Page 1

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

siječanj / 2017. / posebno izdanje

Usporedba Hrvatske s drugim državama na temelju međunarodnih analiza konkurentnosti


Sadržaj Uvod / 2

1. Sumarni osvrt na konkurentsku poziciju Hrvatske/ 3

2. Izvješće o globalnoj konkurentnosti / 5 2.1. Izvješće o globalnoj konkurentnosti, evaluacija o učinkovitosti vlada /9

3. Godišnjak svjetske konkurentnosti / 11 4. Izvješće o ljudskom kapitalu / 15 5. Svjetska ljestvica talenata /17

6. Izvješće o lakoći poslovanja / 21

7. Youthonomics globalni indeks / 27 8. Izvješće o startupovima / 31

9. Globalno izvješće o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji / 35 10. Zaključak / 37

Impressum

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Urednica: mr.sc. Ivana Maletić

Autori: mr.sc. Ivana Maletić, Ivana Petričko, Benjamin Kardum, Kristina Kosor, Maja Butorac Lektura: Andrea Vodanović

Grafičko oblikovanje: Blanka Poljak Franjković www.ivana-maletic.com

Uvod

Veliki je broj različitih analiza i usporedbi država koje provode institucije poput Europske komisije, Svjetske banke, Svjetskog gospodarskog foruma, Instituta za razvoj poslovnog upravljanja i druge, s ciljem praćenja i poticanja promjena i razvoja u promatranim državama. Rezultati ovih analiza izuzetno su korisni samim državama jer ukazuju na područja u kojima zaostaju za ostalima te daju jasne preporuke kako unaprijediti makroekonomsko okruženje, javne financije, poslovne procese i sustave odlučivanja u javnoj administraciji, znanstveni i obrazovni sustav, poslovno okruženje, okolišnu politiku, socijalnu politiku i ostalo. Pojedine analize provode se deset i više godina te se može uočiti napredak ili zaostajanje pojedinih država u rangu, a veza s ekonomskom razvijenošću i gospodarskim rastom i razvojem je linearna. Pad pozicije države na rang listi tijekom razdoblja ne znači nužno pogoršanje u pojedinim područjima ili smanjenje dosegnute razine kvalitete, ali svakako znači zaostajanje za drugima.

Tehnološki napredak, znanje, obrazovanje, slobodno kretanje ljudi i kapitala i drugi čimbenici kvalitete postali su ključni generatori rasta koji uzrokuju stalne promjene na putu razvoja i podizanja nacionalne konkurentnosti. Informacije, tehnologija, ljudski kapital i komunikacije predstavljaju najbitnije čimbenike napretka, a nedovoljnim razvijanjem i konstantnim ulaganjem raspoloživih resursa u njih nije moguće očekivati gospodarski rast, povećanje produktivnosti, osiguranje povoljnog poslovnog okruženja, rast inovacija i u konačnici postizanje konkurentne prednosti.

Zbog svega navedenog, države su postale fleksibilne, brzo se mijenjaju i prilagođavaju globalnim trendovima te potrebama poduzetnika i građana, tako da one koje stoje na mjestu i ne provode promjene obavezno padaju na rang listama i vidno zaostaju. Ovim radom, u svrhu sagledavanja i analiziranja aktualnog konkurentskog položaja Hrvatske u međunarodnom okruženju, obuhvaćene su relevantne informacije i podaci objavljeni u Izvješću o globalnoj konkurentnosti, Godišnjaku svjetske konkurentnosti, Izvješću o ljudskom kapitalu, Svjetskoj ljestvici talenata, Izvješću o lakoći poslovanja, Youthonomics globalnom indeksu, Izvješću o startupovima i Globalnom izvješću o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji.


1. Sumarni osvrt na konkurentsku poziciju Hrvatske Hrvatsku prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti prati niz negativnih rezultata u raznim područjima. To se odrazilo na regionalnu, ali i svjetsku poziciju Hrvatske. Negativan trend kretanja konkurentnosti Hrvatske uz loše makroekonomsko okruženje doveo je do pada investicija, odljeva kapitala, znanja i destimulirajuće poslovne klime, a Svjetski gospodarski forum u svom Izvješću ocijenio je Vladu Republike Hrvatske u 2014. kao šestu najlošiju na svijetu po učinkovitosti.

U Godišnjaku svjetske konkurentnosti kao najveći nedostaci hrvatskog gospodarstva istaknuti su: gubitak stranih ulaganja, neučinkovita fiskalna politika, prevelika nezaposlenost, nedovoljna tehnološka infrastruktura i drugo. Najznačajniji pozitivni rezultati ostvareni u pojedinačnim ocjenama jesu: napredak u međunarodnoj trgovini, poboljšanje društvenog okruženja, povećana izgradnja znanstvene infrastrukture, napredak u postizanju veće produktivnosti i efikasnosti i drugo. Indeks ljudskog kapitala ocjenjuje i rangira države prema upotrebi stečenih znanja kroz produktivno zapošljavanje te razvoj kompetencija i vještina ljudi kroz učenje. U istraživanje je uključeno i rangiranje Hrvatske prema Svjetskoj ljestvici talenata koja uključuje analizu tri bitne komponente: ulaganje i razvoj, privlačenje talenata i spremnost države u ispunjavanju zahtjeva tržišta. U Izvješću o lakoći poslovanja koje obuhvaća preko 180 država svijeta detaljno su utvrđene prepreke s kojima se susreće malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj. Obuhvaćeno je i Globalno izvješće o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Pozicije Hrvatske za 2016. iz navedenih izvješća prikazane su u tablici 1.1., a detaljnija analiza svakog od izvješća dana je kroz poglavlja u nastavku. Rezultati istraživanja pokazuju kako Hrvatska značajno zaostaje za državama Europske unije. Imamo potencijal i resurse, ali je upravljanje loše. Ljudski kapital velika je prednost Hrvatske te je prema Izviješću o ljudskom kapitalu na 34. mjestu od 124. države. Nažalost, sustav obrazovanja i znanosti ne prepoznaje talente i njima se ne pristupa sustavno, ne razvijaju se, ne zadržavaju, a da ne govorimo o privlačenju talenata iz drugih država. Zbog toga je Hrvatska na Svjetskoj ljestvici talenata među četiri najlošije rangirane države odnosno 58. od 61. države. Gotovo na svim ljestvicama Hrvatska zauzima posljednje mjesto u odnosu na deset promatranih država članica srednje i istočne Europe iz petog vala proširenja Europske unije. 3


Potrebno je usmjeriti se na provođenje strukturnih reformi posebice u onim segmentima u kojima je Hrvatska najslabije ocijenjena poput efikasnosti tržišta rada, opterećenosti regulativom, povjerenja javnosti u političare, učinkovitosti pravnog okvira, intenziteta lokalne konkurentnosti, sposobnosti države u privlačenju i zadržavanju motiviranih pojedinaca, visoke razine nezaposlenosti, niske razine razvijenosti klastera, niskog inovacijskog kapaciteta i drugih. Potrebno je povećati suradnju središnje države, poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva, početi koristiti financijska sredstva EU koja potiču regionalni razvoj, jačati poduzetnički kapacitet, povećati investicije u istraživanje i razvoj, jačati infrastrukturne kapacitete te povećati kvalitetu života hrvatskih građana. Tablica 1.1. Pozicija Hrvatske na međunarodnim ljestvicama konkurentnosti u odnosu na države srednje i istočne Europe Izvješće o globalnoj konkurentnosti

Godišnjak svjetske konkurentnosti

Izvješće o ljudskom kapitalu

Svjetska ljestvica talenata

Izvješće o lakoći poslovanja

Globalno izvješće o ICT-u

n/138

n/61

n/124

n/61

n/190

n/139

30. Estonija

31. Češka

35. Litva

36. Poljska

49. Latvija

50. Bugarska

56. Slovenija

62. Rumunjska

65. Slovačka

68. Makedonija

69. Mađarska

74. Hrvatska 82. Crna Gora 90. Srbija

107. Bosna i Hercegovina

4

27. Češka

30. Litva

31. Estonija

33. Poljska

37. Latvija

40. Slovačka

43. Slovenija

46. Mađarska

49. Rumunjska

50. Bugarska

58. Hrvatska

15. Estonija

16. Slovenija

21. Litva

25. Češka

27. Latvija

30. Poljska

33. Mađarska

38. Rumunjska

39. Hrvatska 40. Slovačka

43. Bugarska

57. Srbija

59. Makedonija

23. Estonija

25. Litva

29. Poljska

31. Češka

33. Latvija

35. Slovenija

39. Slovačka

50. Mađarska

52. Rumunjska

53. Hrvatska 57. Bugarska

10. Makedonija

12. Estonija

14. Latvija

21. Litva

24. Poljska

27. Češka

30. Slovenija

33. Slovačka

36. Rumunjska

39. Bugarska

41. Mađarska

43. Hrvatska 47. Srbija

51. Crna Gora

81. Bosna i Hercegovina

22. Estonija

29. Litva

32. Latvija

36. Češka

37. Slovenija

42. Poljska

46. Makedonija

47. Slovačka

50. Mađarska

51. Crna Gora

54. Hrvatska 66. Rumunjska 69. Bugarska

75. Srbija

97. Bosna i Hercegovina


2. Izvješće o globalnoj konkurentnosti

Izvješće o globalnoj konkurentnosti (eng. The Global Competitiveness Report)1 mjeri konkurentnost 140 država u različitim fazama gospodarskog razvoja. Metodologija Svjetskog gospodarskog foruma (eng. World Economic Forum - WEF) temelji se na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravstvo, osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost. Svaki faktor konkurentnosti detaljnije se analizira prema nizu pokazatelja. Tablica 2.1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti za vremensko razdoblje od 2006./2007. - 2016./2017. RB

Naziv države

2006./2007.

2007./2008.

2008./2009.

2009./2010.

2010./2011.

2011./2012.

2012./2013.

2013./2014.

2014./2015.

2015./2016.

2016./2017.

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

Promjena u odnosu na prethodno razdoblje

1.

Estonija

25

27

32

35

33

33

34

32

29

30

30

0

-5

4.

Poljska

48

51

53

46

39

41

41

42

43

41

36

5

12

2.

3.

5.

7.

8.

6.

9.

Češka Litva

Latvija

Bugarska Slovenija

Rumunjska Mađarska

29

40

36

72

33

68

41

38

45

79

39

74

47

44

54

76

42

68

62

53

68

76

37

64

58

47

70

71

45

67

52

57

61

72

77

12. BiH

13. Crna Gora

89

87*

106

107

109

80

94

89

84

15. Makedonija

91

65

85

47

36

51

82

46

31

11. Hrvatska

87*

41

33

10. Slovačka

14. Srbija

37

33

62

93

60

38

44

64

74

57

77

48

39

45

55

62

56

78

60

46

48

52

57

62

76

63

41

42

54

70

59

60

36

44

54

59

53

63

-13

62

-9

6

50

74

102

100

67

n/a

111

107

79

72

87

79

60

88

73

63

60

68

80

94

94

3

69

77

101

4

56

77

95

5

-5

75

95

1

-2

49

81

70

0

35

76

67

67

31

71

96

75

31

69

49

78

37

-6

65

82

90

22

-23

-28

2

3

-23

4

-12

-18 5

*- u navedenom razdoblju države su promatrane pod zajedničkim nazivnikom „Srbija i Crna Gora“

4

-8

-28

-3

12

Izvor: www.weforum.org

Među 138 gospodarstava svijeta Švicarska je najkonkurentnija država, a slijede je Singapur, SAD, Nizozemska i Njemačka. Iznimno je važna i usporedba s drugim državama, posebno onima na istoku Europe. U početnom promatranom razdoblju, prije deset godina, Hrvatska je s 51. mjestom bila bolje pozicionirana od Rumunjske (68. mjesto), Bugarske (72. mjesto), Bosne i Hercegovine (89. mjesto), Srbije i Crne Gore (87. mjesto) i Makedonije (80. mjesto). U 2016. iza Hrvatske (74. mjesto) su samo Bosna i Hercegovina (107. mjesto), Crna Gora (82. mjesto) i Srbija (90. mjesto). 1 Schwab, K. (2016.) Global Competitiveness Report 2016-2017 [online]. Geneva: World Economic Forum. Dostupno na: http://www3.weforum.org/ docs/GCR2016-2017/05FullReport/TheGlobalCompetitivenessReport2016-2017_FINAL.pdf [15. studeni 2016.] 5


Graf 2.1. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2006./2007. - 2016./2017. (pri čemu je veći broj oznaka lošije pozicije)

Izvor: www.weforum.org Na lijevoj strani grafa 2.1. Hrvatska je uspoređena s Mađarskom, Slovačkom, Poljskom, Slovenijom i Bugarskom. Od početnog promatranog razdoblja do 2010./2011. može se uočiti znatno pogoršanje pozicije Hrvatske u odnosu na navedene države. Primjerice, Bugarska koja je u početnom promatranom razdoblju bila najlošije pozicionirana država od 2007./2008. razdoblja ostvaruje opadajući trend negativnih rezultata i konstantno poboljšanje sveukupne pozicije. U 2010./2011. Bugarska prestiže Hrvatsku dok istovremeno Hrvatska bilježi pogoršanje sveukupne pozicije i zaostajanje za ostalim državama na rang ljestvici. Bugarska u zaključnom promatranom razdoblju s 50. mjestom je prestigla Sloveniju (56. mjesto), Mađarsku (69. mjesto), Slovačku (65. mjesto) i zadržala vodstvo nad Hrvatskom (74. mjesto). U završnom promatranom razdoblju Hrvatska (74. mjesto) je najlošije pozicionirana država.

Države srednje i istočne Europe podižu rang na ljestvicama konkurentnosti, a temeljni razlozi značajnog pomaka odnose se na orijentaciju država prema provođenju strukturnih reformi što uključuje fiskalnu disciplinu, izvozno orijentiranu proizvodnju, jačanje poduzetništva i pokretanje investicija te stvaranje novih radnih mjesta. Na desnoj strani grafa 2.1 dana je usporedba Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom. WEF je odlučio da Bosna i Hercegovina neće biti svrstana u Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2014./2015. zbog nekonzistentnosti i netočnosti podataka.

6

U početnom promatranom razdoblju Hrvatska je predvodila spomenute države s konkuretnim 51. mjestom te od tada slijedi rastući negativni trend pokazatelja koji su se odrazili na pogoršanje sveukupne pozicije Hrvatske, što je također jasno vidljivo iz tablice 2.1. U promatranim godinama Hrvatska je gubila na konkurentnosti, dok je primjerice Makedonija zabilježila značajan napredak i u 2012./2013. ostvarila konkurentnu prednost nad Hrvatskom. Makedonija je od spomenutog razdoblja nastavila imati prednost nad Hrvatskom sve do kraja promatranog razdoblja. Bosna i Hercegovina sveukupno je najlošije pozicionirana država od početnog promatranog razdoblja (izuzev 2012./2013. i neizmjerenog 2013./2014 razdoblja zbog nepouzdanih informacija). Konkurentne države koje su prije deset godina zaostajale za Hrvatskom ostvarile su znatan napredak u raznim područjima što ih je dovelo u vodeću poziciju nad Hrvatskom. Primjerice, u zaključnom razdoblju Rumunjska se nalazi 12 mjesta ispred Hrvatske (62. mjesto), Bugarska 24 mjesta ispred Hrvatske (50. mjesto) i Makedonija 6 mjesta (68. mjesto). Navedene činjenice dovode do zaključka kako Hrvatska drastično zaostaje za državama u okruženju, ali i šire. U nastavku slijedi tablični prikaz 2.2 u kojem su prikazane pojedinačne ocjene koje su dodijeljene Hrvatskoj prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti za vremensko razdoblje od 2006/2007. – 2016./2017.


Tablica 2.2. Pojedinačne ocjene dodijeljene Hrvatskoj u Izvješću o globalnoj konkurentnosti te usporedba s rezultatima iz prethodnih godina 2012./2013.

2013./2014.

2014./2015.

2015./2016.

2016./2017.

-7

2011./2012.

2

2010./2011.

-34

2009./2010.

23

2008./2009.

84

2007./2008.

-23

Naziv područja

2006./2007.

Promjena ranga u odnosu na početno promatrano razdoblje

Promjena u odnosu na prošlogodišnje rezultate

Institucije

66

65

74

85

86

90

98

93

87

89

89

0

Infrastruktura

Makroekonomsko okruženje

Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Visoko obrazovanje i trening

Efikasnost tržišta roba

Efikasnost tržišta rada

Razvijenost financijskog tržišta

Tehnološka spremnost

Veličina tržišta

Poslovna sofisticiranost

Inovativnost

51

73

53

73

51

61

49

50

41

51

39

70

44

60

42

68

44

107 63

66

51

49

44

41

44

48

48

60

66

60

44

46

48

56

56

56

56

51

53

/

/

47 /

61

45

Izvor: www.weforum.org

71

56

68

49

64

64

50

76

68

63

47

66

72

50

94

46

91

67

68

46

10

88

95

-7

-20

1

-15

43

39

84

61

4

95

113 116 106 114 106 105 100

65

-3

5

110 114 114 111 105 105

92

77

0

70

92

70

87

38

72

88

76

92

50

71

96

74

Detaljnom analizom dvanaest pojedinačnih faktora (osim za razdoblje 2006./2007. u kojem je uključeno samo devet) može se zaključiti kako su potrebne reforme gotovo na svim područjima. Primjerice, jedan od ključnih faktora je makroekonomsko okruženje koje od početnog do kraja promatranog razdoblja ima negativan trend kretanja. Promjena u odnosu na prošlogodišnje rezultate ukazuje na pad za 16 mjesta dok promjena u odnosu početnog i zaključnog promatranog razdoblja pokazuje pad za 34 mjesta. Negativan trend makroekonomskog okruženja rezultat je dugogodišnjeg nepovoljnog razvoja financijskog tržišta, fiskalnog deficita, povećanja javnog duga i raznih financijskih šokova što se posljedično odrazilo na nedostatak svježeg kapitala i smanjen broj investicija zbog visokog rizika ulaganja. Navedeno potvrđuje i kretanje pojedinačne ocjene razvijenosti financijskog tržišta koja je kroz promatrano razdoblje vrlo promjenjivog karaktera s tendencijom negativnog trenda.

78

45

74

88

79

74

44

79

83

93

88

43

79

84

92

5

47

-4

80

4

78

103

-11

-37

-49

0

-23

-47

Promjena razvijenosti financijskog tržišta u odnosu na prošlogodišnje razdoblje iznosila je pogoršanje ocjene s prethodnog 74. na sadašnje 88. mjesto, odnosno pad za 14 mjesta.

Negativne rezultate Hrvatska je ostvarila i u područjima kao što su institucije, poslovna sofisticiranost i efikasnost tržišta roba te je primjerice komponenta institucije u usporedbi s prošlogodišnjim razdobljem ostvarila pad za 2 mjesta, a u zadnjih deset godina pad na ljestvici je za 22 mjesta. Hrvatska je kroz vremensko razdoblje od 10 godina ostvarila minimalan napredak u području zdravstva i osnovnog obrazovanja, infrastrukture i tehnološke spremnosti. Područje u kojemu je Hrvatska ostvarila poražavajuće rezultate jest inovativnost gdje je usporedno s početnim promatranim razdobljem zabilježen pad za 47 mjesta, a neznatan napredak ostvaren je u odnosu na prošlu godinu. 7


Usporedba različitih pokazatelja koji mjere inovativne sposobnosti otkriva kako inovativnu sposobnost Hrvatske treba unaprijediti u dugom roku. Međunarodni monetarni fond (eng. International Monetary Fund - IMF) identificirao je inovacije kao pokretače rasta u državama jugoistočne Europe i istaknuo velike nedostatke u Hrvatskoj u odnosu na prosjek. Europska komisija također mjeri inovacijski potencijal država članica i prema njemu je Hrvatska „umjereni“ inovator te spada u treću od četiri kategorije. Zbog niske stope ulaganja u inovacije, Hrvatskoj u dugom roku prijeti rizik od pada u najnižu kategoriji „skromnih“ inovatora.

Sukladno povećanju stupnja inovativnosti, u Izvješću o globalnoj konkurentnosti preporučuje se intenzivnija upotreba ICT-a jer rasprostranjenost informacijskokomunikacijske tehnologije pridonosi novim poslovnim modelima i revoluciji industrija te time utječe na povećavanje inovativnosti, a posljedično i na rast konkurentnosti u dugom roku.

U nastavku se prikazuju najproblematičniji faktori za pokretanje poslovanja u Hrvatskoj prema podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja 80 gospodarstvenika.

8,5

7

14,3

14,1

2,4

4,4

Loša radna etika nacionalne radne snage Kriminal i prijevare Neadekvatna infrastruktura Nestabilnost vlade/ državni udari Nedostatna sposobnost za inovacije Devizno zakonodavstvo Inflacija Loše zdravlje

Izvor: www.weforum.org

8

4,6

6,1

12,9

1,8

11,3

5,3

1,5

7,8

0,7

0,6

1,1

8,3 5

0,7

10,2 0

1,7

1,4

2,9

4,4

0,2

3,6

0,8

0,5

3,9

2,3

3,3

5,3

3,3

0

1,6

0,6

0,4

2,5

0

0,7

5

4,6

0,3

0,5

2,2

8,3

14,8 20,8 13,7

14,2

10,6

10,1

14,7

8,9

18,9

8,1

11,7

2,6

5,6

12,3

4,6

3,7

3,5

6,6

4,4

3,3

2,7

4,9

0,5 2

1,6

4,7 8

9,6

5,4

0,3

1,1

0,6

5,9

7,4

3,7

0,8

0,6

3

8,8

9,9

4,5

9,4

2,5

3,8

3,9

2,5

7,8

3,6

0,2

5,9

0,9

1,5

6,2

0

3,6

2,4

8,9

1,6

19,2

0,8

1,5

1,5

5

20,5

12,9

7,3

17,2 15,3

7

10,1 4,7

14,2 10,5

10,8 11,7

11,2

10,9

5,4

5,6

21

9,7

4,2

10,4

Hrvatska

18,9

7,4

20,6 6,2

6,5

16,6

11,6 9

15,9

9

16

7,3

Makedonija

17,6

Srbija

12,3

5,3

8,1

Crna Gora

17,6

8

12,5

BiH

10

18,2

4,9

Slovačka

10,6

Neadekvatno educirana 17,3 radna snaga

Korupcija

Latvija

3,9

Mađarska

Složenost poreznih propisa

15,3

Slovenija

Restriktivno radno zakonodavstvo

8,7

Bugarska

Pristup financiranju

14,1

Rumunjska

Porezne stope

19,7

Poljska

Nestabilnost politika

9,9

Litva

Niska učinkovitost javne uprave

Češka

Faktori za poslovanje/ Države

Estonija

Tablica 2.3. Percepcija gospodarstvenika o najproblematičnijim faktorima za poslovanje u državama istočne i srednje Europe 2016./2017.

2,1 0

0,4

3,6

0

0,4

0,1

3,4

2,2

5,3

0,3

9,4 3,5 1,1 1,4 0,9

4,7

5,4

0,3

0

0,5

0,7

0 0,5

7,9

3

7,3

17,4

8,8

3,8

3,6

5,3 13

3,3 5

5,3

11,1 2,5

0,6

1,4

0,8

9,1

9,1

7,5

2,9

9,4

2,4

6,2

0,4

0,5

1,2

9

14,8 2,2

9

13,5

8,1

4,4

4,2

7,9

12,6

5,5

11,3

6,9

7,1

8,7

4,5

6,3

3,7

3,4

0,6

0,4

5,8

4,5

3,8

3,6

0,8

0,5

0,8


Sukladno mišljenju gospodarstvenika, najproblematičnijim faktorom za poslovanje u Hrvatskoj smatra se niska učinkovitost javne uprave, a nakon toga slijede nestabilnost politika, problem visokih poreznih stopa, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo, složenost poreznih propisa, neadekvatno educirana radna snaga, korupcija, loša radna etika domaće radne snage, kriminal i prijevare, neadekvatna infrastruktura, nestabilnost vlade, nedostatna sposobnost za inovacije, devizno zakonodavstvo, inflacija te loše zdravlje koje se navodi kao najmanje problematičan faktor za poslovanje. Navedenim, privatni sektor alarmira državu na potrebu povećanja učinkovitosti i provođenja reformi u svrhu postizanja boljih poslovnih rezultata. Prema tablici 2.3. niska učinkovitost javne uprave problematična je za poduzetnike i u drugim državama poput Slovačke, Litve, Bosne i Hercegovine i Češke. Percepcija gospodarstvenika u Estoniji bitno se razlikuje od hrvatskih. Kao prvi problem u Estoniji, isto je i u Makedoniji, navodi se neadekvatno obrazovana radna snaga koja nije prilagođena izazovima tržišta, a u Hrvatskoj je spomenuta problematika po percepciji gospodarstvenika pozicionirana kao sedma. Gospodarstvenici iz Poljske najviše su iskazali nezadovoljstvo složenošću poreznih propisa, dok usporedno s navedenim hrvatski gospodarstvenici složenost poreznih propisa smatraju tek šestim najproblematičnijim faktorom. Prema viđenju gospodarstvenika Latvije i Rumunjske, porezne stope predstavljaju primarni problem za odvijanje poslovanja dok je hrvatskim gospodarstvenicima to treća najveća prepreka. Restriktivno radno zakonodavstvo u Hrvatskoj predstavlja petu najveću prepreku u realizaciji poslovanja, a u slučaju Slovenije to se smatra primarnim problemom. U Slovačkoj je kao glavni problem istaknuta rasprostranjenost korupcije na različitim državnim razinama, a prema percepciji hrvatskih gospodarstvenika korupcija je pozicionirana na osmo mjesto. Prema percepciji bugarskih gospodarstvenika pristup financiranju smatra se prvim najproblematičnijim faktorom, dok hrvatski gospodarstvenici smatraju pristup financiranja četvrtim najproblematičnijim faktorom u Hrvatskoj. Glavna prepreka u Bosni i Hercegovini, kao što je već navedeno, je niska učinkovitost javne uprave i u tome BiH prednjači u usporedbi s ostalim odabranim državama. Pristup financiranju poduzetnika u Srbiji je, kao i u Bugarskoj, glavni i najveći problem za poslovanje. U nastavku se daje popis područja koja su najlošije ocijenjena (iza 100. mjesta) i time su istaknuti temeljni nedostaci konkurentnosti Hrvatske prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti. To su područja u kojima su neophodna ozbiljna poboljšanja ako se želi pojačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Uvidom i detaljnom analizom pokazatelja Hrvatska je prema 34 indikatora zauzela poziciju države iznad 100. mjesta. Hrvatska je najlošije ocijenja te zauzima 136. mjesto od sveukupno 140 država u pokazatelju troškova opterećenja vladinim odlukama. Nakon toga slijedi drugi pokazatelj prema kojem Hrvatska zauzima 135. mjesto, a to je efikasnost pravnog okvira u rješavanju sporova. Iz grafa 2.3. vidljivo je kako je tijekom deset godina Hrvatska znatno pogoršala poziciju efikasnosti državne potrošnje, a s tim povezano i javni dug. Veliki pad za 79 mjesta je u području

suradnje gospodarstva sa sveučilištima u istraživanju i razvoju, a pogoršala se i suradnja između poslodavca i zaposlenika te smo s lošeg 95. mjesta pali na 132. mjesto. Prema dostupnosti rizičnog kapitala pozicija Hrvatske pala je za 40 mjesta, a u ocjeni prava vlasništva pad je za 28 mjesta. Kontinuirano pogoršanje stanja u Hrvatskoj dovodi i do nepovjerenja ljudi u političare te je kod tog pokazatelja došlo do pada pozicije za čak 59 mjesta.

2.1. Izvješće o globalnoj konkurentnosti, evaluacija o učinkovitosti vlada

Svjetski gospodarski forum u svom Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2014./2015. objavio je popis država s najučinkovitijim i najneučinkovitijim vladama u svijetu, prema kojem Vlada Republike Hrvatske spada u kategoriju šest najlošijih vlada na svijetu, odnosno iza nje nalaze se Libija, Libanon, Argentina, Italija i Venezuela. U Izvješću je navedeno da vlada ima značajan utjecaj na konkurentnost pojedine države i njezin gospodarski rast, a pretjerana birokracija i regulacija, manjak transparentnosti i neodgovarajući pravni okvir predstavljaju dodatni trošak za gospodarstvo i njegov rast. WEF je sveobuhvatnu analizu o najučinkovitijim i najneučinkovitijim vladama proveo samo za razdoblje 2014./2015., pružajući pregled konkurentnosti pojedine države i mogućnost ostvarenja gospodarskog rasta, kao i učinkovitost provođenja politika. Od 2014./2015. razdoblja do danas spomenuta analiza nije se provodila. Tablica 2.4. Popis najučinkovitijih i najneučinkovitijih vlada temeljem indikatora iz Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2014./2015. Najučinkovitije vlade n/144

Najneučinkovitije vlade n/144

Rang Država

Rang Država

1

1

2

3

4

5

6

Izvor:

Katar

Singapur

Finska

Hong Kong

Ujedinjeni Arapski Emirati

Novi Zeland

2

3

4

5

6

Venezuela

Italija

Argentina

Libanon

Libija

Hrvatska

https://www.weforum.org/agenda/2015/07/efficient-government/

Prema ovom istraživanju Hrvatska je zauzela 139. mjesto od 144 države uključene u istraživanje. Kriteriji na temelju kojih se ocjenjuju vlade povezani su s transparentnošću, jasnoćom i brzinom donošenja političkih odluka (u čemu je Hrvatska sa 71. mjesta 2011. pala na 121. mjesto u 2014.) te s kompliciranošću i brojem propisa, kao i s kvalitetom i efikasnošću državne potrošnje (u čemu je Hrvatska sa 121. mjesta pala na 129.) 2.

2 Schwab, K. (2014.) Global Competitiveness Report 2014/2015, dodatak Izvješću o učinkovitosti vlada [online]. Geneva: World Economic Forum. Dostupno na: https://www.weforum.org/agenda/2015/07/efficient-government/ 9


Graf 2.2. Nedostaci (iza 100. mjesta) konkurentnosti Hrvatske 2016. Troškovi poljoprivredne politike Opterećenje vladinim odlukama Utjecaj poreza na zapošljavanje Efikasnost pravnog okvira u rješavanju sporova Sposobnost države u privlačenju talenata Sposobnost države u zadržavanju talenata Suradnja poslodavca i zaposlenika Utjecaj poreza kao poticaj za investicije Efikasnost pravnog okvira u osporavanju propisa Javna nabava naprednih tehnoloških proizvoda Zapošljavanje i otpuštanje Razvijenost klastera Kapacitet za inovacije Obrazovanje zaposlenika Poslovna sofisticiranost Rasipnost državne potrošnje Transparentnost vladinih politika Javni dug Suradnja tržišta sa sveučilištima u R&D FDI i transfer tehnologije Financijske usluge zadovoljavaju tržišne potrebe Povjerenje u političare Dostupnost financijskih usluga Utjecaj propisa na strana ulaganja Prava vlasništva Stopa upisanih u primarno obrazovanje Utjecaj na tržište Razvijenost marketinga Dostupnost rizičnog kapitala Kvaliteta obrazovnog sustava Financiranje kroz lokalno tržište dionica Neovisnost pravosuđa Pristranost u donošenju vladinih odluka Rasprostranjenost stranog vlasništva

Izvor: www.weforum.org

0

20

40

60

80

100

136 135 134 134 133 132 132 132 130 129 128 124 122 122 121 121 120 118 114 114 114 113 112 109 109 108 107 106 106 105 104 104 102 101 120

140

160

Graf 2.3. Nedostaci (iza 100. mjesta) konkurentnosti Hrvatske 2016. i usporedba s pozicijama iz 2006. 160

140

120 100

80 60 40

109

81

113 54

104

82

121

135 135

136

118

66

48

20 0

Izvor: www.weforum.org

10

2016

2006

110

132 95

106 66

114

106

114

35

2016. 2017.


3. Godišnjak svjetske konkurentnosti

U Godišnjakom svjetske konkurentnosti (eng. IMD World Competitiveness Report) kojeg provodi Institut za razvoj poslovnog upravljanja (eng. World Competitiveness Center - IMD) iz Lausanne analiziraju se 342 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Godišnjak svjetske konkurentnosti mjeri koliko dobro države upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura te 5 indeksa za svako područje. Prema ovome istraživanju, Hrvatska je, kao i prošle godine, zauzela 58. mjesto od ukupno 61 države obuhvaćane ovim istraživanjem3.

2015.

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

2014.

Promjena u odnosu na prošlogodišnje razdoblje

2013.

6

2012.

6

2011.

-12

2010.

0

2009.

1

2008.

2

2007.

27 (76,15)

Naziv države

2006.

2016.

Tablica 3.1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema IMD-u 2016. (pozicija i finalna ocjena dodijeljena pojedinoj državi)

Češka

28 (63,00)

32 (59,62)

28 (62,25)

29 (66,76)

29 (65,44)

30 (70,99)

33 (66,19)

35 (64,41)

33 (62,21)

29 (70,83)

Estonija

19 (71,42)

22 (74,30)

23 (69,65)

35 (62,57)

34 (62,64)

33 (68,26)

31 (66,95)

36 (64,42)

30 (64,34)

31 (69,21)

31 (73,55)

Latvija

/

Litva

Poljska

/

50 (39,96)

31 (61,07)

52 (42,73) /

36 (56,23)

44 (47,99) /

31 (64,88)

44 (53,93) /

43 (54,10)

32 (64,48) /

45 (60,21)

34 (66,86) /

36 (63,42)

34 (64,18) /

Slovačka

33 (57,44)

34 (57,72)

30 (59,37)

33 (63,91)

49 (51,09)

48 (58,59)

47 (55,67)

Mađarska

35 (57,32)

35 (57,63)

38 (52,93)

45 (53,91)

42 (54,12)

47 (58,92)

45 (57,34)

Slovenija

Rumunjska Bugarska

Hrvatska

39 (51,64)

49 (42,13)

41 (50,87)

51 (38,96)

40 (55,17)

44 (47,29)

41 (48,74)

53 (38,52)

32 (57,90)

45 (47,55)

39 (51,39)

49 (45,20)

32 (64,64)

54 (46,95)

38 (58,99)

53 (48,59)

52 (48,69)

54 (47,48)

53 (47,76)

56 (40,06)

51 (56,88)

50 (57,50)

55 (53,56)

58 (49,40)

51 (52,96)

53 (48,93)

54 (48,45)

57 (45,30)

31 (66,49)

33 (65,44)

41 (58,68)

47 (54,49)

52 (51,00)

50 (53,50)

55 (49,70)

57 (47,80)

58 (44,11)

34 (62,01)

36 (61,77)

35 (61,85)

45 (53,30)

55 (46,25)

48 (52,55)

47 (52,84)

56 (45,78)

59 (38,97)

28 (71,74)

33 (68,76)

43 (59,78)

46 (57,18)

49 (56,76)

48 (57,00)

47 (57,13)

55 (50,32)

58 (44,76)

30 (74,04)

-2

33 (71,30)

0

37 (66,55)

40 (65,89)

43 (64,87)

46 (62,65)

17

6

-7

2

-11

5

-9

6

49 (62,27)

-2

58 (51,59)

0

50 (61,74)

1

-4

0

-7

Izvor: www.imd.org 3 Bris, A. (2016.) IMD World Competitiveness Yearbook 2016 [online]. Lausanne: IMD World Competitiveness Center. Dostupno: http://www.imd.org/ uupload/imd.website/wcc/scoreboard.pdf [30. svibanj 2016.] 11


Pored ukupne pozicije na rang ljestvici, bitno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija država svijeta ima ocjenu 100. Hrvatska od pretkrizne 2008. kontinuirano pada na ovoj ljestvici konkurentnosti. Od 2015. Hrvatska bilježi neznatno poboljšanje ocjene te je prema ovogodišnjem izvješću ocjena konkurentnosti Hrvatske 51,59 što je bolje za 6,7 postotnih bodova od prošlogodišnje ocjene.

U početnom promatranom razdoblju Hrvatska je zauzela 51. mjesto sa sveukupnom ocjenom 38,96. Primjerice, u 2009. Hrvatska je u odnosu na početno razdoblje lošije pozicionirana za dva mjesta sa sveukupnom ocjenom 48,59 koja je znatno veća od ocjene iz početnog razdoblja. Pad ili stagnacija na rang ljestvici, uz istovremeni rast ocjene, ukazuje kako Hrvatska napreduje, ali sporije od ostalih država, u raznim gospodarskim područjima. U 2015. Hrvatska je pozicionirana na 58. mjesto uz ocjenu 44,76 dok je u 2016. godini zadržala istu poziciju ali uz ocjenu 51,59. Veće ocjene koje su dodijeljene Hrvatskoj u određenim godinama objašnjavaju se prema postotku usvojenosti preporuka za određene gospodarske faktore. Vidljivo je kako je po rangu Hrvatska najbolje bila pozicionirana 2006. (51. mjesto, ocjena 38,96), dok je 2016. Hrvatska imala najvišu ocjenu (51,59) u zadnjih 10 godina promatranja, ali i vrlo nisku poziciju (58. mjesto). Od država koje su izdvojene za usporedbu iz Izvješća o globalnoj konkurentnosti, u ovom dijelu nisu obuhvaćene Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija i Crna Gora jer nisu uključene u anlizu u sklopu Godišnjaka svjetske konkurentnosti. Tijekom deset godina Hrvatska je pala za 7 mjesta, a u odnosu na promatranih deset država članica EU iz petog vala proširenja čitavo vrijeme je na posljednjem mjestu.

Hong Kong je prema ocjenama iz 2016. po prvi put vodeće gospodarstvo i prestigao je SAD na ljestvici konkurentnosti, koje se nalaze na trećem mjestu. Analiza pokazuje kako neke države istočne Europe, poput Poljske i Latvije, napreduju na ljestvici konkurentnosti, posebno u području gospodarstva te se izjednačavaju s državama zapadne Europe. Ovogodišnje rangiranje ponovno potvrđuje važnost efikasnosti poslovnog sektora koja je bila presudna da Hong Kong bude prvorangirani na ljestvici, dok je poslovno okruženje Švicarske temeljeno na kvaliteti razlog njenog zadržavanja druge pozicije. Poslovna učinkovitost mjeri koliko nacionalno okruženje potiče poduzeća da posluju na inovativan, profitabilan i odgovoran način te pokazatelje vezane za produktivnost, tržište rada, financije, upravljanje te stavove i vrijednosti koje karakteriziraju poslovno okruženje. Ovogodišnje Izvješće za Hrvatsku prikazuje (Tablica 3.2. u nastavku) najveći pad u području indeksa fiskalne politike

12

(-7) zbog povećanja razine javnog duga i bitno lošijih anketnih ocjena upravljanja javnim financijama i vođenja mirovinske politike te pogoršanje indeksa stranih ulaganja (-5) zbog iznimno niske razine stranih ulaganja, kako u Hrvatsku, tako i iz Hrvatske, kao i pogoršanja ocijene prijetnje inozemne konkurencije u području usluga. Također, zamjetno je pogoršanje indeksa tehnološke infrastrukture (-4) zbog smanjenja ulaganja u ICT, kao i pogoršanja anketnih ocjena politike tehnološkog razvoja. Od znatnijeg poboljšanja može se uočiti porast ocjene međunarodne trgovine (+3) zbog napretka u međunarodnom okruženju što je zbog efekta prelijevanja pozitivno utjecalo na Hrvatsku. Komparativno s prošlogodišnjim razdobljem kao značajni pozitivni rezultati mogu se istaknuti rezultati ocjena kod cijena (+9), društvenog okruženja (+6) te produktivnost i efikasnost (+3). Rezultati za Hrvatsku ukazuju na brojne slabosti poput: lošeg poslovnog okruženja, slabe otpornosti na krizu, niske zaposlenosti, nedovoljne diverzifikacije gospodarstva; neefikasne birokracije, neprilagodljive politike vlade, lošeg pravnog i zakonodavnog okvira; visoke cijene kapitala, prevelikih poreza i doprinosa; nerazvijenog poduzetništva, slabe prilagodljivosti poduzeća, lošeg poslovnog upravljanja i društvene odgovornosti; zastarjelosti proizvodne tehnologije, niske inovativnosti, nedovoljnog transfera znanja, neadekvatnog visokoškolstva i menadžerskog obrazovanja. Prema mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su: kvalificirana radna snaga, visoka razina obrazovanja, pouzdana infrastruktura i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, sposobnost vlade te učinkovitost pravnog i poslovnog okruženja.


Tablica 3.2. Pojedinačne ocjene dodijeljene Hrvatskoj u Godišnjaku svjetske konkurentnosti i usporedba s prošlogodišnjim rezultatima Područje

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

Promjena u odnosu na prošlogodišnje razdoblje

Gospodarski rezultati

53

56

56

58

58

57

56

1

-3

Međunarodna trgovina

41

40

42

44

38

27

24

3

17

Strana ulaganja

Domaća ekonomija

Zaposlenost

40

55

51

50

57

54

53

54

57

57

60

57

55

60

58

47

59

58

52

58

-5

-12

9

-4

1

60

-2 0

-1 -10

Cijene

Efikasnost javnog sektora

55

54

Javne financije

33

46

46

42

47

48

56

46

27

56

44

22

54

45

4

54

44

18

54

Fiskalna politika

35

54

47

55

54

54

-7

55

-3

Institucije

Poslovna legislativa

53

54

57

52

54

51

56

50

56

49

57

52

39

54

-21

6

18

1

-7

3

Efikasnost poslovnog sektora

58

59

Tržište rada

53

55

59

59

54

39

61

53

35

61

54

39

59

50

40

60

50

41

58

Financije

51

60

52

61

56

60

-4

61

0

Stavovi i vrijednosti

58

58

59

56

59

57

60

60

60

60

61

61

33

60

-9

1

Društveno okruženje

Management

-3

0

1

-1

-1

-3 -6

-2

-3

Infrastruktura

Produktivnost i efikasnost

42

43

Zdravlje i okoliš

37

38

37

36

34

34

52

3

-1

54

52

0

54

55

43

51

48

43

51

49

41

52

35

42

54

49

41

Znanstvena infrastruktura

56

34

2

0

2

3

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura

Tehnološka infrastruktura

39

48

44

38

50

42

39

47

37

43

49

45

Izvor: www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=590&sec=2

U početnom promatranom razdoblju Hrvatska je bila najlošije pozicionirana u gospodarskim rezultatima od svih navedenih država zauzimajući 48. mjesto, a slijedila je Slovačka s 47. mjestom. U 2008. Hrvatska je pozicionirana na 40. mjestu što je ujedno i najbolja pozicija u promatranom desetogodišnjem razdoblju. Od spomenutog razdoblja sve do 2015. slijedi serija konstantnog pada i stagniranja pozicije Hrvatske u području gospodarskih rezultata. U 2016. Hrvatska je ostvarila napredak za +1 mjesto u odnosu na prošlogodišnje, a sveukupan pad u odnosu na početno promatrano razdoblje je 8 mjesta. Ako se u omjer stavi godina kada je hrvatsko gospodarstvo u gospodarskim rezultatima bilo najbolje rangirano i zaključno razdoblje može se zaključiti kako je Hrvatska pala 16 mjesta na rang ljestvici.

42

50

44

42

51

48

42

49

52

0

2

-4

4

-3

-1

-8

U grafu 3.1. kod gospodarskih rezultata može se vidjeti kako se trend kretanja pozicije Slovačke u određenom razdoblju izjednačio (pa čak i pogoršao) u odnosu na Hrvatsku, no za razliku od Hrvatske slovačko gospodarstvo ostvarilo je snažno i brzo poboljšanje gospodarskih rezultata i znatno poboljšanje pozicije. Češka i Poljska mogu se istaknuti kao gospodarstva koja su ostvarila pozitivne rezultate u odnosu na početno promatrano razdoblje te su znatno bolje pozicionirani od Hrvatske.

Prema efikasnosti javnog sektora u početnom promatranom razdoblju Hrvatska (48. mjesto) je bila druga najgore pozicionirana država, a od nje je bila gora samo Poljska (50. mjesto).

13


Graf 3.1. Pojedinačne pozicije dodijeljene odabranim državama istočne i srednje Europe u Godišnjaku svjetske konkurentnosti u područjima gospodarskih rezultata, efikasnosti javnog sektora, efikasnosti poslovnog sektora i infrastrukture (pri čemu je veći broj oznaka lošije pozicije). Češka

Poljska

Gospodarski rezultati

Slovenija

Efikanost poslovnog sektora

Izvor: www.imd.org/wcc/news-wcy-ranking

Hrvatsku od početne do završne promatrane godine prati negativni trend kretanja po efikanosti javnog sektora što ukazuje na nedovoljne napore rješavanja ovog gorućeg problema. Hrvatska je najgore pozicionirana u 2015. godini na 56. mjestu, a na toj je poziciji ostala i u 2016. Najveći napredak u efikasnoti javnog sektora postigla je Poljska koja se s početnog mjesta u 2013. podigla na 27. mjesto kada je ujedno bila vodeća od svih navedenih država. Nakon 2013. Poljska bilježi blagi negativni trend kretanja pozicije na rang ljestvici efikasnosti javnog sektora. Od navedenih država u zaključnom promatranom razdoblju najgore je pozicionirana Hrvatska (56. mjesto), a najbolje Češka (29. mjesto). Kod efikasnosti poslovnog sektora Hrvatska je u početnom promatranom razdoblju bila pozicionirana na 53. mjestu, a slijedila je Poljska s 52. mjestom. Hrvatska je ostvarila manje poboljšanje efikasnosti poslovnog sektora u prijelaznom razdoblju 2007./2008. kada je ujedno bila najbolje pozicionirana na 51. mjestu, a nakon toga slijedi negativni

14

Mađarska

Slovačka

Hrvatska

Efikanost javnog sektora

Infrastruktura

trend kretanja i pogoršanje sveukupne pozicije kroz godine. U 2015. pozicionirana je na 61. mjestu, a istu poziciju imala je i u 2016. godini, na taj način ukazujući na stagniranje efikasnosti poslovnog sektora. U negativnim rezultatima Hrvatsku samo prati Mađarska dok ostale države ostvaruju znatne pozitivne pomake u sveukupnom pozicioniranju. U početnoj 2006. Hrvatska je prema ocjeni infrastrukture najlošije pozicionirana (43. mjesto) u odnosu na ostale navedene države, a istu poziciju je zadržala i u godini nakon. Češka je od početnog do završnog promatranog razdoblja bila najbolje pozicionirana (25. mjesto) država (izuzev 2007. godine kada je Mađarska preuzela vodstvo). Iz grafa je vidljivo kako Hrvatska ne ostvaruje napredak u području infrastrukture za razliku od ostalih promatranih država. U sva četiri indikatora kroz promatrane godine Hrvatska je usporedno s odabranim državama vodeća po negativnim rezultatima što ukazuje na nužnost provođenja hitnih reformi i restrukturiranja svih sektora u svrhu poboljšanja efikasnosti i kvalitete djelovanja gospodarstva.


4. Izvješće o ljudskom kapitalu

U Izvješću o ljudskom kapitalu (eng. Human Capital Index) naglašava se talent, a ne kapital, kao ključan faktor koji povezuje inovacije, konkurentnost i gospodarski rast u 21. stoljeću. Također, ističu se i nadolazeće demografske promjene te mogućnost njihove procjene što omogućava pravovremeno planiranje radne snage. Prema ovome izvješću, Hrvatska u 2016. zauzima 39. mjesto od 124 države uključene u istraživanje. Lošije rangirane, od odabranih deset država članica i dvije države nečlanice u okruženju, samo su Bugarska, Srbija i Makedonija3.

Glavni razlog zbog kojeg tablični prikaz 4.1 ne prati desetogodišnje razdoblje kretanja indeksa ljudskog kapitala jest u tome što je Svjetski ekonomski forum po prvi put predstavio Izvješće o ljudskom kapitalu u 2013. godini kao novu mjeru za mjerenje i praćenje stanja razvoja ljudskog kapitala u svijetu. S obzirom da je metodologija trebala nadogradnju i ispravke mjerenje se nije provelo za 2014. godinu, dok je za 2015. i 2016. godinu primjenjena nova, poboljšana i točnija metodologija. Tablica 4.1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema Izvješću o ljudskom kapitalu Naziv države

Rang n/122 Rang n/124 Rang n/124 Prošlogodišnja 2013. 2015. 2016. promjena

Slovenija

Estonija

Litva

Latvija

Češka

Poljska

Mađarska

32

27

34

38

33

49

54

15

16

18

23

25

28

32

16

15

21

27

25

30

33

-1 1

-3

-4 0

-2

46

36

39

-3

Rumunjska Bugarska

69 74

39

40

42

38 43

1

-1

Makedonija

Izvor: www.weforum.org

65

55

57

59

13

11 8

19

31

Hrvatska

34

50

12

21

/

85

16

-1

Slovačka

Srbija

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

-6

-7

-4

/

7

31

28 6

Indeks ljudskog kapitala u 2013. je nova mjera za određivanje stanja i razvoja ljudskog kapitala u svijetu. U spomenutoj godini primjenjivala se metodologija u kojoj se izračun indeksa sastojao od obrazovanja, kvalitete zdravlja, radne snage i zaposlenosti te poticajnog okruženja koji su činili četiri glavna stupa i obuhvaćali preko 50 pokazatelja. Hrvatska je u početnom promatranom razdoblju bolje rangirana samo od Rumunjske, Bugarske, Makedonije i susjednih država Srbije i Mađarske.

U prvom stupu kojeg čini obrazovanje najlošije smo bili ocijenjeni u pokazatelju kvalitete obrazovnog sustava (82. mjesto). Po indikatoru količine stresa, koji spada u stup obrazovanja, pozicionirani smo na 70. mjesto, a u trećem stupu (radna snaga i zaposlenost) Hrvatska je najlošije ocijenjena u sposobnosti privlačenja talenata (114. mjesto). 3 Schwab, K. (2016.) Human Capital Report [online]. Geneva: World Economic Forum. Dostupno na: http://www3.weforum.org/docs/HCR2016_Main_Report.pdf [30. lipanj 2016.] 15


Četvrti stup kojeg čini poticajno okruženje najlošiji rang je u području društvene pokretljivosti (102. mjesto).

Od 2015. primjenjuje se nova metodologija izračuna te se indeks sastoji od dvije horizontalne teme: učenje i zapošljavanje, koje se provlače kroz pet, na godine podijeljenih, vertikalnih stupova (manje od 15; 15 – 24; 25 – 54; 55 – 64; i 65 i više). Na ovaj način indeks ocjenjuje uspjeh pojedine države u razvijanju vještina i kompetencija ljudi kroz učenje te upotrebu stečenih znanja kroz produktivno zapošljavanje, odnosno veličinu investicijskog jaza i implementacijskog jaza ljudskog kapitala pojedine države. Prva horizontalna tema učenje sadrži nekoliko podtema koje se odnose na obrazovanje, a to su pristup obrazovanju, kvaliteta obrazovanja, stečena znanja i učenje na radnom mjestu. Druga horizontalna tema zapošljavanje bilježi nekoliko aspekata praćenja aktivnosti radne snage, a to su sudjelovanje u gospodarstvu, vještine i ranjivost.

Analizom 2015. Hrvatska je najlošije pozicionirana u kategoriji dobne skupine 15-24 zbog visoke stope nezaposlenosti mladih (119. mjesto) te stope participacije radne snage (114. mjesto). Nadalje, kao problematično područje ističe se indikator obrazovanja zaposlenika (113. mjesto). Loša ocjena vezana je i uz stopu participacije radne snage u dobnoj skupini 55-64 godine (106. mjesto) te u dobnoj skupini iznad 65 godina (113. mjesto). Još jedna loša pozicija vezana je uz indikator koji prikazuje postotak stanovništva dobne grupe od 55 do 64 godine koji aktivno rade ili traže zaposlenje (106.), odnosno dobne grupe 65 godina i više (113.) U 2016. došlo je do pogoršanja sveukupnog ranga Hrvatske s 36. na 39. mjesto, a lošije su rangirane Slovačka, Bugarska, Srbija i Makedonija.

Sveukupno gledajući, prema ovome izvješću kao problematična područja ističu se visoka stopa nezaposlenosti mladih te stopa participacije radne snage u svim dobnim skupinama što ukazuje na nisku razinu stope zaposlenosti. Nadalje, problematična područja odnose se i na nisku razinu edukacije zaposlenika i ukupne kvalitete obrazovanja. Zaključno, Hrvatska je blizu EU prosjeka s obzirom na kvantitetu obrazovanja, ali značajno zaostaje u kvaliteti obrazovanja, kao i u transferu znanja prvenstveno u poslovni sektor, što govori o potrebi za strukturnim reformama kako obrazovnog sustava, tako i povezanosti obrazovnog sustava s tržištem rada kako bi se pojačala konvergencija prema EU i gospodarski rast Hrvatske.

16


5. Svjetska ljestvica talenata

Svjetska ljestvica talenata (eng. World talent ranking) je izvješće IMD-a kojim se ocjenjuje sposobnost države da razvije, privuče i zadrži nadarene ljude u trgovačkim društvima koja posluju u toj državi. U istraživanje nisu uključene Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija.

5.

6.

7.

8.

9.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Poljska

3.

Latvija

2011.

4.

2.

2010.

Litva

2009.

1.

2008.

Naziv države

2007.

RB

2006.

Tablica 5.1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema Svjetskoj ljestvici talenata od 2006. do 2016. Promjena u odnosu na prošlogodišnje razdoblje

/

/

/

/

/

/

/

31

23

24

25

-1

/

32

34

26

25

35

31

27

29

25

32

28

30

32

Češka

19

Slovenija

35

Estonija

Slovačka

Rumunjska Mađarska

48

36

49

24

24

45

35

36

52

20

28

43

29

38

55

26

24

37

28

36

56

30

26

30

50

49

41

33

25

40

48

51

41

38

30

22

28

29

37

28

30

33

31

0

32

29

3

43

51

55

39

47

52

58

49

49

46

38

51

33

38

47

48

56

23

10

52

-4 4

35

39

50

51

53

46

53

55

57

57

57

58

58

53

11.

40

51

51

45

58

59

59

60

60

61

57

Izvor: www.imd.org

3

36

30

-1

-12

30

37

6

-1

38

10. Hrvatska Bugarska

-5

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

8

6

5

19 4

-3

-3

-26 -2

-17

U početnom promatranom razdoblju Hrvatska je zauzimala 51. mjesto, a od nje su bolje pozicionirane bile sve promatrane države članice EU iz petog vala proširenja: Bugarska, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Estonija, Poljska i Češka. Prema Izvješću svjetske ljestvice talenata iz 2016. Hrvatska se nalazi na 53. mjestu od sveukupno 61 države koje su obuhvaćene u istraživanje te je došlo do poboljšanja pozicije za 5 mjesta u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Usporedno s početnim razdobljem Hrvatska je lošije pozicionirana samo za 2 mjesta. U zaključnom promatranom razdoblju Hrvatska je na 53. mjestu te je bolje pozicioirana od Bugarske koja se nalazi na 57. mjestu, dok je u početnom razdoblju (2006.) kao 51. bila najlošije pozicionirana država4.

IM NEWSLETTER

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti iz Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

4 Schwab, K. (2015.) IMD World Talent Report 2015 [online]. Geneva: World Economic Forum. Dostupno na: www.imd.org/uupload/IMD.WebSite/Wcc/NewTalentReport/Talent_2015_web.pdf [20. studeni 2015.] 17


Tablica 5.2. Indikatori Svjetske ljestvice talenata – pozicija Hrvatske Naziv indikatora

Objašnjenje

Vrsta podataka

Faktor 1: ULAGANJE I RAZVOJ

Rang n/61 34

Ukupno izdvajanje za obrazovanje (%)

Ukupna javna izdvajanja za obrazovanje kao postotak BDP-a

Statistika

28

Omjer učenik-nastavnik (osnovna škola)

Omjer učenika i nastavnika u osnovnoškolskom obrazovanju

Statistika

12

Ukupno izdvajanje za obrazovanje po učeniku

Omjer učenik-nastavnik (srednja škola)

Ukupna javna izdvajanja za obrazovanje po učeniku kao postotak BDP-a po stanovniku Omjer učenika i nastavnika u srednjoškolskom obrazovanju

Obuka zaposlenika

Naukovanje je uspješno implementirano u obrazovni sustav

Ženska radna snaga (%)

Postotak u ukupnoj radnoj snazi

Praksa za vrijeme školovanja (naukovanje)

Usavršavanje djelatnika je visoki prioritet u poduzećima

Statistika

Statistika Anketa

39

14 56

Anketa

59

Anketa

38

Statistika

27

Zdravstvena infrastruktura

Zdravstvena infrastruktura zadovoljava potrebe društva

Indeks troškova života

Potrošačka košarica u velikim gradovima, uključujući stanovanje

Statistika

Motivacija zaposlenika

Motivacija zaposlenika u poduzećima je visoka

Anketa

57

Kvaliteta života je visoka

Anketa

41

Faktor 2: PRIVLAČENJE TALENATA

Privlačenje i zadržavanje talentiranih ljudi

Odljev mozgova Kvaliteta života

Visoko kvalificirani radnici iz inozemstva

Privlačenje i zadržavanje talenata je Anketa prioritet u poduzećima Odljev mozgova (visoko obrazovanih osoba) ne sprječava razvoj poslovnog okruženja u gospodarstvu Visokoobrazovane osobe iz inozemstva privučene su zbog poslovnog okruženja u državi

Naknade u uslužnim djelatnostima

Godišnji bruto dohodak, uključujući dodatke na plaću

Efektivne porezne stope na dohodak

Postotak prihoda jednak BDP-u po stanovniku

Naknade menadžmentu

Osobna sigurnost i pravo na privatno vlasništvo

18

Ukupna osnovna plaća uključujući bonuse i dugoročne poticaje

Osobna sigurnost i pravo na privatno vlasništvo su adekvatno zaštićene

Anketa

58 8

60

57

Anketa

60

Statistika

51

Statistika

35

Statistika

45

Anketa

48


Naziv indikatora

Objašnjenje

Vrsta podataka

Faktor 3: SPREMNOST Povećanje radne snage

Postotna promjena u radnoj snazi

Kvalificirana radna snaga je lako dostupna

Međunarodno iskustvo

Međunarodno iskustvo višeg menadžmenta je izrazito značajno

Kompetentan viši menadžment

Kompetentan viši menadžment je lako dostupan

Obrazovni sustav

Obrazovni sustav zadovoljava potrebe gospodarstva

Visokoškolsko obrazovanje

Visokoškolsko obrazovanje zadovoljava potrebe gospodarstva

Znanost u školama

Financijske vještine su lako dostupne

Znanost u školama je znatno naglašeno

Obrazovanje menadžmenta

Obrazovanje menadžmenta zadovoljava potrebe poslovne zajednice

Znanje jezika

Jezične vještine zadovoljavaju potrebe poduzetnika

Procjena obrazovanja – PISA

PISA anketa za 15-godišnjake

Mobilnost studenata – dolazak

n/61 57

Kvalificirana radna snaga Financijske vještine

Rang

Mobilnost studenata na 1.000 stanovnika

Izvor: www.imd.org/uupload/IMD.WebSite/Wcc/NewTalentReport/Talent_2015_web.pdf Izvješće o talentima temelji se na tri ključna faktora:

1. Ulaganje i razvoj u nadarene ljude u državi – koje se očituje u javnim investicijama u obrazovanje i kvalitetu obrazovnog sustava (Hrvatska prema ovome pokazatelju zauzima 40. mjesto); 2. Privlačenje talenata – koje se očituje u sposobnosti države da zadrži nadarene ljude i privuče nadarene ljude iz inozemstva (Hrvatska prema ovome pokazatelju zauzima 58. mjesto);

3. Spremnost države – koja se očituje u tome da ispunjava zahtjeve tržišta rada za raspoloživim nadarenim ljudima sustava (Hrvatska prema ovome pokazatelju zauzima 58. mjesto).

Statistika

38

Anketa

61

Anketa

59

Anketa

57

Anketa

55

Anketa

60

Anketa

57

Anketa

59

Anketa

30

Statistika

36

Anketa

59

Statistika

52

Detaljnom analizom prema pojedinim pokazateljima, Hrvatska u jednom pokazatelju zauzima 61. mjesto, u tri pokazatelja 60. mjesto i u četiri pokazatelja 59. mjesto i time su jasno prikazani gorući problemi u Hrvatskoj. Graf 5.1. prikazuje rangiranje država temeljem osam indikatora u kojma je Hrvatska najlošije ocijenjena. Svaki stupac prikazuje određeni indikator u kojem su naznačene pozicije država. U indikatoru obuke zaposlenika Hrvatska je na 59. mjestu, a bolje su sve promatrane države. U obuci zaposlenika prednjači Estonija koja je pozicionirana na 11. mjestu. Kod indikatora privlačenja i zadržavanja talentiranih ljudi Hrvatska je na 60. mjestu. Lošije je pozicionirana samo Poljska koja se nalazi na 61. mjestu, a nakon Poljske Slovačka s 59. mjestom. Predvodnica u spomenutom indikatoru je Litva koja se nalazi na 17. mjestu. Prema indikatoru visokokvalificiranih radnika iz inozemstva Hrvatska je na 60.

19


mjestu, dok je ostalih deset promatranih država članica bolje pozicionirano, a država predvodnica je Poljska (20. mjesto). Prema indikatoru financijskih vještina Hrvatska je na začelju sa 61. mjestom, a slijede Mađarska (58. mjesto) i Estonija (57. mjesto). Najbolje rangirana država u financijskim vještinama je Poljska na 14. mjestu. U području međunarodnog iskustva predvodi Poljska s 12. mjestom dok je Hrvatska smještena na začelju promatranih država (60. mjesto). Hrvatska je u indikatoru kompetentnog višeg menadžmenta smještena na 59. mjesto, a iza nje je Estonija na 58. mjestu, a slijedi ih Bugarska koja je na 57. mjestu. Predvodnica u indikatoru kompetentnog višeg menadžmenta je Poljska s 11. mjestom. U visokoškolskom obrazovanju Hrvatska je na 59. mjestu i bolje je pozicionirana od Bugarske koja se nalazi na 61. mjestu, a slijedi Slovačka s 56. mjestom. Komparativno s

deset država, Estonija zauzima najbolju poziciju na rang ljestvici (23. mjesto). U obrazovanju menadžmenta najgore pozicionirana je Bugarska na 60. mjestu, a slijedi je Hrvatska s 59. mjestom. Najbolje pozicionirana država je Estonija s 26. mjestom. Rezultati Svjetske ljestvice talenata ukazuju na nužne promjene u obrazovnom sustavu i znanosti te obvezno povezivanje s gospodarstvom i potrebama poslodavaca. Zadržavanje i privlačenje talentiranih ljudi moguće je samo ako se kreiraju radna mjesta i otvore mogućnosti za profesionalnu afirmaciju. Nužno je stvoriti preduvjete tako da kvalificirana radna snaga, obrazovani mladi ljudi stečena znanja i inovacijski potencijal primijene u praksi stvarajući tako nove vrijednosti ključne za cijelo gospodarstvo, rast i razvoj.

Graf 5.1. Indikatori Svjetske ljestvice talenata – pozicija država srednje i istočne Europe usporedno s Hrvatskom (pri čemu je veći broj oznaka lošije rangiranog mjesta)

Izvor: www.imd.org/wcc/news-wcy-ranking

20


6. Izvješće o lakoći poslovanja

Svjetska banka objavila je 25. listopada 2016. rezultate novog Izvješća o lakoći poslovanja 2017.5 (eng. Doing Business Report) prema kojem je Hrvatska zauzela 43. mjesto od 190 država uključenih u istraživanje i ima 72,99 DTF bodova. Bodovanje se temelji na principu udaljenosti od najboljih u pojedinoj kategoriji, pri čemu najbolji imaju 100 DTF bodova, dok oni s najslabijim rezultatom na određenom području nula bodova.

Izvješće o lakoći poslovanja odnosi se na lakoću ili težinu s kojom poduzetnici osnivaju i vode poduzeća. Istraživanje koje je provedeno u 190 država analizira promjene u propisima koje utječu na 10 područja poslovanja malih i srednjih poduzeća, a to se odnosi na: pokretanje poslovanja, ishođenje građevinskih dozvola, opskrbu električnom energijom, uknjižbu vlasništva, dobivanje kredita, zaštitu ulagača, plaćanje poreza, prekogranično trgovanje, rješavanje trgovinskih sporova te rješavanje insolventnosti. Dok ukupno poslovno okruženje u državi ovisi o mnogim čimbenicima, od veličine tržišta do makroekonomskih uvjeta, propisi koji se učinkovito provode, koji su transparentni, pristupačni i usmjereni na jačanje prava vlasništva od presudne su važnosti za rast i stvaranje radnih mjesta.

2007 n/175

2008 n/178

2009 n/181

2010 n/183

2011. n/183

2012. n/183

2013. n/185

2014. n/189

2015. n/189

2016. n/189

2017. n/190

Tablica 6.1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe u Izvješću o lakoći poslovanja - sveukupna ocjena tijekom deset godina i promjena 2017. u odnosu na prethodno razdoblje i tijekom deset godina Promjena u odnosu na prethodno razdoblje

1

Estonija

17

17

22

24

18

24

21

22

17

11

12

-1

4

Poljska

75

74

72

72

59

62

55

45

32

25

24

1

RB Država

2

3

5

6

7

8

9

Latvija Litva

Češka

Slovenija Slovačka

Rumunjska Bugarska

10 Mađarska

11 Hrvatska

24

16

52

61

36

49

54

66

124

22

26

56

55

32

48

46

45

97

30

25

66

58

35

45

42

41

27

26

74

53

42

55

44

47

110 103

31

25

70

37

43

65

57

46

79

21

27

64

37

48

72

59

51

80

25

27

65

35

46

72

66

54

84

24

17

75

33

49

73

58

54

89

23

24

44

51

37

48

38

54

65

17

21

26

30

30

35

37

40

39

14

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje 5

3

10

27

-1

25

36

-1

21

30

33

39

41

43

0

0

-3

-2

-1

-4

-5

51

31 3

13

15

25

81

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja. Dostupno na: www.doingbusiness.org Pozicija Hrvatske na rang ljestvici Izvješća o lakoći poslovanja znatno se popravila u zadnjih deset godina. Hrvatska je 2007. bila na 124. mjestu, 2011. – po završetku pregovora i brojnih promjena u sustavu pozicija se poboljšala za 45 mjesta i Hrvatska je bila na 79. mjestu. 5 World Bank (2016). Doing Business 2017: Equal Opportunity for All [online]. Washington: World Bank Group. Dostupno na: http://www.doingbusiness. org/~/media/WBG/DoingBusiness/Documents/Annual-Reports/English/DB17-Report.pdf [25. listopada 2016.] 21


Tablica 6.2. Napredak ili pogoršanje 2017. u odnosu na prethodnu godinu DB 2017 pozicija

DB 2016 pozicija

Promjena

DB 2017 DTF bodovi

DB 2016 DTF bodovi

Promjena

Ukupna ocjena

43

39

-4

72,99

72,78

0,21

Izdavanje građevinskih dozvola

128

126

-2

63,41

62,73

0,68

Uknjižba vlasništva

62

61

-1

Područje

Pokretanje poslovanja Dostupnost električne energije Dobivanje kredita

Zaštita manjinskih ulagača Plaćanje poreza Prekogranično trgovanje

Izvršenje ugovora Rješavanje insolventnosti

95

68

75

27

49 1

7

54

99

4

66

-2

13

23

-26

-3

69,77

55,00

66,67

81,74

84,73

75,66

63,33

3,34

55,00

86,74

100,00

100,00

57

3

55,62

53,92

Nema promjena

U sljedećim se se godinama pozicija Hrvatske pogoršavala te je 2014. bila na 89. mjestu, a promjenom metodologije 2015. došlo je do pozitivnog pomaka na 65. mjesto. Da se nova metodologija primjenjivala 2011. Hrvatska bi već tad bila oko 50. mjesta. U 2015. se ponovno mijenjala metodologija ocjenjivanja i rangiranja država tako da je Hrvatska 2016. rangirana na 39. mjesto. Ovogodišnji rezultat, koji se odnosi na razdoblje od 1. lipnja 2015. do 1. lipnja 2016., bilježi blago poboljšanje sveukupne ocjene Hrvatske u odnosu na prošlogodišnji rezultat jer se broj DTF bodova povećao sa 72,78 u 2015. na 72,99 ove godine. Međutim, kako su druge države koje se u ovom izvješću analiziraju i ocjenjuju napredovale više, Hrvatska je pala za 4 mjesta – s prošlogodišnjeg 39. na ovogodišnje 43. Na vrhu ljestvice nalazi se Novi Zeland zahvaljujući izrazito povoljnom poslovnom okruženju (za osnivanje poduzeća potrebno je dostaviti jedan dokument, a postupak traje svega nekoliko sati. Radi usporedbe, u Hrvatskoj je potrebno dostaviti 8 dokumenata dok postupak traje 7 dana). Na drugom je mjestu po lakoći poslovanja Singapur, slijedi Danska, Hong Kong, Južna Koreja, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo. Što se tiče država srednje i istočne Europe, najbolje je rangirana Makedonija (10. mjesto), Estonija (12. mjesto), Latvija (14. mjesto), Litva (21. mjesto), Poljska (24.

75,87

0,59

Nema promjena

Nema promjena

7

0,83

69,77

1

Izvor: www.imd.org/wcc/news-wcy-ranking

22

76,25

70

40

85,56

75,87

Nema promjena 5,00

Nema promjena

Nema promjena 1,70

mjesto), Češka (27. mjesto). Lošije od Hrvatske rangirane su Srbija, Crna Gora, Albanija i Bosna i Hercegovina.

Tablica 6.2 prikazuje ukupnu ocjenu, pojedine ocjene te DTF pozicije dodijeljene Hrvatsku u Izvješću o lakoći poslovanja 2016. i 2017. Tablica jasno pokazuje da su se u Hrvatskoj u promatranom razdoblju (od 1. lipnja 2015. – 1. lipnja 2016.) dogodile znatne promjene – Hrvatska je napredovala i približava se najboljoj praksi (DTF bodovanje, odnosno udaljenost od najboljeg gospodarstva u pojedinoj kategoriji). Međutim, druge su države brže usvajale preporuke te zbog toga ukupna i pojedine pozicije za Hrvatsku padaju. Analizirajući rezultate za Hrvatsku, najveće pogoršanje (pad za 26 mjesta) dogodilo se u kategoriji plaćanja poreza koje je zakomplicirano uvođenjem radijske i televizijske naknade te poništavanjem smanjenja naknade Hrvatskoj gospodarskoj komori za otvaranje novih trgovačkih društava. Nadalje, povećanjem javnobilježničkih naknada otežano je pokretanje poslovanja te je u ovogodišnjem izvješću Hrvatska na 95. mjestu. Najslabiji rang ostvaren je u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola. Postupak ishođenja građevinske dozvole traje 127 dana uz prilaganje 19 dokumenata.


Dobivanje kredita

48

16

22

23

42

23

7

42

24

107

46

46

38

30

49

16

34

133 7

Latvija

14

Estonija Litva

Poljska Češka

Slovenija Slovačka

Rumunjska Bugarska

12

14

21

29

27

33

36

39

9

16

81

130

68

103

82

48

62

80

38

55

13

53

6

32

2

32

31

32

7

20

13

9

27

36

32

15

25

23

44

53

21

51

27

42

53 9

44

87

60

32

13

95

134

57

69

28

20

104

Rješavanje insolventnosti

Uknjižba vlasništva

29

Rješavanje trgovinskih sporova

Opskrba električnom energijom

11

Prekogranično trgovanje

Ishođenje građevinske dozvole

4

Makedonija

Plaćanje poreza

Pokretanje poslovanja

10

Država

Zaštita ulagača

Poslovno okruženje

Tablica 6.3. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe u Izvješću o lakoći poslovanja 2017. (sveukupna ocjena i pojedinačne ocjene

53

47

53

24

56

50

Hrvatska

43

95

128

121 68

62

75

27

49

Srbija

47

47

36

92

56

44

70

Albanija

58

46

106

156

106

44

19

BIH

81

58

174

93

167

170

123

78

99

7

44

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja. Dostupno na: www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia U ovoj kategoriji najbolje rangirana država je Novi Zeland u kojem postupak traje 93 dana uz prilaganje 10 dokumenata. Po dostupnosti kredita, Hrvatska je rangirana na 75. mjesto, nakon prošlogodišnjeg 70. mjesta. Po dostupnosti električne energije zauzeto je 68. mjesto, dok je prošle godine bila na 66. mjestu. Po uknjižbi vlasništva Hrvatska je na 62. mjestu te je i tu došlo do nazadovanja za 1 poziciju u odnosu na rezultate iz prethodne godine.

42

81

77

6

55

1

119

1

26

1

1

81

75

11

1

21

41

51

19

83

Mađarska

Crna Gora

17

82

49

66

27

26

12

35

49

48

1

8

7

54

78

23

61

47

97

24

116

43

57

133

1

68

42

43

36

41

64

63

40

41

Autori Izvješća o lakoći poslovanja ističu da je 137 gospodarstava diljem svijeta usvojilo ključne reforme koje im omogućavaju lakše osnivanje malih i srednjih poduzeća i njihovo poslovanje. Istraživanje je pokazalo kako je u državama u razvoju provedeno više od tri četvrtine od ukupno 283 reformi poduzetih u proteklih godinu dana, pri čemu na subsaharsku Afriku otpada više od četvrtine provedenih reformi.

23


Tablica 6.4. Analiza rezultata Hrvatske u Izvješću o lakoći poslovanja 2016. i 2017. te usporedba s najboljim gospodarstvom Hrvatska DB 2016.

Hrvatska DB 2017.

Pokretanje poslovanja (rang)

99

95

Vrijeme (u danima)

12

7

0,5 (Novi Zeland)

26,6

25,5

0,0 (Slovenija)

19

19

Pokazatelj

Postupci (broj)

Troškovi (% dohotka po glavi stanovnika) Minimalni temeljni kapital (% dohotka po glavi stanovnika)

Ishođenje građevinske dozvole (rang) Postupci (broj)

7

3,3

126

8

7,3

128

Globalno najbolja država DB u 2017.

1 (Novi Zeland) 0,0 (Slovenija)

-

Vrijeme (u danima)

128

127

26 (Singapur)

Indeks kontrole kvalitete objekta (0-15)

12

12

15 (Luksemburg, Novi Zeland)

5

3 (Njemačka, Koreja)

Trošak (u % vrijednosti skladišta)

8,8

8,3

-

Opskrba električnom energijom (rang)

66

68

Vrijeme (dani)

70

65

18 (Koreja, St. Kitts, Nevis)

5

8 (Belgija, Irska, Malezija)

5

1 (Gruzija, Norveška, Portugal, Švedska)

Procedure (broj)

Troškovi (% prihoda po glavi stanovnika)

5

317,1

303,2

Uknjižba vlasništva (rang)

61

62

Vrijeme (u danima)

62

62

Indeks zakonskih prava (0-12)

5

5

Pouzdanost opskrbe i transparentnost tarifnog indeksa (0-8) Postupci (broj)

Dobivanje kredita (rang)

Jačina podataka o obvezama po kreditima (0-8) Zaštita manjinskih ulagača (rang)

Indeks zaštite manjinskih ulagača (0-10) Indeks propisa o sukobu interesa (0-10)

Indeks dioničarskog upravljanja (0-10)

5 5

70 6

75 6

40

27

5

9

6,5 8

-

31

3 (Hong Kong, Čile)

20,9

26,1 (Singapur)

Vrijeme (sati godišnje)

206

206

24

20

8 (Ekvador, Ujedinjeno Kraljevstvo)

6

49

Ukupna porezna stopa (% dobiti)

12 (Kolumbija, Crna Gora, Novi Zeland)

10 (Čile, Indija)

23 19

1 (Gruzija, Novi Zeland, Portugal)

8

Plaćanje poreza (rang)

Broj plaćanja na godišnjoj razini

0,0 (Japan)

-

49 (Singapur)


Hrvatska DB 2016.

Hrvatska DB 2017.

Prekogranično trgovanje (rang)

1

1

Troškovi izvoza: Udovoljavanje zahtjevima za prijelaz granice (USD)

0

0

Pokazatelj

Vrijeme potrebno za izvoz: Udovoljavanje zahtjevima za prijelaz granice (sati)

0

Globalno najbolja država DB u 2017.

1

1 (Kanada, Poljska , Španjolska) 1 (Austrija, Belgija, Danska)

Vrijeme za izvoz: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (sati)

1

0

0 (Mađarska, Luksemburg, Norveška)

0

0

0 (Francuska, Nizozemska, Portugal)

Vrijeme za uvoz: Udovoljavanje zahtjevima za prijelaz granice (sati)

0

1

1 (Koreja, Latvija, Novi Zeland)

Vrijeme za uvoz: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (sati)

1

0

0 (Island, Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo)

0

0

0 (Belgija, Danska, Estonija)

7

7

Troškovi izvoza: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (USD)

Troškovi uvoza: Udovoljavanje zahtjevima za prijelaz granice (USD)

Troškovi uvoza: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (USD) Rješavanje trgovinskih sporova (rang) Vrijeme (u danima)

Trošak (% potraživanja)

Indeks kvalitete sudskih postupaka (0-18)

Rješavanje insolventnosti (rang)

0

572

0

572

120 (Singapur)

15

-

16,7

16,7

57

54

15

1 (Estonija, Francuska, Njemačka)

0,1 (Butan)

Stopa povrata (centi po dolaru)

30,5

33,7

92,9 (Norveška)

Trošak (% stečajne mase)

14,5

14,5

-

Vrijeme (godine)

Indeks snaga okvira za provedbu stečajnih postupaka (0-16)

3,1 12

3,1 12

-

-

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja. Dostupno na: www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia U Tablici 6.4 uspoređuju se rezultati za Hrvatsku iz Izvješća 2016. i 2017. te se uspoređuju s najboljim gospodarstvom po kategorijama. Jasno se može zaključiti da su najbolje ocijenjena gospodarstva ona koja stvaraju sustave prilagođene poduzetnicima, odnosno koja imaju jednostavne i standardizirane propise i dokumente, jedinstveno elektroničko sučelje između korisnika i nadležnih tijela, središnju bazu podataka kojom se koriste nadležna tijela i drugo.

Primjerice, u Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Singapuru ili Sloveniji baze podataka nadležnih tijela (sudski registar, porezna uprava, zavod za mirovinsko osiguranje i zavod za statistiku) povezane su u integrirani informacijski sustav. Poduzetnik dostavlja podatke i izvršava plaćanja elektroničkim putem i s pomoću jednog obrasca te se automatski registrira pri svim nadležnim tijelima.

25


Pravne formalnosti u vezi s registracijom poduzeća ugrađene su u elektronički sustav koji, po ispunjenju svih uvjeta i zaprimanju uplate, automatski obrađuje podatke i odmah izdaje potvrdu o registraciji.

Poduzeća dobivaju jedinstveni identifikacijski broj kojim se koriste sva nadležna tijela. Zbog toga se provjere izvršenja obveze tijekom životnoga vijeka poduzeća lakše provode, smanjeno je administrativno opterećenje koje se stvara zbog višestrukog dostavljanja podataka na različitim obrascima različitim nadležnim tijelima. Norveška je učinila i korak dalje tako da od 2005. svi javni registri i tijela javne uprave imaju zakonsku obvezu koristiti podatke evidentirane u Središnjem registru pravnih osoba i ne smiju od poduzetnika zahtijevati ponovno dostavljanje tih podataka. Ono što postaje jasno analizom poslovnog okruženja jest činjenica da globalno najviše rangirana gospodarstva u većini slučajeva imaju uspostavljeno digitalizirano poslovanje države. Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal koji nude elektroničke prijave, njihovo bi usvajanje i korištenje trebalo promicati na svim razinama javnih agencija povezanih s poslovanjem. Jedna od europskih država koja je bila vrlo uspješna u promicanju usluga e-uprave je Estonija u kojoj je elektronička osobna iskaznica uvedena davne 2002. Služi za putovanja unutar Europske unije i priznaju je sve države članice, podržava digitalni potpis koji je zakonski istovjetan ručnom potpisu od 2000., dozvoljava pristup različitim bazama podataka poput provjere medicinske dokumentacije te online prijavu poreza.

Hrvatska ima brojne nedostatke s kojima se poduzetnici suočavaju u svakodnevnom poslovanju. Ključni izazovi su regulatorna nestabilnost, visoka razina administrativnog opterećenja, niska razina transparentnosti i predvidljivosti u radu administrativnih tijela te dugotrajni sudski postupci. Administrativno opterećenje u Hrvatskoj veće je nego u većini država članica Europske unije. Hrvatska mora pojednostaviti postupke registracije u službama i tijelima te uvesti elektroničke postupke registracije i nakon osnivanja poduzeća, tako da se otkloni potreba za papirima. Poboljšanjem poslovne klime stvorit će se temelji za održivi razvoj privatnog sektora i stvaranje konkurentnog i diversificiranog gospodarstva. Osnovna preporuka Izvješća o lakoći poslovanja usmjerena je na stimulativnu zakonsku regulativu pri uspostavljanju prava vlasništva, smanjenju troškova rješavanja sporova, predvidivosti ekonomskih interakcija i provođenju ugovornih obaveza. Cilj je da zakonska regulativa bude kreirana kako bi bila efikasna, dostupna svima i jednostavna u implementaciji.

26


7. Youthonomics globalni indeks

Početkom studenog objavljeno je opširno istraživanje Youthonomics globalni indeks (eng. Youthonomics Global Index) provedeno od strane francuskog kolumnista Felixa Marquardta i bivšeg premijera Istočnog Timora José Ramos-Horta (ujedno i dobitnika Nobelove nagrade za mir 1996.) koje analizira koliko su države prijateljski orijentirane prema mladim osobama. Rezultati su dobiveni korištenjem podataka međunarodnih organizacija poput UNESCO-a, OECD-a i Svjetske banke. Hrvatska je ovim istraživanjem zauzela 51. mjesto od 64 države uključene u istraživanje6. Koristeći 59 različitih kriterija uključujući nezaposlenost mladih, kvalitetu i trošak obrazovanja, proračunski deficit, pristup tehnologiji, političke i vjerske slobode, prosječnu dob političara i mnogo drugih, kreiran je Youthonomics globalni indeks. Tablica 7.1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe u Youthonomics globalnom indeksu Redni broj

Naziv države

Rang n/64

1.

Estonija

18

4.

Latvija

25

2. 3. 5. 6. 7. 8.

9.

Češka

Slovenija Poljska

Slovačka Litva

Mađarska Hrvatska

Izvor: www.youthonomics.com

Potrebno je napomenuti kako usporedba za prethodne godine nije dostupna jer se Youthonomics globalni indeks počeo koristiti tek od 2015. godine. U analizu nisu uključene Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija s ozbirom da Youthonomics istraživanje obuhvaća samo države članice Europske unije. Rezultati pokazuju visoku nezainteresiranost prema mlađim generacijama u mnogim razvijenim državama kao što su Francuska, Japan, Italija, SAD ili Velika Britanija. U Youthonomics globalnom indeksu temeljna je svrha procijeniti mogućnosti uključivanja i realizacije mladih - gospodarski, socijalno i politički.

Cilj provedenog istraživanja je primjerima dobre prakse ponuditi državama rješenja kako vratiti mlade u središte globalne političke rasprave. Glavna poruka glasi: Ako mladi nisu saslušani, ako njihove osnovne potrebe nisu ispunjene, oni će jednostavno spakirati svoje stvari i otići. Youthonomics globalni indeks ima cilj dati političkim liderima preporuke o

20 21 27 29 33 38

51

tome što mogu učiniti kako bi poboljšali izglede za mlade da ostanu i karijeru razvijaju u svojim državama. Pojam “mladi” odnosi se na pojedince u dobi od 15 do 29 godine koji dijele slične probleme. Ti problemi uključuju osiguravanje kvalitete obrazovanja koja će ih pripremiti za ulazak na tržište rada, brzo zapošljavanje i kvalitetni i motivirajući poslovi na početku karijere.

Na vrhu liste je Norveška, skandinavska država koja pokazuje niz najboljih praksi, uključujući fleksibilno tržište rada. Fleksibilnost u zapošljavanju i otpuštanju radnika prednost je za mlade. Norveška i Švedska (četvrta) dijele podatke o zaposlenosti, tako da u situaciji kada nema posla za mlade osobe u jednoj od te dvije države, vlada financira njihove troškove putovanje na intervju za otvoreno rado mjesto u drugoj državi.

6 Ramos-Horta, J., Marquardt, F. (2015.) Youthonomics-Putting the Young at the Top of the Global Agenda [online]. Paris: Youthonomics think thank. Dostupno na: http://www.youthonomics.com/ [10. studeni 2015.] 27


Estonija

Češka

Slovenija

Latvija

Poljska

Slovačka

Litva

Mađarska

Hrvatska

18 20 21 25 27 29 33 38 51

18

31 1

24

34

25

19

35

63

30

18

11

34

20

17

22

37

35

13

22

38

34

45

53

26

43

58

30

28

22

29

25

43

48

46

35

Izvor: www.youthonomics.com Shema 7.1. Najbolje rangirane države prema različitim kategorijama

Izvor: Izrada autora prema www.youthonomics.com 28

36

21

20

43

26

23

51

35

31

37

19

18

33

29

26

40

25

21

Politička težina

Gospodarske mogućnosti

Javne financije

Zdravstvo

Blagostanje

Radni i životni uvjeti

Pristup zapošljavanju

Visoko obrazovanje i vještine

Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

Država članica

Rang

Tablica 7.1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe u Youthonomics globalnom indeksu

10

26

58

16

40

43

28

42

55

6

10

35

26

36

31

41

39

56

36

48

47

40

52

39

45

50

60


Vlade koje su uvele politike koje poboljšavaju izglede za budućnost mladima, trebaju se isticati i promovirati među drugim državama i time omogućiti mladima da pokušaju utjecati na vlade u svojim državama u primjenjivanju najboljih praksi. Razvijene ekonomije pokazuju širok raspon uspješnih primjera koje su provele u području politika za mlade.

Skandinavske države su na vrhu ljestvice - Norveška zauzima prvo mjesto, Danska treće, Švedska četvrto i Finska osmo mjesto. Države središnje Europe prate Švicarsku (2), Nizozemsku (5), Njemačku (7) i Austriju (9). Poneke razvijene države poput Velike Britanije (16), Belgije (17), Francuske (19) ili Japana (26) loše su rangirane u odnosu na njihovu razinu gospodarskog razvoja i time pokazuju da su mladi u nepovoljnom položaju bez obzira na njihovu razvijenost. Općenito govoreći, nakon država istočne Europe, slijede brzorastuće azijske države te latinoameričke i afričke države. Države poput Danske, Norveške, Švedske ili Nizozemske niti u jednom indikatoru ne zauzimaju rang niži od 22. mjesta, jer unatoč manjem udjelu mladih u društvu, mladi ljudi imaju neposredan utjecaj na oblikovanje politika. Skandinavske države su demokratske države koje imaju najviše mladih zainteresiranih za politiku i najviše mladih u nacionalnim parlamentima. Samim time nameće se zaključak da politička težina kod mladih nije deterministička varijabla koja slijedi prosječnu starost stanovništva, već je treba poticati i razvijati - u poduzećima, kod birača i donositelja politika.

Indikator koji ispituje perspektivu mladih pokazuje na koji način su prošle generacije pripremile teren za nadolazeće te kako će mladi živjeti u bliskoj budućnosti.

Indeks se sastoji od tri dijela (javne financije, ekonomske prilike i politički utjecaj) koji pokazuju probleme koje će mladi osjetiti u narednih 10 godina, isto kao i smjer u kojem se država kreće. Osim toga, ispituje se i optimizam mladih koji pokazuju što oni sami misle o svojim prilikama za bolji život u budućnosti. Prema ovome indeksu, mladi u Hrvatskoj izrazili su se vrlo pesimistično (Hrvatska je na 60. mjesto od 64 države). Sveukupno, Hrvatska po perspektivi koju mladi imaju zauzima posljednje - 64. mjesto. Analizirajući indikatore koji mjere kvalitetu obrazovnog sustava te radne uvjete, zaključuje se da je jedan od najvećih izazova s ​​kojima se suočavaju mladi ljudi implementacija stečenog znanja na tržištu rada. S jedne strane, obrazovna struktura trebala bi odgovarati potrebama tržišta rada, dok s druge strane, tržište rada treba stvoriti povoljno okruženje i dovoljno radnih mjesta za nadolazeće mlade profesionalce. Zaključci provedenog istraživanja: u definiranju mjera potrebno je slušati mlade te ih uključiti u donošenje odluka. Donositelji odluka ne bi smjeli svojom pasivnošću mlade dovoditi pred zid da se vesele socijalnim mjerama jer ničeg drugog nema. Mladi u današnjem društvu imaju tešku ulogu zbog učestalih gospodarskih problema, koji onemogućuju njihovo osamostaljivanje, ali i aktivno uključivanje u društvo. Upravo ih je zbog toga važno prepoznati kao jedan od prioriteta pri donošenju politika. Mladi su, time što prenose obnovljeni socijalni kapital s jedne na drugu generaciju, ključni u jačanju resursa pojedinog društva i nadilaženju postojećih kriza.

Tablica 7.2. Najbolje rangirane države prema kategorijama Youthonomics Globalnog Indeksa Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

Slovenija u ovoj kategoriji prednjači, a slijede je Australija, Švicarska, Japan, Nizozemska, Austrija i Novi Zeland. Dok bogatstvo u velikoj mjeri objašnjava poziciju države, pozicija nekih država, kao što je Slovenija, očigledno je iznad očekivanja. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 63. mjesto.

Švicarska, Njemačka, Norveška i Nizozemska prednjače u kategoriji lakoće zapošljavanja. Osim niske razine nezaposlenosti, kvalitete njihovih poduzetničkih okolina i niske stope isključenosti rangiraju te države na vrh ljestvice. Ova je kategorija najmanje u korelaciji s prihodima i u velikoj mjeri ovisi o gospodarskom ciklusu. Pri dnu popisa nalaze se razvijena gospodarstva u krizi: Portugal, Italija, Grčka i Španjolska, kao i Egipat, Indonezija i Južna Afrika. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 58. mjesto.

Pristup zapošljavanju Visoko obrazovanje i vještine

Vodeće četiri države su Švicarska, Austrija, Finska i Nizozemska, a slijede ih Belgija, Australija i Danska. Istaknuto obilježje vodeće četvorke jest da snažno podržavaju strukovno obrazovanje, opremajući svoje mlade specifičnim vještinama koje će im pomoći da lakše pristupe na tržište rada. Rezultati država poput Austrije ili Belgije pokazuju da dobra i dostupna sveučilišta ne impliciraju nužno visokoj zaposlenosti mladih. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 35. mjesto.

29


Radni i životni uvjeti

Blagostanje

Zdravstvo

Javne financije

Gospodarske mogućnosti

Politička težina

Kategorija radnih i životnih uvjeta prikazuje najveću korelaciju s prihodima - Norveška i Luksemburg zauzimaju najviši rang. Države poput Sjedinjenih Američkih Država, Austrije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva ili Japana imaju visoke plaće, ali nisu svoje politike prilagodile mladima i zbog toga nisu visoko pozicionirane. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 35. mjesto. Nizozemska, Španjolska, Danska i Italija najviše su rangirane države, a slijede ih Njemačka, Portugal i Švicarska. Norveška i Danska prikazuju najvišu razinu društvenog blagostanja. Egipat, Bangladeš i Španjolska postižu najbolje rezultate u području osobnog blagostanja. Dok su najrazvijenija gospodarstva pri vrhu ljestvice u području osobnih sloboda, Rusija, Ruanda, Vijetnam i Kina stoje najlošije. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 31. mjesto. Izrael, Španjolska, Italija, Švicarska i Grčka vodeća su petorka kategorije zdravstvo, dok je šest država subsaharske Afrike pri dnu ljestvice. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 21. mjesto. Norveška, Kazahstan, Uganda i Nepal su pri vrhu ljestvice, dok su Japan, SAD, Koreja, Belgija i Brazil posljednje rangirane države. Općenito govoreći, napredne su države akumulirale visoke razine eksplicitnih i implicitnih obveze, koje će teško opteretiti buduće državne proračune i mlade. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 55. mjesto. Vodeće tri države su Kina, Australija i Švicarska. Kina ostvaruje visok gospodarski rast, dok sljedeće dvije države postižu odlične rezultate u pogledu održivosti. Visoko rangirane države brzo rastu i učinkovito su izgradile kapacitete za održivi rast - ljudski kapital, infrastrukturu, R&D, upravljanje resursima. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 56. mjesto. Pri vrhu ljestvice političke težine je pet država subsaharske Afrike: Gana, Mali, Ruanda, Kenija i Uganda. U tim državama mladi čine velik dio stanovništva. Oni se ne suočavaju s radnom ili proračunskom diskriminacijom, premda imaju loš pristup vođenju politike. Skandinavske države zauzimaju prva četiri mjesta u kategoriji vođenja politike s visokim udjelom mladih ministara i političke zainteresiranosti mladih. Međutim, Francuska, Velika Britanija, Portugal, Španjolska i Italija su među 20 najniže rangiranih država po političkoj težini što demonstrira veliki jaz u sudjelovanju mladih u politici među razvijenim državama. Politička prisutnost mladih može objasniti zašto neke države postižu dobre rezultate prema Youthonomics globalnom indeksu, a druge zaostaju. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 60. mjesto.

Izvor: www.youthonomics.com

30


8. Izvješće o startupovima

Europski digitalni forum objavio je Izvješće o startupovima 2016. (eng. The 2016 Startup Nation Scoreboard) koje analizira na koji način države članice Europske unije poboljšavaju zakonodavne okvire u cilju razvijanja startupova i poduzetništva općenito. Devet uspješnih europskih poduzetnika (osnivača i suosnivača brzorastućnih, globalno konkurentnih tehnoloških startupova) udružilo se 2013. godine kako bi razvili Startup manifest, nacrt od 14 stranica koji sadrži 22 mjere koje države moraju integrirati u svoje sustave u cilju razvijanja startupova. Izvješće o startupovima 2016. analizira koliko su države članice bile učinkovite u usvajanju mjera koje se predlažu Startup manifestom. Sveukupno gledajući, Europa ostvaruje dobre rezultate u ključnim područjima, međutim pojedine države članice (posebice Hrvatska) moraju prijeći s riječi na djela i ostvariti veći napredak u pojedinim područjima kako bi se ubrzalo povećanje broja startupova te njihova međunarodna konkurentnost.

U ovome izvješću Hrvatska je zauzela posljednje, 28. mjesto. Isto tako, ocjene pojedinih kategorija pokazuju da smo vrlo loši u usvajanju mjera predloženih Startup manifestom, na začelju ljestvice nalazimo se u većini kategorija7. Posljednjih godina, vlade u državama članicama Europske unije veći fokus stavljaju na startupove. Istraživanje prikazuje njihov učinak na gospodarstvo koji ima sve veći značaj8. Izvješće o startupovima provodilo se samo za 2016. godinu te su u analizu uključene samo države članice Europske unije. Grafikon 8.1. Pozicija Hrvatske i država srednje istočne Europe u Izvješću o startupovima 2016.

Izvor: www.europeandigitalforum.eu/#publication 7 Osimo, D., Jakimowicz, K. (2016). The 2016 Startup Nation Scoreboard [online]. Bruxelles: European Digital Forum. Dostupno na: http://www.europeandigitalforum.eu/index.php/component/attachments/attachments?id=311&task=view [15. ožujka 2016.]

8 Decker, R., Haltiwanger, J., Jarmin, R., Miranda, J. (2014). The Role of Entrepreneurship in US Job Creation and Economic Dynamism. Pittsburgh: The Journal of Economic Perspectives Dostupno na: http://econweb.umd.edu/~haltiwan/JEP_DHJM.pdf [20. studeni 2016.] 31


Tablica 8.1. Uspješnost država članica u provođenju Startup manifesto preporuka za razvoj startupova i poduzetništva u državama srednje i istočne Europe Naziv države

Poljska

Rumunjska Estonija

Slovačka Češka

Slovenija

Mađarska

Bugarska

Latvija

Litva

Hrvatska

Stopa usvojenosti Startup manifesto preporuka

Institucionalni okvir

Vještine i obrazovanje

Privlačenje talenata

Pristup kapitalu

Politika zaštite podataka

Uspješno vođenje

68%

9

2

10

20

13

7

68% 60%

55% 54%

52%

46%

45%

44%

44%

32%

2 9

16 16

16

24

27

24

27

16

1

22

19 14

10

14

17

24

26

28

5

10 5

19

21

27

15

27

19

26

17

22

27

25

24

12

23

19

11

27

16

20

6

17

25

11

10

20

20

20

18

20

28

20 4

20

26

20

17

27

Izvor: www.europeandigitalforum.eu/#publication S ukupnom razinom usvojenosti preporuka iz Startup manifesta od 32%, Hrvatska je na 28. mjestu, na samome dnu ljestvice. Također, pri dnu je u svim individualnim rangiranjima osim institucionalnog okvira u kojem zauzima 16. mjesto. Ovi rezultati posljedica su političke neaktivnosti u razvoju startupova i poduzetništva općenito. Nedavno pristupanje Europskoj uniji smanjuje prepreke daljnjem širenju hrvatskih startupova u Europi i novim ulaganjima na tom području. Unatoč dobrim namjerama, još uvijek postoje zakonodavni izazovi te su potrebni zajednički napori kako bi se provele preporuke iz Startup manifesta. Nužno je osmisliti, usvojiti i provoditi nacionalnu strategiju za razvoj startupova, izmijeniti zakonodavne okvire te omogućiti posebne porezne propise i povoljne izvore financiranja startupovima. Startupovi su danas zaslužni za većinu novootvorenih novih radnih mjesta u SAD-u9.

Osim toga, potrebno je uvesti informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavne programe, razvijati programe koji potiču studente na osnivanje poduzeća prije završetka studija, primjenjivati e-učenje za obrazovanje učitelja, osigurati korištenje ICT-a u osnovnom obrazovnom sustavu te uključiti osnivače startup poduzeća u proces edukacije profesora i učenika. Potrebno je osigurati širok raspon pristupa financiranju startupova te malim i srednjim poduzetnicima, od mjera usmjerenih na olakšavanje pristupa

rizičnom i početnom kapitalu, do novih alternativnih izvora financiranja kao što je crowdfounding i mini obveznice.

Nacrt preporuka Startup manifesta podijeljen je u šest prioritetnih područja koja se ukratko prikazuju u nastavku. 1. Institucionalni okvir

Kategorija institucionalnog okvira ocjenjuje uvođenje proaktivnih mjera usmjerenih na razvoj startupova te malih i srednjih poduzetnika. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 16. mjesto zajedno s još sedam država članica. Startupovi te mali i srednji poduzetnici još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir prilikom uspostavljanja zakonodavnog okvira u većini primjera. Do sada, samo je dvanaest država članica usvojilo zakone ili dodijelilo poseban status startupovima (uglavnom pojednostavljenjem administrativnih procedura ili primjenjivanjem posebnih poreznih stopa). 2. Vještine i obrazovanje

U europskom obrazovnom sustavu 20% učenika tijekom srednjoškolskog obrazovanja nije nikada (ili gotovo nikada) koristilo računalo tijekom nastave, a usavršavanje učitelja u području informacijsko-komunikacijske tehnologije na niskoj je razini.

9 Kauffmann Foundation (2015). The Importance of Young Firms for Economic Growth [online]. Kansas City: Kauffmann Foundation. Dostupno na: http://www.kauffman.org/what-we-do/resources/entrepreneurship-policy-digest/the-importance-of-young-firms-for-economic-growth [17. studeni 2016.] 32


Međutim, diljem Europske unije razvijaju se programi koji potiču studente na osnivanje poduzeća prije završetka studija. Dvije vodeće države su Rumunjska i Poljska koje su posljednjih godina uvele znatne promjene u svoje obrazovne sustave, dok Hrvatska zauzima posljednje 28. mjesto.

Uključivanje informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavne programe prepoznato je kao prioritet u većini država članica (23 države članice izjasnile su se da su počele primjenjivati e-učenje za obrazovanje učitelja, pripremile su strateške dokumente, a Ujedinjeno Kraljevstvo izmijenilo je kurikulum i uključilo korištenje ICT-a u osnovni obrazovni sustav). Do sada je pet država (Estonija, Nizozemska, Poljska, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo) proaktivno uključilo osnivače startup poduzeća u proces edukacije profesora i učenika. 3. Privlačenje talenata

U državama članicama samo je 48% predloženih mjera provedeno u području privlačenja talentiranih pojedinaca, što pokazuje da Europa mora još mnogo raditi na ovome području. Nizozemska, Italija i Francuska dijele prvo mjesto, Njemačka je na 4. mjestu, Portugal, Slovačka i Rumunjska dijele 5. mjesto. Latvija i Mađarska (koje dijele 27. mjesto) te Hrvatska (26. mjesto) najmanje su aktivne po uvođenju inicijativa za razvoj talenata, s rezultatima koji su daleko ispod prosjeka (21-23% usvojenosti preporuka). Primjerice, u Silicijskoj dolini radi približno 50.000 Nijemaca, dok u San Franciscu posluje približno 500 startupova u vlasništvu Francuza. Europa bi trebala poduzeti niz mjera u cilju da postane mjestom gdje je visokokvalificiranim radnicima lakše osnovati poduzeće, zaposliti talentirane pojedince iz inozemstva, stvoriti povoljno poslovno okruženje i na taj način privući talentirane pojedince da se vrate u svoju domovinu i posluju u novim, pristupačnijim radnim uvjetima. Jedine dvije države članice koje imaju lošije rezultate od Hrvatske su Mađarska i Latvija što pokazuje kako su za zadržavanje talenata na ovim područjima potrebne nužne promjene.

Primjerice, Nizozemska je uvela program Make it in the Netherlands10 kojim privlači talentirane inozemne studente da svoju karijeru nakon završenog studija započnu graditi u Nizozemskoj u najznačajnijim sektorima (najčešće se to odnosi na STEM područja). Međunarodnim studentima pružaju tečaj nizozemskog jezika, uveli su online platformu s mogućnostima zaposlenja i svim potrebnim informacijama te niz popratnih aktivnosti, a sve u cilju zadržavanja talentiranih međunarodnih studenata u Nizozemskoj. Ukinuli su administrativna opterećenja povezana sa studijem i ulaskom na tržište rada, osmislili niz događanja u cilju socijalizacije i mnoge druge aktivnosti.

Također, druge države članice poduzele su niz mjera kako bi zadržale talente, no isto tako i privukle one koji su napustili domovinu (potporama poduzećima za obrazovanje zaposlenika, logističkom potporom, kampanjama u cilju prepoznatljivosti te jačom povezanosti obrazovanja i tržišta rada). 4. Pristup kapitalu

Pristup financiranju startupova te malih i srednjih poduzetnika složena je tema koja obuhvaća širok raspon, od mjera usmjerenih na olakšavanje pristupa rizičnom i početnom kapitalu, do novih alternativnih izvora financiranja kao što je crowdfounding i mini obveznice. U ovom izvješću glavne preporuke odnose se na olakšavanje malim i srednjim poduzetnicima sklapanje javnih ugovora, pristupu kreditima za startupove, državnom kapitalu (uključujući alternativne izvore financiranja) i uvođenju posebnih poreznih propisa za startupove. Europa ulaže 15 milijardi eura manje u rizični kapital namijenjen razvoju startupova nego najveći konkurent SAD. Analizirajući države članice, primjećuje se da su pojedine države uvele određene mjere usmjerene na olakšavanje pristupa financiranju. Na vrhu ljestvice nalazi se Belgija s 97% usvojenosti preporuka, dok Francuska i Italija dijele 2. mjesto s 87% usvojenosti Startup manifesto preporuka. Hrvatska, Slovačka, Češka i Grčka zauzimaju dno ljestvice s 44% (Hrvatska i Slovačka) i 49% (Češka i Grčka), što je daleko ispod prosjeka EU-a od 69%. Budući da startupovi najveće poteškoće pronalaze u financiranju, Startup manifest poziva vlade svih država članica da nabavljaju više proizvoda i usluga od startupova te malih i srednjih poduzetnika i time im olakšaju financiranje.

Primjerice, u Latviji udio javnih ugovora dodijeljenih malim i srednjim poduzetnicima dosegnuo je 74%. Navedeno je nastalo kao posljedica nekoliko amandmana na Zakon o javnoj nabavi koji su učinili postupak javne nabave transparentnijim i otvorenijim za male i srednje poduzetnike. Kako bi se poboljšao pristup financiranju malim i srednjim poduzetnicima, Europska je komisija odobrila programe COSME i Horizon 2020, odnosno financijske instrumente koji stoje na raspolaganju državama članicama. Europski investicijski fond (EIF) prednjači u mnogim inicijativama, kao što je Europski fond za poslovne anđele te Paneuropski zajednički investicijski fond koji je osmišljen kao sredstvo pomoću kojeg EIF može zajednički ulagati s poslovnim anđelima. Također, postoji i mnogo drugih inicijativa kao što su Baltički inovacijski fond i Nizozemska investicijska inicijativa.

10 The organisation for internationalisation in education EP nuffic (2014). Make it in the Netherlands! 2014-2015 Report [online]. The Hague: EP-Nuffic. Dostupno na: https://www.epnuffic.nl/en/files/documents/make-it-in-the-netherlands-2014-2015-report.pdf [15. svibnja 2016.] 33


Europski fond za poslovne anđele (EAF) je inicijativa koju je uveo Europski investicijski fond, a pruža kapital za financiranje inovativnih poduzeća u obliku crowdfundinga u početnoj, ranoj ili fazi rasta poslovnim anđelima ili drugim ulagačima. Aktivnost Europskog fonda za poslovne anđele prilagođena je stilu investiranja poslovnih anđela, dodjeljujući im najviši stupanj slobode u donošenju odluka i upravljanju investicijama. Inicijativa je trenutno u funkciji u Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. 5. Politika zaštite podataka

Digitalizacija državne uprave bila je jedna od najvažnijih političkih inicijativa u posljednjem desetljeću, a dostupnost podataka posebno je prepoznata kao ključni resurs za osnivanje online poduzeća. U području zaštite podataka, Startup manifest poziva na ujedinjeni pristup zaštiti podataka diljem država članica. Glavna inicijativa u tom pogledu odvija se na razini EU-a s nadolazećom Općom uredbom o zaštiti podataka, koju je 2012. predložila Europska komisija i koja je odobrena 2016., a primjenjivat će se od 2018. Najbolje rezultate pokazuju Italija i Nizozemska dok je Hrvatska i u ovom području na začelju ljestvice. 6. Uspješno vođenje

Unatoč primjerima koje pružaju mnogi globalno uspješni startupovi, Europljani još uvijek nerado slave poduzetničke uspjehe i vrlo se boje neuspjeha. Ovaj dio Startup manifesta usmjeren je na promicanje kulturalnih promjena u percepciji startupova na području Europske unije podizanjem razine svijesti kroz komunikaciju i otklanjanjem predrasuda neuspjeha. Jedan od načina za ostvarivanje toga je stvaranje foruma za komunikaciju i dijalog, kao što je Europski digitalni forum. U primjeni preporuka najbolje su se pokazale Italija i Nizozemska, dok je i u ovome području Hrvatsku na samom dnu ljestvice.

Na temelju iznesenih činjenica moguće je zaključiti kako je razvoj startupova još uvijek iznimno fragmentiran i između država i unutar svake pojedine države. U većini slučajeva startupovi se razvijaju temeljem inicijative pojedinih osnivača, prije negoli strateškim okvirom. Kroz svih šest prioriteta Startup manifesta, najuspješnija se postignuća nalaze u strategijama, zakonodavnim okvirima, komunikaciji i konceptima. Sveukupno gledajući, Europa se mora više usredotočiti na donošenje odluka kao što su uvođenje posebnih poreznih propisa usmjerenih razvoju poduzetništva i osmišljavanje novih mjera, kao što su uključivanje startupova u promicanje informatičke pismenosti u školama i pružanje „drugih prilika“ poduzetnicima.

34


9. Globalno izvješće o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji

Globalno izvješće o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji 2016. (eng. The Global Information Technology Report) obuhvaća 139 država čiji se rezultati temelje na anketama poduzetnika širom svijeta i statističkim podacima iz 2014. i 2015. Hrvatska se nalazi na 54. poziciji od 139 država uključenih u istraživanje što pokazuje kako se do sada nije činilo dovoljno u segmentu reformi, poticanju inovativnosti i informatizaciji javne uprave. Brojni su propisi zastarjeli, javna uprava je neučinkovita, teško se dolazi do odgovora i dozvola11. To sve usporava motor gospodarstva - poduzetničke aktivnosti i izvoz.

RB

Naziv države

n/127 2007./2008.

n/134 2008./2009.

n/133 2009./2010.

n/138 2010./2011.

n/142 2012.

n/144 2013.

n/148 2014.

n/143 2015.

n/139 2016.

Tablica 9.1. Pozicija Hrvatske i država istočne Europe u Globalnom izvješću o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji 2016. Promjena u odnosu na prethodno razdoblje

1.

Estonija

20

18

25

26

24

22

21

22

22

0

4.

Češka

36

32

36

40

42

42

42

43

36

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9. 10.

11.

12.

13.

14.

15.

Litva

Latvija

Slovenija Poljska

Slovačka

33

44

30

62

43

35

48

31

69

43

41

52

31

65

55

42

52

34

62

69

31

41

37

49

64

32

41

37

49

61

31

39

36

54

59

31

33

37

50

59

29

-2

37

0

32

42

47

Mađarska Hrvatska

49

49

Bugarska

68

68

71

78

70

71

75

53

54

75

47

54

67

44

46

65

43

51

59

48

45

58

43

54

58

41

51

Rumunjska

37

73

63

73

66

BIH

Crna Gora Srbija

Makedonija

95

106

110

110

83

79

73

72

/

/

71

84

42

84

44

93

84

46

85

66

78

48

87

67

68

52

80

57

/

56

77

47

Izvor: www3.weforum.org/docs/GITR2016/GITR_2016_full%20report_final.pdf

50

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje -2 4

-1

12

-8

20

-7

-12

0

-7

-4

-3

-13

69

-4

-1

75

-2

97

51

46

0 3 /

-5

-1

-5 -8

-2

20 9

37

Hrvatska pozicija 2016. u odnosu na 2015. nije se mijenjala što ukazuje na nedostatak napora ulaganja i razvijanja informacijske i komunikacijske tehnologije koje predstavljaju okosnicu u postizanju značajnijeg gospodarskog rasta. Usporedno s početnim promatranim razdobljem Hrvatska je nazadovala za 6 mjesta. 11 Baller, S., Dutta, S., Lanvin, B. (2016). The Global Information Technology Report 2016 [online]. Dostupno na: http://www3.weforum.org/docs/GITR2016/WEF_GITR_Full_Report.pdf [10. srpnja 2016.] 35


Graf 9.1. Konkurentski nedostaci Hrvatske prema Globalnom izvješću o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji 2016.

Izvor: www3.weforum.org/docs/GITR2016/WEF_GITR_Full_Report.pdf Promatrane države članice iz petog vala proširenja kao što su Estonija, Litva, Latvija, Češka, Slovenija, Poljska, Slovačka, Mađarska te nečlanice Makedonija i Crna Gora zauzimaju bolje mjesto od Hrvatske. Hrvatska je bolje pozicionirana od Rumunjske, Bugarske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Od odabranih država srednje i istočne Europe pad na rang listi imala je Rumunjska dok su ostale države poboljšale svoju poziciju u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Najprimjetniji rast ostvarila je Slovačka koja je napredovala 12 mjesta i trenutno se nalazi na 47. mjestu.

U Izvješću o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji naglašen je sve veći raskorak između država koje koriste Internet u gospodarskom i društvenom okruženju i onih koji ne koriste potencijal ICT-a. Izvješće naglašava važnost državnog vodstva u stvaranju dobrog regulatornog i poslovnog okruženja s konkurentnim tržištem ICT-a.

36

Za Hrvatsku se može zaključiti kako ne koristi dovoljno dobro razvijenu postojeću ICT infrastrukturu jer nedostaju potrebne reforme. Kako bi svoju poziciju u ovome Izvješću poboljšala, država treba pokrenuti reformu javne uprave i obrazovnog sustava kao i kreiranje poticajnog financijskog okvira i promociju ICT industrije.

Drugim riječima, Hrvatskoj je potreban cjeloviti ekosustav koji će omogućiti sustavan razvoj ICT-a kao jedne od rijetkih propulzivnih industrija.

Potrebno je stvoriti platformu kojom će se iskoristiti sinergijski potencijal harmoniziranog djelovanja javnog i privatnog sektora u aktiviranju i korištenju ICT-a za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i unapređenja javnog sektora.


10. Zaključak

U ovom radu dan je pregled šest različitih međunarodnih analiza konkurentnosti, ljudskog kapitala, talenata, lakoće poslovanja i razine informatizacije društva. Promatrajući poziciju Hrvatske po svakoj od analiza kroz godine i u odnosu na deset država članica srednje i istočne Europe iz petog vala proširenja Europske unije te neke od država nečlanica iz okruženja, rezultati su za Hrvatsku poražavajući i alarmantni. Ukazuju na zaostajanje hrvatskog društva i gospodarstva za Europom i svijetom te na potrebu za odlučnijim, strateški osmišljenim, sustavnim djelovanjem temeljenim na suradnji sa svim segmentima društva.

Na temelju analiziranih vremenskih serija Izvješća o globalnoj konkurentnosti vidljivo je kako Hrvatsku prati negativan trend kretanja konkurentne pozicije. Tako je u 2006./2007. Hrvatska bila znatno naprednija od velikog broja država u okruženju, da bi 2015./2016. s 77. mjestom bila bolje rangirana samo od Srbije i Bosne i Hercegovine. U promatranom 2016./2017. razdoblju Hrvatska je napredovala za 3 mjesta u odnosu na prošlogodišnje razdoblje i na taj način bila bolje rangirana od Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Kao poražavajući rezultati analize navode se pad ranga za 23 mjesta u odnosu na početno promatrano razdoblje (desetogodišnje razdoblje), zaostajanje Hrvatske po konkurentnosti za zemljama u okruženju i šire, neprovođenje reformi i nedostatak investicija. Pozicija Hrvatske u zadnjih deset godina strmoglavila se u području inovativnosti te je došlo do pada za 47 mjesta, rang u području makroekonomskog okruženja pao je za 34 mjesta, a učinkovitost institucija za 23 mjesta. Uz navedeno, poražavajući rezultati su ostvareni i u efikasnosti tržišta roba (pad za 37 mjesta), razvijenosti financijskog tržišta (pad za 20 mjesta), veličine tržišta (pad za 15 mjesta) i poslovne sofisticiranosti (pad za 23 mjesta). Vrlo neznatna poboljšanja dogodila su se u području ocjene zdravstva i osnovnog obrazovanja (+4 mjesta) i poboljšanje kvalitete infrastrukture (+5 mjesta).

Sukladno navednim gorućim problemima Hrvatske, Izvješće o globalnoj konkurentnosti za Hrvatsku preporučuje bolju rasprostranjenost informacijsko-komunikacijske tehnologije koja može uvelike pridonijeti razvijanju boljih poslovnih modela, povećanju inovativnosti, boljem povezivanju s trgovinskim partnerima i postizanju veće konkurentne prednosti. Prema analizi rezultata hrvatskih gospodarstvenika ukazano je kako je najproblematičniji faktor poslovanju niska učinkovitost javne uprave, a rastuće nezadovoljstvo pronalazi se u područjima nestabilnosti vođenja politika, neadekvatnih poreznih stopa, složenosti

poreznih propisa i nedostatne sposobnosti za inovacije. Percepcija hrvatskih gospodarstvenika o niskoj učinkovitosti javne uprave za razdoblje 2016./2017. na najvišoj je razini u usporebi s Češkom, Poljskom, Slovenijom, Mađarskom i Slovačkom što je alarmantni indikator potrebe za hitnim promjenama i reformiranjem javne uprave kako bi se postigla što bolja efikasnost. Pohvalne rezultate prema percepciji gospodarstvenika Hrvatska je ostvarila u indikatoru inflacije, deviznog zakonodavstva, (ne)stabilnosti vlade/državnih udara, kriminala i prijevare te adekvatnosti infrastrukture. Svi prethodno navedeni indikatori imaju opadajući trend najproblematičnijih faktora u poslovanju. Pred Hrvatskom je niz izazova koji se moraju riješiti kako bi gospodarstvenici bili zadovoljniji što će posljedično utjecati na stvaranje bolje poslovne klime. Samo na taj način može doći do povećanje investicija i mogućnosti većeg gospodarskog rasta i razvoja.

I prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti gotovo sve promatrane države srednje i istočne Europe ostvaruju napredak na rang ljestvici dok Hrvatska već dvije godine zadržava 58. poziciju te se nalazi na samom začelju ljestvice. Kao pozitivan ishod zadržavanja 58. pozicije može se navesti povećanje finalne ocjene koja je u 2016. bila 51,59, a u 2015. 44,76. Veća ocjena ukazuje na pozitivne pomake Hrvatske u postotku usvajanja preporuka za određene gospodarske faktore koji imaju pozitivne učinke na gospodarski rast. I u ovom izvješću kao nedostatak ističe se niska razina inovativnosti; nepovezanost između sustava obrazovanja, znanosti i gospodarstva; zastarjela proizvodna tehnologija; visoki porezi i slično. Kao prednosti ističu se kvalitetna i pouzdana infrastruktura, kvalificiranost radne snage, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost. Hrvatska je neznatno napredovala u odnosu na prošlogodišnje razdoblje u gospodarskim rezultatima (1+ mjesto), poboljšanju stanja u domaćoj ekonomiji (+1 mjesto), učinkovitosti javnih financija (+1 mjesto), društvenom okruženju (+6 mjesta), tržištu rada i menadžmentu (1+ mjesto) te znanstvenoj i osnovnoj infrastrukturi (+2 mjesta). Kroz desetogodišnje promatrano razdoblje Hrvatska stagnira u efikasnosti javnog sektora dok ostale države ostvaruju napredak i pozitivne trendove. U pogledu efikasnosti poslovnog sektora Hrvatska nazaduje i pogoršava poziciju, dok ostali napreduju. Infrastrukturni indikator kroz promatrano razdoblje kretao se oscilirajućim vrijednostima da bi u konačnici rezultat bio naznaka daljnjeg pada s trenutne pozicije. Rekapitulacija Godišnjaka je kako hrvatsko gospodarstvo ima mnogo prostora za napredovanje, u sva četiri prethodno navedena indikatora Hrvatska ostvaruje negativne rezultate, veliki

37


dio potencijala ostaje neiskorišten iz godine u godinu, zakonodavni okvir se ne ažurira, a sve navedeno u kombinaciji zajednički usporava hrvatsko gospodarstvo i stavlja ga na začelje ljestvica gotovo svih pokazatelja.

Prema Izvješću o ljudskom kapitalu Hrvatska je u 2016. zauzela, od 124 države koje se ocjenjuju, 39. mjesto. To je pad za tri mjesta u odnosu na prošlogodišnje razdoblje, a bolje je pozicionirana od Slovačke, Bugarske, Makedonije i Srbije. Ovo Izvješće ne razlikuje se u zaključcima od prethodna dva te se ističe kako je nužno potrebna reforma obrazovnog sustava i sustava znanosti s ciljem boljeg povezivanja s gospodarstvom, međutim naglašeno je, a to proizlazi i iz dobre pozicije Hrvatske 39/124, da Hrvatska ima dobre temelje, kvalitetan obrazovni sustav i izvrstan ljudski kapital. Izvješćem o ljudskom kapitalu također se napominju problematična područja Hrvatske kao što su niska razina stope zaposlenosti, visoka stopa nezaposlenosti madih, niska razina edukacije zaposlenika i slično. Zbog loše organiziranosti, nedovoljne povezanosti s tržištem i prilagođavanja potrebama poduzetnika, kvalitetna i dobro obrazovana ljudska snaga odlazi, a Hrvatska nema planova niti za zadržavanje niti za privlačenje talenata. Upravo zbog toga je na Svjetskoj ljestvici talenata loše ocijenjena na 53. mjestu. Prema indikatorima Svjetske ljestvice talenata Hrvatska je najlošije ocijenjena u području obuke zaposlenika (40. mjesto), privlačenja i zadržavana talentiranih ljudi (60. mjesto), visokokvalificiranih radnika iz inozemstva (60. mjesto), financijskih vještina (61. mjesto), međunarodnog iskustva (60. mjesto), kompetentnog višeg menadžmenta (59. mjesto), visokoškolskog obrazovanja (59. mjesto) i obrazovanja menadžmenta (59. mjesto), a time su na jasan način prikazani gorući problemi Hrvatske kroz tri usko povezana faktora. Dobivenim rezultatima Svjetske ljestvice talenata ukazuje se na nužnost promjena u obrazovnom sustavu i znanosti kao i u poslovnom sektoru. Potrebno je stvoriti temeljne preduvjete za kvalificiranu radnu snagu kako bi se kapacitet i potencijal znanja upotrijebio za stvaranje dodatne vrijednosti. Prema lakoći poslovanja Hrvatska je na 43. mjestu što je s obzirom na broj ocjenjivanih država (190) jako dobro, ali u usporedbi s deset promatranih država članice EU iz petog vala proširenja riječ je o najlošijoj poziciji. Dakle, poduzetnicima u državama članicama u okruženju Hrvatske poslovanje je jednostavnije, od pokretanja posla do dobivanja građevinske dozvole, priključka struje, upisivanja vlasništva, dobivanja kredita i ostalog. Prema Izvješću o lakoći poslovanja vidljiv je jasan napredak Hrvatske kroz desetogodišnje razdoblje u području poslovnog okruženja, uknjižbe vlasništva, zaštite manjijskih ulagača, rješavanja trgovinskih sporova, prekograničnog trgovanja i rješenja insolventnosti.

38

Rekapitulacija analize je kako Hrvatska treba uložiti veće napore u područja kao što su ishođenje građevinske dozvole, omogućavanje dobivanja kredita gospodarstvenicima i lakše pokretanje poslovanja.

Ima još zanimljivih analiza na međunarodnoj i europskoj razini koje se provode u novije vrijeme, a koje samo dodatno potvrđuju nekonkurentnu poziciju Hrvatske i veliki prostor za rad i napredak. Tako npr. Youtheconomics globalni indeks, koji obuhvaća 59 različitih kriterija, pokazuje kako Hrvatska, koja zauzima 51. mjesto od ukupno 64 države, ima dosta problema s visokom nezaposlenošću mladih, kvalitetom i troškom obrazovanja, pristupom novijim tehnologijama, a po perspektivi osnovoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja rangirana je na samom začelju (63. mjesto). Prema rangu političke težine koji ukazuje koliko političari slušaju i reagiraju na zahtjeve i potrebe mladih Hrvatska je na 60. mjestu što ukazuje na zaključak da političari u Hrvatskoj nisu voljni raditi slušajući potrebe mladih dok primjerice države kao što su Švedska, Nizozemska, Danska i Norveška niti u jednom indikatoru (uključujući i političku težinu) ne zauzimaju rang niži od 22. mjesta. S trenutnim kretanjem Hrvatska će se u skoroj budućnosti dovesti u situaciju da više neće raspolagati s dovoljnim intelektualnim potencijalom koji služi kao obrambeni sustav od budućih ekonomskih i socijalnih kriza Novije istraživanje je i Izvješće o startupovima koje se provodi na razini EU. Hrvatska je po ovom istraživanju posljednja po usvojenosti Startup manifesto preporuka (28. mjesto, odnosno samo 32% preporuka je usvojeno dok je EU prosjek 59%). Loši ostvareni rezultati u Izvješću o startupovima rezultat su političke neaktivnosti i nedovoljne zainteresiranosti za razvoj poduzetništva, a posljedično i startupova. Gotovo u svim pokazateljima manifesto preporuka Hrvatska zauzima posljednje mjesto što je poražavajuće i alarmantno. Nužno je probuditi svijest nositelja politika o promoviranju startupova, razvijanju komunikacijskih i informacijskih tehnologija u nastavnim programima kao i uključivanje osnivača startupova u proces obrazovanja i spajanja s profesorima iz raznih (njima korisnih) područja.

Globalno izvješće o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji za 2016. godinu obuhvaća 139 država, a pokazuje kako Hrvatska kroz promatrane godine nazaduje te ne koristi dovoljno postojeću ICT infrastrukturu, nema sustava kojim će se moći iskoristiti sinergijski potencijal ujednačenog djelovanja privatnog i javnog sektora u aktiviranju i korištenju ICT-a. U usporedbi s 2007./2008. razdobljem Hrvatska je pala za 5 mjesta, a u usporedbi s prethodnim promatranim razdobljem Hrvatska stagnira što ukazuje na nedovoljne aktivnosti ulaganja i razvijanja informacijske i komunikacijske tehnologije. Informacijska i komunikacijska tehnologija predstavlja okosnicu 21. stoljeća što znači da bez dovoljnih i stalnih ulaganja određena država će izgubiti na konkurentnosti u svjetskim razmjerima.


Prema analizi koja je provedena u istraživanju za Hrvatsku se zaključuje kako nedovoljno koristi dobro razvijenu postojeću ICT infrastrukturu i da nedostaju potrebne reforme koje će poslužiti kao pokretač aktivnog korištenja ICT-a. Iz svih izvješća i analiza jasno je da su razlozi pada konkurentnosti Hrvatske: nejasne i loše strukturirane politike vlade, visoka cijena kapitala, visoki porezi i doprinosi, neefikasan pravni okvir, nizak ekonomski rast, slaba otpornost na krizu, brojne tržišne i administrativne barijere, izrazito visoka stopa nezaposlenosti, slaba razvijenost poduzetništva, niska razina ulaganja u razvoj tehnologija, niska razina ulaganja u istraživanje i razvoj i transfer znanja. Hrvatska vlada, ako želi preokrenuti negativna kretanja na ljestvicama konkurentnosti, mora se orijentirati prema provođenju strukturnih reformi s ciljem pokretanja investicija i stvaranja novih radnih mjesta kako bi se oporavilo gospodarstvo, a to uključuje fiskalnu disciplinu, izvozno orijentiranu proizvodnju te jačanje poduzetništva.

Preporuke za Hrvatsku mogu se ukratko sumirati u nekoliko područja u kojima su nužne reforme: povećanje učinkovitosti javne uprave; jednostavan, stabilan i pravedan porezni sustav; smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika (posebice u parafiskalnim i skrivenim nametima); stabilnost politika; učinkovito radno zakonodavstvo; obrazovanje radne snage uz poboljšanje radne etike; privlačenje i zadržavanje talentiranih pojedinaca; smanjenje korupcije, kriminala i prijevara; poboljšanje infrastrukture, posebice tehnologija; poboljšanje kapaciteta za inovacije; efikasniji pravni okvir; povećanje korištenja ICT-a u javnom sektoru; smanjenje rasipnosti državne potrošnje; razvijenost klastera; fiskalna disciplina; dostupnost rizičnog kapitala; smanjenje barijera direktnim stranim ulaganjima i transfera tehnologija; olakšan pristup financiranju posebice za startupove i male i srednje poduzetnike; poboljšanje kvalitete obrazovnog sustava te smanjenje jaza između obrazovnog sustava i tržišta rada te povećanje i reforma javnih ulaganja u istraživanje i razvoj.

Literatura

1. Schwab, K. (2016.) Global Competitiveness Report 2016-2017 [online]. Geneva: World Economic Forum. Dostupno na: http:// ww w3.weforum.org/docs/GCR2016-2017/05Ful l Report / TheGlobalCompetitivenessReport2016-2017_FINAL.pdf [15. studenog 2016.] 2. Schwab, K. (2014.) Global Competitiveness Report 2014/2015, dodatak Izvješću o učinkovitosti vlada [online]. Geneva: World Economic Forum. Dostupno na: https://www.weforum.org/agenda/2015/07/ efficient-government/ [13. srpnja 2015.] 3. Bris, A. (2016.) IMD World Competitiveness Yearbook 2016 [online]. Lausanne: IMD World Competitiveness Center. Dostupno: http:// www.imd.org/uupload/imd.website/wcc/scoreboard.pdf [30. svibnja 2016.] 4. Schwab, K. (2016.) Human Capital Report [online]. Geneva: World Economic Forum. Dostupno na: http://www3.weforum.org/docs/ HCR2016_Main_Report.pdf [30. lipnja 2016.] 5. Schwab, K. (2015.) IMD World Talent Report 2015 [online]. Geneva: World Economic Forum. Dostupno na: http://www.imd.org/uupload/ IMD.WebSite/Wcc/NewTalentReport/Talent_2015_web.pdf [20. studenog 2015.] 6. Ramos-Horta, J., Marquardt, F. (2015.) Youthonomics-Putting the Young at the Top of the Global Agenda [online]. Paris: Youthonomics think thank. Dostupno na: http://www.youthonomics.com/ [10. studenog 2015.] 7. Osimo, D., Jakimowicz, K. (2016). The 2016 Startup Nation Scoreboard [online]. Bruxelles: European Digital Forum. Dostupno na: http:// www.europeandigitalforum.eu/index.php/component/attachments/ attachments?id=311&task=view [15. ožujka 2016.] 8. Decker, R., Haltiwanger, J., Jarmin, R., Miranda, J. (2014). The Role of Entrepreneurship in US Job Creation and Economic Dynamism. Pittsburgh: The Journal of Economic Perspectives 9. Dostupno na: http://econweb.umd.edu/~haltiwan/JEP_DHJM.pdf [20. studenog 2016.] 10. The organisation for internationalisation in education EP nuffic (2014). Make it in the Netherlands! 2014-2015 Report [online]. The Hague: EP-Nuffic. Dostupno na: https://www.epnuffic.nl/en/files/ documents/make-it-in-the-netherlands-2014-2015-report.pdf [15. svibnja 2016.] 11. Kauffmann Foundation (2015). The Importance of Young Firms for Economic Growth [online]. Kansas City: Kauffmann Foundation. Dostupno na: http://www.kauffman.org/what-we-do/resources/ entrepreneurship-policy-digest/the-importance-of-young-firms-foreconomic-growth [17. studenog 2016.] 12. World Bank (2016). Doing Business 2017: Equal Opportunity for All [online]. Washington: World Bank Group. Dostupno na: http://www. doingbusiness.org/~/media/WBG/DoingBusiness/Documents/ Annual-Reports/English/DB17-Report.pdf [25. listopada 2016.] 13. Baller, S., Dutta, S., Lanvin, B. (2016). The Global Information Technology Report 2016 [online]. Dostupno na: http://www3.weforum.org/docs/ GITR2016/WEF_GITR_Full_Report.pdf [10. srpnja 2016.]

39


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Usporedba konkurentnosti Hrvatske s drugim državama  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you