Page 1

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Izradio: Dubravko Širola,mag.ing.prom.

Ravnatelj: Ivica Fanjek,dipl.ing.arh.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

SADRŽAJ: 1. UVOD 2. POSTOJEĆE STANJE 3. PRIJEDLOG RJEŠENJA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

1. Uvod: Bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača. U mozaiku ljudskih pronalazaka od vatre, pluga, mosta, kruha, pisma i knjige – kotač, uz kruh, predstavlja najveće otkriće. Čovjek nije do sada otkrio ništa tako vrijedno i veliko što bi se moglo usporediti s njim. Stari Sumer poklonio je čovječanstvu kotač, onda su došla kola i dvokolica. Nezadovoljni sanjari su nastavili dalje i svoje snove pretvorili u izgradnju najpopularnijeg prometala koje nazivamo biciklom. Bicikl ide u red najpoznatijih čovjekovih pomagala uopće. Poslije psa i konja, ova dvokolica je čovjekov najbolji prijatelj. Ideja da se “zajaši” neko mehaničko sredstvo koje bi se pokretalo ljudskim mišićima dosta je stara. Povijest bilježi da su stari Etrušćani trčali držeći u rukama osovinu kotača. Prva prijevozna sredstva s kotačima projektirao je i Leonardo da Vinci. Kratka povijest bicikla riječima i u slikama bi bila slijedeća:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Biciklizam je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon. Iako je prvotno nastao u Europi u 19. stoljeću, kao način bržeg i lakšeg transporta ljudi, danas je osim načina prijevoza i vrlo rašireni sport te oblik opuštanja. Otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme, odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest bilo je više primjera vozila pokretanih ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjeg koncepta bicikla. Prvi bicikl bila je naprava na dva kotača koju je vozač pokretao jašući i odgurujući se nogama od zemlje. Taj stroj nazvan je «drveni bicikl», a napravio ga je 1791. godine u Francuskoj grof od Sviraca. Ovakav pojednostavljeni bicikl morao se zaustavljati pri svakom zaokretu jer nije imao upravljački mehanizam. Zato su prvi bicikli služili samo za zabavu. Prvi bicikl sa zakretnim prednjim kotačem izradio je njemački barun Karl von Drais de Sauerbrun 1817. godine i nazvao ga draisinne (drezina), a upravo taj još postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu u Nizozemskoj. Okvir je tog bicikla od drva, a drveni su kotači imali žbice i željezni obruč. Značajan napredak u razvoju bicikla dogodio se 1838. godine kad je škotski kovač Kirkpatrick Macmillan izumio prvi bicikl na pogon pedalama. Uz pomoć pedala, poluge su pokretale stražnji kotač dok je drugi kotač bio uglavljen u prednju vilicu. Između 1850. i 1860. godine, točnije 1861. godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, nisu imali kočnice, pa su bili česti padovi. Problemi s upravljanjem donekle su smanjeni uvođenjem upravljača i pomicenjem sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson i Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885. godine najčeš će se smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pneumatskih guma, 1888. godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop. Konstrukcija suvremenih bicikala temelji se na biciklu razvijenom poslije 1870. godine. Bicikli su omiljeni jer se njima najbrže putuje kroz gust gradski promet. Prednosti su bicikla što ne troši gorivo i lako se održava, a vožnja bicikla korisna je za zdravlje“. Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mjenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji. Ovisno o namjeni, bicikli se bitno razlikuju po: a) konstrukciji b) veličini kotača i širini guma c) obliku kostura i upravljača te d) drugoj dodatnoj opremi

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Međutim, bicikle možemo podijeliti i prema drugim karakteristikama kao što su: 1. broj osoba 2. broj brzina i vrsta mjenjača i 3. broj kotača. Otkako je početkom 20. stoljeća postao siguran i pristupačan cijenom, bicikl je u velikoj mjeri obilježio moderno društvo jer je omogućio pokretljivost i onima koji sebi nisu mogli priuštiti skuplje oblike transporta; žene su ga stoga nazvale „vozilom slobode“. Danas je bicikl sve popularnije sredstvo prijevoza i rekreacije, jer udovoljava mnogim zahtjevima današnjice: njime se može brzo stići do posla ili škole, ali i u polaganom tempu uživati u ljepotama prirode, voziti zahtjevne utrke, ali i samo održavati kondiciju, svladavati teške staze i putovati u najudaljenije krajeve svijeta, ali i jednostavno uživati u životu. A ne treba zaboraviti ni to da je bicikl ekološki potpuno prihvatljiv, jer ni na koji način ne zagađuje okoliš, te postao prvo ekološko vozilo na svijetu. U svijetu se smatra da bicikla ima približno dvije milijarde. Biciklizam se rano dokoturao i u Zagreb (otud i naziv Koturaška cesta). Prvi zagrebački koturaši iliti biciklisti vozili tzv. velocipede, čudne naprave s golemim prednjim kotačem i majušnim zadnjim, a vozilo se da bi se nogom odguravalo od zemlje. Već 1885. u Zagrebu, gradu od otprilike 36 tisuća stanovnika, osnovano je bili Prvo hrvatsko društvo biciklista, koje si je uredilo trkalište, a godinu dana kasnije već organiziraloi i prve koturaške utrke oko Zrinskoga trga. Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavio i famozni Ferdo Budicki, koji će na dva kotača preći cijelu Njemačku, Skandinaviju, Rusiju, Francusku i Španjolsku. U kronikama, Budicki, ostaje, međutim poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901 g.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

2. Postojeće stanje: Svakodnevno se suoćavamo da su u 99 posto slučajeva rasprave s tematikom gradskog prometa označene sa negativnim predznakom i da ukratko u sustavu prometa grada postoje slijedeći problemi: - problem povezanosti gradskih područja - problem odvijanja prometnih tokova i nekvalitetna rješenja usmjerenja i organizacije prometnih tokova, te problem upravljanja prometnim tokovima - problem javnog gradskog prijevoza putnika - problem parkiranja i nedovoljan broj parkirališnih mjesta, te posljedica visokog udjela vozila u potrazi za parkirališnim mjestom u prometnom toku - vrlo niska propusna moć prometne mreže - uska grla – smanjena dostupnost središta Grada - nepovoljan utjecaj na okoliš po pitanju ispušnih plinova, buke i devastacije ambijenta - od 1995. do 2005. godine broj vozila u Zagrebu se udvostručio, tj. od 176.970 na 367.098 vozila Istovremeno po pitanju javnog gradskog prometa postoje ocjene da autobusi i tramvaji ne nude ni djelić komfora koje daju automobili, da cijena karte ZET-a nije zanemariva, da se u javnom prijevozu kasni i vozi neredovoto i sporo, te da je željeznički sustav u funkciji gradskog prometa marginaliziran uz konstataciju da predstavlja „fizičku i vizualnu barijeru – kineski zid“ razvoju grada. Slijedom naprijed rečenog bicikl se nameće kao važno prometno sredstvo u smanjivanju prometnih gužvi i zagađenja okoliša u Zagrebu. U desetak posljednih godina u Zagrebu radilo se intezivno na organizaciji mreže biciklističkih površina, te se nastojalo pri svakoj rekonstrukciji postojećih prometnica uspostaviti biciklistički tok s ciljem: omasoviti upotrebu bicikla kao prijevoznog sredstva u svakodnevnim putovanjima, te taj vid prometa učiniti ravnopravnim sudionikom u ukupnom prometu grada. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Provedena istraživanja pokazala su da je bicikl prije svega prijevozno sredstvo mlađih, da je na izgrađenim biciklističkim stazama i trakama malo biciklista (max. 1,5 biciklista u minuti), te da se pretežito koristi u svrhu posla, studiranja, rekreacije i sporta. Zapažanja korisnika bicikla o postojećem stanju su slijedeća: -

premalo je organiziranih biciklističkih staza u gradu i one nisu međusobno povezane

-

nema dovoljno upuštenih rubnjaka u smjeru kretanja biciklista

-

pješaci ne uvažavaju označene bicikističke staze

-

biciklističke staze često koriste za svoje kretanje motociklisti

-

biciklistički promet nije dovoljno zakonski reguliran, te kontroliran

Rekapitulirano, „postojeći biciklistički tokovi u gradu Zagrebu skronmih su dimenzija i znatno ispod razine ulaganja u biciklističku infrastrukturu i očekivanja. Sadašnji malobrojni sudionici biciklističkog prometa uglavnom su uvjereni biciklisti koje u korištenju bicikala ne prijeće brojne prepreke i teškoće koje su uvelike posljedica neizgrađene svijesti (drugih) da bicikl treba biti ravnopravno prijevozno sredstvo u svakodnevnim gradskim putovanjima.“ Prema programu regulacije i uređenja biciklističkog prometa grada Zagreba tvrtke ISIP-MG d.o.o. iz Zagreba iz srpnja 2008.g. postojeće biciklističke površine su slijedeće:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Slike u nastavku ilustriraju stanje, a na primjeru Maksimirske ulice i naselja Špansko:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

3. Prijedlog biciklističkih staza u široj zoni Savske ceste: U cilju unapređenja stanja u prostoru po pitanju biciklističkog prometa u nastavku je dat prijedlog unapređenja postojećeg stanja, a koje karakterizira: 1. Uspostavlja se kontinuirana biciklistička veza Ilice i Save, tj. središta grada i zone rekreacije 2. Uspostavlja se povezivanje postojećih i novoplaniranih biciklističkih staza u mrežu 3. Uspostavlja se biciklistička povezanost večine Donjogradskih fakulteta sa Studentskim centrom, studentskim domovima i bibliotekama 4. Uspostavlja se biciklistička povezanost večine srednjih škola Donjeg grada 5. Postava potrebne opreme za parkiranje bicikala (pa i zatvorenih/čuvanih garaža za bicikle), naročito u gradskom centru, pri sveučilišnim i drugim javnim zgradama, pri poslovnim zgradama i željezničkim stanicama

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Ilica-Trg M.Tita:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Zona Rooseveltovog trga:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Zona Kršnjavoga-Jukićeva:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Zona Studentskog centra:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Zona od „Cibone“ do Vukovarske avenije:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Zona od „Zagrepčanke“ do „Plinacra“ :

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Zona Slavonske-Zagrebačke avenije prema Prisavlju :

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Zona od Ulice Prisavlje do Veslačke :

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Zona od Veslačke do Save :

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o. Program regulacije i uređenja biciklističkog prometa grada Zagreba tvrtke ISIP-MG d.o.o. iz Zagreba iz srpnja 2008.g., kao i javni slobodni izvori

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

bic lanes in Savska street zagreb  

proposal for new bic lanes in Savska street in Zagreb, new city tours by bicycles

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you