Page 1

broj 2 veljaÄ?a 2019.


Impressum broj 2 veljača 2019.

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Naslovnica: Karneval Opatija Izvor: www.visitopatija.com

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić Privremene zimske prognoze Komisije ukazuju na usporavanje rasta i inflacije u 2019.

11

Neven Bilić, mag. iur. Prognoze rasta globalne ekonomije: Prijeti li nam nova globalna kriza?

15

Domagoj Badžim, mag. iur. Razvoj umjetne inteligencije i robotike kroz sveobuhvatnu europsku industrijsku politiku

20

Tea Japunčić, mag. iur. Sudjelovanje institucija Europske unije i država članica u raspravi o budućnosti Europe

27

dr. sc. Davor Galinec Izvješće o potencijalnim obvezama država članica EU-a na kraju 2017.

32

Aktivnosti ureda

43

Vijesti iz Europskog parlamenta

45

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Uredništvo Alen Halilović Ema Brnardić Domagoj Badžim Neven Bilić Tea Japunčić Kristina Kosor Maja Butorac

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini Lektura Tamara Bodor

Izlazi mjesečno.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Ovaj mjesec uspjeli smo izglasati poziciju Europskog parlamenta vezano uz regulativu za fondove EU-a. Usprotivili smo se prijedlozima Europske komisije o smanjenju sufinanciranja EU-a s dosadašnjih 80 – 85 % na 70 %, odbili smo i skraćivanje vremena provedbe s N + 3 na N + 2, a zatražili smo i povećane predujmove koje države članice dobiju na temelju odobrenih operativnih programa koji su važni radi likvidnosti proračuna. Usto, usprotivili smo se i prijedlogu da se operativni programi donose samo za prvih pet godina pa se tek naknadno, nakon evaluacije i utvrđivanja eventualnih novih prioriteta, planiraju preostale dvije godine. Važno je odmah napraviti plan za sedam godina, a nove prioritete može se financirati iz nove omotnice. Usporavanje planiranja ne može nikako doprinijeti bržoj provedbi.

Zasad se nije otvarao dio vezan uz raspodjelu sredstava 2021. – 2027. po državama članicama. Tu je Komisija predložila smanjenje omotnice za Republiku Hrvatsku od 6 % u odnosu na razdoblje 2014. – 2020. S tim se ne možemo i nećemo složiti, a na temelju analiza argumentirano ćemo pokazati da Hrvatskoj u odnosu na tekuće razdoblje omotnica mora biti povećana, a ne smanjena. Razlog za to je što smo u razdoblju 2014. – 2020. dobili umanjena sredstva zbog tzv. pravila „phasing in“, odnosno činjenice da prve dvije godine članstva nismo imali pravo na stopostotnu alokaciju fondova EU-a, već 60 % prvu godinu i 80 % drugu godinu. U novoj raspodjeli sredstava po državama članicama Komisija kao važan kriterij uzima broj stanovnika, što nikako ne može biti odlučujuće. Ključan kriterij treba i dalje biti razina razvijenosti, a broj stanovnika se može koristiti, ali na obrnut način – ne gledajući koliko je sredstava po stanovniku, nego zbog smanjenog broja stanovnika državi dodatno pomoći sredstvima za demografske mjere i zaustavljanje depopulacije. Smanjivati Hrvatskoj omotnicu jer dobiva najveći iznos sredstava EU-a po stanovniku nema nikakvog smisla.

Pozicije Parlamenta i Komisije su o najvažnijim pitanjima – novom višegodišnjem proračunskom okviru 2021. – 2027. (o čemu sam pisala u prethodna dva broja Informativnog Mjesečnika) i regulativi za fondove EU-a – dijametralno suprotne te je izuzetno važno izboriti se i na Vijeću za stavove Parlamenta. U Parlamentu štitimo ispunjavanje temeljnog cilja EU-a – smanjivanje razlika u razvijenosti između država članica – i borimo se za jednostavna, i još uvijek motivirajuća, pravila provedbe fondova EU-a. Tako bi, primjerice, smanjenje sufinanciranja na 70 % za velik dio lokalnih jedinica značilo kraj korištenja europskim fondovima, a smanjeni predujmovi bi u mnogim državama članicama rezultirali odgodom plaćanja, što bi blokiralo provedbu projekata na razini krajnjih korisnika. Rasprave o budućnosti EU-a su u tijeku, ovaj mjesec usvojeno je i izvješće za koje sam, kao izvjestiteljica, pripremala mišljenje ECON-a. Budućnost EU-a mora biti: više solidarnosti i ujednačavanje uvjeta poslovanja i prava građana u EU-u.

Zato je važno nastaviti raditi na jačanju jedinstvenog tržišta i uspostavi unija poput unije tržišta kapitala, bankovne unije, digitalne unije, energetske unije i slično. Nakon ukidanja roaminga, geografskog blokiranja, zabrane proizvoda različite kvalitete na različitim tržištima, ukidanja bankovnih naknada za plaćanja iz država članica izvan eurozone u eurozoni, važno je raditi na ujednačavanju izvora financiranja, ukidanju barijera za prekogranično poslovanje, uvođenju konačnog sustava PDV-a koji će pojeftiniti i pojednostavniti procedure za poduzetnike i građane, i slično. Drago mi je što sam svojim radom doprinijela većoj prisutnosti novih i povoljnih izvora financiranja u Republici Hrvatskoj te što konačno i naši poduzetnici, obrtnici i poljoprivrednici mogu realizirati svoje investicije uz kredite s kamatama od 0,5 % do 2 %.

U ovom broju moja asistentica Tea Japunčić daje zanimljiv pregled dosadašnjih rasprava i pripremljenih dokumenata na temu budućnosti EU-a dok se asistenti Neven Bilić i Domagoj Badžim bave jednom od top tema na razini EUa, a to je digitalizacija i umjetna inteligencija. Dr. sc. Davor Galinec analizira izvješće Eurostata o stanju potencijalnih obveza po državama članicama prema kojem Hrvatska stoji prilično dobro te, uzimajući u obzir smanjenje duga i ostvarenje proračunskog suficita, možemo reći da su hrvatske javne financije stabilne i pod kontrolom, što bi nas moglo dobro pozicionirati u budućim ocjenjivanjima agencija za rejting te se možemo nadati daljnjem snižavanju kamata. Ja sam se osvrnula na zimske prognoze; dana je i usporedba procjena rasta za 2019., od proljetnih prognoza iz 2018. do ovih najnovijih, zimskih iz čega se vidi da nema oscilacija u procjenama rasta za Hrvatsku. U odnosu na ostale novije države članice Istočne Europe, s kojima se uspoređujemo, naš rast nije velik i za sustizanje i pristizanje tih država, što nam je cilj, moramo biti odlučni i energični u korištenju svim potencijalima koji su nam na raspolaganju, provedbi reformi i privlačenju investicija.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338 4

mr. sc. Ivana Maletić*

Privremene zimske prognoze Komisije ukazuju na usporavanje rasta i inflacije u 2019. Uvod

Europska komisija objavila je 7. veljače privremenu zimsku gospodarsku prognozu 2019., koja obuhvaća razdoblje 2018. – 2020., na razini EU-a kao cjeline, europodručja i pojedinačno za svaku državu članicu1. Revidirani su pokazatelji inflacije i gospodarskog rasta koji govore da je u odnosu na jesenske prognoze iz studenog prošle godine došlo do korekcije pokazatelja rasta realnog BDP-a i inflacije na niže jer se usporio rast u uvjetima globalne neizvjesnosti. To se ponajprije odnosi na porast trgovinske napetosti i usporavanje rastućih tržišta, posebno u Kini. Osim toga, potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis je na konferenciji za tisak povodom objave zimske prognoze u svom govoru naglasio i da se u nekim zemljama europodručja ponovno javljaju zabrinutosti zbog uzajamne povezanosti države i banaka i održivosti duga, kao i da mogućnost da dođe do Brexita bez dogovora stvara dodatnu neizvjesnost, pa su u takvim uvjetima ključni faktori prilagodbe vezani uz odabir odgovarajuće kombinacije politika, kao što je olakšavanje ulaganja,

udvostručeni napori u provedbi strukturnih reformi i provedba razumnih fiskalnih politika. Najveća smanjenja projiciranih stopa rasta u 2019. predviđaju se za Italiju (za 1 postotni bod) i Njemačku (za 0,7 p.b.). Te su države ujedno i najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri i njihovo usporavanje rasta može dovesti do smanjenja potražnje za hrvatskim izvozom roba i usluga, no unatoč tome nije došlo do velikog smanjenja projekcija stopa rasta za Hrvatsku (tablica 1). Isto tako, projicirane stope inflacije u Hrvatskoj ostale su nepromijenjene za 2018. (1,6 %) i 2020. (1,4 %), a očekivana godišnja stopa inflacije u 2019. godini smanjena je s prethodnih 1,5 % na 1,4 % (Tablica 1).

________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. 1 Dostupno na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-850_hr.htm.


Tablica 1. Privremene zimske vs. jesenske prognoze Komisije za EU, europodručje i Hrvatsku 2018. – 2020.

Međugodišnje stope rasta

Ostvarenje

Privremena zimska prognoza

Jesenska prognoza

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

2018.

2019.

2020.

EU-28

Realni BDP

2,3

2,0

2,4

1,9

1,5

1,7

2,1

1,9

1,8

Inflacija (HICP)

0,0

0,3

1,7

1,9

1,6

1,8

1,9

2,0

1,8

Europodručje

Realni BDP

2,1

2,0

2,4

1,9

1,3

1,6

2,1

1,9

1,7

Inflacija (HICP)

0,0

0,2

1,5

1,7

1,4

1,5

1,7

1,8

1,6

Republika Hrvatska

Realni BDP

2,4

3,5

2,9

2,8

2,7

2,6

2,8

2,8

2,6

Inflacija (HICP)

-0,3

-0,6

1,3

Izvor: Privremena zimska i jesenska prognoza Komisije

U nastavku teksta slijedi prikaz prognoza gospodarskog rasta i inflacije za EU, europodručje i Republiku Hrvatsku za razdoblje 2018. – 2020. te usporedba s prethodnim jesenskim prognozama iz studenog 2018.

Prognoze gospodarskog rasta za europodručje i Hrvatsku 2018. – 2020.

EU,

U zimskoj privremenoj prognozi Komisija predviđa smanjenje rasta realnog BDP-a na razini EU-a na 1,9 % (2018.), 1,5 % (2019.) i 1,7 % (2020.), što je za 0,1 do 0,4 postotna boda manje u odnosu na prethodnu jesensku prognozu iz studenog 2018. (tablica 1). Za europodručje se predviđa rast od 1,9 % u 2018., što je za 0,2 postotna boda niže u odnosu na jesenske prognoze. U 2019. se može očekivati rast od 1,3 %, što je za 0,2 postotna boda niže u odnosu na rast EU-28 u istoj godini, a 0,6 postotnih bodova manje u odnosu na jesenske prognoze. Stopa rasta europodručja za 2020. smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na jesenske prognoze i sada iznosi 1,6 %. Projicirane stope rasta hrvatskog gospodarstva za 2018. i 2020. godinu ostale su nepromijenjene u odnosu na stope rasta iskazane u jesenskoj prognozi (2,8 % u 2018. te 2,6 % u 2020. godini) dok je stopa rasta za 2019. godinu smanjena za neznatnih 0,1 % odnosno s 2,8 % na 2,7 %. Te korekcije stopa rasta EU-28, europodručja i Hrvatske na niže posljedica su činjenice da se gospodarska aktivnost u drugoj polovini 2018. usporila u kontekstu usporavanja rasta svjetske trgovine, slabljenja povjerenja zbog neizvjesnosti i slabijih proizvodnih rezultata zbog negativnog djelovanja privremenih čimbenika u nekim državama članicama, kao što su poremećaji u sektoru proizvodnje automobila, društvene napetosti

1,6

1,4

1,4

1,6

1,5

1,4

i neizvjesnost u pogledu fiskalne politike. Osim toga, gospodarski zamah na početku ove godine bio je slab iako su temeljni uvjeti i dalje solidni. Gospodarski rast nastavit će se (iako po nešto nižim stopama), a na europsko gospodarstvo i dalje će povoljno utjecati poboljšanje uvjeta na tržištu rada, povoljni uvjeti financiranja i blago ekspanzivni smjer fiskalne politike.

Prognoze gospodarskog rasta su i dalje neujednačene između država članica, a projekcije za 2019. godinu ukazuju na mogućnost realnog rasta BDP-a u rasponu od ispodprosječnih 0,2 % (Italija) do najviših stopa od 5,2 % (Malta) i 4,1 % (Irska i Slovačka). Najveće povećanje očekivanja u odnosu na prethodnu jesensku prognozu zabilježeno je kod Malte (za 0,3 postotna boda) i Grčke (za 0,2 p.b.), a najviša smanjenja očekivanih stopa rasta zabilježena su kod Italije (za 1 p.b.) te Njemačke i Nizozemske (za po 0,7 p.b. – grafikon 1).

Komisija u svojoj publikaciji navodi da je lanjski rast u Hrvatskoj bio u velikoj mjeri potaknut privatnom potrošnjom dok je izvoz u drugoj polovici 2018., poglavito u susjedne zemlje koje nisu članice EU-a, ponešto usporio. Komisija očekuje da će privatna potrošnja i dalje ostati glavni pokretač rasta zahvaljujući sve boljim uvjetima na tržištu rada, pozitivnom povjerenju potrošača, niskim kamatama i niskoj inflaciji. Smanjenje očekivanog rasta za Hrvatsku u 2019. s 2,8 % na 2,7 % Komisija objašnjava očekivanim usporavanjem rasta kod glavnih trgovinskih partnera Hrvatske (Italija i Njemačka za koje Komisija ujedno procjenjuje i najveća smanjenja gospodarskog rasta), zbog čega će izvoz roba vjerojatno rasti sporije nego prethodnih godina.

5


6

Grafikon 1. Projicirane stope rasta BDP-a po državama članicama za 2019.

Izvor: Europska komisija, podaci privremene zimske ekonomske prognoze 2019. i jesenske prognoze 2018. Međutim, izvoz usluga nastavit će ostvarivati dobre rezultate na osnovi znatno produljene turističke sezone i velikih investicija u luksuzne hotele proteklih godina. Zbog snažne domaće potražnje, snažno će rasti i uvoz roba, što dovodi do sve veće neravnoteže u trgovini robama. Na temelju podataka za 2018. može se zaključiti da će se nastaviti dinamičan rast zaposlenosti i snažan pad stope nezaposlenosti, a privatne investicije će nastaviti umjereno rasti jer poduzeća imaju povoljne uvjete financiranja. Planirano povećanje u isplati sredstava iz europskih fondova trebalo bi dati snažan poticaj javnim investicijama, a koje će i dalje ostati ispod razina na kojima su bile prije recesije.

Države s najvećim smanjenjem projekcije rasta u 2019. prema zimskim prognozama

Gospodarstvo Italije počelo je gubiti zamah početkom 2018. zbog usporavanja eurozone i EU-a. Realni BDP u posljednja je tri mjeseca pao za 0,2 %, nastavljajući se za pad od 0,1 % u prvom tromjesečju. Iako je početno usporavanje u velikoj mjeri posljedica manje dinamične svjetske trgovine, nedavno usporavanje gospodarske aktivnosti više se može pripisati slaboj domaćoj potražnji, posebno ulaganjima, budući da je neizvjesnost vezana uz vladinu politiku i rastuće troškove financiranja uzela svoj danak. Na godišnjoj razini, realni BDP porastao je za 1,0 % u 2018. zahvaljujući znatnom učinku prijenosa iz prethodne godine. Stalno slabljenje u proizvodnom sektoru s daljnjim padom gospodarskog raspoloženja nije dobro za kratkoročne izglede. Ekonomska aktivnost vjerojatno će ostati usporena u prvoj polovici 2019. Predviđa se da će godišnji realni rast BDP-a u 2019.

pasti na 0,2 %, znatno manje nego što je predviđeno u jesenskim prognozama (pad od 1,0 %). Ciklično usporavanje koje je gore od očekivanog u 2018., pojačano neizvjesnošću globalne i domaće politike i znatno manje povoljnim izgledima za ulaganja, uvelike objašnjava ovu reviziju. Štoviše, značajnije usporavanje važnih trgovinskih partnera vjerojatno će imati negativne učinke na talijansku proizvodnju. Nakon rebalansa proračuna u prosincu 2018., prinosi na državne obveznice smanjili su se, ali su i dalje znatno veći nego prije godinu dana. U 2020. očekuje se rast do 0,8 %, zahvaljujući pozitivnom učinku prijenosa i dodatna dva radna dana u 2020. Prognoza ne uključuje učinke porasta neizravnih poreza predviđenih u proračunu za 2020. godinu.

Nakon prosječnog rasta od 2,1 % u razdoblju 2014. – 2017., rast BDP-a Njemačke usporio se na 1,5 % u 2018. Usporavanje je uglavnom bilo uzrokovano slabljenjem rasta izvoza i sve većom suzdržanošću potrošača, osobito u drugoj polovici godine. Rast privatne potrošnje razočaravajuć je unatoč poboljšanju uvjeta na tržištu rada, uključujući veći rast plaća i rekordnu zaposlenost. Pad privatne potrošnje u drugoj polovici 2018. povezan je s kašnjenjem u osiguravanju ekološke usklađenosti novih osobnih automobila. Nasuprot tome, ulaganja u opremu snažno su rasla kao odgovor na visoke stope iskorištenosti kapaciteta. Građevinski sektor nastavio je rasti, s povjerenjem na vrhuncu sve do kraja 2018. S obzirom na to da se svjetska trgovina i globalni gospodarski rast ove i sljedeće godine ohlađuju, rast izvoza vjerojatno neće uskoro povratiti dinamičnost iz razdoblja 2014. – 2017. To će, također, vjerojatno ograničiti nova poslovna ulaganja.


Doista, visokofrekventni pokazatelji upućuju na nastavak pogoršanja poslovnog raspoloženja u proizvodnom sektoru, uz opadajuće narudžbe i pogoršanje izvoznih prognoza. S druge strane, stambeno ulaganje i privatna potrošnja trebali bi nastaviti održavati umjereni uspon zahvaljujući pozitivnim kretanjima na tržištu rada i fiskalnim mjerama koje potiču prihode kućanstava. Ukupno gledajući, očekuje se da će se realni rast BDP-a dodatno spustiti na 1,1 % u 2019. (smanjenje projekcije za 0,7 % u odnosu na jesenske prognoze). Negativni rizici povezani su sa slabijim rastom vanjske trgovine od očekivanog, usporenim investicijama, lošijim poslovnim i potrošačkim povjerenjem te sporijim ili slabijim korištenjem planiranim fiskalnim poticajem. S druge strane, dovoljno snage na tržištu rada predstavlja pozitivan rizik. Nakon solidnog prvog polugodišta, rast gospodarstva Nizozemske smanjio se u trećem tromjesečju 2018. zbog usporavanja u cijeloj eurozoni. Ekonomska ekspanzija nastavit će se tijekom razdoblja predviđanja, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Predviđa se da će se BDP povećati za 1,7 % u 2019. (smanjenje projekcije za 0,7 % u odnosu na jesenske prognoze) i 2020., uglavnom zbog domaće potražnje. Snažan rast zaposlenosti i rastuće plaće postavljeni su kako bi se povećao raspoloživi dohodak i time podržala privatna potrošnja. Istodobno, očekuje se da će razmjerno oštar pad potrošačkog raspoloženja u posljednjih nekoliko mjeseci biti otporan na odluke o potrošnji. Očekuje se da će se rast korporativnih ulaganja smanjiti u skladu s općenito slabijom ekonomskom ekspanzijom i povećanom međunarodnom neizvjesnošću. Rast stambenih investicija također će biti umjeren kako stagnira planiranje izgradnje, a broj transakcija stanovanja opadati. Predviđa se da će fiskalni poticaji podržati rast u 2019., s većim rashodima usmjerenim na obrazovanje, obranu i infrastrukturu. Međutim, uočena nedovoljna potrošnja u 2018., u kombinaciji s ograničenjima opskrbe u gospodarstvu, ukazuje na rizike provedbe. Očekuje se da će doprinos neto izvoza biti blizu nule kao rezultat slabijeg vanjskog okruženja.

Švedskoj i Luksemburgu projekcija rasta u 2019. smanjena je za značajnih 0,5 % u odnosu na jesenske prognoze. Švedsko gospodarstvo ostalo je snažno u 2018., s realnim rastom BDP-a od 2,2 %, potaknutim čvrstom domaćom potražnjom. Dohodak u kućanstvima i izdaci za potrošnju poduprti su rastom zaposlenosti dok su zaostali učinci slabijeg efektivnog tečaja podupirali izvozne industrije. Međutim, zamah rasta ekonomije slabi. To djelomično odražava učinak očekivanog usporavanja u glavnim trgovinskim partnerima Švedske, ali u velikoj mjeri proizlazi i iz slabljenja domaće potražnje i smanjivanja tržišta rada. Investicije poduzeća stoga su umjerene, kao i privatna potrošnja.

Kako su se cijene kuća stabilizirale, investicije u stambenu izgradnju će pasti. Također, s manjim rastom uvoza, u skladu s unutarnjom potražnjom, neto trgovina će dati određenu potporu gospodarskim aktivnostima. Ukupno gledajući, očekuje se da će se realni rast BDP-a značajno usporiti na 1,3 % u 2019., prije nego što će se nešto povećati na 1,7 % u 2020., na temelju nešto veće privatne potrošnje. Međutim, kao malo otvoreno gospodarstvo, Švedska je i dalje podložna vanjskim šokovima.

Nakon usporavanja na 1,5 % u 2017., rast BDP-a u Luksemburgu ponovno je dobio zamah, a procjenjuje se da je dosegnuo 3,0 % u 2018. Međutim, povijesne brojke treba uzeti s oprezom s obzirom na česte i značajne revizije podataka o nacionalnim računima Luksemburga. Rast privatne potrošnje također je ojačan 2018. zahvaljujući poboljšanju na tržištu rada, uključujući otvaranje novih radnih mjesta, dok je raspoloživi dohodak dobio poticaj od poreznih reformi i povećanja plaća. Nedavni ublažavajući zamah rasta u svjetskoj trgovini, kao i rast BDP-a u eurozoni, pridonio je većoj volatilnosti financijskih tržišta. Širok niz pokazatelja koji upućuju na to da bi se ti trendovi mogli nastaviti u 2019. oslabio je izglede za rast sektora financijskih usluga i gospodarstva u cjelini. Stoga se očekuje da će vanjska trgovina značajno oslabiti. Kao malo otvoreno gospodarstvo s jakim trgovinskim i financijskim vezama na međunarodnim tržištima, Luksemburg ostaje posebno izložen vanjskim rizicima koji okružuju izglede za eurozonu.

