__MAIN_TEXT__

Page 1

ISSN 1849-0735

2 veljača 2015.


ISSN 1849-0735

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

2 veljača 2015.

Eufrazijeva bazilika Autor: Igor Šeler, izvor: www.croatia.hr

Uredništvo Andrea Vodanović Andrea Veselčić Marija Tufekčić Ivana Petričko Tvrtko Lovrić Kristina Kosor Ivan Dvornik Grafičko oblikovanje Blanka Poljak

Sadržaj 4

dr. sc. Davor Galinec Zimske prognoze Komisije 2014. - 2016.: divergencija smjera kretanja gospodarskih pokazatelja EU i Hrvatske

8

mr. sc. Ivana Maletić Radi li Hrvatska na otklanjanju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža?

13

dr. sc. Tomislav Ćorić Monetarna politika u Republici Hrvatskoj: mogućnosti i ograničenja

16

mr. sc. Ivana Maletić Vlada se hvali mjerama za zapošljavanje mladih, a sustav potpuno nepripremljen

18

Vijesti iz Europskog parlamenta

Prijevod Tonči Orlandini Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pisite nam!

ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E218 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734 www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro twitter.com/MaleticIvana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ Europska komisija objavila je 26. veljače Izvješće za Hrvatsku i rezultate dubinske analize prevencije i korekcije makroekonomskih neravnoteža. Naime, u sklopu Europskog semestra 2014. Europska komisija je provela dubinsku analizu hrvatske ekonomije i u veljači 2014. utvrdila postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Vladi je tad jasno poručeno da „mora odgovoriti na velike vanjske obveze, sve lošije izvozne rezultate, veliku zaduženost trgovačkih društava i dug opće države koji se ubrzanim ritmom povećava u kontekstu niskog rasta i loše sposobnosti prilagodbe. Postoji potreba za znatnim dodatnim nastojanjima u pogledu fiskalne konsolidacije kako bi se ograničio deficit i spriječilo da se dug neodrživo poveća. Hrvatska ima prekomjerni fiskalni deficit, a kako bi ga riješila treba poduzeti učinkovite mjere do kraja travnja 2014. U slučaju izostanka dodatnih mjera, Hrvatska riskira da ne ostvari svoje ciljeve u 2014.“ Objavom Godišnjeg izvješća o rastu i Izvješća o mehanizmima ranog upozorenja započeo je novi ciklus Europskog semestra i objavljeno je novo Izviješće, ovaj put o aktivnostima koje su poduzete za prevenciju i korekciju makroekonomskih neravnoteža utvrđenih u 2014. Poruka Vladi je poražavajuća: U uvjetima ograničenog rasta, odgođenog restrukturiranja javnih poduzeća, loših rezultata na području zapošljavanja, rizici vezani uz nisku konkurentnost, visoke vanjske obveze i rastući javni dug praćen lošim upravljanjem u javnom sektoru značajno su se povećali.

Može li poruka biti lošija od ove? Nemate nikakvih rezultata, niste odradili obećane reforme i zato ste pogoršali ionako loše stanje u gospodarstvu i javnom sektoru. Komisija vidi da drugog rješenja, osim uvođenja posebnog nadzora i tjeranja Vlade da učini nešto dobro za državu i svoj narod, nema. Apsurdna je to situacija u kojoj jednu Vladu godinama Europska komisija treba uvjeravati i tjerati da se pokrene i radi svoj posao. Zastrašujući je pokušaj Vlade da poražavajuće ocjene i oštre kritike prikaže uobičajenima. To je očekivano i uobičajeno samo u državama s vladama koje uopće ne reagiraju na probleme u kojima se država i društvo nalaze, za Vlade koje se opiru strukturnim reformama i bježe od promjena, koje nisu proaktivne i usmjerene rastu i razvoju. Za Vladu u Hrvatskoj sve navedeno vrijedi. U ovom broju nismo detaljno obradili ovo najnovije izviješće Europske komisije jer je objavljeno upravo u trenutku završavanja Mjesečnika te će to biti glavna tema sljedećeg broja. Međutim, u ovom broju obradili smo Pregled napretka (u provođenju) mjera (relevantnih) za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža koji je Europska komisija objavila u studenom 2014. i iz kojeg se jasno dalo iščitati da Vlada nije odradila gotovo ništa od zadanih mjera i da će Komisija sigurno na početku novog ciklusa Europskog semestra izraziti svoje veliko nezadovoljstvo, što se upravo i dogodilo.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


4

dr.sc. Davor Galinec*

Zimske prognoze Komisije 2014. - 2016.: divergencija smjera kretanja gospodarskih pokazatelja EU i Hrvatske Početkom studenog 2014. Komisija je objavila Jesenske ekonomske prognoze za razdoblje 2014. - 2016. (za cijelu EU, eurozonu i sve države članice pojedinačno). U kratkom razdoblju od svega tri mjeseca, Komisija je početkom veljače objavila i Zimske gospodarske prognoze 2015., koje se također odnose na razdoblje 2014. - 2016., ali su revidirane u odnosu na Jesenske prognoze jer su tijekom tri mjeseca postali dostupniji dodatni statistički pokazatelji država članica, ali i mnogi drugi događaji u okruženju koji utječu na prognoze. Na primjer, tijekom tromjesečnog razdoblja između objava Jesenskih i Zimskih prognoza EK došlo je do drastičnog globalnog pada cijena nafte, vrijednost eura prema glavnim svjetskim valutama smanjena je, ECB je započeo s provođenjem mjera kvantitativnog popuštanja i nekonvencionalne monetarne politike (koji podrazumijeva i kupnju državnih obveznica država eurozone), a donesen je i Komisijin Plan ulaganja na

razini EU čijom će se realizacijom aktivirati dodatnih više od 300 milijardi eura u svrhu poticanja investicija (čime se dodatno potiče gospodarski rast država članica i EU u cjelini). Učinci pada cijena nafte i deprecijacija eura u kratkom su se roku odrazili na ekonomske pokazatelje i pružaju dobrodošao poticaj za gospodarstvo EU (što je u svom govoru na konferenciji za medije povodom objave Zimskih prognoza naglasio i Pierre Moscovici, povjerenik Komisije za ekonomska i financijska pitanja, oporezivanje i carine), dok se učinci poteza ECB-a i Komisijinog Plana ulaganja (srednjoročne mjere) neće osjetiti trenutno, nego tek u nadolazećem razdoblju. Već na prvi pogled uočljiv je jedan fenomen: promatrano na razini EU i eurozone vrijednosti gospodarskih pokazatelja rastu, dok su vrijednosti istovrsnih pokazatelja hrvatskog gospodarstva divergentne, tj. ukazuju na pad (koji traje već otprilike šest godina).

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju


Ono što je ohrabrujuće u Zimskim prognozama je činjenica da Komisija predviđa povratak Hrvatske u zonu gospodarskog rasta (rast realnog BDP-a za + 0,2 posto u 2015., odnosno za +1 posto u 2016. godini), ali obeshrabruje činjenica da smo na dnu ljestvice država članica i da su predviđanja rasta u odnosu na zimske prognoze iz 2014. znatno umanjena. Da bi se ekonomski oporavak u Hrvatskoj ostvario, potrebno je poduzeti mnogo napora na području (stvarnih) gospodarskih reformi, a sve u skladu s nacionalno usvojenim planovima gospodarskog oporavka, odnosno u skladu sa Specifičnim preporukama (CSR) koje je Hrvatska (kao i sve ostale države članice) dobila na kraju Europskog semestra 2014., u cilju da se vrati na putanju gospodarskog rasta i vremenom uskladi predznake svojih gospodarskih pokazatelja s predznacima istovrsnih pokazatelja na razini EU (što se naziva konvergencija). U nastavku teksta slijedi opis glavnih nalaza Zimskih prognoza Komisije te usporedba sa situacijom u vrijeme objave prethodnih Jesenskih prognoza, kako na razini EU tako i na nacionalnoj razini.

Europska komisija (5. veljače 2015.): objava Zimskih ekonomskih prognoza za razdoblje 2014. - 2016. Zimske ekonomske prognoze Europske komisije za razdoblje 2014. - 2016. predstavljene su 5. veljače 2015., na razini EU kao cjeline, eurozone i pojedinačno za svaku državu članicu. Zimske prognoze predstavljaju ažuriranu verziju prethodno objavljenih Jesenskih ekonomskih prognoza. Prema Zimskim prognozama, prvi put nakon 2007. očekuje se rast gospodarstava svih država članica Europske unije u 2015. Tijekom 2015. i 2016. sve bi države članice EU trebale bilježiti pozitivan rast, a pozitivne stope rasta nešto su više u odnosu na pokazatelje iz Jesenskih prognoza (1,7 posto umjesto 1,5 posto u 2015. te 2,1 posto umjesto 2 posto u 2016. godini). Osim na razini EU, povećanje rasta od po 0,2 postotna boda godišnje predviđa se i na razini eurozone. Razlike u ritmu postizanja gospodarskog rasta unutar EU i dalje će biti prisutne: uzrok tome je još uvijek nejednak napredak u razduživanju banaka, javnog i privatnog sektora u državama članicama. Pozitivan učinak niskih cijena nafte na rast također će se razlikovati od države do države, ovisno o raspoloživim energetskim izvorima pojedinih država članica. Fleksibilni monetarni uvjeti mogli bi imati izraženiji pozitivni učinak u državama u kojima vladaju strogi uvjeti financiranja. Poboljšanje izvozne konkurentnosti temeljem deprecijacije eura ovisit će o trgovinskoj orijentaciji pojedinih država (tržište EU vs. treća tržišta) te vanjskotrgovinskoj specijalizaciji.

