Page 1

ISSN 1849-0735

broj 3/ travanj /svibanj 2017.


ISSN 1849-0735

broj 3/ travanj /svibanj 2017.

Impressum

Fotografija: Krka Izvor: mapio.hr

Sadržaj

4 dr. sc. Davor Galinec

Pokazatelji proračunskih manjkova i duga država članica EU za razdoblje 2013.-2016.: izlazi li Hrvatska iz Postupka prekomjernog deficita?

9 mr. sc. Ivana Maletić i dr.sc. Vinko Kandžija

Uključivanje BiH u EU - temelj razvoja i demokratizacije društva

18 Andrea Vodanović, struč.spec.rel.int.

Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom

23 Maciej Aulak

Budućnost kohezijske politike EU-a nakon 2020.: Tehnička pomoć na inicijativu država članica: slučaj Poljske Technical Assistance at the initiative of the Member States: the case of Poland

32 Elsa Perreau

Proračunski alati za financiranje vanjskih politika EU-a The budgetary tools for financing the EU external policies

43 Aktivnosti ureda 47

Vijesti iz Europskog parlamenta

51 Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Ivana Petričko Kristina Kosor Maja Butorac Alen Halilović

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


U ovom broju časopisa predstavljamo iskustvo Poljske u korištenju tehničke pomoći koju države imaju na raspolaganju u okviru kohezijske politike, a ovaj tjedan u Parlamentu smo podržali i novu regulativu o Programu potpore strukturnim reformama koji se financira iz tehničke pomoći.

Uz to, posebna tema koja zaokuplja europske institucije jest europski proračun i njegov sadržaj te promjene koje se očekuju u budućnosti, posebno u kontekstu izmjene financijske regulative koja je u tijeku, a riječ je o regulativi kojom se definiraju pravila izvršavanja europskog proračuna. Svi su složni u jednom, a to je da je europski proračun kroz stalno uvođenje novih fondova i programa postao kompliciran i nejasan te se teško dobije odgovor na najjednostavnija pitanja poput: što se i od kud može financirati, na što se troši novac, kako i s kojim rezultatima?

Uvodna riječ

U vremenima velikih ekonomskih, sigurnosnih, društvenih i političkih izazova za Europsku uniju izuzetno je važno zajedništvo, solidarnost, partnerstvo i kohezija država članica. Isto je ključno i za uspjeh na razini svake od država članica. Upravo je to istaknuto na kongresu Europske pučke stranke održanom na Malti 30. ožujka pod sloganom „Ostvarimo uspjeh zajedno“. Na kongresu je usvojen i dokument EPP-a o budućnosti Europske unije. Posebno smo ponosni jer je tisuću delegata iz svih država članica velikom većinom prihvatilo amandman Hrvatske demokratske zajednice o obveznom održavanju izdvajanja iz europskog proračuna za kohezijsku politiku na istoj visokoj razini i u budućnosti. U temeljima kohezijske politike je solidarnost i pomoć manje razvijenim regijama, a glavni cilj postizanje ravnomjernog razvoja i smanjivanje razlika u razvijenosti. Međutim, kohezijska politika nije dovoljna sama po sebi niti se rast i razvoj mogu postići samo korištenjem europskih fondova. Izuzetno je važno da države odrade svoje domaće zadaće, odnosno da se uhvate u koštac s izazovima velike i trome administracije, neučinkovitog pravosuđa, prevelike reguliranosti i stalnih promjena koje stvaraju nepovjerenje i prepreka su poduzetnicima i investitorima. Zbog toga je osiguranje nastavka kohezijske politike važno, ali je neophodno pojačati i koordinaciju fiskalnih politika te provedbu specifičnih preporuka po državama članicama. U državama često za to nedostaje znanja, iskustva, ideja i kapaciteta, a važna uloga Europske komisije i drugih EU institucija je kroz razmjenu najboljih praksi i tehničku pomoć omogućiti državama članicama provedbu promjena i brži napredak.

Neizbježna tema kada se govori o budućnosti europskog proračuna je i Brexit. Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva sigurno će značiti smanjenje proračuna, a smanjit će se i ukupan BDP Europske unije što će pojedine regije podići na razinu iznad 75% prosječnog BDP-a EU te će se smanjiti i njihove mogućnosti korištenja EU fondova. Tako, možda, zbog nove raspodjele sredstava, kada se naprave detaljni izračuni, zaključimo da manji proračun ne znači nedostatak sredstava. Iako su brojni parametri ključni za definiranje proračuna zbog Brexita nepoznati, važno je da se provedbeni propisi za kohezijsku i poljoprivrednu politiku donesu što prije kako bi države članice mogle započeti s pripremama prije nove perspektive (nakon 2020). U protivnom ćemo opet imati kašnjenja u korištenju fondova i stalne rasprave o tome treba li kohezijsku politiku ukinuti, a sredstva koja se za nju izdvajaju alocirati i implementirati na potpuno drugačije načine.