Države s povećanom prognozom rasta u 2019. prema zimskim prognozama

Prema zimskim (privremenim) prognozama Europske komisije, Malti, jednoj od najdinamičnijih europskih ekonomija, predviđa se najviši gospodarski rast u 2019. od 5,2 %, što predstavlja povišenje od 0,3 % u odnosu na projekcije iz prethodne jesenske prognoze. Počevši od drugog tromjesečja 2018. domaća potražnja zamijenila je neto izvoz kao glavni pokretač rasta. Očekuje se rast investicija u velike infrastrukturne projekte u sektoru zdravstva, turizma i nekretnina. Predviđa se i da će višak na tekućem računu Malte ostati velik, odražavajući značajni trgovinski višak koji proizvodi međunarodno orijentiran sektor usluga. Kako se globalna potražnja ublažava, očekuje se da će se gospodarski rast i u 2020. oslanjati na domaću potražnju odnosno visoku privatnu i javnu potrošnju. U 2020. očekuje se smanjenje gospodarskog rasta za 0,6 % odnosno na 4,6 %. Projekcije gospodarskog rasta Grčke povišene su s 2,0 % (jesenske prognoze) na 2,2 % (zimske prognoze) u 2019., odnosno za 0,2 %. Grčko gospodarstvo raslo je po procijenjenoj stopi od 2,0 % u 2018. i očekuje se da će nastaviti rasti iznad 2,0 % u narednim godinama, iako je oporavak gospodarstva i dalje u velikoj mjeri ovisan o

7


8

nastavku provedbe reformi. Iskorištavanjem slobodnih kapaciteta i koristi od jake vanjske potražnje Grčka je uspjela povećati svoj tržišni udio u globalnoj trgovini. Neto izvoz je tako postao glavni pokretač rasta u prva tri tromjesečja 2018. (i vjerojatno i u ostatku godine). Još jedan veliki pokretač agregatne potražnje bio je rast privatne potrošnje koju je podržao rast zaposlenosti. Očekuje se da će realni rast BDP-a doseći 2,3 % u 2020. Povjerenje potrošača gotovo se vratilo na razinu prije krize, zbog čega će privatna potrošnja vjerojatno ostati najveći pokretač rasta. Izvoz usluga bit će umjeren s obzirom na to da se turistički sektor suočava s usporavanjem rasta potražnje i jačanjem konkurencije iz Turske, a smanjit će se i izvoz robe koji će unatoč tome i usporavanju u EU-u zadržati rastući trend. Projekcije rasta za 2019. u zimskim prognozama povišene su i za Ujedinjeno Kraljevstvo – s 1,2 % na 1,3 % (povećanje od 0,1 %). S obzirom na proces ratifikacije Ugovora o povlačenju Velike Britanije iz EU-a koji je u tijeku, projekcije za 2019. i 2020. temelje se na tehničkoj pretpostavci statusa quo trgovinskih odnosa između EU-27 i UK-a. Ekspanzivne fiskalne mjere objavljene u sklopu britanskog jesenskog proračuna 2018. trebale bi pružiti poticaj gospodarskom rastu u 2019. Nakon dužeg razdoblja pojačane neizvjesnosti, rast poslovnih ulaganja ostaje prigušen. Međutim, ukupni rast investicija bit će podržan od strane javnih investicija u 2019. Predviđa se i dalje slab rast privatne potrošnje.

U nastavku je dana tablica s usporedbom promjena projekcija gospodarskog rasta za EU-28 za 2019. počevši od proljetnih i ljetnih prognoza do jesenskih i zimskih. Kada se usporede zimske i proljetne prognoze rasta vidljivo je da su puno manje razlike za novije države članice Istočne Europe od kojih je najveća korekcija na niže od -0,5 % bila za Sloveniju. Za razliku od njih, starijim državama članicama, uglavnom Zapadne Europe, predviđanja gospodarskog rasta znatno su smanjena; npr. Finskoj za 0,4 %, Nizozemskoj za 0,9 %, Austriji za 0,6 %, Francuskoj za 0,5 %, Švedskoj za 0,7 % i Italiji i Njemačkoj za čak 1 %. (Tablica 2.)

Prognoze kretanja inflacije za europodručje i Hrvatsku 2018. – 2020.

EU,

S obzirom na to da su pretpostavke o cijeni nafte za ovu i sljedeću godinu trenutno niže nego u studenom 2018. kada su objavljene jesenske prognoze, predviđa se da će inflacija u EU-u ove godine iznositi 1,6 % (u prethodnim prognozama 2 %) i da će zatim porasti na 1,8 % u 2020. (nema promjene u odnosu na prethodne prognoze). U europodručju bi se u 2019. inflacija trebala sniziti na 1,4 % (u prethodnim prognozama 1,8 %), a u 2020. blago povećati na 1,5 % (prethodno 1,6 %).

Projicirane stope inflacije za 2019. na razini država članica EU-a (grafikon 2) kreću se u rasponu od ispodprosječnih 0,7 % (Cipar i Grčka) te 0,9 % (Irska), pa sve do rekordnih 3,2 % (Rumunjska). Najveće smanjenje inflacijskih očekivanja u odnosu na prethodne prognoze zabilježeno je kod Cipra (za 0,6 postotnih bodova), kao i kod Njemačke, Estonije, Grčke, Španjolske, Italije i Španjolske (za po 0,5 postotnih bodova). Ni za jednu državu članicu nisu povećana inflacijska očekivanja dok je za tri države članice (Bugarska, Litva i Latvija) procjena inflacije u odnosu na prethodne prognoze ostala nepromijenjena. Što se tiče inflacijskih očekivanja za Hrvatsku, procjena za 2018. od 1,6 % ostala je nepromijenjena, kao i procjena za 2020. godinu od 1,4 %. Za 2019. došlo je do smanjenja inflatornih očekivanja za Hrvatsku s 1,5 % na 1,4 %.

Komisija to tumači činjenicom da će inflatorni pritisci ostati prigušeni (2019. i 2020. – op. a.), zahvaljujući smanjenju stope PDV-a na neke prehrambene proizvode ove godine, najavljenom smanjenju opće stope PDV-a za jedan postotni bod sljedeće godine i stabilizaciji cijena roba.


Promjena

Promjena

Zimske (privremene) prognoze

Jesenske prognoze

Promjena

Država članica

Ljetne (privremene) prognoze

Proljetne prognoze

Tablica 2. Projekcije godišnje promjene rasta realnog BDP-a u EU-28 za 2019. – proljetne vs. ljetne (privremene) vs. jesenske vs. zimske (privremene) gospodarske prognoze Europske komisije (%)

1.

2.

3.

4. (3. – 2.)

5.

6.

7. (6. – 5.)

8. (6. – 2.)

Malta

5,1

5,0

-0,1

4,9

5,2

0,3

0,1

-0,4

0,0

0,0

-0,1

0,0

-0,1

-0,1

-0,1

-0,2

-0,2

0,0

0,2

-0,2

0,0

Irska Slovačka Rumunjska Bugarska Poljska Mađarska Cipar Slovenija Latvija Češka

Litva

Estonija

4,1

4,2

3,9

3,7

3,7

3,2

3,3

3,6

3,3

3,1

2,7

2,8

4,0

4,2

3,8

3,7

3,7

3,2

3,3

3,5

3,2

2,9

2,6

2,7

-0,1 0,0 -0.1 0,0 0,0 0,0 0,0 -0,1 -0,1 0,2 -0,1 -0,1

4,5

4,1

3,8

3,7

3,7

3,4

3,5

3,3

3,2

2,9

2,8

2,8

4,1

4,1

3,8

3,6

3,5

3,4

3,3

3,1

3,1

2,9

2,7

2,7

-0,2

-0,5

-0,1

-0,2

0,0

-0,2

-0,1

0,0

-0,1

-0,1

Hrvatska

2,7

2,5

-0,2

2,8

2,7

-0,1

0,0

Luksemburg

3,5

3,3

-0,2

3,0

2,5

-0,5

-1,0

0,2

-0,1

-0,1

-0,3

-0,3

-0,4

-0,1

-0,3

-0,7

-0,9

-0,2

-0,3

-0,4

-0,6

0,1

0,1

-0,2

-0,4

-0,3

-0,5

-0,5

-0,7

Grčka Španjolska

Finska

Portugal

Nizozemska Danska Austrija UK Belgija Francuska Švedska

Njemačka Italija

2,3

2,4

2,3

2,0

2,6

1,9

2,2

1,2

1,7

1,8

2,0

2,1

1,2

2,3

2,4

2,2

2,0

2,0

1,8

2,1

1,2

1,6

1,7

1,9

1,9

1,1

0,0 0,0 -0,1 0,0 -0,6 -0,1 -0,1 0,0 -0,1 -0,1 -0,1 -0,2 -0,1

2,0

2,2

2,2

1,8

2,4

1,8

2,0

1,2

1,5

1,6

1,8

1,8

1,2

2,2

2,1

1,9

1,7

1,7

1,6

1,6

1,3

1,3

1,3

1,3

1,1

0,2

-0,7

-1,0

-1,0

-1,0

Napomena: ltamnoplavom bojom označeno je 11 novih država članica odnosno Hrvatska i deset usporedivih članica.

9


10

Grafikon 2. Projicirane stope inflacije (HICP) po državama članicama za 2019. godinu

Izvor: Europska Komisija, podaci privremene zimske ekonomske prognoze 2019. i jesenske prognoze 2018.

Zaključak Prije svega tri mjeseca prethodna jesenska prognoza 2018. ukazivala je na smanjena očekivanja u vezi gospodarskog rasta u EU-u, europodručju i državama članicama u odnosu na prethodne prognoze, što je pripisano sve većoj globalnoj neizvjesnosti, napetostima u međunarodnoj trgovini i višim cijenama nafte. U privremenoj zimskoj prognozi Komisije 2019. za razdoblje 2018. – 2020. prognoze gospodarskog rasta i inflacije dodatno su smanjene. Kao razlozi navode se usporavanje gospodarske aktivnosti u drugoj polovici 2018. zbog usporavanja rasta svjetske trgovine, slabljenje povjerenja zbog neizvjesnosti i slabiji proizvodni rezultati zbog negativnog djelovanja privremenih čimbenika u nekim državama članicama. Dodatno, gospodarski zamah na početku ove godine bio je slab iako su temeljni uvjeti i dalje solidni. S obzirom na to da su u odnosu na jesenske prognoze pretpostavke o kretanju cijena nafte za ovu i sljedeću godinu aktualizirane i korigirane na niže, predviđa se i smanjenje inflacijskih očekivanja u 2019. Što se tiče prognoza za Hrvatsku, projicirane stope rasta za 2018. i 2020. identične su stopama rasta iskazanim u prethodnoj jesenskoj prognozi (2,8 % u 2018. i 2,6 % u 2020.) dok je stopa predviđenog rasta za 2019. smanjena s prethodnih 2,8 % na 2,7 %. To se objašnjava očekivanim usporavanjem rasta kod glavnih trgovinskih partnera Hrvatske (Italija i Njemačka za koje Komisija ujedno procjenjuje i najveća smanjenja gospodarskog rasta) iako će izvoz usluga nastaviti ostvarivati dobre rezultate na osnovi znatno produljene turističke sezone i velikih

investicija u luksuzne hotele proteklih godina. U domeni inflatornih očekivanja za Hrvatsku, ona su za 2018. i 2020. ostala nepromijenjena, a za 2019. su smanjena s 1,5 % na 1,4 %. Komisija to tumači činjenicom da će inflatorni pritisci ostati prigušeni zahvaljujući smanjenju stope PDV-a na neke prehrambene proizvode ove godine, najavljenom smanjenju opće stope PDV-a za jedan postotni bod sljedeće godine i stabilizaciji cijena roba.

Uz privremenu zimsku prognozu Komisije 2019. vežu se i prognostički rizici. Zbog visoke razine neizvjesnosti ekonomski su izgledi nejasni, a predviđanja su podložna negativnim rizicima. Trgovinske napetosti koje već neko vrijeme opterećuju gospodarsko raspoloženje, donekle su se smanjile, ali i dalje izazivaju zabrinutost. Kinesko gospodarstvo možda se usporava brže nego što je predviđeno, a globalna financijska tržišta i brojna nova tržišta osjetljiva su na nagle promjene u pogledu percepcije rizika i očekivanja rasta. Kad je riječ o EU-u, Brexit i dalje predstavlja izvor nesigurnosti.


UDK: 330.3 11

Neven Bilić, mag. iur.*

Prognoze rasta globalne ekonomije: Prijeti li nam nova globalna kriza? Očekuje se smanjenje globalnog rasta

Početkom 2019. objavljeno je godišnje globalno istraživanje1 konzultantsko – revizorske tvrtke PricewaterhouseCoopers (PwC) o prognozama rasta globalne ekonomije. Istraživanje se provodi od 1997. među više od 1300 direktora svjetskih poduzeća i smatra se pouzdanom prognozom budućih ekonomskih rezultata. Već više od dva desetljeća ta kompanija proučava trendove koji utječu na svijet, kao što su demografija, urbanizacija, globalizacija, preusmjeravanje poslovnih aktivnosti, nedostatak resursa i slično. Direktori sa svih kontinenata prognoziraju vlastito poslovanje u idućih 12 mjeseci, ali i rast svjetske ekonomije u istom vremenskom razdoblju. Toj kombinaciji elemenata mikro i makroekonomije uvijek se dodaju stajališta o najaktualnijim temama iz poslovnog svijeta, a ove godine naglasak je stavljen na uvođenje umjetne inteligencije u poslovanje i američko – kineski trgovinski sukob te su tako u izvješću obrađena mišljenja direktora o tim događanjima. Cilj izvješća je ukazati investitorima, ali i svima ostalima, na moguće nesigurnosti globalnog tržišta od kojih je najopasnija recesija. Tržišta kapitala i financijska tržišta međusobno su povezana i,

odraze li se određeni ekonomski događaji negativno na jedno gospodarstvo, to će sigurno imati nepovoljan utjecaj i na ostala, s njim povezana gospodarstva. Ovogodišnje 22. izdanje donijelo je rekordan skok pesimističnih prognoza. Prema rezultatima najnovijeg izdanja, 29 % svjetskih korporativnih lidera očekuje smanjenje globalnog rasta u sljedećih 12 mjeseci što je drastičan skok u odnosu na prošlogodišnjih 5 %. Njih 42 % misli kako će se globalni rast povećati, a 28 % vjeruje da će rast ostati isti. Optimističniji su bili prošle godine kada ih je 57 % vjerovalo u povećanje globalnog rasta, a 36 % u stagnaciju. (Grafikon 1.)

Pad optimizma najizraženiji je u SAD-u gdje je očekivanje povećanja globalnog rasta u idućih godinu dana palo za čak 26 % – sa 63 % u 2018. na 37 % u 2019. Pesimizam američkih direktora skočio je s prošlogodišnjih 3 % na 28 %. Najoptimističniji su na azijsko – pacifičkom području gdje čak polovica direktora vjeruje u rast globalnog gospodarstva, a najmanje pesimizma imaju direktori Latinske Amerike – samo 23 % njih misli da će se globalni rast smanjiti.

________________________________ * Neven Bilić, mag. iur., lokalni asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 Izvor: CEO’s Curbed Confidence Spells Caution, PwC, 2019. Cijelo izvješće dostupno je na engleskom jeziku na: https://www.pwc.com/gx/en/ceosurvey/2019/report/pwc-22nd-annual-global-ceo-survey.pdf.


12

Grafikon 1. Usporedba prognoza globalnog rasta 2018. i 2019.

Izvor: obrada autora prema PwC’s 22nd Annual Global CEO Survey

Prognoze vlastitog poslovanja Direktori su postali pesimističniji i u pogledu vlastitog poslovanja. Povjerenje u rast vlastite kompanije gleda se kroz dva razdoblja, u idućih 12 mjeseci i u iduće tri godine, te je za oba razdoblja pao optimizam. Samo 36 % njih vjeruje da će njihova kompanija ostvariti rast u iduće tri godine, a 35 % u idućih 12 mjeseci. Zasad su stope trogodišnjeg razdoblja još uvijek iznad jednogodišnjih i to tako treba biti jer su direktori uvijek, u pravilu, optimističniji u pogledu vlastitog poslovanja što više

gledaju u budućnost. Međutim, ta dva postotka opasno su se približila i otkako se radi to istraživanje samo je jednom stopa jednogodišnjeg razdoblja bila viša od trogodišnjeg, a to se dogodilo u prvim fazama globalne recesije 2007. / 08. Takva situacija zabilježena je ove godine u tri regije: u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi te u Srednjoj i Istočnoj Europi. Europski i američki direktori pokazuju znakove nepovjerenja koji su posljednji put zabilježeni neposredno prije jedne od najvećih globalnih kriza.

Grafikon 2. Usporedba optimističnosti rasta vlastitog poslovanja 2018. i 2019.

Izvor: obrada autora prema PwC’s 22nd Annual Global CEO Survey


Značaj uvođenja umjetne inteligencije u poslovanje Da će umjetna inteligencija značajno promijeniti način njihovog poslovanja u sljedećih pet godina, slaže se 85 % izvršnih direktora, a gotovo dvije trećine njih smatra kako će uvođenje umjetne inteligencije u poslovanje biti značajnije od uvođenja interneta.

Međutim, rješavanje problema jaza u informacijama i talentu, s kojima se suočavaju direktori, kritična su prepreka uspješnom iskorištavanju umjetne inteligencije. Sjeverna Amerika općenito je skeptičnija s 33 % direktora koji se „ne slažu“ i 2 % koji se „potpuno ne slažu“ da će umjetna inteligencija imati veći utjecaj od internetske revolucije dok su najoptimističniji bliskoistočni direktori, koji se s čak 60 % „slažu“ i s 18 % „potpuno slažu“ da će umjetna inteligencija imati veći utjecaj od interneta. Unatoč većem neslaganju u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi, opći je osjećaj da će umjetna inteligencija biti katalizator transformacije u svim regijama. Iako su njihovi pogledi u budućnost pozitivni i ambiciozni glede uvođenja umjetne inteligencije, trenutno stanje je poražavajuće. Gotovo četvrtina direktora ne planira implementirati umjetnu inteligenciju „u ovom trenutku“ dok njih 35 % „planira u sljedeće tri godine“. Njih 33 % koristilo se umjetnom inteligencijom u svom poslovanju „samo za ograničenu uporabu“. Na globalnoj razini, manje od jednog od deset izvršnih direktora implementiralo je umjetnu inteligenciju u širokom rasponu.

Ne iznenađuje da su najviše stope usvajanja umjetne inteligencije vidljive u regijama za koje je karakterističan visok stupanj razvijenosti i ulaganja u digitalizaciju – Sjeverna Amerika, Zapadna Europa i azijsko – pacifičko područje. (Grafikon 3.) Nedostatak vještina jedan je od čimbenika koji zaustavlja napredak umjetne inteligencije. Rješenje tog problema nije samo u zapošljavanju ili razvoju stručnjaka za umjetnu inteligenciju, već je jednako važno razvijati radnu snagu spremnu za korištenje sustavima temeljenima na umjetnoj inteligenciji te cijeniti kupce i građane koji mogu prepoznati i prakticirati dobro upravljanje podacima i samozaštitu. Osim toga, poduzeća će se morati usmjeriti na obrazovanje i usavršavanje stručnjaka koji mogu primijeniti umjetnu inteligenciju na svoja područja i razviti rješenja u partnerstvu sa stručnjacima za umjetnu inteligenciju. Dakle, za implementaciju umjetne inteligencije poduzećima će od ključne važnosti biti kvaliteta, a ne kvantiteta ljudskih resursa.

Više od tri četvrtine svjetskih izvršnih direktora slaže se da je umjetna inteligencija dobra za društvo, ali to ne znači da su još spremni sjesti na stražnje sjedište samovozećeg vozila. Poznati izvršni direktori oprečnih su mišljenja što se tiče umjetne inteligencije pa tako Sundar Pichai, izvršni direktor Googlea, smatra tehnologije umjetne inteligencije značajnijim od struje ili vatre, dok Teslin Elon Musk upozorava da bi ona mogla polako, ali sustavno uništiti čovječanstvo.

Grafikon 3. Planovi uvođenja umjetne inteligencije u vlastito poslovanje

Izvor: obrada autora prema PwC’s 22nd Annual Global CEO Survey

13


14

Direktori se u velikoj mjeri slažu da odluke koje se temelje na umjetnoj inteligenciji moraju biti objašnjive i razumne kako bi im se moglo vjerovati. Veći broj izvršnih direktora (84 %) slaže se s tom tvrdnjom više nego s tvrdnjom da je umjetna inteligencija dobra za društvo (79 %). Stavovi su različitiji u drugim pitanjima, poput dosega i posljedica umjetne inteligencije. Izvršni direktori prilično su podjednako podijeljeni oko toga hoće li umjetna inteligencija eliminirati ljudsku pristranost i hoće li postati pametna kao i ljudi.

Ključno je pitanje hoće li umjetna inteligencija istisnuti više radnih mjesta nego što će ih stvoriti. Azijsko – pacifičko područje i Kina posebno su pesimistični u pogledu zamjenjivanja radnih mjesta: 88 % kineskih izvršnih direktora vjeruje da će umjetna inteligencija dugoročno potisnuti više radnih mjesta nego što će ih stvoriti. Izvršni direktori u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi više su skloni vjerovati da će umjetna inteligencija pogodovati stvaranju radnih mjesta. Ta se razlika može temeljiti na iskustvu njihovih poduzeća ugradnjom umjetne inteligencije u njihovo poslovanje. Kineska poduzeća su na ovom području naprednija te su predviđanja kineskih direktora vjerojatno realnija. Nedavna analiza2 PwC-a, rađena prema podacima OECD-a3, obuhvatila je 200.000 radnih mjesta u 29 zemalja, podijelila je efekt zamjenjivanja radnih mjesta umjetnom inteligencijom u tri vala: algoritamski (do početka 20-ih), povećani (do kasnih 20-ih) i autonomni (do sredine 30-ih). Prvi val utjecat će na relativno malo radnih mjesta, možda 3 %, međutim, do sredine 30-ih moglo bi se automatizirati do 30 % radnih mjesta – uglavnom onih koji uključuju rutinske, ručne i službeničke zadatke.

prognoze iznijela u njemu. Svjetska banka prognozira da će se globalni gospodarski rast usporiti na 2,9 % u 2019. i 2,8 % u 2020. Kao razloge povećanja pesimističnih prognoza za svjetsko gospodarstvo u iduće dvije godine navode zaoštravanje globalnih financijskih uvjeta, rast trgovinskih napetosti te značajan stres na financijskom tržištu za neka velika tržišta u usponu i gospodarstva u razvoju.

Predviđa se i nastavak procesa usporavanja gospodarskog rasta u Kini. Do 2021. očekuje se da će rast kineskog gospodarstva iznositi 6 %, što je još uvijek prilično snažno, ali to je značajna promjena brzine imajući na umu činjenicu da je to gospodarstvo u prosjeku raslo 10 % godišnje između 1980. i 2010. godine. Banka procjenjuje da je 2,5 % svjetske trgovine pogođeno novim tarifama i trgovinskim porezima koje su dvije najveće ekonomije svijeta uvele prošle godine. SAD i Kina čine 20 % svjetske trgovine i 40 % svjetskog BDP-a; pogodi li nešto ta gospodarstva, normalno je da će se to osjetiti širom svijeta. Međunarodni monetarni fond u novom je izvješću5 snizio prognoze globalnog rasta na 3,5 % za 2019. dok su u listopadu za istu najavljivali 3,7 %. Kao presudan razlog navode trgovačke tenzije između SAD-a i Kine te veliku mogućnost nepostizanja dogovora oko Brexita.

Imajući na umu ove društvene isprepletenosti, nije iznenađujuće da se više od dvije trećine izvršnih direktora slaže kako bi vlade trebale imati kritičnu i integralnu ulogu u razvoju umjetne inteligencije. Azijsko – pacifičko područje najsrdačnije podržava to uključivanje dok su Amerikanci najmanje entuzijastični jer ih se čak polovica ne slaže se s tim da će nacionalne vlade imati ključnu ulogu u razvoju umjetne inteligencije.

Svjetska banka – Zamračenje neba

Pesimistične prognoze po globalnu ekonomiju nastavile su se i u izvješću Svjetske banke koja je ovogodišnje izvješće prognoza globalnog rasta naslovila „Zamračenje neba4“, dajući odmah na početku čitateljima do znanja kakve je ________________________________ 2 Izvor: Hoće li roboti stvarno ukrasti naše poslove?, PwC, 2018., cijeli članak dostupan je na engleskom jeziku na: https://www.pwc.com/hu/hu/ kiadvanyok/assets/pdf/impact_of_automation_on_jobs.pdf. 3 Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. 4 Izvor: Global Economic Prospects: Darkening Skies, WB, 2019., cijelo izvješće dostupno je na engleskom jeziku na: http://documents.worldbank. org/curated/en/307751546982400534/pdf/133493-PUB-9781464813863.pdf. 5 Izvor: A Weakening Global Expansion, IMF, 2019., cijelo izvješće dostupno je na engleskom jeziku na: https://www.imf.org/en/Publications/WEO/ Issues/2019/01/11/weo-update-january-2019.


UDK: 332 15

Domagoj Badžim, mag.iur.*

Razvoj umjetne inteligencije i robotike kroz sveobuhvatnu europsku industrijsku politiku Uvod

Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo ubrzanog razvoja umjetne inteligencije (engl. artificial intelligence – AI) koja postaje sve prisutnija u našem društvu. Umjetnom inteligencijom (UI) označavaju se sustavi koji pokazuju inteligentno ponašanje tako što analiziraju svoje okruženje i izvode radnje – uz određeni stupanj autonomije – radi postizanja određenih ciljeva.1 Razvojem tehnologija umjetna inteligencija postaje jedna od strateških tehnologija za 21. stoljeće na globalnoj i europskoj razini koja donosi pozitivne promjene za europsko gospodarstvo, omogućujući inovativnost, produktivnost, konkurentnost i dobrobit. U jeku sve jačeg utjecaja ulaganja svjetskih sila, osobito SAD-a i Kine koje su predvodnice u tom polju, Europi je hitno potreban koordinirani pristup kako bi mogla postati konkurentna s navedenim državama. Tu je prije svega potrebna suradnja svih, od europskih institucija, država članica, akademske zajednice i društva u cjelini.

Europske politike u području umjetne inteligencije i robotike

razvoja

Dosadašnji napori Europske unije (dalje u tekstu: EU) odnosili su se na stvaranje temelja za maksimalno iskorištavanje umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija imala je svoje mjesto u okvirnim programima istraživanja i razvoja EU-a još od 2004., s posebnim naglaskom na robotiku. U odnosu na prethodno sedmogodišnje razdoblje, ulaganja u robotiku povećana su na 700 milijuna eura za razdoblje 2014. – 2020. i nadopunjena su privatnim ulaganjima u iznosu od 2,1 milijarde eura u okviru javno – privatnog partnerstva za robotiku.2 Za umjetnu inteligenciju u okviru programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. u razdoblju 2014. –2017. ukupno je uloženo oko 1,1 milijarde eura, uključujući zdravstvo, rehabilitaciju, promet, svemirska istraživanja i tzv. sustave „velikih podataka“ (engl. Big Data) koji omogućavaju obradu ogromne količine podataka razvojem većih skladišnih kapaciteta. Umjetna inteligencija jedan je od glavnih prioriteta Vijeća EU-a (engl. European Council) od sastanka na vrhu o digitalnoj budućnosti koju je estonsko predsjedništvo organiziralo u rujnu 2017. u

__________________________________________ * Domagoj Badžim, mag.iur., asistent u uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić. 1 Preuzeto s www.ec.europa.eu. Pristupljeno 12. veljače 2019. 2 Podaci su dostupni na poveznici: https://eu-robotics.net/sparc/.


16

Tallinnu. Sastanak na vrhu o digitalnoj budućnosti trebao je poslužiti kao platforma za pokretanje rasprava na visokoj razini o planovima za digitalne inovacije kako bi se Europi omogućilo da narednih godina ostane predvodnica tehnološkog napretka i digitalnog razvoja u globalnom svijetu.3

Iz komunikacije Europske komisije koja nosi naslov Umjetna inteligencija za Europu4 javna i privatna ulaganja u istraživanja i razvoj umjetne inteligencije u EU-u u 2017. godini procjenjuju se na ukupno 4 – 5 milijardi eura. Za javni i privatni sektor EU bi trebao u cjelini nastojati ta ulaganja povećati na najmanje 20 milijardi eura do kraja 2020., a tijekom sljedećih deset godina, dakle do 2030., težiti cilju od 20 milijardi eura godišnje. Upravo zato, vodeći se rezultatima sastanka na vrhu u Tallinnu, Europska komisija (engl. European Commission) 25. travnja 2018. predstavila je niz mjera za stavljanje umjetne inteligencije u službu europskih građana i poticanje konkurentnosti Europe u tom području5, nastalih kao odgovor na Deklaraciju država članica EU-a i Norveške o suradnji u području umjetne inteligencije6. Države potpisnice navedene Deklaracije obvezale su se da će početi ulagati sredstva iz državnih proračuna u razvoj umjetne inteligencije s obzirom na to da tehnologija postaje ključni pokretač gospodarskog rasta putem digitalizacije industrije i društva u cjelini. Isto tako, države članice dijele jedinstveni stav kako je potrebno modernizirati europske sustave obrazovanja i osposobljavanja, uključujući osposobljavanje i usavršavanje europskih građana i stvaranje okruženja povjerenja i odgovornosti oko razvoja i uporabe umjetne inteligencije kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti koje donosi. Mjere Europske komisije imaju trojaku dimenziju:

1. Jačanje financijske potpore i poticanje primjene umjetne inteligencije u javnom i privatnom sektoru Javni i privatni sektor EU-a trebao bi povećati ulaganja u istraživanje i inovacije u području umjetne inteligencije za najmanje 20 milijardi eura do kraja 2020. U cilju podupiranja tih nastojanja, Komisija povećava svoja ulaganja na 1,5 milijardi eura u razdoblju 2018. – 2020. u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 20207. Očekuje se da će se time potaknuti dodatno financiranje u iznosu od 2,5 milijarde eura u okviru postojećih javno – privatnih partnerstva.8 Također, Komisija želi pomoću Europskog fonda za strateška ulaganja (engl. European

Fund for Strategic Investments) do 2020. mobilizirati više od 500 milijuna eura ukupnih ulaganja u nizu ključnih sektora.

2. Priprema za socioekonomske promjene uzrokovane umjetnom inteligencijom Činjenica je da će se tržište rada sve većim razvojem umjetne inteligencije promijeniti. Neka će radna mjesta ostati, druga nestati dok će se većina promijeniti i nova stvoriti. Upravo zato Komisija ovim mjerama na temelju načela europskog stupa socijalnih prava pruža potporu i potiče države članice da moderniziraju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja i olakšaju tranzicije na tržištu rada. Cilj je privući i zadržati stručnjake u području umjetne inteligencije u Europi, uspostaviti namjenske programe osposobljavanja uz financijsku potporu Europskog socijalnog fonda (engl. European Social Fund) i poticati razvoj kompetencija u području znanosti, tehnologije, inženjeringa i matematike (engl. STEM), poduzetništva, kreativnosti i digitalnih vještina. Upravo u tom smjeru ide i prijedlog sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira (engl. Multiannual financial framework 2021. – 2027.) koji obuhvaća jaču potporu osposobljavanju za napredne digitalne vještine, uključujući stručno znanje u području umjetne inteligencije. 3. Osiguranje odgovarajućeg etičkog i pravnog okvira

U cilju poticanja regulatornog okruženja koje pogoduje razvoju umjetne inteligencije, potrebno je preispitati postojeće zakonodavstvo kako bi se zajamčila njegova svrsishodnost, a djelovanje i primjena umjetne inteligencije treba biti u skladu s etičkim načelima i relevantnim nacionalnim i međunarodnim pravom te pravom Unije. Posebno se to odnosi na razvoj unutarnjeg tržišta za umjetnu inteligenciju i važnost međusobnog priznavanja u prekograničnoj upotrebi pametne robe, uključujući robote i robotske sustave. Uzimajući u obzir tehnološki razvoj, Komisija planira do sredine 2019. objaviti i etičke smjernice za izradu umjetne inteligencije kao i izvješće o mogućim nedostacima u okviru sigurnosti i odgovornosti za UI, te o mogućim rješenjima. U okviru navedenih mjera i provedbe strategije za umjetnu inteligenciju donesene u travnju 2018., Komisija je 7. prosinca 2018. u komunikaciji o Koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji9 predstavila dodatne zajedničke mjere u četiri ključna područja: povećanje ulaganja, povećanje dostupnosti podataka, poticanje talenta i izgradnja povjerenja.

________________________________ 3 Cjelokupan tekst donesenih zaključaka na sastanku u Tallinnu dostupan je na engleskom jeziku na stranici: https://www.eu2017.ee/sites/default/ files/inline-files/TallinnDigitalSummit_Conclusions_0.pdf. Pristupljeno 12. veljače 2019. 4 Cjelokupan tekst Komunikacije na hrvatskom jeziku dostupan je na poveznici: http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2018/HR/COM2018-237-F1-HR-MAIN-PART-1.PDF. Pristupljeno 12. veljače 2019. 5 Dostupno na stranici: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/factsheet-artificial-intelligence-europe. Pristupljeno 13. veljače 2019. 6 Dostupno na stranici: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/eu-member-states-sign-cooperate-artificial-intelligence. Hrvatska je potpisala Deklaraciju u srpnju 2018. Pristupljeno 13. veljače 2019. 7 https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/. 8 Npr. u području „velikih podataka“ (engl. Big data) i robotike. 9 Cjelokupan tekst komunikacije na engleskom jeziku dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/coordinatedplan-artificial-intelligence. Pristupljeno 13. veljače 2019.


Koordinirani plan temelji se na „izjavi o suradnji” koju su potpisale sve države članice EU-a i Norveška u okviru Digitalnih dana koji su se prošle godine održali u Bruxellesu, a godinu prije u Rimu10 gdje se naglasila spremnost na bližu suradnju u području umjetne inteligencije. Austrijsko predsjedništvo EU-a također je uključilo umjetnu inteligenciju u prioritete u kontekstu transformacije industrije (Slika 1.). Kako bi Europa ušla u tržišno natjecanje s ostatkom svijeta na području umjetne inteligencije i robotike potrebno je maksimalno povećanje ulaganja putem partnerstava. Države članice su u suradnji s Europskom komisijom dogovorile kako bi optimalni pristup bio, u prvom redu, razvijanje nacionalnih strategija za umjetnu inteligenciju do sredine 2019. s predviđenim razinama ulaganja i provedbenim mjerama kako bi mogle biti uključene u raspravu na svim razinama EU-a, zatim osnivanje novog partnerstva za istraživanje i inovacije u području umjetne inteligencije kako bi se potaknula suradnja između ekonomske zajednice i Europske industrije.

Također, Komisija planira izdvojiti sredstva za novoosnovana i inovativna poduzeća u području umjetne inteligencije i lanaca blokova (engl. Blockchain) – tehnologije na kojoj počivaju kriptovalute, odnosno baze podataka u kojima su pohranjene sve ikad učinjene transakcije. Transakcije su zapisi da osoba A šalje osobi B neki novčani iznos. Sredstva se planiraju uložiti u novoosnovana poduzeća u ranoj fazi te poduzeća u fazi rasta putem instrumenata kao što su aktualni Europski fond za strateška ulaganja te Obzor 2020. i Europski investicijski fond. U tu svrhu Komisija u 2020. planira mobilizirati početni iznos od 100 milijuna eura. Usto, planira se osnivanje i povezivanje europskih centara za umjetnu inteligenciju čime se potvrđuje važnost daljnjeg jačanja znanstvene baze i potpore istraživanju i inovacijama kako bi se osigurala tehnološka konkurentnost, riješili inovacijski izazovi i olakšao prijenos rezultata istraživanja u industriju. Cilj je potaknuti suradnju istraživačkih timova kako bi se riješili brojni izazovi u području umjetne inteligencije uz istodobnu mobilizaciju industrije koja bi u sinergiji s istraživačkim timovima pojačala tehnološku izvrsnost u EU-u (Tablica 1.).

Slika 1. Usklađeni plan Komisije i država članica za poticanje razvoja i upotrebe UI-ja u Europi Zajedničke aktivnosti država članica na poticanju razvoja umjetne inteligencije

Maksimalno povećanje ulaganja putem partnerstava Stvaranje europskih podatkovnih prostora

Njegovanje talenta, vještina i cjeloživotnog učenja Razvoj etične i pouzdane umjetne inteligencije

Izvor: Obrada autora prema komunikaciji o Koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji Tablica 1. Strategija razvoja umjetne inteligencije po državama članicama EU-a

Strategija razvoja umjetne inteligencije

Države koje imaju razvijenu strategiju (ili ih uključuju u šire strategije digitalizacije)

Države koje su u fazi razvoja strategije

Države koje nemaju razvijenu strategiju

yy yy yy yy yy yy yy yy yy yy

yy yy yy yy yy yy yy yy yy yy yy yy

yy yy yy yy yy yy yy

Francuska Finska Švedska UK Njemačka Danska Luksemburg Nizozemska Irska Norveška

Austrija Belgija Češka Danska Estonija Italija Latvija Poljska Portugal Slovačka Slovenija Španjolska

Hrvatska Bugarska Rumunjska Cipar Litva Mađarska Malta

Obrada autora prema www.data.consilium.europa.eu

__________________________________________ 10 O Digitalnim danima, usuglašenim ciljevima i prioritetima može se pročitati više na: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/events/ digital-day-2018. Pristupljeno 13. veljače 2019.

17


18

Uspostava i utjecaj programa Digitalna Europa na razvoj u području umjetne inteligencije Europska komisija predložila je 6. lipnja 2018. uspostavu prvog programa Digitalna Europa (engl. Digital Europe) kako bi se sljedeći dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. uskladio sa sve većim potrebama u području digitalizacije. Digitalna Europa novi je program koji je dio glave „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo” u prijedlogu novog višegodišnjeg proračunskog okvira 2021. – 2027. Nadovezujući se na Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta pokrenutu u svibnju 2015.11 i na postignuća koja su proteklih godina ostvarena na temelju te strategije, glavni je cilj programa oblikovanje digitalne transformacije u Europi u korist građana i poduzeća. Europski parlament je 13. prosinca 2018. usvojio prijedlog Uredbe o uspostavi novog programa Digitalna Europa i osiguravanju najmanje 9,2 milijarde eura za njegovu provedbu u novom Višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027.12 Europski parlament i Vijeće postigli su 14. veljače 2019. privremeni dogovor o tom programu kako bi se ojačalo industrijsko tehnološko predvodništvo Europe. Tom prilikom Andrus Ansip, potpredsjednik nadležan za jedinstveno digitalno tržište, pozdravio je dogovor: „Programom Digitalna Europa ulagat će se u izgradnju digitalnih kapaciteta i infrastrukture velikih razmjera u EU-u, čime će se europskim građanima, poduzećima i regijama olakšati uspješno poslovanje u današnjem hiperpovezanom svijetu te Europi zajamčiti očuvanje globalne konkurentnosti. Sada kada je dogovor postignut, važno je brzo nastaviti s pregovorima o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru kako bismo s provedbom programa započeli na vrijeme“, istaknuo je potpredsjednik Ansip. Marija Gabriel, povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo, dodala je: „Ovaj prvi paneuropski digitalni program velik je korak za jačanje vodećeg položaja Europe u digitalnom dobu na svjetskoj razini. Ulagat ćemo u ključne strateške digitalne kapacitete, a u središtu su programa i dalje europski građani, kao i u svim našim digitalnim inicijativama. Program Digitalna Europa imat će ključnu ulogu u uspješnoj digitalnoj transformaciji našeg gospodarstva i društva.“ Financiranje inovacija u području digitalnih tehnologija, osim u okviru programa Digitalna Europa, potrebno je nastaviti i pojačati u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg

financijskog okvira u sklopu programa Obzor Europa, a oba će programa djelovati usporedno: Obzor Europa pružat će ključna ulaganja u istraživanja i inovacije, a Digitalna Europa nadovezat će se na rezultate tih ulaganja kako bi se uspostavila potrebna infrastruktura te pružila potpora uvođenju i izgradnji kapaciteta što će potom poslužiti kao temelj za buduća istraživanja u području umjetne inteligencije, robotike, računalstva visokih performansi i velikih podataka.13 (Tablica 2.)

Zaključak

Razvoj umjetne inteligencije i robotike u Europi pod posebnim je povećalom od estonskog predsjedanja EUom14. Europa, ako želi ostati konkurentna dvjema najjačim silama u razvoju umjetne inteligencije, SAD-u i Kini, mora, u prvom redu, prihvatiti mogućnosti i prednosti koje nudi umjetna inteligencija u poboljšanju naših života. Nalazimo se tek na početku ubrzane transformacije naše ekonomije i društva u cjelini zbog čega je umjetna inteligencija ključna za taj tehnološki skok i nudi velike mogućnosti za njeno poboljšanje. Umjetna inteligencija nije budućnost, ona se događa danas i brojni su primjeri uporabe umjetne inteligencije u svakodnevnom životu i u poslu. Ljudi se još uvijek boje tehnoloških noviteta, osobito umjetne inteligencije, te nemaju povjerenja. Za promjenu u stavovima potrebno je modernizirati obrazovni sustav i temeljiti ga na novim modelima edukacije.

Države članice i Europska komisija razvijaju koordinirane nacionalne i europske strategije razvoja umjetne inteligencije jer se samo tako, uz jasnu viziju i plan razvoja, Europa može pretvoriti u globalnog lidera u tehnologiji. Posebno je to bitno zbog činjenice da je 11. veljače ove godine predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao izvršni dekret15 kojim prioritet stavlja na ulaganja u istraživanje i razvoj umjetne inteligencije, povećanje pristupa saveznim podacima, modele za to istraživanje i pripremu radnika za prilagođavanje novoj eri. Odgovor je to na plan kineske vlade16 koja razvoj umjetne inteligencije stavlja u vrh nacionalne strategije s ciljem da Kina postane glavni centar za inovacije UI-ja, a do 2030. godine vodeća zemlje u svijetu po tehnologiji i aplikacijama umjetne inteligencije. Sve to jasno ukazuje kako je Europi potreban jak zamah. Premda kasni, ipak je nešto jasnije počela prepoznavati važnost i potencijal umjetne inteligencije te je u novom sedmogodišnjem proračunu osigurala veća sredstva za njezin razvoj.

________________________________ 11 Cjelokupan tekst Strategije na hrvatskom jeziku dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/commission/priorities/digital-single-market_hr. 12 Prijedlog Uredbe dostupan je na poveznici: http://www.europarl.europa.eu/portal/hr. Pristupljeno 13. veljače 2019. 13 Prijedlog uspostave posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanje i inovacije, tekst na hrvatskom dostupan je na poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=COM%3A2018%3A0436%3AFIN. Pristupljeno 13. veljače 2019. 14 Estonija je preuzela predsjedništvo Vijećem EU-a 1. srpnja 2017. Otvoreno i inovativno europsko gospodarstvo, sigurna i zaštićena Europa, digitalna Europa i slobodan protok podataka, uključiva i održiva Europa bili su im glavni prioriteti predsjedanja. 16 Cijeli dokument dostupan je na engleskom jeziku na stranici: https://www.whitehouse.gov/presidential-actions/executive-order-maintainingamerican-leadership-artificial-intelligence/?utm=PCPress. Pristupljeno 17. veljače 2019. 17 Cijeli dokument dostupan je na engleskom jeziku na stranici: https://chinacopyrightandmedia.wordpress.com/2017/07/20/a-next-generationartificial-intelligence-development-plan/. Pristupljeno 17. veljače 2019.


Očekuje se kako će Europski parlament, Komisija i Vijeće u suradnji s državama članicama nakon europskih izbora još više djelovati u jačanju zakonodavnog okvira za umjetnu inteligenciju i robotiku, njenu primjenu i provedbu, a od država članica očekuje se završetak rada na strategijama potrebnim za utvrđivanje sadašnjeg stanja, ciljeva i načina na koje države namjeravaju ispuniti postavljene ciljeve u području umjetne inteligencije i digitalizacije.

Strategije će biti važne i kao temelji za pripremu projekata za financiranje iz novog programa Digitalna Europa. Još uvijek je vrlo malo poznato kako će umjetna inteligencija utjecati na živote ljudi, način na koji misle i donose odluke. Umjetna inteligencija, ako je se dobro usmjeri i urani, može značajno poboljšati kvalitetu ljudskog života, povećati učinkovitost i produktivnost te ostaviti više vremena za druženje, obitelj i odmor, odnosno razvoj novog društva „po mjeri čovjeka“.

Tablica 2. Pet područja ulaganja prema prijedlogu programa Digitalna Europa17 Prijedlog programa Digitalna Europa

Umjetna inteligencija

Kibersigurnost i povjerenje

Digitalne vještine

2,7

2,5

2,0

0,7

1,3

Nadogradnja i jačanje superračunalstva i obrade podataka u Europi.

Širenje umjetne inteligencije u cijelom europskom gospodarstvu i društvu te javnim tijelima i poduzećima, što će omogućiti bolji pristup ustanovama za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje.

Ulaganje u zaštitu digitalnog gospodarstva, društva i demokracija EU-a jačanjem kiberobrane kao i financiranje najsuvremenije opreme i infrastrukture.

Osiguranje da sadašnja i buduća radna snaga neovisno o državi članici boravišta može jednostavno steći napredne digitalne vještine na temelju dugotrajnih ili kratkotrajnih tečajeva, osposobljavanja na radnom mjestu.

Digitalna transformacija javne uprave i javnih usluga diljem EU-a. Razvoj digitalno – inovacijskih centara koji će biti jedinstvene točke za mala i srednja poduzeća i javnu upravu.

Područje

Superračunalstvo

Iznos u milijardama eura (Ukupno:9,2)

Cilj financiranja

Osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu

Izvor: obrada autora prema www.ec.europa.eu

________________________________ 17 http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-4043_hr.htm. Pristupljeno 14. veljače 2019.

19


UDK: 32(4) 20

Tea Japunčić, mag. iur.*

Sudjelovanje institucija Europske unije i država članica u raspravi o budućnosti Europe Iako je rasprava o budućnosti Europske unije (EU) započela i prije 2016. kao posljedica različitih izazova pred kojima se Unija nalazila poput izbjegličke krize, izazova u području vanjske politike u neposrednom susjedstvu, borbe protiv terorizma, globalizacije, klimatskih promjena, nepovoljnih demografskih kretanja, rasta nezaposlenosti, uzroka i posljedica financijske i gospodarske krize, slabljenja konkurentnosti te potrebe za jačanjem unutarnjeg tržišta, ona se znatno ubrzala po održavanju referenduma o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u EU-u 23. lipnja 2016., kada je biračko tijelo većinom od 51,9 % izglasalo izlazak zemlje iz EU-a (tzv. Brexit). Čelnici preostalih 27 država članica nakon takvog „kritičnog trenutka za europski projekt“ počeli su se neslužbeno sastajati u novom formatu EU-27 (usporedno se sastajući i na redovitim sastancima u Europskom vijeću u formatu EU-28) kako bi započeli proces političkog razmatranja budućnosti Unije s članicom manje, a Europski parlament iz istog je razloga usvojio četiri rezolucije o budućnosti Europe te pokrenuo pojedinačne rasprave s čelnicima država i vlada. Također, Europska komisija, osim temeljne

Bijele knjige o budućnosti Europe, usvojila je na istu temu i brojne druge dokumente, a cjelokupnoj su se raspravi pridružile i pojedine države članice.

Pregled najvažnijih aktivnosti i dokumenata o budućnosti Europe donesenih u Europskom vijeću, Europskom parlamentu, Europskoj komisiji te državama članicama od 2016. do danas dan je u nastavku.

Europsko vijeće

Dvadeset i sedam čelnika država ili vlada sastali su se 16. rujna 2016. na prvom neformalnom sastanku u Bratislavi, Slovačka, te su svoja stajališta o budućnosti Europe usuglasili u dvama dokumentima: Izjavi i Planu iz Bratislave (engl. Bratislava Declaration and Roadmap)1. Dok su Izjavom iz Bratislave izrazili složnost oko općih načela za daljnje djelovanje, u Planu iz Bratislave iznijeli su ciljeve u okviru tri temeljna područja: 1. migracije i vanjske granice (kontrola migracijskih tokova i smanjenje broja nezakonitih migranata,

__________________________________________ * Tea Japunčič, mag. iur, lokalna asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 Cjeloviti tekstovi dokumenata dostupni su na hrvatskom jeziku na: https://www.consilium.europa.eu/media/21242/160916-bratislava-declaration-and-roadmap-hr.pdf.


potpuna kontrola vanjskih granica i povratak Schengenu te dugoročna migracijska politika temeljena na načelima odgovornosti i solidarnosti) 2. unutarnja i vanjska sigurnost (potpora državama članicama u osiguravanju unutarnje sigurnosti i borbi protiv terorizma odnosno jačanje suradnje EU-a u području vanjske sigurnosti i obrane) 3. gospodarski i društveni razvoj, mladi (stvaranje perspektivne budućnosti za sve, očuvanje načina života i pružanje boljih mogućnosti mladima) te za svako od područja predložili i konkretne mjere za djelovanje.

