Page 28

Izvješće o stanju u prostoru Grada Zagreba 2008. – 2012.

I.3.4. Socijalno-gospodarska struktura

I.3.4.1. Indeks razvijenosti Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) uveden je indeks razvijenosti kao kompozitni pokazatelj stupnja razvijenosti lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj, u odnosu na republički prosjek. Indeks razvijenosti računa se kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-ekonomskih pokazatelja, kako je određeno Uredbom o indeksu razvijenosti (NN 63/10). Temeljem izračuna indeksa razvijenosti određuje se stupanj razvijenosti. Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10), jedinice područne i lokalne samouprave Republike Hrvatske razvrstane su u pet razvojnih skupina za lokalnu, i četiri za područnu razinu. Kriterij za uvrštavanje u najvišu razvojnu skupinu je indeks razvijenosti preko 125 % prosjeka Države. Kao šesta najrazvijenija jedinica lokalne, i najrazvijenija jedinica regionalne samouprave u Hrvatskoj, Grad Zagreb svrstan je u najvišu skupinu razvijenosti – kao jedinica lokalne samouprave u V, a područne u IV skupinu.

Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu od 16 do 60 godina

6.939

8,6 %

100,8

80,3 %

Indeks razvijenosti

Standardiziranih

170,5 %

216,1 %

109,2 %

108,2 %

124,8 %

142,75 %

Skupina

Kretanje stanovništva 1991.2001.

39.687

Podr.

Prosječna stopa nezaposlenosti 2006.-2008.

Osnovnih

Lok.

Prosječni izvorni prihodi per capita 2006.2009.

Vrijednosti pokazatelja za Grad Zagreb

Prosječni dohodak per capita 2006.2009.

Tablica 16. Indeks i stupanj razvijenosti Grada Zagreba

V

IV

Izvor podataka: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti (konačni izračun, 15.07.2010.), 2010.; Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10)

I.3.4.2. Tržište rada Analiza broja zaposlenih po pojedinim djelatnostima pokazuje da su u Gradu Zagrebu dominantne djelatnosti tercijarnog (trgovina, promet, komunikacije, ugostiteljstvo i turizam) i kvartarnog sektora (obrazovanje, znanost, uprava). U sekundarnom sektoru najzastupljeniji su prerađivačka industrija i građevinarstvo. Djelatnosti primarnog sektora izrazito su slabo zastupljene. Opća gospodarska kretanja dovela su i u Gradu Zagrebu do opadanja broja zaposlenih počevši od 2009. godine. Recesijom su osobito pogođene djelatnosti primarnog i sekundarnog sektora, u kojima je zabilježen najveći pad broja zaposlenih. Stopa nezaposlenosti bila je u opadanju do 2008. godine. Ulaskom hrvatskog gospodarstva u globalna recesijska kretanja došlo je do pada indeksa industrijske proizvodnje, te je od 2009. zamjetan sve izrazitiji porast broja nezaposlenih osoba. U najvećem je porastu broj nezaposlenih starijih od 50 godina. Prosječni godišnji broj nezaposlenih bio je u 2010. 37.712, u 2011. 39.656, a u 2012. 41.994.; prosječna nezaposlenost je 2012. porasla za 5,9 % u odnosu na 2011.

26

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba srpanj 2013.

Izvjesce o stanju u prostoru grada zagreba 2008 2012 za web  

urban report Zagreb 2008 -2012

Izvjesce o stanju u prostoru grada zagreba 2008 2012 za web  

urban report Zagreb 2008 -2012

Advertisement