Page 1

LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE MAJSTORA RADOVANA – TROGIR

GODINA XVIII. BROJ 18

LIPANJ 2011.

TROGIRSKO PJESNIŠTVO DISLEKSIJA

EKO-ŠKOLA

CRNE TOČKE UNESCO-va GRADA


Naše beside Uvodna riječ ravnatelja OŠ Majstora Radovana Dragi učenici, cijenjeni roditelji… Nakon stanke od nekoliko godina opet smo pokrenuli učenički školski list Izvor s ciljem prezentiranja iznimno poučnih i zanimljivih tema učeničkih postignuća u svim odgojnoobrazovnim područjima. Čitajući ovaj broj, imat ćete priliku informirati se o školskim, županijskim i državnim natjecanjima, učeničkim projektima, likovnim i literarnim uradcima te o događanjima koja su vezana za školu i van nje. Zahvaljujem svim učenicima i učiteljima koji su svojim radom doprinijeli nastanku ovog izdanja. Krešimir Petrović

Sadržaj 04 - EKO-ŠKOLA

28 - TROGIRSKO PJESNIŠTVO

06 - PROJEKTNI DANI

32 - DISLEKSIJA

10 - FOTO / DOGAĐAJI

33 - SANDUČIĆ POVJERENJA

12 - CRNE TOČKE UNESCO-va GRADA

34 - SUSRETI S KNJIŽEVNICIMA

13 - RICETE STARINSKE

36 - KATASTROFA U JAPANU

14 - PUTOPISI

38 - HIP HOP VS. KVADRILJA

16 - NAŠI USPJESI

39 - PARLAMO KA FUREŠTI

18 - FOTO IZLOŽBA

40 - FACE, DRUGS AND ROCK ’N’ ROLL

19 - LITERARNI I LIKOVNI RADOVI

41 - PROBLEMI ODRASTANJA

27 - U SPOMEN VESNI PARUN

42 - ZABAVA

Impressum IZVOR / godina XVII., broj 18, lipanj 2011. / list učenika OŠMajstora Radovana, Trogir, Ulica dr. Franje Tuđmana 12 e-mail: os-trogir-001@skole.t-com.hr / www.os-mradovana-trogir.skole.hr / Tel.: 021/881-511; Fax: 021/796-470

Riječ uredništva Pred vama je novo izdanje školskog lista IZVOR Osnovne škole Majstora Radovana. Nadamo se da ćete, čitajući i listajući ove strane, pronaći u njima nešto zanimljivo i poučno, nešto što će vas zabaviti i nasmijati. Potrudili smo se da IZVOR mašte, znanja i ljepote koji su stvorile generacije naše škole dalje teče i nikada ne presahne. Pijte s našeg IZVORA i ostanite zauvijek dijete.

OSNIVAČ I NAKLADNIK: OŠ Majstora Radovana Trogir ZA NAKLADNIKA: Krešimir Petrović UREDNIŠTVO: Virgil Jureškin, Valerija Zečević, Kristina Cvetković, Andrea Pavičin, Jasminka Slade, Dunja Benić, Helijana Županović, Rosa Skelin ČLANOVI NOVINARSKE SKUPINE: Luka Milovac, 6.a, Ivan Sorić, 6.a, Ana Bubrić, 7.a, Ante Dražić, 7.b, Sara Zeko, 7.d, Iva Žaja, 7.d, Daniela Bilić, 7.d, Nikolina Barada, 7.d, Nikolina Vukušić, 7.d., Paula Milošević, 8.a, Jelena Ćaleta, 8.a, Petra Vranješ, 8.b, Nela Vranješ, 8.c

FOTOGRAFIJE: Helijana Županović, Dunja Benić, Šime Vukman, 6.b, arhiva škole NASLOVNA STRANICA: Sara Baturina, 3. a ZADNJA STRANICA: Ivan Sorić, 6. a GRAFIČKA PRIPREMA: Virgil Jureškin, Šime Rožić TISAK: Školska knjiga, d. d. Zagreb

Foto: Šime Vukman, 6.b

2

3


VRIJEDNO PRIZNANJE

NAŠA ŠKOLA EKO – ŠKOLA

P

očetkom školske godine 2009./2010., naša škola uključila se u projekt Međunarodne Eko-škole. Ove školske godine, 2010./2011., čvrsto smo odlučili postati Eko-škola. Za glavnu temu odabrali smo zbrinjavanje otpada. To znači da su u proteklom razdoblju naši učitelji za zadaću imali ugradnju odgoja i obrazovanja za okoliš u redovnu nastavu te izvannastavne aktivnosti. Opredjeljenje koje smo izabrali je ekološkog karaktera i ona je postavljena kao imperativ i dugoročni cilj te novi način življenja naše zajednice. Ovakav pristup pomaže učenicima i drugima da shvate koliko je važna zaštita okoliša, zbrinjavanje otpada te održiva potrošnja struje i vode.

SEDAM PROGRAMSKIH KORAKA

4

Ovaj projekt je započeo s radom tek kad su se počeli ostvarivati programski koraci, a ukupno ih ima sedam. Jedan od koraka je osnivanje Eko-odbora koji čine: ravnatelj Krešimir Petrović, pedagoginja Marijana Dražić, profesor i ekokoordinator Luka Škaro, defektologinja Sanda Rade, učiteljica Dunja Benić, učenik osmog razreda Lovro Rogulj,

učenica osmog razreda Ivana Ružičić, učenica sedmog razreda Nikolina Vukušić, domar Joško Miše, učenik trećeg razreda Nikola Žaja, vanjska suradnica Mirjana Hrabar te dogradonačelnica grada Trogira, Vedrana Zelalija. Odbor vodi brigu o provedbi svi ostalih programskih koraka. Također je ocijenio trenutno stanje okoliša jako nepovoljno, što znači da imamo puno stvari za promijeniti. Prikupljeni su podatci o potrošnji struje i vode protekle dvije godine u školi. Procijenjeno je što treba učiniti u školskom vrtu i drugom dijelu vanjskog okoliša. Na osnovi svih prikupljenih podataka, razrađen je plan i program djelovanja, te zadatci i nosioci zadataka. Jedan od zadataka je bio postavljanje kutija za papir u svaku prostoriju škole. Od Unije papira nismo dobili kontenjer za plastiku, ali smo sami uredili eko-kutić sa stalnim i promjenjivim panoima. Osnovane su izvannastavne aktivnosti kao Ekogrupa i Eko-radionica te Eko-patrola

koja nadgleda ispravnost svih nadzornih točaka u školi i oko škole. Raspisan je natječaj za izradu eko kodeksa i eko loga škole. U skolpu nastave svaki je nastavnik izdvojio pet minuta te govorio o ekološkim sadržajima koji su bili označeni zelenom kemijskom u imeniku. Program koji se sastoji od sedam točaka je promoviran u javnosti i u medijima (Gradski radio Trogir). Prošle godine dobili smo pozivnnicu za godišnji susret Eko-škola kao promatrači u OŠ Lučac u Splitu 18. veljače. Pratili smo što su druge škole prezentirale i puni dojmova odlučili smo krenuti dalje. Trudili smo se sakupiti svu potrebnu dokumentaciju i 5.travnja 2011. poslati stručnoj komisiji u Zagreb na uvid. Dana 13. svibnja 2011. Udruga Lijepa Naša organizirala je svečanost dodjele certifikata i zelene zastave Eko školama 11. genercije. Priredba i podizanje eko zastave u školi održat će se 30. svibnja za Dan škole.

REZULTATI NATJEČAJA ZA LOGO ŠKOLE 2010./2011. Velik broj učenika odazvao se natječaju, a svojim su radovima kreirali trenutni logo škole. Nagrađeni učenici za logo škole podijeljeni su u kategorije nižih i viših razreda osnovne škole. U kategoriji nižih razreda nagradu za najbolji prijedlog dobio je učenik 3.c razreda Lovre Franić. U kategoriji viših razreda za najkreativniji crtež nagrađena je učenica 8.a razreda Martina Munjiza, inače članica Ekološke grupe. Učenici su dobili prigodne slatke nagrade i bocu prvog školskog maslinovog ulja. Osim toga podijeljene su im pohvalnice za najkreativniji rad. U stručnom ocjenivačkom sudu sudjelovali su mnogi nastavnici i članovi Eko-odbora među kojima posebno treba istaknuti nastavnicu likovnog odgoja Jasminku Slade.

Nikolina Vukušić, 7.d

Nikolina Vukušić, 7.d

5


EKO KUTAK

PROJEKTNI DANI

D

ana 15. studenog 2010. u Osnovnoj školi Majstora Radovana u Trogiru obilježen je prvi Projektni dan pod temom „Zdrav život – zdrav Grad“. Ukupno je bilo 15-ak radionica, pet u razrednoj nastavi, a deset u predmetnoj nastavi. Cilj je bio naučiti što je zdrav život, zapitati se živimo li i hranimo li se zdravo i istaknuti vrednote našega grada kroz zdrave aktivnosti. Razredna nastava proučavala je grad Trogir, slikala katedralu i mlinicu, fotografirala, uređivala školski vrt, kupila smeće, brala masline i isticala vrijednost masline, kako kroz povijest tako i kroz sadašnjost. Učenici trećeg razreda, pod vodstvom Eko koordinatora Luke Škare i učiteljice Dunje Benić sudjelovali su u uređenju sjevernog školskog vrta. Učenici petog razreda razrednice Štefice Betice, na satu tehničkog bavili su se pripremom etiketa i zatamnjenih boca za školsko maslinovo ulje. Učenici šestih razreda imali su integriranu nastavu u kampu Medena gdje su spoznavali bioraznolikost tog jedinstvenog šumskog

6

lokaliteta (jedna od rijetkih preostalih čistih borovih šuma!). Učenici predmetne nastave bili su podijeljeni prema nastavnim predmetima i odrađivali zadanu nastavnu temu na različite načine. Učenici sedmog d izradili su prezentaciju trogirskog pjesništva kroz stoljeća i mali rječnik trogirske cakavice pod vodstvom prof. Valerije Zečević, dok su učenici petog d razreda kroz temu „Trogir kroz prošlost i sadašnjost“ na satu engleskog jezika pod vodstvom prof. Jagode Vržine predstavili vrhunske plakate. Vjeronauk i hrvatski jezik imali su još nastavnu temu „Maslina i drugo biblijsko bilje u riječi i slici“ pod vodstvom prof. Rose Skelin i Ljubice Tabak. Matematičari i fizičari su računali, prikupljali, obrađivali i prikazali dijagramima rezultate ankete „Hranim li se zdravo?“. Cilj je bio upoznati učenike s osobnim prehrambenim navikama. Mnoge od ovih radionica popraćene su plakatima i ppt prezentacijama. Odigrala se i nogometna utakmica među učenicima sa željom da se promiču zdrave sportske aktivnosti.

U kulinarskoj radionici pripremale su se palačinke. Učenice osmog c su se pod budnim okom Dalibora Lakića učile umijeću pripreme palačinki dok je muški dio razreda bojao metalnu ogradu i zidove škole. Nakon što su matematički precizno izračunali koliko im treba boje, a curama namirnica za napraviti 60 palačinki, prionili su na posao. Palačinkama su se, uz njih, osladili i umorni učenici trećeg razreda koji su uređivali sjeverni vrt. Za veći broj palačinki nije bilo vremena pa su ostali učenici i nastavnici mogli samo osjetiti miris ispečenih palačinki koji se širio školskim hodnikom.

Predstavnica grada, dogradonačelnica Vedrana Zelalija, pohvalila je ovu vrijednu akciju u našem gradu, tim više što je dan prije bila proslava Dana Grada Trogira. Naglasila je koliko gradu nedostaju originalni suveniri i trogirske rukotvorine među koje spadaju i ovakvi školski projekti. Projektni dan završio je smijehom i veseljem. Ravnatelj škole zahvalio je svima koji su omogućili realizaciju ovog zanimljivog projektnog dana.

Nikolina Vukušić, 7. d

DJELOVANJE EKO-SEKCIJE U sklopu škole djeluje i Eko-sekcija koja će, kad završi proces registracije, prerasti u Maslinarsku učeničku zadrugu. Škola u svom vrtu ima 17 rodnih maslina te je ove godine ubrano 96 kilograma maslina i dobiveno 11 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Ravnatelj škole, Krešimir Petrović, istaknuo je važnost registriranja maslinarske zadruge koja bi s voditeljem-nastavnikom brinula o školskom masliniku.

7


PROJEKTNI DANI

Posjet Tihom domu

Potraga za Kairosom Kairos

Igra “Pronađi Kairosa” kao glavne protagoniste imala je učenike šestih razreda osnovnih škola koji u nastavnom programu iz povijesti uče o srednjovjekovnom razdoblju.

T

rogir je uvršten na UNESCO-vu listu zaštićene spomeničke baštine dana 6.12.1997. Turistička zajednica Trogira u suradnji s učiteljima započela je projekt kojemu je cilj učenje o baštini srednjovjekovnog grada kroz igru. Sudionici projekta bili su učenici šestih razreda Osnovnih škola Majstora Radovana i Petra Berislavića, te učenici

UNESCO-ve radionice Srednje škole Ivana Lucića iz Trogira. Ukupno je 8 skupina od po 4 natjecatelja tražilo skriveni reljef Kairosa u povijesnoj jezgri Trogira pomoću uputa koje su dobivali na svakoj postaji. Skupina 6.c razreda OŠ Petra Berislavića prva je prošla sve postaje i prva pronašla skriveni reljef Kairosa, skupina 6.d razreda OŠ Majstora Radovana druga, a skupina 6.c OŠ Majstora Radovana treća.

Marijana Šimić, prof.

Lik Kairosa uklesao je u kamenu grčki kipar Lizip prije više od dvije tisuće godina. U vjerovanjima Lizipova naroda od davnina je postojao taj krilati dječak s vagom u rukama i čuperkom kose nad čelom.Ako Kairosa dohvatiš za taj čuperak,dohvatio si trenutak svoje sreće. Dok je pod rukom umjetnika iz kamena izranjao lik dječaka,daleko na drugoj obali raslo je naselje. To čarobno mjesto otkrili su Lizipovi sunarodnjaci i odlučili se tu zaustaviti. Tako se začeo današnji Trogir. Dođete li u Trogir,znajte da vas čeka Bogdječak. Dok gledate ljepote u kamenu,osjetit ćete trenutak sreće. Ako se potrudite,možda Boga-dječaka uspijete uhvatiti za čuperak.Tada će vaša sreća biti potpuna.

