Page 1

broj 2 veljaÄ?a 2018.


broj 2 veljača 2018.

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Fotografija: Heliograf, Zavižan Autor: Aleksandar Gospić Izvor: www.summitpost.org

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić Proračun EU-a nakon 2020.

10

dr. sc. Davor Galinec Pregled glavnih nalaza Privremene zimske prognoze

14

dr. sc. Davor Galinec Eurostat (29.1.2018.): Izvješće o potencijalnim obvezama i nenaplativim kreditima države za 28 država članica na kraju 2016.

18

Domagoj Badžim, mg. iur. Strategija proširenja EU-a na Zapadni Balkan – poruka državama da je EU spremna na proširenje

20

Alen Halilović, mag. oec. Prihvatljivost sufinanciranja aktivnosti ugradnje liftova iz fondova EU-a

22

Objavljen Poziv za podnošenje prijedloga za partnerstvo i Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava na području medija u 2018. i 2019. godini

25

Aktivnosti ureda

29

Vijesti iz Europskog parlamenta

33

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Alen Halilović Ema Brnardić Domagoj Badžim Benjamin Kardum Kristina Kosor Maja Butorac Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini Lektura Tamara Bodor

Izlazi mjesečno.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Tematska rasprava Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u Strasbourgu ovaj mjesec bila je posvećena sve većim socioekonomskim razlikama među građanima Europske unije i njihovom utjecaju na svakodnevni život. Činjenica je da gospodarski rast ne prati i rast plaća, a razlog za to još je uvijek niska produktivnost te kvaliteta novih radnih mjesta. Zaposlenost raste, ali riječ je o radnim mjestima na pola radnog vremena ili o privremenom radu te su i plaće niže. Ovo je situacija na razini cijele EU, a u Hrvatskoj je još izraženija. Raste jaz između siromašnih i bogatih, cilj na razini EU-a bio je smanjiti broj siromašnih stanovnika za 20 milijuna do 2020., a na kraju 2017. povećan je za 1,7 milijuna unatoč gospodarskom rastu. To je negativan trend koji možemo zaustaviti jedino ulaganjem u obrazovanje i znanost, financiranjem rizičnih, inovativnih projekata te transformacijom poslovnih procesa i uvođenjem novih modela rada. Pametna specijalizacija je pristup na kojem bi se trebali temeljiti procesi donošenja strateških dokumenata ne samo za istraživanje, razvoj i inovacije nego sva područja djelovanja. Uvijek je potrebno, polazeći od potencijala koje imamo, utvrditi kojim se transformacijama možemo pozicionirati bolje. Potencijale i prioritete neophodno je utvrđivati u suradnji sa svim segmentima društva, u tome moraju sudjelovati, uz lokalne jedinice, znanstvenici, mladi, poduzetnici, poljoprivrednici, neprofitne organizacije, različita udruženja i think thank-ovi. Samo tako možemo doći do novih ideja i razvojnih rješenja za svoju lokalnu i regionalnu sredinu te državu u cjelini. U kontekstu važnosti inovacija, novih znanja, umrežavanja i industrijskih transformacija za razvoj konkurentnog gospodarstva ponosna sam što sam postala predsjednica platforme Knowledge4Innovation (K4I znanje za inovacije) i to nakon Jerzya Buzeka, poljskog zastupnika koji je bio poljski premijer i predsjednik Europskog parlamenta, i Lamberta Van Nisterlooija,

nizozemskog zastupnika i koordinatora u Odboru za regionalni razvoj. K4I je važna platforma koja već deset godina okuplja europske think tank-ove, znanstvenike, sektorska udruženja poduzetnika, investitore, fondove, poduzetnike i inovatore s ciljem definiranja kvalitetnih rješenja za poticanje inovacija i stvaranje ekosustava za razvoj stratup-ova te ubrzanje razvoja u scaleup-ove. Kao predsjednica imam priliku organizirati tematske rasprave, inicirati izmjene regulative, poticati povezivanja s ciljem realizacije projekata, promptno okupiti sve relevantne znanstvenike i gospodarstvenike oko gospodarskih izazova s kojima se susrećemo. Riječ je o vrlo utjecajnoj mreži preko koje možemo pomoći našim poduzetnicima, izvoznicima, znanstvenicima i inovatorima da se u partnerstvu s europskim kolegama brže razviju i bolje pozicioniraju. Nakon irskog premijera Lea Vardkara o budućnosti EU-a na plenarnoj sjednici Parlamenta govorio je i naš premijer Andrej Plenković. Govoreći o izazovima istaknuo je sve najvažnije; od sigurnosnih, kibernetičkih napada, izazova demografskih promjena i povećanih migracija pa sve do onih povezanih s prirodom poput klimatskih promjena te promjena koje proizlaze iz procesa globalizacije poput socijalnih nejednakosti ili digitalnog jaza. Izrazio je spremnost za povećanje uplata u europski proračun jer nam je važno odgovoriti na nove izazove, ali i zadržati snažnu kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker tom je prilikom naglasio kako nije nimalo upitno sufinanciranje Pelješkog mosta iz proračuna EU-a te da želi da se u budućnosti financiraju i svi ostali infrastrukturni projekti u Dalmaciji. To je izvrsna poruka, a stigla je baš u vrijeme kad se govori da Bosna i Hercegovina postavlja uvjete kojima može zaustaviti ili usporiti projekt Pelješkog mosta što su mnogi kod nas počeli propitivati. Spominjanje osiguravanja financiranja za sve infrastrukturne projekte u Dalmaciji jasan je pokazatelj da je predsjednik Komisije Juncker svjestan važnosti fondova EU-a i kohezijske politike za Hrvatsku i druge manje razvijene države članice te da će se zalagati za kontinuitet snažne kohezijske politike u europskom proračunu nakon 2020.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 336 4

mr. sc. Ivana Maletić*

Proračun EU-a nakon 2020. Proračun EU-a: ciljevi i načela

Proračun EU-a strateški je dokument kojim se definiraju glavne politike i prioriteti za financiranje te ciljevi koji se žele postići financiranjem programa, aktivnosti i projekata iz proračuna EU-a.

Proračun EU-a daje financijski okvir kojim se određuje djelovanje Europske unije te se u njemu iskazuju sve stavke prihoda i rashoda. Temelji se na nekoliko osnovnih načela: • Jedinstvo – svi prihodi i rashodi zajednički se iskazuju u jedinstvenom dokumentu. • Univerzalnost – temelji se na: o 1. pravilu nenamjenskih prihoda koji nisu unaprijed određeni za pojedine vrste izdataka i o 2. pravilu bruto proračuna prema kojem se evidentiraju puni iznosi svih prihoda i rashoda bez međusobnih prebijanja. yy Godišnje razdoblje – proračunski iznosi odnose se na proračunsku godinu u trajanju od 1. siječnja do 31. prosinca. Budući da se sve veći dio rashoda odnosi na višegodišnje projekte, stavke proračuna usporedno se iskazuju na dva načina. Rashodi prema obračunskom načelu (commitment appropriations) predstavljaju troškove koji proizlaze iz aktivnosti ________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

izvedenih (obračunatih, fakturiranih) tijekom financijske godine. Rashodi prema gotovinskom načelu (payment appropriations) obuhvaćaju iznose plaćanja za aktivnosti izvedene iste godine, ali uključuju i plaćanja po osnovi obveza iz prethodnih razdoblja, a ne uključuju iznose koji se odnose na istu godinu i na naplatu dospijevaju kasnije. yy Ravnoteža – planirani rashodi (prema gotovinskom načelu) trebaju biti jednaki prihodima koji se planiraju prikupiti te godine. Nije dopušteno pozajmljivati sredstva za pokrivanje deficita, a proračunski suficit prenosi se u iduće razdoblje. yy Specifikacija – za rashode se mora navesti točna svrha kako bi se izbjegle nedoumice pri njihovu odobravanju ili izvršenju. yy Monetarna jedinica – od 1. siječnja 1999. iznosi se izražavaju u eurima. Prvi proračun Europske ekonomske zajednice (EEZ) za 1958. pokrivao je isključivo administrativne troškove. Kako su se ciljevi EEZ-a pretvarali u obveze politika, proračun je rastao s ciljem njihove provedbe, primjerice kroz Europski socijalni fond. Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EAGGF) osnovan je 1962., te je na poljoprivredne rashode ubrzo odlazila većina proračuna. Od 1988. počinje se donositi višegodišnji proračunski okvir odnosno financijska perspektiva unutar koje se


svake godine za sljedeću utvrđuje godišnji proračun EUa. Dosad je bilo doneseno pet financijskih perspektiva: Financijska perspektiva 1988. – 1992. (Delorsov prvi paket), Financijska perspektiva 1993. – 1999. (Delorsov drugi paket), Financijska perspektiva 2000. – 2006., koja je temelj financijskog paketa Agenda 2000, Financijska perspektiva 2007. – 2013. te tekuća, peta perspektiva 2014. – 2020. U tijeku je priprema za novu, šestu perspektivu 2021. – 2027.

Ugovorom iz Maastrichta2 na razini EU-a uvodi se niz novih područja politika, uključujući zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku te pravosuđe i unutarnje poslove, kao i uspostavljanje Kohezijskog fonda za ulaganje u infrastrukturu najsiromašnijih zemalja članica. Na temelju toga za period 1993. – 1999. dogovorena je nova financijska perspektiva koja uključuje sva dodatna područja. Gornja granica za ukupan iznos doprinosa koje države članice uplaćuju u proračun EU-a podignuta je s 1,20 % BNP-a iz 1992. na 1.27 % BNP-a u 1999. Što se tiče rashoda, značajno se povećala potrošnja za strukturne i unutarnje politike dok su sredstva za vanjsko djelovanje porasla više nego dvostruko. Nastavljeno je ograničavanje povećanja potrošnje za poljoprivredu. U središtu financijske perspektive za period 2000. – 2006. bila je potreba za udvostručavanjem iznosa pomoći

državama kandidatkinjama za članstvo u EU-u. S druge strane, mnoge su države bile zaokupljene stabiliziranjem javne potrošnje, između ostalog i zbog fiskalne discipline potrebne za priključivanje eurozoni. Stoga, dok je nova pretpristupna strategija kreirana za pružanje pomoći državama kandidatkinjama iz središnje i istočne Europe, potrošnja za poljoprivredu drži se stabilnom, a rashodi kohezijske politike usmjeravaju se na područja od najvišeg prioriteta. U financijskoj perspektivi 2007. – 2013. sredstva se značajnije usmjeravaju na poboljšanje konkurentnosti i kohezije Europske unije dok se iznos predviđen za poljoprivredu smanjuje tijekom razdoblja od sedam godina, a i ukupno je manji u odnosu na prethodnu perspektivu. I u razdoblju 2014. – 2020. nastavlja se snažna potpora prioritetima vezanim uz konkurentnost i koheziju dok poljoprivreda blago pada. Na Grafikonu 1. dan je prikaz raspodjele prihoda proračuna EU-a na prioritete tijekom tri posljednje financijske perspektive 2000. – 2006., 2007. – 2013. i 2014. – 2020.

Grafikon 1.: Pregled raspodjele rashoda po prioritetima za tri financijske perspektive (u milijunima eura)

5. Ostalo

4. Globalna Europa

3. Sigurnost i građanstvo

2. Održivi rast: prirodni resursi 1. Pametan i uključiv rast

Proračun za 2000. 2006. 70.021

Proračun za 2007. 2013. 55.869

Proračun za 2014. 2020. 69.613

261.097

412.611

420.034

58.298 52.776

333.595

55.935 12.247

439.115

________________________________ 2 https://europa.eu/european-union/sites/europaeu/files/docs/body/treaty_on_european_union_en.pdf

66.262 17.725

513.563

5


6

Izvori sredstava proračuna EU-a Sredstva proračuna EU-a u iznosu od 99 % čine tzv. vlastiti prihodi (own resources), a to su: • uvozne carine koje se ubiru pri uvozu iz država koje nisu članice EU-a, • poljoprivredne pristojbe (carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda i davanja za šećer) od kojih se ubire 15 % proračunskih prihoda Europske unije; • 1,4 % prihoda od PDV-a prikupljenog u svim državama članicama. Ovaj prihod čini 11 % proračunskih prihoda Europske unije; • doprinos država članica razmjeran njihovu bruto nacionalnom proizvodu (BNP). Taj izvor najveći je izvor proračunskih prihoda i donosi 73 % proračunskih prihoda Europske unije.

Proračun ima i druge izvore kao što su porezi na dohodak službenika u institucijama Europske unije ili doprinosi koje države koje nisu članice Europske unije plaćaju kako bi sudjelovale u određenim europskim programima, kazne za kršenje odredbi tržišnog natjecanja i drugo. Ova sredstva vrlo su mala i čine 1 % cjelokupnih prihoda proračuna Europske unije.

Uplate i isplate država članica u/iz proračuna EU-a

Države članice uplaćuju prihode u proračun EU-a, ali isto tako povlače sredstva iz europskog proračuna za projekte

kojima se ispunjavaju ciljevi utvrđeni na razini EU-a. Raspodjela sredstava iz europskog proračuna nije jednaka uplatama po državama članicama jer je temeljni cilj EU-a postizanje ravnomjernog razvoja svih europskih regija te se značajnija sredstva izdvajaju za manje razvijene države članice kako bi se njihov rast i razvoj ubrzao. Upravo su zato rashodi odnosno uplate prema državama članicama iz proračuna EU-a znatno veći za manje razvijene države od njihovih uplata i, obrnuto, razvijenije države članice uplaćuju znatno više u europski proračun od sredstava koje dobiju iz proračuna, što je prikazano na Grafikonu 2. u nastavku. Izvješće o prihodima i rashodima proračuna EU-a po državama članicama objavljuje Europska komisija na svojim stranicama http://ec.europa.eu/budget/figures/ interactive/index_en.cfm

U Tablici 1. u nastavku dan je pregled isplata iz proračuna EU-a prema državama članicama odnosno rashoda europskog proračuna i uplata u proračun iz država članica odnosno prihoda proračuna EU-a od 2014. – 2016. Analizirane su države članice Srednje i Jugoistočne Europe iz petog vala proširenja koje su u pravilu neto primateljice iz europskog proračuna zbog niže razine razvijenosti. Vidljivo je da sve ove novije države članice kontinuirano dobivaju znatno veća sredstva od uplata vlastitih prihoda u proračun EU-a. Poljska, koja je po apsolutnim iznosima na prvom mjestu u razdoblju od 2014. – 2016., iz europskog

Grafikon 2.: EU proračun: prosječna godišnja bilanca za razdoblje 2014. - 2016. (u milijardama eura)

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/communication-new-modern-multiannual-financialframework_en.pdf


Tablica 1: Razlika rashoda i prihoda europskog proračuna u državama članicama u razdobljima 2014., 2015. i 2016.

3.954,60

13.508,50

3.

Rumunjska

5.943,90

1.458,90

4.485,00

5.

Bugarska

2.255,40

7.

Slovačka

1.668,80

9.

Slovenija

11.

Malta

2.

4. 6.

8.

10.

12.

13.

Mađarska Češka Litva

Latvija

Estonija

Hrvatska Cipar

995,80

5.624,40

4.377,20

1.506,70

2.870,50

1.885,90

384,70

1.501,20 792,20

6.620,20

460,50

1.794,90

720,20

948,60

1.142,50

270,00

385,00

757,50

254,90

200,40 76,10

178,80

1.062,20 667,60

584,30

272,90

429,60

160,60

467,20 154,70 112,30

13.357,68

4.236,40

9.121,28

6.538,03

1.446,38

5.091,64

1.073,57

4.555,51

7.074,67

1.542,39

5.532,28

877,23

389,70

5.629,08

2.729,55

3.734,78 981,61 939,95

442,57

134,18

604,55

203,27

483,97

2.245,58

696,81

3.037,97

403,38

536,57

104,12

30,06

487,52

235,60

746,01

210,06

232,51

397,13

207,42

230,22

-26,96

Ukupna razlika rashoda i prihoda za razdoblje 2014. 2016.

Razlika rashoda i prihoda EU proračuna

17.463,10

Ukupni prihodi

Poljska

Ukupni rashodi

1.

2016.

Razlika rashoda i prihoda EU proračuna

Država članica

Ukupni prihodi

RN

Ukupni rashodi

2015.

Razlika rashoda i prihoda EU proračuna

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

2014.

10.637,81

4.300,36

6.337,46

28.967,23

1.111,71

3.434,40

13.614,31

7.359,91

5.789,68

15.366,32

4.690,03

1.570,23

1.733,22

2.956,81

11.359,59

1.878,65

5.919,13

1.477,41

466,76

408,81

1.068,60

3.057,32

778,80

1.883,96

5.870,53

259,59

474,52

2.012,73

427,42

117,46

1.411,53

456,03

1.155,74

95,15

112,39

321,26

470,68

832,80

2,21

87,56

4.546,11 2.345,41

2.662,76 734,10 544,88

673,71

207,54

921,37

185,08

217,68

450,69 182,87

Izvor: Izrada autorice prema podacima dostupnim na: http://ec.europa.eu/budget/figures/interactive/index_en.cfm, pregledano 24.2.2018. proračuna dobila je 41,5 milijardi eura dok je u istom razdoblju uplatila 12,5 milijardi eura te je ovo trogodišnje razdoblje završila plusom od 29 milijardi eura. Mađarska je dobila 16,8 milijardi, a uplatila je 3,2 milijarde eura te je u apsolutnom iznosu dobila 13,6 milijardi eura više od uplaćenog. Hrvatska je u trogodišnjem razdoblju uplatila ukupno 1,3 milijardi eura, a iz proračuna EU-a dobila je 2,1 milijardu eura što je plus od 832,8 milijuna eura. Razlike u uplatama i povlačenju sredstava iz proračuna EU-a puno se bolje mogu uočiti usporedbom omjera uplaćenih sredstava u europski proračun i dobivenih sredstava iz proračuna. Neke države povukle su četiri i više puta više od uplaćenog iznosa što je ogromna razlika i veliki poticaj za rast i razvoj. Upravo takvom rezultatu potrebno je težiti i u Republici Hrvatskoj. Tako su Mađarska i Bugarska dobile pet puta više sredstava od uplaćenog iznosa, Rumunjska preko četiri puta više, a sve ostale promatrane države preko tri puta više sredstava, osim Estonije i Slovenije za koje su dobivena sredstva preko dva puta veća od sredstava uplaćenih u proračun EU-a, i Hrvatske koja je dobila svega 1,65 puta više od uplata. Iz usporedbe s drugima vidljivo je da Hrvatska ima još dosta prostora za ubrzavanje i bolje povlačenje sredstava iz europskog proračuna, a s obzirom na omotnicu u visini

od 10,7 milijardi eura, koja je Hrvatskoj na raspolaganju za razdoblje 2014. – 2020., i godišnje obvezne uplate od oko 430 milijuna eura, što je u sedmogodišnjem razdoblju ukupno 3 milijarde eura, u startu je odobreno 3,55 puta više sredstava od očekivanih uplata. To je prilika koju Hrvatska svakako mora iskoristiti. U Tablici 2. u nastavku dan je pregled omjera uplaćenih i dobivenih sredstava u i iz europskog proračuna po državama članicama iz petog vala proširenja.

Uplate i isplate u i iz europskog proračuna nisu isto što i prihodi i rashodi europskog proračuna po državama članicama. Neke uplate iz hrvatskog proračuna nisu konsolidirane kao prihod europskog proračuna, ali jesu uplate prema EU-u poput uplata Europskoj investicijskoj banci i Agenciji za ugljen i čelik. Isto tako, neki rashodi europskog proračuna nisu uplate u RH, poput troškova administracije, prevođenja dokumenata i regulative na hrvatski jezik ili troška sudjelovanja u programima Unije. Državni ured za reviziju u svom je Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja sredstvima fondova EU-a u Republici Hrvatskoj3 dao pregled (str. 37) uplata u europski proračun i isplata iz europskog proračuna u proračun Republike Hrvatske od početka članstva do 31.

________________________________ 3 Izvor http://www.revizija.hr/datastore/filestore/57/izvjesce_o_obavljenoj_reviziji_ucinkovitosti_upravljanja_sredstvima_eu_fondova_u_rh.pdf

7


8

Tablica 2: Odnos rashoda i prihoda u europskom proračunu po državama članicama za 2014., 2015., 2016. i ukupno Redni broj

Država članica

1.

Mađarska

4.

Slovačka

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

Bugarska

Rumunjska Latvija Litva

Češka

Poljska

Estonija

Slovenija Hrvatska

2014.

Odnos rashoda i prihoda

6,65

4,90

4,07

2,32

3,93

4,90

2,91

4,42

3,33

2,97

1,36

2015.

5,24

5,64

4,52

5,36

4,17

2,25

4,59

3,15

2,11

2,33

1,52

2016.

4,09

Ukupni odnos rashoda i prihoda za razdoblje 2014. 2016.

5,28

5,02

5,19

2,83

3,63

2,47

3,32

2,04

1,65

4,69

4,43

3,61

3,58

3,09

2,84

3,42

3,67

2,71

3,38

1,27

2,16

Izvor: Izrada autorice prema podacima dostupnim na: http://ec.europa.eu/budget/figures/interactive/index_en.cfm, pregledano, 24.02.2018 prosinca 2014. Rezultat je bio poprilično poražavajući odnosno Hrvatska je bila u minusu od 30 milijuna eura. Upravo je zato važno ostvarivati što bolji rezultat u bilanci prihoda i rashoda odnosno važno je da rashodi iz europskog proračuna budu za Hrvatsku barem dva i više puta veći od prihoda koje proračun EU-a ostvaruje od RH.

Izazovi novog proračuna

U tijeku su dogovori oko novog višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger čitavo vrijeme naglašava kako se prilikom donošenja novog višegodišnjeg okvira treba uzeti u obzir činjenica da izlaskom Velike Britanije iz EU-a na godišnjoj razini Unija gubi 12 milijardi eura prihoda te je potrebno osigurati dodatna sredstva za nove prioritete poput obrambene politike, migracija i upravljanja vanjskom granicom, borbe protiv terorizma, jačanja jedinstvenog tržišta, pomoći u zapošljavanju i boljem obrazovanju mladih, inovacija i slično. Dakle, očekivani prihodi se smanjuju, a potrebe za financiranjem iz proračuna EU-a povećavaju te je jasno da će se u sljedećem razdoblju voditi ne tako jednostavne rasprave o potrebi smanjivanja sredstava za postojeće politike i/ili povećavanja uplata država članica na temelju visine BNP-a te uvođenja novih poreza koji će se uplaćivati direktno u europski proračun. Povjerenik Oettinger predviđa da će 50 % sredstava koja nedostaju zbog Brexita i novih prioriteta biti nadoknađeno na temelju ušteda u proračunu na postojećim prioritetima, a 50 % na

temelju novih uplata. Istaknuo je kako 80 % novih rashoda mora biti financirano iz novih proračunskih prihoda. Za kohezijsku politiku naglasio je da mora i dalje biti snažno zastupljena u proračunu EU-a, ali da zbog nedostatka sredstava treba računati sa smanjenjem između 7 % i 10 % u odnosu na sadašnju perspektivu. Odluku o budućem višegodišnjem financijskom okviru donijet će Vijeće odnosno države članice i Europski parlament zajedno, a prijedlog priprema Europska komisija.

U svibnju ove godine očekuje se prijedlog Europske komisije o kojem će svoj stav dati Vijeće i Parlament te će se u sljedećem razdoblju usuglašavati oko konačnog rješenja. Idealno bi bilo da se dogovor postigne do ožujka 2019. kako bi novi višegodišnji financijski okvir bio usvojen za vrijeme saziva sadašnje Komisije i Parlamenta. U protivnom će se čitav proces odužiti te će ponovno kasniti financijski okvir i regulativa za provedbu kohezijske, ali i ostalih politika što u praksi uzrokuje kašnjenja u korištenju fondovima EU-a na razini država članica kao i kašnjenja u provedbi svih ostalih politika EU-a. Europska komisija objavila je 14. veljače 2018. komunikaciju pod nazivom „Novi moderan višegodišnji proračunski okvir za Europsku uniju koja će učinkovito ispuniti svoje prioritete nakon 2020.“ U ovom dokumentu kao prioriteti koje je potrebno značajnije financirati iz europskog proračuna nakon 2020. istaknuti su: sigurnost, upravljanje vanjskom granicom, obrana i uspostava Europskog obrambenog fonda; klimatske promjene i prelazak na modernu, čistu i kružnu ekonomiju; daljnji razvoj socijalne dimenzije


Europske unije i uspostava Europskog stupa socijalnih prava te veća izdvajanja za cjeloživotno učenje i nove vještine, osobito one vezane uz proces digitalizacije; uspostava jedinstvenog digitalnog tržišta i veća ulaganja u infrastrukturu, povezivanje i digitalne vještine; istraživanja i inovacije s ciljem poticanja konkurentnosti i postizanja većeg i dugoročno održivog rasta; jačanje Ekonomske i monetarne unije, pružanje pomoći državama članicama izvan monetarne unije u ispunjavanju kriterija i bržem pridruživanju, osiguravanje sredstava za provedbu strukturnih reformi utvrđenih u okviru europskog semestra te izdvajanje sredstava za jačanje otpornosti eurozone i cijele EU na asimetrične šokove. Za kohezijsku politiku u ovoj komunikaciji predložena su tri scenarija:

1. Kohezijska politika ostaje dostupna svim regijama EU-a s tim da se snažnije podupiru manje razvijene regije, a u najrazvijenijim regijama pomažu se područja koja značajnije socioekonomski zaostaju kako bi se spriječile velike društvene nejednakosti. Prema ovom scenariju izdvajanja za kohezijsku politiku ostala bi na razini od 35 % višegodišnjeg proračunskog okvira kao što je to slučaj u tekućem razdoblju 2014. – 2020., a cilj je ulaganja što više usmjeriti prema inovacijama, industrijskoj transformaciji, prijelazu na čistu energiju, prilagodbe klimatskim promjenama te bolje prilike za zapošljavanje dakle, tematski upravo prema prioritetima koja su istaknuta kao važna na razini cijelog proračuna EU-a. 2. Prema drugom scenariju predlaže se smanjenje kohezijske politike u iznosu od 95 milijardi eura što je smanjenje od 25 % omotnice iz tekućeg razdoblja 2014. – 2020., a u odnosu na cijeli višegodišnji proračunski okvir riječ je o smanjenju od 8,7 % proračuna. U ovom scenariju predlaže se prestanak financiranja razvijenijih regija i regija u tranziciji dakle, svih regija čiji je BDP na 90 i više posto prosječnog BDP-a EU-a. Prema ovom prijedlogu iz financiranja bi bile isključene regije u Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj te dio regija u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Tako bi unatoč značajnom smanjenju kohezijske politike manje razvijene regije nastavile dobivati gotovo istu razinu potpore odnosno gubitak bi bio manji, ovisno o razni razvijenosti. Upravo zbog toga bi Hrvatska, koja je na predzadnjem mjestu po razini razvijenosti, nastavila dobivati istu razinu potpora iz kohezijske politike. 3. Trećim scenarijem predlaže se smanjenje kohezijske omotnice za čak 124 milijarde eura što je 33 % sadašnje omotnice koja iznosi 370 milijardi eura, a u odnosu na ukupni proračun riječ je o smanjenju od 11 %. Prema ovom scenariju financiranje bi bilo dostupno samo najslabije razvijenim regijama te bi se isključile i sve preostale (iz drugog scenarija) regije Francuske, Italije i Španjolske. Najslabije regije, među njima i Hrvatska, nastavile bi dobivati gotovo istu razinu potpore.

I za poljoprivrednu politiku Europska komisija predlaže tri scenarija:

1. Zadržavanje izdvajanja na razini od 400 milijardi eura iz tekuće perspektive 2014. – 2020. što je oko 37 % višegodišnjeg okvira. U ovom slučaju sredstva bi trebalo usmjeriti ciljano malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi se postigli pozitivni učinci i za razvoj ruralnih krajeva. 2. Drugim scenarijem predlaže se smanjenje od 120 milijardi eura što je 30 % omotnice u razdoblju 2014. – 2020., odnosno 11 % cijelog proračuna. Prema ovom scenariju potpore poljoprivrednim gospodarstvima u prosjeku bi se smanjile za više od 10 % i došlo bi do značajnijeg smanjenja potpora u pojedinim specifičnim poljoprivrednim sektorima. 3. U trećem scenariju Komisija predlaže smanjenje poljoprivredne politike za 15 % odnosno 60 milijardi eura što je smanjenje od 5,5 % ukupnog proračuna. U ovom scenariju smanjenje potpora poljoprivrednim gospodarstvima bilo bi vrlo limitirano, ali bi došlo do smanjenja potpora pojedinim sektorima ovisno o prioritetima država članica.

Na odboru za proračun Europskog parlamenta 22. veljače 2018. usvojeno je izvješće o budućem višegodišnjem proračunskom okviru nakon 2020. o kojem će se glasati na plenarnoj sjednici u ožujku. Stav Parlamenta vrlo je jasan kad je u pitanju kohezijska politika. Traži se nastavak obuhvata svih regija i održavanje omotnice na razini tekućeg razdoblja 2014. – 2020. što je u skladu s prvim scenarijem koji je predložila Europska komisija. Za poljoprivrednu politiku Parlament, također, traži nastavak financiranja u istom iznosu uz povećanje učinkovitosti što i Europska komisija predlaže u prvom scenariju. Upravo ova rješenja odgovaraju i Hrvatskoj, ali je pitanje kako će reagirati sve države članice i koje će rješenje biti dogovoreno. Ključno je u sljedećem razdoblju što aktivnije sudjelovati u svim raspravama i ukazivati na važnost održavanja ovih dviju politika na istoj razini financiranja. Kohezijska politika vezana je uz sve nove prioritete koji se žele podržati, iz ESI fondova financiraju se i digitalizacija, i klimatske promjene, i inovacije, a, usto, ova politika ima dodatnu vrijednost – solidarnost koja se ne postiže uvođenjem i jačanjem prioriteta na razini programa EUa. Za jačanje nadzora na vanjskoj granici, suzbijanje terorizma, pomoć migrantima, razvoj zajedničke europske obrambene politike, te za veću razvojnu pomoć trećim državama izvori financiranja ne smiju biti u rezanju kohezijske i poljoprivredne politike. Za ove izazove potrebni su dodatni izvori financiranja i više sinergije s nacionalnim proračunima.

9


UDK: 338 10

dr. sc. Davor Galinec*

Pregled glavnih nalaza Privremene zimske prognoze Uvod

Europska komisija objavila je 7. veljače Privremenu zimsku gospodarsku prognozu 2018., koja obuhvaća razdoblje 2017. – 2019., na razini EU-a kao cjeline, europodručja i pojedinačno za svaku državu članicu. Revidirani su pokazatelji inflacije i gospodarskog rasta, pri čemu je poboljšanje projekcija gospodarskog rasta rezultat kombinacije snažnijeg cikličkog zamaha u Europi, u kojoj se situacija na tržištima rada i dalje popravlja, osobito pozitivnog gospodarskog ozračja, te neočekivanog ubrzanja globalne gospodarske aktivnosti i trgovine. Što se tiče hrvatskog gospodarstva, projicirane stope rasta identične su stopama rasta iskazanim u prethodnoj Jesenskoj prognozi (3,2 % u 2017., 2,8 % u 2018. te 2,7 % u 2019.). U daljnjem dijelu teksta dan je prikaz glavnih nalaza Privremene zimske prognoze 2018.

Europska komisija (7.2.2018.): Privremena zimska ekonomska prognoza 2018.

Europska komisija objavila je 7. veljače Privremenu zimsku gospodarsku prognozu 2018.1, koja obuhvaća razdoblje 2017. – 2019., i to na razini EU-a kao cjeline, europodručja i pojedinačno za svaku državu članicu.

Tom je prilikom Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio, između ostalog, da su u europodručju stope rasta dostigle vrijednosti nezabilježene od razdoblja prije financijske krize, da se nezaposlenost i deficit i dalje smanjuju, a ulaganja, napokon, postojano rastu. Smatra da je gospodarski rast uravnoteženiji nego prije deset godina te da, ako EU i države članice nastave s pametnim strukturnim reformama i odgovornim fiskalnim politikama, rast može biti i postojaniji. Napominje da nećemo zauvijek imati takvu priliku za reforme i da je sada trenutak za donošenje ambicioznih odluka koje su neophodne za jačanje ekonomske i monetarne unije.

U svojoj prognozi Komisija predviđa ujednačeni rast realnog BDP-a na razinama EU-a i europodručja u 2017. od 2,4 % (2017.), 2,3 % (2018.) te 2 % (2019.), što je za 0,1 do 0,2 postotna boda više u odnosu na prethodnu Jesensku prognozu iz studenog 2017. (Tablica 1). Ovo poboljšanje projekcija gospodarskog rasta rezultat je kombinacije snažnijeg cikličkog zamaha u Europi, u kojoj se situacija na tržištima rada i dalje popravlja, a gospodarsko je ozračje osobito pozitivno, te neočekivanog ubrzanja globalne gospodarske aktivnosti i trgovine.

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Sektoru statstike HNB-a i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 više na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-604_hr.htm


Pritom velika potražnja, visoka iskorištenost kapaciteta i povoljni uvjeti financiranja pozitivno utječu na ulaganja tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom.

Najveće povećanje očekivanja u odnosu na prethodnu prognozu zabilježeno je kod Malte (za 0,7 postotnih bodova) te Austrije i Irske (za po 0,5 p.b. – Grafikon 1).

Međutim, gospodarski rast između država članica i dalje je neujednačen, a projekcije za 2018. ukazuju na mogućnost realnog rasta BDP-a u rasponu od ispodprosječnih 1,4 % (Velika Britanija) i 1,5 % (Italija) pa do najviših stopa od 5,6 % (Malta) i 4,5 % (Rumunjska).

Što se tiče Hrvatske, projicirane stope rasta identične su stopama rasta iskazanim u prethodnoj Jesenskoj prognozi (3,2 % u 2017., 2,8 % u 2018. te 2,7 % u 2019.). U prva tri tromjesečja 2017. hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prosjeku oko 3 %, tako da se s nestrpljenjem očekuje

Tablica 1: Privremene zimske vs. Jesenske prognoze Komisije za EU, europodručje i Hrvatsku 2017. – 2019.

EU-28

2014.

Realni BDP

Inflacija (HICP)

Europodručje

Inflacija (HICP)

Republika Hrvatska

2015.

1,8

0,5

Realni BDP

Privremena zimska prognoza

Ostvarenje

Međugodišnje stope rasta

1,3

0,4

Realni BDP

-0,1

Inflacija (HICP)

2016.

2,3

0,0

2,1

0,0

2,0

0,3

1,8

0,2

2,3

0,2

2017.

3,2

-0,3

2018.

1,7

2,4

1,5

2,0

2,3

2,0

1,8

1,5

1,6

2,8

1,3

Izvor: Privremena zimska i Jesenska prognoza Komisije

2,3

1,9

3,2

-0,6

2019.

2,4

Jesenska prognoza

2017.

2019.

2,3

1,7

2,2

1,5

2,7

1,6

2018.

3,2

1,7

2,1

1,9

2,1

1,9

1,7

1,8

1,4

1,6

2,8

1,3

2,7

1,5

1,6

Grafikon 1: Projicirane stope rasta BDP-a po državama članicama za 2018. god. stopa rasta 6,0

5,6

5,5 5,0

4,4

4,5 3,7

4,0 3,0 2,5 2,0

3,3

3,2

3,5 2,3

2,3

1,8

2,3

2,0

3,2

2,8

2,5 2,6

3,9

3,5 2,9

4,5

4,2 3,7

4,2

4,0

2,9 2,9 2,2

2,0 1,5

1,5

2,7

1,4

1,0 0,5 0,0 -0,5 -1,0 -1,5 Privremena zimska

2,8

Jesenska 2017

Izvor: Europska komisija – podaci Privremene zimske ekonomske prognoze 2018. i Jesenske prognoze 2017.

11


12

podatak DZS-a o rastu BDP-a u cijeloj 2017., koji će biti objavljen krajem veljače i na temelju čega će biti vidljivo hoće li rast od 3,2 %, koji je u svojoj prognozi predvidjela Komisija, biti dosegnut. Ostvare li se stope rasta koje je Komisija predvidjela za razdoblje 2017. – 2019., hrvatsko gospodarstvo vratit će se na pretkriznu razinu do kraja 2019. Za hrvatski rast gospodarstva Komisija smatra da je solidan i široko utemeljen, osobna potrošnja i dalje ostaje glavni pokretač rasta, a rast plaća i zaposlenosti povećava raspoloživi dohodak i povjerenje potrošača.

Prošle je godine oporavak investicija bio ograničen krizom u Agrokoru. Unatoč tome, s obzirom na rast kreditne aktivnosti u korporativnom sektoru očekuje se oporavak investicija, premda ishod operativnog i financijskog restrukturiranja Agrokora još uvijek predstavlja rizike. Trenutni pokazatelji za 2017. ukazuju na još jednu rekordnu turističku sezonu u Hrvatskoj, a i izvoz roba ostvario je dobre rezultate. Sveukupno, očekuje se da će neto izvoz utjecati na rast budući da snažna domaća potražnja potiče uvoz. Zaposlenost se postojano povećava dok se očekuje usporavanje prethodnog rekordno oštro zabilježenog pada nezaposlenosti sukladno očekivanom usporavanju odljeva migranata. Očekuje se da će plaće nastaviti rasti s obzirom na pogoršavanje uvjeta na tržištu rada, posebice u sektorima gdje nedostaje radne snage, i na rast plaća u javnom sektoru. Na području EU-a kao cjeline inflacijska očekivanja za 2017. ostala su nepromijenjena u odnosu na Jesensku prognozu (1,7 %), kao i za 2019. (1,8 %) dok je procjena za 2018. neznatno povećana i sada iznosi 1,9 %. Slična je situacija i s inflacijskim očekivanjima u europodručju (nepromijenjene prognoze od 1,5 % u 2017. i 1,6 % u

2019.) dok je procjena za 2018. neznatno povećana i iznosi 1,5 %. Projicirane stope inflacije za 2018. na razini država članica EU-a (Grafikon 2) kreću se u rasponu od ispodprosječnih 0,8 % (Grčka) i 0,9 % (Irska) pa do rekordnih 4,1 % (Rumunjska). Najveće povećanje inflacijskih očekivanja u odnosu na prethodne prognoze zabilježeno je kod Rumunjske (za 1,2 postotna boda).

Na razini EU-a i europodručja očekuje se umjeren porast temeljne inflacije (koja ne obuhvaća nestabilne cijene energije i neprerađene hrane), a pritisci na rast plaća ostaju ograničeni. Na ukupnu će inflaciju i dalje znatno utjecati predviđeni rast cijena energije te se predviđa njezin umjeren rast. Što se tiče inflacijskih očekivanja za Hrvatsku, procjena za 2017. od 1,3 % ostala je nepromijenjena dok su očekivanja za 2018. i 2019. za 0,1 postotni bod povećana u odnosu na Jesensku prognozu i sada iznose 1,6 % (2018.) odnosno 1,7 % (2019.). Dodatni inflatorni pritisak očekuje se od povećanja cijena energije i načina na koji će se ta povećanja preliti na formiranje cijena. Uz Privremenu zimsku prognozu Komisije 2018. vežu se i prognostički rizici koji su uglavnom uravnoteženi. S obzirom na pozitivno ozračje, gospodarski bi rast kratkoročno mogao nadmašiti očekivanja. Srednjoročno bi na visoke globalne cijene imovine mogle utjecati promjene u procjeni rizika i temeljnih ekonomskih značajki. I dalje postoje negativni rizici povezani s neizvjesnim ishodom pregovora o Brexitu, kao i oni povezani s geopolitičkim napetostima te usmjerenošću na nacionalno orijentirane i protekcionističke politike. Vezano uz samu tehniku izrade i objave Komisijinih gospodarskih prognoza, dosad su postojale tri prognoze usklađene s ciklusom Europskog semestra (jesenska,

Grafikon 2: Projicirane stope inflacije (HICP) po državama članicama za 2018. god. stopa

4,5

4,1

4,0 3,5

3,1

3,1

3,0 2,5 2,0 1,5 1,0

2,9

2,8

2,7

2,4 1,9

1,5 1,5

1,4

1,6

1,6

1,4

1,5 1,6

0,9 0,8

2,1

1,9 1,3 1,2

1,5

1,6

2,2

2,1 1,6

1,8

0,5 0,0 -0,5 -1,0 -1,5 Privremena zimska

Jesenska 2017

Izvor: Europska komisija – podaci Privremene zimske ekonomske prognoze 2018. i Jesenske prognoze 2017.

1,8 1,4


zimska i proljetna), koje su bile sveobuhvatne u smislu ekonomskih pokazatelja (realni sektor, fiskalne politike, cijene, tržišta rada, ekonomski odnosi s inozemstvom i sl.). Od ove godine sveobuhvatne su samo jesenska i proljetna prognoza dok je zimska prognoza proglašena privremenom, a još jedna privremena prognoza izrađivat će se u srpnju. Privremeni karakter prognoze vidi se i po broju varijabli koje se prate, analiziraju i prognoziraju, a to su sada samo realni BDP i inflacija. Za ilustraciju, dokument prošlogodišnjih Komisijinih Zimskih prognoza bio je otisnut na 194 stranice, a ovogodišnji dokument Privremenih zimskih prognoza 2018. otisnut je na svega 44 stranice. Ova promjena zapravo predstavlja povratak na Komisijin prethodni plan izrade prognoza tako da će se njihova objava ponovno vremenski podudarati s objavama prognoza drugih institucija (npr. Europske središnje banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj).

Zaključak

Unatoč smanjenom obuhvatu makroekonomskih pokazatelja, Privremena zimska prognoza Komisije 2018. za razdoblje 2017. – 2019. ukazuje na prisutni trend snažnog gospodarskog rasta u EU-u i europodručju, a koji je rezultat kombinacije snažnijeg cikličkog zamaha u Europi, u kojoj se situacija na tržištima rada i dalje popravlja, osobito pozitivnog gospodarskog ozračja, te neočekivanog ubrzanja globalne gospodarske aktivnosti i trgovine. Velika potražnja, visoka iskorištenost kapaciteta i povoljni uvjeti financiranja pozitivno utječu na ulaganja tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom. Procjenjuje se da su u 2017. gospodarstva europodručja i EU-a kao cjeline narasla za 2,4 %, što je najveća stopa u proteklom desetljeću. Očekuje se nastavak stabilnog rasta od 2,3 % u 2018. odnosno 2 % u 2019. u europodručju i u EU-u. Što se tiče Hrvatske, projicirane stope rasta identične su stopama rasta iskazanim u prethodnoj Jesenskoj prognozi (3,2 % u 2017., 2,8 % u 2018. te 2,7 % u 2019.). Ostvare li se stope rasta koje je Komisija predvidjela za razdoblje 2017. – 2019., hrvatsko gospodarstvo vratit će se na pretkriznu razinu do kraja 2019. Za hrvatski rast gospodarstva Komisija smatra da je solidan i široko utemeljen, osobna potrošnja i dalje ostaje glavni pokretač rasta, a rast plaća i zaposlenosti povećava raspoloživi dohodak i povjerenje potrošača.

Na razini EU-28 i europodručja očekuje se umjeren porast temeljne inflacije (koja ne obuhvaća volatilne cijene energije i neprerađene hrane), s obzirom na to da stagnacija tržišta rada jenjava vrlo sporo, a pritisci na plaće ostaju ograničeni. Na ukupnu će inflaciju i dalje znatno utjecati cijene energije te se predviđa njezin umjeren rast. U europodručju inflacija je 2017. bila 1,5 %, a predviđa se da će 2018. ostati jednaka te da će se 2019. povećati na 1,6 %. Što se tiče inflacijskih očekivanja za Hrvatsku, procjena za 2017. od 1,3 % ostala je nepromijenjena dok su očekivanja za 2018. i 2019. za 0,1 postotni bod povećana u odnosu na Jesensku prognozu i sada iznose 1,6 % (2018.), odnosno 1,7 % (2019.). Dodatni inflatorni pritisak očekuje se od povećanja cijena energije i načina na koji će se ta povećanja preliti na formiranje cijena.

13


UDK: 336 14

dr. sc. Davor Galinec*

Eurostat (29.1.2018.): Izvješće o potencijalnim obvezama i nenaplativim kreditima države za 28 država članica na kraju 2016. Krajem siječnja ove godine (29.1.) Eurostat je objavio Izvješće o potencijalnim obvezama i nenaplativim kreditima države za 28 država članica u 2016.1 Prije iznošenja glavnih nalaza Izvješća potrebno je napomenuti da u Hrvatskoj ne postoji praksa izravnog kreditiranja javnih poduzeća iz državnog proračuna (a u drugim državama članicama je prisutna u gotovo zanemarivoj mjeri izuzev Slovenije gdje su nenaplativi krediti javnim poduzećima iz državnog proračuna krajem 2016. iznosili vrlo visokih 5,9 % BDP-a), tako da će težište ovog prikaza biti isključivo na potencijalnim obvezama države. Isto tako, treba naglasiti da je statistički obuhvat pojedinih kategorija potencijalnih obveza vrlo različit između država članica, pa prikazani rezultati nisu u potpunosti jednoznačno usporedivi i treba ih interpretirati s određenom rezervom. Statistika potencijalnih obveza novijeg je datuma i njena se kvaliteta kontinuirano poboljšava, ali posebnu pozornost pri interpretaciji treba posvetiti i činjenici da podaci o obvezama javnih poduzeća nisu međusobno konsolidirani unutar te skupine, kao i činjenici da se ne uzima u obzir vrijednost imovine tih poduzeća (koja može biti mnogo veća od obveza koje imaju).

To se posebno odnosi na javne financijske institucije (najčešće banke u državnom vlasništvu) koje u svojim bilancama bilježe vrlo visoke vrijednosti i imovine i obveza, a k tome na svojim računima često imaju pohranjene i visoke iznose državnih depozita. Unatoč svim tim nedostacima (koji se djelomično mogu identificirati pažljivim čitanjem metodoloških napomena za svaku državu članicu), objava podataka o potencijalnim obvezama i nenaplativim kreditima država članica doprinosi stvaranju potpunije i cjelovite slike financijskog položaja državnih financija pojedinih država članica.

Promatrano prema visini ukupnih potencijalnih obveza sektora države u pojedinim državama članicama EU-a tijekom 2016., vidljivo je da je najviša razina (iznad 100 % BDP-a) zabilježena u Grčkoj (150,4 % BDP-a, što predstavlja visok porast u odnosu na 2015. kad su iznosile 119,3 % BDP-a). Najveći dio tih obveza u 2016. odnosi se na obveze jedinica u financijskom sektoru koje su u državnom vlasništvu, a pritom nisu klasificirane u sektor države (136,1 % BDP-a). Na drugom mjestu je Njemačka (115 % BDP-a, što predstavlja smanjenje u odnosu na

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8624398/2-29012018-AP-EN.pdf/ee504046-6ccc-4b798dfb-7a5e1d38328f


2015. kada su iznosile 125,8 % BDP-a), a na trećem Nizozemska (108 % BDP-a, što je za nekoliko postotnih bodova niže u odnosu na 2015. kad su iznosile 112,5 % BDP-a). Kao i u slučaju Grčke, velika većina tih obveza odnosi se na obveze jedinica u financijskom sektoru koje su u državnom vlasništvu, a pritom nisu klasificirane u sektor države (Grafikon 3). Prvih jedanaest mjesta na ljestvici zauzimaju države članice europodručja, a Švedska je na dvanaestom mjestu (54,3 % BDP-a). Republika Hrvatska je s udjelom potencijalnih obveza od 13,1 % BDP-a (odnosno 7,9 % BDP-a bez potencijalnih obveza jedinica financijskog sektora) pri samom dnu ljestvice, konkretnije na 24. mjestu, neposredno ispred Češke, Rumunjske i Litve. Najniža razina potencijalnih obveza od 4,4 % BDP-a zabilježena je u Slovačkoj (koja je u prethodnoj godini bilježila ukupne potencijalne obveze u visini od 2,8 % BDP-a).

Obično na rang-listama ekonomskih pokazatelja niži plasman na ljestvici znači i realno lošiju poziciju, međutim, na ljestvici rangiranja po visini potencijalnih obveza niže mjesto ukazuje na realno bolju poziciju države. Što je manji iznos potencijalnih obveza, manji je i rizik da će one u određenim ekstremnim okolnostima biti uključene u obuhvat duga opće države i tako ga dodatno povećati. Isključimo li iz obuhvata potencijalnih obveza država članica dio koji se odnosi na obveze jedinica u državnom

sektoru koje nisu statistički klasificirane u sektor države u dijelu koji se odnosi na obveze jedinica koje pripadaju financijskom sektoru (uglavnom se radi o bankama u državnom vlasništvu), slika o potencijalnim obvezama drastično se mijenja.

To je osobito naglašeno kod prvih šest plasiranih država članica (Grčka, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Luksemburg i Portugal) i Finske. U njihovom slučaju možemo pretpostaviti da je bankovni sustav u pretežno domaćem vlasništvu (gdje značajan dio otpada i na sektor države) te da su obveze tih banaka uglavnom adekvatno pokrivene imovinom, da postoje učinkoviti sustavi nadzora banaka i osiguranja depozita te da je u normalnim okolnostima smanjena mogućnost da država mora sanirati i dokapitalizirati banke u svom vlasništvu kako ne bi propale. Isto tako, na računima takvih banaka i sama država i njene jedinice u većini slučajeva drže vrlo visoke iznose svojih vlastitih depozita. Međutim, u slučaju pojave jače financijske krize troškovi državne sanacije takvih banaka na teret nacionalnog državnog proračuna mogu biti pozamašni (i na deficit, i na dug). U tom slučaju podaci Eurostata o visini ukupnih potencijalnih obveza jedinica financijskog sektora mogu ukazivati i na nekakvu hipotetsku gornju granicu troškova potencijalne sanacije banaka (u % BDP-a). Detaljna struktura ukupnih potencijalnih obveza država članica EU-a prikazana je u Tablici 1.

Grafikon 1: Ukupne potencijalne obveze država članica EU-a u 2016. (u % BDP-a)

Izvor: Eurostat Newsrelease 19/2018 i Eurostat Database

15


16

Tablica 1: Struktura ukupnih potencijalnih obveza država članica u 2016. (u % BDP-a) Ukupne Država potencijalne članica obveze BE

BG CZ

DK

62,7

13,6

11,1

39,2

Ukupne potencijalne obveze bez jedinica financijskog sektora

Državna jamstva

8,6

0,5

24,7

10,9

28,3

9,9

11,1

0,3

Obveze JPP-a izvan bilance države 0,1

0,0

0,0

0,2

Obveze jedinica u državnom vlasništvu koje nisu u sektoru države 51,7

38,0

29,1

10,9

42,8

36,4

13,1

10,8

DE

115,0

18,6

14,3

0,0

100,7

EL

150,4

14,3

6,1

0,1

144,2

EE IE

ES

FR

HR IT

15,1

45,4

33,7

67,2

13,1

54,3

CY

100,0

LU

94,4

LV LT

HU

MT

22,2 6,8

24,1

33,6

NL

108,0

PT

75,0

AT PL

RO SI

SK FI

SE

UK

48,6 41,8 9,6

67,8 4,4

70,7

54,3

52,7

14,9 9,0

11,0

24,4 7,9

25,0

23,8

22,2 6,7

20,0

14,8

30,4

19,7

1,5

1,9

7,7

5,2

2,6

2,4

9,4

1,5

0,9

12,9 8,1

14,1 3,7

34,0

20,5

5,7

2,2

19,9

12,6

27,7 4,1

50,2

34,9

15,1

7,1

5,6

9,6

0,0

28,0

10,5 8,3

Izvor: Eurostat Newsrelease 19/2018 i Eurostat Database

Državna jamstva odobrena pojedinim tvrtkama (najčešće javnim poduzećima u vlasništvu središnje ili lokalne države) vrlo lako mogu ući u obuhvat statistike duga opće države ako takva poduzeća ne mogu podmirivati svoje obveze prema vjerovnicima te ako država na temelju izdanih jamstava preuzme tu obvezu na sebe. Praksa izdavanja državnih jamstava vrlo je raznolika na području EU-a. Ukupni iznosi državnih jamstava na kraju

0,1

0,7

0,3

0,0

0,1

0,0

0,8

Od toga: obveze jedinica u financijskom sektoru

13,5

25,7

62,0

10,4

51,9

5,0

0,0

96,4 0,2

136,1 22,7

42,8 5,2

29,3

89,8

76,2

81,5

74,4

0,4

103,9

88,3

3,2

66,2

0,0 0,0

0,0

1,7

0,1

0,1

0,0

0,0

0,0

3,1

0,0

0,0

1,5

20,7 5,9

14,3

19,4

28,0 34,7 7,4

58,2 1,3

42,7

43,8

42,9

0,0 0,1

9,3

3,2

14,6 21,9

62,4 3,9

40,1 0,3

20,5

19,4

37,6

2016. kreću se u rasponu od 0 % u Slovačkoj (čije ukupne potencijalne obveze po svim osnovama iznose 4,4 % BDP-a) do čak 28 % u Finskoj (čije ukupne potencijalne obveze iznose 70,7 % BDP-a). Iako je u 2015. Grčka bila rekorder po visini državnih jamstava (27,8 % BDP-a), na kraju 2016. razina državnih jamstava u Grčkoj svedena je na svega 6,1 % BDP-a, što bi moglo značiti da je došlo do redovnog isteka trajanja pojedinih obveza po osnovi


jamstava u 2016. te do preuzimanja preostalih obveza po državnim jamstvima od strane države. Na taj je način u Grčkoj u velikoj mjeri smanjen rizik naglog povećanja duga u slučajevima pretvaranja nekog oblika potencijalnih obveza u stvarne dužničke obveze. Visoki iznosi državnih jamstava zabilježeni su još i u Austriji (20,5 %, u prethodnoj godini 22,9 % BDP-a), Njemačkoj (14,3 %, u prethodnoj godini 15,4 % BDP-a), Malti (14,1 % BDP-a), Luksemburgu (12,9 % BDP-a), Belgiji (10,9 % BDP-a) te Švedskoj (10,5 % BDP-a). Najveći je izdavatelj državnih jamstava u EU-u sektor središnje države, a u Danskoj, Finskoj i Švedskoj zamjetan je visok udio sektora lokalne države u ulozi odobravatelja jamstava. Za Belgiju, Francusku, Mađarsku, Irsku, Luksemburg, Poljsku, Portugal i Španjolsku karakteristično je da se velik udio aktivnih jamstava odnosi na jamstva odobrena financijskim institucijama u vrijeme globalne financijske krize kad su vlade tih država sanirale svoje posrnule banke. Što se tiče Hrvatske, udio državnih jamstava u BDP-u krajem 2016. iznosio je 2,6 % BDP-a (blagi porast u odnosu na 2015., kada je iznosio 2,2 %), što u konačnici svrstava Hrvatsku u grupu država članica s nižim udjelima državnih jamstava u BDP-u. Dio ukupnih potencijalnih obveza država članica predstavljaju i potencijalne obveze države po osnovi sudjelovanja u projektima javno-privatnog partnerstva (JPP), koje se bilježe izvanbilančno za vrijeme uspješnog odvijanja projekta. U slučajevima neuspjeha projekata JPP-a i aktiviranja zaštitnih klauzula, postoji mogućnost da država, u skladu s odredbama ugovora o JPP-u, mora na sebe preuzeti dugove privatnih partnera prema njihovim vjerovnicima, što se onda počinje bilježiti bilančno i ulazi u obuhvat duga opće države. Najveći iznosi potencijalnih obveza po osnovi JPP-a (u % BDP-a) zabilježeni su u Portugalu (3,2 %), Slovačkoj (3,1 %), Mađarskoj (1,7 %) te Velikoj Britaniji (1,5 %). Iako u Njemačkoj postoji mnoštvo projekata JPP-a, njihovi statističari iz predostrožnosti uopće ne bilježe izvanbilančne potencijalne obveze države po osnovi JPP-a (službeni podatak iznosi 0 % BDP-a), već ih od početka projekta preventivno bilježe na računima države (s pripadnim utjecajima na deficit i dug države). Devet država članica izjavilo je kako nisu imale obveze JPP-a zabilježene izvan bilance države (Bugarska, Češka, Njemačka, Francuska, Luksemburg, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Švedska). Što se tiče Hrvatske, potencijalne obveze države po osnovi JPP-a iznosile su krajem 2016. godine 0,1 % BDP-a. U većini država članica potencijalne obveze po osnovi JPP-a vezane su uz sektor središnje države, u Austriji, Belgiji i Španjolskoj uglavnom uz sektor savezne države dok su u pet država članica (Hrvatska, Estonija, Finska, Italija i Latvija) te obveze vezane uz sektor lokalne države. Potencijalne obveze jedinica u državnom vlasništvu koje nisu u sektoru države mnogo se razlikuju između država članica. Tijekom 2016. najviši iznosi (u % BDP-a) zabilježeni su u Grčkoj (144,2 %), Nizozemskoj (104 %), Njemačkoj (100,7 %), Cipru (89,8 %) i Luksemburgu (81,5 %).

Zanimljivo je primijetiti da je u samo godinu dana došlo do znatnog povećanja tih obveza u Grčkoj (s 91,4 % u 2015. na 144,2 % BDP-a u 2016.) i na Cipru (s 0 % na 89,8 % BDP-a), što je uglavnom posljedica naglog povećanja tih obveza u financijskom sektoru (banke). Istovremeno, u Njemačkoj je razina ukupnih potencijalnih obveza jedinica u državnom vlasništvu koje nisu u sektoru države smanjena sa 110,4 % BDP-a u 2015. na 100,7 % u 2016., jer su za otprilike isti iznos smanjene potencijalne obveze jedinica financijskog sektora (sa 105,8 % BDP-a u 2015. na 96,4 % u 2016.). Najmanje razine potencijalnih obveza kod jedinica u državnom vlasništvu koje nisu klasificirane u sektor države (u % BDP-a) tijekom 2016. zabilježene su u Slovačkoj (1,3 %), Litvi (5,9 %), Rumunjskoj (7,4 %), Hrvatskoj (10,4 %) i Češkoj (10,8 %). Iako Hrvatska bilježi udio tih obveza u relativno skromnom iznosu (10,4 % BDP-a), polovina tih obveza (5,2 % BDP-a) odnosi se na potencijalne obveze jedinica financijskog sektora koje su u vlasništvu države. S druge strane, potencijalne obveze financijskih jedinica u državnom vlasništvu u prethodno navedenim novijim državama članicama EU-a gotovo su zanemarive i kreću se u rasponu od 0 % (Češka) do 3,9 % BDP-a (Rumunjska).

Iz Eurostatovog Izvješća o potencijalnim obvezama sektora države u pojedinim državama članicama EU-a krajem 2016., vidljivo je da je najviša razina ukupnih potencijalnih obveza (iznad 100 % BDP-a) zabilježena u Grčkoj (150,4 % BDP-a, što predstavlja visok porast u odnosu na 2015. kad su iznosile 119,3 % BDP-a), a zanimljivo je da prvih jedanaest mjesta na ljestvici zauzimaju države članice europodručja. Republika Hrvatska je s udjelom potencijalnih obveza od 13,1 % BDP-a (odnosno 7,9 % BDP-a bez potencijalnih obveza jedinica financijskog sektora) pri samom dnu ljestvice, konkretnije na 24. mjestu, neposredno ispred Češke, Rumunjske i Litve. Udio državnih jamstava u BDP-u Hrvatske krajem 2016. iznosio je 2,6 % BDP-a (blagi porast u odnosu na 2015., kad je iznosio 2,2 %), što svrstava Hrvatsku u grupu država članica s nižim udjelima državnih jamstava u BDP-u. Potencijalne obveze države po osnovi JPP-a iznosile su krajem 2016. godine 0,1% BDP-a, a u slučaju Hrvatske te obveze vezane su pretežno uz sektor lokalne države. Udio potencijalnih obveza jedinica u državnom vlasništvu koje nisu u sektoru države u Hrvatskoj je relativno nizak (10,4 % BDP-a), no polovina tih obveza (5,2 % BDP-a) odnosi se na potencijalne obveze jedinica financijskog sektora koje su u vlasništvu države. Sve u svemu, eventualno istovremeno aktiviranje svih potencijalnih obveza u nekom od ekstremnih scenarija dovelo bi do povećanja razine duga opće države od najviše 13,1 % BDP-a, što je mnogo manje u usporedbi s istovrsnim scenarijima mogućih povećanja službenih pokazatelja duga na temelju aktiviranih potencijalnih obveza u ostalim državama članicama.

17


UDK: 334 18

Domagoj Badžim, mag.iur.*

Strategija proširenja EU-a na Zapadni Balkan – poruka državama da je EU spremna na proširenje

Europska komisija predstavila je 6. veljače 2018. novu Strategiju proširenja na Zapadni Balkan1 (dalje u tekstu: Strategija) koja je bila spomenuta u govoru o stanju Unije predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera iz 2017. koji se odnosio na reafirmaciju europske budućnosti zemalja Zapadnog Balkana. Od sastanka Vijeća Europe u Thessaloniki 2003., EU je uključena u budućnost tog područja kao sastavnog dijela EU-a. Ova Strategija odnosi se na šest država koje se često nazivaju WB-6 (Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija i Kosovo). Tijekom ove godine Komisija će započeti provoditi nekoliko inicijativa usmjerenih na poboljšanje demokratskog, institucionalnog i političkog okvira Unije do 2025. na temelju trenutno važećih sporazuma.

Federica Mogherini, visoka predstavnica Europske komisije za vanjsku politiku i sigurnost pri predstavljanju Strategije istaknula je kako Zapadni Balkan predstavlja dio Europe u kojoj svi dijelimo istu povijest, geografsku i kulturnu baštinu, iste prilike i izazove, kako danas tako i u budućnosti. Ova Strategija daje zajedničku, jasnu, nedvosmislenu i konkretnu perspektivu europskih integracija za svakog od šest partnera. Određivanje 2025. kao ključne godine za pristup navedenih država u EU, u prvom redu Crne Gore i Srbije,

ne znači krajnji rok već samo perspektivu za ulazak koja će isključivo ovisiti o rezultatima i brzini vođenja pregovora. Strategija stavlja fokus na navedene dvije države s kojima su pristupni pregovori otvoreni te je naveden indikativni prikaz koraka potrebnih kako bi se pristupni proces dovršio do 2025., a to su; ispunjavanje privremenih mjerila, osobito vladavine prava; definiranje zajedničkih stajališta EU-a u odnosu na ključna politička područja; zatvaranje pregovora; potpisivanje Ugovora o pristupanju; pristupanje – nakon ratifikacije Ugovora o pristupanju između svih država članica EU-a i zemlje ili zemalja pristupnica. Komisija je spremna pripremiti preporuke za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Makedonijom na temelju ispunjenih uvjeta. Uz kontinuirane napore i angažman, Bosna i Hercegovina mogla bi postati zemlja kandidatkinja. Kosovo ima priliku ostvariti održiv napredak provedbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Države WB6 i dalje moraju nastaviti u ispunjavanju ključnih uvjeta za članstvo. Kako bi ispunile sve uvjete za članstvo i pojačale svoje demokracije, još uvijek su potrebne opsežne i uvjerljive reforme te rješavanje pitanja u ključnim područjima kao što su vladavina prava, zaštita temeljnih ljudskih prava i prava manjina, reforma javne uprave, rješavanje bilateralnih

__________________________________________ * Domagoj Badžim, mag.iur., stažist u uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/communication-credible-enlargement-perspective-western-balkans_en.pdf


sporova i jačanje dobrosusjedskih odnosa. Uz ta pitanja, fokus je stavljen i na jačanje gospodarstva jer se trenutno nijedno tržišno gospodarstvo država WB6 ne može smatrati funkcionalnim. Europska unija ovom politikom proširenja želi nastaviti u smjeru jačanja stabilnosti među samim državama koji su obuhvaćene Strategijom. Posebno se to odnosi na rješavanje svih bilateralnih sporova koji još uvijek usporavaju put ka EU-u i moraju se rješavati bilateralno ili arbitražom. Definitivna i obvezujuća rješenja tih sporova moraju se pronaći i provesti prije pristupanja država EU-u. Johannes Hahn, povjerenik za europsku politiku proširenja izjavio je kako ova Strategija nema prečica te su kriteriji ulaska jasno zadani i moraju se ispuniti. Napredak će ovisiti isključivo o radu, volji i rezultatima svake pojedine države. Sljedeći koraci na putu država Zapadnog Balkana prema Europi– Koji je cilj inicijativa koje su ključni dio strategije proširenja?

Ovom Strategijom EU bi trebala pojačati svoj politički angažman na Zapadnom Balkanu, usredotočivši se na područja od zajedničkog interesa kao što su pravosuđe i unutarnji poslovi uključujući sigurnost i borbu protiv organiziranog kriminala, gospodarstvo i jedinstveno tržište, električnu energiju, prometnu i digitalnu politiku, socijalnu politiku, obrazovanje, istraživanja i inovacije, kao i vanjske poslove te obranu. Jačanjem svoje politike EU započinje provoditi niz vodećih inicijativa koje predstavljaju značajno povećanje angažmana EU-a u zemljama Zapadnog Balkana, što je od zajedničkog interesa. Strategijom je utvrđeno šest inicijativa i 57 konkretnih, inovativnih mjera. U nastavku, dan je kratak pregled inicijativa koje su temelj novih dokumenata vezanih uz proširenje. Jačanje podrške vladavini prava – Reforme bi u ovom području trebalo intenzivirati analizom zakonodavstva i prakse. U pregovaračkim okvirima za Crnu Goru i Srbiju poseban je naglasak na potrebi za reformama u području vladavine prava. Te radnje vezane uz konkretne pravosudne reforme, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, način su na koji treba osnažiti vladavinu prava.

Jačanje angažmana vezano uz sigurnost i migracije – Pojačana strateška i operativna suradnja s obzirom na sigurnost i migracije od ključne je važnosti za učinkovito i djelotvorno adresiranje postojećih sigurnosnih i terorističkih prijetnji. Premda je u ovom području već ostvaren značajan napredak, države Zapadnog Balkana trebale bi se više uključiti u rasprave o sigurnosnoj politici koje se odvijaju u EU-u na ad hoc osnovi. Pojačan angažman u borbi protiv terorizma i radikalizacije, suradnja u borbi protiv raznih vrsta organiziranog kriminala, potpora izgradnji kapaciteta u području kiber-sigurnosti i borbe protiv kiber-kriminala od strane agencija EU-a poput Interpola neophodan je u sljedećem razdoblju. Upravo s tim ciljem Komisija će uspostaviti i koordinirati Međuagencijsku radnu skupinu na razini EU-a. Podrška socioekonomskom razvoju – Predviđeno je povećano financiranje na područjima prometa, energetike, socijalnog sektora, okoliša i razvoja privatnog

sektora, uključujući digitalnu ekonomiju. Cilj je povezati socioekonomski razvoj u regiji s investicijskim prioritetima Unije kako bi se značajno pojačalo pružanje jamstava pod investicijskim okvirom za Zapadni Balkan u cilju privlačenja privatnih ulaganja u regiju, u punoj komplementarnosti s postojećom inicijativom. U cilju razvoja regionalnog gospodarskog područja, Komisija će još više olakšati trgovinu između EU-a i država Zapadnog Balkana. Kako bi se pojačali poduzetništvo i inovacije, Komisija će uvesti shemu podrške transferu tehnologije i startup-ovima diljem regije te pružiti podršku naporima usmjerenim na pametnu specijalizaciju kao i kružno gospodarstvo. Novom pojačanom socijalnom dimenzijom za države Zapadnog Balkana, Komisija će raditi na podršci zapošljavanju i provedbi socijalne politike u regiji, poticanjem odgovarajućeg angažmana svih razina vlasti, socijalnih partnera i civilnog društva. Trebalo bi predvidjeti veću financijsku potporu u socijalnom sektoru, osobito za ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, kako bi se pružila podrška socijalnoj uključenosti. Financiranje pod programom Erasmus+ udvostručit će se i uspostavit će se pilot-shema mobilnosti za učenike i učitelje u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u bliskoj suradnji sa svim dionicima, uključujući Europsku zakladu za izobrazbu. Povećanje povezanosti – Povećanje prometne i energetske povezanosti omogućit će povećanje konkurentnosti, gospodarskog rasta i sigurnosti opskrbe, a istodobno će biti važan preduvjet za gospodarsku integraciju sa zemljama Zapadnog Balkana. Komisija će raditi na osiguranju učinkovitijeg korištenja postojećih odredbi Instrumenta za povezivanje Europe s obzirom na zemlje Zapadnog Balkana.

Lansiranje Digitalne agende za Zapadni Balkan – Digitalna agenda za Zapadni Balkan smanjit će cijenu roaminga. Pružit će se podrška uvođenju širokopojasnog interneta u državama Zapadnog Balkana. Komisija će pružiti potporu izgradnji kapaciteta u području sigurnosti te digitalizaciji industrije u državama Zapadnog Balkana kako bi se osiguralo da svi sektori ostvaruju korist od digitalnih inovacija. Podrška pomirbi i uspostavi dobrosusjedskih odnosa – Dobrosusjedski odnosi trebali bi se daljnje razvijati uz pomoć inicijativa regionalne suradnje kojima se promiču obrazovanje, kultura, mladi i sport. Opseg i doseg Regionalnog ureda za suradnju mladih proširit će se. Uz povećano financiranje pod programom Erasmus+, Komisija će nastaviti promicati kulturnu povezanost s regijom. To će uključivati rad na zaštiti kulturnog naslijeđa država Zapadnog Balkana te promicanje njihovih kulturnih i kreativnih industrija. Cilj inicijativa je potaknuti zajednički rad na projektima i reformama, razmjenu znanja i iskustva te jačanje aktivnosti Europske unije u državama WB6. Važno je djelovati ne samo s razine institucija EU-a već što više uključiti i same države članice koje svojim znanjima mogu značajno ubrzati reforme u ovim državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU-u.

19


UDK: 304 20

Alen Halilović, mag. oec.*

Prihvatljivost sufinanciranja aktivnosti ugradnje liftova iz fondova EU-a Priličan broj upita dobili smo vezano uz mogućnosti sufinanciranja troškova ugradnje liftova u stambenim zgradama. Nažalost, radi pogrešno protumačenih uvjeta prihvatljivosti izdataka, mogućnosti financiranja projekata unutar specifičnih ciljeva Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, prihvatljivosti prijavitelja te prihvatljivosti korisnika, građanima se plasiraju pogrešne informacije o mogućnosti financiranja projekata ugradnje liftova u višestambene zgrade u okviru specifičnog cilja 9a3. Promicanje socijalne uključenosti i smanjenje nejednakosti poboljšanim pristupom socijalnim uslugama te prelaskom s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane socijalne infrastrukture unutar Prioriteta 8: Socijalno uključivanje i zdravlje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Uredbom EU br. 1301/20131 utvrđeno je da je, radi promicanja socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva, osobito u marginaliziranim zajednicama, nužno poboljšati pristup društvenim, kulturnim i rekreacijskim uslugama osiguravanjem infrastrukture malog kapaciteta, uzimajući u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom i osoba starije dobi.

Navedeno je i da Europski fond za regionalni razvoj podupire prioritete ulaganja u promicanje socijalne uključenosti i borbu protiv siromaštva i svakog oblika nasilja ulaganjem u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu promicanjem socijalne uključenosti boljim pristupom socijalnim, kulturnim i rekreativnim uslugama te prijelazom s usluga javnih ustanova na one koje se pružaju u zajednici.

Dakle, navedena Uredba svakoj državi članici omogućuje da u svojim strateškim dokumentima, u kojima definira što će se financirati iz fondova EU-a (operativnim programima), utvrdi različite mogućnosti financiranja projekata kojima će olakšati život osoba starije dobi što bi svakako, u kontekstu šireg projekta poboljšanja i olakšavanja uvjeta života osobama s invaliditetom i osobama starije dobi, mogla biti i ugradnja liftova u zgradama s četiri i više katova. Tako je u hrvatskom Operativnom programu Konkurentnost i kohezija u okviru Prioriteta 8: Socijalno uključivanje i zdravlje definiran Specifični cilj 9a3 kojim se nastoji promicati socijalna uključenost i smanjenje različitosti poboljšanim pristupom socijalnim uslugama te prelaskom

__________________________________________ * Autor je asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 Uredba (EU) br. 1301/2013 europskog parlamenta i vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006


s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane socijalne infrastrukture. Ono što se željelo postići je stvaranje dostupnih, adekvatnih i opremljenih prostora centara za socijalnu skrb, domova za starije i nemoćne i ostalih ustanova socijalne skrbi koji će služiti provedbi programa i aktivnosti procesa inkluzije tj. socijalnog uključivanja socijalno osjetljivih skupina.

Dakle, kad se Operativni program definirao u Republici Hrvatskoj (2014.) obuhvat projekata i krajnjih korisnika znatno je sužen i to na ustanove u socijalnoj skrb čime je onemogućeno financiranje male infrastrukture pa tako i ugradnje liftova u zgradama u privatnom vlasništvu. Samo se izmjenom Operativnog programa (a to je procedura koju država članica ne može odraditi sama već je potrebno odobrenje Europske komisije) može proširiti obuhvat i omogućiti i u Republici Hrvatskoj financiranje koje je regulativom donesenom na razini EU-a omogućeno. Uzimajući u obzir navedeno te uvažavajući činjenicu da su države članice odgovorne za provedbu programa i mjera u sklopu svojih operativnih programa kao i da je infrastrukturu za skrb za starije osobe (uključujući stambenu infrastrukturu i njezine prilagodbe) moguće sufinancirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, sljedeći korak koji je što prije potrebno napraviti jest pristupiti izmjenama Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Kad se Operativni program promijeni i omogući financiranje infrastrukturnih ulaganja s ciljem poboljšanja uvjeta života starijih osoba i osoba s invaliditetom u privatnim višestambenim zgradama, važno je naglasiti da će ulaganja u liftove biti prihvatljiv trošak, ali u kontekstu šireg projekta društvenog i socijalnog uključivanja starijih osoba. Dakle, neće se moći prijaviti samo ugradnja lifta kao projekt i trošak za refundaciju. Bitno je, također, napomenuti da je financiranje ugradnje liftova u višestambenim zgradama u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija postojalo kao mogućnost u Prioritetu 4c: Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije i Specifičnom cilju 4.c.2., ali, opet, ne kao zasebna kategorija, nego kao jedna od prihvatljivih aktivnosti u sklopu projekta energetske obnove višestambenih zgrada. Naime, jedan od uvjeta prihvatljivosti neke aktivnosti za financiranje je povezanost s projektom i nastanak u okviru tog istog projekta. Nažalost, poziv na koji su se mogli prijaviti zainteresirani prijavitelji (ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrade ili upravitelji zgrade) zatvoren je 31. siječnja 2017. i trenutno ne postoji mogućnost financiranja ugradnje liftova u višestambenim zgradama, čak ni kao jedna od prihvatljivih aktivnosti u sklopu energetske obnove višestambenih zgrada u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

S obzirom na iznimno velik interes koji građani i dalje iskazuju za sufinanciranje energetske obnove zgrada, bilo bi razumno pristupiti izmjeni Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i u ovom dijelu te osigurati nastavak provođenja projekata energetske obnove višestambenih zgrada.

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

21


22

Objavljen Poziv za podnošenje prijedloga za partnerstvo i Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava na području medija u 2018. i 2019. godini Glavna uprava za komunikacije (DG COMM) Europskog parlamenta objavila je novi poziv za podnošenje prijedloga za partnerstvo i Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje komunikacijskih aktivnosti namijenjenih promicanju i boljem razumijevanju identiteta, uloge i političke naravi Europskog parlamenta u području medija (televizija, radio i online mediji), posebice u kontekstu izbora za Europski parlament koji će se održati u svibnju 2019.

Sukladno Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europske unije, a posebno njezin članak 121. stavak 4. i članak 128., Europski parlament usvaja višegodišnji program rada za komunikacijske potpore koji obuhvaćaju razdoblje 2016. – 2019. Taj višegodišnji program rada za bespovratna sredstva provodi se objavljivanjem Poziva za dostavu projektnih prijedloga koji se redovito objavljuju na internetskim stranicama Europskog parlamenta. Program dodjele bespovratnih sredstava instrument je komunikacijske strategije Europskog parlamenta s ciljem doprinosa što široj i učinkovitijoj diseminaciji informacija o Europskom parlamentu građanima u državama članicama. Glavna ciljana skupina su mladi budući da Europski parlament smatra potrebnim poticati razumijevanje utjecaja Europskog parlamenta na donošenje odluka, pružiti više znanja o važnosti glasanja građana – posebice s obzirom na sljedeću europsku izbornu godinu. Angažiranje građana u mladoj dobi odlučan je korak ka osiguranju održivosti interakcija europskih građana i institucija u budućnosti.

Poziv za podnošenje prijedloga za partnerstvo

Svrha ovog Poziva je odabir potencijalnih korisnika (partnera) za provedbu aktivnosti koje sufinancira Europska unija (EU) u kategoriji medija. Cilj Europskog parlamenta je razviti višegodišnju suradnju s medijskim organizacijama koje aktivno rade na promociji uloge i aktivnosti Europskog parlamenta u području ispunjavanja ciljeva utvrđenih u programu višegodišnjih financijskih potpora. Odabranim partnerima bit će ponuđen Ugovor o partnerstvu s Europskim parlamentom na razdoblje

od najviše četiri godine. Ugovor o partnerstvu ima cilj osigurati stabilno i strukturirano okruženje u kojem partneri mogu prijaviti visokokvalitetne projektne prijedloge najkasnije do kraja višegodišnjeg programa dodjele bespovratnih sredstava (kraj 2019.) U skladu s njegovim uvjetima i odredbama, Ugovor o partnerstvu pruža okvir za međusobne odnose i razmjenu informacija između Europskog parlamenta i partnera na projektu u području provedbe partnerstva i odobrenih projekata.

Zainteresirane organizacije se za potencijalne partnere mogu prijaviti unutar tri kategorije: televizija, radio i online mediji. Unutar kategorija „televizija“ i „radio“ prihvatljive su organizacije koje emitiraju svoj program na europskoj, nacionalnoj ili regionalnoj razini dok za kategoriju „online mediji“ potencijalni partneri moraju biti osnovani najmanje dvije godine od dana podnošenja zahtjeva tijekom kojeg razdoblja su najmanje jednom tjedno objavili vijest, komentar ili analizu. Odabirom kategorije prijavitelj se prilikom prijave na Poziv na dostavu projektnih prijedloga može prijaviti samo za onu kategoriju koju je odabrao za partnerstvo. Podnositelji zahtjeva za partnerstvo moraju biti urednički neovisni i bez ograničenja distribucije. Također, moraju transparentno izvještavati o načinu financiranja svojih aktivnosti. Svi zainteresirani prijavitelji moraju raspolagati dostatnim ljudskim, financijskim, pravnim i operativnim kapacitetima za provedbu projekta samostalno ili u suradnji s partnerima. Kao dokaz o financijskim kapacitetima prijavitelj treba dostaviti financijska izvješća za prethodne dvije godine iz kojih je vidljivo da je na godišnjoj razini raspolagao s najmanje 150 000 eura prihoda. Prijavitelj, također, treba imati iskustva u provedbi projekata u području u kojem prijavljuje projektni prijedlog te potrebna znanja i vještine za provedbu projektnih aktivnosti.

Projektne aktivnosti trebaju obuhvatiti određeni broj ciljane skupine na nacionalnoj razini. Unutar kategorije „televizija“ projektne aktivnosti moraju obuhvatiti minimalno 2 % ukupnog broja gledatelja televizije na nacionalnoj razini ili najmanje 1 000 000 gledatelja na dnevnoj razini. Unutar kategorije „radio“ projektne aktivnosti moraju obuhvatiti najmanje 1 % ukupnog broja slušatelja radija na nacionalnoj razini ili 1 000 000


slušatelja na dnevnoj razini. Za kategoriju „online mediji“ projektne aktivnosti moraju obuhvatiti najmanje 2 % ukupnog broja korisnika interneta na nacionalnoj razini ili 1 000 000 posjetitelja na dnevnoj razini. Unutar kategorije „televizija „i „radio“ nije određena duljina i način prijenosa emisije, ali bitno je osigurati što je moguće veću vidljivost među ciljanom skupinom. Projektni prijedlozi mogu uključiti partnere u projektu koji mogu utjecati na kvalitetu aktivnosti i projektnih rezultata. Također, potiče se osmišljavanje kreativnih i inovativnih aktivnosti koji mogu doprinijeti većem broju pregleda emisije. Unutar kategorije „online mediji“ prihvatljive su sve aktivnosti odnosno kanali komunikacije koji su dostupni na internetu (uključujući i pružanje interaktivnih usluga i online demokracije koja uključuje poticanje i olakšavanje angažmana i sudjelovanje u europskom političkom procesu). Izvornost i inovativnost, dobar odabir ciljane skupine te kvalitetno utvrđena strategija promocije aktivnosti elementi su projekta koji se dodatno boduju prilikom evaluacije.

Partneri (organizacije koje su se uspješno prijavile za partnerstvo u sklopu ovog poziva na dostavu prijedloga u 2016. i 2017.) odabrani su za cijelo vrijeme trajanja višegodišnjeg programa za dodjelu bespovratnih sredstava (2016. – 2019.) stoga se ne moraju ponovno prijavljivati za partnerstvo. Prijavitelji koji su prethodnih godina podnijeli zahtjev za partnerstvo, a koji je odbijen, mogu se ponovno prijaviti za partnerstvo u 2018. Popis trenutno odobrenih partnera u Hrvatskoj: 1. Hrvatska radiotelevizija 2. Hrvatska izvještajna novinska agencija 3. Obiteljski radio d.o.o. 4. Radio Dalmacija d.o.o. 5. Radio Kaj d.o.o. 6. Radio Slavonija 7. Večernji list d.o.o. Aktivnosti

Rok za podnošenje prijedloga za partnerstvo je 28. veljače 2018. Podnositelj zahtjeva treba preuzeti prijavni obrazac koji je dostupan na internetskim stranicama Europskog parlamenta zajedno s Uputama za ispunjavanje prijavnog obrasca.

Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava na području medija

Svrha ovog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava je odabir konkretnih projektnih prijedloga za dodjelu potpore u kategoriji medija. Samo organizacije koje već jesu partneri Europskog parlamenta odnosno kojima su odobreni zahtjevi u sklopu Poziva za podnošenje prijedloga za partnerstvo ili organizacije koje su uspješno podnijele zahtjev za partnerstvo u 2018. te su u fazi evaluacije mogu podnijeti prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava. Međutim, bespovratna sredstva mogu biti dodijeljena samo organizacijama koje su odabrane kao partneri Europskog parlamenta. Ciljevi projektnih prijedloga trebaju biti u skladu s ciljevima programa i akcijskim planom prijavljenim u sklopu zahtjeva za partnerstvo. U okviru Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava organizacija može podnijeti samo jednu prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava u istoj kategoriji (televizija, radio i / ili online mediji) u kojoj je akreditirana kao partner.

Odarim ciljane skupine treba biti baziran na temelju temelju relevantnog istraživanja, posebno u području sudjelovanja na prošlim europskim izborima ili nacionalnim izborima te njihovom stajalištu prema Europskoj uniji i Europskom parlamentu. Poziv na dostavu projektnih prijedloga u kategoriji medija objavljen je 15. veljače 2018. za projekte koji se provode u 2018., a sljedeći će rok biti objavljen početkom rujna 2018. za projekte koji se planiraju provesti u 2019. Samo se uspješno prijavljeni partneri (odabrani u 2016., 2017. i oni koji su podnijeli zahtjev za partnerstvo u 2018.), mogu prijaviti putem dodijeljenog identifikacijskog broja za partnerstvo.

Poziv za dostavu projektnih prijedloga iz proračuna za 2018.

Poziv za dostavu projektnih prijedloga iz proračuna za 2019.

31. ožujka 2018.

15. listopada 2019.

Objava Poziva za dostavu projektnih prijedloga

15. veljače 2018.

Obavijest prijaviteljima

21. svibnja 2018.

Rok za dostavu projektnih prijedloga Evaluacija projektnih prijedloga

Potpisivanje Ugovora o provedbi projekta

1. travnja – 10. svibnja 2018. 31. svibnja 2018.

Najraniji datum početka provedbe projekta 1. lipanj 2018. Najkasniji datum početka provedbe projekta

Maksimalno trajanje provedbe projekta

30. lipnja 2019.

13 mjeseci

1. rujna 2018.

15. listopada – 30. studenog 2018.

15. prosinca 2018. 1. siječnja 2019. 1. siječnja 2019. 30. rujna 2019. 9 mjeseci

23


24

Ukupna indikativna financijska alokacija u okviru ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2018. i 2019. iznosi 3 750 000 eura. Maksimalna stopa sufinanciranja iznosi 60 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Ocjenjivanje kvalitete projektnih prijedloga

Cilj ocjenjivanja je kvalitativna procjena projektnih prijedloga sukladno kriterijima odabira zadanim Pozivom.

Podnositelj zahtjeva treba preuzeti prijavni obrazac koji je dostupan na internetskim stranicama Europskog parlamenta http://www.europarl.europa.eu/contractsand-grants/en/20150201PVL00100/Grants zajedno s Uputama za ispunjavanje prijavnog obrasca. Popis odobrenih projekata u 2017. može se pronaći ovdje: http://www.europarl.europa.eu/tenders/2017_List_of_ grants_awarded.pdf

Kriterij dodjele i pitanja za kvalitativnu procjenu

Relevantnost projektnog prijedloga u odnosu na svrhu i ciljeve Poziva

Bodovi

Relevantnosti glavnog i specifičnih ciljeva prijedloga projekta u odnosu na svrhu i ciljeve Poziva

5

Relevantnosti ciljane skupine u odnosu na ciljeve projekta

10

Doseg projektnih aktivnosti izvan ciljane skupine, uključivanje mreže multiplikatora i partnera na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini

10

Usklađenost projektnih aktivnosti s identitetom, vrijednostima i misijom Europskog parlamenta Kvaliteta projektnog prijedloga

Doseg projektnih aktivnosti prema ciljanoj skupini

Promocija projektnih aktivnosti i metode diseminacije projektnih rezultata Održivost projektnih rezultata

Kreativnost i inovativnost projektnih prijedloga Kreativnost projektnih aktivnosti

Inovativni pristup u razvoju projektnih aktivnosti Europska dimenzija

Transnacionalna suradnja s drugim medijima

Prijevod/titlovanje programa na druge službene jezike EU-a Metodologija provedbe

5

10 5

5

20

30

5

10

5

10

5 5

Kvaliteta projektnog tima u odnosu na specifične ciljeve projektnog prijedloga

5

Relevantnost ključnih pokazatelja provedbe projekta

10

Usklađenost proračuna projektnog prijedloga s projektnim elementima te mjerljivim ishodima i ciljevima

5

Kvaliteta predloženih aktivnosti, metode provedbe projekta te monitoring projekta

Maksimalan broj bodova

5

20

Usklađenost proračuna projektnog prijedloga s projektnim elementima te mjerljivim ishodima i ciljevima

Usklađenost dosega projekta sa zatraženim iznosom sufinanciranja UKUPNO

5

10 100


25

Škola ambasador Europskog parlamenta

Škola ambasador Europskog parlamenta

Aktivnosti ureda

ŠIBENSKI LIST, 22.2.2018 Intervju za Šibenski list

SEMINAR, 23.2.2018. Maletić: “Ključno je mlade učiti novim vještinama i osposobiti ih za poslove budućnosti” Zastupnica Ivana Maletić 23. veljače održala je izlaganje na seminaru programa “Škola ambasador Europskog parlamenta” održanog u Kući Europe na kojem su sudjelovali profesori srednjih škola iz cijele Hrvatske koji će u školskoj godini 2017./2018. biti ambasadorice i ambasadori seniori Europskog parlamenta.

Taj program već se drugu školsku godinu za redom provodi u Hrvatskoj, a stečeno znanje ambasadorice i ambasadori seniori moći će prenijeti svojim učenicima – mlađim ambasadorima Europskog parlamenta u 25 srednjih škola iz čak 20 hrvatskih gradova. Na seminaru se posebno raspravljalo o tome kako mladima omogućiti razvijajnje talenata i najnovijih vještina poput timskog rada, kritičkog promišljanja, spremnosti na rizike, poduzetništva i inovacija. „Samo na tim temeljima možemo izgraditi konkurentno društvo i gospodarstvo, a mlade pripremiti za poslove budućnosti”, istaknula je zastupnica. Na kraju izlaganja zastupnica je zahvalila profesorima ambasadorima programa „Euroscola“ na naporu koji ulažu u rad s mladima. „Želim vam zahvaliti na entuzijazmu koji imate i energiji koju ulažete kako bi naše mlade naučili o načinima funkcioniranja EU-a i mogućnostima koje im se pružaju”, zaključila je zastupnica.

Zastupnica Maletić dala je 22.veljače intervju za Šibenski list. U tom intervjuu zastupnica se osvrnula na pitanje Pelješkog mosta, iskorištenosti fondova EU-a na području Šibenika i Šibensko-kninske županije te predsjedanje Europskom inicijativom “Knowledge4Innovation” na čijem je mjestu zastupnica naslijedila Jerzya Buzeka, poljskog zastupnika koji je ujedno bio i predsjednik Europskog parlamenta. O tome i drugim aktualnostima možete više pročitati na: http://bit.ly/2FtP8oq

SASTANAK S PREDSTAVNICIMA HRVATSKE INDUSTRIJE VIDEOIGARA (GAMING INDUSTRY), 16.2.2018.

Zastupnica Maletić održala je u petak, 16. veljače sastanak s predstavnicima hrvatske industrije videoigara (gaming industry) u Zagrebu. Na sastanku je sudjelovao predstavnik hrvatskog klastera industrije videoigara Andrej Kovačević, predstavnik tvrtke videoigara „Intercorona“ Mario Mihoković, vlasnik časopisa REBOOT i organizator najvećeg sajma videoigara u ovom dijelu EU-a Damir Đurović te predstavnik i direktor razvojne agencije „SIMORA d.o.o.“ Mario Čelan. Globalni prihodi industrije videoigara za 2017. procjenjuju se na 116 milijardi američkih dolara, godišnja stopa rasta od 8 do 10 % nije bila pod utjecajem globalne ekonomske krize, a projekcija globalnih prohoda do 2020. je 143 milijarde američkih dolara.


26

Sastanak s predstavnicima hrvatske industrije videoigara

Posjet Glini

Prvi sistematizirani uvid u stanje industrije videoigara u Hrvatskoj pružio je Ekonomski institut u Zagrebu koji je 2015. proveo projekt „Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“. Mapiranje je pokazalo kako je u Hrvatskoj tada poslovalo desetak trgovačkih društava specijaliziranih za proizvodnju računalnih i video igara, a riječ je, uglavnom, o mikro i malim poduzećima. Mapiranje je također utvrdilo i pokazatelje prosječnih stopa rasta u razdoblju od 2009. do 2013. (prema podacima s tražilice Poslovna Hrvatska), a prema kojima je vidljiv rast broja zaposlenih u industriji videoigara od 31,6 % godišnje, prosječni rast ukupnih godišnjih prihoda od 50,4 % godišnje te rast izvoza u prosjeku za 58,4 % godišnje. Zastupnica Maletić s predstavnicima je raspravljala o položaju i utjecaju industrije videoigara u Hrvatskoj i svijetu, utjecaju ove vrste industrije na cjelokupno gospodarstvo Hrvatske, problemima s kojima se hrvatska industrija videoigara susreće na nacionalnoj, ali i na svjetskoj razini kao i mogućnostima za rast i rješenjima za ostvarenje potencijala. Predstavnici industrije videoigara u Hrvatskoj istaknuli su kako su, iako je ova hrvatska industrija mlada, sigurni da se mogu ravnopravno natjecati s drugim europskim državama i biti bolji od njih. Kao ključne probleme naveli su neusklađenost prijedloga novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima s potrebama industrije videoigara te nedostatak podrške za zajedničko predstavljanje industrije na velikim svjetskim događanjima. Posebno su istaknuli nedostatak akademskih programa te su tom prilikom ukratko predstavili inicijativu koja je pokrenuta s nekoliko fakulteta u Hrvatskoj (Akademijom dramskih umjetnosti, Akademijom likovnih umjetnosti, Fakultetom elektrotehnike i računarstva, Fakultetom organizacije i informatike) za uvrštavanje obrazovnih programa usmjerenih na poduzetničke djelatnosti potrebne za proizvodnju računalnih igara koje će pridonijeti obrazovanju i osposobljavanju stručnjaka u skladu sa specifičnim potrebama.

GLINA, 16.2.2018. Posjet i predavanje zastupnice Ivane Maletić u Glini Zastupnica Maletić posjetila je 16. veljače Glinu gdje je, u organizaciji udruge za obrazovanje, kulturu i razvoj civilnog društva LUTUM održala predavanje na temu „Potencijali i koristi fondova EU-a”. Prije predavanja zastupnica je održala radni sastanak u Gradskoj upravi Grada Gline na kojem su sudjelovali gradonačelnik Stjepan Kostanjević i njegov zamjenik Dario Žinić sa suradnicima te župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić.

U sklopu predavanja na kojem su sudjelovali predstavnici civilnog sektora, gradske uprave, poduzetnici i zainteresirani građani zastupnica je napomenula važnost uključivanja civilnog sektora u donošenje strateških dokumenata i planova na lokalnoj razini, utvrđivanju potencijala i definiranje prioriteta. „To je sve dio temelja pametne specijalizacije na kojoj u Hrvatskoj još moramo jako puno raditi kako bi se u budućnosti fondovima EU-a mogli koristiti što ciljanije prema potrebama stanovništva pojedinog kraja te onda svi zajedno imali koristi, da nam se ne dogodi da se odrade neki projekti koji na kraju nemaju svoju pravu vrijednost i stvarnu primjenu“, istaknula je zastupnica Maletić.

„Udruge mogu, gledajući koji su potencijali određenog kraja, razviti određene obrte i pomoći u razvijanju novih zanimanja i novih znanja. Pozivi za dostavu projektnih prijedloga Europskog socijalnog fonda krenut će uskoro, već u prvoj polovici ove godine očekujemo prvi natječaj za udruge, za razvoj posebnih zanimanja. Ovdje ima puno potencijala i upravo o tome ćemo razgovarati, da vidimo što je najzanimljivije za vašu lokalnu sredinu. Za mlade i djelovanje udruga, bitan je program Erasmus+ koji je važan za dodatne edukacije, razmjene znanja i iskustava s mladima iz drugih država članica te prekograničnu


27

Emisija “Neeformalno” suradnju koja je ovdje bila dosta iskorištena. Naravno, ja ću uvijek staviti naglasak na poduzetništvo i gospodarstvo jer nam je to broj jedan za ostanak mladih i privlačenje novih mladih talenata“, naglasila je zastupnica Maletić.

Zastupnica Maletić poručila je na kraju kako su najvažniji znanje, argumenti, jasni stavovi i ciljevi. „Ako imate cilj, onda ćete do njega i stići, ako ne znate kamo idete, teško ćete nešto napraviti. Stoga ćemo pokušati zajedno definirati što se najbolje može, koristeći se fondovima EUa, napraviti ovdje u Glini“, zaključila je Maletić.

PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU, 12.2.2018. Sastanak s pravobraniteljicom za djecu Helencom Pirnat Dragičević

Zastupnica Maletić susrela se 12. veljače s pravobraniteljicom za djecu Helencom Pirnat Dragičević i zamjenicom Majom Gabelica Šupljika s ciljem nastavka uspješne suradnje zastupnice Maletić i pravobraniteljice za djecu u promicanju i zaštiti ljudskih prava djece u Hrvatskoj.

Budući da politike, zakonodavstvo i djelovanje EU-a svakodnevno utječu na život djece diljem svijeta, zastupnica Maletić prepoznala je priliku da se preuzeta Konvencija UN-a o pravima djece, Lisabonski sporazum i Povelja Europske unije o temeljnim pravima, ostvare u konkretnim rezultatima za boljitak djece. Kako su djeca najosjetljiviji segment društva, Europska mreža pravobranitelja za djecu (ENOC) pokrenula je inicijativu prerastanja postojeće Međugrupe o dječjim pravima u Europskom parlamentu u odbor nadležan isključivo za djecu. Novim odborom napravila bi se procjena utjecaja trenutnih propisa na položaj djece u društvu i razmotrila bi se tema glede djela proračuna Europske unije koji se odvaja i ulaže u djecu.

Glavna tema sastanka bio je tzv. dječji proračun odnosno sažetak proračunskih sredstava za djecu čime bi se transparentnije raspolagalo novcem namijenjenim za ostvarivanje dječjih prava. U Europskoj uniji samo osam država članica (Belgija, Danska, Francuska, Latvija, Nizozemska, Slovačka, Španjolska i Švedska) u svojim godišnjim državnim proračunima alociraju sredstva namijenjena djeci. Na sastanku je zaključeno da postoji više mogućnosti kojima se može potaknuti njegovo uvođenje, od korištenja sustavima klasifikacije za praćenje državne potrošnje do upotrebe kriterija Europske komisije i Svjetske banke te povezivanja europskog proračuna s nacionalnim u alokaciji sredstava za djecu. Osim pitanja izrade sažetka proračunskih sredstava za djecu, razgovaralo se i o dječjem siromaštvu, praćenju rada udruga za djecu te o kvaliteti održivosti njihovih programa. U Hrvatskoj još uvijek ne postoje zasebni podaci o sredstvima namijenjenima djeci na nacionalnoj i lokalnoj razini zbog čega nije vidljivo koliko se sredstava iz državne riznice osigurava za ostvarivanje prava djece. Dok podaci o postotku siromašne djece u svijetu nisu ohrabrujući, stopa relativnog siromaštva djece u Hrvatskoj za sedam je posto veća od prosjeka europskih zemalja.

VEČERNJI LIST, 11.2.2018. Zastupnica Maletić među 30 vrhunskih lidera za budućnost Hrvatske

Ove godine navršava se pet godina od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Tom prilikom Večernji list odabrao je 30 potencijalnih lidera za budućnost Hrvatske koji su se dosad iskazali radom, vizijama i odgovornošću prema građanima i društvu u cjelini. Među potencijalnim liderima nalazi se i zastupnica Maletić. Osim stručnih kompetencija jedan od kriterija pri odabiru bilo je pokazivanje ambicija za preuzimanje vodstva u Hrvatskoj. Cijeli članak možete pročitati na poveznici: http://bit.ly/2EljzzS


28

28. obljetnica utemeljenja HDZ-a Šibensko-kninske županije.

GOSTOVANJE U EMISIJI „NEFORMALNO“, 10.2.2018. Zastupnica Ivana Maletić gostovala je 10. veljače 2018. u emisiji „Neformalno“ Mislava Bage, na Dnevniku Nove TV. Tom prilikom zastupnica Maletić prisjetila se svojih školskih i studentskih dana te rada u Ministarstvu financija. Zastupnica je istaknula kako joj je košarka najdraži sport koji je obožavala igrati u djetinjstvu. Cijeli intervju možete pogledati na poveznici: http://bit.ly/2ESQA2J

28. OBLJETNICA HDZ-a ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE, 9.2.2018.

Zastupnica Maletić prisustvovala je 9. veljače proslavi 28. obljetnice utemeljenja HDZ-a Šibensko-kninske županije. Tom prilikom održala je kratak govor u kojem je srdačno čestitala obljetnicu i naglasila kako je u Šibeniku rođena i u njemu provela najvažnije dane – djetinjstvo u kojem se postavlja temelj za dalje. „Rasti uz Međunarodni festival djeteta znači razvijati kreativnost, ljubav prema novom i drugačijem, otvorenost prema svim ljudima. Takvi su naši Šibenčani, takva je cijela naša županija. Vikende sam provodila kod bake i djeda u Mirlović Zagori, općina Unešić, uz igre, berbe, domaće životinje – svega je bilo, i djece i poljoprivrede. Najvažnije je vratiti život našim malim općinama, pomoći obiteljskim gospodarstvima, umrežiti ih s turizmom, povezati, ojačati. Potencijal je velik, imamo zaštićeni drniški pršut, najbolju janjetinu, koze, sireve, masline, vino, najveći dio ekološki uzgojen, posebne vrhunske kvalitete. To može i mora uspjeti”, istaknula je zastupnica Maletić. Čestitala im je na projektima, zajedništvu i povezivanju, radu i trudu i naglasila kako je to put do uspjeha. „Poslušajmo naše ljude, neka strategije budu odraz njihovih potreba. Potaknimo inovativnost, uložimo u novo, stvarajmo visokovrijedne proizvode kako bi plaće bile veće, a život naših ljudi kvalitetniji.

Trebamo ih ovdje u našoj županiji, u općinama i gradovima, gdje znaju i vole živjeti. HDZ je obitelj, HDZ je snaga koja ima znanje, voli svoju domovinu i želi učiniti jakim svaki njen dio.”, zaključila je zastupnica Maletić.

KONFERENCIJA , 30.1.2018.

Konferencija “Acceleration of R&D&I Projects in Water and Waste Management in Southeast Europe Countries” održala se 30. siječnja u Europskom parlamentu u Bruxellesu, u zajedničkoj organizaciji ureda zastupnice Maletić i časopisa Komunal. Predavači na konferenciji pružili su novu perspektivu i odgovore na pitanja oko jačanja poticajne inovacijske klime unaprijeđenjem promidžbe i komercijalizacijom inovacija te financiranjem iz fondova EU-a. Vrhunac ovog dvodnevnog događanja održanog od 29. do 31. siječnja 2018. bio je stručni skup u Europskom parlamentu uz sudjelovanje renomiranih eurozastupnika i predstavnika Europske komisije. Već se proteklih godina za većinu sektorskih dionika nametnula potreba aktivnijeg sudjelovanja u procesu odlučivanja EU-a oko tema zaštite okoliša i komunalnog gospodarstva. Dio ovogodišnjih studijskih posjeta i kontakata B2B odvijao se u Londonu i Bruxellesu, gdje se okupio rekordan broj sudionika, donositelja odluka, direktora, načelnika, gradonačelnika i župana te predstavnika sektorskih udruga i visoko-obrazovnih institucija. Sugovornici su bili važni donositelji odluka na razini EU-a, uključujući predstavnike vodećih europskih institucija. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić bila je domaćin ovoj konferenciji na visokoj stručnoj razini, a organizirala je i radni doručak u Parlamentu, gdje su okupljeni brojni hrvatski zastupnici – Davor Škrlec, Željana Zovko, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Marijana Petir, Ivan Jakovčić i Jozo Radoš – iz prve ruke dobili mnogobrojne prijedloge za poboljšanje stanja i komunikacije hrvatskih dionika prema Bruxellesu.


Vijesti iz Europskog parlamenta

ODBOR ZA PRORAČUN, 24.1.2018.

Na Odboru za proračun 24. siječnja održana je rasprava o novom višegodišnjem financijskom okviru i vlastitim prihodima proračuna EU-a na kojoj je sudjelovao i povjerenik Ottinger. Zastupnica Maletić naglasila je kako glavni prioritet treba biti jaka kohezijska i poljoprivredna politika te da je smanjenje proračuna za ove dvije politike neprihvatljivo. Kohezijska politika vezana je uz sve nove prioritete koji se žele podržati, iz ESI fondova financiraju se i digitalizacija, i klimatske promjene, i inovacije, a, usto, ova politika ima dodatnu vrijednost – solidarnost koja se ne postiže uvođenjem i jačanjem prioriteta na razini programa EU-a. Za jačanje nadzora na vanjskoj granici, suzbijanje terorizma, pomoć migrantima, razvoj zajedničke europske obrambene politike, te za veću razvojnu pomoć trećim državama izvori financiranja ne smiju biti u rezanju kohezijske, poljoprivredne politike ili fondova za mlade poput Erasmus+. Za ove izazove potrebni su dodatni izvori financiranja i više sinergije s nacionalnim proračunima.

REGI, 20.2.2018. Maletić: “Za provedbu strukturnih reformi volja i odlučnost važnije su od novca”

Na Odboru za regionalni razvoj 20. veljače nakon rasprave o radu Revizorskog suda na području kohezijske politike održana je rasprava o Programu potpore strukturnim reformama u državama članicama na kojoj je sudjelovao potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Uredba o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama donesena je u svibnju 2017. Program traje od 2017. do 2020., a za provedbu je bilo osigurano 142,8 milijuna eura. Kako su zahtjevi država članica za korištenjem pomoći iz ovog programa nekoliko puta veći od dostupnih sredstava, odlučeno je da je proračun Programa potrebno povećati za 80 milijuna eura te je u tijeku procedura izmjene regulative, a zastupnica Maletić je izvjestiteljica u sjeni. Provedba strukturnih reformi je, uz investicije i odgovornu fiskalnu politiku, ključna za dugoročno održiv i visok rast. „Kohezijskom politikom osiguravaju se sredstva za investicije, ali ako države istovremeno ne provode strukturne reforme tada su ta sredstva na dugi rok bačena jer ne pomažu razvoju države već odgodi odnosno ublažavanju pada. Upravo zato važno je povezati program potpora strukturnim reformama s kohezijskom politikom.“, istaknula je u raspravi zastupnica Maletić. Međutim, problem koji se javlja s druge strane je činjenica da su za strukturne reforme potrebne politička volja, odlučnost i, često, potpora svih segmenata društva te regionalne i lokalne razine. „Hoće li ovaj program osigurati provedbu reformi, posebno ako pomoć traže središnje države bez uključivanja lokalne i regionalne razine te ostalih zainteresiranih skupina društva? Možemo li očekivati rezultate ako nema stvarne potpore provedbi reformi za koje je država zatražila pomoć?“, upitala je zastupnica te dodala

kako je važno detaljno analizirati mogućnosti provedbe Programa kako ne bi na kraju države u Programu našle krivca kojeg mogu okriviti za eventualne neuspjehe u provedbi ili loš imidž, a to je EU. Jako je važno i što će biti izvor sredstava za Program potpore strukturnim reformama. Ne želimo da se kohezijskom politikom koristi uvijek kao izvorom za nove instrumente, a već u ovom trenutku države članice financiraju reforme iz tehničke pomoći. Jedan od prijedloga je omogućiti im da rezervu za izvrsnost iskoriste za provedbu strukturnih reformi iako je ona prvotno predviđena za dodatno financiranje projekata. Komisija ovih dodatnih 80 milijuna eura namjerava financirati iz instrumenta fleksibilnosti koji na godišnjoj razini iznosi 471 milijun eura i služi upravo za financiranje rashoda za koje nema sredstava unutar zadanih limita u proračunu.

REGI, 20.2.2018. Maletić: “Prestanimo nametanjem brojnih procedura štititi poduzetnike od njih samih”

Na sjednici Odbora za regionalni razvoj (REGI) 20. veljače održana je razmjena mišljenja s Illianom Ivanovom, članicom Europskog revizorskog suda koja je prezentirala rad Suda na području kohezijske politike. Ivanova je na početku svog izlaganja istaknula trend smanjenja broja nepravilnosti u području poštivanja i provedbe propisa. „Broj i postotak utvrđenih nepravilnosti se iz godine u godinu smanjuje, ali je još uvijek iznad dopuštene razine od 2 % i u 2016. je iznosio 4,8 %. Najviše nepravilnosti vezano je uz procedure javne nabave i prihvatljivost troškova”, istaknula je. Zanimljivo je da tijekom revizije projekata koji su provedeni prema pravilima metode pojednostavljenih troškova nije bilo uočenih nepravilnosti. Revizori su u provedbi utvrdili česte probleme s produženjem rokova provedbe i povećanjem troškova u odnosu na ugovorene te nedostatak dobro postavljenih indikatora po kojima se može pratiti uspješnost postizanja rezultata. Države zbog utvrđenih nepravilnosti gube novac i zato je zastupnica Maletić upitala predstavnicu Revizorskog suda Ilianu Ivanovu jesu li nepravilnosti na razini primjene u procedurama javne nabave najčešće kod poduzetnika. “Trebamo pojednostavniti korištenje sredstvima EU-a i prestati nametati poduzetnicima primjenu procedura javne nabave. Time poduzetnike pokušavamo zaštititi od njih samih jer je njihov cilj sigurno dobiti što bolje i kvalitetnije proizvode i usluge po što nižoj cijeni, a smatram da im za postizanje tog cilja nije potrebno poznavanje nimalo jednostavnog Zakona o javnoj nabavi”, istaknula je zastupnica. Zastupnica je naglasila i da bi pogreške vezane uz troškove veće od ugovorenih Revizorski sud trebao analizirati i prezentirati na sustavan način kako bi se moglo zaključiti je li riječ o namjernom davanju nižih ponuda pa kasnijem povećanju cijena ili je zaista riječ o nepredviđenim okolnostima zbog kojih dolazi do povećanih troškova.

29


30

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta PLENARNA, 9.2.2018. Maletić: “Nema rasta plaća bez veće produktivnosti i financiranja rizičnijih, inovativnih poslovnih pothvata“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, 5. veljače održana je rasprava o Godišnjem izvješću Europske središnje banke na kojem su sudjelovali predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi i povjerenik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi i na početku je pohvalila aktivnosti Europske središnje banke koja je svojim mjerama omogućila razdoblje povoljnog financiranja i smanjivanje razlika u visini kamatnih stopa među državama članicama što se u praksi itekako osjeća, ne samo na području eurozone nego i u državama članicama izvan eurozone, pa tako i u Hrvatskoj.

Zastupnica je istaknula kako su mjere ESB-a značajno doprinijele stvaranju uvjeta stabilnosti, predvidljivosti, sigurnosti i povjerenja, a to su glavni preduvjeti rasta investicija i poticanja novih poslovnih pothvata. Jedan od nedostataka koji je predsjednik Draghi istaknuo analizirajući gospodarske pokazatelje, dosadašnji rast te buduća predviđanja, je nedovoljan rast plaća zbog čega se povećavaju ekonomske i socijalne nejednakosti među ljudima i regijama. Zastupnica je, polazeći iz toga, komentirala: “Za snažniji rast i smanjivanje nejednakosti u razvijenosti među državama članicama potrebne su inovacije, nova znanja i vještine koji su temelj naprednih tehnoloških rješenja što je ključ za rast produktivnosti, a bez svega toga nema stabilnog i značajnog rasta plaća. Međutim, nedostaju izvori financiranja upravo

za inovativne i rizične projekte koji nas vode u razvoj”, istaknula je zastupnica Maletić. Zaključila je da je važno promijeniti modele financiranja i dati šansu poduzetnicima s novim idejama, rizičnijim projektima, pa i onima koji su opterećeni dugovima, ali imaju izvrsne poslovne planove i osigurana tržišta. Europa treba više hrabrosti.

Tijekom izlaganja Draghi je napomenuo da je gospodarstvo u eurozoni u stalnom rastu, realni BDP na europodručju u 2017. povećao se za 2,5 %, broj zaposlenih za 7,5 milijuna od 2013., a stopa nezaposlenosti na razini je od 8,7 % što je najniža stopa nezaposlenosti u posljednjih devet godina. U svim glavnim sektorima, industriji, građevinarstvu i tržišnim uslugama došlo je do porasta zaposlenosti, a kao jedan od ključnih pokretača rasta Draghi je naveo jačanje malih i srednjih poduzetnika. „Pozitivni trendovi potaknuti su i ojačani mjerama monetarne politike ESB-a koje su olakšale uvjete financiranja za kućanstva i za poduzeća, pri čemu su mali i srednji poduzetnici imali najviše koristi.“, istaknuo je Draghi.

Ipak, na još je dosta područja potrebno raditi kako bi se rast održao i pojačao. Dosadašnji rast ne prati i rast plaća, a razlog za to je još uvijek niska produktivnost te kvaliteta novih radnih mjesta. Riječ je o radnim mjestima na pola radnog vremena ili o privremenom radu stoga su i plaće niže. Tako je Draghi objasnio zašto je nominalni rast plaća sporiji od očekivanog. U nastavku je predsjednik ESB-a istaknuo: „Uvjeti kredita u svim su se zemljama i sektorima poboljšali, a poboljšava se i naplata zajmova. Prije četiri godine započet je oporavak investicija, ali nismo još došli do brojki prije krize.


Iako se situacija za kreditiranje poboljšala, nema razloga za euforiju. Povoljne uvjete financiranja održavat ćemo i u sljedećem razdoblju.“

Na kraju svog izlaganja Draghi je rekao kako krajem svibnja ove godine očekuje znatno veći stupanj ulaganja u privatni sektor, daljnje poboljšavanje situacije s kreditiranjem te daljnje smanjenje kamatnih stopa za male i srednje poduzetnike.

PLENARNA, 9.2.2018. Maletić: „Sredstva kohezijske politike treba usmjeriti na modernizaciju gospodarstva te obrazovnog i znanstvenog sustava“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, 7. veljače održana je tematska rasprava o posljedicama sve većih socioekonomskih nejednakosti za europske građane na kojoj je sudjelovala povjerenica Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, Marianne Thyssen. Povjerenica Thyssen objasnila je posljedice nejednakosti koje imaju socijalne nuspojave. „Sve je više zločina, građani su nezadovoljni, osjećaju se marginaliziranima te je njihova participacija u razvoju demokratskog društva slaba. Kada ljudi osjete da nemaju kontrolu nad stvarima, postaju skloni populizmu i nacionalizmu. Nejednakost se može pobijediti samo kombinacijom stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, poštenog sustava oporezivanja i adekvatnih socijalnih politika“, izjavila je Thyssen.

Zastupnica Maletić u raspravi o radu Europske središnje banke osvrnula se na potrebu stvaranja preduvjeta za veći rast plaća i stvaranja što kvalitetnijih radnih mjesta, a to je bez inovacija, novih tehnologija, novih znanja i vještina nemoguće postići. „Upravo zato se za razvoj poduzetničkih projekata, modernizaciju gospodarstva, povezivanje istraživanja i razvoja s gospodarstvom, nove moderne obrazovne programe i cjeloživotno učenje važno što više koristiti sredstvima kohezijske politike, koja je usmjerena otklanjanju regionalnih nejednakosti što, naravno, utječe i na smanjenje velikih razlika među građanima.“, rekla je zastupnica Maletić. Na raspravi je istaknuta potreba za osnaživanjem sustava socijalne zaštite, minimalne plaće, osiguranjem pristupa stanovanju i zdravstvenoj skrbi. Potrebno je povećati prava za najranjiviju skupinu radnika zbog čega je predložena Direktiva o predvidivim uvjetima rada, kao i Inicijativa o poboljšanju pristupa socijalnoj zaštiti i zaštiti osoba koje rade prema nestandardnim ugovorima o radu.

S obzirom na to da je porast nezaposlenosti jedan od glavnih razloga stagnacije konvergencije na europskoj razini, potrebno je osnaživanje politika u području zapošljavanja, uz naglasak na mlade i dugotrajno nezaposlene. Siromaštvo mladih jedan je od glavnih razloga za zabrinutost kada je riječ o posljedicama nejednakosti stoga je potrebno i proračunom EU-a realizirati provedbu odgovarajućih politika za smanjenje nejednakosti i povećanje socijalne kohezije. Proces globalizacije, tehnološke i digitalizacijske promjene doveli su do sve veće nesigurnosti rada i smanjenja plaća stoga je nužno zaštititi radnike. „Od ključne je važnosti osnažiti i modernizirati socijalnu državu i socijalnu zaštitu koju mi u Europi želimo osigurati svim svojim građanima. Potrebno je oblikovati budućnost i nastaviti njegovati jednake mogućnosti, posebno onih najranjivijih skupina stoga moramo podržati socijalne projekte, kao što činimo s Europskim socijalnim fondom, i tako smanjiti nejednakosti“, zaključila je Thyssen.

PLENARNA, 8.2.2018. Maletić: „Raspodjela 54,11 % sredstava EIB-a Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj sigurno ne pomaže razvoju najsiromašnijih“

Zastupnica Ivana Maletić, kao članica Odbora za regionalni razvoj (REGI), izvjestiteljica je za mišljenje o Godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke (EIB) za 2016. Ovo je bio prvi put da Odbor za regionalni razvoj daje mišljenje Odboru za proračun o izvješću EIB-a iako EIB ima izuzetno važnu ulogu savjetodavnog i financijskog pomaganja u pripremi i provedbi projekata koji se financiraju iz europskih fondova. Ponosni smo jer su sve točke iz mišljenja REGI-a usvojene i u izvješću BUGET-a o kojem se raspravljalo na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu 7. veljače. U raspravi su sudjelovali potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen i predsjednik EIB-a Werner Hoyer. EIB ima važnu ulogu u provedbi kohezijske politike u aktivnostima usmjerenima na jačanje kapaciteta za pripremu projekata, konzultantske i analitičke usluge te osiguranje zajmova za nacionalna sredstva sufinanciranja. EIB ispunjava niz važnih uloga u provedbi kohezijske politike, dajući ponajprije savjetodavne i analitičke usluge kao pomoć državama pomoću instrumenata JEREMIE, JESSICA te pomažući u upravljanju fondovima financijskih instrumenata sufinanciranih kohezijskom politikom, a tu spadaju aktivnosti izgradnje kapaciteta (inicijative JASPERS i JASMINE) i druge aktivnosti tehničke pomoći povezane s osnovnim aktivnostima EIB-a.

31


32

Zastupnica Maletić u jednominutnom predstavljanju izvješća koje je pripremila pozvala je predstavnike EIB-a na transparentnost pripremom detaljnih izvješća o aktivnostima kojima podupiru razvoj nerazvijenih regija u EU-u odnosno provedbom kohezijske politike rekavši: „Uloga EIB-a jako je važna u razvoju čitavog europskog gospodarstva. EIB treba osigurati jačanje jedinstvenog tržišta, financiranje projekata za modernizaciju i razvoj novih djelatnosti, te projekata kojima se jača suradnja i povezuju države članice, ali i ono što je dodatno posebno istaknuto u regulativi – podupiranje razvoja slabije razvijenih krajeva. Upravo time istaknuta je važna uloga EIB-a u provedbi kohezijske politike. EIB svojim instrumentima financira savjetodavne usluge u pripremi i provedbi projekata kohezijske politike, a isto tako osigurava povoljna kreditna sredstva za nacionalna sufinanciranja, za izgradnju kapaciteta. Problem je što ne možemo ocijeniti koliko su te aktivnosti uspješne jer nema ni podataka ni izvješća o uloženim sredstvima prema aktivnostima i po državama članicama. Pozivam EIB na veću transparentnost i posebno izvještavanje o aktivnostima vezanim uz provedbu kohezijske politike.“ Pripremajući mišljenje odbora REGI zastupnica je detaljno proučila izvješće EIB-a iz čega se vidi da je, prema zemljopisnoj raspodjeli kreditiranja po državama u kojima se projekti provode, 54,11 % svih zajmova odobrenih u 2016. dobilo pet država članica – Španjolska, Italija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Sektorska analiza pokazala je da ukupan iznos odobrenih kredita u 2016. za navedenih pet država članica unutar sektora industrije iznosi 82%, za energetski sektor 72 % dok je za sektor prometa usmjereno 58 % alokacije. Na temelju tih podataka zastupnica je zaključila: „Ovako koncentrirana ulaganja u pet najvećih i bogatih država članica, u područja koja dodatno podižu njihovu konkurentnost i potiču rast teško je povezati s ulogom EIB-a u razvoju najnerazvijenijih regija.“ Priličan broj zastupnika u raspravi se koristio upravo rezultatima analize zastupnice Maletić iznijete u mišljenju REGI-a te su zajednički zatražili veću transparentnost i promjenu u modelima rada EIB-a. Predsjednik EIB-a Hoyer i potpredsjednik Komisije Katainen istaknuli su, kao odgovor, da EIB radi na temelju zahtjeva država te da ne ide od države do države nudeći zajmove pa njihova raspodjela i iskorištenost ovisi o aktivnosti država. Vezano uz transparentnost, pozvali su se na detaljnu objavu svih podataka o korištenju tzv. Junckerovog fonda. Može se zaključiti da su izbjegavali odgovoriti na kritike jer je činjenica da su instrumenti savjetodavne pomoći u pripremi projekata uvedeni upravo kako bi EIB najnerazvijenijim državama članicama pomogao iskoristiti što više sredstava kako bi bile što aktivnije, međutim, obavlja li EIB to i u kolikoj mjeri nije poznato jer nedostaju informacije.

Kritika vezana uz transparentnost odnosila se upravo na nedostatak podataka o aktivnostima vezanim uz kohezijsku politiku, a nitko u tom kontekstu nije spominjao Junckerov fond za koji se zna da su detaljni podaci svima dostupni na mrežnim stranicama.

Zastupnica Maletić nastavit će inzistirati na detaljnim podacima o radu EIB-a osobito na aktivnostima vezanim uz kohezijsku politiku te će tražiti promjene u načinima rada kako bi EIB ispunjavao zadaće koje su mu zadane člankom 309. Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Pročišćena inačica ugovora objavljena je na: http://bit.ly/2FtOWWe Detaljnije o mišljenju koje je zastupnica pripremila dostupno je na : http://bit.ly/2FrBqm0, a mišljenje na: http://bit.ly/2HK6iip

PLENARNA, 7.2.2018. Premijer Plenković o budućnosti Europske unije u EP-u

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 6. veljače održana je druga u nizu planiranih rasprava između predsjednika država i vlada EU-a te članova Europskog parlamenta na temu budućnosti Europske unije. Na sjednicu je, odmah nakon rasprave s irskim premijerom Leom Vardkarom u siječnju, pozvan i hrvatski premijer Andrej Plenković čime je njemu i državi Hrvatskoj, kao najnovijoj članici EU-a, iskazano posebno poštovanje. Zastupnica Maletić zahvalila je na sveobuhvatnom govoru i jasno iznesenim pozicijama Republike Hrvatske o budućnosti Europske unije. Čestitala je premijeru Plenkoviću na pozitivnim gospodarskim pokazateljima, ubrzanju korištenja europskih fondova i, posebno, na donesenoj Strategiji ulaska u eurozonu kojom je u prvi plan stavljena konvergencija Hrvatske prema Europskoj uniji snažanim gospodarskim rastom i razvojem kako bi eurozona postala prirodno okruženje kojem RH pripada.

U nastavku je zastupnica upitala premijera Plenkovića: „Drago mi je da ste u svom govoru istaknuli važnost kohezijske politike, a to je potvrdio i predsjednik Europske komisije Juncker koji je naglasio da i u sljedećoj perspektivi želi dati potporu važnim projektima u Hrvatskoj. Uz visinu financijske omotnice, za koju se nadamo da će ostati ista kao u tekućem razdoblju 2014. – 2020., a umanjena samo za kalkulaciju učinka Brexita, jako je važno brzo donošenje provedbenih pravila vezanih uz kohezijsku politiku, želimo li biti uspješni u sljedećem razdoblju. Koje aktivnosti namjeravate poduzeti u Vijeću i u Hrvatskoj kako bi se ubrzao proces donošenja novih regulativa, s tim da je cilj donijeti ih najkasnije do kraja saziva ovog Parlamenta i Komisije?“


33

Premijer Plenković o budućnosti Europske unije u EP-u Premijer Plenković uvodno se osvrnuo na obljetnicu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i na teško razdoblje od neovisnosti do članstva u Uniji tijekom kojeg je Hrvatska pretrpjela snažnu agresiju i razaranja u Domovinskom ratu. Iznoseći hrvatska stajališta i viziju budućnosti Europske unije usmjerene na zajedništvo, solidarnost i jačanje legitimiteta europskih institucija, istaknuo je: „Ne gubeći osjećaj za političku realnost, smatram ključnim da zajedno obnovimo europske ideje, jačajući naše zajedničke politike pritom se pametno koristeći našim proračunskim sredstvima. Cilj je da građani osjete prednosti članstva u Uniji kao i smisao te svrhu djelovanja na europskoj razini. Isto tako, trebamo konkretnim djelima pokazati da europske institucije djeluju za sve naše sugrađane, a to se može postići samo uz potporu Europskog parlamenta.“

Govoreći o izazovima s kojima se Hrvatska mora suočiti premijer Plenković naveo je kako su oni različiti, od sigurnosnih poput kibernetičkih napada, zatim izazova demografskih promjena i povećanih migracija pa sve do onih povezanih s prirodom, poput klimatskih promjena i promjena koje proizlaze iz procesa globalizacije poput socijalnih nejednakosti ili digitalnog jaza. Posebno se osvrnuo na Brexit rekavši: „Izlazak Velike Britanije predstavlja gubitak za Uniju u cijelosti, a rezultat je populizma i kampanje dezinformacija što je ukazalo na posljedice koje nedostatak informacija o EU-u ima na građane.“ Istaknuo je da u daljnjoj izgradnji europskog projekta podržava nastavak primjene koncepta „Spitzenkandidat“, a u pogledu uspostave transnacionalnih lista rekao je kako se moramo zapitati jesmo li dovoljno organizacijski, zakonski i financijski spremni za to. U pogledu proširenja EU-a premijer Plenković je, između ostalog, rekao: „Obećanja kandidatima i potencijalnim kandidatima moraju se ispuniti, jednako kao što i države trebaju ispuniti

zadane uvjete i kriterije te provesti potrebne reforme, uz vrednovanje individualnih postignuća. Europska komisija danas predstavlja novu Strategiju proširenja u kojoj posebnu pažnju valja posvetiti Bosni i Hercegovini koja, isto kao i Hrvatska, iza sebe ima težak put“, kazao je.

Premijer Plenković istaknuo je kako je ambicija Hrvatske što skorije ispunjenje uvjeta za ulazak u Schengenski prostor gdje računa na potporu Europskog parlamenta: „Naša je ambicija ispuniti schengenske kriterije što skorije i time otvoriti put političkoj odluci Vijeća.“

Vezano za sektorske politike, premijer je istaknuo kako socijalni model treba i dalje unaprjeđivati uz primjenu načela Europskog stupa socijalnih prava kao temelja uspostave pravednog tržišta rada i sustava socijalne sigurnosti. Vezano za višegodišnji financijski okvir, istaknuo je ključne ciljeve za koje treba osigurati sredstva, a to su: rast, kohezija, sigurnost, istraživanje i razvoj te Unija kao globalni akter. Za kraj, premijer Plenković posebno je istaknuo pridruživanje europodručju kao strateški cilj RH te se osvrnuo i na predsjedanje Vijećem koje Hrvatska preuzima u prvoj polovici 2020. „Vlada i Hrvatska narodna banka prezentirali su Strategiju uvođenja eura čime su otvorene javne konzultacije. Što se tiče predsjedanja Vijećem, radujem se suradnji s Rumunjskom i Finskom, a naši prioriteti su rast, razvoj, povezivanje i proširenje“, istaknuo je. Cijeli govor može se pročitati na: http://bit.ly/2Ep2nIQ Nakon premijera Plenkovića zastupnicima u parlamentu EU-a obratio se i predsjednik Europske komisije JeanClaude Juncker koji je Hrvatsku istaknuo kao dobar primjer i nadahnuće za ostvarivanje težnje Unije. Isto tako, predsjednik Juncker još jednom je istaknuo potporu projektu izgradnje Pelješkog mosta kao i svih ostalih projekata u Dalmaciji i Hrvatskoj.


34

Nakon predsjednika Junckera i predsjednik kluba Europske pučke stranke Manfred Weber istaknuo je Hrvatsku kao primjer drugim državama: „Svi smo jednaki u Europi, a Hrvatska je primjer kako moramo čuvati nacionalni identitet i stvarati ujedinjenu Europu koja se temelji na kršćanskim vrijednostima. Vjera je osobna stvar, ali u našim europskim društvima moramo čuvati temeljne vrijednosti na kojima počiva Unija.“

PLENARNA, 7.2.2018. Maletić:“ Bez rješavanja pitanja nestalih osoba ne možemo govoriti o proširenju“

Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, 6. veljače 2018. održano je predstavljanje i rasprava o Strategiji proširenja EU-a na Zapadni Balkan. Strategiju su predstavili visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

U raspravi je sudjelovala zastupnica Maletić istaknuvši kako je put država Jugoistočne Europe ili, kako se u strategiji nazivaju, Zapadnog Balkana zacrtan i potpuno otvoren: “Ovom strategijom zaustavljamo razmišljanja da se s državama pregovara bez stvarne namjere da zaista postanu države članice.“ Zastupnica Maletić dala je tri ključne poruke:

1. Šest država Jugoistočne Europe nije u istoj fazi pristupanja, a ako želimo da svi imaju jednaku šansu u pristupanju do 2025., onda je potreban individualan pristup i što skorašnje otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Albanijom i Kosovom. U protivnom države, što je povjerenik Hahn istaknuo kao mogućnost, neće moći sustići Crnu Goru i Srbiju koje su u naprednijoj fazi pregovora. 2. Povećanje sredstva IPA-e je dobro, ali je potrebno povećati napore za njihovo uspješno korištenje, osobito u Bosni i Hercegovini. Cilj je pronaći rješenja za brže korištenje, a ne razloge za blokiranje. Usto, važno je omogućiti korištenje garancijom Europskog fonda za strateška ulaganja tzv. Junckerovim fondom koji dosad nije bio prisutan u ovim državama premda je dostupan i njima. 3. „Posebno podržavam poticanje na rješavanje neriješenih pitanja sa susjedima. Sve je važno; i pitanje granica, i pitanje kulturnog blaga, i poštivanje prava manjina, ali bih u prvi plan stavila pitanje nestalih osoba. I sad osjećam bol ljudi koji su bili na konferenciji o nestalim osobama u Europskom parlamentu, u organizaciji zastupnika Ivice Tolića. Jedino što ti ljudi žele je moći doći na grob svom djetetu, mužu, ženi, ocu, majci. Zamislite, u 21. stoljeću to je ljudima neostvarena

čežnja. O kojim demokratskim standardima i vladavini prava možemo govoriti dok se to ne riješi?“, istaknula je zastupnica.

Federica Mogherini, visoka predstavnica Europske unije izjavila je da je Zapadni Balkan dio Europe s kojom dijeli istu povijest, geografsku i kulturnu baštinu, iste prilike i izazove, kako danas tako i u budućnosti te je u Strategiji put tih država zacrtan.

“Ova strategija daje zajedničku, jasnu, nedvosmislenu i konkretnu perspektivu europskih integracija za svakog od naših šest partnera.“, istaknula je. U posljednje tri godine u svih šest država ostvareni su značajni rezultati u području gospodarskog napretka, trgovinske razmjene te koordiniranja sigurnosne politike. „Strategija obuhvaća pojedinačno sve države, ali svaka ima svoju dinamiku razvoja“, istaknula je Mogherini navodeći da se posljednjih godina osjeti napredak u provođenju reformi, a to pokazuje da građani i političari žele ulazak u EU. Mogherini je istaknula da 2025. godina nije ni krajnji rok ni cilj, već da se određivanjem godine daje perspektiva državama Zapadnog Balkana za ulazak u Europsku uniju.

Johannes Hahn, povjerenik za europsku politiku, naveo je da je danas veliki dan za države Zapadnog Balkana, rekavši: „Usvojena je strategija o Zapadnom Balkanu kojom se naglašava da su vrata Europske unije otvorena i najavljuje se perspektiva do 2025. Ova strategija ne znači ublažavanje kriterija, nema prečica, kriteriji ulaska jasno su zadani i moraju se ispuniti. Napredak će ovisiti isključivo o radu, volji i rezultatima svake pojedine države.“ Povjerenik je istaknuo kako je još puno posla pred državama na području poštivanja ljudskih prava, uvođenja vladavine prava, borbe protiv kriminala i korupcije, smanjenja visoke stope nezaposlenosti, poboljšanja odnosa sa susjedima te rješavanja svih bilateralnih pitanja. Strategija uključuje šest novih inicijativa te 57 konkretnih i inovativnih mjera. Europska komisija predlaže postupno povećanje financiranja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći do 2020., ako je unutar postojeće omotnice moguće preraspodijeliti sredstva. Samo u 2018. predviđeno je 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za Zapadni Balkan.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


36

ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Im veljaca 2018  
Im veljaca 2018