Što se tiče Hrvatske, procjena rasta BDP-a za 2015. ostala je nepromijenjena u odnosu na Jesenske prognoze (+0,2 posto), a prognoza rasta realnog BDP-a u 2016. smanjena je s prvobitno projiciranih +1,1 posto na razinu od +1 posto. Projicirani gospodarski rast za Hrvatsku temelji se na pretpostavkama oživljavanja investicija financiranih iz EU fondova i rasta neto izvoza, kao posljedica oporavka izvoza u CEFTA-u i jačanja potražnje država članica. Privatna potrošnja, kao jedna od bitnih komponenti BDP-a ostat će stagnantna: s jedne strane prisutan je negativni učinak slabo razvijenog tržišta rada i neizvjesnosti oko budućeg kretanja tečaja švicarskog franka u odnosu na euro (koji slabi kupovnu moć dijela stanovništva koje plaća rate kredita indeksirane uz kretanje švicarskog franka), a s druge strane očekuju se pozitivni učinci reforme sustava poreza na dohodak i pada cijena nafte. Kao posljedica gospodarskog oporavka u Europi, tijekom 2014. ubrzano je otvaranje novih radnih mjesta, što utječe na smanjenje vrijednosti pokazatelja nezaposlenosti u odnosu na Jesenske prognoze. Prosječna razina nezaposlenosti na razini EU iznosila je 10,2 posto, u državama eurozone 11,6 posto, dok je u Hrvatskoj iznosila 17 posto. Stanje na tržištima rada trebalo bi se poboljšavati prema kraju razdoblja predviđanja, tako da bi stopa nezaposlenosti u 2015. trebala pasti na 9,8 posto (EU), odnosno 11,2 posto (eurozona), dok bi u Hrvatskoj trebala iznositi 16,8 posto (za što bi djelomično mogli biti zaslužni i učinci investicija financiranih iz EU fondova na zapošljavanje). U EU se očekuju daljnji rezultati reformi tržišta rada uvedenih u zadnjih nekoliko godina i posljedično daljnje smanjenje stopa nezaposlenosti u 2016. na razinu od 9,3 posto (EU), 10,6 posto (eurozona) i 16,4 posto (Hrvatska). U svakom slučaju, Zimske prognoze su po pitanju visine stope nezaposlenosti optimističnije od prethodnih Jesenskih prognoza. Hrvatska ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u EU tijekom 2014. (17 posto), jedino Grčka i Španjolska bilježe više stope (26,6 posto, odnosno 24,3 posto). Prognoze za 2015. i 2016. godinu predviđaju brži pad nezaposlenosti u Grčkoj i Španjolskoj u odnosu na Hrvatsku. Potrošačke cijene su u 2014. zabilježile porast od 0,6 posto (EU), 0,4 posto (eurozona) te 0,2 posto (Hrvatska). Krajem 2014. došlo je do ubrzanog procesa deflacije u EU, ponajviše zbog pada cijena nafte i još nekih roba kojima se trguje na međunarodnim robnim tržištima. Očekuje se da će se učinci tih događaja dobrim dijelom odraziti i na negativna kretanja cijena u prvoj polovini 2015., tako da se na godišnjoj razini u 2015. očekuje inflacija od 0,2 posto (EU), -0,1 posto (eurozona), a u Hrvatskoj -0,3 posto.

5


6

Oporavak cijena energenata i jačanje domaće potražnje u državama članicama (djelomično kao posljedica provedbe ECB-ovih mjera kvantitativnog otpuštanja) rezultirat će ponovnim ubrzanjem rasta cijena u 2016., do godišnje razine od 1,4 posto (EU), 1,3 posto (eurozona), odnosno 1 posto (Hrvatska). U odnosu na projicirana kretanja cijena iz Jesenskih prognoza, Zimske prognoze sugeriraju nam kraći nastavak deflacijskih kretanja i posljedično niže projicirane vrijednosti rasta cijena u 2015. i 2016. Očekivano ubrzanje gospodarskog rasta, u kombinaciji s očekivanim rastom izvoza i deprecijacijom EUR u odnosu na ostale bitne valute kojima se trguje na svjetskim valutnim tržištima, odražava se i na projekciju salda tekućeg računa platne bilance. Na razini EU očekuje se suficit od 1,6 posto BDP-a u 2014., odnosno od 2,8 posto u eurozoni, dok bi u Hrvatskoj trebao iznositi 0,9 posto BDP-a. Rast suficita tekućeg računa trebao bi se nastaviti i u 2015. i 2016., a pokazatelji izneseni u Zimskim prognozama mnogo su optimističniji od istovrsnih pokazatelja publiciranih u Jesenskim prognozama. Iako je saldo tekućeg računa platne bilance pozitivan (na razini EU, eurozone i Hrvatske), fiskalni saldo konsolidirane opće države je u deficitu i to u većem iznosu nego što iznosi suficit tekućeg računa platne bilance. Tako je deficit konsolidirane opće države na razini EU u 2014. dosegao graničnu vrijednost definiranu Ugovorom iz Maastrichta (3 posto BDP-a), pri čemu je u eurozoni procijenjen na 2,6 posto BDP-a, a u Hrvatskoj na 5 posto BDP-a (što za Hrvatsku predstavlja smanjenje od 0,6 posto BDP-a u odnosu na pokazatelj iz Jesenskih prognoza). Tijekom 2015. i 2016. pretpostavlja se daljnje smanjenje fiskalnog deficita na razini EU (do razine od 2,2 posto u 2016.) i eurozone (do razine od 1,9 posto BDP-a u 2016.).

Međutim, projicirani pokazatelji fiskalnog deficita za Hrvatsku kreću se divergentno u odnosu na EU: predviđa se povećanje fiskalnog deficita, i to na razinu od 5,5 posto BDP-a u 2015., odnosno 5,6 posto BDP-a u 2016. Isto tako, divergentna su i kretanja vrijednosti duga konsolidirane opće države: u EU i eurozoni očekivano smanjenje vrijednosti pokazatelja fiskalnog deficita trebalo bi rezultirati određenim smanjenjem razine duga opće države, na razini EU s 88,4 posto BDP-a u 2014. na 87,6 posto BDP-a u 2016., a na razini eurozone s 94,3 posto BDP-a na 93,2 posto BDP-a u istom razdoblju. Kako je za Hrvatsku projiciran rast proračunskog deficita (i to na razinama koje premašuju graničnu vrijednost definiranu mastriškim ugovorom), dug konsolidirane opće države, prema Komisijinim projekcijama, povećat će se s 81,4 posto BDP-a na kraju 2014. na razinu od 88,7 posto BDP-a krajem 2016. U odnosu na prosjek EU, razina duga opće države u Hrvatskoj je u 2014. ispod tog prosjeka, ali do kraja 2016. konvergira njegovoj vrijednosti. Istodobno, vrijednost pokazatelja duga opće države na razini eurozone viša je za oko 6 postotnih bodova u odnosu na prosjek EU (vidi Tablicu 1). Ono po čemu je Hrvatska također karakteristična je trošak zaduživanja: proračunski rashodi za plaćanje kamata po dugu opće države procjenjuju se na 3,9 posto BDP-a u 2014. godini (što daje doprinos od oko 4/5 fiskalnom deficitu koji se procjenjuje na 5 posto BDP-a), a rast se predviđa i za 2015. i 2016. (na 4,1 posto BDP-a). Istovremeno, izdaci za kamate na razini EU i eurozone trebali bi se smanjiti na oko 2,5 posto BDP-a tijekom 2015. i 2016.: jednim dijelom to je rezultat očekivanog smanjenja fiskalnog deficita u nadolazećem razdoblju, a drugim dijelom rezultat povoljnijih uvjeta zaduživanja koje ostale države članice EU (a poglavito eurozone) imaju u odnosu na uvjete zaduživanja Hrvatske (u kojoj se predviđa rast fiskalnog deficita).


Iako ECB-ovim programom kvantitativnog otpuštanja nije predviđeno da će ECB otkupljivati hrvatske državne obveznice (to se odnosi samo na otkup obveznica članica eurozone), rekordno niske kamate ECB-a od 0,05 posto i povećana likvidnost na europskim financijskim tržištima omogućit će vremenom i Hrvatskoj zaduživanje po nižoj cijeni kako bi refinancirala dugove koji joj dolaze na naplatu i smanjila buduće troškove kamata po dugu (koji su iznad prosjeka EU i eurozone). Općenito, nesigurnost u pogledu postojećih gospodarskih izgleda EU se povećala.

Povećani su negativni rizici, a pojavili su se i neki pozitivni rizici. Razlog su geopolitičke napetosti, obnovljena nestabilnost financijskih tržišta u kontekstu različitih monetarnih politika u velikim gospodarstvima i nepotpuna provedba strukturnih reformi. Produljeno razdoblje s vrlo niskom ili negativnom stopom inflacije također bi moglo negativno utjecati na prognozu rasta. U pozitivnom smislu, niske cijene energenata mogle bi predstavljati veći poticaj globalnom rastu i rastu unutar EU.

Tablica 1: Zimske vs. Jesenske prognoze Komisije za EU, eurozonu i Hrvatsku 2014. - 2016. Zimska prognoza EK

Ostvarenje

Jesenska prognoza EK

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2014 2015 2016 EU Realni BDP*

1,7

-0,4

0,0

1,3

1,7

2,1

1,3

1,5

2,0

Stopa nezaposlenosti***

9,6

10,5

10,8

10,2

9,8

9,3

10,3

10,0

9,5

Inflacija (HICP)*

3,1

2,6

1,5

0,6

0,2

1,4

0,6

1,0

1,6

Saldo tekućeg računa platne bilance**

0,2

0,9

1,4

1,6

1,9

1,9

1,4

1,5

1,5

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-4,5

-4,2

-3,2

-3,0

-2,6

-2,2

-3,0

-2,7

-2,3

Izdaci za kamate (opća država)**

2,9

2,9

2,7

2,6

2,5

2,4

2,6

2,5

2,5

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

81,3

84,9

87,1

88,4

88,3

87,6

88,1

88,3

87,6

Realni BDP*

1,6

-0,7

-0,5

0,8

1,3

1,9

0,8

1,1

1,7

Stopa nezaposlenosti***

10,1

11,3

12,0

11,6

11,2

10,6

11,6

11,3

10,8

Inflacija (HICP)*

2,7

2,5

1,4

0,4

-0,1

1,3

0,5

0,8

1,5

Saldo tekućeg računa platne bilance**

0,5

1,9

2,4

2,8

3,2

3,0

2,5

2,6

2,5

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-4,1

-3,6

-2,9

-2,6

-2,2

-1,9

-2,6

-2,4

-2,1

Izdaci za kamate (opća država)**

3,0

3,0

2,8

2,7

2,5

2,5

2,7

2,6

2,6

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

86,4

90,8

93,1

94,3

94,4

93,2

94,5

94,8

93,8

Realni BDP*

-0,3

-2,2

0,9

-0,5

0,2

1,0

-0,7

0,2

1,1

Stopa nezaposlenosti***

13,9

16,1

17,3

17,0

16,8

16,4

17,7

17,7

17,3

Inflacija (HICP)*

2,2

3,4

2,4

0,2

-0,3

1,0

0,2

0,6

1,1

Saldo tekućeg računa platne bilance**

-0,6

0,1

0,4

0,9

2,4

3,2

0,3

1,6

1,8

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-7,7

-5,6

-5,2

-5,0

-5,5

-5,6

-5,6

-5,5

-5,6

Izdaci za kamate (opća država)**

2,9

3,3

3,4

3,9

4,1

4,1

3,8

4,0

4,1

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

59,9

64,4

75,7

81,4

84,9

88,7

81,7

84,9

89,0

Eurozona

Republika Hrvatska

***- u % ukupne radne snage Izvor: Zimske i Jesenske prognoze Komisije

7


8

mr.sc. Ivana Maletić*

Radi li Hrvatska na otklanjanju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža? U ožujku 2014. godine Europska komisija pokrenula je Program posebnog praćenja provedbe politika u Hrvatskoj, čiji su rezultati objavljeni 7. studenoga 2014. u dokumentu pod nazivom “Croatia – Review of Progress on Policy Measures Relevant for the Correction of Macroeconomic Imbalances1” (Hrvatska – Pregled napretka (u provođenju) mjera (relevantnih) za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža). U ovom dokumentu Komisija analizira provedbu mjera koje je Hrvatska od srpnja 2014. poduzela na ispravljanju makroekonomskih neravnoteža. Dosadašnji napredak ocijenjen je djelomičnim, ograničenim te nejednakim po različitim područjima. U prošlom broju I´M-a ukratko smo spomenuli najvažnije zaključke Pregleda, a u ovom tekstu donosimo detaljniju razradu za svaku Specifičnu preporuku (CSR) za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža koju je Komisija početkom lipnja 2014. uputila Hrvatskoj.

Specifične preporuke odnose se na područja fiskalne politike, učinkovitost javnih rashoda, poreznu politiku i dugoročnu održivost javnih financija, funkcioniranje tržišta rada i učinkovitost obrazovnog sustava, strukturne mjere za poticanje rasta i konkurentnosti te očuvanje stabilnosti bankarskog sustava.

Specifične preporuke vezane uz mjere postizanja kvalitete i dugoročne održivosti javnih financija Komisija ocjenjuje da je napredak važnih fiskalnih reformi neznatan i da postoje određeni implementacijski rizici, poglavito kod mjera koje su uvedene početkom 2014. (povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i smanjenje potrošnje na razini pojedinih proračunskih pozicija, kao što su potpore i izdaci za robe i usluge). U sklopu nadzora procesa provođenja Preporuka utvrđene su sljedeće mjere ekonomske politike: aktivnosti na izradi proračunskih projekcija sukladno ESA standardu,

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. 1 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/documents/2014-11-07_croatia_mip_specific_monitoring_report_to_epc_en.pdf


nadzor nad proračunskim rashodima, rad na izradi novog nacrta zakona o Povjerenstvu za fiskalnu politiku, promjene u Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, analiza usklađenosti Zakona o PDV-u te ocjena poduzetih aktivnosti vezanih uz uvođenje poreza na nekretnine, čije se uvođenje planira početkom 2016. U području usklađenosti proračunskih projekcija sukladno ESA standardu potrebno je uskladiti razlike između definicija koje propisuju ESA standardi za pojedine kategorije i nacionalnih proračunskih definicija. Ministarstvo financija organiziralo je radionicu u čijem su radu sudjelovali i predstavnici Eurostata, Europske komisije, Hrvatske narodne banke i Državnog zavoda za statistiku. Utvrđene su neke razlike u smislu obuhvata, vrednovanja i klasifikacije institucionalnih jedinica sektora države, između podataka koji se koriste za izradu proračunskih statistika u Ministarstvu financija i podataka koji se koriste u pripremi fiskalnih statistika sukladno ESA standardu od strane nositelja službene statistike. Prve fiskalne projekcije po ESA standardu trebale bi biti spremne do trenutka izrade Programa konvergencije za 2015. Vlada je iskazala namjeru da vremenski prilagodi proces nacionalnog ciklusa planiranja proračuna s rokovima proračunskog planiranja koji su propisani u sklopu ciklusa Europskog semestra. Dubinska analiza proračunskih rashoda je u tijeku, ali nije postavljen vremenski rok provedbe. Formirane su radne skupine, pri čemu je svaka skupina odgovorna za utvrđivanje mogućnosti za potencijalne uštede u svom djelokrugu rada (plaće, zdravstvo, javne subvencije, poslovanje agencija i porezni izdaci). Uključeni su eksperti iz nekoliko javnih znanstvenih instituta, ali neka konceptualna pitanja još nisu riješena (metodologija rada, jamstva provedbe nakon utvrđivanja stanja). Unatoč nedavnim koracima koje je Vlada poduzela na izradi novog nacrta Zakona o Povjerenstvu za fiskalnu politiku, neizvjesno je kada će taj Zakon biti usvojen. Vjerojatnije je da će Vlada pitanje ovog Povjerenstva riješiti kroz Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Izmjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti su u tijeku. Primjena postojećih fiskalnih pravila i dalje predstavlja izazov, a uz to nisu niti usklađena s fiskalnim ciljevima EU. Pravilo o visini duga iz Zakona o proračunu koje je usklađeno s EU te ograničava dug na maksimalno 60 posto BDP-a od 2012. je prekršeno. Neke države članice uvele su kaznenu odredbu te u slučaju kršenja fiskalnih pravila Vlada daje ostavku, što u Republici Hrvatskoj nije regulirano. Zakon je prekršen, Vlada i dalje radi u smjeru povećavanja duga i udaljavanja od zakonom definiranog ograničenja.

Nije utvrđen mehanizam kojim se Vlada obvezuje na donošenje mjera za ispunjavanje zakonskih odredbi, a očito je da se to ne može podrazumijevati samo po sebi. Porezna uprava napravila je analizu usklađenosti Zakona o PDV-u i ocjenu potencijalnih povezanih rizika, ali konkretan akcijski plan još nije dovršen. PDV je najvažnija komponenta poreznih prihoda u Hrvatskoj. Analiza je usmjerena na dodatno poboljšanje usklađenosti s EU zakonodavstvom, povećanje učinkovitosti prikupljanja poreza i smanjenje tereta usklađivanja za porezne obveznike. Planirano uvođenje poreza na imovinu od siječnja 2016. neizvjesno je. Predviđen je rok, definirane su mjere za uvođenje i pokrenut je pilot projekt. Međutim, Vlada ne rješava logističke i tehničke probleme, kao što su stvaranje prateće baze podataka, što će vjerojatno dovesti do odgode uvođenja ovog poreza. Sve u svemu, aktivnosti Vlade su neznatne i značajni izazovi u fiskalnim strukturnim reformama i dalje su pred nama. Provedbu mjera trebat će pažljivo pratiti i nakon poduzimanja dodatnih koraka, posebno u području planiranja proračuna, poboljšanja proračunskih projekcija i jačanja kontrole proračunskih rashoda. Osim spomenutih mjera, očekuje se i provedba mjera politike za poboljšanje održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava. Plan reforme mirovinskog sustava predvidio je promjenu statusa mirovinskih prava osoba koje rade u teškim ili opasnim zanimanjima, uključujući prijenos mirovinskih sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup te usklađivanje posebnih mirovinskih prava vojske i policije do kraja 2014. Prijevremeno umirovljenje i dalje je široko rasprostranjena pojava u Hrvatskoj, međutim za sada nema naznaka eventualnog produljenja radnog vijeka (čime bi se poboljšala primjerenost visine mirovina). Što se tiče invalidskih mirovina (po čijem broju Hrvatska spada među vodeće države članice), nedavno je osnovano jedinstveno tijelo vještačenja (u sklopu Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom). Tijelo bi se trebalo baviti i preispitivanjem invalidskih mirovina, otprilike na razini 10.000 mirovina godišnje, a administrativni kapaciteti su mu prilično ograničeni te se teško mogu očekivati pomaci u ovom dijelu. Odlučivanje o mogućim drugim koracima u smjeru poboljšanja održivosti mirovinskog sustava i primjerenosti mirovina odgođeno je do veljače 2015., nakon što budu obznanjene projekcije u okviru Izvješća o starenju 2015. (2015 Ageing Report) na razini EU i država članica.

9


10

U području zdravstva cilj koji Europska komisija zadaje je postići bolju troškovnu efikasnost. Jedna od mjera koje je Vlada poduzela je financijsko izdvajanje proračuna HZZO-a iz sustava Državne riznice što je upitno s aspekta učinkovitog upravljanja javnim novcem, a sigurno neće riješiti problem neefikasnosti sustava. Donesen je Nacionalni plan razvoja za bolnice te novi model ugovaranja za bolničku skrb u svrhu jačanja kontrole potrošnje. Smanjenje kruga obveznika plaćanja zdravstvene participacije nije za sada predviđeno. Rezultati su samo sve veći troškovi u sustavu zdravstva te se nastavilo i gomilanje dugova. Bez obzira što je poduzeta značajnija sanacija tijekom 2013., nepodmirene obveze su krajem te godine iznosile oko 1 posto BDP-a odnosno preko 3 milijarde kuna.

Relativno visoki troškovi rada u odnosu na države članice sa sličnim razinama produktivnosti imaju negativan utjecaj na zapošljavanje i na ukupni gospodarski rast. Preliminarna analiza strukture plaća u Hrvatskoj, kao i utjecaja kolektivnih ugovora na sustav plaća, ističe probleme dugog trajanja zastarjelih kolektivnih ugovora, pravila njihovih produžavanja, provedba odredbi kolektivnih ugovora te njihova primjene u privatnom sektoru ukazuje na postojanje pravne nesigurnosti i za poslodavce i za zaposlenike. Isto tako, potrebno je regulirati mehanizam određivanja plaća u javnom sektoru, u državnim trgovačkim društvima i u privatnom sektoru, s ciljem poticanja tripartitne rasprave o usuglašavanju mehanizma određivanja plaća, a rezultati te rasprave trebali bi pridonijeti osmišljavanju politike usmjerene na usklađivanje razina plaća s gospodarskim stanjem u državi.

Specifične preporuke vezane uz poboljšanje U sustavu socijalnih naknada planira se provesti funkcioniranja tržišta rada, obrazovanja i objedinjavanje defragmentiranih socijalnih naknada učinkovitost socijalne zaštite koje trenutno korisnici dobivaju po istoj osnovi iz više U kolovozu prošle godine usvojena je druga faza reforme tržišta rada, koja ima za ciljeve veću fleksibilnost radnog vremena i prekovremenog rada, olakšavanje privremenog zapošljavanja te pojednostavljenje procedure restrukturiranja trgovačkih društava. Ključni elementi za postizanje tih ciljeva su povećanje radnog vremena na maksimalno 50 sati tjedno (ili prosječno 48 sati tjedno tijekom razdoblja od četiri mjeseca, a maksimalno 60 sati tjedno ako je tako dogovoreno kolektivnim ugovorom), svaki poslodavac može koristiti fleksibilni raspored radnog vremena, radnici s punim radnim vremenom mogu uzeti dodatni rad kod drugih poslodavaca do 8 sati tjedno, maksimalni otkazni rok u slučaju otkaza je ograničen na 6 mjeseci, brojna ograničenja koja reguliraju rad agencija za privremeno zapošljavanje su ukinuta, uključujući ograničavanje takvih aranžmana do najviše tri godine, interna preraspodjela osoblja unutar povezanih društava u Hrvatskoj i inozemstvu je sada dozvoljena, u slučaju otkaza bez obrazloženja naknada otpuštenim zaposlenicima ograničena na 8 mjesečnih zakonskih ili ugovornih plaća, postupak raskida kolektivnih ugovora pojednostavljen je i trajanje je ograničeno na maksimalno 38 dana, a nove odredbe propisuju proširenje opsega sadržaja kolektivnih ugovora, uključujući i postupak otkazivanja istih. Radi se i na praksama određivanja plaća, sustavu poreza i naknada (s ciljem poboljšanja poticanja rada i učinkovitosti socijalne politike) te suzbijanju rada na crno, a u srednjem roku trebalo bi se poboljšati učinkovitost mjera aktivne politike tržišta rada te nastaviti s restrukturiranjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

različitih izvora, što im omogućuje (ne)postojanje jasnih kriterija dodjele i neadekvatan mehanizam njihovog praćenja.

Restrukturiranje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje usmjereno je modernizaciji i jačanju administrativnih kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini, no konkretan akcijski plan još je uvijek u obliku prijedloga. Njegove glavne komponente uključuju: zapošljavanje i obučavanje specijaliziranih savjetnika, proširenje mreže lokalnih ispostava (uključujući centre za mlade, savjetovališta za razvoj karijere i centara za samozapošljavanje), poboljšanje e-usluga i e-savjetovanja te izgradnju analitičke i statističke infrastrukture za praćenje i evaluaciju usluga HZZ-a. Cijeli proces trebao bi završiti do 2017., a u velikoj mjeri bi trebao biti financijski podržan iz Europskog socijalnog fonda (to je uvjetovano i našim sposobnostima apsorpcije i provedbe projekata financiranih od strane EU).

Specifične preporuke vezane uz Strukturne mjere za poticanje rasta i konkurentnosti Jedna od glavnih prepreka većoj konkurentnosti Hrvatske je nezadovoljavajuće poslovno okruženje i neučinkovitost javne uprave (uključujući pravosudni sustav). Najvažnije inicijative u izgradnji boljeg poslovnog okruženja i poboljšanju učinkovitosti javne uprave koje je Vlada najavila u svojim provedbenim planovima odnose se na pokretanje procjene administrativnih opterećenja, daljnje smanjenje parafiskalnih nameta, planirano jačanje administrativnih kapaciteta za upravljanje i apsorpciju EU fondova te reviziju Stečajnog zakona.


Od kratkoročnih mjera, bilo je predviđeno izdavanje građevinskih dozvola u elektronskom obliku do kraja 2014., kao i izrada elektroničkog sustava upisa obrta do kraja 2015. Što se tiče provedbe dugoročnih mjera, u tijeku je postupak procjene administrativnog opterećenja (u suradnji s rumunjskim stručnjacima), a po okončanju postupka trebao bi biti objavljen i skup mjera koje se namjeravaju poduzeti. Uklanjanje ili smanjenje parafiskalnih nameta ide znatno sporije nego što se očekivalo, pri čemu je veliki dio nameta isključen iz registra parafiskalnih nameta zbog netočne inicijalne klasifikacije. Katalog parafiskalnih nameta nastao je početkom 2013. kada je napravljena analiza među odabranim ministarstvima i tom su prilikom otkrivena 244 parafiskalna nameta koja plaćaju poduzetnici. Do kraja 2013. ukinut je ili smanjen svega 41 namet, a ukidanje ili smanjenje daljnjih 58 nameta bilo je predviđeno u 2014., s očekivanim učinkom od 517 milijuna kuna (oko 0,2 posto BDP-a). Međutim, samo 7 nameta (s učinkom od oko 57 milijuna kuna) je uklonjeno ili smanjeno do vremena pisanja Komisijinog Pregleda (početak studenog 2014.), a do kraja 2014. predviđalo se ukidanje dodatnih 9 nameta (procijenjenog učinka od oko 120 milijuna kuna). Preostali nameti (njih 42) neće se više klasificirati kao parafiskalni i brisat će se iz Registra parafiskalnih nameta, ali tvrtke će ih i dalje plaćati. Proces ukidanja parafiskalnih nameta u velikoj mjeri ovisi o pojedinačnim inicijativama određenih ministarstava, pri čemu se vodi malo računa o njihovom financijskom učinku i prioritetima. U području poboljšanja strateškog planiranja sredstava EU-a i povećanje administrativne sposobnosti provodi se niz koraka jer su slabosti koje su identificirane u sadašnjem sustavu upravljanja fondovima EU prepreka korištenju sredstava. Radi se na razvijanju metodologije kako bi se osigurala konzistentnost i učinkovitost u upravljanju sredstvima kroz sustav institucija, uspostavljanju informacijske platforme za uklanjanje rascjepkanosti sustava i poboljšanje koordinacije između zainteresiranih strana te utvrđivanju nedostajućih administrativnih kapaciteta u ministarstvima kako bi se obavile pripreme za zapošljavanje kvalificiranog osoblja. U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU u tijeku je interni preustroj u skladu sa zahtjevima i specifičnostima sustava za razdoblje 2014. - 2020.

Planovi za jačanje kapaciteta u drugim ministarstvima još uvijek nisu jasno definirani. Nesigurnost je i dalje prisutna kod identifikacije prioritetnih projekata, a što je najvažnije i kod osiguravanja adekvatne dodjele sredstava iz državnog proračuna za predfinanciranje i sufinanciranje EU projekata. Novi pravni okvir za stečajne i predstečajne postupke Vlada je planirala pripremiti do prosinca 2014. te integrirati u okviru Stečajnog zakona. Zamišljeno je davanje većih ovlasti trgovačkim sudovima u predstečajnim postupcima u segmentu verifikacije prijavljenih potraživanja i vrednovanja planova restrukturiranja. Ključno je pitanje rješavanja prava vjerovnika koji ne ulaze u postupak predstečajne nagodbe na dobrovoljnoj osnovi, a definirat će se i maksimalno trajanje predstečajnog postupka na trgovačkom sudu od 120 dana. Planirano je i uvođenje osobnog stečaja (bankrota) kako bi se omogućilo fizičkim osobama da rješavaju financijske probleme i dugove koje imaju. Na području reforme javne uprave bilježi se ograničen napredak, a poboljšanje učinkovitosti i smanjenje rascjepkanosti na lokalnoj razini i dalje nije vidljivo. Nacrt strategije za modernizaciju javne uprave 2014. 2020. definira šire ciljeve reforme u područjima podjele odgovornosti na središnjoj/ regionalnoj/ lokalnoj razini, pružanja javnih usluga te upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi. Proces reforme treba uzeti u obzir administrativne slabosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ambiciozan plan za uspostavu i provedbu Zajedničkog informacijskog sustava za zemljišne knjige i katastar je pripremljen, ali je njegova realizacija upitna, kao i uspostava sve potrebne infrastrukture do kraja 2015. kako bi se omogućilo uvođenje poreza na imovinu. Najavljene izmjene i dopune Zakona o javnim službenicima imaju za cilj pojednostavljenje procedure zapošljavanja i otpuštanja u državnoj službi, kao i redefiniranje postupaka donošenja odluka u vezi prava, dužnosti i odgovornosti službenika. Planovi za racionalizaciju državnih agencija trenutno nemaju jasan vremenski okvir za usvajanje i provedbu. Značajne neizvjesnosti prisutne su u vezi postizanja napretka u prevenciji i borbi protiv korupcije te poboljšanju postupaka javne nabave. Nacionalnim programom reformi bilo je najavljeno da će nova strategija za borbu protiv korupcije biti usvojena u 2014., ali u trenutku pisanja Komisijinog Pregleda nije bilo moguće jasno utvrditi niti vrijeme donošenja niti mjere koje se misle poduzeti.

11


12

Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava i dalje je izazov, unatoč nekim pozitivnim kretanjima. Nadogradnja informatičkih sustava u sudovima trebala bi se provesti do kraja prvog tromjesečja 2015. u svim općinskim, državnim i trgovačkim sudovima. Neki sudovi će ostati izvan novog IT sustava, primjerice upravni sudovi. Što se tiče poboljšanja transparentnosti i odgovornosti trgovačkih društava u državnom vlasništvu, predviđalo se pravodobno usvajanje plana upravljanja za 2015. te jačanje zahtjeva za kompetentnost predsjednika upravnih odbora, uključujući i objavljivanje Registra imenovanja (koji je u međuvremenu objavljen i javno je dostupan), kao i revizija smjernica o godišnjem izvještavanju od strane trgovačkih društava u državnom vlasništvu, što bi trebalo poboljšati kvalitetu njihovog nadzora. Privatizacija velikog portfelja trgovačkih društava u kojima država ima manjinske vlasničke udjele (više od 500 trgovačkih društava) zaostaje za planom, djelomično zbog neriješenih slučajeva insolventnosti dijela tih trgovačkih društava.

Specifične preporuke vezane uz praćenje stabilnosti financijskog sektora Hrvatski bankarski sektor u pretežno inozemnom vlasništvu stabilan je u posljednjih nekoliko godina, ali trendovi u gospodarstvu i dalje se odražavaju na profitabilnost banaka. Loši krediti u stalnom su porastu od 2008., posebno krediti dani poduzetnicima. U lipnju 2014. godine udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima iznosio je 16,6 posto (15,7 posto na kraju 2013. godine), dok je udio korporativnih loših kredita dosegnuo 29,6 posto (prethodno 28,3 posto). Kao banke kćeri bankarskih grupa iz eurozone, četiri najveće hrvatske banke (koje predstavljaju oko 65 posto bankarskog sektora) bile su obuhvaćene sveobuhvatnom procjenom Europske središnje banke uoči uspostave Jedinstvenog nadzornog mehanizma. U skladu s preporukama Vijeća, Hrvatska narodna banka provest će također i dodatne nadzore nad većom skupinom banaka, a taj proces započeo je krajem rujna 2014. godine.

Zaključno Zimske prognoze Komisije za razdoblje 2014. - 2016. godine mnogo su optimističnije u odnosu na Jesenske prognoze koje su objavljene prije tri mjeseca, kako na razini EU i eurozone, tako i za Hrvatsku.

Velikim dijelom to je rezultat i nekih novih zbivanja u okruženju (drastični globalni pad cijena nafte, deprecijacija eura prema glavnim svjetskim valutama, početak provedbe mjera kvantitativnog popuštanja i nekonvencionalne monetarne politike od strane ECB-a, te donošenje Komisijinog Plana ulaganja na razini EU). U odnosu na prognozirane ključne gospodarske pokazatelje EU, eurozone i dobrog dijela država članica, projekcije pokazatelja hrvatskog gospodarstva još su uvijek divergentne. Kako bi naši gospodarski pokazatelji postali konvergentni u odnosu na pokazatelje ostalih EU gospodarstva, nužno je i neophodno provođenje ozbiljnih strukturnih reformi na svim područjima. Hrvatska se osim u Postupku prekomjernog proračunskog deficita nalazi i u Postupku prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ali da bi se one otklonile potrebno je provesti u djelo u primjerenim rokovima Specifične preporuke koje je Hrvatska dobila od Komisije i Vijeća na kraju Europskog semestra 2014. U nalazima Pregleda napretka (u provođenju) mjera (relevantnih) za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža od 7. studenoga 2014. Komisija ističe da je zabilježen određen napredak u funkcioniranju tržišta rada. Napredak u uklanjanju parafiskalnih nameta znatno je sporiji od očekivanog, a planirani su samo ograničeni koraci na poboljšanju upravljanja trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, čije stvarno restrukturiranje kasni u odnosu na planove. Komisija navodi i da postoji vjerojatnost da će kasniti planirane reforme javne uprave i donošenje antikorupcijskog okvira. Što se tiče sustava EU fondova, Komisija se osvrnula i na mjere koje se poduzimaju radi poboljšanja strateškog planiranja korištenja fondova EU-a i povećanju administrativnih kapaciteta. U sustavu upravljanja EU fondovima identificirane su «duboke slabosti», koje otežavaju apsorpcijske kapacitete za povlačenje sredstava. Kao što možemo vidjeti i zaključiti, malo toga je odrađeno i pred Hrvatskom je još mnogo ozbiljnog posla. Vlada nakon tri godine i dalje samo analizira i daje obećanja, a stvarnih aktivnosti i rezultata nema. Hrvatska iz dana u dan sve više zaostaje, a prilike koje se otvaraju ostaju neiskorištene.


13

dr.sc. Tomislav Ćorić*

Monetarna politika u Republici Hrvatskoj: mogućnosti i ograničenja Uvod Monetarna politika u Hrvatskoj već dugi niz godina predmetom je rasprave i kritika dijela javnosti. Konstruktivnoj raspravi, na žalost ne doprinosi niti činjenica da su empirijska istraživanja monetarne transmisije u Republici Hrvatskoj malobrojna, prije svega zbog kratkih vremenskih serija i nedostupnosti podataka. Neki autori u tome vide glavno ograničenje za kvalitetnu analizu i provedbu monetarne politike kao i razloge orijentiranosti središnje banke na izravnu kontrolu količine novca u opticaju1. Rezultati dosadašnjih istraživanja govore u prilog prevladavajućoj neprohodnosti istraživanih kanala monetarne politike2. Testirajući kreditni kanal monetarne transmisije zaključuje se da banke u stranom vlasništvu reagiraju slabije na promjene u monetarnoj politici od domaćih banaka, što je u skladu s rezultatima istraživanja u tranzicijskim državama. Orijentiranost poslovnih banaka ka financiranju osobne potrošnje te nedovoljan doprinos kreditne aktivnosti razvoju sektora trgovačkih društava ukazuju na nepostojanje odgovarajućeg odnosa između monetarnog i realnog sektora ekonomije3.

Istraživanja4 ukazuju na uspješno djelovanje kanala tečaja i direktnog monetarnog prijenosa monetarnih mjera na realni sektor dok je kanal kamatne stope procijenjen neučinkovitim. Neučinkovitost kreditnog kanala dovodi se u vezu i s oligopolskom strukturom i dominantnošću velikih banaka u sustavu. Drugi potencijalni ograničavajući čimbenik djelovanja kreditnog kanala je vlasnička struktura poslovnih banaka5.

Specifičnosti hrvatskog sustava: visoka eurizacija i valutna klauzula Otežano djelovanje pojedinih kanala transmisijskog mehanizma u Hrvatskoj usko je povezano sa specifičnostima unutar monetarnog sustava, među kojima je dio naslijeđen dok je drugi dio generiran tijekom razvoja samog sustava. Među naslijeđene specifičnosti sustava mogu se svrstati visoka euroizacija i valutna klauzula.

* Profesor na Ekonomskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu i predsjednik Odbora za financije HDZ-a Stavovi dr. sc. Tomislava Ćorića izneseni u ovom radu isključivo su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 Žigman, A., Lovrinčević, Ž. (2005.) „Monetarna politika ciljane inflacije i transmisijski mehanizam“Ekonomski pregled, 56 (7-8) 433-457. 2 Erjavec, N., Cota, B. (2003.) “Macroeconomic Granger-causal dynamics in Croatia: Evidence based on a vector error-correction modelling analysis”, Ekonomski pregled, 54 (1-2) i Erjavec, N., Cota, B. Bahovec, V. (1999.) “Monetarno – kreditna aktivnost i realna privredna aktivnost u Republici Hrvatskoj: VAR Model”, Ekonomski pregled, 50(11), str. 1488-1504. 3 Lang, M., Krznar, I., (2004.) “Transmission Mechanism of Monetary Policy in Croatia” referat na konferenciji “The Tenth Dubrovnik Economic Conference” u organizaciji Hrvatske narodne banke, Dubrovnik, http://www.hnb.hr/dub-konf/10-konferencija-radovi/lang-krznar.pdf (20.08.2009.) 4 Vizek, M. (2006.) „Ekonometrijska analiza kanala monetarnog prijenosa u Hrvatskoj“ Privredna kretanja i ekonomska politika 109 / 2006., str. 29 – 61. 5 Ćorić, T. (2008.) «Istraživanje kreditnog kanala u Republici Hrvatskoj», Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Godina 6, 2008., str. 117 - 129., Pregledni rad.


14

Naime, hiperinflacijom u drugoj polovici osamdesetih godina uz čestu devalvaciju valute trajno su narušene funkcije kupovne moći i sredstva štednje domaće valute (u to vrijeme jugoslavenskog dinara) a prouzročile su konverziju štednje u stranu valutu, u ovom slučaju njemačku marku. Okolnosti se nisu izmijenile niti uvođenjem nacionalne valute, hrvatskog dinara a zatim i hrvatske kune u prvoj polovici devedesetih godina. Euroizacija je u navedenom razdoblju uznapredovala do razine korištenja njemačke marke kao općeprihvaćenog sredstva plaćanja i apsolutne mjere vrijednosti u sustavu. Unatoč stabiliziranju inflacijskih kretanja već polovicom devedesetih godina, strah od inflacije i nestabilnosti domaće valute i danas, nakon više 20 godina, ima prevladavajući utjecaj na kreiranje domaće štednje, na što upućuje i njezina valutna struktura u konsolidiranoj bilanci banaka, prikazana slikom. U razdoblju 1993. – 2014. ukupan iznos deviznih depozita u pravilu znatno premašuje iznos depozitnog novca i kunskih štednih i oročenih depozita zajedno. Prema podacima HNB-a u prosincu 2014. godine udio deviznih depozita u ukupnim štednim i oročenim depozitima u Republici Hrvatskoj iznosio je 82,65 posto. Kriza je očito dodatno stimulirala bijeg štednje iz kune u euro jer je njihov udio u prosincu 2007. dakle prije izbijanja krize bio znatno niži, 63,3 posto. Slika: Depozitna aktivnost u RH

Izvor: autor, prema podacima HNB-a

Devalvacija i inflacija s kraja osamdesetih godina imale su devastirajuće učinke na aktive bilanci tadašnjih banaka, koje u pravilu nisu bile zaštićene od valutnog rizika. Reakcija bankarskog sustava uslijedila je početkom devedesetih godina uvođenjem valutne klauzule kao automatskog prijenosnika valutnog rizika na korisnike kredita. S vremenom je ovaj stabilizator, zbog snažne kreditne ekspanzije banaka, postao osnovni uzrok nenapuštanja politike sidra deviznog tečaja, unatoč njezinim lošim karakteristikama. Visoka razina euroizacije i postojanje valutne klauzule u sustavu objektivno se mogu očekivati i u sljedećem razdoblju, što bi u slučaju euroizacije moglo izazvati pozitivan učinak u obliku nižih troškova konverzije prilikom ulaska u Eurozonu. Nasuprot tome, problemi proizišli iz postojanja valutne klauzule eksplodiraju prilikom svakog značajnijeg deprecijacijskog pritiska. Posebno je to aktualno kod kreditnih linija koje su plasirane uz valutnu klauzulu u švicarskom franku. Riječ je o bankarskom proizvodu koji je svoje mjesto u domaćoj praksi pronašao polovicom prošlog desetljeća. Ovi tada „povoljni“ kreditni proizvodi s vremenom su, zbog porasta vrijednosti švicarskog franka u odnosu na tečaj eura, posljedično i na kunu, postale noćna mora domaćih dužnika, ali i bankara.


Prvi, uslijed rasta tečaja i kamatne stope u posljednjih nekoliko godina dovedeni su u krajnje nepovoljan položaj, kako zbog porasta glavnica i anuiteta, dok su drugi suočeni sa sve većom razinom defaulta. U ovom slučaju je sustav snažno pogođen valutno induciranim kreditnim rizikom.

Posljedice restriktivne monetarne politike Dio anomalija u okviru monetarne transmisije u Hrvatskoj prouzročen je specifičnostima koje su nastale tijekom održavanja politike sidra deviznog tečaja u posljednjih dvadesetak godina. Treba naglasiti da je održavanje stabilnog deviznog tečaja i niske razine inflacije u Hrvatskoj postignuto prevladavajuće restriktivnim karakterom monetarne politike. U cilju destimuliranja monetarne ekspanzije financirane zaduživanjem banaka HNB je od početka provođenja strategije sidra deviznog tečaja visokom razinom eskontne stope učinio ovu, u drugim sustavima referentnu kamatnu stopu, nereferentnom6. U navedenim okolnostima kreiranje kreditnog potencijala bankovnom sektoru omogućeno je depozitnom aktivnošću ili zaduživanjem. S obzirom na nerazvijenost domaćeg tržišta kapitala tijekom devedesetih kao i na visok rizik države, oba alternativna načina kreiranja kreditnog potencijala bila su bezuspješna, pa je i posao središnje banke bio znatno olakšan. Do potpune izmjene okolnosti, u ovom kontekstu, došlo je nakon 2000. godine, odnosno nakon privatizacije najvećeg dijela bankarskog sustava. U uvjetima neadekvatno visoke eskontne stope, ali i kamatnih stopa na ostale oblike zaduženja kod HNB-a (lombardni kredit, kratkoročni kredit za likvidnost) domaće banke su se okrenule svojim stranim vlasnicima i na taj način na međunarodnom tržištu počele povoljno kreirati svoj kreditni potencijal. Učinci opisanih kretanja u monetarnom sektoru imali su trajno deformirajući učinak na transmisijski mehanizam monetarne politike. Naime, činjenica da je kreditni potencijal poslovnih banaka kreiran bez inicijalnog impulsa središnje banke, kao i da njihova kamatna stopa nema oslonac u referentnoj stopi HNB-a nedvojbeno upućuju na zaključak da kanal kamatne stope u Hrvatskoj ne postoji. Zaduživanjem banaka u inozemstvu induciran je još jedan problem u okviru transmisijskog mehanizma: u uvjetima restriktivne monetarne politike kao i relativno slabe razvijenosti operacija na otvorenom tržištu, zaduživanje banaka u inozemstvu osnovnim načinom primarne emisije u Hrvatskoj učinilo je devizne transakcije s inozemstvom.

Unatoč pozitivnim učincima u smislu povećanja međunarodnih pričuva i stabiliziranja deviznog tečaja, u opisanim okolnostima afirmiran je kanal izravnog monetarnog prijenosa od banaka ka realnom sektoru, uz središnju banku koja djeluje uglavnom kao sterilizator viška sredstava putem raznih nekonvencionalnih restriktivnih instrumenata. Osim toga, politika snažnog i stabilnog tečaja danas se ocjenjuje glavnim razlogom deindustrijalizacije države, smanjenje konkurentnosti i njezine uvozne ovisnosti. Upravo zbog toga, dio kritičara aktualne monetarne strategije već dulje vrijeme poziva na napuštanje tečajnog sidra monetarne politike7.

Zaključak Očito je da ograničenja u njegovu djelovanju ukazuju na strukturne devijacije u transmisijskom mehanizmu koje ga čine inertnim i nekompatibilnim s transmisijskim kanalima koji postoje u Europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji. Posebice to dolazi do izražaja ako imamo na umu da je na razini eurozone najznačajniji kanal monetarne transmisije upravo kanal kamatne stope koji u Hrvatskoj ne djeluje. U postojećoj situaciji strategije sidra deviznog tečaja, središnja banka je ograničena u suzbijanju utjecaja inozemnih šokova i stimuliranju gospodarske aktivnosti u realnom sektoru. Tijekom krize, većina akcija središnje banke išla je u smjeru ukidanja restriktivnog instrumentarija i regulatornog rasterećenja. Povećanjem likvidnosti banaka središnja banka je tek djelomično neutralizirala negativan utjecaj vanjskih šokova. Takva reakcija monetarne politike je bila preslaba da bi se preokrenuli ekonomski trendovi. Naravno, valja imati na umu činjenicu da je monetarna politika tek dio ukupne ekonomske politike i da odgovornost i rješenja problema treba tražiti i u drugim segmentima sustava. Zbog postojećih ograničenja monetarne politike, u fiskalnoj se politici često vidi jedina mogućnost značajnijeg djelovanja u uvjetima krize, posebice u kontekstu jače fiskalne prilagodbe i konsolidacije.

6 Galac, T. (2003.). “Rezultati trećeg HNB-ova anketiranja banaka: Hrvatski bankarski sektor u fazi konsolidacije i tržišnog pozicioniranja od 2000. godine do danas”, Hrvatska narodna banka, Pregledi, P- 14. 7 Jakovčević, D., Lovrinović, I. i Radošević, D. (ur.) (2011), Novac i ekonomski rast: Monetarna politika ekonomskog rasta i zaposlenosti. Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb.

15


16

mr.sc. Ivana Maletić*

Vlada se hvali mjerama za zapošljavanje mladih, a sustav potpuno nepripremljen Hrvatska je u izuzetno nepovoljnoj poziciji vezano za pitanje zaposlenosti mladih. Stopa nezaposlenosti mladih (15-29) 2008. iznosila je 15.8 posto, a u 2014. rasla je čak preko 50 posto. Stopa mladih koji nisu zaposleni, niti se osposobljavaju ili obrazuju iznosila je 2013. 21 posto dok je EU prosjek bio 15,9 posto. Stope nezaposlenosti više su za mlade s nižim razinama obrazovanja i strukovnim obrazovanjem. Iste skupine mladih osoba najviše su izložene riziku od dugotrajne nezaposlenosti. Izraziti problem vezan uz nezaposlenost mladih je nemogućnost pristupa praktičnim vještinama i njihovo prakaticiranje što dovodi do neusklađenosti obrazovnog sustava, posebice strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, sa stvarnim potrebama tržišta rada. Uz to prepreku zapošljavanju visokoobrazovanim mladim osobama predstavlja produženo trajanje obrazovanja/studiranja i nedostatak radnog iskustva što je najčešće ključan preduvjet za poslodavce. Još krajem 2012. i tijekom 2013. kada je Europska komisija usvojila program Garancija za mlade, Vlada u Hrvatskoj počela je najavljivati izvrsne mogućnosti kojima će rješavati problem nezaposlenosti mladih. * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

U Planu implementacije Garancije za mlade predviđeno je 37 intervencija koje su se gotovo sve trebale započeti provoditi u 2014. Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. - 2017. predviđaju 45 različitih intervencija namijenjenih mladima. Za većinu mjera predviđeno je sufinanciranje iz Europskog socijalnog fonda. Mladi i poslodavci zbunjeni su ovolikim brojem mjera i vrlo sličnih intervencija za koje su zadužena različita tijela, kao i uvjetima koji se kontinuirano mijenjaju te na taj način stvaraju veliku nesigurnost na tržištu do rada. Navedena dva strateška dokumenta za zapošljavanje mladih (Plan implementacije i Smjernice) potpuno su neusklađeni, kako u aktivnostima i financijskim sredstvima, tako čak i u segmentu nositelja pojedinih intervencija. Europska unija je kroz posebnu proračunsku liniju Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI - Youth Employment Initiative), zajedno s pridruženim sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) dodijelila 132,3 milijuna eura za provedbu izravnih intervencija prema mladim osobama. Sva ta sredstva mogla su i mogu se koristiti za aktivnosti provedene čak od rujna 2013.


Republika Hrvatska nije do sada iskoristila niti jedan euro iz ove Inicijative, kao niti iz ESF-a 2014. - 2020. Dio aktivnosti vezanih za zapošljavanje mladih financira se trenutno iz ESF-a 2007. - 2013. i to kroz tzv. izravnu dodjelu sredstava Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za provedbu mjera aktivne politike tržišta rada. Otvoreno je pitanje koliko se ovih sredstava uistinu i vratilo u Hrvatski proračun. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava provodi intenzivnu kampanju o promicanju Garancije za mlade, ali o konkretnim rezultatima koje su postigli u 2013. i 2014. ne govore jer rezultata nema. I premda je Operativni program za ESF usvojen u prosincu 2014. te je i predujam iz europskog proračuna isplaćen krajem prošle godine evidentno je da niti jedan euro iz ESF-a 2014. - 2020. ili YEI-proračunske linije nije potrošen do sada niti se zna kada će biti. Proces pripreme nacionalnih provedbenih procedura trebao je ići paralelno s procesom programiranja. Nacionalne procedure koje su temeljito izmijenjene u razdoblju od ulaska RH u EU unijele su dodatno nerazumijevanje kod krajnjih korisnika. Da ne govorimo o činjenici da se apsolutno svaka natječajna dokumentacija u posljednje dvije godine mijenjala najmanje dva do tri puta tijekom natječajnog postupka. Pojedini natječaji su se tijekom vremena prijave mijenjali čak i na suštinskoj razini. Niz je pritužbi od strane institucija, civilnog sektora i ostalih potencijalnih korisnika koji su izrazito nezadovoljni takvim načinom rada. Upravo zato postupak provedbe za proračunsko razdoblje 2014. - 2020. nužno je pojednostavniti i unaprijediti. To bi osiguralo da se aktivnosti koje su programirane u Operativnim programima uklope u nacionalna pravila, a ne da se proces radi obrnutim redoslijedom. Vlada još uvijek nije zadovoljila preduvjete za korištenje dijela Europskog socijalnog fonda koji se odnosi na strukovno obrazovanje, a koji bi značajno trebao pomoći poboljšanju zapošljivosti mladih. U novom Operativnom programu „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. - 2020. za ESF dana je suspenzija dijela OP-a koji se odnosi na strukovno obrazovanje jer Hrvatska nema zadovoljavajući okvir za razvoj strukovnog obrazovanja te se do usvajanja tzv. Programa razvoja strukovnog obrazovanja ne mogu financirati aktivnosti vezane za ovaj segment obrazovanja. Tako će i 2015. kao i 2014. biti izgubljena godina za aktivnosti i projekte u ovom najosjetljivijem dijelu sustava obrazovanja. Europska komisija se i dodatno osigurala te je u OP-u navedeno da nije dovoljno da Hrvatska donese strateški dokument nego i da Komisija potvrdi da su svi tzv. ex-ante ili prethodni kriteriji iz OP-a zadovoljeni.

Sve ovo dovest će do daljnjeg kašnjenja u korištenju sredstava ESF-a i sigurnih gubitaka sredstava prema pravilu n+3 u 2017. Uz sam gubitak financijskih sredstava puno veći je gubitak odlazak mladih koje se moglo zadržati da su projekti pravovremeno bili pripremljeni i da su intervencije bile bolje usmjerene. Stoga kada govorimo o položaju mladih u Hrvatskoj ključni problemi su sljedeći: 1. Prevelik broj mjera/intervencija vezanih za promicanje zapošljavanja mladih. 2. Neusklađenost Plana implementacije i Smjernica (u iznosima, nadležnosti, nositeljima i sunositeljima, vremenskom periodu što ukazuje na površnost i tehničko zadovoljavanje uvjeta vezanih za strateške dokumente). 3. Različita pravila za slične intervencije. 4. Mnoge intervencije samo su u fazi planiranja i nije izvjesno kada će krenuti realizacija. 5. Nepoznati su operativni modeli provedbe za većinu mjera/intervencija financiranih iz Državnog proračuna i ESF-a. 6. Potencijalno kašnjenje s procedurama vezanim za ESF (provedba i vrste projekata) dovodi do kašnjenja u pripremi projekata. 7. Ako se dogodi kašnjenje s procesom akreditacije (koja je preduvjet za korištenje ESF sredstava) značajna će sredstva biti izgubljena. Dodatni rizik dobrom i brzom funkcioniranju sustava je uvođenje novih tijela u ESF sustav (Ministarstvo turizma, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo kulture koja do sada nisu operativno bila u sustavu upravljanja fondovima nego isključivo kao korisnici sredstava). 8. Iako su neki segmenti mjera i intervencija iz neusklađenih strateških dokumenta provedeni, kao primjerice usvajanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Europska komisija je zaključila da navedeni dokument ne predstavlja dobru i dovoljnu osnovu za razvoj strukovnog obrazovanja u Hrvatsku. Iz tog je razloga u Operativnom programu suspenzija svih aktivnosti vezanih za ESF financiranje strukovnog obrazovanje do usvajanja Programa razvoja strukovnog obrazovanja. Usvajanje se očekuje tek krajem 2015. godine, a vidljivo je da je niz mjera iz Smjernica i Plana implementacije usmjeren na strukovno obrazovanje i osposobljavanje. 9. Civilno društvo i ostali sudionici tržišta rada nisu aktivno uključeni, a partnerstvo je nužno zbog stvaranja sinergijskog učinka u promicanju i poticanju zapošljavanja mladih.

17


18

Vijesti iz Europskog parlamenta Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Rasprava o reviziji okvira za dobro ekonomsko upravljanje na kojoj su kao gosti sudjelovali ministri financija Italije, Pier Carlo Padoan i Njemačke Wolfgang Schäuble.

Padoan i Schäuble: Dobro ekonomsko upravljanje ključno je za rast i razvoj Europske unije Poruke oba ministra su jasne: bez kvalitetnog programa i mjera, jasne strategije i ciljeva, ne možemo govoriti o dobrom ekonomskom upravljanju, a niti o ozbiljnim šansama za gospodarski rast i razvoj. Pravila su važna jer dodatno potiču i usmjeravaju na poduzimanje mjera kojima će se ostvariti zajednički zacrtani ciljevi. Uz pravila, bitna je i fleksibilnost koju svaka država članica ima u osmišljavanju vlastitih rješenja za postizanje zadanih ciljeva. Zastupnici su naglasili da se fleksibilnost pretvorila u dozvoljavanje odstupanja od ciljeva pa su u praksi ograničenja duga od 60 posto BDP-a i deficita od 3 posto BDP-a postali minimalni zahtjevi umjesto dozvoljeni maksimumi. Većina država je ove limite premašila, a kaznene odredbe nikada nisu aktivirane. Ministri su naglasili da je prije aktiviranja kaznenih odredbi važno uzeti u obzir sve okolnosti neispunjavanja ciljeva i ozbiljan rad vlada na promjenama i ispunjavanju ciljeva. Puno je naučenih lekcija iz prethodnih godina zajedničkog rada na dobrom ekonomskom upravljanju: 1. Za uspjeh je potrebna konzistentna kombinacija kvalitetnih politika i reformi koje se provode. 2. Efekti ekonomske politike jedne države članice prelijevaju se na drugu. Zajedničkim kvalitetnim radom postižu se sinergijski efekti. 3. Za provedbu strukturnih reformi i svih drugih mjera ekonomske politike potrebno je vrijeme. Rezultati ne mogu biti vidljivi odmah. To je važno uzeti u obzir prilikom ocjene ispunjavanja postavljenih ciljeva. 4. Nacionalne i europske politike moraju biti koordinirane i harmonizirane kako bi efekti zajedničkog rada bili pozitivni. 5. Volja i odlučnost u provedbi reformi ključni su elementi uspjeha, kao i partnerstvo i međusobno povjerenje.

Nužan dio kvalitetnog ekonomskog upravljanja je reforma institucija, administracije koja mora biti brza i učinkovita, na usluzi građanima i poduzetnicima. I tijekom ove rasprave svi su se složili da je važan nastavak rada na uspostavi jedinstvenog tržišta koje je pokretač rasta i zapošljavanja. Jedinstveno tržište kapitala i bankovna unija ključni su za smanjivanje fragmentacije financijskih tržišta i stvaranje jednakih prilika i uvjeta za poslovanje poduzetnika. Razmjena mišljenja s povjerenikom Europske komisije zaduženim za financijsku stabilnost, financijske usluge i tržište kapitala, Jonathanom Hillom i predsjednikom Eurogrupe Jeroenom Dijsselbloemom.

Jonathan Hill: Unija tržišta kapitala otvara bolje mogućnosti financiranja poduzetnika Povjerenik Hill predstavio je članovima Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku aktivnosti koje je Europska komisija poduzela vezano uz izgradnju Unije tržišta kapitala. Izgradnja Unije tržišta kapitala jedna je od važnih strukturnih reformi koje se provode na razini Europske unije s ciljem poboljšanja i pojednostavljenja uvjeta poslovanja poduzetnicima i investitorima. Povjerenik je naglasio da će stvaranje Unije tržišta kapitala osigurati veću diverzifikaciju u financiranju gospodarstva te tako smanjiti ovisnost o klasičnom bankovnom kreditiranju koje je značajno smanjeno od početka krize. Od ove inicijative najviše koristi imat će mali i srednji poduzetnici, startup-ovi i države članice s nerazvijenim tržištem kapitala kojima će se otvoriti novi načini financiranja. Zastupnike je zanimalo kako Komisija namjerava ukloniti postojeće prepreke kretanju kapitala te hoće li biti uključeni svi sudionici ključni za stvaranje jedinstvenog tržišta kapitala. Povjerenik je istaknuo da je potreban standardizirani pristup organizaciji tržišta kapitala u svim državama članicama, a države članice imaju ključnu ulogu u uklanjanju prepreka. Naglasio je da upravo države članice moraju ukinuti administrativne prepreke i smanjivati troškove prekograničnih transakcija kako bi se otvorio prostor novim načinima financiranja. Europska komisija objavila je Zelenu knjigu (Green Paper) i pozvala sve zainteresirane strane: male i srednje poduzetnike, financijski sektor i države članice, kako bi se identificirale postojeće prepreke kretanju kapitala i predstavila moguća rješenja njihovog otklanjanja.


19

Do ljeta 2015. donijet će se akcijski plan rada, a tijekom sljedećih pet godina pripremat će se zakonodavni i institucionalni okvir za uspostavu Unije tržišta kapitala.

Jeroen Dijsselbloem: Sve države članice trebaju imati isti status Provedba Europskog semestra, rad država članica na reformama osobito tržišta rada i jačanja jedinstvenog tržišta te konkurentnosti rezultirat će smanjenjem razina duga i deficita u državama članicama eurozone. U posljednjim Zimskim prognozama predviđa se smanjenje duga u eurozoni s 94,4 posto BDP-a u 2015. na 93,2 posto BDP-a u 2016. te smanjenje deficita s 2,2 posto u 2015. na 1,9 posto u 2016. Europska komisija navela je kako će provedba strukturnih reformi u eurozoni rezultirati snažnijim gospodarskim rastom i novi radnim mjestima te se tako očekuje povećanje stope gospodarskog rasta s 0,8 posto u 2014. na 1,3 posto u 2015. odnosno 1,9 posto u 2016. godini, a nezaposlenost će se smanjiti s 11,6 posto u 2014. na 11,2 posto u 2015. odnosno 10,6 posto u 2016. Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Eurogrupe zastupnici su se najviše zanimali za situaciju s Grčkom. Većina je istaknula da rješenje nikako ne može biti izlazak Grčke iz eurozone. S jedne strane važno je inzistirati na provedbi programa za ekonomski oporavak Grčke, a s druge pronaći kompromisno rješenje s novom grčkom Vladom koja nije spremna provoditi program. „U eurozoni se 19 država članica mora dogovoriti oko rješavanja grčkog pitanja, i to na način da dobiju pristanak svojih građana kroz nacionalne parlamente. Nije riječ samo o tome što želi Grčka i građani Grčke već i što žele ostale države članice i njihovi građani“, naglasio je predsjednik Dijsselbloem.

Sve države članice trebaju imati isti status, nije moguće jednima popuštati, a od drugih tražiti disciplinu. Tijekom sljedeća četiri mjeseca Komisija će analizirati održivost grčkog duga, ocijeniti dosadašnju provedbu programa, postignute rezultate te unijeti potrebne prilagodbe. I u ovom razdoblju potrebno je nastaviti s provedbom kratkoročnih mjera kako se proračun i dug ne bi oteli kontroli. Istovremeno treba nastaviti raditi na strukturnim reformama kako bi se javne financije dugoročno učinile održivima. Porezna reforma u Grčkoj može značajno doprinijeti rješavanju fiskalnih problema te se na tome posebno inzistira. Daljnja potpora Grčkoj u rješavanju problema financiranja ovisit će o radu nove Vlade. Na pitanje o budućnosti Eurogrupe predsjednik je istaknuo kako je Eurogrupa neformalna radna grupa ministara država članica eurozone koji razmjenjuju iskustva i znanja u cilju kvalitetnijeg rješavanja izazova s kojima se susreće eurozona. Ovaj vid suradnje među ministrima pokazao se potrebnim i važnim za njihov posao te se može očekivati daljnja podrška u radu Eurogrupe. Mnoge države članice ne provode preporuke dobivene u okviru Europskog semestra te je predsjednik Dijsselbloem istaknuo da nije prihvatljivo trenutno stanje u kojem su velike razlike između preporuka danih u okviru Europskog semestra i onog što države članice zaista rade u praksi. Komisija ima instrumente da natjera države članice na provođenje preporuka danih u okviru Europskog semestra i Eurogrupa će inzistirati na njihovu korištenju. Strukturne reforme, investicije i fiskalna konsolidacija koja podržava rast i razvoj put su kojim države članice trebaju ići ako želimo dugoročna i stabilna rješenja krize.


20

Plenarno zasjedanje Maletić: „Nedopustivo je kašnjenje u provedbi mjera za zapošljavanje mladih“ Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je u raspravi o Inicijativi za zapošljavanje mladih na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu u veljači. Poruka državama članicama od samog početka uspostave Inicijative za zapošljavanje mladih jasna je: Neophodna je brza reakcija i konkretne mjere usmjerene na uključivanje mladih na tržište rada. Rokovi zadani za provedbu ove inicijative razlikuju se od svih ostali programa. Sredstva trebaju biti ugovorena do kraja 2015., a aktivnosti provedene i sredstva isplaćena do kraja 2017., najkasnije 2018. S ciljem da ubrza države članice i potakne ih na hitno djelovanje Komisija je omogućila financiranje troškova za zapošljavanje mladih još od rujna 2013. Sad je veljača 2015. i umjesto prvih isplata državama članicama prema zahtjevima za plaćanje temeljem izvršenih aktivnosti Europska komisija je morala smisliti novi poticaj za bržu provedbu, a to je povećani iznos predujma na čak 30 posto. „Pozdravljam tu odluku Europske komisije, ali moramo svi shvatiti da je upravo odluka i rasprava u Europskom parlamentu o povećanom predujmu u 2015. pokazatelj da smo zakazali kad su u pitanju mladi“, naglasila je zastupnica Maletić. „Kasnimo, a mladi su izgubili strpljenje i odlaze iz svojih država, iz Europe.

Više ne pomažu niti mjere dodatnog obrazovanja ili treninga, nakon njih mladi su i dalje bez posla“, istaknula je zastupnica, ukazujući na nedostatak konkretnih rezultata. Bez otvaranja radnih mjesta, jačanja poduzetništva, reindustrijalizacije Europe, jačanja jedinstvenog tržišta, digitalizacije, provedbe strukturnih reformi na razini EU i na razini svake država članica, bez poticanja na samozapošljavanja i ulaganja u startup-ove, bez investicija i pametne fiskalne konsolidacije nema niti bolje budućnosti za mlade. „Moramo se ubrzati i barem ove mjere za koje su sredstva odmah tu, a koje su namijenjene isključivo zapošljavanju mladih, moramo realizirati kako smo i planirali, odmah, a ne 2023. Za mlade je tad kasno“, zaključila je zastupnica Maletić. Naš Ured se od samog početka rada u Europskom parlamentu bavi tematikom mladih te je zastupnica Maletić održala niz konferencija na temu mogućnosti korištenja Europskih fondova za mlade, europskih politika i zapošljavanja mladih. Naše materijale možete pronaći na web stranici www.ivana-maletic.com.

Zastupnica Maletić u Odboru za porezna pravila (TAXE) Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu osnovan je posebnog Odbora za porezna pravila i ostale mjere slične prirode ili učinka. Zastupnica se priključila radu ovog Odbora kojem je zadatak istražiti i analizirati porezna pravila i slične mjere svih država članica od siječnja 1991., istražiti i analizirati sustav državnih potpora u državama članicama, poticati suradnju država članica u razmjeni podataka i sprečavanju agresivnog poreznog planiranja te izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.


Cilj Odbora je sprječavanja agresivnog poreznog planiranja i nepoštenih poreznih mjera koje narušavaju konkurentnost i jedinstveno tržište, a samim tim su prepreka gospodarskom rastu i razvoju.

21

Maletić: Bez reformi, uklanjanja investicijskih rizika i vraćanja povjerenja mjere ESB-a ne mogu dovesti do rasta i razvoja Sudjelujući na raspravi o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2013. u Bruxellesu u veljači, zastupnica Maletić istaknula je kako je pred Europskom središnjom bankom veliki izazov postizanja kvalitetne i uspješne kombinacije mjera monetarne i fiskalne politike uzimajući u obzir heterogenost eurozone sa 19 država, uz koordiniranje sa državama izvan eurozone, poput Hrvatske, jer je cilj postizanje pozitivnih efekata, rasta i razvoja čitave Europske unije. „Razlike među državama članicama u predanosti provođenju strukturnih reformi, u fiskalnoj politici, produktivnosti dovode do asimetričnih učinaka mjera monetarne politike na gospodarstvo svake od država članica“, istaknula je zastupnica. Bez uspješne provedbe Europskog semestra mjere monetarne politike mogu imati samo kratkoročne pozitivne efekte uz rizik da dugoročno efekti budu negativni. Zastupnica se osvrnula i na novi investicijski plan Europske komisije koja apelira na države članice da provode strukturne reforme, da sustavno pristupaju osmišljavanju i pripremi projekata u partnerstvu s poduzetnicima ističući da su to, uz sam Europski fond za strateške investicije kao novi izvor financiranja, temeljni stupovi provedbe Plana. Izvori financiranja ne mogu riješiti probleme neuređenih, nefleksibilnih tržišta, niske konkurentnosti, nedostatka inovacija. „Na svima nama je da se potrudimo, potaknemo i ohrabrimo vlade na provođenje reformi i uklanjanje investicijskih rizika. Samo tada će proaktivno i kvalitetno djelovanje monetarne politike rezultirati stabilnim i dugoročnim rastom i razvojem“, zaključila je zastupnica Maletić.

Sisačko - Moslavačka županija Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić posjetila je Sisačko-moslavačku županiju u siječnju i veljači.

Maletić: Projekte je nužno do kraja osmisliti, kako bi se spremno dočekali natječaji Zastupnica Maletić 23. siječnja 2015. održala je radni sastanak s predstavnicima Sisačko - moslavačke županije Ivom Žinićem, njegovim zamjenicima Marinom Piletićem i Anitom Sinjeri Ibrišević i predstavnicima upravnih odjela. Nakon razgovora održana je konferencija za novinare na kojoj je Maletić izrazila zadovoljstvo idejama i inicijativama koje dolaze od novog župana i njegovih suradnika. “Bilo je zanimljivo vidjeti koliko puno ideja ima u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ova je županija na dnu ljestvice razvijenosti u Hrvatskoj, jednako kao i Hrvatska u Europskoj uniji, što znači da je razvojni potencijal ogroman. Europska unija diše na jedan novi način, na čelu s Junckerom dolaze novi trendovi, to je okretanje investicijama,” rekla je zastupnica Ivana Maletić.

Maletić: Kršćanstvo je temelj europskih vrijednosti Zastupnica Maletić sudjelovala je na Molitvenom doručku Sisačke biskupije koji se održao u petak, 6. veljače u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve. Molitveni doručak održao se povodom obilježavanja pete godišnjice uspostave Sisačke biskupije.


22

Osim zastupnice Maletić, sudjelovali i svećenici, dekani, monsinjori, đakoni te gradonačelnici, načelnici i poduzetnici s područja Biskupije. Domaćin Molitvenog doručka, sisački biskup Vlado Košić, istaknuo je kako je cilj ovog okupljanja druženje i zajedničko promišljanje. U svome izlaganju, zastupnica je prisutne upoznala s organizacijom i radom Europskog parlamenta i europskih institucija, parlamentarnim odborima, ulogom zastupnika u procesu donošenja odluka te novim trendovima u Europskoj uniji. Istaknula je da je posebno važan dijalog i zajednički rad svih segmenata društva koji u novijim vremenima sve više nedostaje. Unatoč sekularizmu, ne smije se zaboraviti odakle dolaze europske moralne vrijednosti koje se temelje baš na kršćanstvu jer je Europsku uniju i njezine institucije jasno oblikovala kršćanska baština. Govor je završila riječima Pape Franje koji je bio u posjetu Europskom parlamentu u studenom prošle godine: „Došao je trenutak za zajedničku izgradnju Europe koja se ne vrti oko ekonomije, nego oko svetosti ljudskoga života, oko neotuđivih vrijednosti. Europe koja hrabro prihvaća svoju prošlost i s povjerenjem gleda u budućnost. Došao je trenutak za napuštanje ideje preplašene Europe koja je okrenuta samoj sebi, da bi se poticala i promicala Europa koja je protagonist, nositeljica znanosti, umjetnosti, glazbe, ljudskih vrijednosti, ali i vjere. Europa koja gleda u nebo i nasljeđuje ideale; Europa koja gleda na čovjeka, koja ga brani i štiti; Europa koja hoda po sigurnom i čvrstom tlu te je dragocjena referentna točka za cijelo čovječanstvo“. Nakon izlaganja zastupnice Maletić, župan Sisačkomoslavačke županije Ivo Žinić zahvalio je biskupu mons. Vladi Košiću, Sisačkoj biskupiji i svim župama na doprinosu u pomoći stanovnicima koji žive u lošim uvjetima. Također je zahvalio Biskupu jer okuplja ljude različitih političkih opredjeljenja kako bi pokušali zajednički riješiti probleme u Županiji, prije svega rješavanje nezaposlenosti i siromaštva. “Mi političari koji upravljamo javnim sredstvima, nažalost, često zaboravljamo one osnovne životne vrijednosti, poniznost i pravednost. Na takav način želim upravljati našom županijom”, zaključio je Žinić.


21 33

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima.

Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

www.hdz.hr www.eppgroup.eu

Profile for Ivana Maletić

I'M veljača 2015.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M veljača 2015.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić