Page 81

Izvješće o stanju u prostoru Grada Zagreba 2008. – 2012.

Tablica 40. Plinoopskrbni sustav Grada Zagreba 2005. visokotlačni plinovodi (km)

Grad Zagreb

srednjetlačni plinovodi (km) niskotlačni plinovodi (km)

Grad Zagreb

142

143

23

26

26

Grad Zagreb

675

1.039

1.099

477

517

531

1.738

1.711

1.702

190

203

208

3,244

3.638

3.709

ZŽ Grad Zagreb

-

79.689

82.431

-

13.252

13.757

-

92.941

96.248

UKUPNO priključaka ukupna godišnja potrošnja plina

ukupno 2012.

2012.

141

UKUPNO plinovoda broj komunalnih priključaka (kom.)*

2009.

m3 MWh

169

1.630

1.910

440.545.088 449.169.826 432.319.397 4.079.000

4.158.857

4.002.839

Izvor podataka: Zagrebački holding – Gradska plinara Zagreb

* Podaci o broju priključaka za 2005. godinu nisu dostupni.

- opskrba toplinskom energijom Opskrba toplinskom energijom ograničena je na područje grada Zagreba, dok druga naselja u sastavu Grada Zagreba nisu povezana na vrelovodne mreže. TE-TO i EL-TO su izvori centraliziranog toplinskog sustava (CTS) Zagreba, dok se područje Dubrave, Maksimira i Peščenice opskrbljuje primarno iz Pogona posebne toplane (PT) Zagreb. U TE-TO i EL-TO se, uz električnu, proizvodi toplinska energija za grijanje prostora i sanitarne vode, te tehnološka para za industrijska potrošače i za hlađenje. Proizvođači toplinske energije su u sastavu poduzeća Hrvatska elektroprivreda (HEP) – Proizvodnja d.o.o., dok je HEP-Toplinarstvo d.o.o. 2006. godine dobilo koncesiju za obavljanje distribuciju toplinske energije u gradu Zagrebu na rok od 20 godina. Distribucija se vrši vrelovodnom i parovodnom mrežom. Osnovu distribucijske mreže čini CTS, na kojeg je priključeno nešto više od trećine objekata u središnjem, zapadnom i južnom dijelu grada Zagreba. Spajanje naselja Dubrava u istočnom dijelu Zagreba na CTS započelo je 2011. godine. Vrelovodna mreža PT Zagreb činila je 2012. godine tek 2,6 % ukupne duljine distribucijske mreže Zagreba. Područje na sjevernom, brdskom dijelu Zagreba nije spojeno na vrelovod. 2006. godine potpisan je ugovor o kreditu Svjetske banke za realizaciju projekta revitalizacije vrelovodne mreže u Zagrebu. Do završetka projekta, 2010. godine, revitalizirano je 20 km vrelovoda na području gradskih četvrti Trešnjevka (južni dio), Trnje (Vrbik i Cvjetno naselje), Novi Zagreb – istok i Novi Zagreb - zapad. Iste godine započela je realizacija projekta energetske učinkovitosti – tehničko-ekonomsko optimiranje CTS-a. Tijekom 2011. korisnicima je isporučeno 1.480.096 MWh ogrjevne topline i 474.054 t tehnološke pare, a tijekom 2012. 1.381.511 MWh ogrjevne topline i 475.276 t tehnološke pare. Razlika u isporučenoj količini toplinske energije manjim dijelom proizlazi iz preorijentacije kućanstava na etažno grijanje, a većim iz tehničko-ekonomskog optimiranja distributivne mreže.

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba srpanj 2013.

79

Izvjesce o stanju u prostoru grada zagreba 2008 2012 za web  

urban report Zagreb 2008 -2012

Izvjesce o stanju u prostoru grada zagreba 2008 2012 za web  

urban report Zagreb 2008 -2012

Advertisement