Page 86

Izvješće o stanju u prostoru Grada Zagreba 2008. – 2012.

komunalnog otpada organizirano je na način da je Grad podijeljen na dvije zone, A i B, koje obuhvaćaju istočni, odnosno zapadni dio Grada. Uslugom organiziranog prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada obuhvaćeno je 100 % domaćinstava. Najveća godišnja količina otpada (394.628 t) odložena je na odlagalište Prudinec 2009. godine. Od 2010. se bilježi pad količine otpada, te je na Prudinec u toj godini deponirano 365.504 t, u 2011. 331.027 t, a u 2012. 271.341 t otpada. Ukupna količina deponiranog materijala u 2010. i 2011. je veća od navedenih brojki, jer je u sklopu sanacije 2010. godine deponirano i 33.352 t, a 2011. 102.098 t čistog iskopa i internog materijala za prekrivku. Tablica 42. Komunalni otpad odložen na odlagalištu Prudinec vrsta otpada Miješani komunalni otpad Glomazni otpad Neopasni / inertni otpad Drugi komunalni otpad* Ukupno otpad Čisti iskop i interni materijal za prekrivku Ukupno deponirani materijal

2005. (tona) 295.545 35.759 8.498 41.025 380.827 380.827

2008. (tona) 292.497 62.513 9.119 23.798 387.927 387.927

2011. (tona) 271.356 36.685 9.550 13.436 331.027

odnos 2011./2008. 92,8 % 52,7 % 104,7 % 56,5 % 85,3 %

102.098 433.125

* Uključivo otpad s divljih deponija koji je prevezen na Prudinec Izvori podataka: Čistoća,

- krupni (glomazni) otpad Posebnu potkategoriju komunalnog otpada čini glomazni otpad. Postojeći koncept sakupljanja krupnog (glomaznog) otpada dva puta godišnje ometa normalno odvijanje prometa i nagrđuje sliku Grada. U proteklom je razdoblju razmotrena mogućnost ukidanja tog koncepta i uvođenja obveze da građani svoj glomazni otpad odlažu u reciklažna dvorišta.12 Promjenom koncepta prikupljanja otpada očekuje se i smanjenje količina otpada koji se sada neodgovorno odlaže na „divlja odlagališta“ što je jedan od većih problema u gospodarenju otpadom u Gradu Zagrebu. Postojanje „divljih odlagališta“, osim što ukazuje na još nedovoljno razvijenu ekološku svijest ljudi, educiranost i informiranost, ali i nedostatak infrastrukturnih objekata gospodarenja otpadom, predstavlja i opasnost za okoliš, u prvom redu kao potencijalni izvor onečišćenja tla, površinskih i naročito podzemnih voda. II.4.4.3. Lokacije i uređaji gospodarenja otpadom - primarna reciklaža Jednu od ključnih uloga u suvremenom gospodarenju otpadom predstavlja izdvojeno sakupljanje korisnih i problematičnih tvari iz otpada čime se potencijal komunalnog otpada za odlaganje može smanjiti i preko 50%. U Gradu Zagrebu se reciklira manji dio ukupne količine otpada. Za reciklažu su namijenjene tek pojedine vrste korisnog otpada, koje se prikupljaju putem posuda za odvojeno prikupljanje otpada, kao i tzv. zelenih otoka, odnosno reciklažnih dvorišta. Na području Grada Zagreba je do kraja 2009. godine bilo distribuirano 1.950 kontejnera za papir volumena 2 - 3 m3, 1.900 kontejnera za staklenu ambalažu volumena 2 3 m3, te 300 kontejnera za skupljanje plastične ambalaže volumena 0,7 m3. Mreža posuda za prikupljanje korisnog otpada dopunjena je 2011. postavljanjem novih, plastičnih kontejnera.

12

Odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), koji je donesen u srpnju 2013., izrijekom je zabranjeno krupni otpad odbacivati i sakupljati na javnoj površini, osim putem spremnika.

84

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba srpanj 2013.

Izvjesce o stanju u prostoru grada zagreba 2008 2012 za web  

urban report Zagreb 2008 -2012

Izvjesce o stanju u prostoru grada zagreba 2008 2012 za web  

urban report Zagreb 2008 -2012

Advertisement