Čelnici EU-27 neformalno su se sastali 3. veljače 2017. u Valletti, Malta. Na jednodnevnom sastanku usvojili su Izjavu iz Malte članova Europskog vijeća o vanjskim aspektima migracija: rješavanje pitanja središnje sredozemne rute (engl. Malta Declaration by the members of the European Council on the external aspects of migration: addressing the Central Mediterranean route)2, kojom su usuglasili prioritete za suzbijanje toka nezakonitih migranata iz Libije poput jačanja libijske nacionalne obalne straže i jačanja suradnje u prekidanju poslovnog modela krijumčara, poboljšanja socioekonomske situacije libijskih lokalnih zajednica, osiguranje kapaciteta i uvjeta za prihvat migranata u Libiji te jačanja informativnih kampanja za migrante. Svaki od tih prioriteta podrazumijeva jačanje suradnje EU-27, Libije i međunarodnih organizacija aktivnih u toj zemlji. Neformalni sastanak u Valetti bio je priprema za proslavu 60. obljetnice Rimskih ugovora, održane u Rimu 25. ožujka 2017. Okupljeni čelnici EU-27 u Rimu su zaokružili tzv. „proces promišljanja“ pokrenut u Bratislavi i u novoj Rimskoj Deklaraciji (engl. Rome Declaration)3 konačno zacrtali desetogodišnje ciljeve za zajedničku budućnost EU-27: 1. Zaštićena i sigurna Europa (sigurnost i sloboda kretanja građana; zaštićene vanjske granice; učinkovita, odgovorna i održiva migracijska politika; borba protiv terorizma i organiziranog kriminala) 2. Prosperitetna i održiva Europa (stvaranje rasta i radnih mjesta; snažno, povezano i jedinstveno tržište koje se razvija i koje je otvoreno tehnološkoj transformaciji; stabilna i dodatno ojačana jedinstvena valuta; trajni i održiv rast putem ulaganja, strukturnih reformi i rada na dovršetku ekonomske i monetarne unije; konvergirajuća gospodarstva; sigurna i cjenovno pristupačna energija; čist i siguran okoliš) 3. Socijalna Europa (promicanje gospodarskog i društvenog napretka te kohezije i konvergencije na temelju održivog rasta, uz čuvanje integriteta unutarnjeg tržišta; uvažavanje raznolikosti nacionalnih

sustava i ključne uloge socijalnih partnera; promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena te prava i jednakih mogućnosti za sve; borba protiv nezaposlenosti, diskriminacije, socijalne isključenosti i siromaštva; pružanje najboljeg obrazovanja i osposobljavanja mladima koji mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta; čuvanje kulturne baštine i promicanje kulturne raznolikosti). 4. Snažnija Europa na globalnoj sceni (daljnji razvoj postojećih partnerstava i izgradnja novih te promicanje stabilnosti i prosperiteta u neposrednom susjedstvu na istoku i jugu, na Bliskom istoku i diljem Afrike te na globalnoj razini; preuzimanje više odgovornosti i pomaganje u stvaranju konkurentnije i integriranije obrambene industrije; jačanje zajedničke sigurnosti i obrane, među ostalim suradnjom i komplementarnosti s Organizacijom Sjevernoatlantskog sporazuma; sudjelovanje u Ujedinjenim narodima i zastupanje multilateralnog sustava; zaštita Europljana uz promicanje europskih vrijednosti i ponos; promicanje slobodne i poštene trgovine; provedba pozitivne globalne klimatske politike). Rimska deklaracija bila je jasan izraz jedinstva i solidarnosti EU-27 u kojem je naglasak stavljen na zajedničko djelovanje država članica, „prema potrebi različitim ritmom i intenzitetom, ali u istom smjeru“. Sastanak u Rimu označio je nov početak za Uniju i postavio temeljni smjer oblikovanja njene budućnosti.

Europski parlament Europski parlament svoje je stajalište o Europi nakon Brexita iskazao u Rezoluciji od 28. lipnja 2016. o odluci o napuštanju EU-a na temelju ishoda referenduma održanog u Ujedinjenoj Kraljevini (engl. European Parliament resolution of 28 June 2016 on the decision to leave the EU resulting from the UK referendum)4, u kojoj stoji kako se volja britanskog naroda mora u potpunosti poštovati. Međutim, u Rezoluciji također stoji kako „trenutačni izazovi iziskuju duboko promišljanje o budućnosti EU-a te da je potrebno reformirati Uniju te je učiniti boljom i demokratičnijom“ i da „iako neke države članice možda žele sporiju ili slabiju integraciju, središte EU-a mora se ojačati, a rješenja à la carte izbjeći“. Parlament je u Rezoluciji zato pozvao na izradu plana za bolju Uniju kojim će se u potpunosti uzeti u obzir mogućnosti koje pruža Ugovor iz Lisabona, a koji treba dopuniti revizijom Ugovora. Europski parlament usvojio je 16. veljače 2017. tri rezolucije o unaprjeđenju funkcioniranja EU-a kojima

________________________________ 2 Cjelovit tekst Izjave dostupan je na engleskom jeziku na: https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/02/03/malta-declaration/. 3 Cjelovit tekst Deklaracije dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://europa.eu/european-union/file/22732/download_hr?token=GwIONVB0. 4 Cjelovit tekst Rezolucije dostupan je na hrvatskom jeziku na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+TA+P8TA-2016-0294+0+DOC+PDF+V0//HR.

21


22

zagovara očuvanje tzv. „metode Zajednice“ ili „metode Unije“5. Dok se prvim dvama rezolucijama predviđa opći smjer poboljšanja postojećeg načina funkcioniranja EUa, treća se rezolucija fokusira na jačanje europodručja odnosno uspostavu njegova posebnog proračunskog kapaciteta.

yyRezolucija Europskog parlamenta o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona (engl. European Parliament resolution of 16 February 2017 on improving the functioning of the European Union building on the potential of the Lisbon Treaty)6 preporučuje korištenje postojećim mogućnostima koje pruža Lisabonski ugovor te daje konkretne prijedloge u četiri temeljna područja: 1. institucionalni ustroj (primjerice, jačanje ovlasti zakonodavne inicijative Europskog parlamenta) 2. uloga proračuna EU-a u ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU; primjerice, stvaranje demokratskijeg procesa Europskog semestra) 3. vanjsko djelovanje (primjerice, uspostava zajedničke europske obrambene politike) 4. pravosuđe i unutarnji poslovi (primjerice, uspostava pravedne i učinkovite zajedničke politike EU-a u području azila i migracija). yyRezolucija Europskog parlamenta o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije (engl. European Parliament resolution of 16 February 2017 on possible evolutions of and adjustments to the current institutional set-up of the European Union)7, za razliku od prethodne rezolucije, preporučuje uklanjanje nedostataka u upravljanju EU-om provedbom sveobuhvatne i dubinske reforme Ugovora iz Lisabona te ističe da se „sveobuhvatna demokratska reforma Ugovora mora postići razmatranjem budućnosti EU-a te usuglašavanjem oko vizije za sadašnje i buduće generacije europskih građana, što bi dovelo do uspostavljanja uključive konvencije u kojoj bi sudjelovali predstavnici nacionalnih parlamenata, vlada svih država članica, Komisije, Europskog parlamenta i savjetodavnih tijela EU-a (...), a tim bi se stvorila i prikladna platforma za takvo razmatranje i uspostavljanje odnosa s europskim građanima i civilnim društvom“. Rezolucijom se daju konkretni prijedlozi u šest područja: 1. institucionalni ustroj (primjerice, definiranje i

razvijanje partnerstava kako bi se uspostavio krug partnera oko EU-a za države koje ne mogu ili ne žele pristupiti Uniji) 2. gospodarsko upravljanje (primjerice, usvajanje „kodeksa konvergencije“ kao pravnog akta kojim bi se postavili ciljevi konvergencije u područjima oporezivanja, tržišta rada, ulaganja, produktivnosti, socijalne kohezije te administrativnih kapaciteta i dobrog upravljanja) 3. novi izazovi (primjerice, stvaranje istinske europske energetske unije ili uspostava Europske granične i obalne straže) 4. vanjska politika (primjerice, imenovanje Visoke predstavnice za ministricu EU-a za vanjske poslove) 5. temeljna prava (primjerice, neposredno pravo Europske komisije da poduzme mjeru protiv sustavnog kršenja u slučaju država članica koje krše temeljne europske vrijednosti) 6. demokracija, transparentnost i odgovornost (primjerice, da Komisija postane glavno izvršno tijelo odnosno vlada EU-a). yyRezolucija Europskog parlamenta o proračunskom kapacitetu europodručja (engl. European Parliament resolution of 16 February 2017 on budgetary capacity for the euro area)8 predviđa uspostavljanje posebnog proračunskog kapaciteta EU-a koji bi bio dijelom europskog proračuna, a koji bi trebale financirati članice europodručja i države korisnice sve dok ne dođe u redovno stanje, kada bi se trebao početi financirati vlastitim sredstvima. Novi fiskalni kapacitet ispunjavao bi tri funkcije: poticanje gospodarskog i socijalnog usklađivanja unutar europodručja, rješavanje problema asimetričnih šokova te rješavanje simetričnih troškova radi povećanja otpornosti europodručja kao cjeline. Radi ostvarenja tih funkcija, Rezolucijom je predviđena i prilagodba ili izmjena Ugovora iz Lisabona.

Na zajedničkoj sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Odbora za proračun (BUDG) 30. svibnja 2016. u Bruxellesu je održana posebna rasprava na temu uspostave proračunskog kapaciteta za europodručje. Zastupnici članovi Odbora istaknuli su kako je važno preispitati koje elemente Rezolucije moguće provesti bez promjene Ugovora, a za koje je nužna njegova izmjena, naglasivši pritom kako je samo prvu funkciju moguće provesti bez izmjene Ugovora. Pojedini zastupnici istaknuli su kako proračunski kapacitet mora biti ograničen u iznosu te kako ne smije služiti za spašavanje država članica jer

__________________________________________ 5 Prema glosaru sažetaka zakonodavstva EU-a, metoda Zajednice ili Unije podrazumijeva redovni zakonodavni postupak definiran u čl. 294. Ugovora o funkcioniranju EU-a, u okviru kojeg Europska komisija ima isključivo pravo za pokretanje zakonodavstva, Vijeće i Europski parlament imaju moć suodlučivanja, a u Vijeću se pritom glasa kvalificiranom većinom. 6 Cjelovit tekst Rezolucije dostupan je na hrvatskom jeziku na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+TA+P8TA-2017-0049+0+DOC+PDF+V0//HR. 7 Cjelovit tekst Rezolucije dostupan je na hrvatskom jeziku na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+TA+P8TA-2017-0048+0+DOC+PDF+V0//HR. 8 Cjelovit tekst Rezolucije dostupan je na hrvatskom jeziku na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+TA+P8TA-2017-0050+0+DOC+PDF+V0//HR.


takvi instrumenti već postoje. U tom smislu, proračunski kapacitet ne bi trebao ispunjavati funkciju Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Zastupnici su također raspravljali o pitanju upravljanja, posebno o nadležnostima funkcije ministra financija koja bi se uvela, postavilo se i pitanje demokratske odgovornosti s obzirom na to da bi Europski parlament trebao biti značajnije uključen u donošenje odluka u okviru proračunskog kapaciteta europodručja, te su, također, istaknuli kako je jednako važno pitanje financijskih izvora proračunskog kapaciteta eurozone. U tom smislu, smatraju da se treba definirati hoće li to biti nacionalni ili europski izvori pri čemu su izneseni prijedlozi koji uključuju uplate dobiti Europske središnje banke u proračun EU-a. Pozvali su zato na detaljniju razradu i jasniji plan. Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić smatra kako bi prvo trebalo staviti u funkciju postojeće mehanizme te, tek kad su oni dobro implementirani i rezultati vidljivi, u drugoj fazi razmišljati o nečem novom poput proračunskog kapaciteta, koji svakako ne bi trebao biti ograničen samo na eurozonu već bi trebao predstavljati rješenje koje će se primjenjivati na sve države članice. Pitanje uspostave posebnog proračunskog kapaciteta europodručja redovito je na dnevnom redu sastanaka na vrhu čelnika europodručja, a na posljednjem takvom

sastanku prošle godine, održanom 14. prosinca, čelnici i čelnice dali su mandat Euroskupini za daljnji rad na proračunskom instrumentu za konvergenciju i konkurentnost, u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira.

Osim što je donio četiri rezolucije o svojoj viziji budućnosti Europe, Europski je parlament, potaknut ponajprije odlukom Ujedinjenog Kraljevstva o napuštanju EU-a i izbornim rezultatima u pojedinim državama članicama, ali i izazovima koji tek predstoje, poput usvajanja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. te europarlamentarnih izbora u svibnju ove godine, organizirao niz debata na temu „Budućnost Europe“ s čelnicima država i vlada članica Unije.

Većina se govornika dotaknula najvažnijih izazova pred kojima se EU danas nalazi – od prijedloga novog višegodišnjeg proračuna Europske komisije, uloge EU-a kao globalnog aktera, trgovine, migracija, energetike, klime, unutarnjeg tržišta, poreza i proširenja EU-a do predstojećih europskih izbora, institucionalnih pitanja, Brexita, digitalizacije, multilateralizma, ekonomske i monetarne unije, socijalnih pitanja, obrane, konkurentnosti i razvojne politike EU-a. Počevši od 17. siječnja 2018., a zaključno s veljačom 2019. održano je ukupno 17 debata o budućnosti Europe, a predstoji ih još deset. Pregled dosadašnjih govornika dan je u Tablici 1.

Tablica 1. Sudionici rasprava na temu „Budućnost Europe“ u Europskom parlamentu (siječanj 2018. – veljača 2019.) 2018. XI.

XII.

I.

II.

IT

Juha Sipilä (PM)

ES

NL

Nicos Anastasiades

DK

BE

Angela Merkel (PM)

RO

PT

Jüri Ratas (PM)

EL

IE

/

PL

Mark Rutte (PM)

LU

Charles Michel (PM)

FR

António Costa (PM)

HR

Leo Varadkar (PM)

Giuseppe Conte (PM)

X.

Pedro Sánchez (PM)

IX.

Lars Løkke Rasmussen (PM)

VIII.

Klaus Iohannis

VII.

Alexis Tsipras (PM)

VI.

Mateusz Morawiecki (PM)

V.

Xavier Bettel (PM)

IV.

Emmanuel Macron

III.

Andrej Plenković (PM)

II.

2019.

EE

DE

CY

DK

Napomena: premijeri su označeni oznakom PM (engl. Prime Minister) dok uz predsjednike država nema posebne oznake. Izvor: izrada autorice

23


24

Detaljnije o prvih devet održanih debata može se pročitati u prošlogodišnjem rujanskom izdanju mjesečnika I’M dostupnom na sljedećoj poveznici: https://issuu.com/ ivanamaletic/docs/im_rujan_2018; a informacije o preostalim debatama mogu se pronaći na službenim stranicama Europskog parlamenta na: http://www. europarl.europa.eu/news/en/headlines/priorities/ future.

Europska komisija

Svoju viziju budućnosti Europe u formatu EU-27 Europska komisija predstavila je 1. ožujka 2017. u dokumentu pod nazivom „Bijela knjiga o budućnosti Europe: Razmatranja i scenariji za EU-27 do 2025.“ (engl. White paper on the future of Europe: reflections and scenarios for the EU27 by 2025; dalje u tekstu: Bijela knjiga)9. Bijela knjiga svojevrsni je nastavak programa „Novi početak za Europu: moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene“ predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera iz 2014. (tzv. deset prioriteta Junckerove Komisije)10 te doprinos Komisije spomenutom sastanku EU-27 u Rimu povodom 60. obljetnice Rimskih ugovora. U Bijeloj knjizi predstavljeni su pokretači i pet mogućih scenarija razvoja EU-a do 2025., čime se Europska komisija i formalno priključila raspravi o budućnosti Europe te postavila temelje njenom budućem tijeku. Kao pokretači budućeg razvoja prepoznati su:

1. zalaganje za slobodnu i naprednu trgovinu te oblikovanje globalizacije u korist svih, što pretpostavlja napredak Europe u smislu zadržavanja njene vrijednosti na globalnoj razini putem otvorenosti i jakih veza s partnerima 2. istinska promjena gospodarstva i društva, što podrazumijeva oslobođenje od posljedica financijske i gospodarske krize iz 2009., dovršetak ekonomske i monetarne unije, jačanje usklađivanja ekonomskih i socijalnih rezultata, stvaranje uključivog, konkurentnog i otpornog gospodarstva spremnog na buduće izazove, modernizaciju sustava socijalne zaštite, ulaganja u stjecanje novih vještina i cjelovito promišljanje sustava obrazovanja i cjeloživotnog učenja, dekarbonizaciju gospodarstva i smanjenje štetnih emisija te uvođenje inovativnih rješenja na tržištu 3. pružanje sigurnosti europskim građanima i jačanje granica 4. povratak povjerenja europskih građana u europski projekt, što podrazumijeva brže povezivanje

s građanima, veću odgovornost te brže i bolje ostvarivanje postavljenih ciljeva.

Kao mogući scenariji budućnosti Europe do 2025. predloženi su: 1. Scenarij 1: Ne odustajemo (provedba i nadogradnja postojećih planova reformi) 2. Scenarij 2: Samo zajedničko tržište (produbljivanje jedinstvenog tržišta koje postaje „glavnim razlogom postojanja EU-a“, bez zajedničkih dogovora oko pitanja poput sigurnosti, obrane ili migracija) 3. Scenarij 3: Oni koji žele više, čine više (nastavak provedbe postojećih reformi uz moguće koaliranje broja država članica koje u nekim područjima žele zajednički činiti više) 4. Scenarij 4: Činiti manje, ali učinkovitije (fokusiranje na određene prioritete u kojima se stremi bržem i boljem ostvarivanju rezultata dok se u pogledu drugih prioriteta prestaje djelovati ili se djeluje u manjoj mjeri) 5. Scenarij 5: Zajedno činimo mnogo više (povećanje suradnje država članica u svim područjima politika).

Predloženi scenariji nisu razrađeni planovi moguće budućnosti Europe, već njezine ilustracije, zbog čega se u tekstu Bijele knjige ne spominju ni pravni ni institucionalni procesi. Također, scenariji ne isključuju jedan drugoga, već se u mnogočemu nadopunjuju, pa i preklapaju, a na državama članicama je da odluče prema kojem će scenariju graditi novu Europu odnosno da kombinacijom čimbenika iz nekih / svakoga od njih definiraju konačni scenarij za europsku budućnost. Po proslavi 60. obljetnice Ugovora iz Rima Komisija je objavila i dodatnih pet dokumenata za razmatranje (engl. reflection papers) kojima je otvorena rasprava o pitanjima koja će u najvećoj mjeri utjecati na europsku budućnost. Ti dokumenti s Bijelom knjigom čine paket dokumenata o budućnosti Europe, a pregled njihovih glavnih značajki slijedi u Tablici 2.

__________________________________________ 9 Cjelovit tekst Bijele knjige dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/bijela_knjiga_o_buducnosti_europe_hr.pdf. 10 Cjelovit tekst Programa dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/juncker-political-guidelines-speech_hr.pdf. Donošenje Bijele knjige predsjednik Juncker najavio je još u svom Govoru o stanju Unije u rujnu 2016. rekavši sljedeće: „Predložit ćemo način jačanja i reformiranja ekonomske i monetarne unije. Uzet ćemo u obzir i političke i demokratske izazove s kojima će se naša Unija s 27 članica suočavati u budućnosti. Naravno, Europski parlament bit će izravno uključen u taj proces, a bit će uključeni i nacionalni parlamenti.“


Tablica 2. Pet dokumenata za razmatranje o budućnosti Europe Naziv

Datum objave

Dokument za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe 26. travnja 2017. (engl. Reflection paper on the social dimension of Europe)11 Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije 10. svibnja 2017. (engl. Reflection paper on harnessing globalisation)12 Dokument za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije 31. svibnja 2017. (engl. Reflection paper on the deepening of the economic and monetary union)13 Dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane 7. lipnja 2017. (engl. Reflection paper on the future of 14 European defence)

Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a 28. lipnja 2017. (engl. Reflection paper on the future of EU finances)15

Paketu dokumenata za razmatranje je 30. siječnja ove godine dodan još jedan pod nazivom „Dokument za razmatranje: O održivoj Europi do 2030.“ (engl. Reflection paper: A sustainable Europe by 2030)16. Održiva Europa do 2030. donesena je na temelju Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030., koji su svjetski čelnici prihvatili u Bruxellesu u rujnu 2015., i njome se predviđaju tri scenarija u skladu sa smjernicama Europskog vijeća kao okvir za raspravu o tome kako najbolje ostvariti provedbu ciljeva održivog razvoja i koja bi pritom bila najdjelotvornija podjela uloga.: 1. Scenarij 1: Sveobuhvatna strategija EU-a za ciljeve

Mogućnosti za budućnost Tri moguća scenarija: 1. ograničavanje socijalne dimenzije na slobodno kretanje 2. oni koji žele više, čine više u pogledu socijalnih pitanja 3. jačanje socijalne dimenzije zajedničkim snagama EU-27. Dva odgovora na globalizaciju: 1. europski vanjski odgovor – međunarodna suradnja u oblikovanju globalizacije, gospodarska diplomacija i instrumenti za osiguravanje ravnopravnih uvjeta 2. europski unutarnji odgovor – jačanje otpornosti zahvaljujući boljoj raspodjeli koristi i promicanju dugoročne konkurentnosti. Napredak u tri ključna područja: 1. dovršenje prave financijske unije 2. postizanje integriranije ekonomske i fiskalne unije 3. uspostavljanje demokratske odgovornosti i jačanje institucija europodručja. Tri moguća scenarija: 1. scenarij sigurnosne i obrambene suradnje 2. scenarij podijeljene sigurnosne i obrambene suradnje 3. scenarij zajedničke sigurnosne i obrambene suradnje.

Pet osnovnih opcija: 1. kontinuitet – nastavak provedbi pozitivnih reformi 2. manje zajedničkog djelovanja u svim područjima politike 3. oni koji žele više, u nekim područjima čine više 4. radikalni preustroj – u nekim se područjima djeluje više, u drugima manje 5. više zajedničkog djelovanja u svim područjima politike.

održivog razvoja kao vodilja djelovanja EU-a i njegovih država članica 2. Scenarij 2: Komisija nastavlja uključivati ciljeve održivog razvoja u sve relevantne politike EU-a, ali bez obvezivanja država članica na djelovanje 3. Scenarij 3: Stavljanje većeg naglaska na vanjsko djelovanje i konsolidacija postojeće ambicije u pogledu održivosti na razini EU-a.

Nadalje, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker 13. rujna 2017. održao je svoj godišnji Govor o stanju Unije17 kao doprinos Europske komisije prije

________________________________ 11 Cjelovit tekst Dokumenta dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-papersocial-dimension-europe_hr.pdf. 12 Cjelovit tekst Dokumenta dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paperglobalisation_hr.pdf. 13 Cjelovit tekst Dokumenta dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paperemu_hr.pdf. 14 Cjelovit tekst Dokumenta dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paperdefence_hr.pdf. 15 Cjelovit tekst Dokumenta dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-eufinances_hr.pdf. 16 Cjelovit tekst Dokumenta dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/rp_sustainable_ europe_hr_v2_web.pdf. 17 Cjelovit tekst Govora dostupan je na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-17-3165_hr.htm.

25


26

spomenutom neformalnom sastanku 27 čelnika država i vlada u Bratislavi 16. rujna 2016. Osim predstavljanja prioriteta za 2018., Juncker je u Govoru iznio svoju viziju Europe do 2025., i rekavši kako je „sada trenutak da se izgradi ujedinjenija, snažnija i demokratskija Europa“ najavio program rada Komisije za 2018.

Program rada Komisije objavljen je pod nazivom „Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju“18 i njime je predstavljeno 26 novih inicijativa koje obuhvaćaju mjere usmjerene na dovršetak rada u prioritetnim političkim područjima te mjere s dugoročnijom perspektivom do 2025. (koje odražavaju raspravu započetu u Bijeloj knjizi i govoru predsjednika Junckera), kao i 66 prioritetnih prijedloga u postupku koji su predstavljeni u prethodne dvije godine. Komisija je u Planu predložila i povlačenje 15 prijedloga u postupku te iznijela 15 prijedloga koji se odnose na reviziju postojećih propisa u okviru programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). Osim toga, Planom se predviđaju i mjere za dovršetak rada na deset prioriteta tzv. Junckerove Komisije. Njime su tako predviđene aktivnosti Europske komisije do europarlamentarnih izbora u svibnju ove godine. Isto tako, predsjednik Komisije u svom je govoru pozvao na što skoriji dogovor država članica o europskom stupu socijalnih prava ako se u Europi želi izbjeći socijalnu rascjepkanost i socijalni damping. Tako su 17. studenog 2017. na sastanku na vrhu u Göteborgu, Švedska, Europski parlament, Vijeće EU-a i Europska komisija usuglasili tekst Europskog stupa socijalnih prava (engl. European Pillar of Social Rights)14 temeljnog na 20 načela u tri kategorije: 1. jednake mogućnosti i pristup tržištu rada 2. pravedni radni uvjeti 3. socijalna zaštita i uključenost.

Treba istaknuti i kako je na temelju Dokumenta za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije, Dokumenta za razmatranje o budućnosti financija EU-a iz 2017. te Govora o stanju Unije predsjednika Junckera iz iste godine, Europska komisija 6. prosinca 2017. utvrdila Plan za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije (engl. Roadmap for deepening Europe’s Economic and Monetary Union) s mjerama koje treba poduzeti u sljedećih 18 mjeseci.15 Plan je dio općeg plana predsjednika Komisije Junckera za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu, a njegov je opći cilj Komisije osnažiti jedinstvo, poboljšati učinkovitost te pojačati demokratsku odgovornost.

Ostali prijedlozi Komisije u okviru Plana uključuju: 1. Prijedlog o osnivanju Europskog monetarnog fonda 2. Prijedlog o uključivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u pravni okvir EU-a 3. Komunikaciju o novim proračunskim instrumentima za stabilno europodručje unutar okvira Unije 4. Prijedlog o jačanju Programa potpore strukturnim reformama i prijedlog o mobiliziranju sredstava EU-a za potporu nacionalnim reformama 5. Komunikaciju o europskom ministru gospodarstva i financija.

U svom Govoru o stanju Unije16 održanom 12. rujna 2018., Jean-Claude Juncker posebno je naglasio potrebu jačanja globalne uloge EU-a i njezina jedinstva. Njegov je govor tada bio popraćen donošenjem 18 konkretnih inicijativa Komisije glede migracija i granica, sigurnosti, slobodnih i sigurnih izbora, partnerstva EU-a i Afrike te EU-a kao globalnog aktera, čime se želi doprinijeti postizanju pozitivnih rezultata na korist europskih građana prije neformalnog sastanka Europskog vijeća u Sibiuu, Rumunjska, te europskih izbora u svibnju. Očekuje se da će se na sastanku u Sibiuu usuglasiti smjer aktivnosti EU-a za idućih pet godina od 2019. do 2024., a taj je sastanak simbolično zakazan nakon Brexita i prije europarlamentarnih izbora (9. svibnja).

Države članice

Osim institucija EU-a, i pojedine su države članice svojim aktivnostima dodatno doprinijele raspravi o budućnosti Europe. Za izdvojiti je: yyzajednička vizija ujedinjene Europe otvorene za različite puteve integracije koju su 3. veljače 2017. usuglasili čelnici država Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg)17 yyzajednička deklaracija o vjernosti europskom projektu koju su 20. veljače 2017. usuglasile Francuska i Španjolska18 yypotpora tzv. „Europi više brzina“ usuglašena na sastanku čelnika Francuske, Španjolske, Italije i Njemačke u ožujku 2017. u Versaillesu, Francuska yyzajednička izjava pod nazivom „Snažna Europa – unija djelovanja i povjerenja“ usuglašena od čelnika vlada Višegradske skupine 2. ožujka 2017.18

__________________________________________ 18 18 Više o Planu na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-4002_hr.pdf. 19 Cjelovit tekst Europskog stupa socijalnih prava dostupan je na hrvatskom na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/socialsummit-european-pillar-social-rights-booklet_hr.pdf. 20 Pregled mjera u okviru Plana dostupan je na engleskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/attachment/IP-17-5005/en/EMU%20Roadmap.pdf. 21 Cjelovit tekst Govora dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/soteu2018-speech_hr_0. pdf. 22 Tekst vizije čelnika dostupan je na engleskom jeziku na: https://premier.fgov.be/en/benelux-vision-future-europe. 23 Cjelovit tekst Deklaracije dostupan je na engleskom jeziku na: http://www.lamoncloa.gob.es/lang/en/presidente/news/Documents/Declaracion%20conjunta%20Cumbre%20hispano-francesa%20-%20Malaga%2020%20feb_ 24 Cjelovit tekst Zajedničke izjave dostupan je na engleskom jeziku na: https://www.vlada.cz/assets/media-centrum/aktualne/Joint-Statement-ofthe-Heads-of-Governments-of-the-V4-Countries-_Strong-Europe-_-Union-of-Action-and-Trust_-Input-to-Rome-Declaration-2017.pdf.


UDK: 338 27

dr. sc. Davor Galinec*

Izvješće o potencijalnim obvezama država članica EU-a na kraju 2017. Uvod

Eurostat je 30. siječnja objavio svoje redovno godišnje Izvješće o potencijalnim obvezama i nenaplativim kreditima država članica koje se odnosi na stanje krajem 2017. godine1. Prema Izvješću, Republika Hrvatska je s udjelom potencijalnih obveza od 13,3 % BDP-a (odnosno 8,4 % BDP-a bez potencijalnih obveza jedinica financijskog sektora) pri samom dnu ljestvice, konkretnije na 23. mjestu, neposredno ispred Češke, Bugarske i Rumunjske te odmah iza Estonije. U daljnjem dijelu teksta slijedi prikaz pravnog okvira za prikupljanje podataka te kretanja i strukture potencijalnih obveza država članica u 2017. godini, kao i njihov potencijalni utjecaj na povećanje duga opće države.

Pravni okvir za prikupljanje podataka o potencijalnim obvezama država članica EU-a

Prikupljanje podataka o potencijalnim obvezama država članica provodi Eurostat na temelju Direktive

Vijeća 2011/85/EU od 8. studenog 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica2. Naime, u cilju postizanja transparentnosti financija opće države i sveobuhvatnosti primjene proračunskih okvira, članak 14. pod točkom 3. definira obvezu država članica da za sve podsektore opće države objavljuju relevantne informacije o potencijalnim obvezama s potencijalno velikim učinkom na javne proračune, uključujući državna jamstva, loše kredite i obveze koje proizlaze iz poslovanja javnih poduzeća, uključujući i njihov opseg. Operativna provedba procesa prikupljanja podataka od strane Eurostata definirana je Odlukom Eurostata o dopuni upitnika vezanog uz EDP koji se odnosi na nepredviđene i potencijalne obveze od 22. srpnja 20133. Proces prikupljanja spomenutih podataka započeo je u prosincu 2014., kvaliteta podataka zaprimljenih od država članica kontinuirano se poboljšava iz godine u godinu, no unatoč tome posebnu pozornost pri interpretaciji pokazatelja treba posvetiti činjenici da podaci o obvezama javnih poduzeća nisu međusobno konsolidirani unutar te skupine,

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Sektoru statstike HNB-a i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 Dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9532729/2-30012019-AP-EN.pdf/c2fd80b6-f351-455c9a01-cd0bf4d98331. 2 Tekst Direktive dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32011L0085. 3 Dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/eurostat/documents/1015035/2041337/ESTAT-decision-Suppl-on-conting-liab-EDP-Q. pdf/0b35165a-ee53-470a-a15a-7beaa98aac8b.


28

kao i činjenici da se ne uzima u obzir vrijednost imovine tih poduzeća (koja može biti mnogo veća od obveza koje imaju). To se posebno odnosi na javne financijske institucije (najčešće banke u državnom vlasništvu) koje u svojim bilancama bilježe vrlo visoke vrijednosti i imovine i obveza, a k tome na svojim računima često imaju pohranjene i visoke iznose državnih depozita. Unatoč svim navedenim nedostacima (koji se mogu djelomično identificirati pažljivim čitanjem metodoloških napomena za svaku državu članicu), objava podataka o potencijalnim obvezama i nenaplativim kreditima država članica doprinosi stvaranju potpunije i cjelovite slike financijskog položaja državnih financija pojedinih država članica. Kako u Hrvatskoj ne postoji praksa izravnog kreditiranja javnih poduzeća iz državnog proračuna (a u drugim državama članicama je isto tako prisutna u gotovo zanemarivoj mjeri; izuzev Slovenije gdje su nenaplativi krediti javnim poduzećima iz državnog proračuna iznosili krajem 2017. vrlo visokih 4 % BDP-a), potrebno je napomenuti da će težište tog prikaza biti isključivo na potencijalnim obvezama države, ne uključujući nenaplative kredite države.

Ukupne potencijalne obveze država članica na kraju 2017. i njihove komponente

Najviša razina (iznad 100 % BDP-a) ukupnih potencijalnih obveza sektora države u pojedinim državama članicama EU-a na kraju 2017. zabilježena je u Grčkoj (123,5 % BDP-a, što predstavlja veliko smanjenje u odnosu na 2016. kada su 150,4 % iznosile BDP-a).

Najveći dio tih obveza u 2017. odnosi se na obveze jedinica u financijskom sektoru koje su u državnom vlasništvu, a pritom nisu klasificirane u sektor države (111,9 % BDP-a). Na drugom mjestu je Nizozemska (106,3 % BDP-a, što je za 1,7 postotnih bodova niže u odnosu na 2016. kada su iznosile 108 % BDP-a), a na trećem Njemačka (105 % BDP-a, što predstavlja solidno smanjenje u odnosu na 2015. kada su iznosile 115 % BDP-a). Kao i u slučaju Grčke, velika većina tih obveza u Nizozemskoj i Njemačkoj (oko 87,3 %) odnosi se na obveze jedinica u financijskom sektoru koje su u državnom vlasništvu, a pritom nisu klasificirane u sektor države (Grafikon 1). Prvih deset mjesta na ljestvici zauzimaju države članice europodručja, a Švedska je na 11. mjestu (58 % BDP-a, porast od 3,7 postotnih bodova u odnosu na 2016.). Ukupne obveze Republike Hrvatske blago su povećane u odnosu na prethodnu godinu i njihov udio u BDP-u dosegao je 13,3 % BDP-a (13,1 % je iznosio u 2016.), a isključe li se potencijalne obveze jedinica financijskog sektora, dolazi se do 8,4 % (u 2016. je iznosio 7,9 % BDP-a). (Grafikon 1.) Međutim, usporedi li ju se s drugim državama članicama, može se zaključiti da je Hrvatska pri samom dnu ljestvice, konkretnije na 23. mjestu, neposredno ispred Češke i Bugarske. Najniža razina potencijalnih obveza od 7,8 % BDP-a zabilježena je u Litvi koja je u prethodnoj godini bilježila ukupne potencijalne obveze u visini od 6,8 % BDP-a. Detaljna struktura ukupnih potencijalnih obveza država članica EU-a prikazana je u tablici 1.

Grafikon 1: Ukupne potencijalne obveze država članica EU-a u 2017. (u % BDP-a)

Izvor: Eurostat Newsrelease 19/2019 i Eurostat Database


Tablica 1: Struktura ukupnih potencijalnih obveza država članica 2017. (u % BDP-a) Država članica

Ukupne potencijalne obveze

BE

59,8

DK

38,8

BG CZ

10,7

10,8

DE

105,0

EL

123,5

HR

13,3

EE IE

ES

FR IT

CY LV LT

LU

HU

MT

13,8

43,8

30,0

67,2

59,5

84,2

21,3 7,8

94,7

17,5

27,6

Ukupne potencijalne obveze bez jedinica financijskog sektora

Državna jamstva

Obveze JPP-a izvan bilance države

24,9 7,6

10,1

28,3

0,3

0,3

9,7

0,2

10,8

17,6

13,3

11,6

3,8

13,5 7,2

9,8

24,1 8,4

25,5

16,7

21,3 7,7

47,3

12,1

RO SI

SK FI

SE

UK

8,9

62,4 8,6

74,4

58,0

36,9

4,7

3,3

3,9

8,7

1,4

1,0

6,4

24,8

PT

43,1

6,7

3,6

11,2

19,0

PL

0,5

12,2

106,3 41,9

1,4

18,7

NL AT

0,2

5,1

9,6

29,4

15,8

4,9

2,2

13,4

24,9 8,3

53,9

33,6 3,5

1,4

8,6

0,0

32,0 9,9

0,2

Izvor: Eurostat Newsrelease 19/2019 i Eurostat Database

Državna jamstva Državna jamstva, koja su odobrena pojedinim poduzećima (najčešće javnim poduzećima u vlasništvu središnje ili lokalne države) u slučaju nepodmirivanja obveze, te poduzeća prema vjerovnicima vrlo lako mogu biti

0,0

0,0

0,0

0,1 0,8

Obveze jedinica u državnom vlasništvu koje nisu u sektoru države

Od toga: obveze jedinica u financijskom sektoru

49,4

34,9

28,9

10,5

42,5

36,6

10,4

10,6

91,7

12,3

3,1

0,0

87,4 0,3

0,1

119,6

111,9

0,1

9,9

4,9

0,3

0,0

0,0

0,7

0,0

0,0

0,0

23,0

62,5

55,6

74,8

19,9 6,8

20,2

43,1

34,0

67,5 0,0

0,1

82,5

76,0

0,0

102,7

87,3

2,7

38,2

35,2

1,5

0,1

0,1

0,0

0,0

0,0

2,9

0,0

0,0

1,4

10,9

17,9

26,0

41,7 6,7

53,8 5,7

42,4

48,1

35,3

6,3

2,8

12,5

29,7 4,0

37,5 0,3

20,5

24,4

33,4

reklasificirana u obuhvat statistike duga opće države budući da je država na temelju odobrenih jamstava preuzela tu obvezu na sebe. Ukupni iznosi državnih jamstava na kraju 2017. kreću se u rasponu od 0 % u Slovačkoj (čije ukupne potencijalne obveze po svim osnovama iznose 8,6 % BDP-a) do čak 32 % u Finskoj (čije ukupne potencijalne

29


30

obveze iznose 74,4 % BDP-a). Zanimljivo je primijetiti da su državna jamstva u Finskoj na kraju 2016. iznosila 28 % BDP-a, a ukupne potencijalne obveze 70,7 %, tako da se godišnji porast ukupnih obveza Finske na kraju 2017. može gotovo jednoznačno pripisati porastu državnih jamstava. Visoki iznosi državnih jamstava u 2017. zabilježeni su još i u Austriji (15,8 % BDP-a, u prethodnoj godini 20,5 % BDP-a), Njemačkoj (13,3 %, u prethodnoj godini 14,3 % BDP-a), Luksemburgu (12,2 %, u prethodnoj godini 12,9 % BDP-a) te Belgiji (10,1 % BDP-a, u prethodnoj godini 10,9 %). Najveća međugodišnja smanjenja državnih jamstava zabilježena su u Ujedinjenom Kraljevstvu (za 8,1 postotnih bodova), Poljskoj (za 5,7 p.b.), Austriji (za 4,7 p.b.) te na Malti (za 4,5 p.b.). U većini država članica EU-a najveći izdavatelj državnih jamstava je sektor središnje države dok je u Danskoj, Švedskoj i Češkoj zamjetan visok udio sektora lokalne države u ulozi odobravatelja jamstava.

S druge strane, za Belgiju, Francusku, Mađarsku, Irsku, Luksemburg i Španjolsku značajno je da se velik udio aktivnih jamstava odnosi na jamstva države odobrena financijskim institucijama u procesu sanacije posrnulih banaka u vrijeme globalne financijske krize. U Hrvatskoj je udio državnih jamstava u BDP-u krajem 2017. iznosio 3,3 % BDP-a, što predstavlja veći međugodišnji porast u odnosu na 2016., kada je udio jamstava iznosio 2,6 %.

Potencijalne obveze države po osnovi sudjelovanja u projektima javno – privatnog partnerstva (JPP)

Potencijalne obveze države po osnovi sudjelovanja u projektima javno – privatnog partnerstva bilježe se izvanbilančno za vrijeme uspješnog odvijanja projekta. U slučajevima neuspjeha projekata JPP-a i aktiviranja zaštitnih klauzula iz ugovora, postoji mogućnost da država mora u skladu s odredbama ugovora o JPP-u preuzeti na sebe dugove privatnih partnera prema njihovim vjerovnicima. To se onda počinje bilježiti bilančno i ulazi u obuhvat duga opće države, tj. povećava ga. Najveći iznosi potencijalnih obveza po osnovi JPP-ova u 2017. (u % BDP-a) zabilježeni su u Slovačkoj (2,9 %, u 2016. 3,1 %), u Portugalu (2,7 %, u 2016. 3,2 %) i Mađarskoj (1,7 %, u 2016. 1,5 %), što ukazuje na to da se kod tri vodeće države članice povećala izloženost javnih financija u sklopu provedbe projekata JPP-a. Iako u Njemačkoj postoji mnoštvo projekata JPP-a, njihovi statističari iz predostrožnosti ne bilježe uopće izvanbilančne potencijalne obveze države po osnovi JPP-ova (službeni podatak iznosi 0 % BDP-a), već ih od početka projekta preventivno bilježe na računima države (s pripadnim utjecajima na deficit i dug države). Deset država članica iskazalo je da nisu imale obveze

JPP-a zabilježene izvan bilance države (Bugarska, Češka, Njemačka, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Švedska).

Sve navedene države osim Nizozemske nisu ni u prethodnoj 2016. imale zabilježene izvanbilančne obveze JPP-a, dok su one u Nizozemskoj iznosile 0,4 % BDP-a. U većini država članica potencijalne obveze po osnovi JPP-a vezane su uz sektor središnje države, u Austriji, Belgiji i Španjolskoj uglavnom uz sektor savezne države dok su u pet država članica (Hrvatska, Estonija, Finska, Italija i Latvija) te obveze vezane predominantno uz sektor lokalne države. Potencijalne obveze hrvatske države po osnovi sudjelovanja u projektima javno – privatnog partnerstva u 2017. iznosile su kao i u prethodnoj 2016. 0,1 % BDP-a.

Potencijalne obveze jedinica u državnom vlasništvu koje nisu u sektoru države

Potencijalne obveze jedinica u državnom vlasništvu koje nisu klasificirane u sektor države mnogo se razlikuju između država članica. Tijekom 2017. najviši iznosi (u % BDP-a) zabilježeni su u Grčkoj (119,6 %, u prethodnoj godini 144,2 %), Nizozemskoj (102,7 %, u 2016. 104 %), Njemačkoj (91,7 %, u 2016. 100,7 %), Luksemburgu (82,5 %, u 2016. 81,5 %) i Cipru (74,8 %, u 2016. 89,8 %). Najveći utjecaj na kretanje ukupne razine potencijalnih obveza državnih jedinica koje nisu klasificirane u sektoru države u prethodno spomenutim državama imaju kretanja obveza banaka u pretežnom državnom vlasništvu. Tu se uglavnom radi o promjenama razine obveza banaka, a koje su najčešće rezultat promjene razina depozita stanovništva te privatnih i javnih poduzeća. Međutim, interpretaciju tih podataka treba uzeti s rezervom jer se obveze banaka ne umanjuju za iznos potraživanja banaka, što bi nam dalo mnogo stvarniju sliku na neto osnovi. U Njemačkoj je razina ukupnih potencijalnih obveza jedinica u državnom vlasništvu koje nisu u sektoru države smanjena s 110,4 % BDP-a u 2015. na 100,7 % u 2016. te na 91,7 % u 2017. jer su za otprilike isti iznos smanjene potencijalne obveze jedinica financijskog sektora (sa 105,8 % BDP-a u 2015., na 96,4 % u 2016. te na 87,4 % u 2017.). Najmanje razine potencijalnih obveza kod jedinica u državnom vlasništvu koje nisu klasificirane u sektor države (u % BDP-a) tijekom 2017. zabilježene su u Slovačkoj (5,7 %), Rumunjskoj (6,7 %), Litvi (6,8 %) i Hrvatskoj (9,9 %), pri čemu je gotovo zanemariv udio obveza državnih financijskih institucija u Litvi (0,1 %) i Slovačkoj (0,3 %). Iako Hrvatska bilježi udio tih obveza u relativno skromnom iznosu (9,9 % BDP-a), gotovo polovina tih obveza (4,9 % BDP-a) odnosi se na potencijalne obveze jedinica financijskog sektora koje su u vlasništvu države.


Zaključak Iz Eurostatovog Izvješća o potencijalnim obvezama sektora države u pojedinim državama članicama EU-a krajem 2017. vidljivo je da je najviša razina ukupnih potencijalnih obveza (iznad 100 % BDP-a) zabilježena u Grčkoj (123,5 %), Nizozemskoj (106,3 %) i Njemačkoj (105 % BDP-a). Pritom treba naglasiti da se najveći dio tih obveza u 2017. odnosi na obveze jedinica u financijskom sektoru koje su u državnom vlasništvu, a pritom nisu klasificirane u sektor države. Prvih deset mjesta na ljestvici zauzimaju države članice europodručja, a Švedska je na 11. mjestu (58 % BDP-a, porast od 3,7 postotnih bodova u odnosu na 2016). Ukupne obveze Republike Hrvatske blago su povećane u odnosu na prethodnu godinu i njihov udio u BDP-u dosegao je 13,3 % BDP-a (13,1 % je iznosio u 2016.), a isključe li se potencijalne obveze jedinica financijskog sektora, dolazi se do 8,4 % (u 2016. je iznosio 7,9 % BDP-a). Udio državnih jamstava u BDP-u Hrvatske krajem 2017. iznosio je 3,3 % BDP-a (porast u odnosu na 2016., kada je iznosio 2,6 %), što svrstava Hrvatsku u grupu država članica s nižim udjelima državnih jamstava u BDP-u. Potencijalne obveze države po osnovi JPPova u Hrvatskoj iznosile su krajem 2016. i 2017. 0,1 % BDP-a, a u slučaju Hrvatske te obveze su vezane pretežno uz sektor lokalne države. Udio potencijalnih obveza jedinica u državnom vlasništvu koje nisu u sektoru države je u Hrvatskoj relativno nizak (9,9 % BDP-a), no gotovo polovina tih obveza (4,9 % BDP-a) odnosi se na potencijalne obveze jedinica financijskog sektora koje su u vlasništvu države. Sve u svemu, eventualno istovremeno aktiviranje svih potencijalnih obveza u nekom od ekstremnih scenarija dovelo bi do povećanja razine duga opće države od najviše 13,3 % BDP-a, što je mnogo manje u odnosu na moguća povećanja službenih pokazatelja duga na temelju aktiviranih potencijalnih obveza u ekstremnim scenarijima u ostalim promatranim državama članicama.

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

31


32

Aktivnosti ureda

Predavanje zastupnice Maletić u hrvatskom Veleposlanstvu u Berlinu, 21. 2. 2019. Zastupnica u Europskom parlamentu, Ivana Maletić, u četvrtak 21. veljače, na poziv Savjetnika Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivana Karla Stipića u hrvatskom Veleposlanstvu u Berlinu održala je predavanje o radu Europskog parlamenta, povlačenju sredstava iz fondova EU-a te o prilikama i izazovima financiranja projekata u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.

Zastupnica Maletić predstavila je glavna obilježja rada institucija Europske unije i njihovih nadležnosti s posebnim osvrtom na rad Europskog parlamenta. Osvrnula se i na projekcije provedenog istraživanja po kojem pada broj zastupnika EPP-a i S&D-a te naglasila kako je važno na predstojećim izborima birati stranke koje razumiju politike EU-a i osiguravaju Hrvatskoj aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka i dobro pozicioniranje u EU-u. „Uz kvalitetan i zajednički rad na povećanju vidljivosti važnosti i načina rada te donošenja odluka u Europskom parlamentu, možemo zajedno promijeniti ove početne projekcije promjena u sastavu i brojnosti pojedinih političkih opcija“, istaknula je zastupnica. Također, zastupnica se osvrnula i na glavni strateški dokument „Europa 2020.“ koji u središtu ima pametan, održiv i uključiv rast istaknuvši njegove glavne ciljeve i prioritete kao što su zapošljavanje, inovacije, obnovljivi izvori energije, siromaštvo i obrazovanje. Govoreći o kohezijskoj politici, njenim instrumentima i alokacijama po ESI fondovima u razdoblju 2014. –

2020., zastupnica je navela planove u 2019. za operativni program konkurentnosti i kohezije, programe ruralnog razvoja i učinkovitih ljudskih potencijala.

Govoreći o izazovima i prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), zastupnica Maletić kazala je kako Komisija prijedlogom predviđa s jedne strane smanjenje sredstava za kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku te ruralni razvoj (tzv. tradicionalne europske politike), kojima se ostvaruje temeljni cilj ujednačenog razvoja Unije, dok se s druge strane povećavaju sredstva za programe konkurentnosti, kojima se u najvećoj mjeri koriste razvijene države članice, te nove politike poput obrambene, sigurnosne ili migracijske. Osim toga, smanjuju se, primjerice, i sredstva za Europski socijalni fond, i to za 7 %, što opet ide na štetu manje razvijenih članica, uključujući i Hrvatsku. „Europski parlament snažno se usprotivio takvom prijedlogu te predložio proračun u kojem će se uz nove izazove barem u jednakoj mjeri kao i dosad financirati i tradicionalne europske politike“, navela je zastupnica na predavanju. Nakon prezentacije sudionici su postavljali pitanja te su zajedno proveli više od sat vremena u ugodnom razgovoru o mogućnostima financiranja projekata na kojima rade, važnosti povezivanja Hrvatske s iseljenicima i stvaranja uvjeta za njihov povratak u Hrvatsku koju neizmjerno vole i spremni su sve napraviti kako bi pomogli što brži ekonomski rast i razvoj. Cijela prezentaciju može se pronaći na poveznici: Https://Issuu.Com/Ivanamaletic/ Docs/Prezentacija_berlin.Pptx.


33

Posjet Rektoratu Sveučilišta u Rijeci, 18. 2. 2019. Zastupnica u Europskom parlamentu, Ivana Maletić, 18. veljače sastala se u rektoratu Sveučilišta u Rijeci s članovima Uprave Sveučilišta. Na sastanku sa zastupnicom bili su rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, prorektor za financije i poslovanje, prof. dr. sc. Davor Vašiček, prorektorica za studije i studente, prof. dr. sc. Sanja Barić, prorektorica za informatizaciju i organizaciju, prof. dr. sc. Senka Maćešić te predstavnice Centra za projekte EU-a Sveučilišta u Rijeci. Osim buduće financijske perspektive, dosad ostvarenih projekata Sveučilišta te izazova s kojima su se susreli u njihovoj pripremi i provedbi, tema razgovora bile su i mogućnosti financiranja novih projekata iz područja znanosti i obrazovanja do kraja ove, te u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Prema podacima Udruge gradova Republike Hrvatske iz 2018., Sveučilište u Rijeci jedno je od najuspješnijih hrvatskih sveučilišta u povlačenju sredstava iz fondova EUa, a posebno su uspješni Pomorski i Medicinski fakultet. Prema istim podacima, u kategoriji „korisnik državnog proračuna“ i prema odrednici „nositelj projekata“, Sveučilište u Rijeci zauzelo je prvo mjesto ljestvice u Primorsko – goranskoj županiji s dobivenih 48,1 milijuna eura iz strukturnih fondova EU-a, dok je na razini države zauzelo zavidno šesto mjesto. Zastupnica Maletić na sastanku je posebno istaknula kako će u idućoj perspektivi biti povećana sredstva za program Obzor 2020. za istraživanje i inovacije te program Erasmus+ za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Usto, naglasila je koliko je važno da Sveučilište sudjeluje u definiraju prioriteta u operativnim programima za novo proračunsko razdoblje: „Kako bismo u idućoj financijskoj perspektivi efikasnije iskoristili novih preko

10 milijardi eura koje će nam biti na raspolaganju u okviru fondova EU-a, važno je da već sada počnemo definirati operativne programe za to razdoblje, a u definiranje pojedinih prioriteta uključimo sve zainteresirane dionike, od znanstvenika i poduzetnika, do civilnog društva i drugih korisnika europskih fondova. Riječko sveučilište koje iza sebe već ima niz uspješnih projekata poput novog studentskog doma trebalo bi sastaviti popis već pripremljenih projekata te projektnih ideja u pripremi pa se s takvim popisom izravno obratiti nadležnom Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a. Važno je da se do 2020. i u sedam godina nakon toga financiraju takvi projekti koji će izravno doprinositi hrvatskom gospodarskom rastu i konkurentnosti, a čije će dobrobiti osjetiti šira javnost, posebno mladi.“

Više o susretu možete pročitati na sljedećoj poveznici: https://byt.ly/2txZ8rK.

Predavanje u Akademskoj zajednici HDZ-a Primorsko-goranske županije o novom proračunu EU-a, 18. 2. 2019.

Zastupnica Maletić je 18. veljače na poziv predsjednika Akademske zajednice HDZ-a Primorsko-goranske županije Ivana Mencera održala u sjedištu Akademske zajednice u Rijeci predavanje na temu „Novi financijski proračun 2021. – 2027.“ Zastupnica i sudionici, osim europskog proračuna, razgovarali su i o aktualnim problemima koji se neposredno tiču i hrvatskog proračuna, rezultatima ulaganja sredstava iz fondova EU-a te prednostima i nedostacima pristupanja u monetarnu uniju. Posebno je bio zanimljiv prijedlog sudionika da se u okviru stranačke Zaklade hrvatskog državnog zavjeta organiziraju edukacije i radionice o pripremi i provedbi projekata EU-a po mjesnim odborima u Hrvatskoj. Takav pristup u stranci bio bi izuzetno važan jer se time


34

obrazuju ljudi na lokalnim razinama kako bi one postale konkurentnije i iskoristile što više sredstava iz europskih fondova. Zastupnica je naglasila da je dugoročni cilj Republike Hrvatske članstvo u eurozoni, ali prije toga treba podići konkurentnost gospodarstva i životni standard ljudi što su ključni preduvjeti za ulazak u eurozonu.

Okrugli stol Večernjeg lista „Što nam donose izbori za EU parlament“, 15. 2. 2019. Maletić: „Prioritete u okviru operativnih programa za iduće proračunsko razdoblje moramo zajedno utvrditi te ih prilagoditi potrebama korisnika“ Zastupnica Maletić 15. veljače sudjelovala je na okruglom stolu u organizaciji Večernjeg lista pod nazivom „Što nam donose izbori za EU parlament“, gdje su sudionici osim o nadolazećim izborima razgovarali i o predizbornim kampanjama, stranačkim listama te europskoj budućnosti i politikama. Zastupnica Maletić kazala je kako će o listi HDZ-a odlučiti stranačka tijela, a prijedloge kandidata poslat će i gradski i županijski ogranci. Teme i program bit će prioritet predizborne kampanje te će HDZ imati pozitivnu kampanju o svim temama koje se raspravljaju na razini Europske unije, pokazat će zašto je za Hrvatsku dobro da je u EU-u te zašto je važno da budemo aktivni. Primjerice, u EU-u je još uvijek vrlo aktualno pitanje uspostave jedinstvenog tržišta koje podrazumijeva jednakost građana, potrošača i poduzetnika te jednaku dostupnost kapitala i novih tehnologija, kao i jednake prilike za sve. Iako je mnogo toga po tom pitanju već učinjeno (poput ukidanje roaminga, geografskog blokiranja (eng. geoblockinga) ili ukidanja naknada za prekogranična plaćanja iz država izvan eurozone), ostalo je još prostora za napredak s ciljem ujednačavanja i ravnomjernog razvoja država članica.

Na pitanje o novom prijedlogu Europske komisije za sedmogodišnji proračun zastupnica je odgovorila: „Novim prijedlogom Komisije predviđa se s jedne strane smanjenje sredstava za kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku te ruralni razvoj (tzv. tradicionalne europske politike), kojima se ostvaruje temeljni cilj ujednačenog razvoja Unije, dok se s druge povećavaju sredstva za programe konkurentnosti koje u najvećoj mjeri upotrebljavaju razvijene države članice, te nove politike poput obrambene, sigurnosne ili migracijske. Osim toga, smanjuju se, primjerice, i sredstva za Europski socijalni fond, i to za 7 %, što opet ide na štetu manje razvijenim članicama, uključujući i Hrvatsku. Tome sam se od početka protivila i pripremila detaljnu analizu s argumentima zašto se prijedlog Komisije treba odbiti boreći se za poziciju Hrvatske i drugih manje razvijenih država članica. U Europskom parlamentu izglasali smo naš prijedlog koji se suprotstavlja Komisijinom prijedlogu te smo predložili proračun u kojem ne dopuštamo smanjenje fondova EU-a i ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj.“ Vezano uz promjene koje su potrebne za što uspješnije korištenje europskim sredstvima, zastupnica je posebno naglasila važnost partnerstva kao osnovnog načela kohezijske politike. Ono podrazumijeva uključivanje znanstvenika, poduzetnika, civilnih udruga i drugih zainteresiranih aktera u donošenje ključnih odluka pa tako i u definiranje prioriteta u okviru pojedinih operativnih programa. Upravo to nam je vrlo važno za učinkovitije korištenje sredstvima EU-a u idućoj perspektivi – prioritete u operativnim programima moramo prilagoditi potrebama naših ljudi te sredstva usmjeriti u ona područja koja će potaknuti hrvatski gospodarski rast i povećati konkurentnost.

Cjeloviti intervju možete pogledati na: https://bit. ly/2Vbby4m.


35

Panel rasprava na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Zagrebu „Mogu li se napraviti novi iskoraci glede povlačenja i ulaganja fondova EU-a?“, 15. 2. 2019. U okviru sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija „Priprema i provedba EU projekata“ zastupnica Maletić sudjelovala je na raspravi s dr. sc. Jakšom Puljizom, predstojnikom Odjela za europske integracije na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, na temu „Mogu li se napraviti novi iskoraci glede povlačenja i ulaganja EU fondova?“. Panelisti su odgovarali na pitanja sudionika vezana uz iskorištavanje sredstava iz europskih fondova, novom višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. Odgovarajući na pitanje zašto se Hrvatska nalazi na začelju iskorištenosti europskih fondova, zastupnica je naglasila kako podaci pokazuju da je do kraja 2018. ugovoreno 57,5 %, a isplaćeno 21,5 %, odnosno 1,98 milijardi eura od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura i kako mi ne bježimo od te činjenice, ali se pritom moraju u obzir uzeti i sve ostale okolnosti naših rezultata. „Krajem 2015. imali smo ugovoreno 2 % sredstava, a samo tri godine kasnije skočili smo na 62 %“, naglasila je zastupnica. Najveći nedostatak su administrativni kapaciteti, uz sve ostalo, neriješeni imovinsko – pravni odnosi, sporo donošenje odluka, velik broj neriješenih pravosudnih predmeta, komplicirane i spore procedure javne nabave i slično. Ključno je ulaganje u obrazovanje i usavršavanje stručnjaka, a potrebno je uključiti što veći broj ljudi jer samo povećanjem sposobnosti na svim razinama, od krajnjih korisnika do provedbenih i upravljačkih tijela, možemo podići razinu i brzinu korištenja ne samo europskih fondova, nego i drugih brojnih programa dostupnih na razini EU-a.“ Govoreći o izazovima u provedbi projekata EU-a, zastupnica je istaknula: „Korisnici imaju puno problema u

provedbi projekata, od primjene procedura javne nabave do velikog rasta troškova zbog skoka cijena na tržištu, uputa provedbenih tijela koje se često razlikuju i slično. Važno je ulagati u edukaciju kadrova u ministarstvima i agencijama, ujednačiti pravila i upute, a u slučaju nepravilnosti zbog različitih uputa ne prebacivati odgovornost na krajnjeg korisnika, nego iz proračuna nadoknaditi gubitak.“

Zastupnica je naglasila kako je ključ za veću iskorištenost sredstava koja nas čekaju nakon 2020. upravo u prilagodbi prioriteta krajnjim korisnicima. Pristup odozgo prema dolje potpuno je pogrešan i to je glavni razlog našeg početnog slabog povlačenja sredstava.

„Nakon 2020. godine očekuje nas više od 10 milijardi eura kao i u razdoblju 2014. – 2020. Za tu omotnicu pripreme treba provoditi tako da se lokalne jedinice, poduzetnike, znanstvenike, mlade, neprofitne organizacije i ostale aktere pita što prepoznaju kao ključne razvojne prioritete. U budućim natječajima trebaju se moći prepoznati krajnji korisnici i kriteriji moraju odgovarati njihovim potrebama. To se može postići samo zajedničkim radom i kvalitetnim pripremama“, zaključila je zastupnica Maletić.

POSJETITELJI, 13. 2. 2019.

U srijedu, 13. veljače, u Strasbourgu zastupnica Maletić ugostila je učenike Gimnazije Vukovar koji sudjeluju u programu Euroscola. Na tom programu sudjeluju učenici iz svih 28 država članica Europske unije koji predstavljaju svoje škole na kvalifikacijskim prednatjecanjima u svojim državama, a najuspješniji među njima odlaze u Strasbourg i na jedan dan postaju zastupnici u Europskom parlamentu. U dvorani za plenarne sjednice Europskog parlamenta učenici sudjeluju u simulaciji rada zastupnika u Europskom parlamentu te glasaju o odlukama vezanim uz aktualna pitanja iz europske prakse.


36

GOSTOVANJE U POSLOVNOM TJEDNU, 11. 2. 2019. Maletić: „Hrvatska ima potencijal za veći rast, ključno je zajedno utvrditi ciljeve i prioritete i pametno se specijalizirati“ Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić, 11. veljače 2019. gostovala je na Prvom programu hrvatskog radija u emisiji Poslovni tjedan, urednice i voditeljice Sandre Leskovar. Uz zastupnicu Maletić, u emisiji su gostovali i ekonomski stručnjak Damir Novotny, direktor sektora za financijske institucije i ekonomske analize pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zvonimir Savić te glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić. Osim o nedavno objavljenim Zimskim privremenim ekonomskim prognozama Europske komisije, razgovarali su i o stanju europskog i hrvatskog gospodarstva te prilikama i izazovima za Hrvatsku u budućem proračunskom razdoblju 2021. – 2027. U nastavku izdvajamo pitanja upućena zastupnici Maletić i njene odgovore: Hrvatskoj se u 2019. prema novim zimskim prognozama Europske komisije predviđa pad gospodarskog rasta od 0,1 % u odnosu na prijašnje jesenske prognoze, dok se europodručju predviđa pad od čak 0,6 %, a Europskoj uniji od 0,4 %. Možemo li time biti zadovoljni?

Rast koji Europska unija ostvaruje posljednjih godina, a koji se kreće između 1 i 2 %, te rast koji u eurozoni također rijetko prelazi 2 % nije dovoljan za pozicioniranje EU-a kao globalnog lidera. Što se tiče Hrvatske, u usporedbi s državama Istočne Europe dugo smo vremena ostvarivali najlošije rezultate na ljestvici gospodarskog rasta – u vrijeme rasta rasli smo najmanje, a u vrijeme pada padali najviše. Međutim, to se u posljednjih nekoliko godina promijenilo i uspjeli smo se maknuti s dna te ljestvice. Hrvatskoj se tako u 2019. predviđa gospodarski rast od 2,7 %, što, unatoč smanjenju u odnosu na jesenske prognoze, pokazuje određenu stabilnost rasta, posebno zato što se i predviđanja međunarodnih i domaćih institucija kreću između 2,5 % i 3 %. Međutim, moramo biti svjesni da su države poput Bugarske i Rumunjske, Češke, Slovačke, Poljske ili Mađarske nekada bile daleko iza Hrvatske po razvijenosti, a danas su ispred ili je prestižu, poput Rumunjske i Bugarske. To možemo promijeniti stavljajući sve potencijale koje imamo u funkciju gospodarskog rasta; prioritet nam moraju biti izvoznici i poduzetnici. Jesmo li u prvih pet godina članstva iskoristili sve prednosti ulaska u EU?

Iako smo imali dvije tranzicijske godine, od 1. srpnja 2011.

do 1. srpnja 2013., da ono što smo ispregovarali tijekom pristupanja EU-u i implementiramo u sustav, propustili smo kvalitetno, učinkovito i brzo provesti tu tranziciju. Niti smo dobro razvili institucije i sudjelovanje u procesima odlučivanja, niti smo se dobro pripremili za europske fondove ili se uključili u druge tzv. unije, od energetske unije do jedinstvenog tržišta. Puno je procesa zato ostalo za doraditi tijekom prvih godina članstva. Osim toga, činjenica je i da je Hrvatska postala članicom Unije u godini u kojoj se većina europskih gospodarstava još oporavljala od posljedica gospodarske i financijske krize, a kao malo gospodarstvo pod velikim smo utjecajem onoga što se događa u našem okruženju. Naravno, da je učinak korištenja europskim fondovima bio ranije vidljiv, stope rasta bi ranije bile veće. Čini se da se u Hrvatskoj uvijek iznova bavimo problemima iz prošlosti umjesto da se fokusiramo na budućnost.

Trošimo li energiju na probleme neke prijašnje vlade i tako propuštamo djelovati prema naprijed? Iako je danas na stolu mnogo izazova u koje aktualna Vlada u prošlosti nije bila uključena, ona uspješno pronalazi i vrijeme i načine da se istovremeno bavi i tim „starim“ i novim izazovima. Primjerice, po pitanju europskih fondova, iskorištenost sredstava skočila je s 2 % na 62 %. Naravno da je stopostotna iskorištenost sredstava ono što priželjkujemo, međutim, već je i ovo značajan napredak u odnosu na 2015. Važno je da u narednim godinama promijenimo način razmišljanja, rada i strateškog promišljanja o tome kako Hrvatsku pozicionirati u EU-u i kako postići veće stope rasta. Vlada je nedavno pokrenula donošenje nove strategije razvoja Hrvatske do 2030. i iznimno je važno da se u taj proces uključe i lokalne jedinice, poduzetnici, znanstvenici te drugi dionici, a sve kako bismo kao država prepoznali domaće sektore s velikim potencijalom poput automobilske (Rimac automobili), drvne ili farmaceutske industrije te u njih ulagali. Takva pametna specijalizacija ključ je gospodarskog napretka Hrvatske, a na nju nas potiče i EU.

Prema prijedlogu novog višegodišnjeg proračuna za razdoblje 2021. – 2027., sredstva za novi fond InvestEU povećana su s četiri na 13 milijardi eura, dok se novim Programom potpore strukturnim reformama za države članice umjesto dosadašnja 222 milijuna eura predviđa čak 25 milijardi eura. Za uspješno provedene reforme Hrvatska prema tome može dobiti preko 250 milijuna eura kao svojevrsnu nagradu za provedenu dobru transformaciju vlastitog sustava. Ako sastavimo dobar program reformi koji će, između ostalog, obuhvatiti administraciju, pametnu specijalizaciju, partnerski


37

način rada, pravosuđe, obrazovanje, zdravstveni sustav, prilagodbu potrebama gospodarstva, potrebne reforme u poljoprivredi, energetski i transportni sustav itd., dobit ćemo nagradni bonus za investicije koje su nam potrebne za daljnji zamah. Moramo se okupiti i prepoznati u čemu smo dobri jer jednostavno nemamo administrativni kapacitet za kvalitetnu provedbu svega odjednom.

Koliko će programi koji se najavljuju iz Ministarstva gospodarstva poput programa Start, koji bi trebao objediniti devet ministarstava i šest državnih institucija, ukloniti glavne rizike za naš gospodarski rast poput onih u sektoru javne uprave i pravosudnog sustava? Javna uprava se svakako mora više otvoriti potrebama građana, ubrzati i postati fleksibilnija. Međutim, suštinska reforma javne uprave je dugotrajna, zbog čega je dobro takvim projektima poput programa Start orijentirati se na rješavanje konkretnih problema kako bi se poduzetnicima otvorila vrata za lakše, brže i efikasnije poslovanje. Ponavljam, u provedbi reformi ključni su zajednički rad i partnerstvo.

Cjelovitu emisiju možete poslušati na sljedećoj poveznici: Https://Bit.Ly/2V8kNSP.

Tribina „Što Europa čini za mene? EU i poslovanje“, 8. 2. 2019.

Zastupnica Maletić sudjelovala je 8. veljače u Zagrebu na tribini „Što Europa čini za mene? EU i poslovanje?“, koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Zastupnica je približila sudionicima aktualne europske teme vezane uz jačanje jedinstvenog tržišta Europske unije, mobilnost radne snage, uspješnost mladih poduzetnika i startupova, izazove poslovanja i razvoja poduzetništva te je govorila o koristima članstva

Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Posebno je naglasila važnost razvoja digitalnog sektora u EU-u i Hrvatskoj jer Europa već sad zaostaje za Amerikom i Azijom u području digitalizacije. Tom prilikom istaknula je fragmentiranost tržišta i različita pravila kao prepreku sustavnom razvoju digitalnog sektora unutar Unije. Usto, nemaju sve države članice kapacitet za izgradnju i održavanje digitalne infrastrukture i za razvoj novih tehnologija. To će posebno biti izazov za Hrvatsku jer nema razvijenu digitalnu infrastrukturu i raspolaže s mnogo manje sredstava za ulaganje u njezin razvoj te će joj u budućem razdoblju za hvatanje koraka s novim trendovima ključni biti fondovi EU-a.

Zastupnica se osvrnula i na ekosustav startupova u Hrvatskoj. „Nedostaju nam akceleratori, inkubatori, poslovni anđeli, inovativne javne nabave i općenito aktivna uloga državnih institucija u razvoju inovacija i startupova, podrška studentima u osnivanju vlastitog poduzeća i pokretanju poslova i slično. Iako su se izvori financiranja povećali, još uvijek nedostaje investicijskog kapitala, posebno poduzetničkih fondova na našem tržištu“, zaključila je zastupnica.

ATENA, 7. 2. 2019. Zastupnica Maletić na sjednici proširenog predsjedništva EPP-a u Ateni

Zastupnica u Europskom parlamentu, Ivana Maletić, sudjelovala je na sjednici proširenog predsjedništva EPP-a koja se održala u Ateni od 6. do 8. veljače. Glavna tema sastanka bila je nezaposlenost mladih i stvaranje novih radnih mjesta. Zastupnica Maletić kazala je kako smo za pet milijuna novih, modernih i tehnološki naprednih radnih mjesta pripremili najveći dosad program investicija – novi InvestEU za razdoblje 2021. – 2027. (dosadašnja ulaganja povećavaju


38

se više od tri puta – s 4 milijardi eura na 13 milijardi eura), otvaraju se fondovi rizičnog kapitala (engl. Venture Capital funds), udvostručuju se ulaganja u znanost, istraživanje i inovacije u programu Horizon (s dosadašnjih 68 milijardi eura na 120 milijardi eura prema prijedlogu Europskog parlamenta za novi proračun EU-a) te posebno povećavaju ulaganja u programe edukacije i razmjenu znanja mladih programom Erasmus+ s dosadašnjih 13,7 milijardi eura na 41 milijardu eura. „Potrebni su nam startupovi i inovatori, do kojih možemo doći samo kvalitetnim obrazovanjem te pristupom za njihovo financiranje i donošenjem poticajne i fleksibilne regulative”, istaknula je zastupnica Maletić. Govoreći o umjetnoj inteligenciji i sve bržem razvoju tehnologije zastupnica je naglasila kako umjetna inteligencija nije budućnost nego je vidljiva u našem svakodnevnom životu od programa za prevođenje i prepoznavanje glasa do autonomnih automobila i pametnih kuća.

„Iako tehnološka rješenja olakšavaju život, poboljšavaju kvalitetu i podižu produktivnost, strah je i dalje prisutan. Jedni način za prilagodbu sadašnjosti i budućnosti su novi oblici edukacije i razvoj novih znanja i vještina. Tehnologija treba biti pomoć i podrška ljudima, automatizirane poslove preuzimaju strojevi što ljudima daje više prostora za kreativne i kognitivne aktivnosti. Ljudi trebaju ostati ljudi, poštovati i štititi život, raditi, osmišljavati i usmjeravati svoju budućnost zajedno koristeći se svom novom i modernom tehnologijom. Danas obrazujemo mlade za poslove koje ne možemo ni zamisliti; trebamo ih naučiti kako se koristiti ogromnom količinom informacija i tehnologijom”, zaključila je zastupnica Maletić.

KONFERENCIJA, 5. 2. 2019. Konferencija „Europske politike u potpori razvoja inovacijskog ekosustava“ Zastupnica u Europskom parlamentu, Ivana Maletić, organizirala je 5. veljače, zajedno s EuroNavigatorom, BE Funded i Konowledge4Innovation čija je predsjednica, konferenciju na temu „Europske politike u potpori razvoja inovacijskog ekosustava“ kao jedan od događaja uz Dane industrije koje je Europska komisija organizirala 5. i 6. veljače 2019. u Bruxellesu. Sudionicima iz lokalnih jedinica, razvojnih agencija, inkubatora, tehnoloških centara i drugih organizacija u Hrvatskoj predstavljen je novi višegodišnji financijski okvir (VFO) 2021. – 2027., a zastupnica je ukazala na paradokse na koje kontinuirano upozorava amandmanima, raspravama i člancima koje je napisala i poslala svim relevantnim institucijama.

1. Potrebno je povećati ulaganja u programe konkurentnosti za poticanje inovacija, istraživanja i razvoja, ali s obzirom na to da ih najviše rabe najrazvijenije države članice, ne možemo prihvatiti smanjenja fondova EU-a namijenjenih manje razvijenim državama članicama. Osnovni cilj EU-a je smanjenje razlika u razvijenosti država članica jer samo tako Unija može opstati i biti jača. 2. Ne možemo smanjivati ulaganja u Europski socijalni fond za 7 %, a istovremeno govoriti o važnosti cjeloživotnog učenja, novih vještina, reformi obrazovnog sustava kako bi se mladi pripremali za poslove budućnosti. 3. Ne možemo smanjivati ulaganja u ruralni razvoj za čak 28 %, a istovremeno govoriti o opasnosti od nestanka sela i važnosti novih ulaganja te razvoja pametnih sela. 4. Ne možemo uvoditi sve više uvjeta, komplicirati


provedbu fondova EU-a i smanjivati sufinanciranje EU-a za 10 – 15 %, a istovremeno govoriti o važnosti ubrzanja, motiviranju korisnika na sudjelovanje i korištenje fondovima EU-a i pojednostavljenju procedura.

Govoreći o iskustvu rada s europskim fondovima, sudionici su istaknuli važnost ubrzanja odobravanja zahtjeva za plaćanje kako ne bi sami morali tragati za sredstvima preko komercijalnih banaka jer im kasne međuplaćanja iz provedbenih tijela, a projekt je u provedbi i nema stajanja. Posebno su istaknuli važnost otvaranja financiranja rizičnijim projektima i poduzetnicima početnicima za koje nema puno prilika na hrvatskom tržištu, što je i g. Mate Rimac potvrdio prezentirajući svoje iskustvo koje pokazuje da su mu najvažnija bila privatna ulaganja, a europski fondovi i povoljniji financijski instrumenti nadogradnja u već postignutom rastu.

Ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj i startupove ključna su za daljnji razvoj EU-a i pozicioniranje na svjetskom tržištu. Anne-Marie Sassen iz Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije Europske komisije istaknula je važnost digitalnih inovacijskih hubova koji trebaju pomoći novim poduzetnicima u pronalaženju investitora, stjecanju potrebnih znanja i vještina, stvaranju poticajnog ekosustava i umrežavanju te u investiranje testiranja tehnologije koju žele kupiti. Predstavila je i novi program za digitalnu Europu za koji se u razdoblju 2021. – 2027. izdvaja 8,2 milijarde eura, od čega 700 milijuna eura za razvoj novih znanja i vještina. Dražen Budimir iz Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala i srednja poduzeća Europske komisije, dao je pregled mogućnosti financiranja inovacija i novih poduzetnika iz programa Unije poput Horizona 2020, Cosmea, Lifea, posebno se osvrnuvši na financijske instrumente i fondove rizičnog kapitala koji se počinju otvarati u Hrvatskoj. Nedavno je Europski investicijski fond (EIF) potpisao ugovor s HBOR-om na 70 milijuna eura za ulaganja u novoosnovane male i srednje poduzetnike, a tijekom veljače se za njih očekuje i natječaj za bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U sklopu konferencije zastupnica je s Matom Rimcem, osnivačem tvrtke Rimac automobili, gostovala u emisiji „Iz srca Europe“. Zastupnica Maletić na početku emisije kazala je kako je cilj same konferencije bio staviti u fokus teme inovacija, istraživanja i razvoja i približiti ih sudionicima konkretnim primjerima u prijedlogu novog proračuna EUa. „Željeli smo pokazati koliko su važna ta osobna iskustva, angažman, ciljevi, vizija i da europski fondovi ne mogu učiniti čudo, već da mogu biti jedan mali poticaj i pomoć. Sve ostalo je na samim poduzetnicima i inovatorima, te državi koja će stvoriti okvir da im bude jednostavnije i lakše razvijati svoje poslove“, jasna je zastupnica.

Mate Rimac, osnivač tvrtke Rimac automobili, ukazao je na činjenicu da se prisutnost fondova rizičnog kapitala u EU-u smanjuje, te je u posljednjih pet godina udio pao sa 17 % na 10 % ukupnih svjetskih ulaganja. Veliki rast zabilježen je u Aziji te su trenutno najveća ulaganja od preko 40% u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji. Već sad nema europskih startupova i inovatora među top kompanijama svijeta, a za deset godina kada budu vidljivi rezultati ovog velikog nesrazmjera u ulaganjima rizičnog kapitala Europa će se suočiti s ogromnim zaostajanjem, ako se nešto odmah ne učini. Cijela emisija „Iz srca Europe“ može se pogledati na poveznici: https://bit.ly/2MSRIIi.

INTERVJU NA RADIJU YAMMAT, 3. 2. 2019. Intervju na radiju Yammat FM u emisiji „Iz Bruxellesa s ljubavlju“

Zastupnica Maletić bila je među prvim gošćama novinarke Lorene Ouahchie u emisiji „Iz Bruxellesa s ljubavlju“, koja je emitirana 3. veljače na radiju Yammat FM. Govoreći o proračunu za 2019., zastupnica je naglasila kako je on dio višegodišnje financijske perspektive 2014. – 2020. u kojem je veliki je naglasak stavljen na politike solidarnosti, među njima i kohezijsku politiku koja je izuzetno važna za Hrvatsku. „Stavljanjem naglaska na europske fondove i kohezijsku politiku, manje razvijenim državama članicama daje se dodatni poticaj da se razvijaju brže jer Europska unija može biti snažna i jedinstvena samo ako su razlike između država članica što manje. Sada imamo situaciju velikih razlika u razvijenosti država članica i naravno da takvo stanje stvara netrpeljivost i neslaganja, što dovodi do razmišljanja kako je jednima bolje u toj zajednici, a drugima nije“ istaknula je zastupnica Maletić.

Zastupnica je dodala i kako su instrumenti kojima se smanjuju razlike od izuzetne važnosti i kako to mora biti prvi prioritet europskih politika. Proračunom 2019. želi se nastaviti u tom smjeru i s mjerama kojima će se poticati mali poljoprivrednici, poduzetnici, obrtnici i mladi. Puno značajnije od proračuna za 2019. i 2020. su rasprave o novoj perspektivi, odnosno novom višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. te pozicioniranje Hrvatske unutar tog okvira. „Važno je da su stavovi Hrvatske u svim tijelima EU-a jednaki. Borba za jaku kohezijsku politiku u budućem proračunu vezana je uz cilj snažne Europske unije. Ako ćemo imati velike razlike u razvijenosti država članica, nećemo se moći oduprijeti izazovima s kojima se suočavamo. Slažem se da su izazovi poput terorizma, sigurnosti i obrambene politike važni i da trebamo na njih odgovoriti, ali ne smijemo povećati ulaganja u ta područja nauštrb smanjivanja razlika u razvijenosti država članica“, naglasila je zastupnica Maletić.

39


40

Govoreći o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva, zastupnica je objasnila da je nedostatak sredstava do kojeg će zbog toga doći potrebno kompenzirati nešto većim uplatama država članica, učinkovitijim upravljanjem proračunom EU-a te većom sinergijom između europskog i nacionalnih proračuna, a ne smanjivanjem ulaganja u temeljne politike usmjerene razvoju najslabijih regija, ruralnih krajeva, poljoprivrednika i poduzetnika.

U intervjuu je bilo riječi i o radu vlade u povlačenju sredstava iz fondova EU-a, a zastupnica je naglasila kako je u posljednje tri godine došlo do velikog skoka u ugovaranju s 2 % na 62 %. Govoreći o aktivnostima za bolje korištenje novom omotnicom nakon 2020., zastupnica je rekla kako za bolje planiranje i povlačenje sredstava u te procese treba uključiti mlade, poduzetnike, industriju, lokalne jedinice i neprofitne organizacije. Oni znaju koje projekte treba financirati i što im je potrebno za razvojni skok. A njihov razvoj ključ je razvoja gospodarstva cijele države.

Komentirajući pripreme za ulazak u eurozonu, zastupnica je istaknula kako je bitno imati strategiju ulaska što je Vlada zajedno s HNB-om i donijela. Ključno je ojačati naše gospodarstvo, uložiti snažnije u tehnološki razvoj i modernizaciju industrije i izvoznika, kako bi se povećanjem konkurentnosti i produktivnosti što bolje pozicionirali na jedinstvenom tržištu. To sve omogućilo bi i rast plaća i poboljšanje životnog standarda naših ljudi te bi monetarna unija postala naše prirodno okruženje, a šok ulaska u eurozonu bi se znatno ublažio i smanjio. „Ispunjavamo sve kriterije za ulazak i monetarna unija je naša budućnost, važno je da postane i naše prirodno okruženje“, zaključila je zastupnica Maletić.

KONFERENCIJA „The impact of Digital and Artificial Intelligence on audit and finance professionals: harnessing the opportunities of disruptive technologies“, 30. 1. 2019. Zastupnica Maletić sudjelovala je 30. siječnja, u hotelu Renaissance u Bruxellesu, na konferenciji „The impact of Digital and Artificial Intelligence on audit and finance professionals: harnessing the opportunities of disruptive technologies“, koju su organizirali Udruženje ovlaštenih certificiranih računovođa (engl. the Association of Chartered Certified Accountants – ACCA) i konzultantsko – revizorska kompanija Ernst & Young (EY).

Kao ključni govornik konferencije, zastupnica je svojom prezentacijom upoznala sudionike s pojmom umjetna inteligencija te je istaknula njezinu ključnu ulogu u našoj budućnosti. Umjetna inteligencija naveliko mijenja sve segmente našeg društva i svakodnevno se susrećemo s njezinim primjerima: prepoznavanje govora i slika, samovozeća vozila, sustavi automatskog prevođenja, osobni asistenti na pametnim telefonima itd. Revizori i financijski stručnjaci sve se više u svome radu koriste tehnologijama umjetne inteligencije koja potiče razvoj novih vještina, sposobnosti i znanja te optimizira njihovo vrijeme, neposredno pridonoseći pružanju kvalitetnijih revizija.

Unija je na vrijeme prepoznala važnost i potencijal umjetne inteligencije te je u novom sedmogodišnjem proračunu osigurala veća sredstva za njezin razvoj. Uspostavom prvog programa Digitalna Europa predviđeno je ulaganje u područje digitalizacije u iznosu od 9,2 milijarde eura, od čega je 2,5 milijarde namijenjeno razvoju umjetne inteligencije.


41

Europski parlament donio je Rezoluciju s preporukama Komisiji o pravilima građanskog prava o robotici, u kojoj zastupnici traže od Komisije da predloži pravila o robotici i umjetnoj inteligenciji kako bi se u potpunosti iskoristio njihov gospodarski potencijal.

POSJETITELJI, 29. 1. 2019. Alumnisti Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i delegacija grada Karlovca u Europskom parlamentu

U utorak, 29. siječnja, na poziv cijele naše delegacije EPP-a, u posjet Europskom parlamentu u Bruxelles stigli su alumnisti Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta te delegacija grada Karlovca na čelu s gradonačelnikom Damirom Mandićem.

Tijekom boravka u Europskom parlamentu organizirano je i predavanje o europskim institucijama, na kojem su se posjetitelji pobliže upoznali s radom Europskog parlamenta, ali i s drugim institucijama Europske unije te raspravljali o važnosti skorašnjih europskih izbora. Naši posjetitelji susreli su se s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu Ivanom Maletić, Dubravkom Šuicom, Željanom Zovko i Ivicom Tolićem i razgovarali o njihovim aktivnostima u Bruxellesu i Strasbourgu te izazovima s kojima se EU suočava.

Za predstavnike grada Karlovca organiziran je susret s mađarskim zastupnikom EPP-a Holvenyiem i tom su prilikom Karlovčani predstavili svoje projekte te buduće planove i aktivnosti za suradnju, s obzirom na to da je Karlovac grad prijatelj s Budimpeštom. Također su posjetili predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu i Hrvatske turističke zajednice za Benelux.

KONFERENCIJA, 29. 1. 2019. Konferencija o komunalnoj infrastrukturi u novoj financijskoj perspektivi 2021. – 2027. U Europskom parlamentu u Bruxellesu, u utorak 29. siječnja, održana je peta po redu konferencija o komunalnoj infrastrukturi u organizaciji zastupnice Ivane Maletić i časopisa Komunal, koji se bavi problematikom komunalnog gospodarstva, zakonskim aktualnostima te novim tehnologijama i rješenjima u Hrvatskoj i susjednim državama.

Ovaj put konferencijom pod nazivom „Komunalna infrastruktura u novoj financijskoj perspektivi 2021. – 2027.“ predavači iz Europske komisije, Europskog parlamenta, predstavnici sektorskih udruga, gradova i županija pružili su novu perspektivu i odgovore na pitanja o jačanju poticajne inovacijske klime unaprjeđenjem promidžbe i komercijalizacijom inovacija te financiranja iz europskih fondova. Na početku konferencije zastupnica Maletić pozdravila je nazočne goste i istaknula važnost komunalne infrastrukture i činjenicu da je Hrvatska treća država po bogatstvu pitke vode u EU-u. „Smatram kako bi bilo dobro osnovati posebnu unutarnju grupu za lokalni razvoj komunalne infrastrukture unutar Europskog parlamenta koja bi se bavila ovim pitanjima jer sve što radimo posljednjih pet godina može dobiti i konkretan institucionalni okvir“, istaknula je zastupnica Maletić.

Zastupnica Maletić prezentirala je natječaje u najavi iz područja vodne i komunalne infrastrukture, objasnila ulogu programa Horizon 2020 i Life te predstavila prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. i razloge neslaganja Parlamenta s Komisijinim prijedlogom.


42

Europsku komisiju predstavljali su Aurelio Cecilio, voditelj odjela u Općoj Upravi za regionalnu i urbanu politiku (DG Regio) odgovoran za pregovore, upravljanje i praćenje Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i intervencije Kohezijskog fonda u Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji, i Mirabela Lupaescu, također iz DG Regio, odgovorna za praćenje ulaganja u vodnu i komunalnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Aurelio Cecilio istaknuo je potrebu za ubrzanjem implementacije na terenu i bitnog efektivnog korištenja sredstava. „Vrlo je važno optimizirati dostupne resurse, ubrzati provedbu programa. Bitno je ubrzati projekte i implementirati ih do 2023. jer će nepotrošena sredstva biti vraćena u europski proračun“, upozorio je Aurelio. Predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk istaknuo je kako je veliki izazov pred lokalnim jedinicama koje ugovaraju i provode ogroman broj projekata, a kapaciteti i prihodi su na razini središnje države: „U 2017. u Hrvatskoj je u području vodoopskrbe i odvodnje ugovoreno više od 1 milijarda eura na razini središnje države, a u području komunalne infrastrukture jedinice lokalne samouprave ugovorile su više od 350 milijuna eura, a njihova komunalna poduzeća više od 700 milijuna eura. Pred nama je utrka s vremenom, izazovi su veliki, a vremena je malo. Središnja država ugovarala je projekte čija je provedba kasnije spuštena na jedinice lokalne samouprave koje nemaju razvijene administrativne kapacitete te dolazi do teškoća i izazova u provedbi.“ Siniša Širac, direktor hrvatskih voda, prezentirao je investicije u vodnom gospodarstvu u Hrvatskoj i napomenuo kako smo po odobrenim projektima iznad alokacije (11 milijardi kuna od odobrenih sedam milijardi) i priupitao što je s predugovorenim sredstvima i projektima koji su u pripremi. „Očekujem da ćemo se u

narednom periodu koncentrirati na realizaciju. Imamo 35 odobrenih projekata od ukupno 64 natječaja u Hrvatskoj u 2018.“ istaknuo je Širac. Na kraju konferencije sudionici su se složili da je potrebno ubrzati provedbu, smanjiti administrativne prepreke, usmjeriti se na nacionalne prioritete i odrediti kriterije koji proizlaze iz potreba samih građana.

Tribina „Utjecaj mladih na izbor i rad zastupnika Europskog parlamenta“, 26. 1. 2019.

Zastupnica Maletić je 26. siječnja u Prelogu, nositelju titule Europskog grada sporta 2019., sudjelovala na tribini o utjecaju mladih na izbor i rad zastupnika u Europskom parlamentu i važnosti njihova odaziva na nadolazeće europarlamentarne izbore. Na izbore za Europski parlament 2014. izašlo je tek 25 % mladih na razini EU-a, odnosno samo 13 % na razini Hrvatske. Iako čine gotovo petinu europskog stanovništva, mladi se danas ne osjećaju dovoljno uključenima u društvo, a njihove se želje i potrebe ne čuju. Aktivno uključivanje mladih u kreiranje politika, strategija, donošenje odluka te adekvatan razvoj obrazovnog sustava koji će mlade već u srednjoj školi poticati na sudjelovanje u različitim društvenim procesima temelj je društvenog i gospodarskog razvoja svake države. U razgovoru s mladima, zastupnica je prezentirala mogućnosti financiranja njihovih ideja i projekata te ih je pozvala na aktivno uključivanje u formiranje politika i mjera za mlade u budućem razdoblju od 2021. – 2027. u kojem se sredstva namijenjena projektima mladih udvostručuju. Razgovarali su i o načinima djelovanja za što veće uključivanje mladih u predstojeće izbore za Europski parlament i zaključili kako je važno organizirati što više konferencija i okruglih stolova na kojima će mladi biti glavni sudionici te im objasniti sve mogućnosti i prednosti sudjelovanja u politikama EU-a i razvojnim procesima.


43

Vijesti iz Europskog parlamenta REGI, 14. 2. 2019.

Na Odboru za regionalni razvoj, 14. veljače 2018., u Strasbourgu, usvojeno je izvješće o prijedlogu Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskom fondu. Dobre vijesti za sela: projekti razvoja sela financirat će se od 2021. značajnije i iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ne samo iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Po prvi put obvezno izdvajanje za sela i to minimalno 5 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, od toga za razvoj pametnih sela 17,5 %, odnosno 2,4 milijarde eura Amandmanima na prijedlog Europske komisije koje smo danas na odboru REGI usvojili uveli smo potpunu novost – najmanje 5 % ukupnih sredstava EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osim tehničke pomoći, dodjeljuje se razvojnim projektima u ruralnim područjima koja imaju prirodne, geografske ili demografske poteškoće. Od navedenog iznosa, najmanje 17,5 % (što je na ukupnoj razini EU-a 2,4 milijarde eura) pripada ruralnim područjima i zajednicama za provedbu Pakta o pametnim selima za razvoj projekata pametnih sela. U pametnim selima razvoj se utvrđuje zajedno sa stanovništvom, mladima, neprofitnim organizacijama, poduzetnicima, poljoprivrednicima. Podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja (poput zajedničke uporabe poljoprivrednih strojeva), kružnu ekonomiju, digitalne platforme koje

mogu zamijeniti osnovne usluge (e-zdravlje, e-uprava itd.), širokopojasni internet, korištenje obnovljivim izvorima energije, dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i sl. Više o primjerima uspješnih pametnih sela, mogućnostima financiranja i europskim politikama za razvoj ruralnih područja može se pročitati u posebnom izdanju Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić koji se nalazi na sljedećoj poveznici: Sredstva za razvoj gradova povećavaju se s dosadašnjih 5 % na 10 % proračuna Europskog fonda za regionalni razvoj

S ciljem održivog razvoja urbanog područja predložili smo da se najmanje 10 % sredstava EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osim tehničke pomoći, dodjeljuje za održivi urbani razvoj u obliku posebnog tematskog cilja, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, integriranih teritorijalnih ulaganja ili nekog drugog teritorijalnog alata. Proširuju se i tematska područja EFRR-a – više sredstava za sport

Amandmanima na prijedlog Europske komisije proširili smo tematska područja koja su prihvatljiva za financiranje iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, poput kružne ekonomije, društvenih inovacija, tranzicije na industriju 4.0, financiranja sportske infrastrukture, socijalne infrastrukture u urbanim područjima, zelene infrastrukture u urbanom okruženju, uključujući urbanu mobilnost s niskim emisijama i zaštitu prirodne baštine, te aktivnosti promicanja vrsta prijevoza na alternativna goriva i održive multimodalne urbane mobilnosti.


44

Daje se veća fleksibilnost regijama za raspodjelu sredstava po prioritetima, odnosno smanjuju se postoci obvezne raspodjele na tematski prioritet 1 i 2 U području tematske koncentracije predložili smo da se ona temelji na trima kategorijama regija prema visini BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a, umjesto prijedloga Komisije u kojem se koncentracija raspoređuje na države članice koje se razvrstavaju prema omjeru bruto nacionalnog dohotka. Sukladno tome predložili smo da razvijenije regije (iznad 100 % prosječnog BDP-a EU-a) moraju dodijeliti barem 50 % svojih sredstava iz EFRR-a za potpore vezane uz inovacije, digitalno gospodarstvo i male i srednje poduzetnike te najmanje 30 % za zeleno, kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika. Tranzicijske regije (između 75 % i 100 % prosječnog BDP-a EU-a) moraju dodijeliti najmanje 40 % svojih sredstava iz EFRR-a za potpore vezane uz inovacije, digitalno gospodarstvo i MSP-ove te najmanje 30 % za zeleno, kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika. Manje razvijene regije – one do 75 % prosječnog BDP-a EU-a, a to je cijela Hrvatska osim grada Zagreba – trebaju dodijeliti najmanje 30 % svojih sredstava za navedena dva prioriteta.

REGI 22. siječnja 2019.

Razmjena mišljenja s povjerenicom Crețu o budućnosti kohezijske politike Maletić: „Prijedlog regulative za fondove EU-a nije dobar, očekujem da ćete prihvatiti naše prijedloge – veće sufinanciranje, veći predujmovi, provedba N+3 i planiranje za sedam godina” U utorak, 22. siječnja 2019., u Bruxellesu na Odboru za regionalni razvoj (REGI) održana je razmjena gledišta s Corinom Crețu, povjerenicom za regionalnu politiku.

U uvodnom izlaganju povjerenica Crețu istaknula je važnost usvajanja Uredbe o zajedničkim odredbama za fondove EU-a koja obuhvaća sedam različitih fondova koji se provode u partnerstvu s državama članicama i koja je temeljni dokument za pokretanje pregovora o budućnosti kohezijske politike. Povjerenica je zahvalila članovima odbora REGI koji su izglasali izvješće o Uredbi o zajedničkim odredbama koja podržava administrativno pojednostavnjenje te osiguravanje sinergije među različitim fondovima. „Kohezija je naš krajnji cilj, a pojednostavljenje i fleksibilnost su sredstvo kojim ćemo doći do tog cilja. Ne možemo prihvatiti dvostruke standarde ili različita pravila za različite države članice i ne možemo prihvatiti različita pravila za različite fondove.“, istaknula je povjerenica. Nadalje, povjerenica Crețu istaknula je važnost programiranja po pravilu 5 + 2 u kojem će svaka država članica imati mogućnost revizije programiranja nakon pet

godina provedbe čime se stvara dodatna fleksibilnost u trošenju sredstava i prilagođavanje stvarnim potrebama građana.

Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi istaknuvši kako se ne slaže s povjerenicom kada govori o pojednostavljenju, a kao primjer istaknula je kompliciranje kohezijske politike uvođenjem dvostruko većeg broja od 85 pokazatelja uspješnosti provedbe projekata u odnosu na 40 u sadašnjem razdoblju: „To nikako ne može biti povezano s potrebom za boljim praćenjem rezultata jer broj pokazatelja ne znači i bolje praćenje, ali ono što sigurno znači je kompliciranje praćenja postignutih rezultata“, napomenula je zastupnica Maletić.

„Nadam se da ćete na trijalogu podržati stajalište Europskog parlamenta kada je riječ o gornjim granicama sufinanciranja i predujmovima jer smo se suprotstavili vašem prijedlogu i tražimo veće stope sufinanciranja te veće predujmove. Ne slažem se s vašim stavom da programiranje 5 + 2 pomaže provedbi; taj pristup će samo usporiti planiranje, a time i provedbu. Primjerice, u trenutnom financijskom razdoblju u 2018., koja je zapravo peta godina implementacije programa, sve države članice koje su ugovorile cijeli iznos svoje omotnice bit će uspješne i u implementaciji projekata, a one koje će ugovarati kasnije imaju mnogo manje šanse za korištenje cijele omotnice“, istaknula je zastupnica. Zastupnica je napomenula da još nije otvorena rasprava oko aneksa 22 Uredbe o zajedničkim odredbama koja se odnosi na raspodjelu sredstava po državama članicama. „Smatram da nije u potpunosti jasan postupak raspodjele sredstava po državama članicama. Nadam se da ćemo u sklopu pregovora o višegodišnjem financijskom proračunu osigurati veća sredstva za kohezijsku politiku i da na kraju neće doći do smanjenja sredstava pojedinim državama članicama, osobito Hrvatskoj koja je u razdoblju 2014. – 2020. imala smanjenu omotnicu zbog postupne prilagodbe prilikom ulaska u EU-u i početka korištenja fondovima EU-a“, kazala je zastupnica Maletić.

Na kraju izlaganja zastupnica se osvrnula i na pitanje uvjetovanosti i činjenicu da se u isto vrijeme raspravlja o uredbama koje su povezane s kohezijskom politikom kao npr. o prijedlogu o novoj regulativi za poduzimanje mjera u slučaju kršenja vladavine prava. „Mnogo bolje rješenje bilo bi da vlada države članice, u slučaju nepoštivanja vladavine prava, kaznu u iznosu od 0,2 % BDP-a plaća izravno u europski proračun kako je to predviđeno u Paktu o stabilnosti i rastu, a čime se osigurava da se ne blokiraju sredstava krajnjim korisnicima zbog pogreški na razini vlade. Nadam se da ćete se tijekom rasprava u Komisiji i na trijalozima založiti da se sredstva kohezijske politike ne blokiraju i ne transferiraju drugim programima“, zaključila je zastupnica Maletić.


45

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta PLENARNA, 14.2.2019. Izmjene Uredbe o prekograničnim plaćanjima – kraj velikim naknadama za plaćanja između eurozone i država članica izvan eurozone

U četvrtak, 14. veljače, na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta prihvaćene su izmjene Uredbe o prekograničnim plaćanjima (iz 2009.) kojima se obuhvat Uredbe proširuje i na države članice izvan eurozone.

Uredbom 924/2009 o prekograničnim plaćanjima u cijelom su EU-u naknade za prekogranična plaćanja u eurima unutar Unije izjednačene s domaćim plaćanjima u eurima (tj. plaćanjima u eurima unutar iste države članice). Države članice izvan eurozone, iako su obuhvaćene tom uredbom, nisu ostvarile korist od učinaka uredbe jer su u njima domaća plaćanja u eurima vrlo skupa ili jednostavno ne postoje. Kao posljedica toga osobe i poduzeća u državama članicama EU-a izvan eurozone plaćaju visoke naknade za sva plaćanja koja prelaze granicu njihove zemlje ili kad te osobe putuju i plaćaju u inozemstvu. Ti visoki troškovi prepreka su dovršetku jedinstvenog tržišta te se njima stvaraju dvije kategorije korisnika platnih usluga u EU-u. Jedan od glavnih ciljeva EU-a od 2014. je jačanje jedinstvenog tržišta i uklanjanje prepreka koje stavljaju u nepovoljniji položaj jedna dio građana EU-a. U tom smislu došlo je do brojnih važnih promjena poput ukidanja roaminga, snižavanja i ujednačavanja troškova za prekogranične pošiljke, zabrane geografskog blokiranja (engl. Geo-blocking), zabrana proizvoda različite kvalitete i dr.

Ukidanje naknada na prekogranične transakcije koje nisu u euru još je jedan važan doprinos ujednačavanju uvjeta poslovanja i kupovine u svim državama članicama bez obzira na to jesu li u ili izvan eurozone.

Naknade na prekogranična plaćanja koja nisu u eurima dovode u nepovoljan položaj poduzetnike izvan eurozone. Primjerice, ako poduzeće izvan eurozone ima dobavljače u eurozoni, njegovi ulazni troškovi viši su nego što bi bili za konkurenta koji se nalazi u eurozoni te je on automatski skuplji odnosno manje konkurentan. Ne može se govoriti o jedinstvenom tržištu ako svi poduzetnici i fizičke osobe nemaju iste šanse i uvjete poslovanja. Danas transakcija u eurima unutar eurozone, npr. iz Francuske u Portugal, košta jednako kao ekvivalentna transakcija unutar Francuske odnosno Portugala. Ovisno o banci, potrošače obavljanje prekograničnih plaćanja u eurima ne košta ništa ili ih košta par centi. To omogućuje potrošačima i građanima eurozone obavljanje transakcija preko granice s velikim brojem građana i poslovnih subjekata po istoj cijeni kao i u njihovoj zemlji. S druge pak strane, potrošači u Hrvatskoj prosječno plaćaju 8,23 eura naknade troškova za svakih 100 eura prekogranične transakcije. Izmjenama ove Uredbe usvojene 14. veljače, naknade za prekogranične transakcije u eurima izjednačit će se s naknadama za plaćanja unutar Hrvatske u kunama.

Usvojene izmjene Uredbe odnose se i na točno informiranje potrošača o naknadama za konverziju valute. Kada potrošači plaćaju karticama u inozemstvu ili kada plaćaju putem interneta, često mogu odabrati hoće li platiti u lokalnoj valuti ili u njihovoj domaćoj valuti. Prilikom odabira lokalne valute, njihova će banka


46

pretvoriti iznos transakcije i potrošači će nekoliko dana kasnije saznati koliko je transakcija stvarno koštala. Ako se potrošači odluče za plaćanje u svojoj domaćoj valuti, pružatelj platnih usluga pretvara iznos transakcije na licu mjesta u zamjenu za naknadu. Taj se proces naziva dinamična konverzija valuta (DCC). DCC omogućuje potrošačima da odmah znaju koliko moraju platiti, ali je korištenje ovom uslugom često skuplje. Prijedlog Komisije povećava transparentnost u tom procesu te se uvodi obveza informiranja potrošača o visini troškova usluga konverzije valuta koje se primjenjuju na prekogranična plaćanja u EU-u. Naime, pružatelji usluga platnog prometa morat će iskazati pune troškove koji se naplaćuju potrošačima. Kada se potrošačima ponudi više od jedne opcije za konverziju valuta, moći će usporediti ponude i odabrati najpovoljniju. Primjerice, osoba iz Hrvatske koja posjeti restoran u Njemačkoj i svoj ručak poželi platiti karticom, imat će izbor plaćanja u eurima ili kunama. Prije kartične transakcije potrošača će se morati obavijestiti o točnom iznosu koji se naplaćuje u lokalnoj valuti (eurima) i u valuti njegova računa (kunama). I u slučaju bankovnog transfera, banke će trebati objaviti puni iznos troškova konverzije valute. Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije, a primjena na plaćanja u drugim valutama Unije (osim eura) počinje 12 mjeseci nakon stupanja na snagu. Dakle, efekti tih izmjena osjetit će se od 2020., s tim da svaka država može započeti primjenu i ranije.

PLENARNA, 13. 2. 2019. Maletić: „Snažna ekonomija i poboljšan životni standard ljudi najbolja su priprema za ulazak u eurozonu“

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, u srijedu 13. veljače, prihvaćeno je izvješće o stanju rasprave o budućnosti Europe. Glavni cilj tog izvješća je sažeti pitanja za raspravu o budućnosti Europe i dati smjernice i pojašnjenja o različitim smjerovima za koje se europska integracija može odlučiti uoči izbora 2019. godine. Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica za mišljenje ECON-a na to izvješće te je posebno naglasila važnost dovršetka Bankovne unije i Unije tržišta kapitala s ciljem ujednačavanja uvjeta financiranja u državama članicama: „Ne možemo govoriti o jednakim mogućnostima na jedinstvenom europskom tržištu kada u početku za svoje investicije i projekte modernizacije neki plaćaju 0,5 % kamata, a neki 5 %. Dovršetak Bankovne unije i Unije tržišta kapitala posebno je važan zbog neophodnog otvaranja

povoljnih izvora financiranja startupovima, malim i srednjim poduzetnicima, osobito u manje razvijenijim državama članicama u kojima su izvori financiranja još uvijek puno skuplji nego u onim razvijenijima, a to onemogućava podizanje njihove konkurentnosti i produktivnosti što je ključno za ravnopravno sudjelovanje na jedinstvenom tržištu“, istaknula je zastupnica Maletić. Usto, zastupnica se zalagala za zajednički stav o pružanju potpore državama članicama izvan eurozone naglašavajući: „Neophodno je povećati financiranje država članica izvan eurozone koje moraju podići produktivnost, konkurentnost, stvarati kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta jer su snažna ekonomija i poboljšan životni standard ljudi u tim državama članicama najbolja priprema za ulazak u eurozonu.“ Zastupnica je u sklopu mišljenja podržala novi program InvestEU koji se uspostavlja kao jedinstveni instrument EU-a za potporu ulaganjima u državama članicama i nastavak je Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU-a) iz tekućeg razdoblja 2014. – 2020. Dosadašnja izdvajanja od 4,0 milijardi eura povećavaju se na 13,1 milijardu eura i izravno će pomoći u ostvarenju poduzetničkih projekata. U mišljenju je naglasila i važnost bržeg nastavka izmjena postojećeg zakonodavstva o PDV-u jer sustav treba značajno pojednostavniti te osigurati pravedno oporezivanje digitalnog gospodarstva.

Rasprava o budućnosti Europe često se vodila tijekom tog parlamentarnog saziva, a posebno pri njegovu kraju. Osobito su značajni doprinosi predsjednika i premijera država članica koje je Europski parlament tijekom 2018. i 2019. pozvao da iznesu svoja stajališta o budućnosti Europe. Sažeci rasprava s ključnim porukama predsjednika i premijera država članica mogu se pronaći na mrežnoj stranici zastupnice Maletić: www.ivana-maletic.com.

Izvješćem je, također, stavljen naglasak na jačanje transparentnosti donošenja odluka i odgovornosti Unije i njezinih institucija te potreba za jačanjem ovlasti Europskog parlamenta.


PLENARNA, 13. 2. 2019. Maletić: „Tražim više sredstava za fondove EU-a, veće sufinanciranje i pojednostavljenje provedbe“

PLENARNA, 12. 2. 2019. Maletić: „Sigurnost i stabilnost BiH ključna je za sigurnost i stabilnost EU-a. EU mora biti prisutniji u BiH“

Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu, 13. veljače 2019., održana je rasprava o prijedlogu Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o kohezijskoj politici (engl. Common Provisions Regulation – CPR)1.

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u utorak 12. veljače, održana je rasprava o izvješću o napretku Bosne i Hercegovine za 2018. na kojoj je sudjelovao povjerenik Europske komisije za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Johannes Hahn.

Na raspravi je sudjelovala i zastupnica Maletić kao izvjestiteljica za mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, ali i članica ključnih odbora za regionalni razvoj i proračun (REGI i BUDG) na kojima je predala amandmane na predloženu regulativu. Istaknula je kako joj je drago da se većina u Europskom parlamentu složila da sredstva za fondove EU-a treba povećati i da je neprihvatljivo smanjenje od 10 % u odnosu na sadašnji proračun 2014. – 2020. koje je predložila Europska komisija. Usto, većina se usprotivila smanjenju stopa sufinanciranja iz proračuna EU-a tako da će prema prijedlogu Europskog parlamenta sufinanciranje za projekte EU-a u Hrvatskoj ostati na razini 80 % – 85 % umjesto predloženog smanjenja na 70 %. Zastupnica se zalagala i za pojednostavljenje provedbe i planiranja te su prošle izmjene kojima se i dalje planira za razdoblje od sedam godina, izvršava po pravilu N+3 i dobivaju veći predujmovi na početku, kako se države i korisnici ne bi trebali zaduživati za financiranje projekata. Govoreći o mišljenju za koje je bila izvjestiteljica na ECON-u, zastupnica je istaknula: „Europski fondovi jedan su od izvora financiranja i to vrlo važan za razvoj manje razvijenih država članica, ali oni ne mogu dati rezultate ako se u državama ne događaju i potrebne reforme poput poboljšanja uvjeta poslovanja, ubrzanja procesa donošenja odluka, podizanje učinkovitosti sudstva, modernizacije obrazovnog sustava, poboljšanje rada javne uprave i lokalne samouprave i slično. Bez toga ne možemo imati stvarne i prave rezultate u praksi, a to su gospodarski rast i razvoj i poboljšanje životnog standarda naših ljudi.“ Detaljnije o prijedlogu Europske komisije, kojim kao da se želi odustati od kohezijske politike, zastupnica je pisala u broju Informativnog Mjesečnika ureda za studeni / prosinac (Https://Issuu.Com/Ivanamaletic/Docs/Im_ prosinac_2018) u članku pod nazivom „EU proračun 2020: Je li ovo kraj Kohezijske politike?“ Nakon rasprave uslijedilo je glasovanje na kojem su svi prijedlozi pojednostavljenja i povećanja sufinanciranja prihvaćeni čime je Europski parlament značajno izmijenio prijedlog Europske komisije.

Zastupnica Maletić istaknula je kako se stabilnost i sigurnost BiH odražava i na stabilnost i sigurnost cijele Europske unije te je zatražila hitnu izmjenu Izbornog zakona: „Želim naglasiti da je sigurnost i stabilnost BiH ključna za sigurnost i stabilnost čitavog EU-a. Ne možemo govoriti o političkoj stabilnosti kad jedan konstitutivni narod ne može izabrati svog predstavnika i ravnopravno sudjelovati u procesima donošenja odluka u institucijama BiH. Izborni zakon se mora hitno promijeniti.“ Govoreći o sudjelovanju EU-a u razvojnim programima i procesima, zastupnica Maletić postavila je pitanje o financiranju projekata u BIH: „Zapitajmo se koliko smo projekata isfinancirali uz garancije Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u BIH? Odgovor je, nažalost, nula. Koliko smo dobro iskoristili IPA-u i je li ugovorenost stopostotna kolika bi morala biti s obzirom na to da je Delegacija EU-a provedbeno tijelo? Jesmo li pokušali razviti i neke druge dodatne projekte koji će pomoći državi u integracijama? Koliko su lideri država članica i ministri prisutni u BiH dajući pozitivne primjere i signale za nužne promjene? Mislim da možemo i moramo napraviti puno više.“

Povjerenik Hahn na početku rasprave kazao je kako je pred novoizabranim članovima Predsjedništva veoma teška i kritična godina u kojoj trebaju preuzete obveze pretočiti u konkretna djela: „Želimo vidjeti napredak u procesu pristupanja Europskoj uniji. Istovremeno naglašavamo kako su potrebne sveobuhvatne reforme. Ovdje nije riječ samo o davanju odgovora na naš upitnik, što očekujemo uskoro, već tražimo i ispunjavanje obaveza iz područja izbornog zakona, javne uprave, vladavine prava te dodatnog usklađivanja s pravilima i standardima EU-a.“ Također, povjerenik je rekao kako je udvostručena financijska pomoć BiH koja sada iznosi 80 milijuna eura godišnje za razdoblje do 2020. kako bi pomogli provođenju raznih strategija, od energetske do strategije zaštite okoliša i ruralnog razvoja: „Ono što nedostaje je dosljedno djelovanje na terenu, brza i kvalitetna provedba. Potrebno je zajedničko kretanje prema cilju, a cilj je pristupanje EU-u, što je želja više od 80 % stanovnika BiH.“ Na kraju rasprave povjerenik Hahn istaknuo je kako Komisija daje punu podršku BiH u procesu pristupanja

________________________________ 1 Cjelovit tekst Prijedloga Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu Plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize (COM/2018/375 final) dostupan je na hrvatskom jeziku na: Https://Eur-Lex.Europa.Eu/Legal-Content/ HR/TXT/?Uri=COM:2018:0375:FIN.

47


48

EU-u. „Naglašavam kako će Komisija dati punu podršku na njenom putu ka EU-u što uključuje, kao što je rekla zastupnica Maletić, identificiranje i stvaranje nekih novih mogućnosti u smislu programa i dodatnog financiranja“, zaključio je povjerenik Hahn.

PLENARNA, 11. 2. 2019. Maletić: „Top tema u EU-u je umjetna inteligencija, a mi zahvaljujući Mati Rimcu i drugim inovatorima imamo što ponuditi“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u ponedjeljak 11. veljače, održana je rasprava o prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji i robotici na kojoj je sudjelovao i povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, Karmenu Vella. Zastupnica Maletić komentirala je kako joj je drago što je tema nove industrijske revolucije 4.0. sve češće na dnevnom redu Europskog parlamenta te se nada da će se što prije početi raditi na regulativi kojom će se utvrditi zajednička pravila brzog razvoja umjetne inteligencije te pametne primjene u gospodarstvu i društvu uz zaštite koje neće biti prepreka nego poticaj razvoju.

Zastupnica je 30. siječnja 2019. sudjelovala na konferenciji „Utjecaj digitalizacije i umjetne inteligencije na reviziju i financije: iskoristiti prednosti novih tehnologija koje mijenjaju svijet“ koju su organizirali Udruženje ovlaštenih certificiranih računovođa (eng. The Association of Chartered Certified Accountants – ACCA) i Ernst & Young (EY).

„Umjetna inteligencija nije budućnost, ona se događa danas i brojni su primjeri korištenja umjetnom inteligencijom u svakodnevnom životu i u poslu. Ljudi se još uvijek boje tehnoloških noviteta, osobito umjetne inteligencije, te nemaju povjerenja. Za promjenu u stavovima potrebno je modernizirati obrazovni sustav i temeljiti ga na novim modelima edukacije“, istaknula je tom prilikom zastupnica Maletić.

„U EU-u kasnimo, ali smo sad ipak nešto jasnije počeli prepoznavati važnost i potencijal umjetne inteligencije te smo u novom sedmogodišnjem proračunu osigurali veća sredstva za njezin razvoj. Uspostavom prvog programa Digitalna Europa predviđeno je ulaganje u iznosu od 9,2 milijarde eura u područje digitalizacije, od čega je 2,5 milijarde namijenjeno razvoju umjetne inteligencije“, navela je zastupnica podsjećajući i na rezoluciju Europskog parlamenta s preporukama Komisiji u kojoj zastupnici od Komisije traže predlaganje pravila o robotici i umjetnoj inteligenciji kako bi se u potpunosti iskoristio njihov gospodarski potencijal. U izvješću Europskog parlamenta, raspravljenom tijekom ovotjednog zasjedanja, navode se smjernice i koordiniran pristup na europskoj razini kako

bi se Europa mogla natjecati s golemim ulaganjima trećih zemalja, osobito SAD-a i Kine. Ponajprije je robotiku i umjetnu inteligenciju potrebno postaviti kao potporanj društva, raditi na sprječavanju njihove zlouporabe kao i na jačanju istraživanja i razvoja koje će stvoriti tehnološki put ulaganjima radi zadržavanja konkurentnosti. Nadalje, potrebno je omogućiti integraciju robotike i tehnologije umjetne inteligencije u gospodarstvo i društvo. Izvješće navodi prioritetne sektore za razvoj, a to su javni sektor, zdravlje, energija, promet, poljoprivreda i lanci opskrbe hranom, kibersigurnost te mala i srednja poduzeća.

Na raspravi je sudjelovao i povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, Karmenu Vella, koji je kazao kako je od suštinske važnosti bitno pojačati konkurentnost s još više istraživanja na području umjetne inteligencije te da to postane aktivni dio ekonomije EU-a: „Trebaju nam javno – privatna partnerstva na području umjetne inteligencije. Trebamo učiniti sve kako bismo ispunili potencijal o kojem se govori u izvješću za važne sektore poput zdravstva, energetike, prometa, poljoprivrede, proizvodnje hrane i kibersigurnosti kako bi osigurali produktivnost, konkurentnost i kvalitetu uvjeta rada”, istaknuo je povjerenik Vella. Povjerenik Vella na kraju rasprave istaknuo je kako je potrebno širiti glas o prednostima umjetne inteligencije, ali i da postoje rizici koje je potrebno istaknuti. „Komisiji je drago što ima podršku Parlamenta u tom aktivnom pristupu, razvoju i provedbi sveobuhvatne europske industrijske politike o umjetnoj inteligenciji i robotici. Time možemo pomoći živote naših građana i u velikoj mjeri doprinijeti gospodarskom rastu i ekološkoj održivosti. Umjetna inteligencija mora na prvom mjestu imati čovjeka, a korištenje istom mora povećati ljudske sposobnosti, a ne ih naprosto zamijeniti“, zaključio je povjerenik Vella.

O toj temi raspravljalo se i na konferenciji u Buxellesu, 5. veljače 2019., pod nazivom „Europske politike u potpori razvoja inovacijskog ekosustava“ u organizaciji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić i partnerskih organizacija BEFunded i Euronavigatora. Zastupnica Maletić govorila je o potrebi važnosti ulaganja u programe konkurentnosti za poticanje inovacija, istraživanja i razvoja u novom prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Mate Rimac, osnivač tvrtke Rimac automobili, dao je zanimljivo viđenje užurbanog napretka umjetne inteligencije te pogled u budućnost – što nam sve donose automatski upravljani automobili, a na toj vrsti umjetne inteligencije se užurbano radi: „To će biti jedna od najvećih revolucija u sljedećim godinama koja će značajno poboljšati kvalitetu života i produktivnost ljudi“, istaknuo je g. Rimac opisujući svijet bez automobilskih nesreća, prometnih policajaca i kazni, potrage za parkirnim mjestima, uz nesmetano obavljanje poziva i poslova u vožnji.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Profile for Ivana Maletić

I'M veljača 2019.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M veljača 2019.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić