Issuu on Google+

EU VIJESTI

ARSKA psku uniju? tegiju i program vladajue stranke i sve sveo na borbu protiv visokih cijena komunalnih usluga, pisalo je u nedavno objavljenom komentaru lijevo liberalnog dnevnog lista "Népszabadság". No bez obzira na svu tu antieuropsku retoriku, Maarska ne želi istupiti iz EU-a. Ta se opcija, doduše, ne može dugorono iskljuiti, no za sada stranka Fidesz i njoj bliski poduzetnici profitiraju od subvencija EU-a, koje su u zaduženoj i krizom poljuljanoj Maarskoj važan ekonomski imbenik. Istovremeno se Maarska pod Orbanovim vodstvom sve više i više gospodarski usmjerava prema Istoku. U sijenju je Orban putovao u Moskvu, gdje mu je obeano deset milijardi eura kredita za proširenje nuklearne elektrane u Paksu. Nekoliko tjedana kasnije, on se u Kini zalagao za poveanje investicija te pri tome dao jamstvo da se Maarska nee miješati u unutarnje poslove Kine. "Orbanovo otvaranje prema Istoku ima posljedice za EU", smatra politolog Dariusz Kalan iz Poljskog instituta za meunarodne odnose. "Njegove odlu-

ke su bile nepovoljne za istone partnere, pa Kina i Rusija politiku Budimpešte prema njima koriste za ostvarenje svojih interesa i ciljeva, kako bi kroz bilateralne pregovore sa lanicama EU-a oslabile Bruxelles", kaže ovaj politolog. Orban želi ojaati tabor euroskeptika i s tim ciljem zagovara veu autonomiju pojedinih zemalja lanica EU-a. On zagovara "Europu nacija", u kojoj bi konzervartivne vrijednosti, kao što su tradicionalna obitelj i kršanstvo, trebale ponovo imati važniju ulogu.

Proširenje kao šok

Ovo otvoreno neprijateljstvo Orbana i njegove vlade prema Europi vjerojatno ne slijedi veina Maara. Doduše, meu maarskim graanima sve je više onih koji imaju negativan stav prema ujedinjenoj Europi, ali je europesimizam u Maarskoj još uvijek nešto ispod prosjeka u drugim zemljama EU. Pozadina rastueg europesimizma u Maarskoj, slino kao i u drugim istonoeuropskim zemljama, mogao bi biti osjeaj ljudi u toj zemlji da je proces pristupanja Uniji kod mnogih pitanja tekao pogrešno. Povlaenje sredstava iz europskih fondova pokazalo se mnogo složenijim od oekivanog. Osim toga, dobar dio tih sredstava ionako tee u zapadne konzultantske i druge tvrtke. Za zapadnoeuropska poduzea je otvaranje tržišta EU-a bilo unosan posao, no za zemlje poput Maarske je taj proces na mnogim podrujima bio ogroman šok. U nekim segmentima gospodarstva, kao što su prehrambena i poljoprivredna industrija, tu konkurenciju veina domaih malih proizvoaa i tvrtki nisu mogli preživjeti. No Maarska je ipak imala koristi od otvaranju tržišta, vjeruje ekonomist Miklos Koren. DW

7

Povjerenje je bitan preduvjet

za postizanje rasta i razvoja IVANA MALETI, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

KOLUMNA

— Prie iz Bruxellesa

SVIM DRŽAVAMA lanicama preporuuje se da moraju imati jasan plan strukturnih reformi te rasta i razvoja. Provedbom plana i stabilnom politikom vraa se povjerenje investitora, rejting agencija i financijskih institucija. Povjerenje je bitan preduvjet za poticanje rasta i razvoja. VIZIJA, strategija i plan razvoja jedan je od zahtjeva koji Europska komisija postavlja u sklopu Europskog semestra. Države lanice moraju pripremiti Nacionalni program reformi i Program stabilnosti i konvergencije. VLADA Republike Hrvatske nije spremna donijeti dugoronu strategiju i ve dvije i pol godine analizira stanje te kao promatra komentira kretanja makroekonomskih pokazatelja i gospodarstva u Hrvatskoj. Ipak, zahvaljujui zahtjevima Europske komisije, mora pripremiti barem srednjorone planove: Nacionalni program reformi i Program stabilnosti i konvergencije Vlada mora predati Europskoj komisiji do kraja travnja 2014. U ETVRTAK 24. travnja Vlada je usvojila ova dva važna strateška dokumenta. U njima su trebali definirati koje ciljeve namjeravaju postii, u kojem roku i temeljem kojih aktivnosti i reformi. Socijalni partneri, civilno društvo, poduzetnici, znanstvenici i mladi trebali su sudjelovati u definiranju sadržaja ovih dokumenata jer je rije o utvrivanju reformi, a reforme ne mogu biti prihvaene ako nisu rezultat zajednikog rada, otvorene komunikacije i partnerskog odnosa. Ako nisu prihvaene, reforme se ne mogu uspješno provoditi. OVI STRATEŠKI dokumenti su poslani u Brisel, a hrvatska javnost šokirana njihovim sadržajem. Najgore je što niti pola Vlade nije znalo što je u tim dokumentima. Par dana prije usvajanja na Vladi potpredsjednica Pusi na izravan upit novinara što je u Nacionalnom programu reformi i uvode li se novi porezi u 2015. odgovara negativno. Na žalost Vlada na-

stavlja istom lošom politikom poveanja poreza iako im prihodi padaju. Od 1. sijenja 2015. uvodi se porez na kamate na štednju. Potpuno su bez znanja i ideja za dati kvalitetne odgovore na izazove krize. Na to ih upozorava i Europska komisija u dubinskoj analizi u kojoj istie da u Hrvatskoj nema adekvatnog odgovora na izazove. DODATNI PROBLEM koji potpuno ruši povjerenje je injenica da Vlada ne shvaa da je važna odlunost u provedbi donesenih planova. Zato se planovi moraju pažljivo utvrivati. Nacionalni program reformi i Program stabilnosti i konvergencije usvojeni su na Vladi i poslani u Europsku komisiju, a dan nakon toga premijer izjavljuje da mjere u tim dokumentima nisu još sigurne te da je rije o meniju za koji e se tek naknadno utvrditi što e se provesti. Je li mogue da premijer u jednoj državi baš tako ništa ne zna, ne zna koje dokumente i zbog ega donosi? NE UDI što nam rejting pada, a investitori nas zaobilaze u širokom luku. Tko može vjerovati Vladi iji ministar financija tvrdi da poveanje trošarina na gorivo od 25 lipa nee dovesti do poveanja cijene goriva. Nije to niti izgovorio, a ve su na svim pumpama podignute cijene za 25 lipa. Imamo Vladu koja nije svjesna financijskih efekata niti jedne svoje odluke. EUROPSKA KOMISIJA e poetkom lipnja 2014. godine ocijeniti jesu li realni planovi Vlade za smanjenje makroekonomskih neravnoteža i ide li fiskalna konsolidacija u dobrom smjeru. Nakon toga e Komisija po prvi put ove godine napisati za Republiku Hrvatsku posebne preporuke koje u sklopu Europskog semestra piše za svaku državu lanicu. U lipnju e se odluiti i je li u državama lanicama s prekomjernim neravnotežama (Hrvatska, Slovenija i Italija) potrebno poduzeti daljnje dopunske korake. SVE ŠTO JE VLADA predala potpuno je nerealno. Mjere su ili jednokratne ili nametanje novih i poveanje starih poreza. Rashodnom stranom prorauna Vlada ne upravlja, gomila obveze, ne provodi reforme i deficit samo nekontrolirano raste. Pravo stanje vidjet e se u lipnju i rujnu kada nas oekuju novi rebalansi i ministri koji ekaju da im se poveaju prorauni. Nadamo se spajanju predsjednikih i parlamentarnih izbora jer Hrvatska zaslužuje bolje. UTORAK 29/4/2014


Business.hr: Povjerenje je bitan preduvjet za postizanje rasta i razvoja