Page 1

ISSN 1849-0735

broj 6/ lipanj 2017.


ISSN 1849-0735

broj 6/ lipanj 2017.

Impressum

Fotografija: Moreška Izvor: www.moreska.hr

Sadržaj

4 mr. sc. Ivana Maletić

Zašto Hrvatska zaostaje za državama članicama EU?

9 dr. sc. Davor Galinec

Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2016. - 2018 i izlazak iz Postupka prekomjernog deficita: unatoč problemima s Agrokorom, odlični izgledi za rast Hrvatske

16 Ivana Petričko, mag.oec.

Godišnjak svjetske konkurentnosti: Hrvatska blago poboljšala finalnu ocjenu, ali ne i poziciju

21 Danijela Stepić, univ.oec.spec.

Dobro financijsko upravljanje i sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru

23 Intervju

26 Aktivnosti ureda 32

Vijesti iz Europskog parlamenta

36 Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Ivana Petričko Kristina Kosor Maja Butorac Alen Halilović

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Od 1. srpnja predsjedanje Europskom unijom preuzima Estonija, a od tema dominirat će Brexit i novi višegodišnji financijski okvir EU, iako Estonija naravno u prvi plan stavlja digitalizaciju i slobodnu razmjenu podataka te otvoreno i inovativno gospodarstvo. U Europskom parlamentu održano je puno rasprava i saslušanja na temu budućeg EU proračuna te budućnosti poljoprivredne i kohezijske politike. Razmišljanja su poprilično podijeljena i različita ne samo između zastupnika nego i znanstvenika i stručnjaka. Jedni zagovaraju potpunu reformu EU proračuna na prihodnoj i rashodnoj strani. Na prihodnoj strani smatraju da treba pojačati vlastite prihode EU proračuna, a direktne doprinose država članica minimizirati kako bi EU institucije mogle samostalno i neovisno od utjecaja država članica i njihovih interesa definirati prioritete i ciljeve financiranja s EU razine. Na rashodnoj strani smatraju da treba potpuno promijeniti strukturu rashoda i uvesti postavljanje ciljeva i praćenje uspješnosti u fazi planiranja kroz performance budgeting.

Drugi smatraju da nema vremena za velike promjene i da bi konačno jednu perspektivu trebalo nastaviti po istim pravilima što bi omogućilo donošenje regulative za novo razdoblje prije saziva novog Parlamenta i Komisije odnosno do 1. srpnja 2019. Tako bi države članice imale vremena pripremiti se za provedbu kohezijske, poljoprivredne i ostalih politika u prvoj godini perspektive što bi značilo pravovremenu provedbu i vidljive rezultate od samog početka.

Iz svih ovih rasprava jedno je sigurno, a to je da će rješenje biti kombinacija ova dva suprotstavljena mišljenja. Za nas u Hrvatskoj važan je nastavak snažne i učinkovite kohezijske i poljoprivredne politike te se kao država članica moramo zalagati za što brže donošenje novih propisa i jednak ili veći udio kohezijske i poljoprivredne politike u EU proračunu.

Novi EU proračun zbog Brexita će sigurno biti manji jer nitko ne želi novim porezima ili parafiskalnim nametima opterećivati europske građane i poduzetnike što znači da će i ove dvije politike uz isti udio dobiti manje apsolutne iznose. Međutim, ne želimo da se ove politike dodatno smanjuju, a za nove bi prioritete na razini EU, poput pitanja izbjeglica, sigurnosti i obrambene politike, trebalo pronaći druge izvore i preraspodjele unutar proračuna. Upravo oko ovih pitanja će se sljedećih godinu do dvije voditi burne rasprave među državama članicama, a naši stavovi moraju biti jasni i dobro argumentirani te usuglašeni s državama koje su nam u tome partneri jer je važno imati većinu.

U ovom broju časopisa dajemo pregled kretanja makroekonomskih pokazatelja za Hrvatsku od 2005. i usporedbu sa državama članicama srednje i istočne Europe jer samo tako možemo dobiti odgovor na jedno od najčešće postavljanih pitanja ovaj mjesec, a to je: Zašto nas je Rumunjska sustigla po razini razvijenosti i sad je iza nas samo Bugarska? Uz to dajemo osvrt na ljestvicu konkurentnosti prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti na kojoj smo iako je ocjena poboljšana pali za jedno mjesto te se još jednom potvrdilo da je važno raditi brze i snažne promjene jer svi koji stoje na mjestu ili idu polako naprijed zaostaju za drugima. Svakako ohrabruje izlazak iz procedure prekomjernog deficita i proljetne prognoze koje nam idu u prilog o čemu također posebno pišemo. Uz stabilnu vladu i ustrajan rad na reformama Hrvatska će početi ostvarivati visoke stope rasta i prestizati druge države članice.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338 4

mr. sc. Ivana Maletić*

Zašto Hrvatska zaostaje za državama članicama EU? Prošlog tjedna Eurostat je objavio podatke o bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći (eng. PPP) za 2016. BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći je jedan od najšire korištenih pokazatelja životnog standarda u međunarodnim usporedbama jer omogućuje usporedbu razine BDP-a između država korigiranu za razliku u razinama cijena u pojedinoj državi. Navedeni podaci pokazuju kako, prema ovom ključnom ekonomskom pokazatelju, postoji značajna razlika između država Europske unije. Tako je u 2016. Bugarska zabilježila najniži BDP po glavi stanovnika, čija je razina na 52% prosjeka EU, dok je, s druge strane, Luksemburg zabilježio razinu od 167% iznad prosjeka EU.

Ono što je zabrinjavajuće za nas jest podatak da je hrvatski BDP po glavi stanovnika na razini od 59% prosjeka EU te Hrvatska, zajedno s Rumunjskom, dijeli predzadnje mjesto među dvadeset i osam država članica EU. Iako je, u odnosu na 2015., Hrvatska napredovala za 1 postotni bod, Rumunjska ju je u 2016. godini dostigla kao rezultat bržeg rasta rumunjskog gospodarstva od hrvatskog. Naime, iako je Hrvatska u 2016. zabilježila realan rast bruto domaćeg proizvoda od 3%, rumunjska ekonomija je u isto razdoblje porasla za visokih 4,9%, dok posljednje projekcije Europske komisije pokazuju kako će u 2017. ________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

Rumunjska i prestići Hrvatsku s obzirom da se prognozira kako će rast rumunjskog BDP-a iznositi 4,3%, a Hrvatska bi trebala zabilježiti rast od 2,9%. Dodatno, valja napomenuti kako od početka ekonomske krize 2008., po pokazatelju BDP-a po glavi stanovnika, Hrvatska bilježi kontinuirano negativne trendove ili stagnaciju u odnosu na usporedive države članice, pa je tako 2008. Hrvatska bila na sedmom mjestu od 13 novih država članica, s BDPom po glavi stanovnika na razini od 63% prosjeka EU, dok se posljednje 4 godine nalazi pri samom dnu, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom. (Tablica 1.)

Ovakvi pokazatelji zasigurno su rezultat dugotrajne ekonomske krize koja je imala značajan učinak na hrvatsko gospodarstvo čime je ukazala na važne strukturne slabosti i makroekonomske neravnoteže akumulirane u godinama koje su prethodile krizi. Usporedive države članice iskoristile su razdoblje krize za provođenje nužnih reformi kojima su stvorile preduvjete za brži izlazak iz recesije i posljedično snažnije stope rasta. Vidljivo je to i ako pogledamo usporedne podatke o prosječnom rastu bruto domaćeg proizvoda u proteklim godinama za Hrvatsku i deset država članica srednje i istočne Europe iz petog vala proširenja.


Tablica 1. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, PPP, EU=100 RB

2008.

2011.

2015.

2016.

1.

Cipar

106

Cipar

96

Malta

93

Malta

95

4.

Malta

79

Slovenija

83

Cipar

81

Cipar

81

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11. 12. 13.

Slovenija Češka

Slovačka Estonija

Hrvatska Litva

Mađarska

Latvija

Poljska

Rumunjska Bugarska

Izvor: Eurostat

90

84

71

69

63

63

62

59

55 49 43

Češka Malta

Slovačka Estonija Litva

Mađarska

Poljska

Hrvatska

Latvija

Rumunjska Bugarska

83

83

75

71

66

66

65

Češka

Slovenija Slovačka Estonija Litva

Poljska

Mađarska

60

Latvija

45

Bugarska

57

52

Tako je u razdoblju 2005. - 2008. Hrvatska zabilježila prosječan rast BDP-a od 4,1%, čime se nalazila na predzadnjem mjestu od promatranih država.

S druge strane, prosječan rast u ostalih 10 država članica iznosio je 6%, s tim da su baltičke države, Litva i Latvija bilježile prosječne stope rasta iznad 7%, dok je rast ekonomije u Bugarskoj i Rumunjskoj u tom razdoblju također bio znatno iznad prosjeka i iznosio je 6,8% odnosno 6,9%. To je samo pokazatelj kako je ovih 10 država na kvalitetan način iskoristilo razdoblje ulaska u Europsku uniju čime su započele proces konvergencije ka razvijenim državama Unije. Nasuprot tome, rast u Hrvatskoj zabilježen u godinama prije krize temeljio se na neodrživim pokretačima. Potrošnja potaknuta kreditima i procvat ulaganja uzrokovali su akumulaciju znatnih domaćih i vanjskih obveza, uglavnom u stranoj valuti. Budući da se uglavnom provodila prociklička fiskalna politika, Hrvatska je ušla u recesiju s ograničenim prostorom u kojem bi se fiskalnom i monetarnom politikom mogla osigurati protuteža padu gospodarske aktivnosti.

Tako je vidljivo kako je u razdoblju 2009. - 2012. Hrvatska zabilježila najveći prosječni gospodarski pad u usporedbi s ostalih 10 država. Naime, prosječan pad hrvatskog BDP-a u tom razdoblju iznosio je 2,9%, dok su ostale usporedive države prosječno zabilježile pad od tek 0,4%, s time da je recesija u tim državama trajala najviše 3 godine dok je Hrvatska, nakon 6 godina recesije, tek 2015. zabilježila pozitivan rezultat u kretanju gospodarske aktivnosti.

Hrvatska

Rumunjska

87

83

77

75

75 69

68

64 58

57

47

Češka

Slovenija Slovačka Litva

Estonija Poljska

Mađarska

88

83

77

75 74 69

67

Latvija

65

Bugarska

48

Hrvatska

Rumunjska

59 59

Tablica 2. Bruto domaći proizvod, prosjek DRŽAVA

Slovačka

Rumunjska

Mađarska

Slovenija

Poljska

Češka

Litva

Estonija

Bugarska

Hrvatska

Latvija

Izvor: Eurostat

2005-2008 2009-2012 2013-2016 11,6 5,1

6,3

1,5

2,6

-0,7

4,9

-2,4

4,7

0,7

7,3

5,3

5,7

5,9

3,8

3,0

3,9

0,0

5,0

-2,7

-4,3 2,9

4,9

4,5

4,1

3,4

3,4

3,2

2,7

2,6

1,8

1,8

1,7

Slična kretanja vidljiva su i kod industrijske proizvodnje gdje je Hrvatska u razdoblju 2009.-2012. zabilježila najveći pad proizvodnje od prosječno 4,3%, dok je većina ostalih država i u tom razdoblju bilježila pozitivna kretanja u industriji. Ni posljednje 3 godine u kojima su napokon zabilježena pozitivna kretanja u industrijskoj proizvodnji nisu značajno utjecale na odnose između država te se i dalje nalazimo na pretposljednjem mjestu po prosječnom rastu industrijske proizvodnje u razdoblju 2013.-2016.

5


6

Tablica 3. Industrijska proizvodnja, % promjena, prosjek DRŽAVA

Mađarska Estonija Češka

Hrvatska Slovačka

Slovenija Poljska Latvija Litva

Bugarska

Rumunjska

Izvor: Eurostat

2005-2008 2009-2012 2013-2016 21,7

21,2

20,0

18,5

20,2

19,7

16,8 19,7 18,0 18,1 18,4 18,1 18,4 17,6 16,3

19,6 20,3 19,2 20,3 18,5 18,3 19,2 16,2 15,9

19,8 19,7 19,1 19,0 18,0 17,7 17,3 16,5 14,0

Promatrajući kretanje pojedinih komponenti BDP-a s rashodne strane, vidljivo je kako je Hrvatska po potrošnji kućanstava zadržala gotovo stabilan udio od oko prosječno 58% BDP-a u cijelom promatranom razdoblju od 2005., dok su gotovo sve ostale usporedive države smanjile udio osobne potrošnje u BDP-u, odnosno promijenile strukturu ekonomije u korist ostalih komponenti koje su temelj za održiviji rast poput investicija i izvoza. Tablica 4. Potrošnja kućanstava, % BDP, prosjek DRŽAVA Estonija Latvija

Bugarska

Rumunjska Slovenija

Mađarska Slovačka Češka

Poljska Litva

Hrvatska

Izvor: Eurostat

2005-2008 2009-2012 2013-2016 5,6

5,5

5,2

5,3

5,5

4,4

4,2 4,7 4,3 4,9 3,5 4,9 4,2 4,7 5,8

3,6 4,1 4,6 4,9 3,7 4,7 5,3 4,5 4,0

4,9 4,7 4,3 4,3 4,2 4,1 4,1 3,5 3,4

Sličan je slučaj i s državnom potrošnjom, čiji se prosječni udio u BDP-u u Hrvatskoj u posljednje 4 godine povećao za 1,2 postotna boda u odnosu na razdoblje prije 2009., s tim da je jedino Estonija zabilježila veći rast od 3 postotna boda.

Tablica 5. Državna potrošnja, % BDP DRŽAVA

Slovačka

Mađarska

Estonija

Češka

Litva

Slovenija

Bugarska

Latvija

Poljska

Hrvatska

Rumunjska

Izvor: Eurostat

2005-2008 2009-2012 2013-2016 79,1

73,8

64,9

64,4

54,2

64,5

48,8

40,3

37,3

39,1

30,3

80,1

82,8

77,1

68,1

68,5

66,3

53,1

53,9

41,1

38,6

33,5

93,2

89,5

81,7

80,7

78,8

77,2

64,4

59,2

48,9

46,8

40,9

Podaci o prosječnom udjelu izvoza u bruto domaćem proizvodu ukazuju na činjenicu kako su države i petog vala proširenja iskoristile nepovoljno ekonomsko razdoblje za kvalitetan iskorak u strukturi ekonomije na način da su u razdoblju 2013. - 2016. povećale udio izvoza u BDP-u za prosječno više od 15 postotnih bodova u odnosu na razdoblje prije krize. I Hrvatska je u istom razdoblju zabilježila povećanje prosječnog udjela izvoza u BDP-u za 7,7 postotnih bodova, kao posljedica ulaska u Europsku uniju. Problem je što i ovaj rast koji je slabiji od ostalih usporedivih država, nije posljedica jačanja proizvodnje već je u velikom dijelu riječ o provozu roba jer ne proizvodimo niti banane niti automobile, a upravo je „izvoz“ tih proizvoda značajno porastao. Tablica 6. Izvoz, % BDP, prosjek DRŽAVA

Slovačka

Rumunjska Mađarska Slovenija Poljska Češka Litva

Estonija

Bugarska Hrvatska Latvija

Izvor: Eurostat

2005-2008 2009-2012 2013-2016 11,6 5,1

1,5

4,9

-2,4

3,4

2,6

6,3

-0,7

5,3

0,0

4,9 7,3 4,7 5,7 5,9 3,8 3,0

3,9 0,7 5,0

-2,7 -4,3 2,9

4,5 4,1 3,4 3,2 2,7 2,6 1,8 1,8 1,7


Zabrinjavajući je i podatak o prosječnom udjelu javnih investicija u usporedbi s ovih 10 država članica. Naime, u razdoblju prije 2008., Hrvatska je imala najveći prosječan udio javnih investicija u BDP-u od 5,8%, dok se u posljednje 4 godine Hrvatska nalazi na samo dnu s prosječnim udjelom javnih investicija u BDP-u od 3,4%. Ovo je rezultat pokušaja da se rezanjem investicija ograniči javna potrošnja zbog rastućeg deficita opće države u proteklom razdoblju. U narednom razdoblju ipak se očekuje kako će rasti udio javnih investicija u bruto domaćem proizvodu paralelno s povećanjem apsorpcije sredstava iz EU fondova. Tablica 7. Javne investicije, % BDP, prosjek DRŽAVA Estonija Latvija

Bugarska

Rumunjska Slovenija

Mađarska Slovačka Češka

Poljska Litva

Hrvatska

Izvor: Eurostat

2005-2008 2009-2012 2013-2016 5,6

5,5

5,2

5,3

5,5

4,4

4,2 4,7 4,3 4,9 3,5 4,9 4,2 4,7 5,8

3,6 4,1 4,6 4,9 3,7 4,7 5,3 4,5 4,0

4,9 4,7 4,3 4,3 4,2 4,1 4,1 3,5 3,4

S obzirom na navedene podatke, nije iznenađujuće kako smo na gotovo svim međunarodnim ljestvicama konkurentnosti pri samom dnu u usporedbi s državama iz petog vala proširenja.

Ovdje je važno napomenuti i kako je Europska komisija Hrvatsku, zbog neprovođenja potrebnih reformi, svrstala u kategoriju država članica s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama te je dvije godine za redom bila pred uvođenjem korektivnih mjera u okviru Europskog semestra. U posljednjem Komisijinom izvješću za Hrvatsku koje sadrži detaljnu analizu makroekonomskih neravnoteža s ciljem njihovog sprječavanja i ispravljanja, navedeno je kako su skromni izgledi za rast i dalje ključan izazov za hrvatsko gospodarstvo. Naime, dugotrajno spori rast produktivnosti i niska i opadajuća iskorištenost ljudskog kapitala smanjuju dugoročne izglede gospodarstva za rast. Kad je riječ o rastu produktivnosti, hrvatsko gospodarstvo u svim sektorima zaostaje u odnosu na usporediva gospodarstva srednje i istočne Europe.

Tako procijenjena stopa potencijalnog rasta za Hrvatsku trenutačno iznosi 1%, što je niže nego za ostala usporediva gospodarstva. Realni je BDP posljednje dvije godine rastao iznad te stope i predviđa se da će tijekom razdoblja prognoze gospodarstvo i dalje rasti iznad svog potencijala.

Međutim, u srednjoročnom razdoblju očekuje se da će se gospodarstvo vratiti na svoj dugoročni potencijalni rast. Time bi se usporio proces konvergencije i dinamika uklanjanja makroekonomskih neravnoteža. Stoga je za trajno ispravljanje makroekonomskih neravnoteža i postizanje održive ekonomske i socijalne konvergencije prema višim standardima ključno podići stopu potencijalnog rasta u Hrvatskoj. Za poboljšanje tog dugoročnog scenarija bit će potrebna odlučna provedba strukturnih reformi, posebno tržišta rada i tržišta proizvoda u cilju poticanja potpune iskorištenosti radne snage, uz istodobno osiguravanje snažnijeg rasta produktivnosti. Reformski paket koji je Vlada predstavila u 2017. u Nacionalnom programu reformi naglasak stavlja na jačanje konkurentnosti ekonomije i poboljšanje poslovne klime, unaprjeđenje u upravljanju državnom imovinom, reformu javne uprave, nastavak reformi na tržištu rada s ciljem jačanja zaposlenosti i povezivanja obrazovanja s tržištem rada, kao i na nastavak reformi usmjerenih na održivost javnih financija, s posebnim naglaskom na dugoročnu održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava te sustava socijalne zaštite.

Ovaj reformski potencijal prepoznala je i Europska komisija te je sada od ključne važnosti brza i učinkovita provedba svih preporuka i planiranih reformi kako bi Hrvatska krenula putem snažnijeg gospodarskog rasta i zapošljavanja koje će dovesti do ubrzanja procesa konvergencije razvijenim državama Europske unije.

