Page 1

H H H

H H

PET GODINA U EU EU politike za općine, gradove i županije

Dobro upravljanje lokalnim jedinicama EUROPSKA UNIJA Zajedno do fondova EU HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

Izrada publikacije sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj


H

H H PET GODINA U EU H H

EUROPSKA UNIJA Zajedno do fondova EU HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

Izrada publikacije sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj


Sadržaj 3

Županije, gradovi i općine kao pokretači rasta, razvoja i zapošljavanja

4

Razvoj pametnih JLP(R)S

5

Europske politike za razvoj gradova – smjernice za izvrsnost i uspješnost

10

Mogućnosti financiranja projekata lokalnih jedinica iz EU-a

17

Programi EU-a za financiranje projekata lokalnih jedinica

23

Inicijative EU-a za gradove

27

Aktivnosti zastupnice Maletić

Impressum

Glavna urednica Mr. sc. Ivana Maletić

Autori Ivana Maletić, Tea Japunčić, Alen Halilović Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu www.facebook.com/ivanamaletichr www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Županije, gradovi i općine kao pokretači rasta, razvoja i zapošljavanja

Na razini Europske unije (dalje u tekstu: EU) pokrenute su brojne inicijative kojima se želi potaknuti razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) – općina, gradova i županija, jer su upravo one temelj uspješnog gospodarstva, države i cijele EU. JLP(R)S su razina vlasti najbliža građanima. One razumiju potrebe, brige, vizije i želje građana bolje od bilo koje druge razine vlasti. Umjesto da samo slušaju o stavovima građana, JLP(R)S trebaju surađivati s njima kako bi se došlo do inovativnih rješenja zajedničkih lokalnih, nacionalnih i europskih izazova. One trebaju ispitivati nove metode zajedničkog stvaranja i participativne demokracije te uključivati građane u procese donošenja odluka, približavajući tako upravljačke strukture stanovnicima. Za cjelokupni razvoj jedne lokalne jedinice važan je razvoj čitavog okolnog područja. Županija/grad/općina jaki su onoliko koliko je jako i njihovo okruženje, ostale županije, gradovi i općine, uključujući i ruralna područja. Za cijelu Hrvatsku bitno je zajedništvo lokalnih jedinica, zajedničko usmjerenje i ciljevi te isticanje u posebnim prioritetima koje imamo na pojedinoj lokalnoj razini.

JLP(R)S koje žele biti uspješne i atraktivne za život građana moraju se pozicionirati kao: pokretači stvaranja kvalitetnih radnih mjesta te održivog razvoja; uključive, raznovrsne i kreativne lokalne jedinice; zelene, protočne i zdrave lokalne jedinice; pametne lokalne jedinice. Uspješan i dugoročno održiv rast i razvoj moguć je jedino uz horizontalno i vertikalno povezivanje. Horizontalno povezivanje znači osmišljavanje zajedničkih ciljeva za svoju i okolne JLP(R)S, te realizaciju zajedničkih projekata i umrežavanje svih segmenata društva poput mladih, znanstvenika, poduzetnika, neprofitnih organizacija i socijalnih partnera. Lokalni razvoj ne mogu osmišljavati samo zaposlenici lokalne jedinice. On mora biti rezultat rada s cijelim stanovništvom i harmoniziran sa strategijama lokalnog razvoja drugih lokalnih jedinica na području županije i šire. Isto tako, neophodno je povezivanje sa županijskom i sektorskim nacionalnim strategijama te ciljevima zadanim na razini EUa, a upravo to je vertikalno povezivanje. Bez ovako osmišljenog lokalnog razvoja teško je postići uspjeh. 3


Razvoj pametnih JLP(R)S

U nadolazećim godinama postajanje „pametnijim” predstavlja važan zadatak za JLP(R)S. Proces postajanja „pametnijim“ uključuje povezivanje politika u brojnim područjima kao što su energija i energetska učinkovitost, urbana mobilnost, otpad, informacijsko-komunikacijska tehnologija te otvoreni podaci dostupni svim građanima. Postajanje „pametnijim” uključuje i otkrivanje te ispitivanje novih poslovnih modela i modela financiranja kako bi se omogućilo uvođenje te povećanje korištenja novim tehnologijama u JLP(R)S.

Rasprave oko pametnih JLP(R)S često pokreću tehnologija i industrija, međutim, pametni građani, uključeni u razvojne procese i procese donošenja odluka, ključan su čimbenik stvaranja pametne lokalne jedinice. Dok je tehnologija važna i traže se moderna rješenja za bolje upravljanje energetskim i prometnim sustavima, obradu i vizualizaciju podataka te olakšavanje života građana, navedeno je potrebno nadopuniti niskotehnološkim rješenjima. Bolje organizirane biciklističke staze koje potiču održivu mobilnost i vertikalna poljoprivreda koja stimulira bolje korištenje zemlje te lokalne proizvodnje hrane dva su primjera „pametnih” rješenja. Tehnologija je sredstvo, a ne cilj, a postajanje „pametnijom“ JLP(R)S uključuje još mnogo toga. Suradnja je ključna za izgradnju uspješnih pametnih JLP(R)S. Javna uprava, građani, poduzeća i istraživačke ustanove, svi su dio istog lokalnog ekosustava i svi imaju nešto važno za ponuditi. Udruživanjem resursa mogu se razviti bolja rješenja koja zaista odgovaraju na izazove u lokalnim jedinicama i koja su u vlasništvu sudionika u JLP(R)S.

U nastavku je dan pregled europskih politika za razvoj gradova koje su iz godine u godinu definirale kriterije i mape puta za gradove, ali i sve JLP(R)S koje žele postati razvijena i atraktivna središta privlačna svim ljudima, osobito onim talentiranima, inovatorima i kreativcima. JLP(R)S mogu, koristeći se ovim smjernicama, provjeriti što od opisanih kriterija već imaju, a što im nedostaje za održivi dugoročni razvoj. Isto tako, i građani prema navedenim kriterijima mogu ocijeniti koliko su upravljačke strukture kvalitetne i primjenjuju li moderne načine razvoja i vođenja JLP(R)S. 4


Europske politike za razvoj gradova – smjernice za izvrsnost i uspješnost Svijest o važnosti kreiranja zajedničkih pristupa u odgovorima na izazove razvoja lokalnih jedinica i urbanih sredina u EU-u od 2000. postaje sve izraženija te se počinju održavati neformalni ministarski sastanci na temu urbanog razvoja – u Lilleu 2000., Rotterdamu 2004., Bristolu 2005., Leipzigu 2007., Marseilleu 2008. i Toledu 2010. – na kojima se oblikuju zajedničke europske politike, utvrđuju ciljevi i načela urbanog razvoja. Ovi sastanci pomogli su izgradnji kulture suradnje na temu urbanog razvoja između država članica, Europske komisije, Europskog parlamenta, Odbora regija i drugih europskih institucija, kao i urbanih dionika, poput Vijeća europskih općina i regija (CEMR ) i Mreže glavnih europskih gradova - EUROCITIES. Kvalitetan prostorni razvoj – prvi korak do uspješnosti

Počeci europskih politika o razvoju gradova datiraju iz 1999. kada se u prvi plan stavlja prostorni razvoj, dakle, upravo najčešći izazovi s kojima se susreću lokalne jedinice kao što su prostorno uređenje, urbani planovi, razvoj infrastrukture, uređeni imovinsko-pravni odnosi, zemljišne knjige i dr. Sve su to i danas vrlo aktualne prepreke u Hrvatskoj, a na razini EU-a zajednička rješenja počela su se definirati 1999. te je istaknuto kako su upravo rješenja tih pitanja temeljni preduvjeti za uspješan lokalni razvoj.

Europska komisija 1999. donijela je osnovni dokument prostornog razvoja, pod nazivom Europske perspektive prostornog razvoja (engl. European Spatial Development Perspective, ESDP) koji daje neobvezujuća okvirna usmjerenja za stvaranje odmjerene, održive, sveobuhvatne i multisektorske strategije prostornog razvoja država na europskom kontinentu, s utjecajem i na prekomorska interesna područja. Većina država je, ili donijela, ili je u postupku donošenja nacionalnih strategija prostornog razvoja za razdoblje od 10 do 20 godina. Republika Hrvatska je u rujnu 2015. donijela novu strategiju prostornog razvoja do 2030., kojoj je prethodila Strategija prostornog razvoja iz 1997.

5


Urbana pravna stečevina – mapa puta za postizanje rasta i razvoja Godine 2004. usvojena je „Urbana pravna stečevina“ kojom je definirano pet najvažnijih prioriteta u kontekstu urbanog razvoja: 1. uravnoteženi razvoj (gospodarska konkurentnost, socijalna kohezija i zaštita okoliša moraju biti u ravnoteži); 2. mehanizmi za uspješnu provedbu urbane politike (nacionalne, regionalne i lokalne sektorske politike trebaju biti bolje integrirane i dugoročne); 3. suradnja i angažman svih dionika (uključenost javnih, privatnih i društvenih partnera u konstruktivne odnose); 4. postizanje prostorne ravnoteže; 5. poticanje razmjene dobre prakse, učenje o politikama i jačanje kapaciteta. Preduvjet za uravnoteženi razvoj je da se pri donošenju strategija razvoja vodi računa o nizu elemenata kao što su: ekološki aspekti i zaštita okoliša, prometna povezanost, komunikacija i što kvalitetnija povezanost s ciljem bržeg prenošenja informacija. Pri procesu donošenja strategija razvoja, preporuka je uključiti i ruralna područja u zaleđu grada kako bi se potaknula njihova integracija u razvoj s ciljem zajedničkog i uravnoteženog razvoja. Obilježja održivih gradova

Bristolski sporazum iz 2005. govori o obilježjima održivih gradova i daje pregled karakteristika održivog grada koje mogu, i danas, gradovima poslužiti kao svojevrsna samoprocjena o tome koliki je njihov potencijal za rast i razvoj. Definirano je osam obilježja održivih gradova: 1. aktivni, uključivi i sigurni – tolerantni i kohezivni s jakom lokalnom kulturom i zajedničkim aktivnostima u zajednici; 2. dobro vođeni – uz učinkovito i inkluzivno sudjelovanje, zastupanje i vodstvo; 3. dobro povezani – kvalitetne prometne i komunikacijske usluge, povezivanje ljudi i radnih mjesta, škole, zdravstvene i ostale usluge; 4. dobro služe – javne, privatne, društvene i dobrovoljne usluge koje su prikladne potrebama ljudi i dostupne svima; 5. osjetljivi na okoliš – mjesto za život koje brine za okoliš; 6. uspješni – raznoliko i inovativno lokalno gospodarstvo; 7. dobro osmišljeni i izgrađeni; 8. pravedni za sve.

Aktivan i uključiv grad daje priliku, mogućnost i alate putem kojih bi se građani uključili u kreiranje politika i programa te naposljetku postali sukreatori politika na lokalnoj razini. 6


Upravo su građani ti koji najbolje mogu prepoznati i procijeniti gdje je važno više usmjeriti resurse i kapacitete te u suradnji s donositeljima odluka napraviti promjene.

Dobro vođenje znači uključivanje svih dionika u procese odlučivanja, dobro služenje pretpostavlja da su sve usluge dostupne svima, dok dobra povezanost podrazumijeva kvalitetnu prometnu i informacijsko – komunikacijsku povezanost. Gradovi se moraju prilagoditi kako bi postali privlačniji što većem broju mladih ljudi i tako osigurali podršku sve starijem gradskom stanovništvu te trebaju osigurati jednake prilike za sve socijalne skupine. Teritorijalna agenda EU-a

Teritorijalna agenda EU-a usvojena 2007. naglašava jačanje teritorijalne kohezije i donosi teritorijalne prioritete za razvoj EU-a. Dva prioriteta koja se izravno tiču JLP(R)S su: jačanje policentričnog razvoja i inovacija umrežavanjem gradova-regija i gradova te uspostava novih oblika partnerstva i upravljanja teritorijem između ruralnih i urbanih područja. Teritorijalna agenda EU-a iz 2007. donosi nešto iznimno važno za gradove, a to je umrežavanje gradova, odnosno regija. Tako npr. Split ne može biti jak bez jake Makarske, Trilja, Sinja, Šibenika, Zadra, Dubrovnika i svih drugih županijskih središta i gradova, jer je čitavo područje Dalmacije snažno upravo onoliko koliko je snažna najslabija karika. U središtu teritorijalne agende je policentrični razvoj i umrežavanje ruralnih i urbanih područja. Urbani sustav je policentričan ako ima više podjednako velikih i važnih gradova. Ruralni krajevi u okolici gradova izuzetno su važni, poglavito ako se želi razvijati turizam, tj. od gradova napraviti snažne turističke destinacije koje će u svojoj ponudi imati autohtone proizvode. Amsterdamski pakt – poziv na suradnju i partnerstva U 2016. većina se gradova usuglasila oko jednog bitnog prioriteta, a to je regulativa, kao i oko činjenice da bi gradovi trebali utjecati na središnju državu da kreira kvalitetniji pravni okvir za razvoj gradova, bolje financiranje i decentralizaciju sredstava.

7


S jedne strane, decentralizacija sredstava pretpostavlja da bi dijelom sredstava upravljale same JLP(R)S i usmjeravale ih na ono što smatraju da im je od strateške važnosti dok s druge strane, decentralizacija znači postojanje strateških dokumenata i razvojnih strategija na temelju kojih bi JLP(R)S trošile ta sredstva. Kao što je i za uspješnu apsorpciju sredstava EU-a na razini države preduvjet planiranje i izrada strateških dokumenata, tj. prepoznavanje vlastitih snaga i slabosti, tako je i u ovom slučaju za JLP(R)S osnovno da se dobro upoznaju, jačaju potencijale i minimiziraju slabosti, kako bi financijska sredstva što kvalitetnije usmjerile u one projekte koji su im od najvećeg značaja.

Urbani program za EU iz 2016. donesen na neformalnom sastanku ministara zaduženih za regionalnu i urbanu politiku u Amsterdamu 2016, tzv. Amsterdamski pakt, naglašava važnost daljnjeg i kontinuiranog razvoja urbanih područja u EU-u pomoću tri glavna stupa: bolja regulacija (engl. Better regulation); bolje financiranje (engl. Better funding); bolje znanje (engl. Better knowledge). Polazeći od principa supsidijarnosti i proporcionalnosti, Urbani program za EU teži uspostavljanju integriranog, koherentnog i koordiniranog pristupa politikama EU-a, zakonodavstvu i financijskim instrumentima, u cilju jačanja međunarodne konkurentnosti i poticanja razvoja gradova i čitave EU te maksimalne uključenosti glavnih aktera urbanih sredina u oblikovanje novih politika.

Urbanim programom za EU definirano je 12 tematskih prioritetnih područja koja su od iznimne važnosti za ostvarivanje pametnih, inovativnih, održivih i uključivih urbanih sredina od kojih koristi imaju i građani i okolna područja, a to su: 1. uključivanje migranata i izbjeglica; 2. kakvoća zraka; 3. urbano siromaštvo; 4. stanovanje; 5. cirkularno gospodarstvo; 6. radna mjesta i vještine u lokalnom gospodarstvu; 7. klimatska prilagodba; 8. energetski prijelaz; 9. održivo korištenje zemljišta; 10. urbana mobilnost; 11. digitalni prijelaz; 12. inovativna i odgovorna javna nabava. Programom se potiče uspostava partnerstava u okviru svakog pojedinog prioritetnog područja. Partnerstva se uspostavljaju između država članica, gradova, europskih institucija i drugih sudionika, poput različitih organizacija koje se bave razvojem urbanih sredina, npr. udruge gradova u RH. Svi partneri uključeni u ovaj radni model zajednički nastoje djelovati u pojedinom tematskom području, s ciljem 8


usmjeravanja sredstava u one projekte koji su za određena područja relevantni i razmjene znanja (podataka, studija, primjera dobre prakse). Tako je, primjerice, za partnerstvo na temu uključenja migranata i izbjeglica koordinator Amsterdam, a cilj je definirati zajednička rješenja za gradove EU-a vezano uz stanovanje, integraciju i socijalnu uključenost migranata, pružanje javnih usluga, obrazovanje i mjere za uključivanje na tržište rada. Glavna poruka EU-a je razmjena znanja i iskustava između gradova i to pomoću platformi poput inovacijskih partnerstava za gradove i zajednice, saveza gradonačelnika za klimu i energiju ili udruženja gradova koje čini 150 gradova na razini EU-a. Ono što građani očekuju jest da gradonačelnici i donositelji odluka sudjeluju u takvim inicijativama kako bi pratili što se događa na europskoj razini i ono najprikladnije primijenili u svojim gradovima.

Pametan, uključiv i održiv rast glavni je cilj krovnog strateškog dokumenta Europa 2020., i taj isti rast bi trebao biti cilj JLP(R)S u njihovim strateškim dokumentima koje trebaju pripremiti primjenjujući partnerski pristup na lokalnoj razini. Samo će tako JLP(R)S moći iskoristiti vlastite potencijale i napraviti skok u razvoju.

Konferencija “Izazovi upravljanja proračunom i fiskalna konsolidacija u Republici Hrvatskoj”, 11. prosinca 2014., Zagreb

9


Mogućnosti financiranja projekata lokalnih jedinica iz EU-a

Uz europske politike za lokalni razvoj na razini EU-a uspostavljeni su i različiti instrumenti financiranja projekata čiji nositelji mogu biti JLP(RS. Najvažniji izvor financiranja je kohezijska politika, odnosno ESI fondovi iz kojih se mogu financirati projekti promocije poduzetništva i cjeloživotnog učenja u lokalnoj sredini, socijalnog uključivanja starijih osoba, ulaganja u infrastrukturu, gradnje i opremanja reciklažnih dvorišta, energetske obnove zgrada, građenja i rekonstrukcije nerazvrstanih cesta, umrežavanje gradova u cilju rješavanja zajedničkih izazova koji su identificirani u pograničnim područjima i slično. U Urbanom programu za EU definirano je 12 tematskih prioritetnih područja u koje gradovi trebaju ulagati da bi postali inovativne, održive i uključive urbane sredine. Aktivnosti koje se financiraju iz ESI fondova komplementarne su prioritetima Urbanog programa za EU, što se može vidjeti iz otvorenih natječaja i natječaja u najavi u kojima su jedinice lokalne samouprave prijavitelji i nositelji projekata, ali krajnju korist imaju različiti dionici u lokalnoj zajednici (marginalizirane skupine, vrtići, škole, organizacije civilnog društva, javne ustanove). Glavni izvor informacija o otvorenim natječajima je mrežna stranica www.strukturnifondovi.hr, na kojoj se nalazi pregled svih informacija vezanih uz natječaje EU-a. Natječaje je moguće pretražiti koristeći se raznim filterima prema području, vrsti prijavitelja, tipu natječaja i slično. Osim otvorenih natječaja, odnosno poziva na dostavu projektnih prijedloga, na ovom internetskom portalu moguće je pronaći prethodno objavljene, zatvorene natječaje, ali i najave natječaja, što može biti korisno za pravovremenu pripremu projektnih prijedloga. Najvažniji izvor financiranja za projekte lokalnog razvoja je Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), namijenjen smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih grupa. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Do kraja godine očekuje se desetak natječaja u sklopu kojih se mogu prijaviti projekti razvoja infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije, investicije u razvoj poduzetničke potporne infrastrukture, izgradnja novih i razvoja 10


postojećih poduzetničkih zona, revitalizacija lokacija brownfield, izgradnja i opremanje postrojenja za biološku obradu i postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, povećanje učinkovitosti javnog putničkog prijevoza, unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici i sl. Više informacija o otvorenim natječajima i natječajima u najavi u sklopu ERDF-a može se pronaći na mrežnoj stranici www.strukturnifondovi.hr. Kohezijski fond (CF) financira velike infrastrukturne projekte kojima se unaprjeđuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže, a postoji mogućnost ulaganja i izvan navedenih mreža. Riječ je o projektima poput Pelješkog mosta, željezničkih pruga, županijskih centara za gospodarenje otpadom, vodoopskrbnih sustava i slično.

Kao temeljni fond za ostvarivanje politike zapošljavanja, ističe se Europski socijalni fond (ESF), koji pruža podršku regijama pogođenima visokom stopom nezaposlenosti. U ovoj godini očekuje se više od 15 natječaja u sklopu kojih se mogu prijaviti projekti iz područja športa, kulturnih i umjetničkih djelatnosti, modernizacije ponude i programa strukovnog obrazovanja, promicanja socijalnog dijaloga, revitalizacije prostora u javnom vlasništvu, suradnje organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti za prevenciju korupcije i sukoba interesa, provedba programa građanskog odgoja i obrazovanja, programa kvalitetnijeg sudjelovanja građana u lokalnom odlučivanju i sl. Više informacija o otvorenim natječajima i natječajima u najavi u sklopu Europskog socijalnog fonda može se pronaći na mrežnoj stranici www.esf.hr.

U sklopu zajedničke poljoprivredne politike provode se brojna ulaganja u ribarstvo i poljoprivredu kroz Europski fond za ribarstvo (EFF) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD). Nakon prošlogodišnjeg velikog interesa za natječaj, za tip operacije 7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ iz Programa ruralnog razvoja ove godine možete podnositi projektne prijedloge počevši od 2. kolovoza do 14. rujna, i to za aktivnosti izgradnje, rekonstrukcije i opremanja dječjih vrtića, vatrogasnih domova, sportskih građevina, dječjih igrališta, planinarskih domova, kulturnih centara, biciklističkih staza, tematskih putova i parkova, groblja, tržnica, javnih prometnih površina (npr. trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz koji nisu sastavni dio ceste) 11


i sl. Navedeni projekti su prihvatljivi samo u naseljima s najviše 5.000 stanovnika na području jedne jedinice lokalne samouprave. Upravo ova odredba je prepreka mnogim lokalnim jedinicama koje nisu organizirane u više naselja, a prelaze 5.000 stanovnika. Još jedan važan natječaj za lokalne jedinice je natječaj unutar operacije 7.2.1 „Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda“ čija se objava očekuje u srpnju 2018., a projektne prijave će se zaprimati tijekom rujna i listopada.. Ovo je prilika za naselja s najviše 2.000 stanovnika jer su samo oni prihvatljivi za financiranje projekata koji se prijavljuju na ovaj natječaj. Više informacija o natječajima EAFRD može se pronaći na mrežnim stranicama www.ruralnirazvoj.hr i www. apprrr.hr. Nadalje, gradovi i općine mogu sudjelovati u Europskoj teritorijalnoj suradnji koja daje okvir za razmjenu iskustava nacionalnih, regionalnih i lokalnih sudionika, partnera u projektu kako bi se zajedničkim aktivnostima pronašla adekvatna rješenja za zajedničke probleme regija i/ili država koje sudjeluju u određenom programu, odnosno projektu. Cilj ovakve vrste suradnje je smanjivanje negativnog utjecaja granica u svrhu ravnomjernog razvoja regija, država kao i jačanje društvene, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije zajedničkim pristupom na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini. Više informacija o područjima Europske teritorijalne suradnje te otvorenim natječajima i natječajima u najavi može se pronaći na web stranici www.strukturnifondovi.hr/eufondovi/esi-fondovi-2014-2020/teritorijalna-suradnja. Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) uvedena su kao novi mehanizam EU-a za razdoblje 2014. – 2020. s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, a sastoje se od skupa aktivnosti koje se u gradovima mogu financirati iz tri različita fonda – ERDF-a, Kohezijskog fonda te ESF-a, na temelju donesenih strategija integriranog teritorijalnog razvoja. U Hrvatskoj su kao pilot gradovi uključeni Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Pula. Osim navedenog, lokalnim jedinicama dostupan je i Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Ciljevi ovog programa, u koji su kao pilot gradovi uključeni Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar, jesu smanjivanje socijalne nejednakosti, isključenja i siromaštva, poboljšanje infrastrukture, jačanje potencijala rasta, povećanje atraktivnosti za življenje i potencijalna ulaganja, jačanje socijalnog uključivanja i aktivnog sudjelovanja stanovnika tih područja u gospodarskom i društvenom životu. 12


Popis trenutno otvorenih natječaja dan je u tablici u nastavku. Tablica 1: Otvoreni natječaji (ESI fondovi) 2014. – 2020. Naziv natječaja

Natječaj za tip operacije 7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu” Fond

Vrijednost (kn) Status

Kratak opis prihvatljivih aktivnosti

Min. – max. iznos besp. sredstava

EAFRD

1.000.000.000

Objavljen, a otvara se za prijave od 2.8.2018. do 14.9.2018.

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje dječjih vrtića, vatrogasnih domova, sportskih terena, javnih prometnih površina i slične infrastrukture 15.000 eura – 1.000.000 eura

Promocija zdravlja i prevencija bolesti – Faza 1

Fond

Vrijednost (kn) Status

Kratak opis prihvatljivih aktivnosti

Min. – max. iznos besp. sredstava

ESF

27.000.000

Otvoren od 30.3.2018. do 31.12.2020.

Medijske kampanje, okrugli stolovi, otvoreni dani, radionice, seminari, održavanje javnih tribina i manifestacija javnog karaktera, izrada edukativnih materijala, studijska putovanja. Komponenta 1. Promicanja zdravih navika i zdravlja i/ili povećanje znanja i svijesti građana o važnosti prevencije bolesti (prijavitelji: zdravstvene ustanove, zaklade, udruge, JLP(R)S) Komponenta 2. Unaprjeđenje znanja i vještina zdravstvenih djelatnika i zaposlenika zdravstvenih ustanova u promociji zdravlja i prevenciji bolesti (prijavitelji: zdravstvene ustanove) Komponenta 1 200.000 kn – 500.000 kn Komponenta 2 500.000 kn – 1.000.000 kn

13


Naziv natječaja

Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Fond

Vrijednost (kn) Status

Kratak opis prihvatljivih aktivnosti

Min. – max. iznos besp. sredstava

ESF

300.000.000

Otvoren od 8.3.2018. do 31.12.2019.

Osiguravanje usluga za djecu rane i predškolske dobi koje doprinose ravnoteži poslovnog i obiteljskog života obitelji s uzdržavanim članovima uključenim u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja 500.000 kn – 15.000.000 kn

Provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom Fond

Vrijednost (kn) Status

Kratak opis prihvatljivih aktivnosti

Min. – max. iznos besp. sredstava Fond

Vrijednost (kn) Status

Kratak opis prihvatljivih aktivnosti

Min. – max. iznos besp. sredstava 14

KF

47.200.000

Otvoren od 15.2.2018. do 1.2.2019.

Izobrazno-informativne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom (npr. javne i edukacijske tribine, plakati, letci, brošure, televizijski i radijski spotovi, oglasi) 250.000 kn – 3.600.000 kn

Građenje reciklažnih dvorišta KF

284.500.000

Otvoren od 29.3.2017. do 15.10.2018.

Građenje reciklažnih dvorišta (građevinski radovi, oprema i nadzor, tehnička pomoć za upravljanje projektom i provedbu informativno – obrazovnih aktivnosti) 500.000 kn – 4.500.000 kn


Naziv natječaja

Sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada

Fond

Vrijednost (kn) Status

Kratak opis prihvatljivih aktivnosti

Min. – max. iznos besp. sredstava Fond

KF

80.000.000

Otvoren od 8.6.2017. do 31.12.2018.

Sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada (građevinski radovi, oprema i nadzor, tehnička pomoć za upravljanje projektom i provedbu informativno – obrazovnih aktivnosti) 1.875.000 kn – 30.000.000 kn

ZAŽELI – Program zapošljavanja žena

Vrijednost (kn) Status

Kratak opis prihvatljivih aktivnosti

Min. – max. iznos besp. sredstava

ESF

400.900.000

Otvoren od 30.6.2017. do 31.12.2020.

Zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje žena iz ciljnih skupina te osiguranje materijalnih uvjeta za provedbu aktivnosti pri pružanju potpore i podrške starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju. 900.000 kn – 10.000.000 kn

Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina

Fond

Vrijednost (kn) Status

Kratak opis prihvatljivih aktivnosti

Min. – max. iznos besp. sredstava

ESF

99.918.750

Otvoren od 22.9.2017. do 31.12.2019.

Odabir i provedba verificiranih programa obrazovanja odraslih, razvoj i provedba ciljanih programa za osnaživanje marginaliziranih skupina 350.000 kn – 1.500.000 kn

15


Naziv natječaja

Energetska obnova i korištenje obnovljivim izvorima energije u zgradama javnog sektora Fond

Vrijednost (kn) Status

Kratak opis prihvatljivih aktivnosti

Min. – max. iznos besp. sredstava

ERDF

380.000.000

Otvoren od 16.11.2017. do 31.12.2020.

Provođenje mjera energetske obnove i korištenje obnovljivim izvorima energije u zgradama javnog sektora (uključujući izradu projektne dokumentacije) 80.000 kn – 40.000.000 kn

Posjetitelji s Krapnja i iz Brodarice, 26. svibnja 2016., Bruxelles

Dodjela certifikata pobjedničkim projektima inicijative „Neka zvijezde sjaje“ u sklopu konferencije “Dobro upravljanje i pametna specijalizacija JLP(R)S te rješenja za nastavak decentralizacije”, 15. prosinca 2017., Zagreb 16


Programi EU-a za financiranje projekata lokalnih jedinica

Značajan izvor financiranja projekata lokalnih jedinica su i programi Unije. U nastavku teksta dan je pregled najvažnijih od njih.

ERASMUS+

Erasmus+ je program EU-a usmjeren jačanju znanja i vještina te zapošljivosti europskih građana, kao i unaprjeđivanju obrazovanja, osposobljavanja te rada u području mladih i sporta. Program je posebno zanimljiv lokalnim jedinicama koje, u suradnji s partnerima na lokalnoj razini (npr. školama, fakultetima, ustanovama za obrazovanje odraslih, udrugama mladih, gospodarskim komorama i slično), mogu značajno pridonijeti promicanju sustava obrazovanja, osposobljavanja mladih i integracije u aktivnosti lokalnog i regionalnog razvoja.

U okviru Ključne aktivnosti 2. Strateška partnerstva, lokalne jedinice mogu zajedno s drugim organizacijama sudjelovati u osmišljavanju i provedbi niza aktivnosti (razvoj inovativnih ideja, kreativnih radionica, igrokaza, debata i slično), s ciljem razvoja ključnih kompetencija, poput učenja stranog jezika, digitalnih vještina, medijske pismenosti i slično. Važno je istaknuti kako su strateška partnerstva transnacionalna, što znači da u projektu moraju sudjelovati minimalno tri partnera iz tri različite države sudionice programa. Lokalne jedinice mogu sudjelovati i u Ključnoj aktivnosti 3. Sastanci između mladih ljudi i donositelja odluka u području mladih, koja se odnosi na rasprave o dogovorenim temama između mladih ljudi i donositelja politika, odnosno mladih stručnjaka ili predstavnika javnih tijela zaduženih za mlade, a koja može biti u obliku sastanaka, konferencija, savjetovanja itd.

Natječaji iz obje kategorije objavljuju se nekoliko puta godišnje u približno istom periodu (veljača / travanj / listopad). Zadnji rok za prijavu na natječaj za obje kategorije u 2018. je 4. listopada.

Potencijalnim podnositeljima prijava savjetuje se da redovito prate godišnje programe rada Erasmusa+ i njihove izmjene objavljene na 17


stranici: http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/more_info/awp/ index_en.htm, kako bi se informirali o proračunu dostupnom za sve aktivnosti obuhvaćene pozivom.

Sve informacije o natječajima u okviru programa Erasmus+ moguće je pronaći na službenim stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije, hrvatske nacionalne agencije za taj program: http:// mobilnost.hr/hr/; ili putem e-pošte nadležnom Odjelu za strateška partnerstva i strukturirani dijalog u području mladih: yia@mobilnost.hr.

EUROPA ZA GRAĐANE

Ovaj centralizirani program EU-a za cilj ima promicanje suradnje među državama sudionicama Programa u područjima vezanim za zajedničku europsku povijest i aktivno europsko građanstvo. Program se sastoji od dvije cjeline: 1.) Europsko sjećanje i 2.) Demokratski angažman i građansko sudjelovanje, a u obje cjeline prihvatljivi korisnici su i lokalne jedinice.

Europsko sjećanje cjelina je kojom se podupiru projekti kojima se istražuju uzroci totalitarnih režima u modernoj povijesti Europe i projekti o drugim ključnim trenucima u novijoj europskoj povijesti. Svake godine natječaj za ovaj prioritet objavljuje se u istom periodu (1. ožujka za projekte čija je provedba između 1. kolovoza i 31. siječnja). Partneri na projektu nisu obavezni, ali međunarodni projekti imaju prednost, a iznosi potpore kreću se u rasponu od 12.500 do 100.000 eura. Cjelina Demokratsko angažiranje i građansko sudjelovanje sastoji se od tri mjere, a u dvjema mjerama lokalne jedinice prihvatljiv su korisnik:  Mjera bratimljenja gradova – podupiranje projekata koji okupljaju široke skupine građana iz bratimljenih gradova u vezi s pitanjima koja su u skladu s ciljevima Programa. Višegodišnji prioriteti 2016. – 2020. odnose se na razumijevanje i raspravu o euroskepticizmu, solidarnosti u vremenima krize, sprječavanju stigmatizacije „imigranata” i izgradnje drugačije predodžbe s ciljem poticanja interkulturnog dijaloga i međusobnog razumijevanja te rasprave o budućnosti Europe. Projekt mora uključivati gradove ili općine iz najmanje dvije prihvatljive države od kojih je barem jedna država članica EU-a, dok je maksimalan iznos bespovratnih sredstava do 25.000 eura. 18


Natječaji za ovu mjeru otvaraju se dvaput godišnje: 1. ožujka za projekte čija provedba započinje između 1. srpnja i 31. ožujka te 1. rujna za projekte čija provedba započinje između 1. siječnja i 30. rujna;  Mjera Mreža gradova – cilj je poticanje gradova na dugoročnu suradnju u istraživanju, dijeljenju resursa i interesa, stjecanju utjecaja ili suočavanju sa zajedničkim izazovima. Općine, gradovi i udruženja koji zajedno rade na zajedničkoj temi u dugoročnoj perspektivi mogu poželjeti razviti mreže gradova koje će njihovu suradnju učiniti trajnijom. Projekt treba uključivati općine / organizacije iz najmanje četiri države sudionice Programa od kojih je najmanje jedna država članica EU-a. Iznos potpore iznosi od 10.000 do 150.000 eura. Natječaji za ovu mjeru otvaraju se dvaput godišnje: 1. ožujka za projekte čija provedba započinje između 1. srpnja i 31. ožujka te 1. rujna za projekte čija provedba započinje između 1. siječnja i 30. rujna. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske imenovan je koordinatorom provedbe Programa u Hrvatskoj i djeluje u svojstvu kontakt-točke pa se potencijalni prijavitelji za sva pitanja o Programu mogu javiti Uredu putem e-pošte: info@udruge.vlada.hr. Za sve ostale informacije potencijalni se prijavitelji upućuju na službene stranice Programa: http://europazagradane.hr/programsko-razdoblje-2014-2020/; ili službene stranice Ureda: https://udruge.gov.hr/.

LIFE

Program za zaštitu okoliša i klimatske akcije namijenjen je financiranju projekata iz područja zaštite okoliša, a cilj je programa prelazak Unije na gospodarstvo koje se prilagođava klimatskim promjenama. Proračun Programa iznosi 3,46 milijardi eura. Programom LIFE Unija sufinancira pilot, demonstracijske, informacijske i projekte najbolje prakse koji imaju EU dodanu vrijednost. Projekti LIFE nisu infrastrukturni ni istraživački. Europska komisija svake godine otvara natječaje za sufinanciranje projekata iz područja okoliša i klimatskih aktivnosti sukladno Višegodišnjem radnom programu. Za vrijeme trajanja drugog višegodišnjeg programa rada (2018. – 2020.) projekti se sufinanciraju najviše do 55 %, osim projekata iz područja prirode i bioraznolikosti koji se sufinanciraju najviše do 60 %, dok projekti usmjereni na konkretne aktivnosti očuvanja prioritetnih vrsta i tipova staništa mogu ostvariti do 75 % sufinanciranja. 19


Potprogram OKOLIŠ ima tri prioritetna područja: Okoliš i učinkovitost resursa (demonstracijski; pilot), Priroda i biološka raznolikost (najbolje prakse; demonstracijski; pilot) te Upravljanje okolišem i informacije (informiranje, podizanje svijesti i širenje informacija).

Potprogram KLIMATSKE AKTIVNOSTI također ima tri prioritetna područja: Ublažavanje klimatskih promjena (najbolje prakse; demonstracijski; pilot), Prilagodba klimatskim promjenama (najbolje prakse; demonstracijski; pilot) te Upravljanje i informacije na području klime (informiranje, podizanje svijesti i širenje informacija). Natječaj za program LIFE otvoren je 18. travnja 2018. Prijava koncepata projektnih prijedloga za potprogram OKOLIŠ bila je otvorena do lipnja, a projektni prijedlozi za potprogram KLIMATSKE AKTIVNOSTI mogu se prijavljivati do rujna 2018.

Nacionalna kontakt-točka za ovaj Program je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kod kojih se željene informacije mogu zatražiti e-poštom: life@mzoe.hr ili nikolina.petkovic.gregoric@mzoe.hr; te putem telefona na broj: +385 1 3717 209. Detaljni kriteriji svakog poziva na dostavu projektnih prijedloga mogu se pronaći na službenim stranicama Europske komisije za program LIFE: http://ec.europa.eu/environment/life/funding/life2017/, kao i službenim stranicama Ministarstva: http://www.mzoip.hr/hr/ ministarstvo/javni-pozivi-i-natjecaji.html.

OBZOR 2020.

Obzor 2020. (engl. Horizon 2020) novi je program EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020., s glavnim ciljem rješavanja društvenih izazova i premošćivanja jaza između istraživanja i tržišta. S proračunom od 78,6 milijardi eura Program objedinjuje tri prioriteta: Izvrsna znanost, Industrijsko vodstvo i Društveni izazovi. Lokalne jedinice prihvatljivi su korisnici jedino u okviru posljednje navedenog prioriteta.

Prioritet Društveni izazovi financira istraživanja u području sigurnosti hrane, održive poljoprivrede i šumarstva, istraživanja mora, podmorja i unutarnjih voda te bioekonomije, a posebno je interesantan za gradove jer omogućuje financiranje projekata u prometu, energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša, zdravlju i mnogim drugim područjima. 20


Ovaj prioritet obuhvaća različite aktivnosti – od istraživanja pa sve do tržišta s naglaskom na inovacije u najširem smislu, kao što su pilot i demonstracijski projekti, podrška za javnu nabavu, društvene inovacije i drugi oblici inovacija, kao i uspostavljanje veza s aktivnostima europskih inovacijskih partnerstava.

Financiranje projekata u okviru Društvenih izazova usmjereno je na 7 strateških prioriteta: a) zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života; b) sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i bioekonomija; c) sigurna, čista i učinkovita energija; d) pametan, zelen i integriran promet; e) klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine; f) Europa u promjenjivom svijetu – uključiva, inovativna i promišljena društva; g) sigurna društva. U okviru programa Obzor 2020. trenutno je objavljen radni program Sigurnih društava – zaštita slobode i sigurnosti Europe i njezinih građana (natječaji otvoreni u području digitalne sigurnosti, zaštite europske infrastrukture i osoba koje žive u europskim pametnim gradovima, te u području sigurnosti), otvoreno je 11 novih tema natječaja Nuclear fission, fusion and radiation protection research u području EURATOM-a. Otvorene su nove teme natječaja BUILDING A LOW-CARBON, CLIMATE RESILIENT FUTURE u području Sigurne, čiste i učinkovite energije, a Konzorcij BLUEMED CSA objavio je otvaranje poziva – Call for Strategic Start-up Actions on Blue Growth in the Mediterranean.

Sve dodatne informacije o korištenju sredstvima iz programa Obzor 2020. zainteresirane osobe mogu saznati u Agenciji za mobilnost i programe EU-a; kontakt agencije za Program u Hrvatskoj je http:// www.obzor2020.hr/obzor2020-kontakt. Također, na portalu Europske komisije Research & Innovation Participant Portal nalaze se sve potrebne informacije i dokumentacija za pripremu i prijavu projekata, među kojima su najvažniji dvogodišnji radni programi s temama i pozivima na natječaj za prijavu projektnih prijedloga.

URBACT III

URBACT III program je međuregionalne suradnje uveden 2002., financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj unutar cilja Europske teritorijalne suradnje. Cilj programa je razmjena znanja i izgradnja kapaciteta europskih gradova (i općina) koji izrađuju ili provode integrirane strategije i akcijske planove održivog urbanog razvoja. 21


Ulogu nacionalne točke URBACT III ima Udruga gradova u Hrvatskoj koja okuplja 121 grad. URBACT III instrument je kohezijske politike koji sufinanciraju Europska komisija i države članice / partnerske države. Glavne aktivnosti programa URBACT III odnose se na:

 transnacionalne mreže koje pružaju podršku gradovima u izradi i provedbi integriranih urbanih strategija, utemeljene na zajedničkom učenju i prijenosu dobrih praksi;  jačanje kapaciteta urbanih dionika za razvoj integriranih i participativnih pristupa u oblikovanju i provedbi urbanih politika;  kapitalizaciju i širenje informacija, odnosno izgradnju i razmjenu znanja, prakse i preporuka te informiranje, izradu i provedbu održivih urbanih politika na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Glavni korisnici programa URBACT su ključni dionici urbanog razvoja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, odnosno donositelji politika, donositelji odluka, urbani stručnjaci, gradski službenici, upravljačka tijela operativnih programa itd. Gradovi 28 država članica EU-a, Norveške i Švicarske glavni su korisnici transnacionalnih mreža: veliki gradovi, gradovi, općine, upravne razine kao što su mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi, metropolitanske vlasti i organizirane aglomeracije. Ostali dionici koji nisu gradovi mogu se, također, priključiti mrežama: ustanove i trgovačka društva koja su osnovale JLP(R)S odgovorne za urbana pitanja, nacionalna i regionalna tijela vlasti, sveučilišta i istraživački centri. U okviru Programa trenutno nema objavljenih natječaja i natječaja u najavi. Sve informacije o ovom Programu moguće je naći na službenim stranicama URBACT-a: http://urbact.eu/.

22


Inicijative EU-a za gradove

Na razini EU-a svake se godine gradovi natječu za titulu europske prijestolnice kulture, mladih i sporta. Svrha strateškog određivanja za sudjelovanje u ovim natječajima ne treba biti samo nagrada već ti natječaji trebaju prije svega poslužiti kao motivacija za razvoj, modernizaciju, kreiranje, primjenu i promociju novih rješenja. Europska prijestolnica kulture

U Hrvatskoj je najpoznatija Europska prijestolnica kulture. Ta je inicijativa do danas postala jedna od najprestižnijih i najcjenjenijih kulturnih inicijativa u Europi, s ciljem isticanja europskog kulturnog bogatstva i raznolikosti, doprinosa zbližavanju europskih naroda i njihovom boljem međusobnom razumijevanju očuvanjem i promicanjem raznolikosti kultura u Europi, kao i povećanjem osjećaja pripadnosti građana zajedničkom kulturnom prostoru te poticanjem kulturnog doprinosa dugoročnom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i prioritetima. Titula Europske prijestolnice kulture dodjeljuje se svake godine jednom gradu u svakoj od dvije države članice prema rasporedu definiranom u Odluci Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033.

Slijedom te odluke, s obzirom na to da će jedan hrvatski i irski grad 2020. biti Europske prijestolnice kulture, Ministarstvo kulture je 11. lipnja 2014. objavilo Poziv za podnošenje prijava za inicijativu Unije Europska prijestolnica kulture za 2020. Na natječaj su se javili Dubrovnik s programom „Grad u stvaranju”, Osijek s projektom „Kisik”, Pula s projektom „Demilitarizirajmo” i Rijeka s programom „Luka raznolikosti“. Rijeka je, odabirom Povjerenstva sastavljenog od stručnjaka iz Europske komisije, Europskog vijeća, Europskog parlamenta, Odbora regija i dvije predstavnice Hrvatske, postala Europska prijestolnica kulture 2020. Nova prilika za hrvatske gradove da postanu prijestolnice kulture bit će nakon 2033.

23


Europska prijestolnica inovacija – iCapital Osim Europske prijestolnice kulture, postoje i druge važne inicijative, poput iCapital – Europska prijestolnica inovacija. Inicijativa je započela 2014., kad je za pobjednika izabrana Barcelona, a tu vrijednu titulu 2016. ponio je Amsterdam. Svaki grad usmjeren na razvoj inovacija može postaviti i ostvariti cilj da postane Europska prijestolnica inovacija, ali put do nagrade treba biti detaljno razrađen i u njega je važno uložiti i sredstva i vrijeme, te prije svega povezati donositelje odluka s građanima. Na natječaju mogu sudjelovati gradovi s više od 100.000 stanovnika koji su usmjereni na razvoj učinkovitog inovacijskog ekosustava koji stvara inovativan, inspirativan, interaktivan, integriran i utjecajan grad gdje povezanost s građanima čini inovacije vidljivima.

Cilj nagrade je dati priznanje gradovima koji najviše ulažu u promociju inovacija i njihovom primjenom doprinose povećanju kvalitete života svojih građana, odnosno nagraditi dosadašnja dobra rješenja te istovremeno potaknuti gradove na razvoj novih inovacija. Iz tog razloga, osim titule iCapital – Europska prijestolnica inovacija, nagrada je i novčana i iznosi milijun eura za prvoplasirani te 100.000 eura za drugo i trećeplasirani grad. Da bi grad osvojio nagradu, ispituje se razina inovativnosti, odnosno eksperimentiranja s novim rješenjima koja odgovaraju svakodnevnim izazovima s kojima se grad susreće (rasvjeta, prijevoz, parkirna mjesta, zelene površine...), a posebna se pažnja poklanja načinu na koji gradovi kreiraju lokalne uvjete za razvoj inovacija i to: 1. eksperimentiranjem – razvoj inovativnih koncepata, procesa, sredstava i modela upravljanja i na koji ih način primjenjuju u svakodnevnom životu; 2. angažmanom građana – koje dodatne mogućnosti grad nudi stanovnicima i na koji način oni sudjeluju u kreiranju i primjeni inovativnih rješenja; 3. širenjem – koliko je grad privlačan za nove talente, resurse, izvore financiranja i investicije i služi li kao primjer drugim gradovima; 4. pozitivnim mijenjanjem – kakav je i koliki konkretan utjecaj primjene inovativnog rješenja na svakodnevni život u gradu. Upravo su ovo smjernice koje bi svaki grad trebao pratiti u svom razvoju jer pridonose gospodarskom rastu, jačanju konkurentnosti i prepoznatljivosti. 24


Hrvatski gradovi zbog svoje burne i duge povijesti i bogatog kulturnog nasljeđa s pravom se uvrštavaju među neke od najljepših u Europi, ali ljepota nije dovoljna za uspjeh. Trebaju nam gradovi koji privlače i zadržavaju ljude zahvaljujući novim sadržajima i visokoj kvaliteti života. Amsterdam je titulu iCapital – Europska prijestolnica inovacija dobio zahvaljujući projektu pretvaranja industrijskog zemljišta uz rijeku u samoodrživo selo. Ovaj dio grada nekad je bio iznimno zagađen, a danas u njemu rastu biljke koje pročišćavaju tlo, brodovi se kreću na biološka goriva, ostala energija dolazi od solarnih panela, a prikupljaju kišnicu koju, nakon pročišćavanja, koriste kao pitku vodu. Europska prijestolnica mladih

Još jedna inicijativa na razini EU-a donosi dodanu vrijednost gradovima, a to je Europska prijestolnica mladih. Riječ je o projektu koji provodi krovna europska organizacija mladih, European Youth Forum, u suradnji s Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe. Cilj ove inicijative je osnažiti vezu između europske i lokalne razine približavanjem ciljeva europskih politika za mlade što većem broju ljudi. Važno je osnažiti mlade u njihovim nastojanjima da budu aktivni sudionici procesa donošenja odluka na lokalnoj razini i kreiranja inovativnih rješenja.

Da bi ponijeli ovu titulu gradovi moraju pokazati na koji način su mladi uključeni u njihov razvoj, kako se kreiraju i primjenjuju politike za mlade, sudjeluju li mladi u projektima, na koji su način mladi formalno uključeni u proces donošenja odluka te sveukupni utjecaj mladih na ekonomski, društveni, politički i kulturni razvoj grada. Dodatno, važno je detaljno pojasniti sadašnje prilike u kojima se mladi u određenom gradu nalaze, kao i najveće izazove i planove za njihovo rješavanje u budućnosti.

U izradi programa Europske prijestolnice mladih ključni su: 1. sudjelovanje mladih u procesu, izazovi koje žele riješiti, projekti koje žele provesti za poboljšanje života; 2. suradnja između predstavnika JLP(R)S i organizacija mladih te njihovo sudjelovanje u procesu donošenja odluka; 3. europska dimenzija koja ima za cilj ojačati odnos između europske i lokalne razine projektima koji će biti jasno povezani s europskim politikama za mlade; 4. povezanost koja se očituje u jasnoj 25


viziji i koracima za ostvarenje ciljeva koji se želi postići u godini dana; 5. utjecaj tih aktivnosti na život mladih. Vjerodostojnost se mora moći očitati iz preciznih podataka i detaljnih planova koji su mjerljivi, realni i ostvarivi.

Odabir tema i aktivnosti ovisi o izboru natjecatelja, a neovisni žiri sastavljen od dosadašnjih sudionika i predstavnika mladih odlučuje o konačnom pobjedniku.

Kako bi grad ponio titulu Europske prijestolnice mladih, potrebno je prijaviti se tri godine unaprijed. Trenutno je u procesu izbor Europske prijestolnice mladih za 2021. (među 5 finalista se nalazi i Grad Varaždin), a natječaj za prijestolnicu u 2022. očekuje se krajem ove godine. Više informacija o procesu prijave može se pronaći na mrežnoj stranici http://www.europeanyouthcapital.org/.

26


Aktivnosti zastupnice Maletić

Tematska predavanja i konferencije u županijskim središtima i drugim gradovima i općinama najčešće su aktivnosti zastupnice Maletić. Pripremili smo detaljne analize potencijala županija i gradova i prezentirali za koje projekte mogu ostvariti financiranje iz fondova EU-a. Praktični savjeti i odgovori na pojedinačna pitanja o pripremi i provedbi projekata sastavni su dio svakog posjeta. Na temelju saznanja o problemima s kojima se korisnici sredstava EU-a susreću zastupnica je napisala rezoluciju o Ubrzanju provedbe kohezijske politike s ciljem poduzimanja mjera kojima će se izbjeći gubitak fondova EU-a u pojedinim državama članicama, osobito u Hrvatskoj. Europska pučka stranka (EPP) zbog važnosti teme organizirala je saslušanje sa stručnjacima iz država članica kojim je zastupnica predsjedavala. Brojnim amandmanima i ovom rezolucijom zastupnica Maletić potaknula je, s ostalim kolegama u Odboru za regionalni razvoj, ubrzano pojednostavljivanje pravila i procedura, približavanje kohezijske politike potrebama krajnjih korisnika, bolju komunikaciju kako bi se vidljivost kohezijske politike među građanima povećala, i posebno stabilnost u pristupu cijeloj politici. Zastupnica se posebno zalaže za uvođenje regionalnih operativnih programa i jačanje uloge županija, gradova i općina u pripremi i provedbi ESI fondova.

Saslušanje EPP-a na temu Ubrzanje kohezijske politike s kolegom Van Nistelrooijem, 7. travnja 2016., Bruxelles 27


Konferencija „Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) – Prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice”, na kojoj je gost bio i Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije i Dijalog s građanima, 14. ožujka 2018., Zagreb

28


Predavanje „Budućnost razvojnih politika EU – izazovi i usmjerenja za menadžment javnog sektora RH“, konferencija Interdisciplinary Management Research XIV, 19. svibnja 2018., Opatija

Konferencija „Ulaganja u komunalnu infrastrukturu u zemljama jugoistočne Europe”, sudionici su lokalne jedinice i komunalna poduzeća iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije. 27. siječnja 2016., Bruxelles

Konferencija „950 godina Šibenika“, 9. studenoga 2016., Bruxelles

“Dobro upravljanje i pametna specijalizacija JLP(R)S te rješenja za nastavak decentralizacije”, 15. prosinca 2017., Zagreb

29


Ukidanje financijskih ograničenja za projekte obnove kulturne baštine Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica u sjeni za mišljenje odbora REGI o izvješću o integriranom pristupu kulturnom naslijeđu u Europi. Zauzela se za ukidanje financijskih ograničenja od 5 i 10 milijuna eura za pojedinačno ulaganje u projekte obnove kulturne baštine što je posebno važno za JLP(R)S u Hrvatskoj koje su bogate povijesnim i kulturnim blagom, a potrebe za ulaganjem u revitalizaciju pojedinih lokaliteta značajno premašuju zadana ograničenja. Za snažniji razvoj nerazvijenih županija važna je nova podjela Hrvatske na razini statističkih regija

Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica u sjeni za izvješće o izmjenama Europskog statističkog sustava za teritorijalne tipologije tzv. regulative NUTS. Hrvatska je na razini NUTS II podijeljena na dvije statističke regije. Podjela na Sjevernu i Južnu Hrvatsku te provedeno spajanje sjeverozapadne i panonske Hrvatske u jednu regiju na što se Vlada odlučila u ljeto 2012., i to bez provedenih javnih konzultacija, nije u duhu ravnomjernog regionalnog razvoja. Tako se Grad Zagreb, koji je iznad 100 % prosječnog BDP-a EU-a, ima priliku koristiti fondovima EU-a za osnovnu infrastrukturu jer je uključen u Sjevernu Hrvatsku čiji je BDP niži od 75 % prosječnog BDP-a EU-a i to zbog slavonskih županija koje su na razini ispod 50 %. Podjelu Hrvatske na razini NUTS II neophodno je promijeniti, a regulativa ovim izmjenama postaje fleksibilnija te imamo priliku utvrditi novu podjelu koja bi više podupirala ravnomjerni razvoj Hrvatske.

EIB mora promijeniti obrasce rada i sredstva usmjeriti manje razvijenim državama članicama Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica odbora REGI za mišljenje o Godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke (EIB). Ovo je bio prvi put da odbor REGI daje mišljenje na izvješće EIB-a te je zastupnici Maletić iskazano povjerenje da prva draftira mišljenje i tako postavi temelje za buduća izvješća. EIB ima niz važnih uloga u provedbi kohezijske politike: davanje povoljnih zajmova za nacionalno financiranje projekata; savjetodavne i analitičke usluge kao pomoć državama pomoću instrumenata JEREMIE i JESSICA; pomoć u 30


upravljanju financijskim instrumentima; pomoć državama u pripremi projekata i izgradnji kapaciteta uz potporu iz inicijativa JASPERS i JASMINE. EIB svojim aktivnostima treba podupirati ravnomjeran razvoj svih država članica te izvore financiranja što više usmjeravati regijama koje zaostaju, međutim, zastupnica Maletić je analizirajući izvješće EIB-a utvrdila da ne ispunjava cilj koji mu je zadan.

Hitno je zatražila detaljne informacije o radu EIB-a u kontekstu kohezijske politike, obrazloženje i mjere za izmjene distribucije sredstava: „Prema zemljopisnoj raspodjeli kreditiranja po državama u kojima se projekti provode, 54,11 % svih zajmova odobrenih u 2016. dobilo je pet država članica – Španjolska, Italija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Ovakva raspodjela sredstava nije u skladu s propisima i ciljevima koje EIB treba ispunjavati te zahtijevam od EIB-a detaljne informacije o ulaganjima, razloge nedostatka ulaganja u manje razvijenim državama članicama te poduzimanje hitnih mjera za promjene u načinu rada i distribuciji sredstava.“

31


2018.


PET GODINA U EU #mojeuprojekt

Mali priručnik za pripremu i provedbu EU projekata

EUROPSKA UNIJA Zajedno do fondova EU HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

Izrada publikacije sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj

232483.indd 1

28.6.2018. 14:30:45


Sadržaj 3

Donošenje odluke o pripremi projekta

8

Relevantnost projekta za postizanje ciljeva natječaja i strateških dokumenata

11

ljučni koraci za uspješnu pripremu projekta

20

Predaja projekta i postupak odabira projekata za dodjelu bespovratnih sredstava

24

Provedba projekta

31

Aktivnosti zastupnice Maletić

Impressum Glavna urednica Mr. sc. Ivana Maletić Autori Ivana Maletić, ea apunčić, Alen Halilović Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković www.ivana-maletic.com ivana.maletic europarl.europa.eu www.facebook.com/ivanamaletichr www.twitter.com/maleticivana www. outube.com/user/MEPOfficeMaletic

232484.indd 4

28.6.2018. 14:31:28


Donošenje odluke o pripremi projekta ada je riječ o fondovima Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), projektima koji su zadovoljili na natječajima i općenito mogućnostima financiranja zainteresirani potencijalni korisnici najčešće postavljaju sljedeća pitanja: oji su projekti dobri akvi projekti prolaze na natječajima e li dovoljno napisati projekt koji tehnički zadovoljava natječajne uvjete oliko je kvaliteta projekta važna za dobivanje bespovratnih sredstava esu li dobro napisani projekti uvijek uspješni i u provedbi Pitanja je puno, ali nema jednoznačnog odgovora. ažno je imati jasne ciljeve, realne očekivane rezultate, kvalitetno definirane aktivnosti, dobro iskalkulirane troškove Svi ovi čimbenici direktno ili indirektno utječu na sadržaj projekta, a kasnije i na samu kvalitetu njegove provedbe. Potencijalni korisnici često prvo traže što se sve može financirati iz fondova EU-a pa tek onda osmišljavaju svoje projekte. o je potpuno pogrešan pristup i rijetko koji takav projekt, ako i zadovolji na natječaju, bude uspješno proveden, a posebno dugoročno održiv. Najvažnije je imati viziju i strategiju razvoja ustanove, institucije, poduzeća, lokalne jedinice i sl., te osmišljene aktivnosti i projekte kojima se vizija i strategija razvoja kao i postavljeni ciljevi žele realizirati. Nakon toga se za realizaciju aktivnosti i projekata pronalaze mogući izvori financiranja. Projekti koji proizlaze iz potreba ispunjavanja ciljeva razvoja korisnika u pravilu su projekti koji ostvaruju najbolje rezultate i imaju najmanje problema u provedbi te kasnijem funkcioniranju. Ponekad su najbolji izvor financiranja bespovratna sredstva fondova EUa, ali sve češće se krajnji korisnici odlučuju i za financijske instrumente odnosno povoljne zajmove s kamatnom stopom 0, - 3 kojima financiraju ukupno ulaganje dok fondovi EU-a sufinanciraju samo određeni postotak i to ne od ukupnog ulaganja nego od prihvatljivih troškova. ako je često udio bespovratnih sredstava fondova EU-a u ukupnoj vrijednosti investicije 30 - 0 , umjesto 0 - 0 . Glavni izvor informacija o otvorenim natječajima i natječajima u najavi je mrežna stranica www.strukturnifondovi.hr na kojoj je dan jednostavan pregled svih informacija vezanih uz natječaje EU-a. Natječaje je moguće pretražiti koristeći se raznim filterima prema području, vrsti prijavitelja, tipu natječaja, ali i prema drugim kategorijama. 3

232484.indd 5

28.6.2018. 14:31:30


Osim otvorenih natječaja, odnosno poziva na dostavu projektnih prijedloga, na ovom internetskom portalu moguće je pronaći prethodno objavljene, zatvorene natječaje, ali i najave natječaja, što može biti korisno za pravovremenu pripremu projektnih prijedloga. ijekom osmišljavanja strategije razvoja, ciljeva, aktivnosti i projekata važno je napraviti samoprocjenu vlastitih kapaciteta za pripremu i provedbu projekata te plan temeljiti na realnim i ostvarivim mogućnostima. Samoprocjena obuhvaća: ocjenu ljudskih potencijala (usklađenost znanja, iskustava i broja zaposlenika/članova/volontera s potrebnim angažmanom ljudskih kapaciteta za provedbu planiranih aktivnosti i projekata), ocjenu financijskih potencijala (mogućnost financiranja troškova), mogućnost angažiranja novih suradnika odnosno zapošljavanja radnika, mogućnost dobivanja potrebnih dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, izrade studija i slično, i, naravno, ocjena isplativosti i održivosti planiranih ulaganja. Ispravnom samoprocjenom već u početnoj fazi može se zaključiti ima li smisla ili ne pripremati pojedine projekte pa se od pripreme može odustati prije nego što su napravljeni ikakvi značajniji troškovi. Uz svaku objavu natječaja dane su Upute za prijavitelje u kojima su detaljno opisani svi uvjeti vezani uz: prihvatljivost aktivnosti i nositelja projekta, prihvatljivost troškova, lokacije provedbe projekta, vremensko trajanje projektnih aktivnosti, način prijave i sustav bodovanja. ažno je i tada napraviti samoprocjenu kojom se ocjenjuje zadovoljava li projekt sve kriterije zadane natječajem kako se ne bi dogodilo da prijavitelj pripremi i preda projekt koji će biti odbijen na prvoj, administrativnoj provjeri jer ne udovoljava nekom od kriterija vezanih uz oblik pravne osobe, zemljopisno područje, poslovni rezultat, državne potpore i slično. U ablici 1 u nastavku dan je primjer obrasca za ocjenu usklađenosti projektnih prijedloga s administrativnim kriterijima. Svaki natječaj ima svoje uvjete prema kojima se izrađuje obrazac udovoljavanja kriterijima zadanih natječajem te je ovo ogledni primjer na temelju kojeg se, prateći uvjete iz natječaja na koji se želi prijaviti projekt, pripremaju pitanja u obrascu ocjene usklađenosti s kriterijima.

4

232484.indd 6

28.6.2018. 14:31:32


ablica 1: Obrazac ocjene usklađenosti projektnih prijedloga s administrativnim kriterijima

Uvjeti za registraciju i administrativnu provjeru 1. Zaprimljeni prijavni paket/omotnica je zatvorena.

NE

2. Prijavni paket/omotnica predana je nakon objave Poziva te na dan i u vrijeme predaje Poziv nije bio zatvoren ili obustavljen.

NE

3. Na zaprimljenom prijavnom paketu/ omotnici ili potvrdi primitka projektnog prijedloga zabilježen je datum podnošenja projektnog prijedloga.

232484.indd 7

Mogućnost traženja zahtjeva za pojašnjenjima (Da/Ne)

NE

4. Zatraženi iznos bespovratnih sredstava je u propisanim granicama.

NE

. Projektni prijedlog predan je na propisanom mediju i u propisanom formatu.

DA

. Projektni prijedlog istovjetan je u svim dostavljenim medijskim formatima (u elektronskoj i papirnatoj verziji pripadajućeg obrasca tamo gdje su zatražene obje verzije).

DA

. Projektni prijedlog ispunjen je na ispravnim predlošcima.

DA

. Projektni prijedlog sadrži sve obvezne priloge i prateće dokumente. Gdje je to predviđeno, dokumenti su potpisani od ovlaštene osobe i ovjereni službenim pečatom organizacije.

DA

. Predviđeno trajanje projekta je unutar propisanih granica.

DA

10. Projektno partnerstvo čine prihvatljivi projektni partneri.

DA

28.6.2018. 14:31:34


Mogućnost traženja zahtjeva za pojašnjenjima (Da/Ne) Prihvatljivost prijavitelja, partnera 11. Prijavitelj i partner prihvatljiv je po DA obliku pravne ili fizičke osobnosti. 12. Prijavitelj i partner prihvatljiv je po drugim zahtjevima predmetnog postupka DA dodjele. Prihvatljivost projekta 13. Projekt se provodi na prihvatljivom DA zemljopisnom području. 14. Projekt je u skladu s nacionalnim i propisima EU-a, uvažavajući pravila o državnim potporama / potporama male DA vrijednosti, i u skladu je sa specifičnim pravilima i zahtjevima primjenjivima na predmetnu dodjelu bespovratnih sredstava. 1 . Projekt u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije fizički i DA financijski završen. 1 . Projektne aktivnosti neće se dvostruko DA financirati. 1 . Projekt doprinosi zajedničkom DA pokazatelju. Prihvatljivost ciljeva projekta i projektnih aktivnosti 1 . Cilj operacije/projekta u skladu je sa DA svim ciljevima u sklopu Poziva. 1 . Aktivnosti projekta u skladu su s prihvatljivim aktivnostima predmetne DA dodjele. 20. U sklopu projektnog prijedloga uključeni su elementi Promidžba i DA vidljivost i Upravljanje projektom i administracija. Uvjeti za registraciju i administrativnu provjeru

Izvor: www.esf.hr (22. lipnja 2018.)

6

232484.indd 8

28.6.2018. 14:31:38


Za prva četiri pitanja u Obrascu nema mogućnosti zahtjeva za dodatnim pojašnjenjima (u drugom stupcu upisano je NE) što znači da ako se ne pridržavate jednog od ta četiri uvjeta projektni prijedlog se automatski odbacuje. U nastavku dan je pregled ključnih koraka za uspješnu pripremu i provedbu projekata financiranih iz sredstava EU-a. ažno je napomenuti da publikacija sadrži opće savjete te da svaki natječaj ima specifičnu dokumentaciju, odnosno upute i uvjete koje je potrebno detaljno proučiti i primijeniti prilikom pripreme projekta.

ad o u a du a

o u du a ud ova o

o u ro ad o

t odr a u r r

t

o ro

u a r bu ata

7

232484.indd 9

28.6.2018. 14:31:40


Relevantnost projekta za postizanje ciljeva natječaja i strateških dokumenata Za početak, potrebno je upoznati se s najvažnijim strateškim dokumentima s ciljem utvrđivanja je li projektna ideja usklađena s prioritetima EU-a. U svakom prijavnom obrascu nalazi se pitanje o relevantnosti projekta u smislu postizanja općeg cilja Poziva za dostavu projektnog prijedloga te ciljeva ključnih strateških dokumenata na lokalnoj, nacionalnoj i razini EU-a. Najvažniji strateški dokument EU-a za razdoblje 2014. 2020. je Strategija Europa 2020. koja definira prioritete i ciljeve za daljnji razvoj EU-a. Strategija ima tri prioriteta: pametan rast (razvijanje ekonomije utemeljene na znanju i inovacijama), uključiv rast (promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija) i o r iv rast (njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja doprinosi društvenoj i teritorijalnoj solidarnosti i koheziji). Prilikom utvrđivanja može li se projekt financirati sredstvima EU-a ili ne, prvi je korak provjeriti usklađenost općeg cilja projekta s jednim ili više definiranih prioriteta, a navedenu povezanost potrebno je objasniti i u prijavnom obrascu. Primjerice, poduzeće koje proizvodi inovativnu mobilnu aplikaciju s kojom će olakšati građanima pristup javnim uslugama sigurno utječe na prioritet pametnog i održivog rasta. Na nacionalnoj razini ključni dokumenti su Sporazum o partnerstvu 2014. – 2020. i operativni programi koji se donose uz Sporazum, a u kojima se utvrđuje strateški okvir za korištenje fondova EU-a. Svaki operativni program povezan je s korištenjem pojedinih fondova što je prikazano na Slici 1 u nastavku. U Uputama za prijavitelje (pod kategorijom: Pravni okvir) za svaki pojedini natječaj mogu se pronaći informacije o operativnom programu unutar kojeg se raspisuje natječaj i na koju mjeru i aktivnost se odnosi.

8

232484.indd 10

28.6.2018. 14:31:42


Slika 1: Povezanost operativnih programa s korištenjem pojedinim fondovima Program Operativni program onkurentnost i kohezija (OP

Fond

)

Europski fond za regionalni razvoj i ohezijski fond

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali (OPU P)

Europski socijalni fond

Program ruralnog razvoja RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Operativni program za pomorstvo i ribarstvo

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Izvor: izrada autora Opći i specifični ciljevi projekta moraju biti u skladu s mjerama i aktivnostima na koje se natječaj odnosi i to je jedan od temeljnih kriterija prihvatljivosti projekta. Primjerice, ako se natječaj provodi u okviru specifičnog cilja OPU P pod nazivom orba rot v ro a tva o a u o t roz ro o u t ra a tr t rada o a t ra ra v u a borba rot v v ob a d r a projektni prijedlog mora sadržavati aktivnosti kojima se doprinosi socijalnoj uključenosti ranjivih skupina (npr. nezaposleni mladi, osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi...), promiču različiti oblici borbe protiv diskriminacije i osposobljava ciljanu skupinu korisnika da lakše pronađu posao ili da pokrenu vlastiti posao. Osim navedenih strateških dokumenata potrebno je proučiti i sektorske dokumente na nacionalnoj razini (npr. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. 2020. za projekte poduzetničke prirode, Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. 2020. za inovativne projekte, Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom od 201 . do 2020. za projekte koji uključuju osobe s invaliditetom i slično).

9

232484.indd 11

28.6.2018. 14:31:44


Unutar Uputa za prijavitelje nalazi se popis sektorskih dokumenata na koje se o nosi natječaj pa je itno u okviru pre lo eno pronaći prikladnu mjeru na koju se odnosi projektni prijedlog. Ako je u pitanju projekt lokalnog karaktera, odnosno provodi se na području jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave poželjno je proučiti i lokalne strateške dokumente (npr. strategija razvoja grada/općine, županijska razvojna strategija i sl.) te pronaći kako se provedbom projekta doprinosi ispunjavanju lokalnih strateških ciljeva. valitetna uskla enost projektnih ciljeva s lokalni nacionalni (opći i sektorski ) i strate ija a a priliko ocjenjivanja projektnih prije lo a o e onijeti i o ukupnih o ova pa je va no oz iljno se posvetiti pripre i i odabrati samo one prioritete na kojima je zaista vidljiv doprinos projektnog prijedloga. Zamka u koju krajnji korisnici, odnosno prijavitelji projekata često upadnu je definiranje velikog broja različitih aktivnosti i ciljeva kako bi pokazali da projekt doprinosi ispunjavanju više prioriteta utvrđenih u strateškim dokumentima. Međutim, u postupku ocjene relevantnosti projekta bitna je kvaliteta, a ne kvantiteta predloženih prioriteta. ako, učinak često bude obrnut od očekivanog pa se projekt zbog prevelikog broja različitih aktivnosti i ciljeva smatra nerealnim i teško ostvarivim te dobije manje bodova.

a a ov v t z uro info@imured.hr

o

ar a

ta

I M ureda prijavite se na

10

232484.indd 12

28.6.2018. 14:31:49


ljučni koraci za uspješnu pripremu projekta Cilj svakog projekta EU-a je postići određenu pozitivnu promjenu u ponašanju ljudi, funkcioniranju procesa, načinu rada neke organizacije, lokalne jedinice ili određenog segmenta društva. Projekt uvijek polazi od određenog problema ili potrebe ciljane skupine društva te kvalitetno definiranim aktivnostima i financijskim planom pridonosi rješavanju definiranog problema. Da bi se projekt kvalitetno pripremio, potrebno je proći kroz par faza projektnog ciklusa, a to su: programiranje, identificiranje i formuliranje. Na Slici 2 u nastavku dan je pregled faza projektnog ciklusa koji uz faze pripreme obuhvaća i provedbu te praćenje i vrednovanje. Slika 2: Faze projektnog ciklusa

PROGRAMIRAN E

PRA EN E I REDNO AN E

PRO EDBA

IDEN IFI ACI A

FORMU IRAN E

Izvor: izrada autora

Programiranje Faza programiranja na nacionalnoj razini je faza tijekom koje nadležno ministarstvo (u Hrvatskoj je to Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a MRRFEU) u suradnji sa svim ostalim ministarstvima, P(R)S, poduzetnicima, neprofitnim organizacijama, znanstvenicima, mladima i svim ostalim zainteresiranim dionicima, utvrđuje probleme

11

232484.indd 13

28.6.2018. 14:31:51


i potrebe za financiranjem iz fondova EU-a. Dogovaraju se i aktivnosti koje pridonose rješavanju identificiranih problema te se one, ovisno o usklađenosti sa strateškim ciljevima na razini EU-a, uključuju u strateške dokumente za financiranje iz fondova EU-a. Upravo je u tijeku izrada strategije razvoja Hrvatske do 2030. kao temeljnog nacionalnog dokumenta iz kojeg će se definirati prioriteti za operativne programe strateške dokumente za financiranje iz fondova EU-a, za razdoblje nakon 2020. odnosno za novu financijsku perspektivu od 2021. do 202 . iz koje Hrvatsku očekuje gotovo isto sredstava kao u tekućoj perspektivi 2014. 2020. Predloženo je smanjenje ukupnog iznosa od , ali za očekivati je da će tijekom pregovora o novoj perspektivi taj postotak biti smanjen, ako ne i sveden na nulu. MRRFEU pozvalo je P(R)S, akademsku zajednicu, poduzetnike, neprofitne organizacije, mlade i sve ostale zainteresirane segmente društva da se uključe u izradu Strategije i doprinesu utvrđivanju ciljeva i prioriteta koji su odraz potencijala Hrvatske za postizanje gospodarskog i razvojnog preokreta, čemu će fondovi EU-a dati dodatni poticaj i ubrzanje. Na razini korisnika odnosno prijavitelja projekta u fazi programiranja bitno je utvrditi je li sektor na koji se odnosi projekt prioritet u strateškim dokumentima te koje su specifične mjere i aktivnosti koje se podupiru kako bi se zaključilo može li se projekt financirati iz nekog od fondova. Primjerice, ako organizacija koja ima sjedište u manjoj općini odabere osmisliti projekt u sektoru kulture, potrebno je unutar ključnih strateških dokumenata pronaći prioritete za sektor kulture u ruralnim zajednicama, specifične aktivnosti koje se podupiru i ciljanu skupinu koja je prihvatljiva za takve aktivnosti. Ako se projekt uklapa u predviđene prioritete, onda se može prijaviti na natječaj.

Identifikacija ijekom faze identifikacije provode se analize, odnosno procjene potreba organizacije i potencijalnih korisnika, analiza problema, S O analiza i usklađivanje projektnog prijedloga s mogućnostima organizacije za provedbu. valitetna analiza pro le a pre uvjet je za pravilno o re ivanje ciljeva projekta, a samim time preduvjet je za njegov uspjeh.

12

232484.indd 14

28.6.2018. 14:31:53


Neovisno o kvaliteti projektnih aktivnosti projekt ne može zadovoljiti potrebe dionika ako nije napravljena ozbiljna analiza postojećeg stanja. esto se u praksi događa da osobe koje planiraju projekt smatraju kako same znaju koji su problemi i kako nema potrebe za dodatnim analizama ili uključivanjem više ljudi odnosno različitih segmenata društva. Međutim, činjenica je da jedna osoba ili zaposlenici jedne organizacije, lokalne jedinice, poduzeća i slično rijetko imaju cjelovitu sliku problema koje u pravilu treba sagledati s više strana. Poštivanje principa partnerstva odnosno uključivanje većeg broja različitih dionika izuzetno je važno za sveobuhvatnu analizu koja će odražavati stvarno stanje. Kod izrade projektnih aktivnosti potrebno zainteresiranost ciljane skupine za uključivanje

je

ispitati

Prva aktivnost u ovoj fazi jest analiza dionika u projektu. Dionicima se smatraju svi oni koji imaju utjecaj na projekt, bilo pozitivan bilo negativan. U kontekstu fondova EU-a bitno je razlikovati dvije vrste dionika: ciljanu skupinu čine skupine koje će od projekta imati izravnu korist (uključene su u projektne aktivnosti, specifični cilj projekta odnosi se izravno na njih), npr. u projektu koji ima za cilj uvođenje novog predmeta u obrtničkoj školi ciljana skupina su školski nastavnici i učenici, u projektu u kojem poduzetnik provodi modernizaciju poslovanja ciljana skupina su njegovi djelatnici koji će usvojiti nova znanja i vještine, a kod projekta općine koja gradi novo košarkaško igralište ciljana skupina su mladi košarkaši. krajnje korisnike čine skupine koje imaju dugoročnu korist od provedbe projekta, npr. u gore navedenim primjerima projekta krajnji korisnici mogu biti roditelji učenika i lokalna jedinica u kojoj će mladi ostati nakon završetka školovanja. Za poduzetnika, krajnji korisnici su njegovi kupci koji će imati priliku kupiti kvalitetniji proizvod, a kod projekta izgradnje košarkaškog igrališta krajnji korisnici su roditelji djece koja igraju košarku, ali i opća populacija građani koji će imati više mogućnosti za kvalitetno korištenje slobodnog vremena. Prilikom analize dionika potrebno je prvo izraditi popis dionika koji su ključni za pokretanje i provođenje aktivnosti. od svake skupine dionika treba istražiti njihove interese, očekivanja od projekta i općenito njihovu zainteresiranost za uključivanjem u projektne aktivnosti. 13

232484.indd 15

28.6.2018. 14:31:55


o a analiza ionika o e onijeti puno pro le a u prove i npr ako priliko or anizacije ra ionica nije istra ena zainteresiranost su ionika za su jelovanje postoji o ućnost od nedostataka sudionika i samim time dovodi se u pitanje kvaliteta prove e i o ućnost ispunjavanja pre vi enih rezultata. akon to se utvr e problema.

ionici

o e se krenuti s i entifikacijo

esta pogreška u ovoj fazi jest da se utvrdi problem, a da se prije ne pronađu relevantni dokazi (npr. statistički podaci iz relevantnih institucija poput Državnog zavoda za statistiku, HZZ-a, HG , HO ) da je navedeni problem zaista prisutan. U fazi identifikacije problema, potrebno je utvrditi i koji su uzroci i posljedice problema. Primjerice, ako je problem loša komunalna infrastruktura u nekom gradu, uzrok tome može biti nedostatak ulaganja u poboljšanje infrastrukture, manjak političke volje za ulaganja u komunalnu infrastrukturu ili manjak stručnog kadra, dok posljedica može biti iseljavanje lokalnog stanovništva koje je nezadovoljno trenutnim stanjem, štete prouzrokovane dotrajalim instalacijama i loša slika grada prema potencijalnim poduzetnicima koji žele pokrenuti poslovanje u tom gradu. Za potrebe analize uzroka i posljedica problema rabi se metoda problemskog stabla koja pomaže u pronalaženju rješenja problema mapiranjem uzroka i posljedica vezanih uz neki problem (Slika 3). Pristup rješavanju problema uporabom problemskog stabla omogućuje raščlanjivanje problema na manje dijelove čime se dobiva jasnija slika i lakše utvrđuju ciljevi i aktivnosti projekta. Poželjno je da analizu problema ne radi jedna osoba nego cijeli tim unutar organizacije, pri čemu je prvi korak rasprava i utvrđivanje ključnog problema. Poželjno je koristiti se post-it papirima za zapisivanje problema, kao i pločom na kojoj će se problemi grupirati i zajednički komentirati. ada se prepozna glavni problem, on se stavlja na sredinu papira i predstavlja osnovu zadatka. Npr. u ovom primjeru glavni problem poduzetnika jest niska produktivnost i izvoz poduzeća na europskom tržištu. Nakon utvrđivanja glavnog problema, slijedi identifikacija uzroka koji predstavljaju korijene stabla. 14

232484.indd 16

28.6.2018. 14:31:58


Negativni trendovi makroekonomskih pokazatelja hrvatskog gospodarstva

Neiskorištena prednost jedinstvenog unutarnjeg tržišta EU-a

Nedovoljna konkurentnost hrvatskih poduzeća na europskom tržištu

Nedovoljna prepoznatljivost hrvatskih prozvoda i proizvođača

Nedostatak marketinške strategije

Nedostatak kvalitetne promocije proizvoda

Manjak educiranog osoblja

Manjak proizvodnih kapaciteta i nedostatak produktivnosti tehnološkog procesa

Nedostatak prisutnosti na međunarodnim sajmovima

Niska produktivnost i izvoz poduzeća ABC na europskom tržištu

Zastarjela tehnlologija i proizvodni proces

UZROCI

G A NI PROB EM

Neadekvatan proizvodni pogon

POS EDICE

Slika 3: Primjer problemskog stabla

Izvor: izrada autora

Npr. glavni uzroci niske produktivnosti mogu biti manjak proizvodnih kapaciteta, zastarjela tehnologija, a uzrok niskog izvoznog potencijala je uz navedeno i nedostatak kvalitetne promocije proizvoda. Poželjno je i detaljnije raščlaniti uzroke pa npr. uzrok nedovoljne promocije proizvoda može biti nedostatak prisutnosti na sajmovima ili nedostatak marketinške strategije. 1

232484.indd 17

28.6.2018. 14:32:00


Na kraju se identificiraju posljedice problema, koje predstavljaju grane stabla. Npr. posljedica niske produktivnosti jednog poduzeća može dovesti do posljedice nedovoljne konkurentnosti hrvatskih poduzeća na europskom tržištu jer se većina poduzetnika suočava sa sličnim preprekama i posljedicama. Poželjno je kao i kod uzroka, detaljnije raščlaniti i posljedice pa npr. posljedica nedovoljne prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda i proizvođača može dovesti do neiskorištenih prednosti sudjelovanja na jedinstvenom unutarnjem tržištu, a nedovoljna konkurentnost hrvatskih poduzeća na europskom tržištu može dovesti do negativnih trendova makroekonomskih pokazatelja hrvatskog gospodarstva poput pada industrijske proizvodnje, pada izvoza, zaposlenosti i u konačnici usporavanja rasta BDP-a. Nakon definiranog problema kreće se u fazu analize vlastitih kapaciteta organizacije. Analiza vlastitih kapaciteta provodi se pomoću S O analize u kojoj se definiraju vlastite snage i slabosti te mogućnosti i prijetnje. SWOT analiza pomaže organizaciji da utvrdi koliko duboko i učinkovito može raditi na rješavanju definiranog problema. Prilikom izrade S O analize treba biti realan kod definiranja vlastitih snaga i slabosti, a sama analiza treba biti kratka i jednostavna. Primjerice, ako organizacija prilikom definiranja svojih slabosti procjeni da ima nestabilnu financijsku situaciju potrebno je razmisliti o potencijalnim problemima prilikom provedbe projekata u kojima je predviđeno vlastito sufinanciranje troškova. ek nakon usklađivanja mogućnosti organizacije s potencijalnim projektom koji se želi razraditi za prijavu na natječaj EU-a, organizacija može krenuti u fazu formuliranja projekta.

Formuliranje U fazi formuliranja projekt se detaljno razrađuje što uključuje definiranje ciljeva projekta, očekivane rezultate, ciljanu skupinu, aktivnosti, proračun, izbor projektnih partnera (ako su predviđeni) te praćenje i evaluaciju projekta. U ovoj fazi poželjno je uključiti ciljanu skupinu koliko je to god moguće, odnosno uključiti predstavnike ciljane skupine u radne sastanke, organizirati fokus grupe s ciljem pružanja povratne informacije pojedinim elementima projekta, organizirati javnu raspravu o projektnom prijedlogu i sl. o

efiniranja ciljeva itno je razlikovati opće i specifične ciljeve

16

232484.indd 18

28.6.2018. 14:32:02


Opći cilj utvr uje iroki razvojni utjecaj koje projekt oprinosi (na nacionalnoj ili sektorskoj razini), npr. povećati mogućnost zapošljavanja mladih, unaprijediti turističku ponudu na području Hrvatske, povećati konkurentnost nacionalnog gospodarstva ili razviti poduzetničku klimu na određenoj destinaciji. Da bi se projekt mogao prijaviti na natječaj, opći cilj mora biti u skladu s ciljevima natječaja i operativnog programa na temelju kojeg je natječaj objavljen. a razliku o opće cilja specifični cilj projekta ora iti etaljno razra en ispunjen tijeko trajanja projekta te ora oprinijeti ostvarenju opće cilja Ispunjenje specifičnog cilja izravno je vezano uz projekt i njegovo ostvarenje ne može se pripisati nečem drugom. Upravo radi toga mora biti mjerljiv (kvalitativno i kvantitativno), odnosno imati elemente na osnovu kojih se može provjeriti do koje razine je ispunjen. Po projektu je predviđen jedan opći cilj projekta te maksimalno tri specifična cilja. Primjerice, ako je opći cilj povećati mogućnost zapošljavanja mladih na području Hrvatske, specifični cilj može biti razvoj poduzetničkih vještina 20 mladih osoba u dobi od 1 do 2 godina iz ruralnih zajednica ili razvoj 10 djelatnika organizacija civilnog društva koje pružaju edukacije i radionice s ciljem samozapošljavanja mladih. Ako je opći cilj unaprjeđenje turističke ponude na području Hrvatske, specifični cilj može biti razvoj strateškog plana destinacijskog menadžmenta tri općine na otočnom području ili uspostava 1 kilometara vinskih cesta s pripadajućom infrastrukturom i oznakama na području jedne županije. Poduzetnik koji za opći cilj ima povećati konkurentnost turističkog gospodarstva, može time doprinijeti specifičnim ciljem izgradnje nove poslovne hale, kupnjom tri tokarska stroja, proširenjem poslovanja za 2 i zapošljavanjem pet novih djelatnika ili komercijalizacijom inovacije u području mobilnih aplikacija koje pomažu organizatorima sajmova u praćenju posjetitelja i izlagača. ljučni alat za kvalitetno efiniranje općih i specifičnih ciljeva o nosno aktivnosti i rezultata projekta jest lo ička atrica. U određenim natječajima (posebno za poduzetnike) logička matrica obvezni je prilog uz prijavne obrasce, ali je, također, alat kojim se koriste evaluatori projekata za procjenu koliko je prijavitelj detaljno odradio analizu te je li uključio sve vanjske i unutarnje faktore prilikom izrade projektnog prijedloga. U većini natječaja ne traži se predaja logičke matrice, međutim, ona je temelj i vodič za definiranje svrhe i 17

232484.indd 19

28.6.2018. 14:32:05


opravdanosti projekta, plana aktivnosti, proračuna, projektnih partnera, a to se sve traži u prijavnom obrascu. Zbog toga svi koji imaju iskustva s pripre o projekata poručuju: Ako vi ne ispunite lo ičku atricu evaluator si urno hoće ogička matrica služi kao sažetak ključnih informacija vezanih uz projekt. Pokazuje logičku vezu između aktivnosti projekta i njegovih rezultata, povezanost rezultata sa specifičnim ciljevima te povezanost specifičnih ciljeva s općim ciljem. Preporučljivo je krenuti s pripremom prijavnih obrazaca tek nakon što je logička matrica popunjena i nakon što je provjeri barem jedna osoba koja nije izravno vezana uz pripremu projekta, po mogućnosti predstavnik ciljane skupine ili osoba koja ima iskustva u evaluaciji projekata. ogička matrica pokazuje logičku vezu između aktivnosti i rezultata, povezanost rezultata sa specifičnim ciljevima projekta te povezanost specifičnih ciljeva s općim ciljem. Prilikom unosa objektivno provjerljivih pokazatelja bitno je navesti kvantitativne načine mjerenja ostvarenja ciljeva i rezultata (npr. financijsko poslovanje, broj sklopljenih ugovora, broj novih kupaca, broj ugovora o radu, broj izdanih računa i sl.). Uz pokazatelje potrebno je navesti i izvore provjere, odnosno gdje i kako se mogu pronaći informacije o navedenim pokazateljima (npr. podaci iz Državnog zavoda za statistiku, statistički podaci HNB-a, financijska izvješća predana FINA-i, uvid u financijska izvješća i sl.). Pretpostavke podrazumijevaju vanjske faktore koji utječu na postizanje ciljeva ili rezultata projekta te moraju biti zadovoljeni kako bi se projekt mogao provesti (brzina izvođenja radova, dostupni dobavljači, zainteresiranost ljudi za zapošljavanje na traženim radnim mjestima i sl.). Na kraju tablice uz aktivnosti unose se resursi potrebni za izvođenje planiranih aktivnosti (npr. radni tim, vanjski konzultanti, oprema i sl.) te opis troškova (npr. građevinski radovi, oprema, plaće zaposlenika i sl...). Ako je projekt logički promišljen i detaljno isplaniran, popunjavanje logičke matrice ne predstavlja problem budući da se unose samo parametri koji su već istraženi prilikom analize problema i vlastitih kapaciteta organizacije.

18

232484.indd 20

28.6.2018. 14:32:09


19

232484.indd 21

28.6.2018. 14:32:12

Raspoloživi podaci iz Državnog zavoda za statistiku, statistički podaci HNB-a, financijska izvješća predana FINA-i, statistički podaci na službenim stranicama županije.

Usporedba stanja prije početka provedbe projekta i nakon završetka projekta (na županijskoj i nacionalnoj razini) analizom sljedećih podataka: ukupni prihodi poduzetnika, posebice u prerađivačkom sektoru, broj zaposlenih, izvoz gospodarstva na županijskoj razini u odnosu na cijelu RH, količina ostvarenog BDP-a RH u županiji, prosječni BDP po stanovniku u županiji.

Usporedba financijskih izvješća poduzeća prije i nakon provedbe projekta, usporedba broja sklopljenih ugovora i izdanih računa prema klijentima prije i nakon provedbe projekta.

Potvrda valjanosti ishođene uporabne dozvole i fotografije hale, fotografije opreme s EU oznakom i računi za kupljenu novu opremu, sklopljeni ugovori o radu s novim zaposlenicima, statistika posjećenosti mrežne stranice, postojanje mrežne stranice i računi za izradu stranice, usporedba financijskih izvješća poduzeća prije i nakon provedbe projekta.

Sredstva Projektni tim, konzultanti angažirani kao pomoć u provedbi projekta, odobreni kredit banke i predujam odobrenih bespovratnih sredstava.

Opći cilj: Široki razvojni utjecaj kojem projekt doprinosi (osigurava poveznicu s kontekstom politike i/ili sektorskog programa) Ojačati regionalnu konkurentnost MSP-a razvojem identificiranih strateških djelatnosti industrije, povećanjem kapaciteta proizvodnje, povećanjem izvoza i stvaranjem novih radnih mjesta.

Svrha projekta (specifični cilj): Rješava glavni problem i definira održivu korist za ciljanu skupinu Proširiti proizvodne kapacitete i povećati broj zaposlenika poduzeća kako bi se moglo odgovoriti na tržišnu potražnju i posljedično povećati prodaju te izvoz.

Rezultati: Posljedica poduzetih aktivnosti 1. Izgrađena i opremljena nova proizvodna hala površine 400m2, ishođena uporabna dozvola 2. Nabavljena i puštena u pogon četiri stroja (viličar, zavarivač, bušilica, pila) s pripadajućom opremom. Stvorena četiri nova radna mjesta i zaposlene osobe. 3. Izrađena nova mrežna stranica poduzeća s integriranim webshop-om, distribuirana online publikacija potencijalnim klijentima.

Aktivnosti: Sažetak aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi se ostvarili planirani rezultati 1. Izgradnja nove poslovne hale veličine 400m2 2. Nabavka potrebne opreme i strojeva te puštanje u pogon 3. Aktivnosti promocije

Izvođenje radova u skladu s predviđenim rokovima i kvalitetom, dostupnost dobavljača koji isporučuju opremu koja se nabavlja, zainteresiranost ljudi za zaposlenje na predviđenim radnim mjestima.

Cijene planiranih troškova: građevinskih radova, opreme i strojeva, konzultantskih usluga. Donošenje novih zakonskih regulativa u vezi djelatnosti poduzetnika.

Troškovi Građevinski radovi i troškovi stručnog nadzora, implementacija sustava grijanja/hlađenja, troškovi energetskog certifikata i uporabne dozvole, nabavljena oprema (viličar, zavarivač, bušilica, pila), izrađena mrežna stranica i online publikacija, promotivni materijali (letak, plakat, brošura).

Broj narudžbi u narednom periodu, količina naručenih proizvoda.

Pretpostavke

Uvid u Završnu izjavu izvođača i Završnu izjavu nadzornog inženjera, predočenje ishođene uporabne dozvole, uvid u postupke nabave i račune za opremu, mrežnu stranicu i publikaciju, predočenje sklopljenih ugovora o radu s novim zaposlenicima, financijski izvještaji.

Uvid u financijske izvještaje, pregled broja sklopljenih ugovora s kupcima pregled izdanih računa kupcima.

Izvori provjere

Objektivno provjerljivi pokazatelji

Opis projekta

Slika 4: Primjer logičke matrice / Izvor: obrada autora


Predaja projekta i postupak odabira projekata za dodjelu bespovratnih sredstava Ispunjavanje prijavnog obrasca Prilikom ispunjavanja prijavnih obrazaca za prijavu projektnog prije lo a itno je pretho no etaljno proučiti pute za prijavitelje i popratnu dokumentaciju. Upute za prijavitelje definiraju način podnošenja projektnih prijedloga navodeći kriterije odabira i kriterije prihvatljivosti prijavitelja te kriterije prihvatljivosti partnera (ako je primjenjivo), aktivnosti i troškova. Usto, u Uputama za prijavitelje utvrđena su i pravila provedbe projekata. Iako se za većinu natječaja prijavni obrasci ispunjavaju on-line, preporučljivo je da se prijava pripremi i u formatu Word te se u online obrazac unosi samo završna verzija. On-line obrasce nije poželjno ispunjavati u posljednjim danima prije roka za prijavu budući da je sustav tada jako opterećen pa postoji opasnost od brisanja podataka, nemogućnosti prijave u sustav i sl. Prilikom ispunjavanja on-line obrasca moguće je u svakom trenutku spremiti nacrte. Preporuka je spremiti nacrt nakon svakog odgovora na pitanje. Ispunjavanje prijavnih obrazaca nije posao za jednu osobu nego je potrebno odabrati najmanje dvije koje će se međusobno kontrolirati i nadopunjavati. akođer, ako su u projektu predviđeni partneri bitno je uključiti i njihove predstavnike u ispunjavanje prijavnog obrasca, posebno prilikom izrade plana aktivnosti i proračuna. Prije slanja prijavnog obrasca potrebno je definirati Ugovor o suradnji. od ispunjavanja prijavnih obrazaca za većinu pitanja postoje ograničenja za unos znakova tako da se od prijavitelja očekuje da na pitanja odgovara sažeto i konkretno. Dobra pomoć je kvalitetno ispunjena logička matrica. U ablici 2. u nastavku dani su savjeti za kvalitetno ispunjavanje prijavnog obrasca.

20

232484.indd 22

28.6.2018. 14:32:14


ablica 2.: Savjeti za kvalitetno ispunjavanje prijavnog obrasca PODACI O PRO E U

PREPORU A

Naslov

Naslov projekta treba biti jednostavan, maksimalno do 10 riječi (ako se koriste akronimi treba provjeriti da već nisu u upotrebi).

Odgovorna i kontakt osoba

Razlika između odgovorne osobe i kontakt-osobe je u tome što odgovorna osoba ima ovlasti za potpisivanje dokumentacije vezane uz projekt u ime prijavitelja te vodi projektni tim, dok je kontakt-osoba odgovorna za pripremu projektne prijave i treba biti lako dostupna za komunikaciju.

okacija

od definiranja lokacije projekta treba definirati samo lokaciju na kojoj se provode projektne aktivnosti (ne lokaciju koja je sjedište nositelja i/ili partnera u projektu).

Ciljane skupine

Ciljane skupine unose se prema redoslijedu važnosti s obzirom na svrhu projekta, odnosno najprije je potrebno objasniti utjecaj na ciljanu skupinu koja je definirana u Uputama za prijavitelje pa tek onda dodatne ciljane skupine vezane uz projekt.

Provedbeni kapaciteti

Informacije o provedbenim kapacitetima prijavitelja uključuju opis operativnih i upravljačkih kapaciteta za provedbu projekta. Poželjno je navesti i ukratko opisati projektni tim (u projektnom timu nalazi se najmanje jedna osoba iz svake organizacije partner).

Partner

Opis partnera treba uključiti obrazloženje njegove dodane vrijednosti uključivanja u projekt (kako je odabran, koje je dosadašnje iskustvo između nositelja i projektnog partnera te kako nadopunjuje potencijalne nedostatke nositelja projekta).

Održivost

Održivost projekta ne podrazumijeva samo financijsku održivost nego i institucionalnu održivost (razvoj organizacijskih kapaciteta, osiguranje ljudskih i organizacijskih resursa te dugoročno funkcioniranje rezultata i sadržaja projekta), održivost na razini javnih politika (utjecaj na unaprjeđenje zakonodavstva, razvoja uredbi i pravilnika, razvoj novih metoda) i održivost u pogledu zaštite okoliša (koji će utjecaj projekt imati na okoliš, kako će se spriječiti mogući štetni utjecaj).

21

232484.indd 23

28.6.2018. 14:32:17


PODACI O PRO E U

PREPORU A

Specifični cil- Prilikom definiranja ciljeva projekta poželjno je definirati jevi najviše tri specifična cilja. Podugovarači

Podugovarači na projektu EU-a nisu partneri, oni su, primjerice, dobavljači opreme, vanjski suradnici, izvršitelji različitih usluga/radova za korisnike bespovratnih sredstava i biraju se u skladu s pravilima podugovaranja.

Suradnici

Suradnici na projektu također nisu partneri, ali su uključeni u provedbu projektnih aktivnosti. Nisu direktni korisnici bespovratnih sredstava EU-a nego im se iz projekta mogu nadoknaditi putni troškovi i/ili dnevnice. Suradnici su najčešće strukovna udruženja ili trgovačka društva koja nisu prihvatljivi korisnici u samom natječaju, ali imaju interes za sudjelovanjem u projektnim aktivnostima i pridonose ostvarenju projektnih rezultata.

Proračun

Prilikom definiranja proračuna projekta bitno je provjeriti cijene i uvjete isporuke kako bi bili sigurni da je procjena troška po jedinci razumna i realna (obavezno čuvati sve prikupljene ponude od potencijalnih dobavljača).

Uz ispunjavanje prijavnog obrasca u većini natječaja potrebno je dostaviti i popratnu dokumentaciju (npr. BON2/SO 2, potvrdu porezne uprave da je prijavitelj ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, Izjava o korištenim potporama male vrijednosti i sl.). Dodatnu dokumentaciju uvijek je poželjno prikupiti prije ispunjavanja prijavnog obrasca, imajući u obzir ograničenja za starost određene dokumentacije (npr. potvrda porezne uprave ili potvrda o nekažnjavanju ne smije biti starija od 30 dana od datuma predaje projektne prijave, BON2/SO 2 sa stanjem ne starijim od pet dana od datuma predaje projektne prijave i sl.). Prije slanja projektne prijave potrebno je detaljno proučiti informacije o načinu slanja prijavnog obrasca i dodatne dokumentacije (u Uputama je sve detaljno objašnjeno, pa čak i način ispunjavanja kuverte za slanje dokumentacije).

22

232484.indd 24

28.6.2018. 14:32:21


Odabir projekata za dodjelu bespovratnih sredstava Postupak dodjele bespovratnih sredstava provodi se u tri faze prema sljedećem redoslijedu: 1. A inistrativna provjera (zaprimanje, registracija i administrativna provjera) 2. Procjena kvalitete (provjera prihvatljivosti prijavitelja i, ako je primjenjivo, partnera, ocjenjivanje kvalitete, provjera prihvatljivosti projekta, ciljeva projekta i projektnih aktivnosti i provjera prihvatljivosti izdataka) 3. ono enje O luke o financiranju (donosi se za projekte koji su uspješno prošli postupak dodjele bespovratnih sredstava). Projektne prijave se u fazi zaprimanja i registracije te u administrativnoj provjeri obrađuju prema datumu zaprimanja, a u daljnje faze dodjele upućuju se prema datumu i vremenu njihove predaje. Prijavitelji će o statusu projektne prijave biti obaviješteni u pisanom obliku na kraju svake faze postupka dodjele. Dostava obavijesti prijavitelju obavlja se slanjem poštom i elektroničkim putem. Uspješni prijavitelji obavještavaju se da je projektna prijava odabrana za iduću fazu postupka dodjele, dok se neuspješni prijavitelji obavještavaju da projektna prijava nije odabrana za iduću fazu postupka dodjele navodeći razloge odbijanja. Administrativna procjena jako je detaljna tako da samo jedan nepotpisani dokument može dovesti do odbacivanja cijele prijave. U ablica 1: Obrazac ocjene usklađenosti projektnih prijedloga s administrativnim kriterijima na str. dan je popis pitanja na temelju kojih se i provodi administrativna provjera. o je prijaviteljima projekata ujedno i pomoć u postupku samoprocjene kako bi uvidjeli ispunjavaju li sve administrativne uvjete. Nakon donošenja Odluke o financiranju, ugovorno tijelo (agencija i/ ili ministarstvo koje je raspisalo natječaj i provelo proceduru odabira) detaljno pregledava proračun prijavljenih projekata te utvrđuje konačno prihvatljive iznose i sastavlja ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnikom. Ovim ugovorom utvrđuje se najviši iznos bespovratnih sredstava dodijeljen za provedbu projekta iz sredstava EU-a te drugi financijski i provedbeni uvjeti projekta. 23

232484.indd 25

28.6.2018. 14:32:27


Provedba projekta Nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potrebno je uspostaviti upravljačke strukture projekta. Svaka organizacija primjenjuje jedinstven sustav upravljanja projektom na temelju vlastitog iskustva i/ili najbolje prakse. Projektom upravlja projektni tim sastavljen od predstavnika prijavitelja projekta (korisnika bespovratnih sredstava) i partnerskih organizacija. ako bi projekt ispunio pretpostavke za uspješnu provedbu, nužna je koordinacija i uključenost financijskog (računovodstvenog) odjela kao i odjela za javnu nabavu institucije korisnika / partnera u sustav provedbe projekta. Nove osobe u projektnom timu (novozaposleni članovi projektnog tima) trebaju biti uključene od samog početka provedbe projekta. Procedura njihovog zapošljavanja provodi se prema nacionalnom zakonodavstvu korisnika bespovratnih sredstava i prema internim procedurama institucije. eć na samom početku provedbe projekta EU-a potrebno je organizirati sastanak svih projektnih partnera i jasno raspodijeliti uloge i odgovornosti među njima za svaku aktivnost posebno. ajva nije je proučiti ovor o o jeli espovratnih sre stava (sve njegove dijelove) i provedbeni priručnik (ako je dostupan). Dobra praksa je pripremiti jasan i svim stranama prihvatljiv partnerski sporazum (u slobodnoj formi). Potrebno je zajednički izraditi detaljan plan aktivnosti (s jasnim vremenskim rokovima i zadacima svih partnera) i plan trošenja sredstava. Nužno je izraditi i plan nabave posebno prateći vremenski plan aktivnosti. Plan izvještavanja s jasnim rokovima za dostavu informacija ugovornom tijelu također je nužan dokument koji se zajednički kreira i usuglašava na samom početku provedbe projekata kako bi se „nerazumijevanje“ ugovorne obveze izvještavanja svelo na najmanju moguću mjeru. ažno je pripremiti i komunikacijsku strategiju kako se ne bi propustilo ispuniti obveze o vidljivosti projekta zbog čega se često gube sredstva. Bez donošenja navedenih planova i jasnog definiranja uloga svih koji su uključeni u provedbu projekta gotovo je nemoguće kontrolirati provedbu i držati se zadanih vremenskih i financijskih okvira.

24

232484.indd 26

28.6.2018. 14:32:29


ri jer: Detaljan plan aktivnosti

a to ra

201 . Plan aktivnosti za prvih 12 mjeseci provedbe projekta

Odgovoran za provedbu aktivnosti

Aktivnost 1.1

Partner 1

Aktivnost 1.2

Partner 2

Aktivnost 1.3

oordinator i Partner 1

Aktivnost 2.1

Partner 2

Aktivnost 2.2

Partner 1

Izvor: Izrada autora Izvještaji i provjere na terenu, kontrole i nadzor provedbe aktivnosti kako je planirano, ostvarenja rezultata, ekonomičnosti trošenja sredstava, regularnosti trošenja sukladno pravilima (natječajne procedure, ugovor, pravilnici, uredbe, zakoni ) primjenjuju se jednako na sve korisnike/ koordinatore i partnere. Ako se korisnik bespovratnih sredstava i njegovi partneri ne pridržavaju bilo kojeg od pravila povezanih s načinom raspolaganja sredstvima EU-a, svako odstupanje od ugovorenih pravila i procedura može voditi prema neprihvaćanju troškova povezanih s provedbom određenih aktivnosti te se takvi troškovi ne mogu nadoknaditi iz sredstava EU-a. Financijsko upravljanje u sklopu provedbe projekta Najčešći problem koji se u praksi javlja je da sami korisnici bespovratnih sredstava ne poznaju sadržaj relevantnih dokumenata jer ih pažljivo ne čitaju, a unutar institucije i/ili organizacije ne slijede dobru, uobičajenu praksu i ne ispravljaju pogreške. Doda li se k tome (ne)namjensko trošenje sredstava, jasno je da projekt (a samim time i sebe kao organizaciju) dovode u nepovoljan položaj.

2

232484.indd 27

28.6.2018. 14:32:34


Prije početka provedbe projekta potrebno je provjeriti jesu li svi dijelovi organizacije prilagodili svoje poslovne procese za praćenje i izvršavanje projekta kao npr. povezivanje dokumenata s projektom, razmjena i evidentiranje dokumentacije između različitih dijelova (odjela), arhiviranje dokumentacije, itd. ijekom provedbe projekta potrebno je razlikovati nekoliko važnih vremenskih razdoblja, odnosno: Razdoblje provedbe projekta razdoblje koje započinje početkom obavljanja aktivnosti projekta te istječe završetkom obavljanja predmetnih aktivnosti. U tom razdoblju trošak mora nastati da bi bio prihvatljiv za financiranje sukladno Ugovoru. U slučaju da projekt ne završi u Ugovorom definiranom razdoblju, troškovi koji nastaju izvan tog razdoblja nisu prihvatljivi, osim ako se ne dobije produljenje Ugovora. Razdoblje prihvatljivosti izdataka razdoblje unutar kojeg trošak mora biti plaćen da bi bio prihvatljiv za financiranje. Raz o lje financiranja razdoblje unutar kojeg se mogu izvršavati financijske transakcije vezane za izvršenje Ugovora (plaćanja). Započinje stupanjem Ugovora na snagu te traje i nakon završetka razdoblja provedbe projekta (npr. u većini natječaja za poduzetničke projekte ovo razdoblje traje najdulje 1 mjeseci od datuma završetka razdoblja provedbe projekta. Razdoblje izvršenja Ugovora – razdoblje od stupanja Ugovora na snagu do izvršenja svih prava i obveza. Osim navedenih razdoblja bitno je razumjeti što je prihvatljiv trošak. Naime, unutar svakog natječaja definirane su pojedine kategorije prihvatljivih i neprihvatljivih troškova, što se nakon dodjele Ugovora direktno primjenjuje i na sklopljeni Ugovor o bespovratnim sredstvima. Drugim riječima, troškovi koji nisu bili prihvatljivi u Pozivu neće biti prihvatljivi ni kasnije tijekom provedbe Ugovora. Prihvatljivi su troškovi svi oni troškovi koji su izravno povezani s aktivnostima te vode do ispunjenja ciljeva projekta i zadanih pokazatelja, navedeni su u proračunu projekta, u skladu su s Pravilnikom o prihvatljivosti troškova, nastali su kod orisnika ili partnera, plaćeni su tijekom razdoblja prihvatljivosti troškova, u skladu su s ograničenjima za posebne kategorije troškova, razumni su, opravdani te udovoljavaju zahtjevima dobrog financijskog upravljanja, osobito u pogledu ekonomičnosti i učinkovitosti, te su poštivana pravila nabave. 26

232484.indd 28

28.6.2018. 14:32:36


ri jeri neprihvatljivih tro kova su: kamate na dug, ulaganja u kapital ili kreditna ulaganja, porez na dodanu vrijednost (PD osim u slučajevima kada korisnik nema mogućnost povrata PD -a u okviru nacionalnog zakonodavstva o PD -u), kupnja rabljene opreme, kupnja opreme i vozila koja se rabe u svrhu upravljanja projektom, a ne izravno za provedbu projektnih aktivnosti, otpremnine, doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu, kazne, financijske globe i troškovi sudskog spora, gubici zbog fluktuacija valutnih tečaja i provizija na valutni tečaj, plaćanje neoporezivih bonusa zaposlenima, bankovni troškovi za otvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere i ostali troškovi financijske prirode. Računovo stveno praćenje projekta i osi uravanje revizorsko traga ije za aća revizora a pre le avanje oku entacije sa i pronalaze vezu iz e u planiranih i nastalih tro kova ne o je obveza korisnika da sustavnim arhiviranjem dokumentacije i analitički evi entiranje po poje ino projektu osi ura povezivanje svih tro kova projekta i ti e o o ući provo enje revizije. ada je riječ o računovodstvu projekata EU-a, pred korisnike bespovratnih sredstava stavljaju se i dodatni izazovi jer je, osim relevantnog nacionalnog zakonodavstva i međunarodnih računovodstvenih standarda, potrebno zadovoljiti još i posebna pravila financijskog upravljanja koja propisuje davatelj sredstava, u ovom slučaju Europska unija. U skladu s time, korisnik je dužan za praćenje projekta osigurati odgovarajući računovodstveni sustav koji može biti ili u sklopu redovnog sustava kojim se korisnik koristi ili zaseban sustav. Dakle, odabir računovodstvenog rješenja ostavlja se korisniku na izbor, a ovisno o kapacitetima s kojima raspolaže, imajući u vidu da rješenje ne iziskuje dodatna financijska sredstva ako ona nisu predviđena proračunom projekta. Na nekim od natječaja od korisnika se traži otvaranje posebnog računa, odnosno podračuna za praćenje svih uplata i isplata vezanih uz financiranje i provedbu projekta kako bi se osiguralo transparentno praćenje sredstava EU-a. Ovakva rješenja nisu neophodna jer se sve financijske transakcije vezane uz projekt mogu pratiti i uspostavom 27

232484.indd 29

28.6.2018. 14:32:39


kvalitetne računovodstvene analitike po projektima, međutim, ako se natječajem to traži, onda je potrebno otvoriti i poseban račun ili podračun projekta. Sustav mora omogućiti da se svi računi i troškovi koji se odnose na projekt mogu jednostavno identificirati i provjeriti. akođer, korisnik mora osigurati propisno usklađivanje svakog financijskog izvješća (vrste financijskih izvješća definirane su i naznačene u ugovoru) s računovodstvenim i ostalim relevantnim evidencijama. Svi troškovi projekta koji nastaju u skladu s kategorijama troškova iz proračuna projekta, a čiji su iznosi vidljivi iz popratne dokumentacije (platne liste, putni nalozi, dokazi o isplatama, računi/fakture, razne vrste ugovora, itd.) moraju se računovodstveno evidentirati prema vrsti troška i analitički povezati uz projekt kojem pripadaju. Oni korisnici koji sufinanciraju projekt svojim plaćama (npr. prema postotku rada definiranom u ugovoru udjelu rada), računovodstveno bi trebali razdvojiti dio plaće koji se odnosi na sufinanciranje projekta (doprinos korisnika) od dijela plaće koji se odnosi na redovan rad zaposlenika. ako se osigurava jasno praćenje i usklađivanje računovodstvenih evidencija, izvješća koja korisnici pripremaju i popratne dokumentacije. Ako se unutar institucije i/ili organizacije provodi više projekata, potrebno je odvojiti troškove jednog projekta od ostalih odnosno osigurati računovodstveno praćenje za svaki od projekata odvojeno. Na osnovi knjiženja usklađuju se pripremljena izvješća. Sva eventualna odstupanja potrebno je pojasniti, bilo u izvješću koje se priprema (koje je propisano natječajem ili ugovorom) bilo u zasebnom dokumentu čiji je obrazac i način pisanja proizvoljan, a sve s ciljem osiguranja jasnog revizorskog traga. Najčešće pogreške: orisnik nije uključio relevantne osobe zadužene za financijsko i računovodstveno upravljanje u instituciji i/ili organizaciji u fazi pripreme projekta i/ili fazama provedbe projekta i/ili fazi izvještavanja orisnik nije otvorio posebnu aktivnost, posebno mjesto troška za projekt i nije kreirao dodatnu analitiku 28

232484.indd 30

28.6.2018. 14:32:41


orisnik nije otvorio, i ne rabi odgovarajuće izvore financiranja kao ni relevantne klasifikacije orisnik nije pravilno računovodstveno evidentirao dobivena sredstva EU-a orisnik nije otvorio poseban račun, odnosno podračun za potrebe projekta (iako je natječaj to zahtijevao) orisnik je nenamjenski trošio sredstva projekta (kupio je opremu koja nije predviđena proračunom, organizirao je putovanje ili neku drugu aktivnost koja nije dio odobrenih projektnih aktivnosti, kupio je materijal različite kvalitete i količine od one predviđene proračunom projekta ) orisnik nije uspostavio sustav razmjene informacija i evidentiranja dokumenata. Na taj način nije dokumentirao i arhivirao dokumentaciju s ciljem osiguravanja jasnog revizorskog traga i sl. raćenje i vre novanje projekta Praćenje provedbe projekata (monitoring) i vrednovanje (evaluacija) sastavni su dijelovi projektnog ciklusa kojima se procjenjuje i ocjenjuje učinkovitost u provedbi projekata i programa financiranih u okviru programa pomoći EU-a. Praćenje projekta uključuje kontinuirani proces prikupljanja informacija o napretku projekta te uspoređivanje prikupljenih informacija s planom projekta. Faza evaluacije uključuje provjeravanje relevantnosti, izvedivosti i održivosti projekta kako bi se unaprijedilo upravljanje projektnim ciklusom. Odvija se za vrijeme provedbe (Mid-term) i na završetku projekta (Final). ijekom evaluacije objektivno se utvrđuje do koje je mjere ispunjen cilj(evi), provodi se analiza indikatora, komunicira s korisnikom i partnerima te ostalim sudionicima što rezultira daljnjim preporukama. Osnovne značajke evaluacije su: objektivnost, kredibilitet, sudjelovanje svih važnih sudionika, te praktičnost. Glavni dokument faze evaluacije je evaluacijsko izvješće. Primjeri metoda evaluacije postignutih rezultata projekta i njegov utjecaj na ispunjavanje ciljeva natječaja: statistička analiza ispunjavanja rezultata projekta, izvještaji partnera o rezultatima provedenih 29

232484.indd 31

28.6.2018. 14:32:43


aktivnosti, evaluacija razine ispunjavanja ciljeva na temelju indikatora uspješnosti ispunjavanja ciljeva, komunikacija s partnerima uključenim u projekt s ciljem utvrđivanja razlika između zadanih i ispunjenih rezultata projekta te definiranje preporuka za buduće projekte slične tematike. Primjeri metoda praćenja provedbe projekta: evaluacija partnera o unaprjeđenju i razmjeni specifičnih znanja i vještina na području projektnog menadžmenta, kontinuirano praćenje kroz sastanke partnera, evaluacija sudionika uključenih u svim fazama aktivnosti projekta, evaluacija provedenih aktivnosti od strane vanjskih suradnika projekta, praćenje komentara građana i korisnika na službenim mrežnim stranicama partnera i njihovim profilima na društvenim mrežama. U svrhu praćenja i evaluacije izvršenja aktivnosti te nadzora namjenskog korištenja sredstvima, korisnik sredstava dužan je u svakom trenutku, na traženje nadležnog tijela, omogućiti uvid u financijsku dokumentaciju vezanu za provedbu projekta te pružiti sve dodatne sadržajne i administrativne informacije o projektu. Svaki program i/ili natječaj ne mora definirati način arhiviranja dokumentacije. Ako je način arhiviranja definiran programskim pravilima, natječajnom dokumentacijom ili ugovorom, korisnici su u obvezi pridržavanja definiranih pravila. Ako pravila nisu definirana, potrebno je čuvati financijsku, računovodstvenu i svu projektnu dokumentaciju (planove aktivnosti, materijale s radionica, financijska i druga izvješća, rezultate istraživanja, studije i druge publikacije/outpute projekta, itd.) pet do sedam godina po završetku projekta, a u slučaju da je za neku dokumentaciju nacionalnim zakonodavstvom propisan duži rok od onog zadanog u natječaju onda se primjenjuje taj duži rok. reba napomenuti da su u roku od pet do sedam godina moguće provjere ad hoc i revizije od strane brojnih tijela (bilo onih na razini RH, bilo na razini EU-a). orisnici moraju omogućiti pristup lokacijama provedbe projekta, informacijskim sustavima, svim dokumentima i bazama podataka. Upravo zato važno je čuvati svu dokumentaciju i osigurati održivost projekta nakon same provedbe.

30

232484.indd 32

28.6.2018. 14:32:45


Aktivnosti zastupnice Maletić aletić: eli a rvatska postane je na o r ava ju oistočne urope

ospo arski najjačih

Ovu godinu slavimo pet godina članstva u EU-u. Hrvatska ima potencijal postati aktivna, prepoznatljiva i jaka država članica koja se uspješno koristi prednostima Europske unije: od jedinstvenog tržišta, transfera tehnologija i novih znanja, preko kohezijske i poljoprivredne politike do drugih različitih izvora financiranja. Rad zastupnice Maletić u Europskom parlamentu kao članice Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za proračun, usmjeren je upravo na što bolje gospodarsko pozicioniranje Hrvatske u Europskoj uniji te na što kvalitetnije korištenje kohezijskom politikom kako bi fondovi EU-a bili izvor poticanja snažnog i dugoročno održivog razvoja.

ad o

a

o u ro

t

o u a

a r b

rujnu nova knji a o pet o ina rvatske u europsko

se estru

Za gospodarski rast, uz investicije, potrebne su i promjene u načinu rada. Europska komisija putem europskog semestra poziva sve države članice da budu energičnije u provedbi specifičnih preporuka te da strukturnim reformama osiguraju snažniju potporu gospodarstvu. 31

232484.indd 33

28.6.2018. 14:32:47


Zastupnica Maletić upravo završava knjigu o europskom semestru i ekonomskim politikama na razini EU-a te preporukama za Hrvatsku koja će biti objavljena u rujnu. Samo zajedno, koristeći se svim prilikama koje su nam otvorene, mijenjajući se i prilagođavajući novom vremenu, na temelju pametnih investicija, možemo uspjeti i pokrenuti snažniji rast gospodarstva. Ra na poticanju olje kori tenja on ova

auR

Obilazimo sve naše županije, organizirali smo stotine konferencija i susreta s poduzetnicima, poljoprivrednicima, mladima, neprofitnim organizacijama, lokalnim jedinicama i svim ostalim zainteresiranima. ontinuirano dobivamo upite o mogućnostima financiranja projekata iz fondova EU-a. Upravo zato zastupnica Maletić jedna je od autorica i urednica knjige EU projekti: Od ideje do realizacije . o je izdanje kojim smo željeli pomoći uspješnom korištenju fondova EU-a u Hrvatskoj. Za početak, potrebna je ideja, nakon toga znanje o mogućnostima financiranja i prepoznavanje programa iz kojeg se realizacija ideje može financirati, a zatim kreće put pripreme i provedbe projekta. aletić: Svaki realizirani projekt uspjeh je za cijelu ze lju

o

r

ro

t

od d

do r a za

odr a

uv

radova t

o

32

232484.indd 34

28.6.2018. 14:32:52


Prora un

a treba biti u unkciji rasta i razvoja

ao izvjestiteljica u sjeni za mišljenje o proračunu EU-a zastupnica je istaknula kako je sredstva proračuna EU-a potrebno usmjeriti prema razvojnim projektima i pokretačima rasta poput otvaranja izvora financiranja srednjim i malim poduzetnicima te tako proračunom podupirati stvaranje inovativne, kreativne i konkurentne Europe. Samo poticanjem poduzetništva i investicija, pametnim ulaganjima u obrazovnu, zdravstvenu, okolišnu, energetsku i prometnu infrastrukturu te provedbom reformi podiže se konkurentnost i ostvaruje gospodarski rast i razvoj. a r i rast potre na uje načena pravila i zaje nički ra članica

r ava

ao izvjestiteljica za mišljenje o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 201 ., zastupnica Maletić istaknula je da, u usporedbi s drugim velikim tržištima kao što je SAD, Europska unija ima stroga fiskalna pravila, neujednačeno zakonodavstvo u državama članicama i velik broj različitih ograničenja koja su prepreka napretku, inovativnim rješenjima i općenito poduzetnicima. Zato je pozvala Europsku komisiju da s državama članicama detaljnije raspravi o zajedničkim aktivnostima i pravilima koja je potrebno uspostaviti na razini EU-a kako bi se potaknula razmjena znanja, iskustava, tehnologija, inovacija, razvoja i, posebno, podrške rastu startup-ova. Rezervu za izvrsnost r ave tre aju oći iskoristiti pre a svoji prioritetima, a ne prema uputi Europske komisije Zastupnica je kao izvjestiteljica EPP-a za izmjenu regulative kojom se povećava iznos sredstava za Program podrške strukturnim reformama inzistirala da izvor novih 0 milijuna eura mora biti izvan kohezijske politike. Na raspravi s Europskom komisijom istaknula je da rezerva za izvrsnost ne može biti izvor financiranja strukturnih reformi jer se iz nje trebaju financirati svi prioriteti koje su države jednako uspješno provele. Ako su uspješno provele predviđene reforme iz rezerve, mogu dobiti još, ali ako su uspješno provele i potrošile sredstva namijenjena poduzetnicima, energetici, prometu ili obnovi kulturnog naslijeđa onda i za to trebaju moći odmah dobiti dodatna sredstva po pojednostavljenoj 33

232484.indd 35

28.6.2018. 14:32:55


proceduri kako je to predloženo za strukturne reforme. ražim jednak tretman svih potreba identificiranih na nacionalnoj i lokalnoj razini, a ne samo onog što Europska komisija želi. , istaknula je zastupnica Maletić.

o

r

ad o

a

a b

ro

o u ro

t

t

n or iranje o va ni

od d

do r a za

trav a

te a a

o u a

r dava vota u

t

t ob vb a

ot

va t t u ovar

a i aktivnosti a zastupnice

O svim važnim raspravama, rezolucijama i regulativama redovito izvještavamo na našoj mrežnoj stranici (www.ivana-maletic.com) i Facebooku (www.facebook.com/ivana.maletic.cro/), a usto redovito izdajemo informativni mjesečnik u kojem obrađujemo sve važne teme vezane uz ekonomsku politiku, fondove EU-a, proračun, javne financije i slično te dajemo preglede i radimo posebne analize u kojima uspoređujemo Republiku Hrvatsku i novije države članice. Otpočetka rada zastupnice Maletić u Europskom parlamentu izdali smo 34 izdanja mjesečnika te četiri posebna izdanja. Sva izdanja, kao i prezentacije održane na konferencijama po gradovima i na fakultetima, dostupni su na službenoj internetskoj stranici www.ivana-maletic.com. 34

232484.indd 36

28.6.2018. 14:32:57


ro ra i posjetitelja i sta iranje Zastupnici u Europskom parlamentu imaju, u sklopu programa posjetitelja, mogućnost dovesti 110 posjetitelja godišnje iz svojih država i upoznati ih s radom europskih institucija te njihov rad predstaviti u Europskom parlamentu, a u svoj Ured mogu primiti mlade na staž. ako je u našem uredu stažiralo preko 100 mladih koji su naučili mnogo o radu europskih institucija, funkcioniranju EU-a i, posebno, o načinima donošenja odluka u Europskom parlamentu. o su vrijedna znanja koja im omogućuju lakše snalaženje na poslovima koje preuzimaju u Republici Hrvatskoj. Organizirali smo i više od 20 grupa posjetitelja te u Bru elles i Strasbourg dosad doveli 0 posjetitelja.

ra a u o o u a

tu

odr a a rva v ta tra bour

r d tav a u

tr a udru a a Iz r a uro

a za do ov u rvat u u

ob d at a a I ur da a t do tu o t av o r voza u o

u tu

3

232484.indd 37

28.6.2018. 14:32:59


232518.indd 40

28.6.2018. 14:30:21


H H H

H H

PET GODINA U EU

Hrvatska u EU

EUROPSKA UNIJA Zajedno do fondova EU HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

Izrada publikacije sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj

232519.indd 1

28.6.2018. 11:29:41


232946.indd 2

28.6.2018. 11:30:36


H

H H PET GODINA U EU H H

EUROPSKA UNIJA Zajedno do fondova EU HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

Izrada publikacije sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj

x3

232940.indd 3

28.6.2018. 11:24:36


Sadržaj 6 pa pa p o na 8 10

z

proračuna u

ona na o z

a po

a

no a

12 a n na ča po op ra n pro ra a 13 o or no na raz n urop ru urn n on o a 14 a no na raz n urop ru urn n on o a 15 ra an op ra n pro ra a 16 - 24 r r ra o 25 o na on

pro a a u

Impressum Sadržaj omogućilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Grafički urednik Boris Igrec Dizajn naslovnice Vesna Veselić Nakladnik HANZA MEDIA d.o.o.

4

232940.indd 4

28.6.2018. 11:24:41


FOTO. ISTOCK

5 godina u EU 1. srpnja 2013. Hrvatska se formalno pridružila velikoj europskoj obitelji, kao 28. članica Europske unije x

232940.indd 5

28.6.2018. 11:24:45


Uplate i isplate iz EU proračuna u pet godina

U

prvih 5 godina članstva, Hrvatska je u plusu od 8,4 milijardi kuna! Već od prve godine ulaska u EU, Hrvatska bilježi pozitivnu proračunsku razliku, odnosno ukupan iznos primljenih sredstava na godišnjoj razini veći je od uplata u EU proračun. Već 2014. godine razlika primitaka i uplata u EU proračun premašila je 85 milijuna eura, da bi u 2016. godini narasla na preko 433 milijuna eura. Podaci za 2018. godinu obuhvaćaju prvih pet mjeseci, u kojima su primici bili za oko 153 milijuna eura veći u odnosu na uplate u EU proračun.

8 ,4

milijard i k una

RH nakon 5 godina u plusu 1.120 milijuna eura (odnosno 8,4 milijardi kuna)

Uplate (odljevi sredstava) se odnose na uplate Republike Hrvatske u zajednički proračun kao države članice dok se priljevi iz proračuna EU odnose na uplate predujmova i  refundacija troškova  za  programe i instrumente kojima RH upravlja.

6

232940.indd 6

28.6.2018. 11:24:49


Pregled tra탑enih i primljenih sredstava iz EK i uplate u EU prora훾un

2013. - 2018. Uplatila u EU prora훾un

RAZLIKA

+ 1.120,2 milijuna

Iz prora훾una EU primila

eura

3.229,4 milijuna eura

2.109,2 milijuna eura

FOTO. ISTOCK

Izvor: Ministarstvo financija * 01.07.2013.31.05.2018.

7

232940.indd 7

28.6.2018. 11:24:53


Europski st

Regionalna (Kohezijska) politika EU

U

laskom u EU, Hrvatska je postala korisnik Europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji ukupan iznos koji je na raspolaganju Hrvatskoj za proračunsko razdoblje 2014.2020. iznosi preko 10,7 milijardi eura.

1.

Kohezisjki fond (KF)

Kohezijska politika jedna je od najvažnijih politika koje provodi EU nastojeći unaprijediti ekonomsku i socijalnu koheziju s krajnjim ciljem smanjivanja razvojnih razlika između regija unutar EU. Ona je istovremeno i politika solidarnosti koja osigurava sredstva za nerazvijene regije putem sufinanciranja projekata u sektoru okoliša, prometa, malog i srednjeg poduzetništva, inovacija, obrazovanja, poticanje zapošljavanja, socijalne uključivosti itd. Oko 351,8 milijardi eura, odnosno 32,5 % ukupnog planiranog proračuna EU odvaja se za Kohezijsku politiku. Od toga iznosa oko 8,4 milijarde eura je iznos predviđen za Hrvatsku, odnosno za sufinanciranje projekata u Hrvatskoj.

KO

Kohezijska politika provodi se putem tri fonda: Kohezijskog fonda, Fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda koji zajedno s Fondom za pomorstvo i ribarstvo te Fondom za ruralni razvoj čine Europske strukturne i investicijske fondove.

8

232940.indd 8

28.6.2018. 11:24:57


ki strukturni i investicijski fondovi (ESIF) STRUKTURNI FONDOVI

2.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

4.

3.

Europski socijalni fond (ESF)

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

5.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

FOTO. ISTOCK

KOHEZIJSKA POLITIKA

9

232940.indd 9

28.6.2018. 11:25:02


K

Tijek EU novca

ako bi se navedena sredstva koja su na raspolaganju RH (10.7 milijardi eura) mogla usmjeriti na projekte, potrebno je provesti cijeli niz koraka, a prvi je objava konkretnog natječaja za sufinanciranje projekata. Nakon objave natječaja, proces korištenja EU sredstava započinje ugovaranjem projekata. Ugovaranjem projekta i početkom njegove realizacije počinju i financijske obveze po projektu. Stoga je idući korak u tijeku EU novca isplata korisnicima ovisno o dinamici provedbe aktivnosti unutar tih projekata i temeljem provjera namjenskog i ispravnog trošenja sredstava. Isplaćena sredstva korisnicima se potom ovjeravaju na nacionalnoj razini, odnosno za provjerene i odobrene izdatke izrađuju se Izjave o izdacima koje se uz Zahtjeve za plaćanja šalju Europskoj komisiji nekoliko puta godišnje. Konačno, slijede isplate iz proračuna EU u proračun države članice.

ALOKACIJA

OBJAVLJENI NATJEČAJI/ POZIVI

UGOVARANJE

10

232940.indd 10

28.6.2018. 11:25:07


FOTO. ISTOCK

PLAĆANJE KORISNICIMA

OVJERAVANJE IZJAVE O IZDACIMA

DOZNAČENO IZ EK U RH PRORAČUN

11

232940.indd 11

28.6.2018. 11:25:10


Objavljeni natječaji po operativnim programima 2014. – 2020.

T

milijuni eura

ijekom 2017. i 2018. godine (do 1. lipnja) korisnicima je putem natječaja na raspolaganje stavljeno 4,06 milijarde eura kroz objavu 206 natječaja u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Time se iznos objavljenih natječaja popeo na 6,9 milijardi eura, što čini 64% ukupne alokacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Usporedbe radi, u trogodišnjem razdoblju od 2014. do kraja 2016. godine, bilo je objavljeno natječaja u iznosu 2,8 milijarde eura odnosno 26% od ukupno raspoloživih sredstava, što znači da je tijekom 2017. i 2018. broj objavljenih natječaja porastao 144%. Najveći porast objavljenih natječaja u 2017. bilježi Operativni program Konkurentnost i kohezija te on iznosi 187%. Time je stopa objavljenih natječaja porasla na 70% alokacije za OPKK. 6,000

Iznos objavljenih natječaja do 31.12.2016.

4,767

5,000

Iznos objavljenih natječaja do 31.12.2017.

3,947

4,000

Iznos objavljenih natječaja do 1.6.2018.

3,000

1,662

2,000

1,000

291

446

704

0

OP Konkurentnost i kohezija

OP Učinkovi ljudski potencijali

769

1,068

1,297 106

124

124

Program ruralnog razvoja OP Pomorstvo i ribarstvo

12

232940.indd 12

28.6.2018. 11:25:16


milijuni eura

6,000

studeni 2016. - svibanj 2018.

5,000

4,834

Povećanje 380% 4,000

3,000

2,000

1,000

985 410 svibanj-18

ožujak-18

travanj-18

veljača-18

siječanj-18

studeni-17

prosinac-17

rujan-17

listopad-17

kolovoz-17

lipanj-17

srpanj-17

svibanj-17

ožujak-17

travanj-17

veljača-17

siječanj-17

studeni-16

prosinac-16

rujan-16

listopad-16

kolovoz-16

lipanj-16

srpanj-16

svibanj-16

ožujak-16

travanj-16

veljača-16

siječanj-16

prosinac-15

0

Ugovoreno na razini Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014. – 2020.

U

posljednjih 20 mjeseci zabilježen je značajan rast ugovaranja projekata sufinanciranih iz ESI fondova. Ugovorena sredstva su porasla s 984 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 4,83 milijarde eura, što je rast od 391%, čime je ugovoreno 45% od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura. Najveći porast ugovaranja u iznosu od 593% postignut je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, budući da je u posljednjih 19 mjeseci ugovoreno 2,76 milijardi eura dok je u prethodnom trogodišnjem razdoblju bilo ugovoreno svega 466 milijuna eura. Stopa ugovaranja za OPKK dosegnula je ukupno 47% alokacije.

13

232940.indd 13

28.6.2018. 11:25:20


Plaćeno na razini Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014. – 2020.

Z milijuni eura

abilježen je i veliki napredak u isplatama EU sredstava na razini ESI fondova. Plaćena sredstva korisnicima porasla su s 291 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 1,23 milijarde eura, što je rast od 321%. Isplate korisnicima ovise o dinamici provedbe aktivnosti unutar projekta, no i taj će broj ubrzo značajno porasti s obzirom na veliki porast u objavljivanju natječaja i ugovaranja projekata koji je postignut tijekom 2017. i početkom 2018. godine.

1,400

1,227 1,200

studeni 2016. - svibanj 2018.

1,000

Povećanje 321%

800

600

291

400

200

67 svibanj-18

ožujak-18

travanj-18

veljača-18

siječanj-18

studeni-17

prosinac-17

rujan-17

listopad-17

kolovoz-17

lipanj-17

srpanj-17

svibanj-17

ožujak-17

travanj-17

veljača-17

siječanj-17

studeni-16

prosinac-16

rujan-16

listopad-16

kolovoz-16

lipanj-16

srpanj-16

svibanj-16

ožujak-16

travanj-16

veljača-16

siječanj-16

prosinac-15

0

14

232940.indd 14

28.6.2018. 11:25:25


milijuni eura

1,400

1,258

1,200 1,000 800

621

600

399

389

400

262

200

10

0

0

OP Konkurentnost i kohezija

73

OP Učinkovi ljudski potencijali

od početka provedbe do 31.10.2016.

143 0 Program ruralnog razvoja stanje 1.6.2018.

0

70

OP za pomorstvo i ribarstvo

planirano 31.12.2018.

Ovjeravanje operativnih programa 2014. – 2020.

D

o kraja listopada 2016. nije bilo ovjerenih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a od tada do kraja 2017. godine ovjereno je 389 milijuna eura. Iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali do kraja 2017. godine ovjereno je 73 milijuna eura čime je premašen cilj za 2017. godinu. Vrijednost ovjerenih sredstava na razini svih ESI fondova dosegla je iznos od 860 milijuna eura, odnosno 8% alokacije što je rast od 465% u mandatu ove Vlade.

15

232940.indd 15

28.6.2018. 11:25:32


3

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci Grad Dugo selo, grad Križevci

3

1

2 1

Učka 360 Javna ustanova Park Prirode Učka

2

Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – Kaquarium

4

Primjeri EU projekata u Hrvatskoj

Grad Karlovac

16

232940.indd 16

28.6.2018. 11:25:40


5

Izgradnja studentskog doma u Virovitici Grad Virovitica

6

Izgradnja gradske tržnice u naselju Olajnica Grad Vukovar

5

6

7

Pelješki most Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom

FOTO. ISTOCK

7

4

Obnova i turistička valorizacija povijesnog kompleksa Kneževe palače Grad Zadar 17

232940.indd 17

28.6.2018. 11:25:45


Pelješki most

Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom

V rijed no s t pro jek ta:

4.023.97 8 .948 ,00 k n

EU s uf inanc iranje:

2.7 33.225 .7 10,49 k n

C

ilj ovog projekta je ojačati povezanost državnog teritorija na samom jugu zemlje ali i teritorija EU izgradnjom Pelješkog mosta s pristupnim cestama i cestama na Pelješcu

18

232940.indd 18

28.6.2018. 11:25:50


Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – Kaquarium Grad Karlovac

V rijed no s t pro jek ta:

36 .6 91.939,28 k n

EU s uf inanc iranje:

36 .222.28 2,45 k n

S

vrha projekta “Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KAquarium” je doprinijeti unaprjeđenju konkurentnosti turističke ponude Karlovca i okolice kroz gradnju javne turističke infrastrukture namijenjene turističkim potrebama lokalnog stanovništva te stvaranje novih turističkih sadržaja i doživljaja. 19

232940.indd 19

28.6.2018. 11:25:55


Učka 360

Javna ustanova Park Prirode Učka

e

V rijed no s t pro jek ta:

49.907 .25 6 ,7 5 k n

EU s uf inanc iranje:

32.7 6 0.6 8 4,7 7 k n

O

pći cilj projekta je unaprjeđenje sustava posjećivanja i edukacije u Parku prirode Učka razvojem infrastrukture i programa za posjetitelje (SCI) ali i podići razinu znanja posjetitelja o Parku prirode Učka kroz unaprjeđenje edukativne komponente u programima posjećivanja 21

232940.indd 21

28.6.2018. 11:26:09


Izgradnja studentskog doma u Virovitici Grad Virovitica

V rijed no s t pro jek ta:

19.37 3.8 7 6 ,98 k n

EU s uf inanc iranje:

15 .7 45 .6 5 6 ,6 0 k n

I

zgradnja studentskog doma u Virovitici povećat će dostupnost visokog obrazovanja za osobe slabijeg imovinskog statusa i poboljšati životni standard studenata smještenih u studenskom domu.

22

232940.indd 22

28.6.2018. 11:26:14


Izgradnja gradske tržnice u naselju Olajnica Grad Vukovar

V rijed no s t pro jek ta:

22.6 35 .6 7 1,6 1 k n

EU s uf inanc iranje:

17 .937 .95 9,7 3 k n

U

laganje u izgradnju nove tržnice kao centralnog mjesta trženja lokalnih proizvoda i dostupnosti kvalitetne ponude građanima predstavlja ulaganje koje će doprinijeti jačanju poduzetništva i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

23

232940.indd 23

28.6.2018. 11:26:19


Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci Grad Dugo selo, grad Križevci

V rijed no s t pro jek ta:

1.5 8 4.18 6 .06 9,34 k n

EU s uf inanc iranje:

1.27 9.914.8 8 4,20 k n

P

rojekt rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci je dio velikog projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti promet na cijelom prometnom koridoru Državna granica Mađarska/Hrvatska – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Krasica – Rijeka – Državna granica Hrvatska/Slovenija. Projekt je dio osnovne željezničke TENT-T mreže, odnosno Mediteranskog koridora.

24

232940.indd 24

28.6.2018. 11:26:25


E

Što nakon 2020.?

uropska komisija objavila je prijedlog zakonodavnog paketa za Kohezijsku politiku za razdoblje nakon 2020. godine kada će na raspolaganju biti oko 373 milijarde eura, što je nominalno više od 352 milijarde eura koji su na raspolaganju za sadašnje proračunsko razdoblje (2014.-2020.). Sredstva će se u velikoj mjeri usmjeriti na inovacije, potporu malim poduzećima, digitalne tehnologije, osuvremenjivanje industrije te borbu protiv klimatskih promjena. Sukladno najavama, BDP po glavi stanovnika ostao je glavni kriterij za dodjelu sredstava Kohezijske politike te je Republici Hrvatskoj za razdoblje 2021.-2027. dodijeljeno 9.89 milijardi eura, što predstavlja povećanje od gotovo 10% izraženo u tekućim cijenama u odnosu na trenutno financijsko razdoblje, a kada gledamo u stalnim cijenama, Republika Hrvatska bi u idućem proračunskom razdoblju ipak ostvarila smanjenje alokacije u iznosu oko 5,6%. Početno najavljeni veliki rezovi za Kohezijsku politiku ipak se nisu u velikoj mjeri odrazili na alokaciju sredstava za Hrvatsku. Pred nama su intenzivni pregovori vezani uz Višegodišnji financijski okvir i naposljetku postizanje konsenzusa između država članica.

Alokacije sredstava Regionalne polike EU, države srednje i istočne Europe, tekuće cijene, u mlrd. EUR Estonija

3.3

Slovenija

3.5

Latvija

buduće proračunsko razdoblje EU, 2021.-2027.

4.8

Litva

6.4

Hrvatska

9.9

Bugarska

10.1

Slovačka

13.3

Češka

20.1

Mađarska

20.2

Rumunjska

30.8

Poljska

72.7 0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

25

232940.indd 25

28.6.2018. 11:26:29


2018.

232940.indd 26

28.6.2018. 11:26:33


232893.indd 27

28.6.2018. 11:30:44


232554.indd 28

28.6.2018. 11:30:52

Lokalne jedinice, Moj EU Projekt, Hrvatska u EU  

Publikacija Ureda zastupnice Ivane Maletić povodom pet godina u EU

Lokalne jedinice, Moj EU Projekt, Hrvatska u EU  

Publikacija Ureda zastupnice Ivane Maletić povodom pet godina u EU