Antonija Zelalija, 4.a

Deset dana bez ekrana I naša se škola uključila u projekt “Deset dana bez ekrana“, koji je 2008. pokrenuo zadarski profesor (trogirskih korijena) Zlatko Miliša s Udrugom za izvanškolske aktivnosti “Cinaz“.

K

ada sam čula da se u našoj školi provodi projekt „Deset dana bez ekrana“, pomislila sam da će to biti teško izdržati , ali sam se ipak prijavila. Iz mog razreda prijavile su se još Anka i Petra. Odlučila sam sudjelovati kako bih saznala kako je to bez TV, računala i mobitela. Bez toga su nekada djeca odrastala pa možda ću i ja preživjeti. Dobila sam anketu koju sam trebala ispuniti s jednim od roditelja. Jedva sam čekala kada će projekt početi.

8

Bila je nedjelja, prvi dan bez ekrana. Prva dva dana bilo mi je neobično. Što raditi u slobodno vrijeme ? Kao da ga je bilo previše. Umjesto da sam gledala TV, igrala

igrice na mobitelu i računalu, ja sam učila, pisala zadaću, igrala se vani s prijateljima… Imala sam više vremena za sebe i obitelj. Bila sam zadovoljna i ja i moji roditelji. Cilj ovog projekta bio je da mi djeca poboljšamo komunikaciju sa svojim roditeljima i da se međusobno više družimo. Drago mi je što sam sudjelovala u ovom projektu. Zaključila sam da je bolje slobodno vrijeme iskoristiti za druženje s prijateljima , čitanje, boravak u prirodi…Sudionici ovog projekta ići će na izlet u Zadar čemu se posebno veselim.

Matea Vidović, 6. d

Danas je taj dan kad prvi put idem govoriti za radio. Idem s pedagoginjom, a

tema je projekt „Deset dana bez ekrana“ koji se provodio u našoj školi. Jedva čekam, imam toliku tremu da ne znam što bih učinila. Da bismo se opustile, otišle smo do kafića. Ona je popila kavu, a ja cedevitu i pizzu. Pedagoginja i ja smo mislile:“ Ma, tko to sluša Radio Trogir!“. Kad smo došle pred školu, kaže nam tajnica da smo bile na razglasu u Konzuma, a kad smo ušle u školu , Radio Trogir je bio na razglasu u cijeloj školi. Kad sam ušla u razred, svi su mi počeli pljeskati i ispitivati me jesam li spomenula i njih. Nakon toga, sve je opet teklo kao i prije.

P

rošle školske godine, naša vjeronaučna grupa u više navrata posjetila je „Tihi dom.“ Pjevali smo uz svirku gitara i violina naših prijateljica, a u pjevanju su nam se pridružili djedovi i bake iz doma. Tako smo upoznali 99-godišnjakinju baku Lucu (Lucija Anđelić) koju smo veoma zavoljeli zbog njene jednostavnosti, komunikativnosti i bistrine uma unatoč mnogim godinama. To nas je potaklo da dom posjetimo za njen 100. rođendan. Došao je i taj dan. Okupili smo se ispred škole i krenuli put doma. Srdačno su nas dočekali i uputili u bakinu sobu. Ona je bila oduševljena više posjetom nego skromnim darovima koje smo donijeli. Pjevali smo joj, ona s nama i smijali se. Pričala nam je o svome životu, mi smo je pozorno slušali jer ima mnogo

životnog iskustva i dosta pouka za mlade. Pričala nam je o svome djetinjstvu, kako nije išla u školu kao i mnoga djeca u to vrijeme, nego je uz malu pomoć drugih naučila pisati i čitati. Baka se sjeća kako je svoje ime pisala po kamenu i tako je zapravo i učila pisati. S vršnjacima se igrala kamenčićima jer nije bilo igračaka kao danas, ali kaže da je bila veoma sretna i zadovoljna. U mladosti je našla posao u pošti, a i proputovala gotovo cijelu Europu. Pričala nam je o svojim putovanjima u Lourdes u Francuskoj (4 puta ga je posjetila) te po Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Italiji, Španjolskoj, Crnoj Gori...Zadivljeno smo je gledali, a ona je nastavljala pričati. Govorila je o raznim pričama koje su se dugo prepričavale u njenom selu, kao npr. da su seljani vidjeli „Cigu kako kuje konja na misecu“.

Dala nam je i savjete za život iz svoga bogatog životnog iskustva: „Ljubav, molitva i zdravlje su najvažniji. Ostalo je manje bitno. Trebamo se truditi i biti uporni da bismo nešto postigli u životu...“. Divili smo se toj starici i htjeli čuti još i još od nje, ali bilo je vrijeme za polazak u školu. Pozdravili smo se s bakom i obećali ponovni posjet. Bilo je to zaista lijepo iskustvo, mi smo otišli obogaćeni, a baka Luca ganuta do suza ispratila nas je uz riječi: „Večeras sigurno neću spavati zbog uzbuđenja.“ Otvoreno srce mijenja svijet i upotpunjuje ga, a onoga tko ga otvori čini snažnijim, boljim i odlučnijim.

Adriana Maretić i Ana-Maria Žaja, 8.d

Stari i mla di

ida

: reče u a b d i i D r u ad on ić tvo, ma k ežiji tu d i d ev uš ns Voli it mu dr ričaj, viš v p i pra , manje i l e, at. ,,Ma '', muč i učit m in n u a c i r ud da mo menom e uvat s znan n radit s i, odma d o i Voli d se naj 5.c a elas, k B a v m isla a. Tom posl

Svi su l I stari judi poseb ni i mlad i. Stari lift mladi om, stuba ma. Stari au mladi tom, bicikl om. Stari u mladi polju u Dana školi. s m la di-sut stari. ra Tonči ca Pa rama n 5.d

Lea Vučkić, 5.c

9


FOTO / DOGAĐAJI

Bili smo, radili smo, vidjeli smo... Mali Stolari

“Ježeva kućica” u izvedbi dramske skupine naše škole Redatelj: Branko Ivas

Dica i čakavica

Na II. DANIMA MASLINOVOG ULJA, održani 3. i 4. 12. 2010.g., pobrali smo mnoge pohvale za školski proizvod - eksta djevičansko maslinovo ulje i pohvale za lijepo uređen štand.

10

Da naše CA ne bude sve samije, pod vodstvom prof. Katice Belas i Marice Tadin, u K. Lukšiću 5. svibnja 2011. s učenicima OŠ Bijaći (domaćinima manifestacije) te gostima učenicima OŠ Kneza Trpimira iz K. Gomilice i OŠ Petra Berislavića - Trogir, sudjelovali smo u projektu “Dica i čakavica” predstavljajući radove naših bivših učenika.

“Moje svijetlo za svijetlo Vukovara”

Paula Milošević 8. a

11


PROJEKTNI KUTAK

Crne točke UNESCO-va grada

Ricete starinske Kroštule:

Grafiti pokraj povijesnog spomenika!

Kome se toliko žurilo!

O ukusima se ne raspravlja!

Netko je zaboravio oličiti!

Ptičica! Baš lijepo namješten za fotografiranje!

Bajame u cukru :

Pod vodstvom prof. Vilka Stojana učenici dodatne nastave povijesti svojim fotografijama, ali i komentarima ukazuju na nedostatke brige za okoliš našeg grada

U

čenici dodatne nastave povijesti sedmog (7.d) razreda naše škole prikupljali su informacije i fotografije za projekt nazvan: «Crne točke UNESCO-va grada». Riječ je većinom o kritikama, ali i pohvalama stare jezgre grada Trogira koja je, kako već znamo, pod dugogodišnjom zaštitom međunarodne organizacije UNESCO-a. Svrha projekta jest potaknuti mještane da više brinu o ovom povijesnom gradu i učine ga dostojnim te važnosti. Sudionici ovog projekta, rađenog kroz nekoliko mjeseci, nadaju se da će uspjeti u tom cilju.

12

Od svega gori učinit tisto i pustit ga da odmori po ure. Onda ga tanko razvaljat, izrizat na trake i frigat u ulju. Morete posut i cukron.

Tko pojede svu travu!

Foto: Daniela Bilić i Sara Zeko, 7. d

Ukratko o projektu

- 2 žumanjca - 2 jaja - 2 kućarina ruma - 3 – 4 žlice lipe rakije - 2 žlice cukra - 1 prašak za pecivo - 1 vanilija šećer - 1 margarin - 1,5 kil brašna

Crne točke

Malo je puno

Slike prikazuju grafite pokraj iznimno važnih kulturnih i povijesnih spomenika što je očit primjer nezrelosti. Nailazimo i na hrpe kamenja ostavljenih na mjestima na kojima bi najmanje trebali biti(pokraj kule Kamerlengo, u blizini južnih vrata grada), motore ispred katedrale, iznad osnovne škole te drugdje u staroj jezgri. To sigurno ne upućuje na brigu o okolišu. Na nogometnom igralištu više gotovo i nema trave, neki odmažu i u održavanju ljepote parka pisanjem neprimjerenih natpisa, a nije teško naići na smeće prilikom šetnje.

Vidi se iz priloženog da je Trogir prekrasan grad koji, kao i svaki drugi, ima negativne strane, a na nama je da se potrudimo svesti ih na minimum. Nije teško prošetati do koša za odlaganje otpada, parkirati nekoliko metara dalje, pisati ondje gdje treba(a ne gdje ne treba) ili oličiti ogradu. Nije teško, nije zahtjevno, a mnogo znači svima nama. Stoga, ljudi, trgnite se !

Daniela Bilić i Sara Zeko, 7. d

- 1 čaša vode - 1 čaša cukra - 1 čaša bajama Sve skupa stavit u teću i mišat dok se cukar ne počne petavat za bajame.

Rafijole trogirske Tisto: - 5 žumanjac -20 deki masti -1 kil brašna -5 žlica cukra -2,5 deca mlakoga mlika -pinkicu ruma -po praška za pecivo -trunku soli -sok od jedne naranče Fila - pašta: -1/2 kila poprženih samlivenih bajam - 3-4 četvrtasta keksa -1 red crne čokolade -1/2 kila cukra -2 žlice masti -5 bilanjak -pinku ruma Napravljeno tisto tanko razvaljat i rizat okruglin kalupon. U svaki krug stavit po žlicu file, primazat krajeve vodon (da se boje petaju) i priklopit. Peć na 200°. Ka su gotove, primazat ih vodon i uvaljat u krupni cukar.

RICETE ZAPISALE I PROVALE: Petra Brešan,Marija Brkan, Anamaria Radović, 7. c

13


PUTOPISI

Posjet ARBONU u Švicarckoj

Krajem siječnja i početkom veljače prošle godine, tridesetak učenika naše škole u pratnji ravnatelja i nekoliko nastavnika posjetilo je Arbon, grad na Bodenskom jezeru u Švicarskoj, u koji smo došli nakon 17 sati vožnje autobusom. Tamo smo bili u petodnevnom posjetu hrvatskim iseljenicima u okviru projekta pod nazivom 3A ADRIA-ALPE-ARBON, a povod je bio 15 godina djelovanja Hrvatske dopunske škole Arbon. Taj posjet je trajao od 29.1.2010. do 3.2.2010. U Švicarskoj smo predstavili našu školu, grad te običaje. Kolegama smo prezentirali program u kojemu smo učili pjevati na našem jeziku. Uz pomoć nastavnice Marice Tadin zajedno smo učili plesati tradicionalne plesove grada Trogira kao što je kvadrilja. Naši domaćini kod kojih smo bili smješteni, potrudili su se da se lijepo i ugodno osjećamo te su nam osmislili zabavan i edukativan boravak. Prvo popodne bilo je posvećeno skijanju i sanjkanju u Degersheimu u kojem smo svi uživali jer u Trogiru nema snijega. Neki su čak bili zatrpani u rahlom bijelom snijegu, dok su neki skijali i sanjkali.

14

Slijedećeg dana otišli smo u posjet Appenzellu, gradiću u blizini Arbona. Sudjelovali smo na svetoj misi u St.Gallenu koju je održao fra Mićo Pinjuh. Sutradan je održana zajednička radionica na kojoj su se održavale već prije spomenute aktivnosti te završna svečanost u kojoj su prikazane naše prezentacije i recitacije radova učenika. Dan prije povratka razgledali smo grad Arbon, a potom smo otišli na izlet u tvornicu čokolade Maestrani u Flawilu gdje nam je objašnjeno kako se ona proizvodi te smo probali neke ukusne čokolade. Poslijednjeg dana smo krenuli kući tužnih lica jer putovanje završava i moramo se pozdraviti s domaćinima koji su nas tako lijepo ugostili. Nakon dugog puta u kasnim satima stigli smo kući s puno nezaboravnih uspomena i brojnim čokoladnim pokolonima za članove obitelji.

Nikolina Vukušić, 7.d

Moji dani u Grčkoj

P

rošle godine putovala sam u Grčku preko Zagreba i Berlina. U Berlinu sam vidjela mnoge znamenitosti, a posebno su mi se svidjela Brandenburška vrata. Ta vrata drže dvanaest grčkih stupova, po šest s obje strane. Na vratima stoji kip Boga mira u kočiji s četiri konja. Osjećala sam se kao da bih mogla skočiti u tu kočiju i jahati s Bogom mira. Iz hladnog Berlina zrakoplovom smo začas doletjeli u osunčanu Atenu, glavni grad Grčke. Ona je dobila ime po božici Ateni koja je, prema legendi, iskočila iz Zeusove glave. Atena je božica mudrosti. U jednoj ruci drži sovu, a u drugoj štit. Njezin kip čuva se u Nacionalnom muzeju. Atena je velik grad u čijem se središtu nalazi parlament koji čuvaju stražari. Oni su vrlo mirni pa sam pomislila da su kipovi. Obučeni su u grčku nošnju s kratkim suknjama i vrlo velikim cipelama koje na vrhu prstiju imaju čupavu lopticu. Kad dolazi smjena, čuju se koraci stražara

i uz ritual dolazi do izmjene. Turisti cijelo vrijeme fotografiraju dolazak nove smjene. Nad Atenom se uzdiže Akropola. Akropola znači „gornji grad“. S nje se može vidjeti cijeli grad. Nekad je bila srce stare Grčke. Na Akropoli stoje propileji, a jedan propilej drži šest stupova sa svake st rane. U Atenu sam došla gledati maraton koji su trčali mnogi ljudi iz različitih dijelova svijeta. Među njima je bio i moj „barba“, tj. ujak. Kako je maraton dug preko četrdeset dva kilometra, neki su maratonci odustajali. Oni koji ne odustanu, dobiju medalju i Atenjani ih slave. Zaista sam se lijepo provela i uživala u ovom putovanju.

Viktorija Smlatić, 5.d

15


Naši uspjesi

Srce puno nota

DRŽAVNO PRVENSTVO U MAŽORETPLESU Na državnom natjecanju koje je bilo održano 25.3.2011. - 27.3.2011. u gradu Čakovcu sudjelovale su i segetske mažoretkinje čiji većinski dio kluba čine i učenice naše škole. Grad Čakovec je ove godine bio domaćin 11. državnog prvenstva u mažoretplesu i 11. državnog prvenstva u twirlingu. Na natjecanju je sudjelovalo 20 gradova, a Osnovna škola Majstora Radovana se može pohvaliti da je postigla zavidne rezultate. Naše učenice osvojile su dva zlata i tri srebra. Time su se plasirale na europsko prvenstvo i sada se moraju pripremati za prvenstvo koje će biti održano krajem desetog mjeseca u Londonu. Učenice su osvojile zlato u grupnom plesu s rekvizitima te srebro u paradnoj grupi, a drugo zlato je osvojila Dora Brnović u twirlingu. Drugo mjesto također je osvojila Dora u solu s

Školska natjecanja

rekvizitima. U duetu s Dorom, drugo mjesto u twirlingu pripalo je učenici naše škole Pauli Milošević. Učenice se za takva natjecanja pripremaju tijekom cijele godine marljivim radom i vježbanjem. Njihove nastupe možemo vidjeti tijekom ljeta na većim kulturnim događajima Trogira. Ovo ljeto su spremne nastupati svaki dan ako treba da prikupe što više novčanih sredstava za odlazak u London. Za njihov uspjeh zaslužne su trenerica Alena Rako, voditeljica Ana Tomaš i gđa Janja Brnović koja za mažoretkinje osmišlja i šije uniforme. Mi, učenici škole, trebali bismo im biti podrška i pomoći koliko možemo jer one ne predstavljaju samo sebe i svoj klub već i naš grad i državu.

Ivan Tomaš, 7.b razred

Duje Skender

16

Županijsko natjecanje iz geografije • Šime Vukman (6.b) – 6.mjesto • Stella Anđelić(7.a) – 7.mjesto Državno natjecanje iz engleskog jezika • Domagoj Božan (8.a) - 7.mjesto Državno natjecanje iz hrvatskog jezika • Duje Skender(8.d) - 9.mjesto Državno natjecanje iz povijesti • Duje Skender(8.d) - 15.mjesto VI.LITERARNI NATJEČAJ "NAZOR I MI", Postira Đana Belas,(7.a) - 2.mjesto "Facol rikamani" 27.Dani Ante Kovačića - 25.susret "Ivica Kičmanović" Đana Belas, (7.a) - pohvaljena, "Život je Božji dar"

Duje je četrnaestogodišnji učenik naše škole i polazi je odličnim uspjehom. Ove godine je sudjelovao na državnim natjecanjima iz povijesti i hrvatskogajezika, a u budućnosti se vidi u poslu vezanom uz informatiku. Kako sam kaže, Duji ne treba puno da nešto nauči – gotovo sve upamti u školi pa se kod kuće ne zamara previše time. Na sva ta natjecanja ide dobrovoljno, zaista toliko voli te predmete, a rekao nam je i da bi išao i na još više natjecanja, no to bi mu bilo preveliko opterećenje. Prošle godine se Duje plasirao na Županijsko natjecnaje u poznavanju hrvatskoga jezika i osvojio treće mjesto, a ove godine je bio prvi, iz povijesti također. Na državnim natjecanjima je postigao odlične rezultate: 9. mjesto (hrvatski, 87 %) te 15. mjesto(povijest, 77%). Ovakvi uspjesi uistinu zahtijevaju itekako puno

Po nedavnim događanjima svi možemo zaključiti da su bila školska natjecanja. Ovaj članak će vas informirati o tome kakvi su bili rezultati, gdje i kada su bila natjecanja. O natjecanjima Kako svi već možemo shvatiti, natjecanja su se dogodila na području Splitskodalmatinske županije, u Osnovnoj školi Majstora Radovana te na Sveučilištu u Splitu. Predvođeni su učiteljima iz određenih predmeta. Natjecanja su se zbivala u periodu od 1.2.2011. do 31.3.2011. godine.

Ante Dražić, 7.a razred

Lovro Rogulj Četrnaestogodišnji Lovro Rogulj već sedmu godinu svira violončelo. Za tu svoju ljubav odvaja dnevno 2-3 sata, ali mu nije naporno vježbati jer,kako kaže, glazba mu puno znači, iako mu nije najvažnija u životu. Je li bilo naporno na svim tim pripremama? Da,bilo je naporno. Profesor me „izluđivao“.

Oduzima li ti previše vremena učenje za srednju glazbenu školu? Koliko predmeta imaš u toj školi? Ne oduzima mi baš previše vremena, ali zaokopljen sam dosta time. Imam 6 predmeta. Zasad. U drugom razredu ću vjerovatno dobiti nove predmete, ali nije mi to jako naporno. Jedino što me zaista jako smeta jest putovanje dva sata dnevno zbog kojeg često zakasnim na nastavu.

Imaju li nastavnici razumijevanja kada nisi spreman za nastavu, kada zakasniš na sat ili slično? Da,imaju razumijevanja. Na tome im zahvaljujem.

Ispašta li previše tvoj društveni život? Nimalo.Štoviše, prebrzo živim i to mi se ponekad ne sviđa.

Pišeš i pjesme. Kakve su one inače tematski? truda. Dane natjecanja nije provodio u tremi, već se lijepo proveo, zabavio i prošetao Opatijom i Porečom. Uz veliku pomoć nastavnice Rose Skelin uglavnom se pripremo u školi. Za povijest je bio aktivniji kući nego u školi jer je njegova mentorica, nastavnica Marijana Šimić, češće u suprotnoj smjeni. Kada smo pitali Duju kako sve stigne s ovoliko obveza i opet postigne odlične rezultate, kazao nam je da je on jednostavno takav: «Zadam si cilj i nema odustajanja.» Odgovorio nam je i na par pitanja o budućnosti. Izjavio je kako je prije htio upisati neku školu koja je vezana uz informatiku općenito,

ali postoje samo škole vezano izravno uz neko informatičko zanimanje pa je odustao od toga i odlučio se za opću gimnaziju u Trogiru. Bez obzira na to što je nesiguran u točno zanimanje, jednog dana se vidi kao informatičar, a mi mu držimo palčeve!

Sara Zeko i Daniela Bilić, 7. d

Moje pjesme su ljubavnog sadržaja pune alegorije i uglavnom rimovane. Inače, moj otac dobro piše pjesme.To sam od njega naslijedio.

Uglazbljuješ li ih? Komponiraš li uopće? Razvijaš li tu vrstu kreativnosti? Dugo to već imam u planu. Komponirat ću ovo ljeto. Dobio sam i neku novu opremu pa nema razloga da to sad ne iskoristim.

Imam, ali neću vam otkriti kome.To ću sačuvati za sebe. Usput, super su vam pitanja!

Kojim uspjehom polaziš osnovnu školu,kojim ćeš ove godine proći i koju srednju školu misliš upisati? Odličnom uspjehom. Planiram upisati opću gimnaziju. Bit će dobro ako tamo budem prolazio dobrim.

Baviš se i košarkom.Koliko dugo treniraš? Trenirao sam tri godine nakon čega sam imao pauzu jer sam bio malen i previše slab. Sad ponovno treniram već dvije i pol godine za juniore i kadete KK Trogira.

Koji su tvoji uzori? Imam realne i nerealne uzore. Moj realni košarkaški uzor je Ante Bilić, a „zakon“ su mi i profesori violončela: moj bivši profesor Dubravko Geić te sadašnji profesor Vladimir Lukas.

Vidiš li sebe jednog dana kao uspješnog glazbenika, sportaša ili nešto sasvim drugo? Vidim se kao oboje, naravno. Da se ne vidim, ne bih se bavio time.

Na pitanja kako se uspije organizirati i je li se navikao na užurban tempo, Lovro nas je nasmijao humorističnom i domišljatim odgovorom: “Imat ću bolesti svega i svačega kad odrastem, “sjajno” se organiziram, trener mi “šizi” što nisam dugo na treningu, premalo spavam zbog obaveza, živčan sam zbog nespavanja, a na histeriju utječe i Big Brother.“

Sara Zeko i Daniela Bilić, 7. d

Koje si sve uspjehe postigao svirajući violončelo? - 2007. godine 3. mjesto naDalekim akordima - 2008. godine 2.mjesto na Regionalnom natjecanju u Rijeci - 2009. godine također 3. mjesto na Dalekim akordima - 2010. godina nisam išao na nikakva natjecanja zbog problema s nogom - 2011. godine 2. mjesto u državi s orkestrom te početkom travnja ove godine 1. mjesto na Dalekim akordima

Na kojim si sve natjecanjima (vezanim uz školu) sudjelovao ove i prošle godine? 7.razred: - solidan na ekološkom kvizu Lijepa naša - 1. mjesto na županijskom natjecanju u poznavanju hrvatskog jezika - 8. mjesto na državnom natjecanju iz hrvatskog jezika u Omišu 8. razred: - 7. mjesto na ekološkom kvizu Lijepa naša - 4. mjesto na županijskom natjecanju iz hrvatskoga jezika ove godine

Imaš li nekih pjesama s posvetom?

17


Literararni i likovni radovi

FOTO IZLOŽBA Škola

Mama

U mojoj školi đaci se muče da nešto nauče.

Te tvoje oči plave kao dvije zvijezde sjaju kad me ono umiljato pogledaju. Tvoja je ruka meka ujutro kad me budi, riječi ti uvijek iste – Dobra mi kćeri budi. Dobrotu tvoju, majko, ne mogu da opišem nad mnom uvijek bdiješ, nad mnom uzdišeš. Najljepša ti si, majko, i nema takve žene koja toliko voli moje seke i mene.

Učitelj svaki bi htio prema učeniku biti mio. Na kraju dana svi su sretni jer su bili spretni.

Paula Šarić, 1.a

Predmeti u školi Ormar, ploča i klupa Željeli su sjediti skupa. Htjeli su učiti o rodama Što velika jaja ležu I htjeli su upoznati mornare Što ribe hvataju u mrežu. Na kraju je učiteljica kreda Razmjestila djecu i dala im reda.

Viktorija Zorić 4.c

Ljubav Što je to ljubav? Pitaju mene. A ja se nasmijem I zamislim tebe.

Marija Čarija, 2.b

Jelena Matijaš 3. a

Nogomet

Voda

Nogomet je sport, nogomet je igra. Igranje loptom i nije neka briga.

Vodom se umivati, vodom kuhati, vodu piti, ali uvijek nakon toga slavinu dobro zatvoriti. Vodu treba štedjeti, od onečišćenja je čuvati jer voda je život svima nama i biljkama i životinjama.

Ali nogomet i nije neka fora jer lopta uvijek odleti ispod bratovog motora.

Tonia Radić, 2.a

Lovre Ključević, 1. a

Frane Sorić, 5.c

More

MORE

Šime Vukman, 6. b 18

Barka plovi morem sinjim, valovi u kraj pine. Volila bi da je lito i da u more uronim i ja. Vako studen za lice štipa, a more se baca i pini i kida.

Klara Pavković, 4. a

Vinko Hrabar 3. b

Velika je to slana voda, al` ipak ne vodi do cjevovoda. Piti se ne smije jer je slana, to joj je prednost, ali i mana. Ona je ogledalo plavog neba, a i pticama za ogledanje treba. U njoj spas tražimo, ljeti kad je vruće. Plivanje, skakanje, preskakanje, sve nas moru vuče.

Josip Botušić, 2.b

19


Trogirski covik

Volin svoj Trogir

Judi u poje gredu, repci kantaju. Matere dicu u skulu saju. Vonja murtila sa ponistre, a judi, judi se znojidu, znojen zemju zalivadu.

Judi moji,ča van je lipo vo moje misto,najlipje na švitu!Ima van švoje Pašike,rivu,peškariju,kulu Kamerlengo,ciovski most i švog švetog Ivana. Pašike su pune uski kalet.Kad furešti dođu u moje lipo malo misto i kad se izgubidu u Pašikan samo brontulaju i mašu rukan kada kalan govoridu.Onda in naši judi dadu mot da pojdu za njima. Posebnu lipotu ima naša riva.More je rivi najvirniji prijatelj.Mladi se jube na šentadan. Puno mi je drago ča san se rodila u nj,a ne u niki veliki grad.Neću nikad poć ća iz voga lipoga maloga mista.

Petra Jadrić, 4. a

Mala kap

Barbara Radić 4.a

Antonija Zelalija, 4. a

Gledam je kako curi polako. Curi s boce, s bokala... mala kap pomiče se po prozoru, pada s neba.

Maslina U primorskoj baštini Svi su vjerni maslini. Imaju je svi iza kuće I za nju se netko čak i potuče.

Al' drugog dana u njih, ušulja se putnik koji donese stari mir. Vjetar zamijeni sunce, a kišu blistav novi dan.

Jelena Vukman, 7.b razred

Da sam ja kiša, okupao bih livade i cvijeće da u proljetnim bojama blista od sreće. Svakoj bih njivi, kad god treba, darovao vrijedne kapi s neba. Čim bi se požar razbuktati pošao, vatrogascima bih u pomoć došao. Napunio bih sve suhe potoke i bare, sjetio bih se, naravno, i Sahare.

Dario Vranješ, 6. c

20

Sara Šimić 3. d Kiša Tuče kiša, probija nebo Bori se s vjetrom Razbija grane, gasi sunce tjera ljude s ulica, Lagano se smiri i sipi da osvježi zemlju. Okrene se još jednom kao životinja i provali s neba. Uslijedi mir, nebo se otvori da ugasi svježinu i otvori dan

Da sam kiša

Klara Ilić, 6. c

Darija Žaja, 4. a

Marija Magdalena Ugrina, 6. c

Ponovno uzburkaše oluja moje more snova. Uzburkale se misli vjetrovima što ih donijele nove brige.

Andrea Perković 3. a

LEA VUČKIĆ, 5. c

Iza naše stare kuće na Ciovu još stoji. Moj pradida Vicenco vidija je bokun crnice među nikin mirinama i usadija je. Nije dida prvo vrime puno oko nje bacila,a ona malo po malo lipo naresla. Ča je lipa ova maslina!-svi su mu govorili. Dida je puno zavolija tu maslinu. Liti bi jon malo vode iz ramine da, a ona bi mu punu vriću lipi maslin dala. Vridila je ona i za ladovinu i za kožu privezat. Partija je moj pradida, a ona je još lipa i velika. Visje nimamo vrimena za njezinu ladovinu, a ni kožu nimamo, ali sićamo se našeg dragog pradide.

Tomislav Belas 5.c

A jedne noći doći će oluja kiše opet, znam. I trajat će sve dok ne dođe putnik sreće kojeg donese novi dan.

Lovre Franić, 3. c

NAŠA STARA MASLINA

Te male kapi vladaju vladaju nebom, vladaju morem... A kad je tmurno i oblačno, one prve skoče da nam se jave.

Sreća i tuga

SKRIVAM SE POD MORSKIM STIJENAMA . IMAM OSAM RUKU I ISTO TOLIKO NOGU I NA STO MI S MA ST TI ZA L M O NE H U PI TI I VA Ž PA NE O TA E KA I NI NJ S E VI

Kad nedjeljno sunce počne sjati Svi ustaju masline brati. Kad crna padne noć Ljudi na počinak moraju poć. Masline također snivaju san I iščekuju novi Berba dan. Matea Bakica i Viktorija Zorić 4.c

LUCIJA BULIČIĆ, 5. c

JEDRILICA JEDRA IMA VELIKA BIJELA PREDIVNA VJETAR IH NOSI SNAGOM SVOJOM SILOM SVOJOM SRCEM SVOJIM NOSI IH NEGDJE EDRILICA BIJELA KREĆE NA PUT OH TA PRE DI VNA JEDRA, TA NJIHOVA BOJA BIJELA DOK PLOVE PO MODROM MORU BISTRINE LJEPOTE. UŽIVAM GLEDAJUĆI IH

Ante Dražić, 7.b

21


Napisale: Stella Anđelić, Đana Belas i Ana Bubrić, 7. a Nacrtala: Hana Rilje, 5. a

22

23


Pčelica i leptir Na livadi prepunoj šarenog cvijeća veselo su zujali mnogi kukci. Među kukcima su bile najbrojnije pčele koje su marljivo skupljale cvijetni nektar i odnosile ga u svoje košnice. Na žutim listovima mirisnog jaglaca, odmarala se mala pčelica. Već je toliko puta preletjela put od cvijeta do košnice noseći nektar da je odlučila malo predahnuti. Dok se ona odmarala, na list susjednog jaglaca sletio je leptir. Izgledao je tužno i pčelica mu se obrati: -Prijatelju, što ti je? -Umoran sam, draga pčelice. Već sam star i nemam snage, a moram još mnogo toga sakupiti. -Mogu li ti pomoći? – odlučno je upitala mala pčelica. -Znaš, ja sam danas sakupila dovoljno nektara i vrlo rado ću ti pomoći. -Zaista mi želiš pomoći?-upita začuđeni leptir.-To je stvarno lijepo od tebe. Danas je rijetko sresti takvu osobu kao ti. Svi su nekako zauzeti i nemaju vremena ni za koga. Stalno nekud trče kao da će im sve pobjeći- nastavio se tužiti leptir pčelici. -Ne brini prijatelju, ja ću sakupiti nektar umjesto tebe. Ti se odmaraj.- reče to pčeleca i odleti. Dok se stari leptir odmarao na laticama žutog jaglaca, marljiva je pčelica bez prestanka sakupljala med. Kad se sunce spremalo otići na počinak, pčelica je doletjela do leptira. -Evo, prijatelju, sve sam napravila.- rekla je pčelica -Hvala ti, dobra pčelice. Dok sam sakupljao nektar, mnogi su kukci okrenuli glavu ne želeći mi pomoći. Ti nisi takva, draga pčelice i zato ti hvala. Prepun zahvalnosti leptir zagrli pčelicu koja je blistala od sreće.

Toni Paraman, 5.d

Pčela Leti pčela, mala, žuta, po imenu Lela. Skuplja med dok se na livadi otapa led. Jaglaci mali procvjetali su svud, a mala pčela prolazi tud. Visibabe bijele su pčelu srele, domahnule joj - Sladak je med tvoj!

Jesen

Savjet debeloj mački Budeš li slatkiša toliko jela, postat ćeš jako, jako debela. Zubi će tvoji jako crni biti, lako će se tada oni polomiti. Često će te boljeti trbuh i glava, postat ćeš lovac koji uvijek spava.

Jesen je umočila svoj kist u žutu boju i obojila njime čak i trešnju moju. Njeno lišće sada neprestano pada, maše mi u letu dok radi piruetu. Kad na zemlju padne pod nogama šuška, tiho mi šapće dok trešnja se ljuljuška. Dominik Botušić, 3.b

Miševi tada kolo će voditi, straha kod njih više neće biti.

Gabrijela Milat, 3. c

Moja maca Moja maca mala sa mnom noću spava. Šapicom me mazi kada san dolazi. A kad prođe san već je novi dan. Mačkica me njuškom gura, Probudi se, velika je ura!

Smijat će se tada tebi bez kraja, ispraznit će smočnicu, a to ne valja. Dominik Botušić, 3.b

Lucia Ivković,1.b

Antea Baturina, 3. a

ŽIVOT JE BOŽJI DAR ( 27. Dani Ante Kovačića - 25. susret "Ivica Kičmanović", Đana Belas, 7.a)

Josup Botušić, 2. b

Proljeće Kad proljeće dođe Zeleni se travica, veseli se mravica. Žuti jaglac joj se smije dok se sunce iza oblaka krije. Stari medo se čudi, priroda se budi. Ćuk sa stabla klima prošla je ta zima.

Dora Matić, 1.a

Kad proljeće dođe na nebo izađe žuto sunce. Prostrane livade su pune mirisnog cvijeća. Poslije proljetne kiše izađe šarena duga, lete razigrani leptirići i cvrkutave ptice. Zablistaju bistre vode… Eh, kad dođu proljetni dani! Jelena Matijaš, 3.a Ema Žuljević 3. a

24

Priroda je svijet u kojem živimo. Ona je svugdje oko nas, miluje nas, hrani nas, svakodnevno nam daruju život, stvara nove živote. Prirodu kao izvor života svakodnevno gledamo i malo tko joj se divi. Jesmo li se ikada upitali tko je stvorio nešto tako lijepo, savršeno...?? Na to pitanje mnogi znanstvenici, obrazovani ljudi svakodnevno pokušavaju odgovoriti. Ima mnogo teorija o njenom nastanku. Ja, vjernica, kršćanka vjerujem da je to zasluga Svemogućeg Boga. Sva njegova djela su velinčanstvena, začuđujuća. Za sve je odgovoran njegov rukopis. Bog je u početku stvaranja svijeta bio pred teškim zadatkom. Što će sve stvoriti i staviti na lice Zemlje? Sigurno je ispred sebe imao prazan veliki, bijeli papir i olovku. Sjedio je dugo,dugo gledajući u njega i razmišljao. Ideje su dolazile,crtao je,crtao. Ali nešto je nedostajalo. Boje. Obojio je prirodne ljepote i sve je izgledalo savršeno. Bog je rekao: ,,Dobro je''! Na sjever i na jug Zemlje smjestio je led, hladnoću, snijeg. Bjelina. Obogatio ih je ledenjacima, uzvisinama, hladnim,

dubokim jamama, špiljama. Sredinu Zemlje ispunio je toplinom, pustinjama,kilometarskim rijekama, šumama, jezerima, morima,a oceane savršeno smjestio među kopnom. Samo je nedostajala još jedna sitnica. Tko će uživati darovanim blagom? Sjetio se.Životinje, ljudi. Pingvini, tuljani na jug i sjever Zemlje,zmije otrovnice, škorpione u pustinje, ribe u rijeke, mora, oceane,medvjede, jelene, srne, nosoroge u šume... Bog se zadovoljno smiješio, jer bio je je zadovoljan učinjenim. Savršeno i skladno,božanstveno. -Čovječe, budi sretan, uživaj, radi, moli, ljubi“ - A ČOVJEK? Sretan, nesretan, ljutit, odgovoran, zahvalan, odgovoran... prema poklonjenim darovima. Ponekad je samo dovoljno otići u prirodu, osjtiti mirise šarolikog cvijeća, zvukove ptica, stati, raširiti ruke i osjetiti lagani povjetarac kako prolazi kroz kosu, kroz svaku poru našeg tijela. Mislim da su to Božji prsti koji nas miluju i zahvaljuju na ljubavi prema njegovom djelu. Iskreno, osjećam da je ljepota prirode Božji rukopis.

25


A M OJA

U spomen Vesni Parun (1922.- 2010.)

B O M

O J O B

Psiholozi i znanstvenici potvrđuju da boje zaista posebno djeluju na ljude i potiču razne osjećaje. Plavi šal oko vrata liječi grlobolju, narančasta nas čini optimističnima, zelena smiruje. Kad bi boje progovorile…… evo što bi rekle o tebi! CRVENA: prštiš od energije, susretljiv si, upadljiv, temperamentan i poduzetan BIJELA: Važne su ti urednost i čistoća. Prijatelji uvijek mogu računati na tebe. SMEĐA: Objektivan si, ali i osjećajan. Prijatelji su ti također jako važni. ZELENA: Suosjećajan si, voliš pomagati drugima i imaš puno razumijevanja. NARANČASTA: Zabavan si, znatiželjan, otvoren i komunikativan. Samouvjeren si i voliš se isticati.

PLAVA: Voliš pomagati, iskren si, odan i povučen. ROZA: Ponekad izgledaš jako naivno, ali jako si pametan i imaš smisla za humor. CRNA: Otvoren si za sve izazove, no prilično si povučen kad su osjećaji posrijedi i ne pokazuješ ih rado. LJUBIČASTA: Jako si nadaren i kreativan. Svoje znanje rado dijeliš s drugima i zbog toga te svi u razredu vole. ŽUTA: Ti si pravi veseljak, daleko ćeš dogurati uz svoju volju, pamet i ambicije. Pomalo si tvrdoglav!

26

U MJESEČINU ME SAKRILA VEČER, UTRNUVŠI SVIJEĆE. SVU NOĆ SAM ZAMIŠLJENA SNILA U MODROJ ŠUMI KROZ DRVEĆE. BILA SAM ZRNO RUMENA GROŽĐA U ZUBIMA SRED POLJUBACA LISICA UTEKLA IZ GVOŽĐA DJEČAK, ŠTO PRAĆKOM POKLIKE BACA; I UJED PJESME NASRED ČELA ŠARENA MAČKA U KOŠARI IGRE. ŠTO NISAM BILA, ŠTO NISAM SMJELA, ZRCALO RIBE U ZJENICI VIDRE.

A koja je tvoja najdraža boja ?

Laura Lučin, 1. b

RIJEŠI ŠALJIVI TEST I OTKRIJ BOJU SVOJE OSOBNOSTI 1. Najviše voliš: a) More b) Šume c) Rijeke d) Zalazak sunca 2. Draži su ti: a) Psi b) Mačke c) Gmazovi d) Papige 3. Najviše voliš: a) Oblake b) Računalo c) Televiziju d) Šetnje 4.Kad voliš: a) Zeleniš od ljubomore b) Crveniš od stida c) Sve ti je crno d) Sjajiš duginim bojama

BILA SAM DJEČAK

Eni Dragaš 1. a

Ako imaš najviše odgovora: a-Tvoja boja je crvena - lako se zapališ. Energija kojom zračiš teško je probavljiva, ali najčešće pozitivna. b- Tvoja boja je bijela. Ti si krhko biće poput maslačka. Ne daj da te otpušu! c-Tvoja boja je crna - širiš otužne vibracije. Nemoj provesti mladost u crnoj rupi! d-Tvoja boja je zelena - nikada ne gubiš nadu, vedra si i razumna osoba s puno prijatelja. Priredile: Petra Brešan i Marija Brkan, 7.c

Ivan Sorić, 6. a

“U mladosti duguješ mnogima, a u starosti jedino sebi”, riječi su naše najveće pjesnikinje kojoj je objavljeno više od 60 knjiga poezije i proze te uprizorena četiri dramska djela.

Život posvećen književnosti Biografija Vesne Parun počinje rođenjem na otoku Zlarinu 10. travnja 1922., a nastavlja se školovanjem na Visu, u Šibeniku te Splitu. Vesna Parun pripada najpoznatijim suvremenim hrvatskim pjesnicima. Mjesto najistaknutije hrvatske pjesnikinje 20. stoljeća zadobila je raskošnošću pjesničkog izraza, bogatim temama i motivima i stvaralačkoj plodnosti. Počela je pisati vrlo rano, već s deset godina objavljuje svoju prvu pjesmu «Pramaljeće» u listu «Anđeo čuvar». Vesna je provela većinu djetinjstva i mladosti u Splitu, u Biogradu na Moru i u Šibeniku. Od 14. godine uzdržava

se podučavanjem,te postiže zavidne uspjehe. Upisala je studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ubrzo je došlo ratno vrijeme kada je njen brat poginuo. Oboljela je od tifusa, a doživljavala je i krize zbog nesretne ljubavi, te prekida školovanje i udaje se za Bugarina o kojem je uvijek najljepše pričala. S njime je živjela veoma siromašno, bila žrtva političkih manipulacija i doživjela niz nedaća pa se i razvela. Po vlastitim riječima, provela je vrlo težak život te okušala više patnje i stradanja nego radosti.

liječena od tumora štitne žlijezde. Obijala je operacije jer je svoje «treće oko» smatrala izvorom kreativnosti. Bolovala je i od tromboze. U redovnom obilasku, mrtvu su je pronašle medicinske sestre nakon čega je dežurni liječnik potvrdio smrt, najvjerojatnije od plućne embolije. «Ljubav je zemljovid duše. Moj zemljovid. Bože, ne otimaj mi ga!» pred kraj izjavila je, kako kaže, silno nesretna žena željna ljubavi.

Sara Zeko i Daniela Bilić, 7.d

Vesna Parun potpuno se predala književnom radu postavši prva žena u hrvatskoj književnosti koja živi isključivo od književnosti i za književnost. Umrla je u 88. godini, 25. listopada 2010. godine, u jednom liječilištu Stubičkih Toplica gdje je boravila posljednjih osam godina života. Prvotno je dovedena zbog prijeloma natkoljenične kosti, a kasnije je

27


Trogirsko pjesništvo kroz stoljeća

Nikolina Vukušić, Daniela Bilić i Sara Zeko, 7.d

Za PROJEKTNI DAN učenici VII.c i VII.d razreda naše škole proučavali su trogirsko pjesništvo od najstarijih pučkih napjeva do suvremenika pa je nastala zanimljiva prezentacija i knjižica o trogirskom pjesništvu s čijim vas dijelovima upoznajemo

Pučko pjesništvo

Projden niž Pašike

Trogir je jedan od gradova s bogatim pučkim pjesništvom koje je obilježilo njegovu povijest. Brojne narodne pjesme ni danas nisu zaboravljene niti zapostavljene. Naime, naša klapa Trogir proslavila se izvedbama upravo tih uglazbljenih pjesmama. Od brojnih pjesama, moramo izdvojiti ove: “Priko mosta o Cijova“, „Tvoji memi pritu“ te „Dobro jutro, ča se ne javljiješ“ i one najpoznatije, mahom uglazbljene i uvijek rado slušane u izvedbama raznih klapa - “Projden niž Pašike“, „Švet Ivane o Trogira“ , „Okruk selo“...

Projden niž Pašike sa družbon vešelon ožgar me pošipje Murtilon želenon

Najveći trag u ovom razdoblju ostavio je Ivan Ćipiko. Imao je nakanu svojim stihovima upozoriti ljude, «otvoriti im oči», pogotovo onima koji nisu svjesni stvarnosti, kako ih on naziva «slipi i ludi».

28

Pjesnici, koji su ostavili značajan trag u 20. stoljeću, i drugima utrli pute su: Mirko Slade Šilović, Cata Dujšin-Ribar,Duško Geić, Dunja Kalilić...

Klapadu bande i timunela, škripje krik, drma se kar nakrcan lozja a iz njega viri jena glava kozja. I kako gre po buźama śaliža po kaleti brada jon se klima, pozdravlja šerjo svik, justima mice ka da govor tišći, zafalije svima. Ni je briga ca nikogar nima, nikor ne badaje jerbo jon cini spalir od pantagani izbuzani mir, reful juga sipje iz sulara usalo lišće pitara a mularija gušća ćirit kako jon se zibje vrime. Śmiśni mali pasić gre naprid, laje laje i na znanje daje da prolazi prinćipeša kóźa po kojon je jedan cili grad dobija ime.

Mirko Slade-Šilović Mirko Slade-Šilović rođen je 1916. godine, a umro je 1992. godine. Prva pjesma bila mu je objavljena 1935. godine u božićnom broju Novog doba (Split). Bio je počasni konzervator, nastavnik matematike, fizike i filozofije. Također ima zasluge za pokretanje prve novine u Trogiru 1934. pod nazivom Glorijet, lista za glendu i šalu.

Priko mosta o Cijova vidija šan vilu moju. Vilo moja, dobro moje, ukaži mi lice tvoje. Priko mosta o Cijova Lice tvoje ka jabuka, grli’ će te moja ruka. Moja ruka, moj’ desnica, bi’ ćeš moja virenica.

U danu

Cata Dujšin–Ribar

Josip Palada

Cata Dujšin-Ribar rođena je u Trogiru 17. listopada 1897. kao Katarina (Cata) Gattin u uglednoj obitelji. Za glumca Dubravka Dujšina udala se 1920. godine. Pet godina kasnije udala se za političara Ivana Ribara.

Josip Palada rođen je 17. prosinca 1935. godine u Dogradama. Bio je pjesnik, prozni i dramski pisac, kritičar, putopisac. Autor je brojnih radio-igara, drama, komedija i igrokaza, od kojih je najzapaženije nagrađivano djelo Carev paž. Prevedeno je na mađarski i rusinski jezik.

u njoj zatvoren miris davnih radosti i biser raskidanih đerdana

(C. D. Ribar)

PALAČA ĆIPIKO U TROGIRU

(M. S. Šilović)

(M. S. Šilović)

Tiha filigranska tuga u kutiji nakita, dugo neotvorena,

Koriolan Ćipiko, Epitaf

POZA PONE MALUŠNA SVA OD ŠESTA SMIŠNA FUREŠTA UKRAJ PORTALA U BRADATOG SE SVECA INKANTALA

A MEŠTRAL JON ISPO KOTUL ŽVELTO POVIRIJE.

Tiha tuga

(...)U grobu tom, jao, leži Kvaterije, Sad žalost, nekad slava vijeloga grada. Putniče pođi! Plačeš li, dovoljno je.

FUREŠTA

GORI DOLI ZAGLEDA BILIN OCIMA LIPOTU UPIJE I UŽIJE

Priko mosta o Cijova

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti. Začeci se nalaze u talijanskim gradovima u 14. stoljeću, ali humanizam doživljava svoj procvat tijekom 15. stoljeća kada se širi na veći dio Europe. U našem podneblju je posebno istaknuta obitelj Ćipiko.

18. i 19. stoljeće

Tragos

Murtilo želena Batarijo mila koja ši pokrila šva otajna dila

Humanizam

Uz Ćipikovu palaču vezane su uspomene na poznate članove ovog roda među kojima se u 15. stoljeću istaknuo Petar Ćipiko koji ukrašava i prepisuje latinske knjige i sakuplja antičke natpise; najistaknutiji je pak njegov sin Koriolan (1425.-1493.), glasoviti pisac ratnih memoara.

20. stoljeće i suvremeni pjesnici

Dunja Kalilić ( 1947. ) Dodirni me, barem i šutnjom, i razumjet ću svaki dašak tvog nevjernog srca, jer.... jer ovo moje srce sada kuca samo za to da bi tvoje srce barem šutjeti zajedno s mojim naučilo. I.... i ništa ti neću reći, Dragi, jer poslije nekih riječi ništa više ne možeš osim šutnje.... I koliko riječi u šutnju može stati? I.... ako svaka ta riječ teži onoliko koliko života nosi, koliko .... koliko je onda ta šutnja teška?

Neka rijeka nenormalno buja njema mutna voda puno smrti nosi sunce u oblaku zlatni dvorac gradi a mladost ludosti vijuge u kosi na vjetru lepršaju izazovi strasti dane dokle tako. (J. Palada)

Među suvremene pjesnike ubrajamo i Luku Meštrovića koji je djelovao i u Splitu te na Drveniku, Kruna Quiena, Josipa Paladu, Marinu Čapalija i Marinu Vujičić (rođ. Cicilijani, čiji je roman TUĐI ŽIVOT nedavno objavljen). Kruno Quien proslavio se svojim tradicionalnim izrčajima, a Marina Čapalija svojim čakavskim pjesmama. KOJI SU NO Koji su no noćas ležali na žalu, (mekanon povoju), počivali skupa u slakin pokoju, misečine biljac otimali moru? Niko nije noćas počiva na žalu, samo dvi su stine došle svomen kraju.

(M. Čapalija)

29


Intervju s Duškom Geićem

Trogirsko pjesništvo kroz stoljeća Tovar i covik Prvi, Veli Arlece, Krivi Da neka se oni Drugi Žveltije movi, A ovi Tulušni, Uža švoje misli Deštežo Muci. Pogodi tovara Ižmeju njij?

Duško Geić rođen je 18. svibnja 1943. godine u obitelji trogirskih težakavinogradara. Poznajemo ga kao autora Gramatike trogirskog cakavskog govora, zbirski poezije i kratke proze, suradnika mnogih časopisa za kulturu, melografa, voditelja i člana naših klapa, ali osim toga, čvrsto povezan s kraškom zemljom iz koje crpi snagu i nadahnuće, posljednja dva desetljeća angažiran je i na unaprjeđenju vinarstva u Trogiru.

Odakle želja da postanete pisac? Kao (vjerojatno) ni mnogi drugi književnici, tako ni ja nisam sam sebi rekao : Želim biti pisac, pa onda to nastojao ostvariti. Dogodi se to uvijek pomalo slučajno, spontano, kad se u jednom trenutku prepozna u sebi (i dobiješ za to potvrdu sa strane) nadarenost za pismeni izraz. Kod mene je to odredio jedan rad za školski list osnovne škole, kad sam bio u osmom razredu. Sjećam se i sada tog članka. Bilo je to na neki način izviješće sa školskog izleta u Bijaće. Kasnije se samo taj dar kombinira sa puno truda, rada i vježbe na pisanju.

Koje su česte teme vaših pjesama? Pišete li ih s lakoćom? Moje pjesme su (uglavnom) čakavske, posvećene mojim precima težacima i zanatlijama, pisane na jeziku koji je, nažalost, danas mrtav jezik. Iz toga sami zaključite tko me i što potaklo na pisanje. Napisati pjesmu uvijek je jednako i lako i teško, bez obzira na tematiku. Uvijek je najprije pred piscem bjelina papira koju treba ispuniti a onda se, s puno truda građenjem i dograđivanjem osnovne misli ide prema završetku. Proces može trajati mjesecima.

Imate li među svojim pjesmama one koje su Vam najdraže? Teško pitanje. Sve su mi drage. One su moja djeca. Koji roditelj može odgovoriti na pitanje koje mu je dijete (naj) draže?

30

Možda u ovom vremenu, kada je trogirski čakavski govor konačno upokojen (jer ga nema više u svakidašnjoj govornoj komunikaciji) jest nešto aktualnija od drugih pjesma Moje ca je sve šamije ( napisana je 1997., pročitajte je!). Ona svojim proročanskim vapajem na najočitiji način kazuje o smislu poezije i pisanja uopće. Jer, pjesma je ta koja u svojoj angažiranosti pita, propitkuje, traži odgovore, vapije..., i naravno nikada ništa ne uspije promijeniti, jer to i nije njen osnovni zadatak. Ona uvijek ostaje, ipak, samo pjesma.

Koliko već godina pišete? Ako bismo za početak mog ozbiljnijeg pisanja uzeli vrijeme izlaska moje prve zbirke pjesama Nedija (Rijeka, ICR), onda je to od 1968.

Koliko ste otprilike pjesama napisali? Mnogo, ali to nije podatak koji bi nam išta govorio, jer ima vrhunskih pjesnika u svijetu (i u nas) koji su tiskali tek jednu zbirku.

Je li vas neka vaša pjesma rastužila? Ako je pjesma tužnog sadržaja ili karaktera, onda me ona neće rastužiti u trenutku dovršenja ili objavljivanja. Tada bi trebala, eventualno, rastužiti nekoga od vas, kao čitatelja. Ja tek mogu na duži period biti tužan stvarajući je zbog tužnog motiva na kojem se gradi. (Ponovo vas upućujem na pjesmu Moje ca je sve šamije)

Kamen vrime šuce Mirko Slade-Šilović (1916. – 1992.) bio je poznati trogirski pjesnik, novinar, kustos i konzervator. Kažu da je on bio trogirski kroničar, glas Trogira, i za mnoge od nas je on prije svega glas kamena i mora, glas svega što nam je na duši kada nas netko pita zašto volimo ovaj grad. Ja sam mu postavila nekoliko pitanja koja su me zanimala i dobila „odgovore“ koji se kriju u njegovim riječima i pjesmama.

Radili ste paralelno više poslova radili ste kao profesor, dopisnik u tisku, glumili u amaterskom kazalištu, bili počasni konzervator ( op.a.konzervator je stručnjak koji se posebnim oblicima zaštite bavi čuvanjem materijalne kulturne baštine - umjetničkih djela, građevina, zbirki itd.) i pisac. Kako ste usklađivali sve te obveze? Prije svega, kako ste se osjećali radeći toliko poslova?

Koliko duboko proživljavate svoje pjesme?

Rođeni ste u Splitu (1916.godine), a život proživjeli u Trogiru. Trogir je Vaš grad, grad po Vašoj mjeri, kako se to danas kaže. Zašto je to tako?

Trudan Izlizan Mudar Mutan

Odgovor na ovo pitanje morao bi sadržavati i odgovor na pitanje o veličini pjesnikova genija, što je filozofska kategorija. Kamo sreće da pjesma, kad je konačno dovršena, može potaknuti u čitača svu silinu i snagu emocija koje su pjesnika obuzimale dok ju je pisao!

...stara kiša do boli,do ljepote zanosa Moj je Trogir. ...Trogir je zvijezda koja se nazire kroz kamenu ružu Trogir je u pličini naopaka slika Trogir je san što su ga odsanjali vjekovi... Moj Trogir

Jeka kamena.

Takav pjesnik bi onda bio genijalan. Ja to nažalost nisam, i za svaku moju pjesmu imam dojam, da sam ostao potencijalnom štiocu manje ili više dužan.

Što je s osobama koje su ostavile traga u Vašem životu? Kakva su Vaša sjećanja na djetinjstvo i osobe koje su utjecale na Vaš odgoj, prije svega, sjećanja na Vašu obitelj?

GRDELIN PACIJENCON NAJBOJI PITURI NA PICIMIRICE ŠTIVANI KOLURI, TUGA TICE, CIMBLADURA VAPI IZA ŽICE.

Je li vam pisanje pjesama posao ili samo hobi? Vjerojatno hoćete pitati živim li od pisanja pjesama. Rijetki pisci (i poete), makar bili i najveći u toj umjetnosti ili vještini, u nas to mogu. Neka se svaki od vas upita: koliko sam knjiga (pa tako i zbirki poezije) kupio u zadnjih npr. godinu dana? A od tih novaca bi pjesnik trebao živjeti.

Utječe li vrijeme na vašu inspiraciju?

Kako šterika je gorila, na svaki uzdak i šušar zadrćala i tako dogorila. i sve prostila. Baba Jema je modre oci, modre kako nikad nisan vidija nebo da je ćaro,

a glas o veluda ka da more tamarin jubi.

Otac

Jeka kamena Iz Vaših stihova izvire ljubav prema malim i velikim stvarima, ljudima, ženi, obitelji...Zapisali ste Vaš prvi poljubac. Možete li nam opisati kako se dogodio? A ka' san je prvi put pojubit jema isprid portuna tres me uvatija i noge mi ferma kako da su me tercane tišćale bušulu san izgubija i zanamisto u justa u vrvojak uva san je pogodija... Prvi jubac Pisali ste na književnom jeziku i na rodnoj cakavštini, suautor ste “Rječnika trogirskog cakavskog govora” s profesorom Duškom Geićem. Vaši cakavski “versi” imaju trajnu vrijednost, jedan dio povijesti, za koju ste Vi najzaslužniji vodič. Je li pisanje na

dijalektu čuvanje jezika od zaborava? Cilo je prostranstvo stalo u jedno modro kolonbasto kolo kamen i vrime na vatalo okolo kolovoz lanca se vrti vrime bati lita zime vavik je sad a di je ono dosli kad će bit posli ka do sad vavik sad do susvita. Leroj Što biste poručili mladim pjesnicima koji pišu tek prve stihove, neke od njih posvećene i Trogiru? Kako je moguće u potpunosti doživjeti pravi Trogir? “Neka nitko ne ulazi u grad sanja i priča ako ne zna plakati.” I za kraj, možete li nam otkriti što ste vi učinili kada ste imali dvojbe nastaviti dotadašnjim životnim putem ili ne? Kojim riječima ste sami sebe hrabrili? “(…)Kad mi moj trogirski kamen postane pretežak od njega ću isklesat svoj grobni pokrov.” Hvala Vam dragi pjesniče na razgovoru, cakavski govor ne umire, on živi u Vašim djelima, u Vašoj obitelji i svima nama koji ga čuvamo u pisanoj i izgovorenoj cakavskoj riječi.

Đana Belas, 7.a

Najprije moram reći da ja ne priznajem inspiraciju. Pjesma se piše tako da se osnovna (ponekad vrlo elementarna misao) stavi na papir a onda dorađuje, gradi, uljepšava.. ..(o čemu sam već govorio). Na takav rad ne može imati nikakva utjecaja atmosfersko vrijeme.

Lucija Buličić, 5. c i Ivan Buličić, 7. c

31


DISLEKSIJA... (prilog za roditelje) Disleksija; disgrafija; diskalkulija – specifične teškoće u učenju koje se javljaju u području čitanja, pisanja ili računanja

K

od navedenih specifičnih teškoća u učenju, kod učenika se uočava nesklad između prosječnog ili iznadprosječnog intelektualnog funkcioniranja i vidljivog zaostajanja u tehnikama čitanja, pisanja ili računanja. U pravilu, radi se o trajnim teškoćama koje se ublažavaju kompenzacijskim strategijama u učenju i individualiziranim pristupom u radu s učenicima i studentima tijekom školovanja. Teškoće u čitanju, pisanju i računanju mogu se javiti i kao posljedica drugih poteškoća - govora, vida, sluha, hiperaktivnosti, sporijeg intelektualnog razvoja, pedagoške zapuštenosti ili kao razvojne teškoće koje sazrijevanjem pojedinih organskih struktura i uz adekvatni rad s djetetom mogu potpuno nestati. Uzroci: nasljeđe ili traume u ranom razvoju djeteta imaju za posljedicu specifično intelektualno funkcioniranje koje izaziva manji ili veći stupanj poteškoća kod učenika u svim ili samo u jednom od navedenih područja. Kod učenika sa specifičnim teškoćama u učenju pojavljuju se: - izostavljanje ili dodavanje glasova, slova, riječi - zamjene sličnih glasova, slova (b/d, m/n...samoglasnika)

- teškoće u razumijevanju pročitanoga - teškoće usvajanja gramatičkih i pravopisnih pravila, te brzo zaboravljanje - teškoće u usvajanju matematičkog jezika, brojnih količina; automatizacije osnovnih računskih radnji ( otežano usvajanje tablice množenja/dijeljenja; slabo pamćenje i prepoznavanje niza brojeva, pamćenje redoslijeda u rješavanju zadatka...). Vrijeme uočavanja: već u 1.razredu (sporija i otežana glasovna analiza i sinteza, otežano ili neuspješno čitanje, pisanje diktata, prijepisi...); u 2. razredu pedagog provodi ispit čitanja. Nakon toga, pojedine učenike upućuje defektologu/logopedu škole. Defektolog dodatno provjerava vrstu i stupanj teškoća. O rezultatima obrade informira roditelje i savjetuje ih. Dodatnim

32

Hoću nastavu bez nastavnika!

obradama vida, sluha i intelektualnog statusa kod djeteta, nakon 2. razreda, utvrđuje se dijagnoza. Pogodno vrijeme za opće poticanje čitanja, pisanja i računanja, kao i za početak stručnog rada s učenicima sa specifičnim teškoćama je 2. razred. Stručni tretman za učenike sa specifičnim teškoćama roditelji mogu potražiti u školi i izvan škole (stručni tretmani logopeda u okviru udruga ili pri zdravstvenim ustanovama). Uloga roditelja kao suradnika je neophodna za uspješno otklanjanje odnosno ublažavanje teškoća u čitanju, pisanju i računanju. Važno je : - sudjelovati u poticanju razvoja navedenih tehnika - imati pozitivan stav - ne očekivati čuda u kratkom vremenu - pohvaliti dijete kada postigne i manji napredak.

Zakonski oblici školovanja učenika sa specifičnim teškoćama u učenju:

Hoću da se da otkaz nastavniku ***! Draga nepoznata osobo, nitko ne može dati otkaz nastavniku samo zbog toga jer ti se ne sviđa i jer ti zadaje puno zadaće, ali ako imaš pravih problema, obrati se pedagoginji.

Dragi moj, nastava bez nastavnika je nezamisliva stvar. Što ti misliš, tko bi ti davao jedinice, tko bi ti govorio da zašutiš, tko bi ti govorio da ne smiješ na zahod, tko bi ti zagorčao dan baš kad si mislio da ne može gore… Usput to ni ministarstvo i vlada ne bi dopustili. Stoga dragi ti, želja ti je neostvariva i sumnjamo da će ikad biti. Sorry!!

Što kažete da se uvedu mini laptopi umjesto knjiga? Pa kažem da bih i ja to voljela. No nažalost nije ostvarivo. Možda, ako netko prebaci cijelo gradivo u te laptope.

Dragi čitatelji, sigurno se pitate tko čita vaša pitanja iz sandučića povjerenja i tko će na njih odgovoriti, pa evo došao je i taj dan…

Mogu li se uvesti školske uniforme kao obveza??? Hmm, zapravo to je trenutačno neizvedivo zbog financijskog stanja škole, jer mi nismo privatna i bogata škola, no i zbog toga što ne žele sva djeca nositi uniforme kao ti. Stoga, pričekaj malo, možda ti se želja i ostvari ili završiš školu pa te ovo više neće brinuti.

Htjela bih da se preuredi vrt. Ako niste dosad primijetili, vrt se počeo preuređivati. Za sve ljubitelje prirode ovo je prilika da pripomognu tom radu.

- redoviti program; redoviti program uz individualizirani pristup, prilagođeni program ( iznimno )

- premještanje slogova u riječi - preskakanje redaka, gubljenje redoslijeda u čitanju, pisanju, računanju

SANDUČIĆ POVJERENJA

Učenici s disleksijom imaju pravo na prilagodbu ispitne tehnologije pri provođenju nacionalnih ispita, državne mature i tijekom visokog obrazovanja (projekt iSheds – podrška za studente s disleksijom).

Stranice na Internetu: www.hud.hr, www.hld.hr, www.idem. hr...

Defektolog: Sanda Rade, prof.

Preuredite svlačionice u dvorani. Dvorana nije dio škole. Da bi se radilo na ikojem njenom dijelu, to mora dopustiti grad. Bez brige, možda nam dopuste da je poboljšamo.

Zabranite ostaloj djeci da bacaju petarde! Nitko toj djeci ne može zabraniti da bacaju petarde osim njihovih roditelja. To se većinom događa van prostora škole, ali je ipak jako blizu. Zato ti je moj savjet da paziš gdje ćeš stati i s kime se družiti.

TOP 5 TEME IZ SANDUČIĆA POVJERENJA: 1.ŠKOLSKE UNIFORME 2.NASTAVA BEZ NASTAVNIKA 3. U ŠKOLU S MINI LAPTOPIMA 4. KUĆI BEZ DOMAĆE ZADAĆE 5. OTKAZ NASTAVNICIMA

UREDILE: Iva Žaja i Nikolina Barada, 7.d uz pomoć pedagoginje Marijane Dražić

33


Susreti s književnicima Upoznajmo pisca!

Josip Laća

Josip Laća je hrvatski romanopisac za djecu, novelist i feljtonist koji se rodio 1946. u Dubravicama na rijeci Krki, a nama je u posjet došao 19. studenog lanjske godine. Predstavio nam je dječji krimić “Grand hotel” koji je sada dostupan i u našoj knjižnici, a zasad je dobio samo pohvale. Riječ je o prijateljima zaposlenim u hotelu koji malo, pomalo otkrivaju i istražuju sve sumnjive osobe i priče. Književnik nas svojim junacima vraća

u šezdesete godine prošlog stoljeća. U razgovoru s Josipom Laćom, saznali smo da je dobar prijatelj i s Ivanom Kušanom koji mu je ujedno i uzor. “Volio bih pisati onako humoristično i zanimljivo kao i Ivan Kušan”, njegove su riječi. Zasuli smo ga pitanjima kao što su: “Koliko vam je bio hrvatski?”, “Pratite li Lud, zbunjen, normalan?”, “Koje vrste filmova volite?”, “Jeste li slušali Beatlese?”, “Što biste preporučili mladim spisateljima?”... A on nam je neumorno odgovarao, pričao zanimljive priče i anegdote te preporučio knjige. Sve u svemu, bilo nam je jako zanimljivo i bilo bi nam drago da se takvo što ponovi.

Sara Zeko, 7. d

LISTOVI KNJIGA NEPROČITANIH usmjerene. Radi se o mladoj djevojci koja Bilješke jedne pohađa gimnaziju, a čiji roditelji stradavaju u prometnoj nesreći. Uz podršku gimnazijalke Književnica i prevoditeljica Nada Mihelčić proslavila se svojom knjigom “Bilješke jedne gimnazijalke” koja je zadobila veliku popularnost među mlađim čitateljima. Bilješke jedne gimnazijalke je knjiga za sve one koji žele pročitati nešto zanimljivo iako se više preporučuje djevojkama nego dečkima. Ovaj roman je dobio mnogo pohvala, osobito od mladih, a i ostale kritike su bile uglavnom pozitivno

34

Probudite pisca u sebi

Poznati dječji pisac Tito Bilopavlović, autor lektirnog naslova Paunaš, posjetio je našu školu i spremno odgovorio na sva postavljena pitanja. Možete li nam reći nešto o sebi za početak? Rođen sam 1940. godine u Novoj Gradiški. Završio sam Pravni fakultet u Zagrebu. Objavio sam 30-ak krupnijih naslova za odrasle i za djecu. Silno volim ići među mlade i djecu jer se onda osjećam mlađe, ali priznajem, više sam objavljivao za odrasle.

udaljenog brata , koji usmjerava svoju sestru, ali i tete, šesnaestogodišnjakinja započinje životnu borbu svojim snagama. “Djevojčica sportom ubija žalost, dobrom voljom prekriva neiskustvo, vedrinom i nesalomljivošću ustraje u svojim nastojanjima da drži korak s ostalima koji žive u neokrnjenim obiteljima i da ostavi privid kako i ona živi na usklađen način s konvencijama koje postavlja društvo”, komentirala je Dubravka Težak.

Možete li nam reći nešto više o Vašem djelu Paunaš i što Vas je inspiriralo da ga napišete? Paunaš je moja jedina autobiografska knjiga. Ona govori o mom životu i životu mojih prijatelja kada sam bio vaših godina, ali i mlađi. U knjizi je opisano kako smo se igrali, voljeli i kako smo se snalazili u neko davno vrijeme.

Sara Zeko, 7. d

Tajni dnevnik Adriana Molea

problemi među roditeljima na smiješan i karikiran način, kako ih doživljava Adrian.

U zanimljivom romanu za mlade Tajni dnevnik Adriana Molea engleske novelistice Sue Towsend upoznajemo tipičnog trinaestogodišnjeg tinejdžera Adriana Molea, čiji su pubertetski i obiteljski problemi vidljivi već na samom početku. Ljubav, prištići, nemarni roditelji, škola... Cijeli roman je zapravo dnevnik koji Adrian piše u tajnosti. Na početku donosi nekoliko odluka kojih će se pridržavati, ali je čitatelju jasno da u tome neće uspjeti. Kroz razoblje od godine dana, koliko je pisan dnevnik, saznajemo Adrianove zapisane misli te sve o njegovom životu, o problemima koji ga muče i o osobama koje se pojavljuju u tom periodu... Jedna od bitnijih osoba je Pandora. Ona je nova učenica u razredu u koju se Adrian odmah zaljubio. Adrianov najbolji prijatelj je Nigel koji mu je često znao “zabiti nož u leđa”. U romanu se spominje i Bert Baxter, dobar starac za kojeg su se Adrian i Pandora brinuli noseći mu hranu i brinući o psu. U knjizi se spominju

Razvod, mamin novi dečko, tatina nova cura i njezin sin Maxwell... U knjizi se spominje još niz tinejdžerskih problema i događaja te smiješnih i neobičnih situacija iz života jednog zbunjenog dječaka u odrastanju. Ovaj roman prvi je u nizu knjiga o Adrianu Moleu. Postoji još nekoliko: Novi jadi Adriana Molea, Prava ispovijest Adriana Molea, Adrian Mole: divlje godine, Adrian Mole: Cappuccino godine, Adrian Mole i masovno uništenje, Izgubljeni dnevnik Adriana Molea, Adrian Mole: ispružena godina. Svakako preporučam ovu knjigu i sve ostale o Adrianu Moleu za tinejdžere koji se žele dobro nasmijati te vidjeti kako se njihov vršnjak nosi s pubertetom.

Nikolina Vukušić, 7. d

Mali književni razgovor

U Paunašu sam opisao našu predivnu mladost i djetinjstvo. Tu sam knjigu napisao kako bih se prisjetio tog vremena. Moje djetinjstvo, ali i ono mojih prijatelja, bilo je teško, na trenutke gladno, ali je bilo lijepo jer smo bili jako slobodni. Bili smo kreativni i morali smo sve sami sebi napraviti. To je bilo lijepo djetinjstvo. Čak i kada sam bio tužan, bila je to jedna lijepa tuga.

Tko su Vam bili književni uzori u mladosti? U mladosti sam se divio svim piscima čija sam djela imao priliku čitati. Nitko mi nije bio uzor jer da bi vam netko bio uzor, i vi morate biti pisac. Mogao sam birati uzor, ne da ga kopiram, nego da pokušam dosegnuti njegove ideje. Dakle, divljenje da, ali uzor ne!

INTERVJU S

TITOM BILOPAVLOVIĆEM

Planirate li objaviti novu knjigu i postoji li knjiga koju ste napisali, a danas biste izmijenili njezin sadržaj? Da, planiram. Ali, po mom mišljenju, objavljujem previše knjiga. Sada, pod stare dane, ne žurim toliko s novim knjigama. Sve bih svoje knjige izmijenio, a u isto vrijeme i ne bih. Zašto moje pogrješke ne bi ostale?! Jako sumnjam u ono što radim jer je sumnja blagotvorna. Nemojte nikada biti uvjereni da ste napravili nešto što je apsolutno savršeno. Ne postoji ništa na ovom planetu da je čovjek proizveo a da je sasvim dobro. Sumnjajte u ono što radite jer sumnja potiče čovjeka da se bori.

Čitajući Paunaša, primijetili smo da često spominjete oca. Koliko Vam je on bio važan u djetinjstvu? Otac mi je bio beskrajno važan. Bio je osoba koja je zaslužila mnogo poštovanja. Uvijek sam znao da me u svemu nadvisuje i da nikada neću biti kao on. To smatram i danas pa se otac u mojim djelima pojavljuje kao božanstvo.

Postoji li još koja knjiga koju ste posvetili obitelji? U knjigama za odrasle ima dosta posveta članovima obitelji. No, moji su roditelji radili od jutra do sutra i nisam ih često viđao. Zato sam više knjiga posvetio prijateljima, posebice prijateljicama.

se često pojavljuje u Paunašu, ali se svaki put drugačije zove. Zaljubio sam se u njene zlatne pletenice. Bile su zlatne kao najzlatnije žito. Ona bi sjedila u klupi ispred mene i stalno bi zabacivala kosu. Kosa bi tada padala na moju klupu i ja bih je dugo mirisao. Ona to nije znala, ali sam joj poslije, kada smo već bili odrasli, sve priznao.

Jesu li Vaše priče nastale prema dnevniku koji ste vodili u mladosti ili prema sjećanjima te koji su najčešći motivi Vaših književnih djela? Sve su moje priče nastale prema sjećanjima. Nažalost, nikada nisam pisao dnevnik. Žao mi je zbog toga jer sam imao puno divnih i uzbudljivih događaja u djetinjstvu i mladosti. Život je najčešći motiv kod većine pisaca pa je tako i kod mene. Svi mi uvijek pišemo o životu.

Kako biste potaknuli učenike na pisanje knjiga i priča? Mislim da u svakome od vas spava jedan pisac, samo nema uvjeta da se probudi. Sve što napišete je književno djelo, čak i razglednice. No, najvažnije je da puno čitate. Bez čitanja nema ni pisanja. Pisca u vama morate sami probuditi, nitko drugi to ne može učiniti

Jelena Ćaleta i Paula Milošević, 8.a

Sjećate li se prve ljubavi? Sjećam se, naravno! Prvi sam se put zaljubio u prvom razredu osnovne škole u djevojčicu koja se zvala Dragica. Ona

35


KATASTROFA U JAPANU Sadako hoće živjeti Knjiga Sadako hoće živjeti austrijskog autora Karla Brucknera govori o djevojčici Sadako koja je oboljela od zračenja atomskom bombom. Naime, 6. kolovoza 1945. Amerikanci su bacili atomsku bombu na Hirošimu (Japan) od koje su mnogi ljudi oboljeli. Tu je sudbinu doživjela i djevojčica Sadako. Za bolesnika se u narodu vjerovalo kako će ozdraviti ako napravi tisuću papirnatih ždralova. Sadako je bila uporna i napravila ih je devetsto osamdeset devet. U trenutku kada je htjela dovršiti devetsto devedesetog, našla se u plavetnilu neba i neizmjernoj sreći. Sadako je umrla sa ždralom u ruci, s osmijehom na licu i neispunjenom željom za ozdravljenjem. Treba li se svake godine dogoditi ovakva tužna priča kako bismo se sjetili da smo svi mi povezani? Cijela kulturna baština i naraštaji bili su uništeni na Hirošimi. Smijemo li to dopustiti? Kada vam bude najteže ili se posvađate sa svojim bližnjima, pročitajte ovu knjigu. Razmislite što razara svijet, sjedinjenost ljudi, ljubav prema bližnjemu. Odgovor na sva ova pitanja leži u nama.

Paula Milošević, 8. a

J

apan se nalazi u prostoru pacifičkog vatrenog prstena, rubu triju litosfernih ploča, pa je često izložen potresima.

Potres je iznenadno podrhtavanje tla. Svaki potres ima hipocentar i epicentar. Hipocentar je mjesto gdje nastaje centar u unutrašnjosti Zemlje, a epicentar mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti. Dana 11. ožujka 2011. godine Japan je pogodio potres jačine 9.0 po Richteru. Hipocentar je bio u Tihom oceanu što je prouzročilo tsunami.

Tsunami je veliki val nastao potresom u podmorju.

Origami je umjetnost savijanja papira koja potječe iz Japana. Upotrebljava se u razne svrhe, a najčešće ima dekorativnu ili religioznu namjenu. Origami umjetnost ne dopušta korištenje ljepila i škarica, ali zato postoji kirigami. Kirigami je verzija origamija u kojoj je dopušteno rezanje papira tijekom slaganja.

Budući je prisilno morala isključiti svoje reaktore zbog moguće eksplozije, nuklearka je postala najveća prijetnja okolišu. Hlađenje same nuklearke postalo je veoma rizično te su samo neki ljudi htjeli pomoći u hlađenju reaktora. Zbog tog hrabrog pothvata su nazivani kamikazama i samurajima. Zahvaljujuću njima eksplozija je zaustavljena, ali je u moru nedaleko od nuklearke zabilježena 10 000 puta veća radijacija od normalne.

Puno je toga što se može od papira složiti : squash, kusudama, životinje, ljudi i dr. U Japanu je ždral jedan od najvažnijih i najčešćih origamija. On je simbol sreće i dugog života. Prema staroj japanskoj legendi, onome tko složi 1000 origami ždralova, bogovi ispunjavaju jednu želju. I danas se u posebnim prigodama, kao što su vjenčanja, rođendani ili pak kao simbol želje za ozdravljenjem bolesne osobe, poklanjaju upravo - od papira složeni (origami) ždralovi. Josip Andrijolić, učenik 7.a razreda Osnovne škole Majstora Radovana, primjer je osobe s nasvakidašnjim hobijem. Njegov talent je izrada origamija (figurica od papira koje potječu iz Japana).

Zahvaljujući marljivim i složnim Japancima Japan će se brzo gospodarski oporaviti. Najbolji je primjer brzog oporavka i ljudske složnosti obnova velike autoceste za samo tjedan dana nakon potresa.

Izrada origami figurica nije nimalo jednostavna jer je potrebno prvo naučiti tehniku izrade prije nego što se uopće upustimo u takvo što. Josip se počeo baviti ovim hobijem u šestom razredu, a za usavršavanje tehnike bilo mu je potrebno malo vremena. Sada može izraditi gotovo svaku origami figuru koju vidi.

Luka Milovac, Ivan Sorić, 6. a

Potres se najviše osjetio na istočnoj obali Japana. Nakon ovog jakog potresa nastali su nešto slabiji potresi. Tsunamiji i potresi prouzročili su veliku katastrofu u što spada i oštećenje reaktora u nuklearki Fukushima 1.

36

Ana Bubrić, 7. a Nuklearka Fukushima 1

Trešnja i lasta pričaju o novome životu.

Ružica Rimac, 6.a

Blago oblaku Kojeg vjetar nosi svugdje Po plavom nebu.

Marino Jakus, 5. c

Na latici cvijeta Blista mala kap U rosno jutro.

Frane Sorić, 5. c

Origami

Nalet Tsunamija

HAIKU ZA JAPAN

Večer je. Zvijezde blistave Kao da je dan.

Lea Vučkić, 5. c

Trava zelena obrasli je maslačci, po njoj sitna rosa.

Anđela Matijaš 5. d

Pauk se zagledao U ljepotu Zrele trešnje.

Marijana Čarija, 5. c

Sunce se smije Topao je dan Livade prepune djece. Josip Andrijolić, 7. a

Ante Grga, 5. d

37


Parlamo ka furešti

HIP HOP vs. KVADRILJA Hip Hop Čim netko spomene Hip Hop, ili vidi neku Hip Hop skupinu na ulici, u gradu... većina mladih pomisli u sebi “Ajme, predobro. Ja bi to, prekul su.” Ali uvijek ima ona druga skupina koja će vjerovatno misliti “Ajme ovih, opet o tome, ne znam što vide u tome. Užas.”

Hip Hop nastupi: Uživanje ili preživljavanje? Jeste li ikad gledali na TV – u ili uživo neki Hip Hop nastup? Oduševili su vas ti pokreti i vi želite tako plesati? E, pa vjerujte nije sve tako savršeno kao što se čini na pozornici. Za savršene pokrete koje vi vidite potrebni su mjeseci i mjeseci, možda čak i godine napornog rada. Znate da plesači, koji su uvijek nervozni pred svoj nastup, misle: “Ajme ,ja neznam ništa, zabrljat ću sve, ne mogu ja ovo.” A na probama su sve savršeno znali? Jednostavno, u Hip Hopu je svaki detalj važan. Hoće li njihov ples doprijeti do publike, samo Bog zna. Iskusni plesači samo izađu na pozornicu s osmijehom na licu, ne zamaraju se zbog pokreta jer oni znaju da to mogu! Samo izađu i zabave sa sa svojom ekipom! Usmjereni su samo na to i ni na šta drugo. Trebaju paziti na doslovno svaki korak, kako će postaviti ruku, nogu, glavu u određenom trenutku. A vi pomislite: “Pff, to može svako.” Eh, da je bar tako! Jer to mogu samo NAJBOLJI.

Hip Hop stil

38

Ako ste jedni od onih koji kad vide curu ili dečka odjevene “Hip Hoperski”, široke

hlače, patike, kapa, slušalice u ušima i razne sitnice i pomislite “Kako dobro izgleda.” Hoperska odijeća je izraz njihovog života i načina na koji žive. Nisam sigurna da će te curu koja pleše Hip Hop vidjeti u nekakvoj minici. Vjerovatno bi se ta cura smijala nekoj “šminkerici” u lice. A što se tiče dečkiju, oni su “kuleri” i idu po svome. Imaju svoj film u glavi i boli ih briga što će drugi dečki misliti o tome kako izgledaju. Široke hlače i tute, razne kape. To je njihov stil. Nema nagelirane glave, samo prirodno.

Hip Hop – ZABAVA! Bez smijeha i uživancije trening ili nastup ne može biti dobar! Ako se svađate s trenerom, ili se plesači međusobno svađaju, to ne može biti nikako dobro jer bi to užasno izgledalo. Zato, ako plešete, sa svojom skupinom uživajte. Jer je to na neki način druga obitelj s kojom skoro provode najviše vremena. Ne troše vrijeme na glupe svađe,

iako i toga ima, ali se izgladi za dobrobit grupe. Ako želite trenirati, učinite to iz ljubavi, ne da vas netko tjera na nešto što ne želite. Jer sve je to – zabava!

Kvadrilja Krenimo na posve drugu vrstu plesa. Ali baš drukčiju - kvadrilju. Mladi kad čuju za kvadrilju pomisle: „Hahaha, dosadno. Koji jadnik ide na to?“ Ali vidite, ti „jadnici“ su možda naši vršnjaci koji pronalaze baš u tome sreću.

Kvadrilja – skup mladih Da, da, vidite i ja sam mislila da je kvadrilja samo za stare ljude. No, nije tako. Kvadrilja privlači mlade i oni vole to. U parovima plešu i zabavljaju se. I to hoće li ih netko čudno gledati što su odijeveni u narodne nošnje svoga grada, cure u haljinama i kosa u pletenici, a dečki u odijelu sa kapicom, nije bitno.

A LOVE STORY

A DREAM AND A NIGHTMARE

This is a story about a girl that is now happy and in love with her boyfriend and of course they are in a relationship. But about a month ago it wasn't like that. She was just another girl in love with Jake. He was always followed by groups of girls. Jake was tall, goodlooking, smart, great at sports, funny and most important of all he was nice to everyone. He wasn't one of those guys who only cared about themselves. Those were the things why Taylor liked him. But she didn't tell anyone. Not even her best friends. One week they had a competition at school for the best story. Taylor's friends talked her into joining that competition. She wrote an amazing story, but she didn't print it. By mistake, she printed her own private diary in which she wrote that she was in love with Jake. She won at the competition and everyone at school read her story. Everyone including Jake, who was also a little bit in love Taylor. She was so sad about the fact her diary came out in public, but she didn't know what was going to happen next. After a few days Jake came in front of her house and asked her to go on a date. She was so happy and of course she said yes. Since then they are together and happy like never before. And so this shows how sometimes mistakes can bring love.

The world is mine. I feel like a king, I feel all the world is mine. No one can take this from me. I will fight for my dream, I will kill or die for my dream. Money or power, fortune and fame. I will do everything to achieve my dream. It was my dream to be strong and to get the power. But I found the truth deep in my mind and I see the real dream! The dream which became a nightmare. The nightmare which I will never awake from. To feel like a king! To be always afraid and to be without life! To lose all my lovely people and leave my family at risk! And all that for what? All for money and power! But you lose and soon the end will come. The world is not yours. But I found the real power! The love and the truth...and I now that I will never lose.

Kvadriljom u obilazak svijeta! Plesači kvadrilje obilaze cijeli svijet, zajedno plešu, druže se, sviraju i pjevaju. Nikad im nije dosadno jer uvijek netko ima kraj sebe neki glazbeni instrument i zapjeva neku poznatu pjesmu kojoj se svi priključe. Kvadrilja je druženje na lijep i poučan način jer se nauče običaji svoga vlastitoga grada.

Rad, rad i samo rad! Baš kao i u Hip Hopu, i za kvadrilju je potreban naporan rad da bi kad izađu na pozornicu sve ispalo odlično. Jako su bitni koraci, i izgled također. A da ne spominjem koliko je bitna zapravo ta ljubav prema tome što radiš. Jer bez takve ljubavi, ne možeš ništa.

Sad je na vama red, odlučite! Za što biste se vi opredijelili? Za Hip Hop ili Kvadrilju? Bit će zanimljivo znati vaše mišljenje. Zaokružite ono što vam se više sviđa: Hip Hop ili Kvadrilja.

Ela Grga, 6. c

Du und ich Du bist Katze, ich bin Maus. Du bist drinn und ich drauß.

Aron Vukman, 6. c

SU DI ME Io mi chiamo Lea. Pratico la ginnastica ritmica. Io ho undici anni e ho due sorelle maggiori. Frequento la quinta classe della scuola elementare Majstor Radovan. La mia classe è la migliore, ma tutti dicono che siamo la peggiore. Gli insegnanti non ci capiscono. La mia materia preferita è l'inglese, e la matematica è il peggiore. Frequento anche l'italiano. Mi piace l'italiano e ancora continuo ad imparare questa bella lingua.

Lea Vučkić, 5. c

Wie kann man der Erde helfen?

Du bist Geige, ich bin Flöte. Du bist Fuß und ich Pfote. Du bist schwarz, ich bin weiß. Du bist Pfirsich und ich Reis. Du bist Abend, ich bin Tag. Du bist Montag und ich Sonntag. So verschieden, aber egal, wir sind ein schönes Paar.

Stella Anđelić, 7.a

Werft ihr nicht den Müll auf den Fuβboden, werft ihr ihn in den Mülleimer.

Fahrt ihr mehr mit dem Fahrrad und weniger mit dem Auto.

Nützt ihr nicht viel Deodorant. Das ist nicht gut für unseren Planet.

Passt ihr unseren Planet auf.

Daniela Bilić, 7.d

Nela Vranješ, 8. c

39


Face, drugs and rock ’n’ roll Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda. U svojim počecima, Facebook je bio namijenjen samo studentima sveučilišta na Harvardu koji su tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnoga druga sveučilišta, srednje škole i velike kompanije diljem svijeta priključile su se mreži. Danas ova web stranica ima više od 500 milijuna aktivnih korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanje fotografija s više od 14 milijuna novih dodanih fotografija dnevno. Sve u svemu, mislim da Facebook ima mnogo više prednosti nego nedostataka jer je zabavan za provođenje vremena. Ipak, ne smijemo zaboraviti da je najzdravije biti na svježem zraku!

Domagoj Božan, 8.a

Problemi odrastanja

Sara Zeko i Daniela Bilić, 7.d

Znate li?

Prištići...

• Znojne žlijezde nalaze se po cijelom tijelu osim na usnama i ušima. Svaka ih osoba ima oko 2,5 milijuna. • Žena ima puno više mirisnih žlijezda nego muškarac. Znoj muškarca i žene se razlikuje: ženski znoj je i do 10 puta lužnatiji od muškog. • Kada bi u tijelu radile sve znojne žlijezde maksimalno, mogle bi proizvesti oko 10 litara znoja na dan. • 90 % mladih ljudi ponekad dobije prištiće • Mrkva, salata, žumanjak, rajčica, marelice i druge namirnice bogate vitaminom A pomažu protiv prištića, a i mlijeko je važno za lijepu kožu. • Prečesto umivanje (npr. više od tri puta na dan) može biti štetno jer isušuje kožu i reakcija na to može biti pojačano lučenje masnoće. • Zbog rožnatih vlakana, kosa je jača od aluminija! Zdrava vlas može držati težinu od čak 50100g da ne pukne. • Kada se ispale vlasi ne bi nadomještale novima, za 1000 dana čovjekova glava bi bila ćelava.

Prištići – akne su normalna pojava. Uzrokuje ih začepljenje pora zbog pojačanog lučenja sebuma (prirodnog ulja u koži). Oni se mogu lako ukloniti uz lječničke savjete. Njihovom smanjenju može pomoći lagano umivanje neutralnim sapunom, a u težim slučajevima koristi se medicinska kozmetika.

Znojenje

OPREZ! Osim cool poznanstava popularni “FEJS” skriva i mnoge opasnosti. Zato… - Namjesti svoj profil da ga samo odabrani mogu vidjeti u cijelosti. - Piši kratke natuknice, a ne epske drame o svemu što se dogodilo. Detalji nisu za strance. - Nemoj stavljati u profil fotke svojih frendova zbog kojih bi im bilo neugodno. Najprije ih pitaj! - Nemoj dodavati na listu prijatelja baš svakoga. Zar se ozbiljno misliš on-line družiti sa svima na listi prijatelja?! - Nemoj dosađivati nevažnim stvarima. Koga briga što jede tvoja mačka? - Nemoj stavljati u profil svoje fotke u badiću bez obzira na to koliko si dobro građena. Muška je logika: ,,To je laka cura.''

Dobra lica fejsa: - Možemo ostati u kontaktu sa svojim prijateljima i rodbinom. - Fejs nam omogućava virtualno druženje s ljudima. - Dobar je izvor informacija i zabave.

Petra Brešan i Marija Brkan, 7. c

Za nas Fejs je mjesto zabave, održavanja međusobnog kontakta, upoznavanja novih ljudi, dok je za neke odrasle Facebook način da naš face dugo ne vidi book. Facebook je krivo iskorišten, sumnjam da je napravljen za izljeve bijesa. Unatoč svim tim lošim stvarima koje se znaju događati, Fejs je i dalje megapopularan. Može služiti doslovno svemu; možemo objaviti što nam je na umu, komentirati nečije objave, stavljati poveznice, učlanjivati se u razne grupe u kojima se nekada možemo i pronaći, a i stvarati sami svoje.

Petra Vranješ, 8.b

40

Pubertet naš svagdašnji

Neki ljudi provode sate i sate na Facebooku samo da bi saznali neku pikanteriju iz tuđeg života. Možda zato što baveći se tuđim problemima, zaboravljaju na svoje. Zato je moj zaključak da je Facebook nova droga kojoj se mladi ne mogu oduprijeti pa je postao centar svijeta i glavni dio njihove svakodnevice. Razmislite o tome!

Tihomira Miše, 8.b

Prije pubertet hipofizna žlijezda u mozgu počinje proizvoditi hormone koji uzrokuju promjene na čitavom tijelu. Razlikujemo žlijezde znojnice i mirisne žlijezde. Znoj nema mirisa, ali lučenje mirisnih žlijezda ima karakterističan neugodan miris koji nastaje kao posljedica razgradnje pod utjecajem bakterija koje se nalaze na koži. Znojenje je normalno i važno – ono pomaže u reguliranju tjelesne temperature.

Problemi s kosom Na glavi imamo otprilike 100 tisuća vlasi, a na čitavom tijelu čak 5 milijuna dlaka. Kosa nam naraste oko 1 cm u jednom mjesecu i to brže raste danju nego noću te brže ljeti nego zimi. Mnoge mlade zabrinjava ispadanje vlasi kose što ne bi trebalo jer većini ljudi ispadne 50-150 vlasi dnevno. Poznato je, u pubertetu se brzo masti kosa pa je potrebno redovito pranje i njegovanje. Također ju je teško oblikovati, te su teenageri često nezadovoljni svojom frizurom.

Psihičko sazrijevanje Uz silne promjene koje se događaju u ovom razdoblju „bura i oluja“ vrlo su česte emocionalne i psihičke prilagodbe. Neki mladi se tada osjećaju pretjerano tužno, čak depresivno, drugi su puni života, a kod većine se vide i znakovi agresije pogotovo prema autoritetima. Neki su uplašeni promjenama tijekom puberteta, a drugi su vrlo zainteresirani za te promjene koje stvaraju novo „ja“. Psihičko sazrijevanje ne događa se potpuno istovremeno s tjelesnim sazrijevanjem. Pubertet obično završi, a psihičko sazrijevanje vrlo rijetko završi prije 20. godine života. Taj proces naziva se adolescencija.

Evo što su sedmaši izjavili potaknuti knjigom Sue Towsend - “Tajni dnevnik Adriana Molea“: - Puber te života z t je „najbolji“ a rodite dio lje mogu g ledati k . Napokon ako se n potomc jiho i od nesposo vi dječurli bn je male os razvijaju u pr e obe. ave

metnija i zrelija, - Djeca postaju pa jene u ponašanju ali javljaju se i prom vodi do sukoba što ponekad do racije. mlađe i starije gene

Ivan Alajbeg, 7. d

razdoblje u našim pu Kad Pubertet...to ludo samo malo b Iva Ža rije ertet vam ja, 7. d životima. Svi malo, ali , polude sto na sat jed č sre sigu net de. Neki tinejdžeri lu po ć k i r n a i roditelji se muče mi a o . E, no o o s roz se opuste. Naš sk sli! sob p i d p o m m a n a če „muhe bez glave“. da zaustave takve a o stit ah po ene vom am m rij 7. d svi , sigu islite eč Nikolina Vukušić, jetu rn na koj o st a ta e Da e zbroji, ko ada se sv K nie t? e rt e b od osam - Pu la B ična riječ b o je t ilić e uže žvakati pubert , 7. ba malo d e tr ju o k d slova progutati. i,naravno,

7. Tino Emer,

d

41


ZABAVA ja i t a n a ij Fa a sk ako s ujo : „I, k M šao Haso K'o ugo o „ : D ga jo dr a pit a? “ će Mu ut u j p ski na to vaki A, m... S gro o! “ drv Prič a : „D ju dvije o par ktor m plavuše i dan . a živ je reka Kaže p kam o r im s a amo da iduć va Upi . “ t i na j pad a je dru abu- h neš? ga : „A š “ to a ko

Pit Zn a jedn “ aš li t a pla i št vu „To o je ša d je k r to “ crn ugu : ad se ih sm um „ iju or? dva crn n ca! ke pu č a m je N z i ujo se M ita ga o i t a ?“p e r Vr a ep

VICEVI

. ik para kle ti tol če a e“, re d b m „O ke bo . Haso im atoms ba bom t s a i t Č a . „ rah d ga Haso . t o s j e u j !“ ta M ni “ upi moja to te „ A š plodira? iga, nije r s ne ek š mene b a . „ A b ori Mujo v o odg

Ulazi plavuša u prodavaonicu, te pita prodavačicu: „Imate li naočale? “ „Za sunce? “ „Ma ne, za mene! “

ita ?“p c a ijan to p e j o ije a, št e dv , pija„Tat oca. n o to li i a Ivic e, vidiš radi? E o četir g „Sin ce na o su tam u a i jedn gred se čini d o am ms ncu ice. “ i d i v gred tata, ja i l „ A icu. “ gred

Činjenice se o Chuck Norrisu : -Chuck Norris ne nosi sat.... On odlučuje koliko je sati! -Chuck Norris zna sta je pisac htio reći. - Kad Chuck pogleda u nebo i oblaci se znoje. Neki to zovu kišom. -Chuck Norris jedini zna gdje počinje krug. - Neki ljudi kažu da je Chuck Norris mit. Ti „neki ljudi" sada su mrtvi.

42

: ora mt k te do od i ima k jo m Mu žena e , đ Do ktore “ ar i “ o „D aturu. soka? o, met i per je li v mnog „ A a nije et. “ „M eset p d š ez

Do Pit šla M a u ost je M ji pu ati? ujo nic dos “P :„ au Mu adim unica Do k goste . jo: . : „ ada „Ta “ Do ćet ko e kv kra am tko ne ?“

Hod a Pita ju Mujo Muj o Ha i Haso p je ra ut su z mag lika izm : „ Zna om. eđu ar polic š li koja Prito ca? “ ajca i jeti M m naiđe polic u j i pend ČUJ ajac E r i LIKA M KOJA ekom : „ zapriD ? J E TO A Muj ! “ RAZ o sav : „Ni p kakv restraše n a „I ja !“ odgo vara odgo mislim d vori a je n polic i ajac. kakva! “

Nasmijavao vas je : IVAN ĆALETA , 7. a

Zanimljivosti Ljudi: 1. Naš mozak je aktivniji noću nego danju. 2. Iako je centar boli, sam mozak ne može osjetiti bol. 3. 80 % mozga je voda. 4. Najbrže raste nokat na srednjem prstu. 5. Čovjek izgubi 60 – 100 dlaka dnevno. 6. Srce žene tuče brže od muškarčeva. 7. Tijekom života proizvedemo dovoljno sline da napunimo dva bazena. 8. Nakon što pojedemo previše, naš sluh je manje oštar. 9. Ako slina ne može rastopiti ono što jedemo, ne možemo ni osjetiti okus istoga. 10. Nos može zapamtiti 50,000 mirisa. 11. Oči su nam iste veličine tijekom života, ali uši i nos neprestano rastu. 12. Ljudi mogu dulje biti bez hrane nego bez sna. 13. Ljudska glava ostaje svjesna 15 – 20 sekundi nakon što je odrubljena. 14. Rađamo se s 300 kostiju, a taj se broj ubrzo smanji na 206. 15. Najjači mišić je jezik. 16. U tijelu imamo dovoljno željeza da se napravi čavao od 7.5 cm. 17. Ako žvačemo žvaku dok režemo luk, manje će nam suziti oči. 18. Nemoguće je polizati vlastiti lakat. 19. Nemoguće je sam sebe škakljati. 20. Nemoguće je kihnuti otvorenih očiju, a dok kišete srce vam stane na milisekundu. 21. Žene trepću duplo više od muškaraca. 22. Više se ljudi boji paukova nego smrti.

Osmosmjerka

Ovo je osmosmjerka u kojoj je rješenje (preostala slova vodoravno) igrač nogometnog kluba Barcelone F. C

Životinje: 1. Zmije vide kroz očne kapke. 2. Kućna mačka može otjerati crnog medvjeda na stablo. 3. Dupini spavaju s jednim okom otvorenim. 4. Komarci imaju 47 zubi. 5. Emu ne može hodati unatrag. 6. Iguana može prekinuti vlastiti život. 7. Kada je rogata žaba ljuta, šprica krv iz očiju. 8. Svinjama je fizički nemoguće pogledati u nebo. 9. Krava se može penjati stepenicama prema gore, ali ne i prema dolje. 10. Štakor može dulje bez vode nego što to može deva. 11. Kokoši ne mogu gutati ako su naopako. 12. Gusjenice imaju 248 mišića u glavi. 13. Mazga neće potonuti u živom pijesku, ali magarac hoće. 14. Najveća gujavica je duga 6 m. 15. Neke neotrovne zmije mogu bojom oponašati otrovne da se zaštite. 16. Zmije naočarke pljuju otrov na udaljenost od 2,7 m. 17. Gušter bazilisk može trčati po površini vode. 18. Šišmiši uvijek skreću ulijevo kad izlaze iz špilje. 19. Meduzu sačinjava 95 % vode, a neke čak i 98 %. 20. Zebre ne vide narančastu boju. 21. Puž može spavati i do 3 godine. 22. Slonovi su jedine životinje koje ne mogu skočiti. 23. Polarni medvjedi su ljevaci, a njihova koža je crna. 24. Leptiri imaju okusne senzore na udovima. 24. Cvrčci imaju uši na koljenima. 25. Žohar može živjeti 9 dana bez glave, tj. dok ne ugine od gladi.

Ana Bubrić, 7.a • BIČ • ČAVAO • ČITAČ • ČOVJEK • KAKI (voće) • KELJ • KOSA • LIST • LJULJAČKA • MIA • OBLAK • ROMB (geometrijski lik) • ROŠTILJ • SITO • ŠILJILO • ŠKOLA • TITICACA (jezero u Južnoj Americi)

• TJEDAN • TRIJEM • UHO • VIJEK • VINOGRAD RJEŠENJE: __ __ __ __ __ __ __ __ NAPISAO: Ivan Sorić, 6. a

43


Ivan Sorić, 6. a

Izvor 2011  

LIST UČENIKA OŠ MAJSTORA RADOVANA TROGIR