7


UDK: 338 8

dr. sc. Davor Galinec*

Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2016. - 2018. i izlazak iz Postupka prekomjernog deficita: unatoč problemima s Agrokorom, odlični izgledi za rast Hrvatske Uvod

Željno očekivane Proljetne ekonomske prognoze Europske komisije za razdoblje 2016. - 2018. (tzv. Spring Economic Forecast 2017)1 predstavljene su 11. svibnja 2017. u Bruxellesu. Na konferenciji za medije rečeno je da se u Europi predviđa stabilan rast tijekom ove i iduće godine, no za Hrvatsku je objava prognoza bila bitna iz razloga što je fiskalni deficit iznosio 0,8% BDP-a u 2016. (posljednja programska godina Hrvatske u okviru Postupka prekomjernog deficita), a u Proljetnim prognozama Komisija je procijenila fiskalni deficit Hrvatske u odnosu na BDP u omjerima od 1,1% (2017.), odnosno 0,9% (2018.). To ukazuje da Komisija vjeruje da će Hrvatska i u 2017. i 2018. održavati razinu deficita unutar granice definirane mastriškim fiskalnim kriterijima i posljedično smanjivati i omjer duga države u odnosu na BDP, čime su ostvareni uvjeti za formalan izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP) krajem ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra.

Odlukom Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) od 16. lipnja 2017. Hrvatska je formalno i izašla iz Postupka prekomjernog deficita. U nastavku teksta slijedi opis glavnih nalaza Proljetnih prognoza Komisije i usporedba sa situacijom u vrijeme objave prethodnih Zimskih prognoza početkom veljače (na razini EU, eurozone i na nacionalnoj razini), kao i prijedloga pet Specifičnih preporuka koje je Komisija predložila Vijeću EU na usvajanje. Vijeće EU te je Preporuke usvojilo na sastanku 16. lipnja 2017., kada je donesena i odluka o formalnom izlasku Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita.

Europska komisija (11. svibnja 2017.): objava Proljetnih ekonomskih prognoza za razdoblje 2016. - 2018.

Europska komisija je na konferenciji za medije 11. svibnja predstavila svoje Proljetne ekonomske prognoze za razdoblje 2016. - 20182.

__________________________________________ * dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/ip053_en_1.pdf 2 priopćenje za javnost dostupno je na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1237_hr.htm


U uvodnom dijelu konferencije istaknuto je da se u Europi predviđa stabilan rast tijekom ove i iduće godine, što je rezultiralo i objavom malo optimističnijih stopa za 2017. i 2018. u odnosu na Zimske prognoze. Tako se na razini EU-28 predviđa porast BDP-a u 2017. i 2018., tj. po identičnoj stopi koja je ostvarena u 2016. (1,9%), dok bi BDP eurozone tijekom 2017. trebao porasti za 1,7 %, a u 2018. za 1,8 % (Tablica 1). U proteklim je mjesecima inflacija znatno porasla, uglavnom zbog viših cijena nafte. Međutim, temeljna inflacija (koja ne obuhvaća cijene energije i neprerađene hrane) ostala je relativno stabilna i znatno niža od dugoročnog prosjeka. Predviđa se da će inflacija u EU, koja je 2016. iznosila 0,3%, tijekom 2017. porasti na 1,8%, a u 2018. bi trebala iznositi 1,7%. Nezaposlenost se nastavlja smanjivati na razini EU, ali je u mnogim državama članicama i dalje visoka. Očekuje se da će nezaposlenost u eurozoni 2017. pasti na 9,4%, a 2018. na 8,9%, što je najniža razina od početka 2009. To je posljedica sve veće domaće potražnje, strukturnih reformi i drugih državnih politika kojima se u nekim državama snažno potiče otvaranje novih radnih mjesta. Sličan se trend očekuje i na razini EU gdje bi se 2017.

nezaposlenost trebala smanjiti na 8,0%, a 2018. na 7,7% (što je ujedno i najniža razina zabilježena od kraja 2008.). Što se tiče kretanja na području javnih financija, očekuje se da će 2017. i 2018. u eurozoni i u EU-28 doći do daljnjeg smanjenja udjela deficita i duga opće države u BDP-u. Kroz smanjene izdatke države za kamate i ograničavanjem plaća u javnom sektoru trebalo bi se osigurati daljnje smanjenje deficita, no nešto sporije nego posljednjih godina. Procjenjuje se da će se udio deficita opće države u BDP-u u eurozoni (koji je 2016. iznosio 1,5%), u 2017. smanjiti na 1,4%, a u 2018. na 1,3%. U EU-u je taj pokazatelj 2016. iznosio 1,7%, u 2017. bi se trebao smanjiti na 1,6%, a u 2018. na 1,5%. Shodno tome, Komisija predviđa i daljnje smanjenje udjela duga u BDP-u na razini EU-28 (s 85,1% krajem 2016. na 83,6% krajem 2018.) i eurozone (s 91,3% krajem 2016. na 89% krajem 2018.). Iz Tablice 1 vidljivo je da je proces fiskalne konsolidacije u EU i eurozoni s ciljem daljnjeg smanjenja proračunskog deficita tijekom razdoblja 2015. - 2018. intenzivniji na strani proračunskih rashoda (smanjenje za - 1,1 p.b. u EU, - 1,2 p.b. eurozona) nego na strani prihoda (smanjenje za -0,2 p.b. u EU i -0,4 p.b. u eurozoni).

Tablica 1: Proljetne vs. Zimske ekonomske prognoze Komisije za EU, eurozonu i Hrvatsku 2016. - 2018. Ostvarenje

međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a** Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** Eurozona

2013

Realni BDP*

87,4

2014

-0,3

88,4

Proljetna prognoza EK 2015

1,2

86,5

2016

2,0

85,1

1,8

Stopa nezaposlenosti***

12,0

11,6

10,9

10,0

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-3,0

-2,6

-2,1

-1,5

Inflacija (HICP)*

1,3

Saldo tekućeg računa platne bilance** Proračunski prihodi

Proračunski rashodi

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** Hrvatska

Realni BDP*

2018

84,8

83,6

9,4

8,9

10,0

-1,3

-1,7

1,7

0,2

3,3

2017

1,6

3,4

3,0

-1,4

9,1

1,7

3,6

3,2

-1,4

1,8

1,4

3,1

-1,4

46,2

46,0

2,8

2,7

2,7

2,6

2,6

2,7

2,6

2,6

2,7

49,3

93,7

-1,1

48,5

2,7

94,3

-0,5

47,7

2,4

92,5

1,6

47,6

2,2

91,3

2,9

2,1

9,7

-0,9

2,9

-5,4

-3,4

-0,8

-1,1

1,6

0,2

1,1

-0,3

5,0

-0,6

2,6

1,6

2,9

47,9

2,0

89,0

-5,3

2,3

47,3

90,3

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

0,2

2,9

9,6

1,6

46,3

11,6

Izdaci za investicije (opća država)**

1,3

83,6

46,0

13,3

Izdaci za kamate (opća država)**

1,7

84,8

46,2

16,1

Proračunski rashodi

46,2

17,2

Proračunski prihodi

1,8

85,1

2018

46,4

17,4

Saldo tekućeg računa platne bilance**

2017

46,7

Stopa nezaposlenosti*** Inflacija (HICP)*

2016

46,7

2,8

0,0

2,5

49,7

Izdaci za kamate (opća država)**

Izdaci za investicije (opća država)**

0,4

2,4

Zimska prognoza EK

2,6

1,5

1,3

47,6

2,2

91,5

2,1

47,4 2,0

90,4

89,2

12,8

10,8

9,3

-1,8

-2,1

2,8

-0,6

2,8

3,1

1,7

1,8

2,5

1,6

1,3

-1,8

42,6

43,1

45,2

47,6

47,5

47,4

44,3

43,6

43,3

3,7

3,6

3,1

3,2

3,3

3,5

3,6

3,8

4,0

48,0

3,2

82,2

48,5

3,5

86,6

***- u % ukupne radne snage Izvor: Zimske i Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2017

48,6

3,6

86,7

48,4

3,3

84,2

48,6

3,0

81,9

48,4 2,8

79,4

46,1

3,4

84,1

45,7

3,4

83,0

45,1 3,2

81,3

9


10

Planirano smanjenje deficita svakako će doprinijeti i smanjenju razine duga konsolidirane opće države, koji bi se postupno trebao smanjiti s razine od 85,1% BDP-a krajem 2016. na 83,6% krajem 2017. (EU), odnosno s 91,3% na 89% (eurozona), s time da su te projekcije stanja duga u odnosu na BDP za EU-28 identične, a za eurozonu 0,1 do 0,2 p.b. niže u odnosu na one koje su bile iskazane u Zimskim prognozama. Procjene projiciranih proračunskih izdataka za kamate i državne investicije na razini EU i eurozone ostale su nepromijenjene u odnosu na Zimske prognoze, dok su procjene kamatnih izdataka za Hrvatsku bitno manje za 2017. i 2018.

Gospodarski izgledi Europe u ostatku 2017. i 2018. i dalje su ocijenjeni kao vrlo neizvjesni: rizici su općenito postali uravnoteženiji u odnosu na ocjenu iz prethodne zimske prognoze, ali su i dalje povećani. Vanjski rizici su npr. povezani s budućom gospodarskom i trgovinskom politikom SAD-a i širim geopolitičkim napetostima. Gospodarska prilagodba Kine, stanje bankarskog sektora u Europi i predstojeći pregovori s Ujedinjenim Kraljevstvom o istupanju iz EU-a (tzv. Brexit) se u Prognozama također smatraju mogućim negativnim rizicima. U 2017. neće biti niti jedne države članice s negativnim gospodarskim rastom (Grafikon 1), a projicirani raspon stopa rasta država članica za 2017. kreće se u intervalu od 0,9% (Italija) do 4,6% (Malta). S projiciranim rastom od 2,9%, Hrvatska se nalazi u sve brojnijoj skupini država za koje se predviđa rast realnog BDP-a koji je veći od projicirane prosječne stope rasta BDP-a skupine EU-28 (1,9%). Grafikon 1

Na konferenciji za medije prilikom predstavljanja Proljetnih prognoza, Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je da Europa već petu godinu zaredom bilježi rast, potkrijepljen prilagodljivom monetarnom politikom, većim povjerenjem poduzeća i potrošača te poboljšanjem svjetske trgovine te da je velika neizvjesnost kojoj smo svjedočili proteklih dvanaest mjeseci možda konačno na izmaku. No, smatra i da je oporavak eurozone u pogledu zapošljavanja i ulaganja i dalje je neujednačen te da je uklanjanje uzroka tih razlika glavni izazov s kojim ćemo se suočavati sljedećih mjeseci i godina. Nadalje, potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za euro i socijalni dijalog te za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je da gospodarski u EU jača, a da se nezaposlenost i dalje smanjuje. No, smatra da je situacija u pojedinačnim državama članicama vrlo različita te da su gospodarstva u kojima su provedene ambicioznije strukturne reforme uspješnija od drugih. Smatra da za ponovnu uspostavu ravnoteže trebaju odlučne reforme u cijeloj Europi, od otvaranja tržišta proizvoda i usluga do modernizacije tržišta rada i sustava socijalne skrbi jer se u doba demografskih i tehnoloških promjena i europska gospodarstva moraju razvijati kako bi građanima pružila više mogućnosti i bolji životni standard.

Vezano uz prognoze hrvatskog gospodarstva koje je Komisija objavila u Proljetnim ekonomskim prognozama 20173, projekcija porasta BDP-a za Hrvatsku za 2017. iznosi 2,9% (Tablica 2), što predstavlja korekciju na niže za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodno objavljene

Grafikon 1: Projicirane stope rasta BDP-a po državama članicama za 2017.

Izvor: Europska Komisija, podaci Proljetnih ekonomskih prognoza 2017.

__________________________________________ 3 izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije, str. 82 - 83


Zimske prognoze iz veljače. Glavni razlog tome su aktualni problemi najvećeg hrvatskog koncerna Agrokor koji se trenutno nalazi u procesu restrukturiranja, a korekcija za 0,2 postotna boda u BDP-u “na niže” od strane Komisije vjerojatno u određenoj mjeri uključuje i njihovu procjenu utjecaja krize tog koncerna i smanjene razine aktivnosti samog koncerna i njihovih glavnih partnera na smanjenje hrvatskog BDP-a. Učinci provedene reforma poreza na dohodak koja je na snazi od ove godine, zajedno s porastom zaposlenosti i realnih plaća utječe na ubrzavanje ukupne privatne potrošnje, komponente BDP-a koja ponajviše utječe na njegov rast. Osim toga, očekuje se porast izvoza roba za 6%, uz dodatno povećanje tržišnih udjela hrvatskih tvrtki. Izvoz usluga trebao bi ostati na visokoj razini, što se posebno odnosi na prihode od turizma čije se povećanje očekuje zbog primjetnog trenda produljenja glavne ljetne turističke sezone i pojačanog investiranja u turistički sektor. Očekivani porast izvoza roba i usluga doprinosi povećanju suficita tekućeg računa platne bilance, no s druge strane očekuje se i smanjenje deficita na podračunu primarnog dohotka. Naime, postoji mogućnost da se zbog povećanja rezervacija i otpisa nenaplativih kredita smanji dobit poslovnih banaka, zbog čega će se i smanjiti iznosi udjela u dobiti koje banke kćeri u Hrvatskoj isplaćuju svojim inozemnim bankama vlasnicama. To bi sve u konačnici trebalo doprinijeti povećanju suficita tekućeg računa platne bilance s 2,6% BDP-a u 2016. na 2,9% u 2017. Međutim, Komisija upozorava i na rizike na rezultate poslovanja turističkog sektora (čiji se značaj procjenjuje na oko 20% BDP-a), ukoliko se ne riješi problem dugog čekanja putnika i vozila na cestovnim graničnim prijelazima preko kojih inozemni turisti dolaze u našu zemlju. Deficit konsolidirane opće države (fiskalni deficit) iznosio je 0,8% BDP-a u 2016., koja je ujedno bila i posljednja programska godina Hrvatske u okviru Postupka prekomjernog deficita. Taj deficit mnogo je niži od vrijednosti zadane Preporukom Vijeća iz 2014., tako da je time ostvaren i prvi uvjet za formalni izlazak Hrvatske iz Postupka krajem ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra. U Proljetnim prognozama Komisija je procijenila fiskalni deficit Hrvatske u odnosu na BDP u omjerima od 1,1% (2017.), odnosno 0,9% (2018.), što ukazuje na vjerovanje Komisije da će Hrvatska i u 2017. i 2018. održavati razinu deficita unutar granice definirane mastriškim fiskalnim kriterijima i posljedično smanjivati i omjer duga države u odnosu na BDP (s 84,2% u 2016. na 79,4% u 2018.). Kako je porast poreznih prihoda jedan od glavnih čimbenika koji je utjecao povećanje ukupnih fiskalnih prihoda i na smanjenje proračunskog deficita u 2016., Komisija skreće pozornost i na postojanje rizika povezanih s poslovanjem poduzeća pogođenih tzv. “Agrokor krizom”, gdje bi moglo tijekom 2017. doći do smanjenja prihoda države od poreza na dobit čiji su obveznici krizom pogođena poduzeća.

Proces smanjenja proračunskog deficita u Hrvatskoj tijekom razdoblja 2015. - 2018. uglavnom se temelji na rastu proračunskih prihoda s 45,2% BDP-a u 2016. na 47,4% BDP-a u 2018. (povećanje za 2,2 p.b.), dok bi se proračunski rashodi trebali kretati na razini 48,4% - 48,6% BDP-a. Pri tome se predviđa smanjenje udjela natprosječno visokih rashoda za kamate s 3,6% BDP-a u 2015. na 2,8% u 2018., što je povezano s projiciranim smanjenjem ukupne visine konsolidiranog duga opće države, kao i s povoljnijim uvjetima zaduživanja na međunarodnim financijskim tržištima (zbog čega su i smanjene procjene prethodno iskazane u Zimskoj prognozi). Udio rashoda za državne investicije trebao bi se povećati za 0,4 postotna boda u četiri promatrane godine (s 3,1% na 3,5% BDP-a), no unatoč tome neće biti dosegnuta prethodna razina od 3,6% iz 2014. Konsolidirani dug opće države je krajem 2015. dosegao vrijednost od 86,7% BDP-a, koji je do kraja 2016. smanjen na razinu od 84,2% BDP-a, a za 2018. Komisija predviđa smanjenje do razine od 79,4% (za oko 1,9 p.b. niže u odnosu na procjenu iz prethodne Zimske prognoze).

Kako Komisija ocjenjuje stanje na području provedbi reformi (i prethodnih Preporuka) u Hrvatskoj?

U svom dokumentu pod nazivom “Preporuka za Preporuku Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2017. i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2017” od 12. svibnja 2017.4, pod točkom (2) na 2. stranici Komisija podsjeća da je u “Izvješću za Hrvatsku za 2017.” (od 22. veljače 2017.) ocijenjen napredak Hrvatske u odnosu na provedbu Preporuka za Hrvatsku koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016. i Preporuka iz prethodnih godina te je zaključeno da u Hrvatskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Konkretno, dug opće države počeo se 2016. smanjivati, no izložen je valutnom riziku, a rizici po fiskalnu održivost i dalje su veliki u srednjoročnom razdoblju. Smanjuje se dug privatnog sektora (iako je i dalje visok), osobito u korporativnom sektoru i znatno je izložen valutnom riziku. Očekuje se da će oporavku pridonijeti financijski sektor, koji je i dalje izložen valutno induciranom kreditnom riziku, te je udio loših kredita još uvijek visok. Stopa nezaposlenosti brzo se smanjuje zahvaljujući umjerenom otvaranju novih radnih mjesta, ali i smanjenju radne snage. Konačno, posljedica složenog poslovnog okruženja jest smanjenje produktivnih ulaganja i slabiji rast produktivnosti. Pod točkom (5) Komisija navodi da će se nakon obustave Postupka u slučaju prekomjernog deficita (koji bi se trebao formalno dogoditi na kraju ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra – op.a.) na Hrvatsku primjenjivati preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu (odnosno, o “smanjenju duga”).

__________________________________________ 4 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-european-semester-country-specific-recommendations- commission-recommendations_-_croatia-hr.pdf

11


12

Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017. planira postupno poboljšanje salda opće države sa –0,8% BDP-a u 2016. na 0,5% BDP-a u 2020. Srednjoročni proračunski ciljani deficit od –1,75% BDP-a u strukturnom smislu ostvaren je 2016. sa značajnom pozitivnom razlikom, dok se očekuje da će (ponovno izračunani) strukturni saldo 2017. i 2018. biti u skladu sa srednjoročnim proračunskim ciljem, ali bez pozitivne razlike. Nakon toga predviđa se njegovo ponovno blago poboljšanje. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se do 2020. udio duga opće države u BDP-u smanjiti na 72,1%, nakon što je 2015. dosegnuo vrhunac od 86,7% BDP-a.

Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije je povoljan, osobito s obzirom na negativan učinak financijskih poteškoća s kojima se suočava najveće hrvatsko privatno poduzeće Agrokor, a koji se ne uzima u obzir u projekcijama iz programa. Kriza u Agrokoru predstavlja i izravne rizike za proračunske projekcije. Nadalje, nisu u potpunosti precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita od 2017. na dalje. Utvrđeni nedostatci u hrvatskom okviru fiskalnog upravljanja nabrojani su pod točkom (7), gdje se navodi da još nije donesen novi zakon o fiskalnoj odgovornosti, kojim bi se trebao ojačati proračunski okvir i neovisnost i mandat Povjerenstva za fiskalnu politiku. Kasni se s donošenjem izmjena Zakona o proračunu, kojima bi se među ostalim trebalo riješiti pitanje čestih revizija proračunskih planova na središnjoj i lokalnoj razini. Pouzdanost projekcija na kojima se temelje proračunski planovi i dalje je slaba.

Pod točkom (8) Komisija ocjenjuje trenutno stanje na području uvođenja poreza na nekretnine, što je tema Komisijinih preporuka Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. Hrvatska ima relativno niske prihode od periodičnog oporezivanja nepokretne imovine, a te prihode ubiru jedinice lokalne uprave u obliku komunalne naknade povezane s nekretninama, no njezin se obračun i pokrivenost znatno razlikuju. Prihodi ovise i o manje učinkovitom oporezivanju prometa nekretninama. Kao odgovor na ponavljane preporuke, u okviru porezne reforme provedene krajem 2016., predviđeno je da će se komunalna naknada i neki lokalni porezi zamijeniti od 2018. periodičnim porezom na nekretnine, a koji će se obračunavati na temelju pet parametara na temelju kojih se približno određuje vrijednost nekretnine. Smatra se da je to prvi korak prema potpunom uvođenju vrijednosnog poreza na nekretnine koje se planira za 2020. U domeni upravljanja javnim dugom (predmet preporuka iz prethodnih godina), Komisija je u točki (9) podsjetila na važnost pouzdanih izvora financiranja i razboritog upravljanja rizikom. Kao odgovor na preporuku, početkom 2017. donesena je strategija upravljanja javnim dugom za

razdoblje 2017. – 2019., na razini središnje države. Ta je strategija donesena tri godine nakon isteka prethodne strategije. Uočeni su nedostaci u institucijskom sustavu upravljanja javnim dugom, uključujući povezanost s tržištima, upravljanje rizikom i redovito ažuriranje strategije. Izvanproračunske transakcije koje mogu utjecati na dug ne uzimaju se dovoljno u obzir. Kako bi se još efikasnije unaprijedilo upravljanje javnim dugom, Vlada RH je na 39. Sjednici održanoj 1. lipnja 2017. donijela i Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, s ciljem funkcionalnijeg i racionalnijeg organiziranja ministarstva te povećanja učinkovitosti rada, kojom je predviđeno da se ustrojbena jedinica koja se bavi javnim dugom podiže na jednu višu razinu, sukladno Strategiji upravljanja javnim dugom i Nacionalnom programu reformi. Tržište rada nastavilo se oporavljati (točka 10), no nezaposlenost je i dalje visoka, s visokim udjelom dugotrajnih tražitelja posla. Ako se uzme u obzir niska i opadajuća aktivnost, to upućuje na velik i neiskorišten radni potencijal. Pad aktivnosti 2016. osobito je bio izražen kod radno sposobnih niskokvalificiranih radnika i bio je posljedica smanjenja broja ukupno radno sposobnog stanovništva (čimbenici starenja stanovništva i rastuće emigracije).

Što se tiče mirovinskog sustava (točka 11), navodi se da je neaktivnost relativno visoka među skupinama koje ispunjavaju uvjete za rano umirovljenje. Trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini i postoje rizici od siromaštva u starosti zbog kratkoće razdoblja uplaćivanja doprinosa. Postoje mnoge mogućnosti za rano umirovljenje i to punih pet godina prije zakonske dobi za umirovljenje. Financijski su poticaji za rad do pune zakonske dobi za umirovljenje slabi, a najavljene mjere kojima se potiče dulji radni vijek nisu provedene. Odgovornosti povezane sa skrbi (za ukućane) pridonose niskom sudjelovanju na tržištu rada, osobito radno sposobnih žena. Nedostatno je formalizirana skrb za djecu i na regionalnoj razini postoje znatne razlike. Ne plaća se očinski dopust i ugovori o radu rijetko su toliko fleksibilni da dopuštaju uravnoteženje poslovnih obveza i skrbničkih dužnosti. Zakonska dob za umirovljenje za žene je trenutačno 61 godina i devet mjeseci, a za muškarce 65 godina života. Izjednačivanje zakonske dobi za umirovljenje i njezino povećanje sporo napreduje te se očekuje da će 2038. ta dob za oba spola biti 67 godina. Razmatra se ubrzavanje tog procesa, no odluka još nije donesena. U okviru mirovinskog sustava prava na povoljnije uvjete ostvaruju određene kategorije radnika čija su zanimanja klasificirana kao teška i štetna i u određenim sektorima. Nadležna su tijela preispitala popis teških i opasnih zanimanja, no racionalizacija tih odredaba zasad nije provedena.


Kad je riječ o učinkovitosti i pravednosti sustava socijalne zaštite (točka 12), uočene su manjkavosti zbog neusklađenosti kriterija prihvatljivosti, rascjepkane geografske pokrivenosti, nedostatka koordinacije među nadležnim tijelima i slabe transparentnosti. Za program minimalnog dohotka namijenjenog najsiromašnijim kućanstvima 2016. izdvojeno je samo 0,6% BDP-a. Nije ostvaren napredak u provedbi planova reforme, među ostalim ni u institucionalnoj preraspodjeli nadležnosti ni u usklađivanju kriterija prihvatljivosti. Stjecanje vještina potrebnih na tržištu rada važan je uvjet za zapošljavanje (točka 13). Sudjelovanje u programima obrazovanja odraslih vrlo je nisko, kao i rashodi za aktivne politike tržišta rada, mjere prekvalifikacije i cjeloživotno obrazovanje te njihova pokrivenost. Osposobljavanje nije dovoljno usmjereno na starije i niskokvalificirane radnike te dugotrajno nezaposlene, koji se obično suočavaju s posebnim izazovima u pogledu zapošljavanja. Kasni se s izradom novog zakonodavstva kojim bi se poboljšala kvaliteta ustanova, programa i nastave za obrazovanje odraslih.

Podaci iz međunarodnih studija upućuju na ozbiljne nedostatke u rezultatima hrvatskih učenika u dobi od 15 godina u području osnovnih vještina, prirodnih predmeta i matematike (točka 14), gdje se navodi da je Reforma školskog kurikuluma uvedena 2015. u okviru provedbe strategije za obrazovanje, znanost i tehnologiju u cilju poboljšanja sadržaja i podučavanja prenosivih vještina. Nakon ambivalentnih reakcija dionika reforma je kurikuluma revidirana, a provedba znatno odgođena. Proces se sada treba nastaviti u skladu s izvornim ciljevima. Hrvatska je nedavno donijela strategiju o razvoju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Ta bi strategija trebala poslužiti za ažuriranje kurikuluma u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, povećanje udjela praktične nastave i poboljšanje nastavne kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Još nije uveden sustav za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja. U točki 16 navodi se da neusklađenost okvira za određivanje plaća i dalje ograničava transparentnost plaća i jednako postupanje te kontrolu vlade nad rashodima za plaće u javnom sektoru, što podrazumijeva rizike prelijevanja na šire gospodarstvo. Vlada je u veljači 2017. donijela zajedničke smjernice za pregovore i praćenje kolektivnih ugovora u javnom sektoru, no usklađivanje okvira za određivanje plaća odgođeno je za 2019. Poduzeća u državnom vlasništvu u prosjeku su manje produktivna od privatnih poduzeća, što upućuje na slabosti u njihovu upravljanju (točka 17), što ima negativan učinak na raspodjelu resursa i pridonosi niskom rastu produktivnosti u gospodarstvu.

Mjere za uvođenje privatnog vlasništva u poduzeća u državnom vlasništvu prošle su godine zabilježile spor napredak. Upravljanje tim poduzećima poboljšalo bi se boljim praćenjem rezultata njihova rada i odgovornosti njihovih upravnih tijela, uključujući poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne uprave. Kako bi se poboljšalo stanje na tom području, osnovano je Ministarstvo državne imovine, a Vlada RH je na 39. Sjednici održanoj 1. lipnja 2017. donijela i Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, prema kojoj se, između ostalog, u okviru Uprave za gospodarstvo i financijski sustav jačaju poslovi vezani uz financijske analize poslovanja tvrtki u državnom vlasništvu. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ima ključnu ulogu u provedbi financijskih instrumenata EU-a, osobito Plana ulaganja za Europu. Da bi mogla obavljati tu funkciju, trebala bi ispunjavati visoke standarde transparentnosti i odgovornosti. U točki 18 navodi se da nadležna tijela planiraju da do kraja 2017. neovisni revizori provedu reviziju kvalitete imovine iz HBOR-ova kreditnog portfelja. Na temelju rezultata te revizije ponovno će se razmotriti regulatorni okvir i upravljačka struktura HBOR-a. Neporezna davanja, od kojih se mnoga statistički smatraju porezom, opterećuju poslovno okruženje. Kao odgovor na preporuku, u točki 19 Komisija podsjeća da je Vlada u ljeto 2016. odlučila ukinuti 13 neporeznih davanja i smanjiti još njih 11, no provedba sporo napreduje. Poduzeća su i dalje pod znatnim administrativnim opterećenjem. Donesen je akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja kojim je obuhvaćeno osam regulatornih područja, no provedba još nije počela.

Kada je riječ o pružateljima usluga i reguliranim profesijama, hrvatski su propisi restriktivni, osobito za odvjetnike. Vlada je u ljeto 2016. donijela akcijski plan za izmjenu i modernizaciju neprikladnih propisa, koji je međutim ograničen u pogledu područja primjene i iscrpnosti (točka 21).

Što se tiče pravosuđa, u točki (22) navodi se da su prvostupanjski sudski postupci dugotrajni u trgovačkim, građanskim i kaznenim predmetima, unatoč smanjenju broja neriješenih predmeta. Elektroničkim podnošenjem i dostavom sudskih dokumenata mogao bi se znatno poboljšati pravosudni sustav, no to još nije uvedeno. Suci trgovačkih sudova nemaju internetski pristup registrima: time se smanjuje učinkovitost rješavanja stečajnih postupaka. Sudske odluke rijetko su dostupne na internetu i još nisu provedene reforme upravljanja predmetima na prvostupanjskim trgovačkim sudovima, primjerice ažuriranje poslovnih procesa. Stanje u bankarskom sustavu ocijenjeno je u točki (23), gdje Komisija iznosi svoj stav da je bankarski sektor

13


14

i dalje je dobro kapitaliziran te da je tijekom 2016. ponovno postao profitabilan (nakon što je 2015. došlo do konverzije kredita denominiranih u švicarskom franku u kredite denominirane u euru). U posljednje vrijeme smanjuje se udio loših kredita u ukupnim kreditima, no taj je udio i dalje visok, osobito kod nefinancijskih poduzeća. Vlada je u okviru nedavne porezne reforme kao odgovor na prethodne Preporuke uvela i nove odredbe o poreznom tretmanu otpisa loših kredita, čije je učinke potrebno pozorno pratiti, kao i učinkovitost nedavno provedene reforme stečajnog okvira u pogledu lakšeg rješavanja loših kredita.

Proljetni paket Europskog semestra 2017: Komisijine Preporuke po državama članicama (uključujući i Hrvatsku)

U sklopu tzv. Proljetnog paketa Europskog semestra 2017, Komisija je donijela i objavila 22. svibnja 2017. Preporuke po državama članicama o ekonomskoj politici za 2017. i 2018. te je poručila da bi države članice trebale iskoristiti mogućnosti gospodarskog oporavka kako bi nastavile strukturne reforme, potaknule ulaganja i ojačale javne financije5. Iako se prioriteti u različitim državama članicama EU-a razlikuju, potrebni su zajednički dodatni napori koji su ključni za ostvarenje veće razine uključivog, čvrstog i održivog rasta. Gospodarstvo u EU-u i eurozoni je otpornije, no izazovi poput sporog rasta produktivnosti, posljedica krize, uključujući trajne nejednakosti te nesigurnosti povezane uglavnom s vanjskim čimbenicima i dalje su prisutni. Komisija stoga poziva države članice da iskoriste tu priliku za jačanje temelja svojih gospodarstava provedbom gospodarskih i socijalnih prioriteta koji su zajednički utvrđeni na europskoj razini: poticanje ulaganja, provedba strukturnih reformi i osiguranje odgovornih fiskalnih politika. Preporuke su utemeljene na detaljnoj analizi stanja u svakoj državi članici. Izrađene su “po mjeri” i kao takve rezultat su otvorenog dijaloga s državama članicama tijekom čitave godine. Posebno se naslanjaju na analizu iz Komisijinih Izvješća po državama članicama, nacionalne programe reformi te programe stabilnosti i konvergencije koje su države članice dostavile Komisiji krajem travnja. Osim toga, u njima su uzeti u obzir i najnoviji podaci iz Komisijine proljetne prognoze.

U Priopćenju za medije povodom objave Preporuka6 napominje se da se europsko gospodarstvo pokazalo se otpornim na velike izazove, da su stope rasta u EU-u i eurozoni u 2016. iznosile približno 2%, da se javne financije poboljšavaju, da je zaposlenost s gotovo 233 milijuna zaposlenih rekordno visoka te da je nezaposlenost na najnižoj razini od 2009. U nekim državama članicama ulaganja premašuju razine prije krize, čemu je pripomogao

i Plan ulaganja za Europu, tzv. Junckerov plan. Međutim, spor rast produktivnosti i posljedice krize, uključujući razlike među državama i unutar njih, i dalje opterećuju gospodarstvo, kao i neizvjesnost povezana uglavnom s vanjskim čimbenicima. Za jačanje pozitivnih kretanja i konvergencije u državama članicama i EU-u, ključno je da rast bude u većoj mjeri uključiv, čvrst i održiv, uključujući povećanje konkurentnosti i inovativnosti. To je cilj preporuka u okviru Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika. Taj pristup uključuje i veći naglasak na socijalne prioritete i izazove u državama članicama. Komisija je nedavno predstavila svoj prijedlog za europski stup socijalnih prava, u kojemu se utvrđuju ključna načela i prava za podupiranje pravednih tržišta rada koja dobro funkcioniraju te sustava socijalne skrbi. Konstatirano je da su države članice tijekom vremena u prosjeku ostvarile određeni napredak u provedbi dvije od tri preporuke po državama članicama, što potvrđuje da se važne reforme provode diljem EU. Najveći napredak u provedbi reformi ostvaren je u područjima politika koje se odnose na „fiskalnu politiku i fiskalno upravljanje“ te „financijske usluge“. U sferi implementacije prošlogodišnjih preporuka po državama članicama, najveći su napredak države članice ostvarile u području fiskalne politike i fiskalnog upravljanja te u području aktivnih politika tržišta rada. Konkretno, poduzete su mjere u području poreznih politika (npr. smanjenje poreznog opterećenja rada), politika tržišta rada i socijalnih politika (prije svega u pogledu socijalne uključenosti i skrbi za djecu) te financijskih usluga. S druge strane, područja u kojima je ostvaren najmanji napredak uključuju tržišno natjecanje na području usluga te poslovno okruženje. Općenito se stječe dojam da države članice i dalje ulažu napore u provedbu reformi, no trenutno se implementacija većine preporuka po državama članicama za 2016. napredak može ocijeniti u rasponu između „ograničenog” i „određenog” napretka.

Što se tiče Hrvatske, Komisija je u već spomenutom dokumentu pod nazivom “Preporuka za Preporuku Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2017. i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2017.<ws” od 22. svibnja 2017., nakon ocjene reformskog stanja u Hrvatskoj iznijela i pet specifičnih Preporuka za koje se očekuje da će ih Hrvatska provesti tijekom (ostatka) 2017. i 2018., kako slijedi: 1. Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što znači da bi 2018. trebala i dalje biti u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem. Do rujna 2017. ojačati proračunsko planiranje i višegodišnji proračunski okvir, uključujući jačanjem neovisnosti i mandata Povjerenstva za fiskalnu politiku.

__________________________________________ 5 detaljnije na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-european-semester-country-specific-recommendations-commission-recommen dations-communication.pdf 6 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1311_hr.htm


Poduzeti potrebne mjere za uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine. Ojačati okvir upravljanja javnim dugom, među ostalim godišnjim ažuriranjem strategije upravljanja javnim dugom. 2. Osigurati mjere za odvraćanje od ranog umirovljenja, ubrzati prelazak na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i uskladiti odredbe o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje. Poboljšati koordinaciju i transparentnost socijalnih naknada.

3. Poboljšati obrazovanje odraslih, osobito starijih radnika, niskokvalificiranih radnika i dugotrajno nezaposlenih. Ubrzati reformu obrazovnog sustava. 4. Smanjiti rascjepkanost i poboljšavati funkcionalnu raspodjelu nadležnosti u javnoj upravi uz istovremeno poboljšanje učinkovitosti i smanjenje teritorijalnih nejednakosti u pružanju javnih usluga. Na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima uskladiti okvire za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama.

5. Ubrzati prodaju poduzeća u državnom vlasništvu i ostale državne imovine i poboljšati korporativno upravljanje u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu. Znatno smanjiti opterećenje poduzeća koje je posljedica regulatornih troškova i administrativnih opterećenja. Ukloniti regulatorne prepreke koje ometaju pristup reguliranim profesijama i profesionalnim i poslovnim uslugama te njihovo obavljanje. Poboljšati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava, osobito smanjenjem trajanja postupaka u građanskim i trgovačkim predmetima. Specifične preporuke za države članice (uključujući Hrvatsku) koje je Komisija predložila Vijeću EU u potpunosti su usvojene na sastanku Vijeća EU 16. lipnja u Luxembourgu i time su postale obvezujuće.

Zaključak

U domeni očekivanog gospodarskog rasta EU i eurozone, Proljetne ekonomske prognoze Komisije za 2017. i 2018. su blago optimističnije u odnosu na Zimske prognoze iz veljače. Međutim, projekcija rasta BDP-a za Hrvatsku za 2017. iznosi 2,9%, što predstavlja korekciju na niže za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodne Zimske prognoze iz veljače. Glavni razlog tome su aktualni problemi koncerna najvećeg hrvatskog koncerna Agrokor koji se trenutno nalazi u procesu restrukturiranja, a korekcija za 0,2 postotna boda u BDP-u od strane Komisije vjerojatno u određenoj mjeri uključuje i njihovu procjenu utjecaja krize tog koncerna i smanjene razine aktivnosti samog koncerna i njihovih glavnih partnera na smanjenje hrvatskog BDP-a. Učinci provedene reforma poreza na dohodak koja je na snazi od ove godine, zajedno s porastom zaposlenosti i realnih plaća utječu na ubrzavanje ukupne

privatne potrošnje, komponente BDP-a koja ponajviše utječe na njegov rast. Osim toga, očekuje se porast izvoza roba za 6%, uz dodatno povećanje tržišnih udjela hrvatskih tvrtki. Izvoz usluga trebao bi ostati na visokoj razini, što se posebno odnosi na prihode od turizma čije se povećanje očekuje zbog primjetnog trenda produljenja glavne ljetne turističke sezone i pojačanog investiranja u turistički sektor. Međutim, Komisija upozorava i na rizike na rezultate poslovanja turističkog sektora (čiji se značaj procjenjuje na oko 20% BDP-a), ukoliko se adekvatno ne riješi problem dugog čekanja putnika i vozila na cestovnim graničnim prijelazima preko kojih inozemni turisti dolaze u našu zemlju.

Fiskalni deficit u 2016. iznosio je 0,8% BDP-a u 2016. i mnogo je niži od vrijednosti zadane Preporukom Vijeća iz 2014. U Proljetnim prognozama Komisija je procijenila fiskalni deficit Hrvatske u odnosu na BDP u omjerima od 1,1% (2017.), odnosno 0,9% (2018.), što ukazuje na vjerovanje Komisije da će Hrvatska i u 2017. i 2018. održavati razinu deficita unutar granice definirane mastriškim fiskalnim kriterijima i posljedično smanjivati i omjer duga države u odnosu na BDP. Temeljem takvih spoznaja Komisija je preporučila Vijeću EU da se postupak u slučaju prekomjernog deficita obustavi za Hrvatsku (i Portugal). Vijeće je na sastanku 16. lipnja 2017. prihvatilo Komisijinu preporuku i Hrvatska i Portugal formalno su izašli iz Postupka na prekomjernog deficita7. U Postupku su nakon toga ostale svega četiri države članice, što je mnogo manje u o odnosu na 24 države članice koje su bile obuhvaćene Postupkom 2011., u doba najžešće krize eurozone. Kako je porast poreznih prihoda jedan od glavnih čimbenika koji je utjecao povećanje ukupnih fiskalnih prihoda i na smanjenje proračunskog deficita Hrvatske u 2016., Komisija skreće pozornost i na postojanje rizika povezanih s poslovanjem poduzeća pogođenih tzv. “Agrokor krizom”, gdje bi moglo tijekom 2017. doći do smanjenja prihoda države od poreza na dobit čiji su obveznici krizom pogođena poduzeća.

Jedanaest dana nakon objave Proljetnih prognoza Komisija je objavila svoj prijedlog Preporuka po državama članicama (koje formalno usvojilo i Vijeće EU 16. lipnja), kojima se utvrđuju smjernice ekonomske politike za pojedine države članice za sljedećih 12 do 18 mjeseci. Hrvatska je dobila pet specifičnih preporuka (od kojih se neke gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodne godine), što znači da nakon izlaska iz Postupka prekomjernog deficita Hrvatska mora snažno krenuti u provedbu reformi koje se odgađaju već neko vrijeme (poglavito reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava) i ubrzanje provedbe nekih reformi koje su u tijeku, a odvijaju se sporo u odnosu na zacrtane planove.

__________________________________________ 7 tekst Odluke VIJEĆA o stavljanju izvan snage Odluke 2014/56/EU o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj dostupna je na: http://data. consilium.europa.eu/doc/document/ST-10000-2017-INIT/hr/pdf

15


UDK: 338 16

Ivana Petričko, mag. oec.*

Godišnjak svjetske konkurentnosti: Hrvatska blago poboljšala finalnu ocjenu, ali ne i poziciju Godišnjak svjetske konkurentnosti (eng. IMD World Competitiveness Report) kojeg provodi Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne (eng. World Competitiveness Center - IMD) analizira 342 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Godišnjak svjetske konkurentnosti mjeri koliko dobro države upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Prema ovome istraživanju koje je provedeno u veljači i ožujku 2017., Hrvatska je zauzela 59. mjesto od ukupno 63 države obuhvaćane ovim istraživanjem. Ove godine, po prvi put su u istraživanje uključene dvije nove države: Cipar i Saudijska Arabija. Kao i prošle godine, Hong Kong i Švicarska su najkonkurentnije države svijeta, dok su u Europskoj uniji lideri Nizozemska (5. mjesto) i Irska (6. mjesto). Država koje je najviše napredovala ove godine je Kina (+18 mjesta) zahvaljujući međunarodnoj trgovini. (Tablica 1.)

U ovogodišnjem izvješću Hrvatska je pala za jedno mjesto na ljestvici, iako je poboljšala ocjenu konkurentnosti. Zanimljivo je primijetiti kako se ocjena konkurentnosti u razdoblju 2007. - 2009. znatno poboljšala, dok u razdoblju 2011. - 2014. bilježimo kontinuirani pad te od 2015. značajno poboljšanje. Primjerice, u razdoblju od 2014. do 2017. finalna ocjena porasla je za 17,55 bodova. Međutim, kako su druge države koje se ovim izvješćem analiziraju napredovale više, Hrvatska je pala za jedno mjesto. Analizirajući pozicije drugih država u okruženju, uočava se pad na ljestvici konkurentnosti gotovo svih država, izuzev Bugarske i Estonije koje su napredovale za jedno mjesto. Najveći pad ocjene zabilježen je kod Slovačke (-11 mjesta), Mađarske (-6 mjesta) i Poljske (-5 mjesta) iako su im finalne ocjene porasle tijekom promatranog razdoblja.

Pored ukupne ocjene na ljestvici konkurentnosti, važno je promatrati i dinamiku finalne ocjene pri čemu najkonkurentnija država svijeta ima ocjenu 100.

__________________________________________ * Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić


Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

Promjena u odnosu na prošlogodišnje razdoblje

2017.

2016.

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

Naziv države

Tablica 1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema IMD-u 2007.-2017. (pozicija i finalna ocjena dodijeljena pojedinoj državi)

Češka

32 (59,62)

28 (62,25)

29 (66,76)

29 (65,44)

30 (70,99)

33 (66,19)

35 (64,41)

33 (62,21)

29 (70,83)

27 (76,15)

28 (78,96)

-1

Litva

31 (61,07)

36 (56,23)

31 (64,88)

43 (54,10)

45 (60,21)

36 (63,42)

31 (66,49)

34 (62,01)

28 (71,74)

30 (74,04)

33 (75,62)

-3

Estonija

22 (74,30)

23 (69,65)

35 (62,57)

34 (62,64)

33 (68,26)

31 (66,95)

Poljska

52 (42,73)

44 (47,99)

44 (53,93)

32 (64,48)

34 (66,86)

34 (64,18)

Slovenija

40 (55,17)

32 (57,90)

32 (64,64)

52 (48,69)

51 (56,88)

51 (52,96)

Latvija

Bugarska Rumunjska

Slovačka

Mađarska Hrvatska

/

41 (48,74)

44 (47,29)

34 (57,72)

35 (57,63)

53 (38,52)

/

39 (51,39)

45 (47,55)

30 (59,37)

38 (52,93)

49 (45,20)

/

38 (58,99)

54 (46,95)

33 (63,91)

45 (53,91)

53 (48,59)

/

53 (47,76)

54 (47,48)

49 (51,09)

42 (54,12)

56 (40,06)

/

55 (53,56)

50 (57,50)

48 (58,59)

47 (58,92)

58 (49,40)

/

54 (48,45)

53 (48,93)

47 (55,67)

45 (57,34)

57 (45,30)

36 (64,42)

33 (65,44)

41 (58,68)

52 (51,00)

57 (47,80)

55 (49,70)

47 (54,49)

50 (53,50)

58 (44,11)

30 (64,34)

36 (61,77)

35 (61,85)

55 (46,25)

56 (45,78)

47 (52,84)

45 (53,30)

48 (52,55)

59 (38,97)

31 (69,21)

33 (68,76)

43 (59,78)

49 (56,76)

55 (50,32)

47 (57,13)

46 (57,18)

48 (57,00)

58 (44,76)

31 (73,55)

33 (71,30)

37 (66,55)

43 (64,87)

50 (61,74)

49 (62,27)

40 (65,89)

46 (62,65)

58 (51,59)

30 (77,76)

38 (73,72)

4

1

-8

-5

14

-2

40 (71,85)

-3

-40

49 (65,73)

1

-8

43 (70,50)

50 (64,75)

0

-3

-1

51 (64,73)

-11

59 (56,52)

-1

52 (64,42)

-6

-6

-17

-17 -6

Izvor: Institut za razvoj poslovnog upravljanja IMD, www.imd.org Grafikon 1. Konkurentnost Hrvatske prema IMD-u za razdoblje 2007. - 2017. Češka

Estonija Litva

Poljska Latvija

Slovenija

Bugarska

Rumunjska Mađarska Hrvatska

Izvor: Institut za razvoj poslovnog upravljanja IMD, www.imd.org

17


Temeljni razlog zašto smo pali na ljestvici konkurentnosti iako finalna ocjena raste, odnosi se na činjenicu da se reforme presporo događaju, odnosno druge države su brže i učinkovitije usvojile nužne promjene i radi toga je vidljivo hrvatsko zaostajanje za drugim državama članicama. (Tablica 2.) Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura te 5 indeksa za svako područje koji se detaljno analiziraju u nastavku.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnosti: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastrukture te pet indeksa za svako navedeno područje. Analizirajući ovogodišnje rezultate prema svakom području, mogu se donijeti sljedeći zaključci:

• Gospodarski rezultati: iako smo pali za jedno mjesto u ovom području, uočava se napredak indeksa domaće ekonomije, međunarodne ekonomije, stranih investicija i zaposlenosti. Tome su najviše pridonijeli veliki prihodi od turizma i izvoza te niski indeks troškova života i niske cijene najma uredskog prostora.

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

Tablica 2. Pojedinačne ocjene dodijeljene Hrvatskoj u Godišnjaku svjetske konkurentnosti i usporedba s prošlogodišnjim rezultatima Područje

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Promjena u odnosu na prošlogodišnje razdoblje

18

Gospodarski rezultati

53

56

56

58

58

57

56

57

-1

-4

Međunarodna trgovina

41

40

42

44

38

27

24

18

6

23

7

-5

5

2

Zaposlenost

51

54

57

57

58

58

60

45

58

2

-7

43

-4

-8

Strana ulaganja

Domaća ekonomija

40

55

50

57

53

57

54

60

55

60

47

59

52

58

53

Cijene

Efikasnost javnog sektora

55

54

-1

-2

46

52

46

51

42

54

55

54

57

-13

33

54

-3

Javne financije

47

39

57

47

48

56

46

27

56

44

22

54

45

4

54

44

18

54

Fiskalna politika

35

50

Institucije

Poslovna legislativa

53

54

57

54

56

50

56

49

57

52

54

55

4

-17

55

-1

-2

59

-4

-5

Društveno okruženje

59

40

58

39

60

35

59

39

61

33

61

36

15

58

41

-3

Efikasnost poslovnog sektora

51

63

-2

-5

Financije

50

50

54

53

54

52

56

59

-3

-9

-2

-9 -5

58

56

57

60

60

61

61

63

-3

Stavovi i vrijednosti

62

63

-2

-5

Tržište rada

Menadžment

53

58

55

59

59

59

59

60

60

60

61

61

60

60

Produktivnost i efikasnost

43

41

42

-4

38

37

36

34

34

52

34

56

-2

37

54

-4

Zdravlje i okoliš

54

51

-3

51

52

46

51

55

43

52

48

43

54

49

41

Znanstvena infrastruktura

35

5

42

49

1

Infrastruktura

56

33

1

4

-2

-5

53

-4

-5

-1

-9

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura

Tehnološka infrastruktura

39

48

44

38

50

42

39

47

37

43

49

45

42

50

44

Izvor: Institut za razvoj poslovnog upravljanja IMD, www.imd.org

42

51

48

42

49

52

44

53


• Efikasnost javnog sektora: uočava se pad za jedno mjesto te pad u svim podkategorijama izuzev javnih financija. U ovoj kategoriji pozivan doprinos konkurentnosti pridaje nizak porez na dobit, stabilnost tečaja, niske otpremnine te niske carinske barijere. • Efikasnost poslovnog sektora: u ovom području primjećuje se pad za dvije pozicije u odnosu na prošlogodišnje rezultate te pad u svim podkategorijama osim produktivnosti i efikasnosti. Doprinos konkurentnosti u ovom području odnosi se na relativno niske plaće, posebice managementa, relativno veliki broj radnih sati i visoki udio žena u zaposlenosti. • Infrastruktura: također se uočava pad, kako u navedenoj kategoriji, tako i u podkategorijama, osim zdravlja i okoliša. Konkurentnost u ovom segmentu poboljšava povoljan odnos broja učenika i učitelja kao i izdvajanja za obrazovanje po učeniku, udio obnovljivih izvora energije, obrazovana ženska radna snaga, dostupnost zdravstvenih usluga te niski troškovi mobilnih telekomunikacija. Nadalje, najveći pad ove godine zabilježen je u području poslovnog zakonodavstva (-4) radi politike poticanja tržišnog natjecanja i zaštite ulagača, pogoršanja anketnih ocjena korisnosti subvencija te pristupa javnoj nabavi, zatim osnovne infrastrukture (-4) radi kvalitete upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini te održavanja i ulaganja u

razvoj infrastrukture, znanstvene infrastrukture (-4) radi loših pokazatelja ulaganja i istraživanje, razvoja i inovacije, te indeksa cijena (-4) radi cijene goriva.

Zanimljivo je promatrati odgovore prikupljene analizom mišljenja gospodarstvenika. Naime, gospodarstvenicima koji su sudjelovali u istraživanju ponuđeno je 15 pokazatelja konkurentnosti, od kojih su ispitanici trebali odabrati pet za koje smatraju da su ključni čimbenici atraktivnosti gospodarstva. (Grafikon 2.) Prema mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura te visoka razina obrazovanja, dok su na zadnjem mjestu politička stabilnost i predvidljivost te sposobnost vlade. Ljudski faktor ponovno se pokazao kao presudan čimbenik uspješnosti pojedinog gospodarstva.

Po prvi put ove godine, IMD je objavio zasebno izvješće o digitalnoj konkurentnosti prema kojem se Hrvatska nalazi na 48. mjestu od 63. države uključene u istraživanje. Digitalna konkurentnost bila je jedno od područja koje se analiziralo izvješćem i pokazatelji za digitalnu konkurentnost uključeni su u rezultate Godišnjeg izvješća

o konkurentnosti, ali od ove godine rezultati su posebno izdvojeni. Ovo zasebno izvješće koje analizira tehnologiju i znanstvenu infrastrukturu uvodi nekoliko dodatnih kriterija koji mjere sposobnost države u usvajanju digitalnih

Grafikon 2. Mišljenje gospodarstvenika o ključnim čimbenicima atraktivnosti gospodarstva

Izvor: Institut za razvoj poslovnog upravljanja IMD, www.imd.org

19


20

tehnologija i njihove primjene u javnom sektoru, poslovnim modelima i općenito u društvu, a obuhvaća tri faktora: znanje, tehnologiju i spremnost za budućnost. (Tablica 3.)

Na vrhu ove ljestvice je Singapur, a slijede Švedska, SAD, Finska te Danska radi modernih državnih institucija koje doprinose razvoju tehnoloških inovacija. Primjerice, SAD znatna sredstva ulaže u razvoj znanstvene infrastrukture i u generiranje novih ideja, a vlada pruža značajnu podršku tehnološkim inovacijama. Navedeno pokazuje da u digitalno konkurentnim državama vlade doprinose usvajanju novih tehnologija i potiču stvaranje modernih javnih usluga. Područja vezana uz poslovnu agilnost pri suočavanju s tehnološkim promjenama od krucijalne su važnosti u ovome izvješću. Ono što rezultati pokazuju jest da države koje su najniže rangirane ne ulažu u razvoj talenata koje imaju na raspolaganju. Kako navode u IMD-u, postoji značajna povezanost između nedostatka talenata i lošeg obrazovnog sustava s nedostatkom poslovne agilnosti. Zbog toga, ključ uspjeha nalazi se u kvalitetnom obrazovnom sustavu koji prati trendove na tržištu i stvara nova znanja. Analizirajući rezultate za Hrvatsku, razvidno je značajno zaostajanje u gotovo svim područjima, posebice poslovnoj agilnosti u kojoj smo pali za 12 mjesta u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Najveće slabosti prepoznate su u nedostatku međunarodnog iskustva, obuci zaposlenika, nedostatku strane visoko kvalificirane radne snage, nedostatku digitalnih vještina, javno privatnog partnerstva te pametnog upravljanja gradovima.

Tehnološki napredak, znanje, obrazovanje, slobodno kretanje ljudi i kapitala i drugi čimbenici kvalitete postali su ključni generatori rasta koji uzrokuju stalne promjene na putu razvoja i podizanja nacionalne konkurentnosti. Informacije, tehnologija, ljudski kapital i komunikacije predstavljaju najbitnije čimbenike napretka, a nedovoljnim razvijanjem i konstantnim ulaganjem raspoloživih resursa u njih nije moguće očekivati gospodarski rast, povećanje produktivnosti, osiguranje povoljnog poslovnog okruženja, rast inovacija i u konačnici postizanje konkurentne prednosti.

Rezultati izvješća ukazuju na nužne promjene u obrazovnom sustavu i znanosti te obvezno povezivanje s gospodarstvom i potrebama poslodavaca fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu s budućim potrebama na tržištu rada. Zadržavanje i privlačenje talentiranih ljudi moguće je samo ako se kreiraju radna mjesta i otvore mogućnosti za profesionalnu afirmaciju. Nužno je stvoriti preduvjete tako da kvalificirana radna snaga, obrazovani mladi ljudi stečena znanja i inovacijski potencijal primijene u praksi stvarajući tako nove vrijednosti ključne za cijelo gospodarstvo, rast i razvoj. Države su postale fleksibilne, brzo se mijenjaju i prilagođavaju globalnim trendovima te potrebama poduzetnika i građana, tako da one koje polako napreduju i provode male promjene obavezno padaju na rang listama i vidno zaostaju unatoč boljim ocjenama.

Tablica 3. Ljestvica digitalne konkurentnosti Hrvatske u razdoblju 2013.-2017. 2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Promjena u odnosu na prošlogodišnje rezultate

Ukupan rang na ljestvici

49

45

46

44

48

-4

1

Znanje

50

49

46

45

50

-5

0

58

59

57

56

59

-3

-1

41

-4

1

35

1

4

Naziv područja

Talent

Obuka i obrazovanje

42

37

39

37

Koncentracija znanja

39

48

44

41

47

-4

1 -4

46

42

47

-5

56

47

52

Kapital

48

35

43

48

40

48

52

-4

4

40

0

-9

Tehnologija

Pravni okvir

Tehnološki okvir

31

37

39

36

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

40

Spremnost za budućnost

49

47

52

50

56

-6

-7

Usvajanje stavova

45

44

54

54

43

11

2

62

-12

-6

46

0

-9

Poslovna agilnost

IT integracija

56

37

56

38

50

44

45

46

Izvor: Institut za razvoj poslovnog upravljanja IMD, www.imd.org


UDK: 331.6 21

Danijela Stepić, univ.oec.spec.*

Dobro financijsko upravljanje i sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Kvalitetno ili dobro financijsko upravljanje u javnom sektoru karakteriziraju sljedeća obilježja: • Upravljanje po načelu „vrijednost za novac • Upravljačka odgovornost na svim razinama upravljanja • Sustavni pristup i pogled na kontrole1

Upravljanje po načelu „vrijednost za novac“ treba osigurati da institucije u javnom sektoru u realizaciji svojih ciljeva pružanju usluga građanima i drugim aktivnostima kojima se bave zadovolje standarde kvalitete, posluju u skladu sa zakonima i pravilima i pri tome troše što je moguće manje proračunskih sredstava, odnosno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Dobro financijsko upravljanje zahtijeva i uređen sustav upravljačke odgovornosti unutar kojeg rukovoditelji za svoje odluke, postupke i rezultate odgovaraju onome tko ih je imenovao ili prenio odgovornosti. Rukovoditelji na svim razinama upravljanja donošenjem odluka i načinom kako organiziraju poslovanje impliciraju financijske učinke, vidljive prije ili kasnije, trebaju za njih biti i odgovorni. Za razvoj upravljačke odgovornosti važno je da rukovoditelji na svim razinama upravljanja imaju jasno postavljene

ciljeve i pokazatelje uspješnosti, uključujući i financijske parametre koji se od njih očekuju, da su linije ovlasti i odgovornosti jasno postavljene i dosljedno primijenjene te da je uspostavljen sustav izvještavanja. Rukovodstvo na višim razinama upravljanja treba imati pravovremene informacije ostvaruje li rukovodstvo na nižim razinama ono što se od njega očekuje, je li to u skladu s dogovorenim pravilima poslovanja i koliko je u tome uspješno. Upravljanje po načelu „vrijednost za novac“ s razvijenom „upravljačkom odgovornošću“ zahtijeva aktivan pristup upravljanju u kojem se, ne umanjujući važnost zakonitosti i pravilnosti u poslovanju, zahtijeva puno šire sagledavanje, analiziranje i praćenje troše li se sredstva na ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način te koji se rezultati i učinci postižu. Takvo upravljanje zahtjeva sustavni pristup i pogled na kontrole jer klasične kontrolne aktivnosti, primjerice formalne i suštinske kontrole računa jesu važne, ali ne i dovoljne i predstavljaju tek jedan segment u cjelokupnom sustavu unutarnjih financijskih kontrola. Potrebno je graditi cjelokupno kontrolno okruženje koje će podržati takav pristup upravljanju, što uključuje etične, moralne i kompetentne zaposlenike, rukovodstvo koje

_______________________________________ * Danijela Stepić, univ.oec.spec., načelnica Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole, Uprava za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i financijske kontrole, Ministarstvo financija 1 Ministarstvo financija RH (2012) Priručnik za financijsko upravljanje i kontrole, Zagreb, str. 14


22

ima planski pristup poslovanju, adekvatne organizacijske strukture unutar kojih su uređene ovlasti i odgovornosti na svim razinama upravljanja, uključujući i uređene odnose između povezanih institucija u javnom sektoru te jasne procedure rada. Zahtijeva se upravljanje rizicima, utvrđivanje potencijalnih problema u realizaciji ciljeva i odluka te pravovremeno poduzimanje mjera koje će spriječiti potencijalne probleme ili minimizirati njihove efekte ako se dogode. Potrebno je razvijati širok spektar kontrolnih aktivnosti i primjenjivati ih prije donošenja poslovnih odluka, tijekom realizacije i nakon što su odluke donesene i provedene kako bi se sagledali i analizirali njihovi učinci. Potrebno je razvijati sustave informacija i komunikacija koje će pružiti adekvatne informacije za potrebe upravljanja troškovima, prihodima, imovinom, obvezama, zatim informacije o zahtjevima građana, njihovom zadovoljstvu o pruženim uslugama i sl. Također, zahtijeva se kontinuirano praćenje sustava financijskog upravljanja i kontrola kako bi se na vrijeme uočile slabosti i poduzele mjere za njihovo otklanjanje. U proračunu usmjerenom na ulazne veličine naglasak je na kontrolama zakonitosti i pravilnosti u trošenju i prikupljanju proračunskih sredstava. Nedostatak neposrednog povezivanja ciljeva poslovanja i proračunskih sredstava ima za posljedicu nedostatak podloge za ocjenu učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja, pa se malo, ako i uopće, analizira, prati i sustavno kontrolira troše li se sredstva na ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način te koji se rezultati i učinci postižu.

Takav proračunski sustav u pravilu rezultira tradicionalnim pristupom upravljanju javnim sredstvima kojeg karakterizira usmjerenost na uski segment upravljanja i kontrola, a to je provodi li se poslovanje u skladu sa zakonima i propisima te jesu li ili ne sredstva za realizaciju aktivnosti osigurana na pozicijama financijskog plana, odnosno proračuna. Nedostaje sagledavanje dugoročne financijske stabilnosti i održivosti donesenih odluka, odnosno, ne razmišlja se o rizicima i njihovim učincima na financijsko stanje.

Tradicionalan pristup upravljanju karakterizira i centralizirana odgovornost pozicionirana na najvišim razinama rukovodstva s nedovoljno jasno razrađenim ovlastima i odgovornostima unutar institucija, što ima za posljedicu slabu odgovornost rukovoditelja na nižim razinama i drugih zaposlenika koje se otuđuju od unutarnjih kontrolnih procesa jer ne znaju pouzdano ni s kojim sredstvima raspolažu niti koje ciljeve trebaju ostvariti.

Takav pristup upravljanju najčešće je prisutan u državama kandidatkinjama i dobro ga karakterizira konstatacija R.D.Koninga: „U javnom sektoru (a ovo je svakako slučaj u bivšim komunističkim državama) rukovoditelji kao što su ministri i direktori vladinih agencija troše proračunska sredstva pokazujući malo tendencije da raspoređuju resurse na način koji će učiniti financijsko upravljanje dobrim,

transparentnim i uzornim. Rukovoditeljima upravlja politika: fokusiraju se na kratkoročne financijske rezultate i uspjehe, a manje su zainteresirani kako funkcioniraju njihove uprave i za adekvatnost procedura koje leže u osnovi svega. Međutim, uzimajući u obzir oskudnost javnih sredstava i sve veći broj poziva za transparentnošću i odgovornošću, rukovoditelji bi trebali biti sve više zainteresirani za to je li rezultati njihovih politika (a na taj način i njihovi uspjesi) mogu biti poboljšani u smislu ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.“ 2 Proračunski sustav usmjeren na rezultate pred rukovodeću strukturu u javnom sektoru postavlja daleko složenije zahtjeve, a to je realizacija postavljenih ciljeva i očekivanih rezultata za uložena proračunska sredstva. U takvom proračunskom sustavu dolazi do izražaja i potreba razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola kroz sve njegove elemente jer razvijen sustav unutarnjih financijskih kontrola postaje nužna potreba rukovoditeljima od kojih se očekuju rezultati i učinci za uložena proračunska sredstva.

Pored toga, razvoj upravljačke odgovornosti zahtjeva adekvatne organizacijske strukture, uređene odnose između povezanih institucija u javnom sektoru, upravljanje ljudskim potencijalima i sl. što sve ulazi u područje organizacije javne uprave i ovisi o razvoju u tom području.

Navedeno ukazuje da u cilju postizanja suštinskih promjena koje se uvođenjem sustava unutarnjih financijskih kontrola trebaju postići, razvoj ovih sustava u velikoj mjeri ovisi i zahtjeva razvoj u njemu povezanim sustavima, prvenstveno proračunskom sustavu, ali i cjelokupnom sustavu javne administracije, odnosno načinu njene organizacije. Također, treba istaknuti da razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola predstavlja kontinuiranu aktivnosti i da razumijevanje njegove uloge i svrhe ujedno pomaže i razumijevanju potrebe za njegov kontinuirani razvoj. Naime, financijsko upravljanje koje podržavaju sustavi unutarnjih financijskih kontrola, u uvjetima ograničenih proračunskih sredstava i sve većeg pritiska javnosti za kvalitetnijom, transparentnijom i učinkovitijom javnom upravom, sve se više usložnjava, pa stoga i ovi sustavi zahtijevaju uvijek novo promišljanje i poboljšanje funkcioniranja kako bi mogli ispuniti svoju funkciju.

Navedeno potvrđuje i konstatacija R.D.Koninga: “Sustavi unutarnjih kontrola nisu ireverzibilni, odnosno uklesani u kamenu. Upravo suprotno, sustavi unutarnjih kontrola djeluju u okruženju koje se stalno mijenja, pa ih je potrebno trajno nadograđivati. Takvo što sasvim sigurno odnosi se na okolnosti u kojima se administracija neke države nalazi tek u ranim fazama uvođenja promjena u kulturu kontrola.”3

____________________________________ 2 De Koning, R. (2007) PIFC Public Internal Financial Control: A European Commission initiative to build new structures of public internal control in applicant and third-party countries, Belgium: Drs Robert P.J. de Koning,str. 14 3 De Koning, R. (2007) PIFC Public Internal Financial Control: A European Commission initiative to build new structures of public internal control in applicant and third-party countries, Belgium: Drs Robert P.J. de Koning,str. 84


www.eu-projekti.info

23

1. Poslovnu karijeru izgradili ste u Ministarstvu financija, koliko je to utjecalo i pripremilo Vas na poslovnu budućnost u europskoj instituciji?

2. Postoji li razlika u radu u Hrvatskoj, u odnosu na rad u Bruxellesu, s obzirom na internacionalnu atmosferu u Bruxellesu?

Iskustvo i znanje stečeno tijekom gotovo 15 godina rada u Ministarstvu financija iznimno je važno i jako sam sretna što sam se baš u tom ministarstvu profesionalno izgrađivala. Mogućnosti koje rad u Ministarstvu financija otvara su ogromne, a poslovi različiti tako da mi nikad nije bilo monotono, stalno su se pojavljivali novi izazovi i uvijek se jako puno radilo i učilo.

Razlike su naravno prisutne posebno u smislu dostupnosti i razmjene informacija, svakodnevnog upoznavanja i susretanja različitih eksperata, pogleda u budućnost. U Europskom parlamentu i općenito EU institucijama barem 60 posto vremena raspravlja se o budućnosti, novim izazovima, odgovorima na nove trendove dok se kod nas najviše vremena troši na gašenje požara i to je najveća razlika. Intenzitet rada je jednako velik i tko želi ima posla za cjelodnevni i svakodnevni rad bez predaha kod nas i u Bruxellesu.

Istovremeno sam se dodatno obrazovala (magisterij, međunarodno priznata diploma financijskog stručnjaka u javnom sektoru, specijalizirani seminari MMF-a u Beču i Washingtonu), sudjelovala na međunarodnim konferencijama te pisala znanstvene i stručne radove i knjige. Rad na pregovorima za ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio je za mene posebna čast i veliki izazov. Svi smo osjećali da smo dio stvaranja povijesti i da radimo na jednom od najvažnijih procesa za našu domovinu. Sve to zajedno bila je dobra priprema, ali potpuno neplanirana, za rad u Europskom parlamentu.

3. Može li se povući paralela u funkcioniranju Europskog Parlamenta u usporedbi s Hrvatskim predstavničkim tijelima?

Svakako. Europski parlament je predstavničko tijelo hrvatskih građana jednako kao i Hrvatski sabor. Biraju nas građani direktno na izborima, a jedina je razlika što mi građane predstavljamo na europskoj razini, dok ih


24

zastupnici u Hrvatskom saboru predstavljaju na razini Hrvatske. Cilj nam je svima isti – kreiranje kvalitetnih politika i propisa, u partnerstvu sa svim segmentima društva, koje će omogućiti razvoj gospodarstva, znanosti, inovacija i stvaranje radnih mjesta. 4. Koliko možete kao predstavnica RH i europarlamentarka pridonijeti i utjecati na stvaranje pravila i procedura na razini EU, a koliko na RH?

Ovo pitanje je često i mnogi nam znaju reći kako nas je samo 11 iz Hrvatske od ukupno 751 zastupnika u Europskom parlamentu i kako sigurno ne možemo puno utjecati i mijenjati. Međutim, u europskim institucijama nije važna veličina i broj nego znanje i kvaliteta argumenata. S dobrim argumentima države članice, neovisno o veličini, mogu mijenjati prijedloge Europske komisije koji su često tehnički i administrativni te ne proizlaze iz stvarnog poznavanja funkcioniranja u praksi. Naravno, dobre argumente temeljene na egzaktnim pokazateljima i analizama treba znati prezentirati drugim državama članicama i pridobiti njihovu podršku te tako zajednički djelovati da se donesu pravila koja neće predstavljati prepreke već će olakšati poslovanje i funkcioniranje unutar EU. Velika većina zakona koji se donose na razini EU usvajaju se u nacionalnom zakonodavstvu te je suradnja s nacionalnim parlamentima izuzetno važna. Naravno, načelo supsidijarnosti poštuje se i prema njemu države imaju pravo odlučivanja o pojedinim pitanjima poput obrazovanja, poreza, zdravstvenog sustava itd. To ne znači da i mi o tim temama ne raspravljamo, ali konačnu riječ o pravilima primjene u državama članicama daju nacionalni parlamenti. 5. Praksa i statistike pokazuju prevlast muškaraca u politici, kao i na višim menadžerskim mjestima? Jeste li u svojoj karijeri osjetili nepoštovanje ili umanjivanje Vaših mogućnosti zbog toga što ste žena?

Ne. Jednako kao što nisam doživjela diskriminaciju što sam žena, nisam doživjela niti povlašten tretman. Ipak, svjesna sam da je premalo žena na vodećim pozicijama. Kako bi se to promijenilo važno je ulagati u obrazovanje - i žena i muškaraca. Trebamo odgajati generacije koje će znati da se znanjem i radom može postići sve što se želi, a kriterij napretka treba biti izvrsnost, kvaliteta i rezultati, a ne spol. 6. U ocjenama 1 do 10 koju biste ocjenu dali hrvatskim ministarstvima u vezi povlačenja novca iz EU. Možete li obrazložiti svoj odgovor i istaknuti koje je ministarstvo najviše napredovalo?

Moj stav je dobro poznat javnosti, a to je da nismo od 2012. nastavili ulagati u sustav upravljanja i provedbe

programima i projektima EU. Nedostatak administrativnih kapaciteta kontinuirano je prisutan, a to se odnosi i na broj zaposlenih i na njihova znanja. Premalo smo ulagali u ljude i posebno u pripremu projekata. Zbog toga su moje ocjene vrlo niske, a na razinu 5 do 6 podižu ih ljudi u sustavu od kojih veliki dio znam i znam koliko puno rade i trude se da sredstva uspješno iskoristimo, a isto tako i korisnici izvan sustava koji unatoč brojnim preprekama uspijevaju pripremiti i provesti projekte. Međutim, sustav u kojem se treba odraditi tako veliki posao ne može se temeljiti na entuzijazmu pojedinaca već na koordiniranim i dobro vođenim aktivnostima u većem broju institucija. 7. Što bi posebno istaknuli kao pozitivno, a što kao negativno u vezi povlačenja sredstava iz Europskih fondova u RH?

Svaki pripremljen i uspješno proveden projekt bez nepravilnosti je pozitivan dio sustava, a negativno je što ih nema dovoljno i što se još nismo podigli na razinu pripremljenosti projekata i provedbe koja je potrebna da bismo bili sigurni da neće doći do gubitka sredstava. 8. Smatrate li da su procedure i pravila za prijavu za sufinanciranje projekata sredstvima EU prekomplicirane? Ako da, mogu li se pojednostaviti?

Naravno, prostora za pojednostavljenje i prilagodbu uvjeta natječaja potrebama korisnika je jako puno. Na tome se treba nastaviti raditi, a koliko smo uspješni vidi se kroz broj prijavljenih projekata i brzinu odabira, ugovaranja i provedbe. Važno je pojednostavljenja raditi u suradnji s krajnjim korisnicima i svim sudionicima koji pripremaju i prijavljuju projekte te najbolje znaju koje su prepreke u tom poslu. Prevelik broj pitanja i odgovora, mijenjanje uvjeta natječaja „u hodu“, brojna tumačenja pojedinih kriterija, pokazuju da se natječaji ne rade temeljem detaljnih analiza i poznavanja prakse, a prvi korak pojednostavljenja je upravo to – jednostavni, jasni i što kraći natječaji.

Drugi korak je dokumentacija koja se traži, često korisnici danima moraju prikupljati potvrde i dokaze koje administracija već ima u sustavu ili raditi studije koje za tu veličinu projekta nisu potrebne. Treći korak je pojednostavljenje u koracima ocjenjivanja i odabira najboljih projekata za financiranje; uvođenje, gdje god je to moguće, metode pojednostavljenih troškova, smanjivanje učestalosti izvještavanja te digitalizacija cijelog sustava i on-line praćenje projekata. Sustav odlučivanja i koordinacije među upravljačkim i provedbenim tijelima također treba unaprijediti, pojednostavniti i ubrzati.


9. Za koja područja mislite da nisu dovoljno pokrivena sufinanciranjem iz EU fondova, a postoje mogućnosti? Mogućnosti se sigurno nalaze kod sufinanciranja djelatnosti koje imaju kontinuirani i potencijalno visok rast te su bazirane ili na jačanju ukupnog potencijala područja i zajednice gdje su smještene ili na jačanje izvoza. U takve djelatnosti spada razvoj energetike, razvoj visoko tehnološke i IT industrije, poljoprivredne ekoproizvodnje (ponajviše za plasman na međunarodno tržište ili kao ciljana nadopuna turističke ponude) te razvoj čiste (green) industrije, prvenstveno u ruralnim područjima. Kroz 2016. godinu većina LAG-ova izradila je lokalne razvojne strategije koje su pokazale potrebe za sufinanciranjem projekata razvoja destinacijskog menadžmenta, zdravstvenog turizma, društvenog poduzetništva, kulturne baštine te projekata energetske učinkovitosti poljoprivrednim poduzeća. U Hrvatskoj djeluju startup inkubatori koji mladima pomažu u realizaciji prvih poslovnih koraka. Uz stručnu pomoć koja se kroz startup inkubatore nudi mladim poduzetnicima, oni lakše razrađuju ideje i njihove poduzetničke priče kreću na put prema uspjehu. Upravo ovakvi modeli pružanja podrške mladima pokazali su vrhunske rezultate u komercijalizaciji njihovih inovacija i plasiranja proizvoda na inozemna tržišta. Potrebno je otvoriti mogućnosti za sufinanciranje projekata specijaliziranih inkubatora koji osiguravaju podršku mladima u novim i brzorastućim industrijama (npr. inkubator za uslužne djelatnosti, poduzetnički inkubator za IT i produkt dizajn...) 10. Kako približiti mogućnost sufinanciranja malim i srednjim poduzetnicima?

Posljednji natječaj za mala i srednja poduzeća, ali i poslovnu infrastrukturu pokazuju da je interes korisnika za EU fondovima izuzetno velik, a da je razina pripremljenosti i odgovora na taj interes od strane administracije još uvijek nedovoljna. Poduzetnicima je potrebno olakšati proces pripreme i smanjiti količinu dokumentacije koju moraju dostaviti uz prijavni obrazac. Smanjenjem dodatne dokumentacije poduzetniku se smanjuju troškovi pripreme projekta i samim time olakšava odluku oko ulaska u proces prijave. Jedan od prijedloga jest da poduzetnik u prvom krugu dostavi osnovnu dokumentaciju (prijavni obrazac, poslovni plan, dokaz o nepostojanju duga, izjava o povezanim poduzećima i korištenim potporama malih vrijednosti) te da tek nakon odobravanja projektnog prijedloga za sufinanciranje dostavi ostatak potrebne dokumentacije (npr. glavni projekt, građevinska dozvola i sl…). Uz to EU fondovi otvoreni su poduzetnicima bez poteškoća koji redovito otplaćuju sve svoje obveze, a dugotrajna gospodarska kriza ostavila je mali broj takvih kod nas. Potrebni su nam posebni programi i investicijske platforme kroz koje će se potaknuti proces restrukturiranja

i oporavka dugotrajnom krizom pogođenih poduzetnika te im omogućiti tehnološku i procesnu modernizaciju, podizanje produktivnosti i pozicioniranje na europskom tržištu. Moramo se posebno pozabaviti i stvaranjem ekosustava povoljnog za startupove. Izvješće o startupovima iz 2016. Hrvatsku svrstava na posljednje 28 mjesto, a stavlja naglasak na to da je potrebno olakšati MSP sklapanje javnih ugovora, pristup kreditima za startupove, pristup državnom kapitalu, uvesti posebne porezne propise za startupove. 11. Što smatrate o dosadašnjem radu Hrvatskih institucija i povlačenju financijskih sredstava u financijskoj perspektivi 2014.-2020.? Gdje vidite područja za poboljšanje?

Za uspješno korištenje EU fondova neophodno je pojednostavniti procedure i kriterije za prijavu projekata; pomoći konkretnije, krajnjim korisnicima, u osiguravanju sredstava sufinanciranja projekta i financiranja projektne dokumentacije; postići veću koordiniranost i povezanost sa svim EU politikama te u državi među ministarstvima i s lokalnim i regionalnim jedinicama; ubrzati ocjenjivanje i odabir projekata te praćenje provedbe; osigurati što bolju informiranost potencijalnih krajnjih korisnika o mogućnostima i pravilima financiranja iz EU fondova. Posebno je važno uložiti značajna sredstva u pripremu projekata i otkloniti osnovne prepreke a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, presporo sudstvo i dugotrajni postupci dobivanja rješenja, odgovora i potvrda državne uprave. Te prepreke ne usporavaju samo korištenje EU fondova nego i provedbu svih ostalih projekata financiranih iz drugih izvora te tako smanjuju razinu investicija i razvojni potencijal Hrvatske. 12. S obzirom da živite na relaciji Zagreb, Bruxelles, Strasbourg, kako usklađujete poslovne i privatne obaveze? Život na tri, a i više adresa nije jednostavan, ali s dobrom organizacijom i uz veliku pomoć i razumijevanje obitelji uspijevam dobro funkcionirati. Avioni su mi postali poput ureda, jako puno posla obavim putujući, u protivnom bi bilo jako teško jer bi za djecu ostalo premalo vremena. 13. Gdje se vidite u budućnosti? Europa ili Hrvatska?

Uvijek sam se vidjela u Hrvatskoj i ovaj se posao bez rada u Hrvatskoj ne bi mogao obavljati jer u Europskom parlamentu zastupamo interese naših građana. Zbog toga putujemo po Hrvatskoj, razgovaramo s poduzetnicima, mladima, poljoprivrednicima, znanstvenicima, udrugama i nastojimo pomoći u realizaciji njihovih ideja te uklanjanju prepreka na koje upozoravaju.

25


26

Aktivnosti ureda

STARTUP EUROPE AWARDS, 07.06.2017. Maletić: „Bez energije, vizije i motivacije mladih inovatora Europa ne može postati svjetski lider“ Zastupnica Maletić, ambasadorica startupova, u lipnju je u Bruxellesu ugostila hrvatske pobjednike Startup Europe Awards (SEUA) i s njima sudjelovala na završnoj ceremoniji dodjele nagrada na kojoj su sudjelovali i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, povjerenik Europske komisije za inovacije Carlos Moedas, potpredsjednik Odbora regija Karl Heinz-Lambert, dopredsjednik za komunikacije Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Goncalo Lobo Xavier i predstavnik DG za zapošljavanje, socijalnu politiku i uključenost Michel Servoz.

Startup Europe Awards (SEUA) natjecanje okuplja najkreativnije mlade poduzetnike koji su svoje ideje odlučili pretvoriti u djela, a sam cilj natjecanja je upravo identificiranje lokalnih startupova diljem Europe i poticanje mladih poduzetnika da postanu inspirativni primjeri za nove generacije. Završna svečanost okupila je 84 finalista iz 14 država koji su se natjecali u 10 kategorija: zeleni okoliš, pametni gradovi, društvo, ICT, zdravlje, kreativnost, energija, turizam i voda. Najboljima u svakoj zasebnoj kategoriji dodijeljena je vrijedna nagrada kao priznanje za njihov rad, inovativnost i potpora za daljnji razvoj. Hrvatski startupovi u 7 kategorija bili su: Creative Startup – Terrible Creations, Energy Startup – Tinja, Health Startup – Studio Rebus/Meridda, Tourism Startup – LovePranks, Social Startup – Braille Riddles, Cities Startup – eter. Io, i ICT StartUp – Juvo Home Friend.

„Ponosna sam što sam dio ovako važnog događa i cijelog natjecanja. Čast mi je uručiti nagradu pobjedniku iz kategorije Voda ne samo zato što je voda esencijalna za naš život, nego zato što dolazim iz Hrvatske koja je jedna od najbogatijih država članica po pitkoj vodi. Do 2050. očekuje se da će se potrošnja vode udvostručiti i zato moramo sačuvati naše izvore, rijeke i mora. Cilj poticanja inovacija u kategoriji voda je upravo poticanje razvoja održivih sistema, koordinacija javnog sudjelovanja, traženje rješenja za probleme poput kemijskog zagađivanja, poplava i mnogih drugih. Drago mi je da se razvijaju projekti koji obuhvaćaju ljudski rad, intelektualne vrijednosti i interese da se osmisle novi načini za rješenje izazova u ovom području“, istaknula je zastupnica Maletić dodjeljujući nagradu pobjednicima iz kategorije Voda APSU iz Španjolske. „Poruka koju želim prenijeti svima vama koji ste danas ovdje s nama je da mi želimo vidjeti Europu kao svjetskog lidera. Ali, bez vas - inovatora, istraživača, startupova i vaše energije, vizije i snažne motivacije koju posjedujete, ne možemo uspjeti u ostvarenju cilja. Važni ste nam i mi smo ovdje da vam pomognemo i pružimo svu podršku koju trebate“, kazala je zastupnica Maletić. Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani u svom govoru čestitao je svim finalistima i istaknuo kako mladi, inovativni poduzetnici predstavljaju jaču stranu Europe koja doprinosi našem zajedničkom rastu i razvoju na europskoj razini.

„Dobre ideje se trebaju poticati, razvijati i realizirati. Zahvaljujući mladim kreativnim umovima i poduzetnicima, budućnost Europe je svijetla, satkana od inovacija i ideja


27

koje otvaraju mogućnosti. Potrebno je omogućiti takvim idejama da rastu, stvoriti više izvora financiranja, smanjiti administrativne terete. Moramo više ulagati u digitalnu tehnologiju koja doprinosi stvaranju jedinstvenog Europskog tržišta. I zato Europski parlament podržava ovakve inicijative i mlade ljude, njihove inovativne ideje i poduzetnički duh“, poručio je svim finalistima.

Carlos Moedas, povjerenik Europske komisije za istraživanje, znanost i inovacije obratio se finalistima svojim motivirajućim govorom kojim je naglasio važnost njihova rada i odao priznanje za njihovu hrabrost i odlučnost da slijede svoje ideje unatoč preprekama. „Vjerujem da morate biti jedinstveni da stvorite nešto tako vrijedno zbog čega ste danas tu. Ljudi moraju biti hrabri. Siguran sam da mnogo ljudi odustane zbog prepreka koje im se nađu na putu. Ja želim pomoći da uklonimo barijere koje se nalaze u području inovacija i u poduzetništvu. Želim Vam pomoći da stvorimo okružje gdje poduzetnički duh raste i cvjeta“, istaknuo je Moedas. Ovom prilikom snimljena je i televizijska emisija „Iz srca Europe“ u kojoj su uz zastupnicu Maletić sudjelovali i pomoćnik rektora Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli Sven Maričić, dekanica Visoke poslovne škole PAR Gordana Nikolić, i jedan od finalista Miroslav Wranka, koji se sa svojim inovativnim projektom – Terrible Creations – natjecao u kategoriji kreativnosti. Emisiju pogledajte na linku: https://youtu.be/DNlWGEvEIfM

BRUXELLES, 20.06.2017.

Zastupnica Maletić s Hrvatima iz Crne Gore Zastupnica Maletić sastala se u Bruxellesu sa zastupnikom Hrvatske građanske inicijative i predsjednikom Odbora za europske integracije Skupštine Crne Gore Adrijanom Vuksanovićem.

Zastupnica Maletić članica je Delegacije za odnose sa Crnom Gorom stoga je i ovom prilikom iskazala veliki interes za stanje hrvatske zajednice u Crnoj Gori, naročito iz perspektive procesa integriranja. Zastupnica je izrazila potporu crnogorskom putu k Europskoj uniji i zadovoljstvo što su pripadnici njenog naroda davali i daju značajan doprinos na tom putu, istodobno njegujući svoj identitet. Sugovornici su dogovorili i konferenciju u Crnoj Gori, gdje bi zastupnica Maletić prenijela dio svojeg iskustva i znanja iz područja europskih integracija, a u cilju nedvojbene potpore Crne Gore u procesu integracije Europskoj uniji. Planirano je da ovaj značajan događaj bude nakon ljetne stanke. Zastupnik Vuksanović zahvalio je zastupnici Maletić na njenim aktivnostima i radu, a prije svega na interesu, kako za Hrvate u Crnoj Gori, tako i za samu državu Crnu Goru.

RUMRA Integrupa, 01.06.2017.

Maletić: „Nema jakih gradova bez jakih sela” Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je na radnom doručku RUMRA Intergrupe na temu kohezijske politike u ruralnim područjima nakon 2020. Doručak je okupio glavne aktere u području urbanog i ruralnog razvoja kako bi zajednički raspravili o razvoju sveobuhvatnih strategija za unaprjeđenje razvoja ruralnih područja.

Uz zastupnicu i predsjednicu RUMRA integrupe Mercedes Bresso raspravu je vodio i zastupnik Jan Olbrycht predsjednik URBAN Integrupe, a sudionici su uz Mathieu Fichtera, člana kabineta povjerenice Europske komisije Corine Cretu, bili i drugi stručnjaci te zastupnici iz Europskog parlamenta. U raspravi je istaknuto da se urbana i ruralna područja ne mogu razvijati jedni bez drugih te da je neophodna koordinacija, harmonizacija i usklađivanje ovih dviju politika.


28

Veliki izazov je činjenica da se politika urbanog i politika ruralnog razvoja financiraju iz različitih fondova te je urbani razvoj dio kohezijske politike, a ruralni poljoprivredne. U budućem višegodišnjem financijskom okviru potrebno je pronaći kvalitetnije rješenje kojim će se omogućiti čvršće povezivanje i financiranje zajedničkih projekata ruralnog i urbanog razvoja.

„Ne možemo unaprijed reći treba li spajati Europski fond za regionalni razvoj i Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj u jedan jedinstveni fond, ali ono što je sigurno je da ruralni i urbani razvoj ne smijemo osmišljavati odvojeno i da je zajednički rad i koordinacija različitih institucija na nacionalnoj i europskoj razini te lokalnih ruralnih i urbanih sredina na nacionalnoj sredini neophodan. Nema jakih gradova bez jakih okolnih ruralnih područja“, istaknula je u svom obraćanju zastupnica Maletić.

PREDSJEDANJE EU, 01.06.2017.

Maletić: „Predsjedanje EU 2020 izazov je, ali i izvrsna prilika za Hrvatsku“ Zastupnica Maletić sudjelovala je 30. svibnja na konferenciji „Croatia 2020: Steps to a Successful EU Presidency and Beyond“ koja se u organizaciji CroatiaEU Business Council održala u Bruxellesu. Uz zastupnicu Maletić govornici su bili veleposlanik Goran Štefanić iz Stalnog predstavništva Hrvatske pri EU i Bruno Lopandić iz Ureda Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu, a moderator, voditelj i organizator konferencije bio je Natko Vlahović.

Zastupnica Maletić istaknula je kako Hrvatska u pripremama za predsjedanje EU u prvoj polovici 2020 treba istaknuti svoje prednosti i nastojati definirati prioritete u partnerstvu s svim segmentima društva: „Važno je da u definiranje prioriteta prvo trija, kojeg činimo s Rumunjskom i Finskom, a onda i svoje, uključimo

što zainteresirane strane u društvu. Ne smijemo ih definirati samo unutar administracije nego kroz dijalog s poduzetnicima, mladima, nevladinim organizacijama, ali i našim zaposlenicima u europskim institucijama“, kazala je zastupnica. Zastupnica je dodala kako Hrvatska ima priliku istaknuti se s inovativnim idejama i kako prilikom definiranja prioritet treba voditi računa o strateškim odrednicama hrvatske europske i vanjske politike te razmišljati što dugoročno može koristiti Hrvatskoj u pozicioniranju unutar EU i globalno.

„Svoje prioritete svakako trebamo uskladiti sa programom rada europskih institucija i naglasak staviti na teme koje će biti atraktivne na europskoj razini, ali trebamo biti ambiciozni i svoje prioritete nametnuti na agendi. Na primjer – ribarstvo, transport, otoci, izvori pitke vode, politika proširenja, razvoj malih poljoprivrednika, obrtnika i poduzetnika, bolje i brže korištenje EU fondova, sve su to područja koja su važna za razvoj Hrvatske i dio naših posebnosti te svakako mogu biti prioriteti našeg predsjedanja Europskom unijom“, zaključila je zastupnica Maletić.

URBANA MOBILNOST 31.05.2017.

Maletić: „Javni prijevoz može biti jeftiniji i prilagođeniji potrebama građana” U srijedu 31. svibnja zastupnica Maletić sudjelovala je na raspravi o urbanoj mobilnosti koju je organizirao Europski Internet Forum (EIF).

Amsterdamskim paktom, odnosno Urbanim programom za Europu, 2016. definirano je 12 tematskih prioritetnih područja koja su od iznimne važnosti za izgradnju pametnih, inovativnih, održivih i uključivih urbanih sredina od kojih koristi imaju i građani i okolna područja.


29

Programom se potiču partnerstva u okviru svakog pojedinog prioritetnog područja. Partnerstava su uspostavljena između država članica, gradova, Europskih institucija i drugih sudionika, poput različitih organizacija koje se bave razvojem urbanih sredina, primjerice poput Udruge gradova u RH. Svi partneri uključeni u ovaj radni model (EU institucije, nacionalne vlade, lokalne vlasti i drugi akteri) zajednički nastoje djelovati u pojedinom tematskom području s ciljem usmjeravanja sredstava u one projekte koji su za određena područja relevantni, te međusobno razmijeniti znanje (podatke, studije, primjere dobre prakse). Zastupnicu Maletić zanimalo je kakva su iskustva gradova koji su pokušali uvesti „besplatan“ javni prijevoz te iskustva gradova u pronalaženju novih rješenja za organiziranje javnog prijevoza.

Grad je odlučio odustati od projekta gradnje velikog parkirališta na nekoliko katova te je u suradnji s Uberom organiziran prijevoz iz okolnih mjesta do prve stanice s tim da je korisnik plaćao 2 dolara, a razliku u cijeni usluge koja je iznosila 10 dolara subvencionirao je grad.

Ured zastupnice Maletić objavio je u svibnju publikaciju za uspješan i održiv razvoj gradova u kojem su detaljno prikazane europske politike za razvoj gradove te mogućnosti financiranja projekata gradova iz EU fondova i Programa unije. Publikacija je dostupna na sljedećoj poveznici: https://issuu.com/ivanamaletic/docs/eu_ vodic_final

FINANCIRANJE ZNANOSTI, 25.05.2017.

Predavanje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu: „EU politike i mogućnosti Iz iskustva sudionika „besplatan“ javni prijevoz nije se financiranja znanstvenih projekata“ pokazao kao dobro rješenje, najčešće je došlo do niže kvalitete usluge, a građani se nisu osjećali kao „vlasnici“ kupljene usluge (iako je financiraju indirektno plaćanjem poreza). Vrlo uspješno rješenje koje je znatno povećalo korištenje javnog prijevoza pokazala se godišnja karta za javni prijevoz uvedena u Beču u iznosu od 365 eura. Svi su rado platili taj iznos računajući da se jedan euro dnevno zaista isplati. Broj korisnika se znatno povećao. Smanjenje cijena javnog prijevoza često znači povećanje prihoda i znatno veći broj korisnika što i želimo postići. Dobar primjer su i karte od 4 kune za pola sata vožnje u Zagrebu, a sigurno bi i smanjenje cijene godišnje karte na 1.460 kuna ili četiri kune dnevno povećalo broj korisnika i prihode. Zanimljiv je primjer iz SAD-a gdje su uočili da građani nemaju dovoljno parkirnih mjesta kada dolaze iz okolnih naselja do prve stanice podzemne željeznice kojom dalje putuju do radnih mjesta u New Yorku.

U petak 26. svibnja 2017. zastupnica Maletić održala je predavanje „EU politike i mogućnosti financiranja znanstvenih projekata“ na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Zastupnica Maletić govorila je o ulozi znanosti u razvoju gospodarstva, važnosti partnerstva i zajedničkog rada te europskim politikama za razvoj znanosti i sustav obrazovanja. Posebno se osvrnula na mogućnosti financiranja znanstvenih projekata iz EU programa i ESI fondova. Prezentacija je dostupna ovdje: http://www.ivanamaletic.com/wp-content/uploads/2017/05/HKS.pdf


30

KATOWICE, 11.05.2017. Zastupnica Maletić na Europskom ekonomskom kongresu Zastupnica Maletić sudjelovala je na 9. Europskom ekonomskom kongresu koji se održavao od 10. – 12. svibnja u Katowicama. Zastupnica je sudjelovala na panelu „Novi EU proračun” na kojem se raspravljalo o potrebama i prioritetima novog proračuna EU, razvoju EU, kohezijskoj politici i njezinoj budućnosti. Uz zastupnicu Maletić govornici su bili zastupnici u Europskom parlamentu Reimer Böge i Jan Olbrycht, ekspert iz Centre for European Policy Studies (CEPS) Jorge Núñez Ferrer, zamjenik direktora Odjela za ekonomski politiku EU u Ministarstvu vanjskih poslova Poljske Marcin Kwasowski, i državni tajnik u Ministarstvu ekonomskog razvoja Poljske Jerzy Kwieciński. Europski ekonomski kongres (European Economic Congres) najveći je kongres te vrste u Europi koji svake godine okupi oko 6000 sudionika iz politike, poduzetništva, znanosti i ekonomije s ciljem razmjene znanja i najboljih praksi i stvaranja jakih i održivih partnerstava na globalnoj razini.

Cijelu prezentaciju možete pronaći ovdje: http://www. ivana-maletic.com/wp-content/uploads/2017/05/The_ new_EU_budget.pdf

ZAGREB, 06.05.2017.

Zastupnica Maletić na Skupu mladih ambasadora Europskog parlamenta u Zagrebu se početkom svibnja održao Skup mladih ambasadora Europskog parlamenta #MladiEU2017. Dvodnevni događaj ove je godine okupio više od 250 hrvatskih srednjoškolaca koji su aktivno sudjelovati u raspravi s hrvatskim europarlamentarcima.

Zastupnici su se ovom prilikom upoznali s vizijama mladih, stajalištima o aktualnim društvenim pitanjima i saznali na koji se način mladi danas uključuju u društvo.

Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je 6. svibnja 2017 na Facebook live-u #VideoEuropa u Kući Europe gdje je razgovarala s mladim ambasadorima o komunikaciji u digitalnom dobu, izazovima koji stoje pred Europom i Hrvatskom i aktivnom sudjelovanju u društvu. Ovom prilikom zastupnica je podijelila svoja znanja i iskustva s mladima iz Hrvatske, ali i poslušala što mladi misle o navedenim temama te što je potrebno učiniti kako bi se mlade ljude što više potaknulo na aktivno uključenje u društvo.

ŠIBENIK, 05.05.2017.

Zastupnica Maletić na XXI. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu Zastupnica Maletić sudjelovala je u Šibeniku na XXI. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu. Zastupnica Maletić bila je govornica na panel raspravi „Konkurentnost i rast gospodarstva“ na kojoj su sudjelovali još potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kušćević i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Sudionici savjetovanja imali su priliku detaljnije se informirati o mogućnostima financiranja poduzetničkih projekata korištenjem bespovratnih potpora iz Europske unije, mikro i malim zajmovima, kreditima za rast i razvoj, kao i o potpornim institucijama i ulozi jedinca lokalne samouprave.


31

U sklopu programa savjetovanja, najboljim poduzetnicima u devet kategorija (najbolji mikro, mali, srednji i veliki poduzetnik, najbolja poduzetnica, najbolji izvoznik, najbolji inovativni poduzetnik, najbolji obrtnik i najbolji mladi poduzetnik) uručena su i priznanja za njihov rad i uspjehe koje su postigli.

KNJIGA, 03.05.2017.

Zastupnica Maletić koautorica knjige „Konkurentnost kao proces” Nakon prve knjige “Razvoj gospodarske konkurentnosti Republike Hrvatske kao članice EU” (nastale u sklopu istoimenog projekta Ekonomskog fakulteta u Rijeci i objavljene krajem 2015. godine), u izdanju ECSA BiH u svibnju je izašla i druga knjiga pod nazivom “Konkurentnost kao proces” čije su koautorice zastupnica Maletić i njezina asistentica Ivana Petričko. Knjigu su uredili dr.sc. Vinko Kandžija (prof. emeritus na Ekonomskom fakultetu u Rijeci) i dr.sc. Ioana Panagoret (Universitatea Valahia din Targoviste, Rumunjska). Ova knjiga de facto predstavlja zbornik od dvjestotinjak stranica na engleskom i francuskom jeziku, a čini je sedam autorskih članaka nastalih u koautorstvu članova grupe od sedamnaest stručnjaka i znanstvenika koji imaju adekvatne stručne reference na području proučavanja konkurentnosti i na nekim drugim područjima koja su vrlo usko povezana s fenomenom konkurentnosti.

Zastupnica Maletić već se dulje vrijeme bavi proučavanjem problematike konkurentnosti nacionalnih gospodarstava (te je u skladu s tom svojom orijentacijom početkom ove godine izdala i poseban tematski broj Informativnog mjesečnika pod nazivom “Usporedba konkurentnosti Hrvatske s drugim državama”), tako je i u knjizi “Konkurentnost kao proces” dala svoj istraživački doprinos u koautorstvu s Ivanom Petričko i Davorom Vašičekom

u članku pod nazivom “Komparativna analiza pozicije Hrvatske u kontekstu međunarodne konkurentnosti” (Comparative analysis of Croatia’s position in the context of international competitiveness). I ovaj rad zastupnice Maletić, kao i zaključci autora radova objavljenih u sklopu ove knjige mogli bi pridonijeti povećanju svijesti svih struktura našeg društva o potrebi podizanja razine konkurentnosti naših izvoznika roba i usluga u kratkom roku, kao i očekivanom posljedičnom porastu izvoza na međunarodna tržišta u srednjem roku.

SCHENGEN, 12.04.2017.

Apel europarlamentaraca: „Tražimo brži prolaz na hrvatskim granicama!“ Zastupnica Maletić s hravtskim kolegama u Europskom parlamentu iz svih političkih opcija i zastupnicima iz slovenske i mađarske delegacije, uputila je u travnju pismo predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini te povjereniku Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitrisu Avromopoulosu kojim ne traže suspenziju niti derogaciju Uredbe, već potporu i razumijevanje Europske komisije za odluku hrvatske i slovenske Vlade o privremenom smanjivanju ciljanih i detaljnih provjera na graničnim prijelazima. Implementacija ove Uredbe predstavlja problem ne samo hrvatskim građanima, već svim putnicima koji prolaze kroz Hrvatsku. Budući da se u regulaciji ne navodi točan vremenski period u kojem je državama dozvoljeno privremeno smanjivanje ciljanih i detaljnih provjera, a imajući u vidu nadolazeće uskrsne blagdane i turističku sezonu, zastupnici su zatražili da Europska komisija pruži razumijevanje Hrvatskoj i Sloveniji za odluku o privremenom smanjenju ciljanih provjera.


32

Vijesti iz Europskog parlamenta MONETARNI DIJALOG, 31.05.2017.

Draghi: „Moramo poboljšati institucijski okvir i poticati inovacije u svim područjima, uključujući financije”

Na odboru za Ekonomsku i monetarnu politiku održan je monetarni dijalog s predsjednikom Europske središnje banke Marijem Draghijem o ulozi financijskih inovacija.

U uvodnom izlaganju Draghi se prvo osvrnuo na ekonomske perspektive i rast koji bilježe različiti sektori gospodarstva i države. U prvom kvartalu 2017. realni BDP eurozone bilježio je rast od 1,7%, nezaposlenost je zabilježila najnižu vrijednost od 2009., a povjerenje potrošača i poslovnog sektora je raslo što je pokazatelj nastavka jačanja rasta u nadolazećem razdoblju. Domaća potrošnja i investicije glavni su pokretači oporavka što ga čini snažnim i otpornim na rizike koji nastaju uglavnom uslijed djelovanja globalnih čimbenika. Draghi je izrazio uvjerenje kako je za apsorpciju nepotrošenih sredstava i stabilizaciju inflacije na razini od 2% u srednjem roku nužan nastavak podrške monetarne politike pod vodstvom ECB-a.

„Posljednjih desetljeća dugoročni prinos obveznica težio je padu u nominalnim i realnim vrijednostima. Dok niže nominalne stope djelomično, između ostalog, odražavaju monetarnu politiku, pad prinosa obveznica uzrokovan je strukturnim faktorima – značajnom rastu neto ušteda zbog povećane štednje starijih osoba prije umirovljenja, relativno malim javnim kapitalnim izdacima u kontekstu visoke javne zaduženosti i usporavanju rasta produktivnosti. Ako dugoročne kamatne stope budu ponovno rasle do održivih viših razina, njihovi temeljni uzroci morat će biti riješeni, a to iziskuje strukturno djelovanje na državnoj i europskoj razini“, istaknuo je Draghi.

Prema njegovim riječima monetarna politika ECB-a bila je iznimno važna za cikličku komponentu ravnoteže između ponude štednje i zahtjeva za investicijama te posljedica na stabilnost cijena. Podržavajući nominalni dohodak, mjere monetarne politike potiču investicije i potrošnju što je preduvjet za povećanje inflacije još uvijek ispod, ali ipak bliže 2%. Dinamičnije gospodarstvo tijekom vremena ići će u korist zdravom povratku ka većim kamatnim stopama. Draghi se posebno osvrnuo na inovacije u području financija kazavši kako veća financijska učinkovitost u eurozoni poboljšava raspodjelu kapitala i osigurava njegovo učinkovito korištenje, a inovacije u financijskim instrumentima, uslugama i infrastrukturi kao i promjene financijskih tržišta u tom procesu mogu biti od velike koristi.

„Financijske inovacije su proces koji neprekidno traje. Od kreditnih kartica ili bankomata do fintecha – primjena novih tehnologija bankarskih i financijskih usluga ima snagu transformacijske sile“, kazao je Draghi i pojasnio kako ECB pažljivo nadgleda njegov razvoj iz više razloga: „Kako bismo razumjeli njegov utjecaj, procijenili rizike i prilagodili regulatorno okruženje te nadgledali razvoj u aspektima u kojima je to nužno, a istovremeno se prilagodili kao institucija i podržali korisne inovacije“. „Široko poznavanje kanala kojima monetarna politika utječe na gospodarstvo od iznimne je važnosti za nas. Fintech i financijske inovacije mogle bi utjecati na načine financiranja gospodarstva, a u budućnosti mogu utjecati na transmisijske mehanizme monetarne politike i konačno uvjete financiranja. Kao središnja banka eurozone moramo ostati oprezni i sigurni da su promjene u financijskom okruženju pažljivo praćene. Kao središnja banka za izdavanje eura, ECB i Eurosustav imaju statutarnu obvezu u zaštiti sigurnosti sustava plaćanja i tržišne infrastrukture. Usto, fintech povećava učinkovitost usluga i za kućanstva i poduzetnike. Ipak, nužno je nadgledati i na vrijeme otkloniti potencijalne rizike koji bi mogli ugroziti financijski sustav“, istaknuo je Draghi.


„Ekonomske perspektive eurozone se poboljšavaju, no i dalje je prisutna potreba za čvršćim i snažnijim ekonomskim rastom. U tom pogledu potreban je rast produktivnosti, a on zahtjeva inovacije. Strukturne reforme su nužne za kreiranje poslovnog okruženja koje je pogodno za inovacije i zakonskog okvira koji se odgovarajuće njima prilagođava. Inicijative s europske i razine država članica mogu pomoći ovim nastojanjima. Ako želimo da monetarna unija uspije moramo poboljšati institucionalni okvir i poticati inovacije u svim područjima u kojima su one neophodne, uključujući funkcioniranje monetarne unije“, zaključio je Draghi. Odgovarajući na pitanja zastupnika o načinu jačanja europske monetarne unije (EMU) i potrebi za stvaranje proračuna eurozone s dovoljnim fiskalnim kapacitetom, Draghi je istaknuo da razlog zašto je EMU slaba leži u činjenici da su države članice previše heterogene u svojim ekonomskim politikama te da nam trebaju dva stupa za izgradnju fiskalnog kapaciteta, a to su povjerenje i konvergencija. Pojedini članovi Europskog parlamenta predložili su jači sustav mjerila u pogledu provedbe strukturnih reformi kako bi se utjecalo na jačanje potencijalnog rasta u pojedinim državama članicama. Draghi se složio s činjenicom da države članice moraju provesti ambicioznije strukturne reforme, s ciljem jačanja rasta i zaposlenosti, međutim smatra da zajednički okvir konvergencije kao što su Europski semestar i Specifične preporuke za države članice već postoji, te da se isti mora ojačati, kao i uloga Europske komisije u provedbi preporuka.

EKONOMSKI DIJALOG, 31.05.2017. Dombrovskis: „Hrvatska posebno pohvaljena za uspješnu fiskalnu konsolidaciju“

Na zajedničkoj sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) održan je gospodarski dijalog i razmjena gledišta o Europskom semestru za 2017. s osvrtom na specifične preporuke po državama članicama (engl. Country Specific Recommendations, CSR). Na sjednici su sudjelovali potpredsjednik Europske komisije odgovoran za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carine Pierre Moscovici te povjerenica odgovorna za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen. Potpredsjednik Dombrovskis u svom uvodnom izlaganju naveo je kako se Europski semestar pokazao kao pravi okvir za poticanje, vođenje i podršku nacionalnim reformskim naporima što je dovelo do poboljšanja društvenih i ekonomskih pokazatelja.

Osvrnuvši se na trenutno stanje gospodarstva u Europskoj uniji, naglasio je da europska ekonomija nastavlja s oporavkom, sada već petu godinu zaredom te da je prošle godine europska ekonomija rasla brže od gospodarstva SAD-a i Japana. Istaknuo je da se u svim državama članicama očekuje daljnji rast, a da je zaposlenost u EU dosegnula 233 milijuna ljudi, što je najveći broj ikad. Također je napomenuo kako je udio stanovništva EU-a u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti sada čvrsto na putu prema dolje.

U pogledu fiskalne politike, Dombrovskis je istaknuo da se stanje javnih financija poboljšava. To se odražava u padu broja zemalja u postupku prekomjernog deficita te sada Komisija preporučuje ukidanje postupka za Hrvatsku i Portugal. Također, postoji još i 8 zemalja (DE, LU, MT, NL, BG, CZ, DK i SE) koji su postavljeni na ili iznad srednjoročnih proračunskih ciljeva i u 2017. i 2018. godini.

S druge strane, naglasio je da postoje i države članice koje odstupaju od traženog smjera – to je razlog zbog kojeg je Italija, primjerice, trebala poduzeti dodatne mjere u iznosu od 0,2% BDP-a ove godine. Također, Komisija je izdala i upozorenje Rumunjskoj o značajnom odstupanju od njezinog puta prilagodbe promatranog u 2016. godini.

Nadalje, Dombrovskis je istaknuo kako gospodarski oporavak ostaje neujednačen te da u mnogim državama članicama prioritet ekonomske politike mora biti usmjeren na rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti, visoke razine javnog i privatnog duga te dugogodišnjih strukturnih slabosti koje sprečavaju ulaganje, inovacije i rast produktivnosti. Stoga je kao cilj reformskih napora koje Komisija preporučuje naveo uključivi rast kako bi svi građani osjetili oporavak, a preporuke su usidrene u tri prioriteta: poticanje ulaganja, strukturne reforme i odgovornu fiskalnu politiku. Naglasio je kako su sve preporuke prilagođene situacijama specifičnim za pojedinu državu i pažljivo su ciljane na ona pitanja koja zahtijevaju najhitniju pozornost zbog njihovog makroekonomskog ili socioekonomskog značaja. Preporuke za zemlje eurozone odražavaju i preporuke za eurozonu izdane Godišnjim pregledom rasta prošlog studenog.

Osim toga, istaknuo je da razina specifičnosti preporuka odražava i ozbiljnost izazova s kojima se suočava svaka država članica što objašnjava zašto zemlje s prekomjernom neravnotežom dobivaju sve detaljnije preporuke (BG, HR, CY, FR, IT, PT). Također je napomenuo kako je za Cipar, Italiju i Portugal, Komisija ocijenila dovoljno ambicioznima njihove reformske obveze u Nacionalnim programima reformi, pa nema osnova za pooštravanje postupka makroekonomske ravnoteže, pod uvjetom da postoji brza i puna provedba reformi navedenih u preporukama.

33


34

Na kraju je naveo kako se napredak u provođenju reformi kreće između “ograničenog” i “određenog napretka” za prošlogodišnje preporuke te da je većina aktivnosti poduzeta u područjima fiskalne politike i fiskalnog upravljanja, kao i na području aktivne politike tržišta rada. Izrazio je spremnost za podršku državama članicama u učinkovitoj provedbi reformi, za što je sada posvećen i instrument – Program potpore strukturnim reformama. Povjerenik Moscovici je istaknuo kako gospodarski rast u EU još nije na razini prije krize te da je inflacija još uvijek na niskoj razini, a ključan izazov je kako potaknuti potražnju u europodručju. Pritom je naglasio da je važno da eurozona nađe pravu ravnotežu, odnosno da svaki višak treba ulagati u infrastrukturu i istraživanje i razvoj. Zatim je predstavio fiskalne pokazatelje po državama članicama, posebno pohvalivši napore koje su uložile Hrvatska i Portugal kako bi smanjili prekomjerni deficit, što je Komisija uvažila u svojim preporukama za ukidanje postupka prekomjernog deficita.

Povjerenica Thyssen je navela kako je u ovogodišnjem paketu preporuka prioritet bio na jačanju rasta, zapošljavanja i socijalne kohezije. Naglasila je kako je u EU stvoreno više od 6 milijuna radnih mjesta od početka rada ove Komisije, no činjenica je da je još 90 milijuna građana nezaposleno. Osobito je naglasila važnost obrazovanja i cjeloživotnog učenja čime bi se razvile nove vještine za pristup tržištu rada što će povećati produktivnost i inovacije, ali i adresirati problem siromaštva. Također je istaknula važnost, kako odgovarajućih reformi na tržištu rada, tako i pravičnih plaća koje će omogućiti dostojanstveni životni standard. Zastupnici su u raspravi ukazali na nejednakost u visini rasta između pojedinih država članica te da postoji niz država u kojima je stopa nezaposlenosti na visokoj razini. Sukladno tome potrebno je ojačati mjere za podizanje rasta u pojedinim državama članicama kako bi se nezaposlenost dovela na zadovoljavajuću razinu. Također su naglasili kako postoji kontradikcija između prioriteta politike fiskalne konsolidacije i poticanja javnih ulaganja. Povjerenici su u raspravi istaknuli kako su u specifičnim preporukama sadržane praktične mjere kojima se pokušava utjecati na rast produktivnosti i smanjenje nejednakosti. Naglašeno je kako je jedini način za podizanje rasta provedba strukturnih reformi kojima će se smanjiti makroekonomske neravnoteže, a kod javnih ulaganja je istaknuto kako je od same visine ulaganja bitnija kvaliteta, odnosno da je potrebno birati prioritete u ulaganjima, za što je dobar primjer Junckerov plan.

REGI, 30.05.2017. Maletić: „Regulativa za kohezijsku politiku za novo razdoblje nakon 2020. mora biti spremna do 2019. neovisno o neizvjesnostima oko EU proračuna” Na Odboru za regionalni razvoj (REGI) raspravljalo se o pripremi stajališta Parlamenta o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje nakon 2020. Prvo pitanje koje se postavlja jest pitanje veličine budućeg proračuna, uzimajući u obzir da Velika Britanija pridonosi europskom proračunu s 10%, što se gubi nakon Brexita 2019. Nužno je odlučiti hoće li se proračun smanjiti odlaskom Velike Britanije ili će ostale države članice EU nadomjestiti tih 10%. Drugo pitanje vezano je uz alokacije sredstava za kohezijsku politiku i koliko će se iznos sredstava u novom razdoblju smanjiti.

Treće pitanje odnosi se na vremensko trajanje novog okvira jer još nije odlučeno hoće li se ići na varijantu 5+5 ili će se ostati na dosadašnjem sedmogodišnjem okviru. Upitan je i sadržaj budućeg proračuna jer se mnogi zalažu za veću reviziju proračuna i potpunu izmjenu glava proračuna i njihove razrade.

Tijekom rasprave, zastupnica Maletić ponovila je da je puno nepoznanica kada je u pitanju novi višegodišnji financijski okvir, od iznosa i trajanja do samog sadržaja. „Ne možemo čekati da se sve nepoznanice riješe i novi višegodišnji financijski okvir definira jer kohezijskoj politici vrijeme ne ide u prilog. Neophodno je do 2019. definirati i usuglasiti regulativu za kohezijsku politiku iza 2020. kako bi države članice mogle krenuti što prije s pripremama strateških dokumenata i projekata čija bi provedba ovaj put trebala početi odmah, u prvoj godini perspektive, a ne nekoliko godina nakon. Ne možemo dozvoliti još jednom promašaj i da nas okrivljuju za vođenje politike koja ne daje rezultate u praksi“, rekla je zastupnica Maletić apelirajući na sve da budu odlučni i glasni u zahtjevi da se pravila kohezijske politike definiraju neovisno o proračunu i iznosima. Predstavnik Europske komisije složio se sa zastupnicom Maletić te posebno istaknuo da bi ponavljanje kašnjenja u provedbi kohezijske politike u novoj perspektivi kakvo se događa sada u perspektivi 2014.-2020. vrlo vjerojatno značilo kraj kohezijske politike jer bi njeni protivnici imali dugoročne dokaze o neuspješnosti provedbe.


REGI, 29.05.2017. Maletić: „Korisnicima treba olakšati proces prijave na natječaje za EU fondove i kasnije izvještavanja o provedbi” Na zasjedanju Odbora za regionalni razvoj (REGI) održana je razmjena gledišta s predsjednikom Skupine na visokoj razini za pojednostavljenje za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova Siimom Kallasom, ujedno i bivšim potpredsjednikom Europske komisije. Ova skupina osnovana je u srpnju 2015. i okuplja 12 nezavisnih stručnjaka s bogatim iskustvom u području EU fondova koji se bave pitanjem pojednostavljenja korištenja EU sredstava. Na sastancima, kojih je do sada održano devet, razmatraju brojne aspekte pojednostavljenja, poput e-uprave, pojednostavljenja troškova, pristupa financiranju malim i srednjim poduzećima, podijeljenog upravljanja te jedinstvenih pravila primjene ESI fondova. Kallas je u svom izlaganju naglasio važnost izgradnje povjerenja u Europsku unije na svim razinama, od europske, regionalne, nacionalne i lokalne razine jer smatra da je manjak povjerenja u institucije ključni problem. Primjerice, za provedbu kohezijske politike doneseno je 600 stranica propisa u službenom glasilu i više od 5.000 stranica smjernica pa se postavlja pitanje kome služe te smjernice budući da je količina informacija prevelika da bi je bilo koje institucionalno tijelo ili krajnji korisnik mogao razumjeti. Iz rasprava koje je vodio, zaključio je da je umjesto centraliziranog upravljanja od strane Komisije potrebna prava supsidijarnost koja će izgraditi povjerenje u EU i povjerenje država članica u ESI fondove. Istaknuo je da su krajnjim korisnicima najkorisnija ona pravila koja su malobrojna i koja se već primjenjuju u državi članici u okviru nacionalnog zakonodavstva. Kao skupina na visokoj razini, pokušavaju prikazati kako bi izgledao takav jednostavan model.

Što se tiče tekućeg financijskog razdoblja 2014.2020. usvojili su šest izvješća o različitim pitanjima: e-upravljanje, pojednostavljenje troškova, financijski instrumenti, pristup financiranju malim i srednjim poduzećima, smanjenje prekomjernog donošenja propisa i nova uloga revizije. Zastupnici su u raspravi pozdravili preporuke Skupine na visokoj razini, ali smatraju da je potrebno precizirati koje smjernice redizajnirati, a koje ukloniti te kojim administrativnim ustupcima povećati funkcionalnost fondova, a time i povećati povjerenje korisnika u fondove i Europsku uniju. Zastupnike je posebno zanimalo u kojem obimu bi se provodila financijska revizija te koji bi kriteriji određivali dopuštenost odstupanja od smjernica. Zastupnica Maletić tijekom rasprave osvrnula se problematiku prekomjernog donošenja propisa te na važnost uvođenja e-upravljanja. „Važno je pojednostaviti smjernice koje su prekomplicirane što potvrđuje i činjenica da ih ne razumiju niti upravna tijela u državama

članicama, a kamoli krajnji korisnici. Krajnji korisnici istu dokumentaciju moraju slati na više različitih adresa, te često gube puno vremena čekajući potvrde koje su u sustavu državne uprave. Upravo zato posebno ističem važnost uvođenja e-upravljanja dokumentacijom na svim razinama kako bi krajnjim korisnicima proces prijave i izvještavanja bio olakšan“, istaknula je zastupnica Maletić. Zaključno Kallas je kao krajnje ciljeve za buduće razdoblje nave jačanje povjerenja između država članica i institucija Europske unije, supsidijarnost te smanjenje broja smjernica i redizajniranje istih.

AZORI, 25.05.2017.

Maletić: „Azori su pravi primjer kako treba razvijati otoke” Nakon što je prošle godine Delegacija Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta posjetila Hrvatsku, ove godine zastupnica Maletić od 22. do 25. svibnja sudjelovala je u posjetu portugalskoj autonomnoj regiji Azori.

Azorsko otočje sastoji se od devet otoka od kojih je najveći Sao Miguel (744.55 km2), koji je gotovo dvostruko veći od najvećeg hrvatskog otoka Cresa, a najmanji je Corvo (17km²), koji je nešto veći od Lopuda. Ukupan broj stanovnika koji žive na Azorima je 245.746 dok na našim otocima živi ukupno 132.433 stanovnika. Dobrim projektima i ulaganjima, kvalitetnom strategijom, političkom voljom i odlučnošću te zajedničkim radom naše otoke možemo i moramo oživjeti. Prema riječima zastupnice Maletić Azori dokazuju kako su, unatoč brojnim izazovima i nepovoljnim okolnostima, uz jasnu strategiju i dobro postavljene ciljeve te aktivnosti i projekte za postizanje ciljeva, rezultati i uspjeh zagarantirani. Europski fondovi su dobro vođenoj regiji vjetar u leđa i dodatno ubrzavaju rast i dobar smjer u kojem ovo otočje gospodarski ide. „Oduševile su me izvrsne ideje, inovativnost i projekti financirani iz EU fondova poput tehnološkog parka koji na principu partnerstva i suradnje pomaže razvoj startupova i poduzetnika; korištenje geotermalnih izvora za proizvodnju energije; razvoj modernih kurikuluma na sveučilištu; centri za seizmologiju i vulkanologiju; posebno razvijen osjećaj za zaštitu prirode i brojni realizirani projekti obnove flore”, kazala je zastupnica.

„EU fondove i kohezijsku politiku svojim stanovnicima približili su i kroz projekte izgradnje modernih dječjih vrtića, centara za mlade, starije osobe, a obnovili su i ceste, izgradili morske i zračne luke, kanalizacijske sustave, sve što je važno za poboljšanje kvalitete života ljudi. Čestitam Azorima na izvrsnom primjeru kako se radom, ustrajnošću i kvalitetom može postići puno”, zaključila je zastupnica Maletić.

35


36

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta BUDUĆNOST KOHEZIJSKE POLITIKE

EFSI

Maletić: „Europski fondovi moraju pomoći rast i razvoj država, a ne usporavanjem siromašenja poticati da se promjene ne događaju“

Maletić: „Pozivam Komisiju da pojača koordiniranost i povezanost s državama članicama kako bi Plan ulaganja za Europu zaista zaživio u praksi“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održana je rasprava I zastupnici su glasovali o izvješću o temeljima za kohezijsku politiku EU-a nakon 2020. godine. Nažalost zastupnica Maletić, zajedno sa većinom kolega iz EPP-a, nije podržala izvješće zastupnice Westphal.

Održana je rasprava o provedbi Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI) koji je, u kvantitativnom pogledu, ispunio očekivane rezultate, dok je u kvalitativnom dijelu ostao dvojben jer kod projekata financiranih EIBom postoje određene sumnje i nedostaci oko kriterija za odabir projekata. Ipak, EFSI se pokazao relevantnim kada je riječ o odgovaranju na potrebe za ulaganjima u Europi, te je doprinio povećanom pristupu financiranju i mobilizaciji privatnog kapitala.

„Nisam podržala izvješće jer smatram da europski fondovi trebaju biti vjetar u leđa provedbi dobro osmišljenih razvojnih programa i reformi na nacionalnoj razini. Ako država nema svoj plan i program promjena i razvoja i ne postiže rezultate i dugoročni rast onda europski fondovi samo pomažu u usporavanju pada i divergenciji koja je neizbježna, a to ne želimo“, kazala je zastupnica Maletić. Zastupnica je posebno naglasila kako se europski fondovi moraju uklopiti u dobre programe rasta i razvoja i biti dodana vrijednost: ”Zbog toga se jako zalažem za jačanje kohezijske politike u budućnosti, ali mora biti vezana uz dobro ekonomsko upravljanje.”

Naposljetku, zastupnica je zatražila od Europske komisije da što prije donese regulativu za novo razdoblje kako bi se države članice na vrijeme mogle pripremiti za provedbu i kako bi odmah početkom nove perspektive imali projekte u provedbi.

”EFSI ispunjava svoj cilj, a to je podizanje razine ulaganja. Međutim, mi želimo više od toga, želimo snažan rast, razvoj u EU i nova radna mjesta. Za to nam trebaju i dva druga stupa Plana ulaganja u Europu. Prvi stup odnosi se na prepoznavanje dobrih i kvalitetnih projekata koji su inovativni i rizični. Financiramo li mi u ovom trenutku takve projekte i jesmo li pronašli upravo te za financiranje iz EFSI-ja?“, upitala je zastupnica Maletić. Govoreći o drugom stupu naglasila je važnost jačanja jedinstvenog tržišta te stvaranja povoljnog poslovnog okruženja za poduzetnike i investitore.

”Neophodna je bolja koordinacija i intenzivniji rad s državama članicama u realizaciji ova dva stupa.


Državama koje nemaju dovoljno kapaciteta, treba pomoći kroz mehanizme tehničke pomoći EIB-a jer i u provedbi EFSI-ja jedan od ciljeva treba biti ravnomjerna regionalna zastupljenost i razvoj manje razvijenih članica. Europska komisija to ne može nikako učiniti sama, za to je potrebna koordinacija i rad s državama članicama. I zato pozivam Komisiju da poboljša rad i povezanost s državama članicama kako bi Plan ulaganja za Europu zaista zaživio u praksi“, zaključila je u svom govoru zastupnica Maletić.

OBZOR 2020

Maletić: „O novom programu za znanost moramo odlučivati slušajući što traže korisnici – znanstvenici i poduzetnici“ Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravama o troškovnoj učinkovitosti Sedmog istraživačkog programa i ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i o prijedlogu Devetog okvirnog programa. Provedba Sedmog okvirnog programa za istraživanja i inovacije (FP7) je u tijeku, no još uvijek ne postoji sveobuhvatna analiza troškovne učinkovitosti programa, stoga je Europski parlament donio prijedlog rezolucije o troškovnoj učinkovitosti programa FP7 koji će služiti korisnicima iz svih država članica EU, pridruženih država i država kandidatkinja. Potrebno je da Komisija što prije objavi evaluacijsko izvješće, a najkasnije prije predstavljanja istraživačkog programa koji će naslijediti Obzor 2020. Komisija će donijeti svoj prijedlog Devetog okvirnog programa u proljeće 2018., kako bi se osigurao doprinos Parlamenta privremenoj evaluaciji Obzora 2020. i preporukama za sljedeći okvirni istraživački program.

Zastupnica Maletić je podržala izvješće o Sedmom okvirnom programu za istraživanja i inovacije unatoč tome što nema evaluacije troškovne učinkovitosti, jer uočava kolika je važnost ovog programa koji je potaknuo znanstvenu izvrsnost na razini Europske unije, inovativnost, povezivanje s gospodarstvom te osnažio europsku konkurentnost i doprinio izgradnji Europske unije kao globalnog lidera. ”U izvješću su dane vrlo važne preporuke koje zaista moramo provoditi, poput jačanja uloge nacionalnih kontaktnih točaka kako bi krajnji korisnici imali što kvalitetniju tehničku podršku na terenu. Posebno se ističe važnost uspostave zajedničkog centra za podršku koji će pomoći u koordinaciji provedbe programa u sedam uprava Komisije i agencijama.“, istaknula je zastupnica Maletić. Također, smatra da je evaluacija programa Obzor 2020 izuzetno važna za što bolju pripremu novog Devetog okvirnog programa za istraživanje i inovacije za razdoblje nakon 2020.

”Važno je da tijekom evaluacije kontaktiramo korisnike, znanstvenike i poduzetnike jer moramo čuti njihov glas i odgovoriti na njihove potrebe”, naglasila je zastupnica Maletić. Korisnici ovog programa traže ubrzanje provedbe, pojednostavljenje sustava, povećanje sredstava malim i srednjim poduzetnicima, povezivanje s ESI fondovima i ujednačavanje pravila kako bi se što veći broj projekata mogao financirati. Zastupnica Maletić je istaknula kako su najmanje razvijene članice premalo zastupljene te da se mora pronaći rješenje za to kroz Deveti program za istraživanje, a sve s ciljem jačanja jedinstvenog europskog istraživačkog prostora.

Unatoč velikom administrativnom opterećenju i složenim pravnim i financijskim propisima, program FP7 je potaknuo znanstvene inovacije i osnažio europsku istraživačku platformu. Zadaća znanosti je postizanje društva znanja kako bi se postigla društvena održivost i uključenost, a programi FP7, Obzor 2020 i novi Deveti okvirni program tome trebaju doprinositi.

ERASMUS+

Maletić: „Erasmus+ je poseban program kojem je u prvom planu suradnja, zajedništvo, europske vrijednosti, razmjena znanja i iskustava mladih, sportaša, znanstvenika i poduzetnika” Prigodom obilježavanja 30 godina Erasmusa u Strasbourgu su dodijeljena priznanja alumnistima Erasmus+ koji imaju posebnu priču iza sebe i koji su svojim aktivnostima pridonijeli zbližavanju mladih u Europi, poticali socijalnu koheziju i pomagali u izgradnji bolje unije. Između 33 laureata priznanje je primio i jedan od naših najboljih sportaša Mihovil Španja koji je kao student Sveučilišta u Dubrovniku u akademskoj 2012./2013. sudjelovao u Erasmus programu mobilnosti u svrhu obavljanja stručne prakse u sjedištu Međunarodnog paraolimpijskog odbora u Bonnu. „Mihovil je svojom upornošću, trudom i nepokolebljivim duhom pravi uzor svim mladima i iznimno sam ponosna što je danas predstavljao našu Hrvatsku ovdje u Europskom parlamentu”, kazala je zastupnica Maletić.

Zastupnica Maletić ambasadorica je Erasmusa za mlade poduzetnike i redovito savjetuje mlade o svim mogućnostima koje im Erasmus+ pruža, održala je brojne edukacije i konferencije među kojima se posebno ističe konferencija Erasmus+ iz prosinca prošle godine. Više o konferenciji pročitajte na: http://www.ivanamaletic.com/erasmus-hrvatskoj-mogucnosti-izazovi/

37


38

“Bitno je za naglasiti kako Erasmus nije samo studentska razmjena već postoji niz različitih mogućnosti poput Erasmusa za mlade poduzetnike, Erasmusa za nastavnike i profesore, javnu upravu te naravno i Erasmusa za studente.

Najvažnije za razumjeti jest da je Erasmus program konkurentnosti, a ne kohezije kao europski fondovi, što znači da se njime ne financira infrastruktura i oprema, nego se sredstva ulažu u znanje. Erasmus je poseban program kojem je u prvom planu suradnja, zajedništvo, europske vrijednosti, razmjena znanja i iskustava mladih, sportaša, znanstvenika i poduzetnika. Kroz ovaj program potiče se i jača sudjelovanje mladih u procesima definiranja politika i donošenja odluka. Svim državama članicama daje se jasna poruka da su mladi izvor novih ideja i pokretačka energija koja je ključna za razvoj društva i gospodarstva.”, istaknula je zastupnica.

EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

Maletić: „Jaka ekonomska i monetarna unija ključ je stabilnosti i razvoja cijele EU i zato se sve države članice moraju uključiti u ovu raspravu o budućnosti“ U Dokumentu za razmatranje produbljenja Ekonomske i monetarne unije do 2025 predstavljeni su mogući razvojni procesi za daljnje jačanje EMU-a i aktivnosti koje bi se poduzele do 2019., te se daje niz mogućnosti za razdoblje nakon ovog saziva Europskog parlamenta i Komisije. Zastupnica Maletić smatra da su dovršetak i jačanje ekonomske i monetarne unije neophodni jer je to put za postizanje ciljeva koji su nam svima važni, a to su rast i razvoj EU, stvaranje novih radnih mjesta, ekonomska konvergencija i financijska stabilnost.

”Prvi korak na tom putu jest kvalitetna primjena postojećih pravila, no svakako i izmjene i prilagodba u dijelovima za koje analize pokazuju da bi to bilo korisno i potrebno“, naglasila je zastupnica. Poručuje da se Europska Unija i njene institucije ne smiju bojati biti fleksibilne. ”Države članice izvan EMU-a treba poduprijeti i pomoći im na putu te važne integracije, osobito one koje primjenjuju sva pravila i ispunjavaju gotovo sve kriterije, poput Hrvatske, iz koje dolazim”, navodi Maletić.

”Sve države članice trebaju sudjelovati u donošenju odluka o budućnosti EMU-a, sudjelovati na sastancima Eurogrupe, ako smatramo da je njihova integracija sigurna u skorijoj budućnosti”, zaključila je zastupnica Maletić u svom izlaganju.

PDV NA DIGITALNA IZDANJA Maletić: „Konačno realizirana inicijativa za snižavanje stope PDV-a na digitalna izdanja“ Usvojeno je Izvješće o prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost koje se primjenjuju na knjige, novine i časopise kojom se omogućava državama članicama smanjenje PDV-a na e-knjige i primjenu iste stope PDV-a na elektroničke publikacije (na primjer na e-knjige, e-novine i e-časopise) i tiskane publikacije. Usvajanjem ove izmjene direktive izjednačava se stopa PDV-a za knjige, novine i časopise u elektroničkom obliku s onom za knjige, novine i časopise u fizičkom obliku. Zastupnica Maletić isticala je više puta kako je digitalni oblik sve prisutniji te da trebamo biti u korak s vremenom i poticati razvoj digitalne industrije. Komisija je bila pozvana da u što kraćem roku predloži izmjene Direktive u svrhu prilagođavanja tehnološkom i društvenom razvoju i primjene smanjene porezne stope na digitalne usluge.

„U Hrvatskoj oporezivanje tiskovina PDV-om od 1. siječnja 2014. podijeljeno je u tri grupe: stopa od 5 posto, stopa od 13 posto i stopa od 25 posto. Digitalne usluge, knjige i novine podliježu, u skladu s europskom direktivom o PDV-u, oporezivanju po općoj stopi PDV-a od 25 posto, što nikako nije u skladu s novim trendovima i modernim načinima razvoja koje želimo uvesti“, istaknula je zastupnica Maletić. Nakon rasprave u Parlamentu s riječi se prešlo na djela, izmjena direktive je usvojena i sada je na nama da što prije snizimo PDV na digitalna izdanja i našim građanima omogućimo da uz niže cijene lakše dođu do sadržaja koji ih zanimaju.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Maletić: „Financijske instrumente i tehničku pomoć moramo prilagoditi potrebama poduzetnika i ostalih krajnjih korisnika“ U raspravi o uravnoteženoj primjeni financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava u kohezijskoj politici te budućim perspektivama za tehničku pomoć zastupnica Maletić istaknula je kako je od iznimne važnosti da kohezijska politika kroz financijske instrumente i kroz tehničku pomoć bude na usluzi građanima i poduzetnicima: „Moramo slušati i čuti što oni traže od nas i kada kažu da je sustav kompliciran naš odgovor treba biti povjerenje i pojednostavljenje, a ne stotine stranica novih uputa.“


„Već duže vrijeme pokušavamo uvesti financijske instrumente kao dodatan način financiranja uz grantove, međutim čitav sustav financijskih instrumenta toliko smo zakomplicirali da je i Europski revizorski sud istaknuo kako privatni investitori nisu skloni koristiti financijske instrumente zbog složenih pravila javne nabave i općenito vrlo stroge regulacije u odnosu na komercijalne zajmove. I troškovi upravljanja financijskim instrumentima previsoki su zbog kompliciranosti“, istaknula je zastupnica. Zastupnica je naglasila kako tehnička pomoć mora pomoći jačanju ne samo upravljačkih struktura već i krajnjih korisnika ako želimo biti uspješni u korištenju EU fondova: „Kada je riječ o tehničkoj pomoći moramo se više okrenuti korisnicima, osigurati im pomoć u praćenju mogućnosti financiranja njihovih ideja, pripremi projekata i kasnije u provedbi. Važno je jačati kapacitete institucija, ali i poduzetnici, mladi, udruge, znanstvenici moraju dobiti pomoć“, zaključila je zastupnica.

FINANCIJSKE TEHNOLOGIJE

Maletić: „Financijske tehnologije su još jedan od poziva da mijenjamo sustav obrazovanja i znanosti i mlade pripremamo za poslove budućnosti” U pisanoj izjavi o financijskim tehnologijama zastupnica Maletić posebno je istaknula kako je kao i za sve novo i za implementaciju novih financijskih tehnologija ključno obrazovanje i informatičke vještine te informatička infrastruktura i povezanost: „Važna poruka Hrvatskoj i svim državama članicama je da je u pripremama za budućnost ključno ulaganje u povećanje financijske i digitalne pismenosti stanovništva. Bez toga financijska tehnologija se ne može implementirati, a i donošenje dobrih odluka o korištenju novih usluga financijskog ulaganja nije moguće očekivati“. „Sustave obrazovanja i znanosti moramo prilagoditi izazovima budućnosti i naše mlade pripremati za radna mjesta budućnosti. Na europskom tržištu će već 2020 nedostajati 825.000 informatičkih stručnjaka, a svi poslovi postaju visoko informatizirani. Moramo biti spremni za promjene na tržištu rada“, zaključila je zastupnica Maletić.

DIGITALIZACIJA 2016-2020

Maletić: „Digitalizacija je ključ pojednostavljenja, ubrzanja i transparentnosti rada javne uprave te jačanja povjerenja građana i poduzetnika” Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi o Akcijskom planu EU-a za e-upravu za razdoblje od 2016. – 2020. i

istaknula kako je moderna državna uprava na usluzi građanima i poduzetnicima – uprava koja brzo reagira na upite, brzo izdaje dozvole i rješenja ključna za razvoj gospodarstva i društva. Bez digitalizacije i razvoja elektronskog poslovanja teško je postići ubrzanje. Digitalizacija uobičajeno potiče na uređenje procesa i procedura, na pojednostavljenje, ukidanje prepreka pa time značajno utječe na ubrzanje rada uprave. “Digitalizacija je važna za poboljšanje transparentnosti i otvaranje države građanima, olakšava komunikaciju s građanima te time pomaže u razvoju suradnje, partnerstva i zajedničkog rada s građanima. Transparentnost, otvorenost i partnerstvo jačaju povjerenje, a povjerenje je temelj rasta i razvoja. Zato podržavam ovaj Akcijski plan koji je važna poruka svima da radimo na transparentnosti, pojednostavljenju, ubrzanju i jačanju povjerenja”, zaključila je zastupnica Maletić.

Cilj Akcijskog plana za e-upravu za razdoblje 2016. – 2020. je ukloniti postojeće digitalne prepreke na jedinstvenom digitalnom tržištu i modernizirati javnu upravu. Akcijski plan temelji se na zajedničkoj dugoročnoj viziji i utvrđuje niz načela kojih bi se trebalo pridržavati u budućim inicijativama kako bi se ostvarile bitne prednosti koje e-uprava može donijeti poduzećima, građanima i samim javnim upravama. Njime se ujedno i omogućuje fleksibilan pristup kako bi se išlo u korak s okruženjem koje se brzo mijenja. Omogućavanjem pristupa podacima i uslugama i njihovom razmjenom među javnim upravama povećat će se njihova učinkovitost i olakšati slobodno poslovanje poduzeća i građana. Hrvatska će za provedbu Digitalne agende za Europu koristiti sredstva iz EU fondova, a prioriteti su: povećanje Nacionalne pokrivenosti širokopojasnom mrežom sljedeće generacije (NGA); poboljšanje načina upravljanja IKT infrastrukturom – jedinstveno strateško upravljanje i koordiniranje razvoja državne IT infrastrukture, integracija IT infrastrukture na razini čitavog javnog sektora, standardizacija poslovnih procesa, smanjivanje i racionalizacija troškova za IT infrastrukturu i rješavanje pitanja niske razine dostupnosti e-usluga.

39


Ukoliko Ĺželite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

I′M lipanj 2017.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić