Sl. 9. Rimski vojnici čuvaju Augusteum, Arheološki muzej Narona, Vid Arheološki muzej Narona svake godine sudjeluje u Noći muzeja fotografija: Ivica Puljan
Sredinom 1. st. pr. Kr. Narona je bila tabor rimske vojske pod upravom Sulpicija Rufa, a 45. god. pr. Kr. krenuo je iz Narone Publije Vatinije u pohod protiv Delmata s trima legijama i jakom konjicom. Zanimljivo je da se tim vojskovođama, za vrijeme njihova boravka u Naroni, 46. god. pr. Kr. obraćao slavni Ciceron (106. god. pr. Kr. – 43. god. pr. Kr.). Iz pisma znamenitoga rimskoga govornika i političara Cicerona prijatelju Marku Sulpiciju, namjesniku Ilirika i njegovu nasljedniku Publiju Vatiniju, čita se: Moj rob Dionizije, koji je upravljao mojom knjižnicom od velike vrijednosti, ukrao mi je mnogo knjiga i pobjegao, znajući da mu to neće proći nekažnjeno. Sada se nalazi u tvojoj provinciji. Moj prijatelj Marko Bolan, a i mnogi drugi, vidjeli su ga u Naroni. Ali budući da je govorio da sam ga ja oslobodio, povjerovali su mu. Ako uznastojiš da mi bude vraćen, ne mogu reći koliko ćeš me time obradovati (Ciceron: Epist. Ad Famil. Knj. 13, 77). (Vatinije je odgovorio Ciceronu da je doznao da se Dionizije krije kod plemena Ardijejaca i da će ga naći. Je li Vatinije uhvatio voditelja Ciceronove biblioteke nije poznato, ali činjenica da obrazovani Grk bježi u Naronu, potvrđuje činjenicu da su Grci bili nazočni u Naroni kao i da je Narona bila ugledan grad.) Prema tekstu iz knjiga: Kirigin, Branko i Emilio Marin. Arheološki vodič po srednjoj Dalmaciji. Split: Logos, 1989., str. 240 (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 KIR a) i Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjiga u Hrvata. Knjiga I. Zagreb: Školska knjiga, 2004., str. 16 (sig. Knjižnica Medveščak 00 STI s I/N), Prema knjizi Smoljan, Ivo. Neretva. Klek: Galerija „Stećak“, 1988., str., 204 (sig. Knjižnica Medveščak 908 SMO n)
Rimski general Publije Vatinije piše M. T. Ciceronu: Prokleli i uništili bogovi sve Dalmatince, jer su uvijek spremni ratovati. Pisma koja je Vatinije uputio Ciceronu 7. XII. 45. god. pr. Kr. nalaze se u poglavlju Povijest neretvanske luke. Kao i konzul Gaj Marcije Figul i Vatinije je svoju glavnu operacijsku bazu stvorio u Neretvi. Nedaleko od Narone podigao je vojnički tabor Mogorjelo. U svojim pismima uvijek se potpisivao ex Castrum Narona. Grad Narona imao je 100 000 stanovnika. Bila je važno administrativno središte i sudište svih plemena južne Ilirije kojemu je gravitiralo 89 gradova. Prema knjizi Smoljan, Ivo. Neretva. Klek: Galerija „Stećak“, 1988., str. 27/28 (sig. Knjižnica Medveščak 908 SMO n)
Rimski general Publije Vatinije iz Narone piše rimskom piscu i govorniku Ciceronu: Na juriš oteo sam šest gradova, među kojima jedan ovaj koji je bio najveći, bijah osvojio već četiri puta. Zauzeo sam, naime, četiri tornja (kule) i četiri zida (bedema) i svu njihovu tvrđavu, ali su me iz nje istjerali snijeg, zima i kiše, bijah prisiljen, o moj Cicerone, da nedostojno i sramotno napustim osvojeni grad i već dovršen rat. (Ciceron: Epist. Familiarum, Editio A. Tyrnaviae, 1782, lib. 5. epist. 10, str. 196-7) Prema knjizi Smoljan, Ivo. Neretva. Klek: Galerija „Stećak“, 1988., str. 27/28, (sig. Knjižnica Medveščak, 908 SMO n)
8