Sve ove teme detaljno ćemo obrađivati i u sljedećim brojevima Informativnog mjesečnika, a u ovom broju smo pripremili i zanimljiv pregled priprema za predsjedavanje Europskom unijom u pojedinim državama članicama. Ponosni smo što će Republika Hrvatska već od 1. siječnja 2020. imati priliku definirati prioritete na razini Europske unije. Ako želimo ostati zapamćeni po pokrenutim inicijativama moramo se dobro pripremiti, a za to je sat već počeo užurbano otkucavati vrijeme.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338 4

dr. sc. Davor Galinec*

Pokazatelji proračunskih manjkova i duga država članica EU za razdoblje 2013.-2016.: izlazi li Hrvatska iz Postupka prekomjernog deficita? Uvod

Hrvatska se nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog deficita od 2014. godine i u sklopu toga ima zadane godišnje ciljne veličine deficita koje su joj preporučile Komisija i Vijeće EU (s ciljem da do kraja 2016. godine deficit konsolidirane opće države bude manji od 2,7% BDP-a). Zbog toga je u hrvatskoj javnosti s nestrpljenjem iščekivana javna objava Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države od strane Državnog zavoda za statistiku i Eurostata.

Izvješće je javno objavljeno od strane obje institucije 24. travnja ove godine, prema kojem je Hrvatska u 2016. godini ostvarila deficit od svega 0,8% BDP-a, što je mnogo manje u odnosnu na cilj zadan Preporukom Vijeća EU od 2,7% BDP-a.

Shodno tome, Hrvatska je ostvarila prvi uvjet za izlazak iz Postupka prekomjernog deficita. Drugi uvjet odnosi se na povoljne i ostvarive projekcije fiskalnog deficita za 2017. i 2018. godinu, koje će Komisija objaviti u sklopu svojih Proljetnih ekonomskih prognoza početkom svibnja. Te se projekcije u velikoj mjeri oslanjaju na procjene Komisije o vjerodostojnosti provedbe daljnjih mjera za smanjenje deficita koje Hrvatska treba dostaviti Komisija do kraja travnja u obliku Nacionalnog plana reformi za ovu godinu i višegodišnjeg Plana konvergencije 2017.-2020. Ta dva dokumenta usvojena su na 33. Sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 27.04.2017. U nastavku teksta slijedi opširniji prikaz rezultata privremenog Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013.-2016. za Hrvatsku i druge države članice EU, kao i usporedba ostvarenih veličina deficita i duga.

__________________________________________ * dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.


DZS (24.04.2017.): objava preliminarnog Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013.-2016. za Hrvatsku Travanjsko Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013.-2016. godine za Republiku Hrvatsku1 objavljeno je od strane Državnog zavoda za statistiku 24.04.2017. godine. Prema objavljenim podacima, Hrvatska je u 2016. godini zabilježila proračunski deficit (sukladno ESA 2010 standardu) u rekordno niskom iznosu od 2,7 mlrd. kuna (ili 0,8% BDP-a), što samo potvrđuje da je zadani cilj deficita manjeg od 2,7% BDP-a u 2016. godini vrlo uspješno ostvaren (Tablica 1). Najznačajniji utjecaj na kretanje deficita opće države u 2016. godini ostvaren je u sferi povećanja poreznih prihoda. Porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 69,6 milijardi kuna, čime su zabilježili porast od 5,9% u odnosu na 2015. Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl. prikupljeni su u iznosu 21,7 milijardi kuna (porast od 8,1%), dok su porezi na kapital prikupljeni u iznosu od 14,1 milijun kuna (porast od 29,4% u odnosu na 2015.). Osim toga, utjecaj na smanjenje deficita proizlazi i iz manje značajnih povećanja ostalih prihodnih kategorija, a na rashodnoj strani najveće smanjenje zabilježeno je kod kamatnih rashoda (s 3,6% BDP-a u 2015. na 3,3% BDP-a u 2016.).

Ukoliko iz vrijednosti pokazatelja deficita isključimo kamatne rashode u iznosu od 3,3% BDP-a, tijekom 2016. godine ostvaren je primarni suficit od 8,4 milijardi kuna (odnosno, 2,5% BDP-a). To je druga godina u kojoj Hrvatska bilježi primarni suficit, koji je po prvi puta zabilježen u prethodnoj 2015. godini, kada je iznosio 579 milijuna kuna (ili 0,2% BDP-a). Na kraju 2016. godine konsolidirani dug opće države iznosio je 289 milijardi kuna (ili 84,2% BDP-a), što predstavlja smanjenje od 505 milijuna kuna u odnosu na kraj 2015. godine. U 2016. zabilježen je pad duga opće države od 0,17% u odnosu na stanje na kraju 2015. Udio duga u BDP-u smanjio se s 86,7% u 2015. na 84,2% BDP-a u 2016., čemu je pridonio i rast BDP-a u tekućim cijenama za 2,8%. Promatrano prema vrsti dužničkih instrumenata, tijekom 2016. godine došlo je do relativnog povećanja udjela u BDP-u dužničkih vrijednosnih papira za 0,3 postotna boda, ali i istodobnog smanjenja udjela zajmova za 2,8 postotnih bodova.

Promatramo li pojedine komponente rashodne strane, vidljivo je da se rashodi opće države za investicije smanjuju tijekom cijelog promatranog razdoblja. Oni su u 2013. godini iznosili 3,7% BDP-a, u 2014. su neznatno smanjeni na 3,6%, ali je u 2015. godini došlo do značajnijeg smanjenja za 0,5 postotnih bodova (na razinu od 3,1% BDP-a), što je svakako pridonijelo i smanjenju deficita opće države u 2015. godini.

Tablica 1: Republika Hrvatska - pokazatelji deficita i duga konsolidirane opće države i s njima povezani pokazatelji 2013.-2016. u % BDP-a i međugodišnje stope rasta Proračunski prihodi Proračunski rashodi - od toga: rashodi opće države za investicije - od toga: rashodi opće države za kamate Proračunski deficit -od toga: središnja država -od toga: lokalna država -od toga: fondovi socijalne sigurnosti Primarni saldo proračuna (ne uključuje rashode za kamate) Konsolidirani dug opće države - od toga: dužnički vrijednosni papiri - od toga: zajmovi Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

p – projicirana veličina

2013. 42,6 48,0 3,7 3,2 -5,3 -5,9 0,0 0,5 -2,1

2014. 43,1 48,5 3,6 3,5 -5,4 -5,7 -0,1 0,4 -1,9

2015. 45,2 48,6 3,1 3,6 -3,4 -3,3 0,1 -0,2 0,2

2016. 47,6 48,4 3,2 3,3 -0,8 -1,0 0,0 0,3 2,5

2017.p ... ... ... ... -1,3 -1,5 0,1 0,0

82,2 48,3 33,9

86,6 52,9 33,7

86,7 54,3 32,4

84,2 54,6 29,6

81,2 ... ...

...

-0,4

1,7

2,8

...

4,6

Izvor: izračun autora prema objavljenim EDP podacima DZS-a i Eurostata od 24.04.2017. __________________________________________ 1 dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/12-01-02_01_2017.htm . Priopćenje na prvoj stranici sadrži i dodatne poveznice za pristup EDP notifikacijskim tablicama koje su dostavljene Eurostatu te tablicu temeljnih agregata sektora opće države (2013.-2016.) u excel formatu.

5


6

Razina rashoda za investicije u 2016. godini neznatno je povećana, na razinu od 3,6% BDP-a. U razdoblju 2013.2015. primjetan je rastući udjel rashoda za kamate (s 3,2% na 3,6% BDP-a), što je posljedica rastućeg duga u tom razdoblju i tadašnjih uvjeta financiranja (tj. visine kamatnih stopa koje su ugovorene na zajmove i prinosa na državne vrijednosne papire). Kako je dug države smanjen u 2016. godini i nova zaduženja su ugovorena pod povoljnijim uvjetima (u uvjetima kada je nominalni BDP narastao za 2,8% u odnosu na prethodnu godinu), rashodi države za kamate smanjeni su na razinu od 3,3% BDP-a.

Preporukom Vijeća iz siječnja 2014. bio je zadan ciljani deficit u iznosu od 2,7% BDP-a za 2016. godinu, a posljednja očekivanja Komisije iskazana u Zimskim prognozama u veljači 2017. bila su čak i niža u odnosu na ciljani deficit (1,8% BDP-a). Međutim, objavljeni podaci od strane DZS-a u sklopu travanjske notifikacije ukazuju na deficit u iznosu od 0,8% BDP-a, što je za 1,9 % BDP-a niže u odnosu na zadanu veličinu deficita iz Preporuke Vijeća.

Suficit lokalne države trebao bi se prema projekcijama kretati na razini oko 0,1% BDP-a, dok bi proračun trebao biti u ravnoteži kod podsektora fondova socijalne sigurnosti. Godišnji prikaz ostvarenih i Preporukom zadanih veličina fiskalnog deficita u sklopu Postupka prekomjernog deficita (EDP) i prikaz Komisijinih projekcija te pokazatelja duga opće države prikazan je u Tablici 2.

Eurostat (24.04.2017.): objava preliminarnog Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013.-2016. za države članice i članice europodručja (EDP notifikacija)

U dijelu projekcija fiskalnih pokazatelja za 2017. godinu koji se objavljuju u sklopu Izvješća (za čiju izradu je nadležno Ministarstvo financija), predviđa se povećanje deficita konsolidirane opće države na razinu od - 1,3% BDP-a (što je za 0,5 postotnih bodova više u odnosu na 2016. godinu), što je uglavnom posljedica projiciranog povećanja deficita središnje države u približno istom iznosu.

Projicirana vrijednost duga opće države u Zimskim prognozama Komisije iznosila je 84,1% BDP-a za 2016., odnosno 83% BDP-a za 2017. godinu. Ove projekcije će se revidirati početkom svibnja 2017. u sklopu nadolazećih Proljetnih prognoza Komisije, s time da vrijednost ostvarenog pokazatelja duga krajem 2016. iznosi 84,2% (vrlo blizu procjeni Komisije), dok bi prema projekcijama Ministarstva financija dug u 2017. godini trebao biti smanjen na razinu od 81,2% BDP-a (prema EDP izvješću koje je objavio DZS), što je za 1,8% BDP-a niže u odnosu na Zimske prognoze Komisije.

Tablica 2: Usporedba ostvarenih i Preporukom zadanih veličina deficita i duga države u % BDP-a

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.p

Preporuka Vijeća (01/2014) Proračunski deficit

Konsolidirani dug opće države*

...

-4,6

-3,5

2018.p

-2,7

...

...

-1,8

-2,1

-1,8

...

62,0

64,0

64,8

Konsolidirani dug opće države

82,2

86,6

86,7

84,1

83,0

81,3

Konsolidirani dug opće države

82,2

86,6

86,7

84,2

81,2

...

...

0,8

-0,1

-1,9

24,6

22,7

19,5

...

Zimske prognoze Komisije (02/2017) Proračunski deficit

EDP izvješće (DZS, 04/2017) Proračunski deficit

Razlika ostvarenih (EDP izvješće 04/2015) i preporučenih veličina Proračunski deficit

Konsolidirani dug opće države

-5,3 -5,3

...

-5,4 -5,4

-3,3 -3,4

* - u dokumentu Vijeća korišteni su ažurirani rezultati Jesenskih prognoza Komisije 2013 Izvor: publikacije Vijeća, Komisije,Eurostata i DZS-a

-0,8

...

-1,3

...

...  

...

... ...


Tijekom 2016. godine je na razini 28 država članica EU i 19 država članica Europodručja došlo do daljnjeg smanjenja proračunskog deficita i duga opće države. Prema Priopćenju Eurostata br. 67/2017 od 24.04.2017. godine2, prosječni deficit na razini EU-28 kao cjeline u 2016. godini iznosio je 1,7% BDP-a, dok je na razini Europodručja bio nešto niži (1,5% BDP-a). Smanjenje prosječnog deficita EU-28 i Europodručja je rezultat intenzivnije fiskalne konsolidacije na rashodnoj strani proračuna, gdje su rashodi smanjeni u prosjeku za oko 2 postotna boda (s 48,7% BDP-a u 2013. godini na 46,6% BDP-a u 2016. kod EU-28, odnosno s 49,7% na 47,7% kod Europodručja), pri čemu je došlo i do smanjenja proračunskih prihoda za oko 0,5 postotnih bodova (s 45,4% BDP-a u 2013. godini na 44,9% BDP-a u 2016. kod EU-28, odnosno s 46,7% na 46,2% kod Europodručja). Za razliku od većine država članica EU i Europodručja gdje se fiskalna konsolidacija provedena intenzivnijim smanjenjem rashoda uz blago smanjenje prihoda, u Hrvatskoj je provedena obrnuta fiskalna konsolidacija koja se zasnivala na rastu proračunskih prihoda za 5 postotnih bodova (s 42,6% BDP-a u 2013. na 47,6% BDP-a u 2016.), ali uz istovremeni blagi porast (za 0,4 p.b.) proračunskih rashoda (s 48% u 2013. na 48,4% u 2016.). To je u konačnici i rezultiralo smanjenjem proračunskog deficita, no uz iznadprosječan i rastući udio rashoda u BDP-u, što ukazuje i na potrebu provođenja nekih reformi. Istovremeno, konsolidirani dug države na razini EU-28 smanjen je s 85,7% BDP-a krajem 2013. na 83,5% BDP-a na kraju 2016. godine, dok je na razini Europodručja također došlo do smanjenja, ali na razini koja je u prosjeku

za oko 6 postotnih bodova viša u odnosu na EU-28 (s 91,4% BDP-a u krajem 2013. na 89,2% BDP-a na kraju 2016. godine). Smanjenja proračunskog deficita na razini EU-28 i Europodručja nastavak su provedbe razumnih mjera ekonomskih politika i politika fiskalne konsolidacije kod većine država članica koje su izašle iz Postupka prekomjernog deficita do 2013. godine, ali i napora drugih država članica koje su kasnije izašle iz Postupka ili za koje se očekuje da bi mogle formalno izaći ove godine (Republika Hrvatska). Isto tako, od 2013. godine na dalje primjetno je da je trend smanjenja deficita popraćen i trendom smanjenja razine duga opće države (no taj dug je još uvijek u prosjeku na mnogo višoj razini u odnosu na maastrichtški kriterij prema kojem dug ne bi trebao biti viši od 60% BDP-a). Prema Priopćenju Eurostata, tijekom 2016. godine čak deset država članica ostvarilo je fiskalni suficit (u rasponu od 0,3% BDP-a u Estoniji i Litvi do 1,6% BDP-a u Luksemburgu), što je značajno poboljšanje u odnosu na 2015. godini kada su samo tri države članice bile ostvarile suficit. Zanimljivo je spomenuti da se u toj skupini nalazi i Grčka sa suficitom od 0,7% BDP-a, iako je u 2015. godini ostvarila rekordni deficit od -5,9% BDP-a. Bugarska i Latvija zabilježile su uravnotežen proračun konsolidirane opće države (0% BDP-a). Najniži deficiti (u % od BDP-a) zabilježeni su u Irskoj (-0,6%), Hrvatskoj (-0,8%) i Danskoj (-0,9%). Kod četiri države članice zabilježeni su deficiti viši ili jednaki u odnosu na referentnu granicu od 3% BDP-a (Grafikon 1), kako slijedi: Španjolska (-4,5%), Francuska (-3,4%) te Rumunjska i Velika Britanija (po -3%). Promatramo li visinu konsolidiranog duga opće države, na kraju 2016. godine najniže vrijednosti duga u odnosu na BDP zabilježene su u

Grafikon 1: Deficit opće države po državama članicama EU i Europodručja (2016.)

Izvor: Eurostat __________________________________________ 2 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7997684/2-24042017-AP-EN.pdf/d83f50f3-ecab-457aa46b-f58d3e42a030

7


8

Estoniji (9,5%), Luksemburgu (20%), Bugarskoj (29,5%), Češkoj (37,2%), Rumunjskoj (37,6%) i Danskoj (37,8%). U rasponu od 40% BDP-a do referentne granice duga od 60% BDP-a nalaze se dugovi šest država članica (Latvija, Litva, Švedska, Slovačka, Poljska i Malta). U šesnaest država članica zabilježene su vrijednosti duga iznad referentne granice od 60% BDP-a (Grafikon 2), pri čemu su najviše vrijednosti (iznad 100% BDP-a) zabilježene u Grčkoj (179%), Italiji (132,6%), Portugalu (130,4%), Cipru (107,8%) i Belgiji (105,9%). Po pitanju kvalitete EDP statistika, nova „rezervacija na kvalitetu podataka“ iskazana je Luksemburgu zbog upitno provedene sektorske klasifikacije bolnica, brojnih tehničkih pitanja vezanih uz bilježenje primitaka i izdataka, velike statističke diskrepancije u EDP tablicama te nedostupnosti podataka jedinica podsektora lokalne države. Belgiji i Mađarskoj su produljene prethodno iskazane rezervacije iz listopada 2016. pošto nije postignut zadovoljavajući napredak kod rješavanja problematike vezane uz sektorsku klasifikaciju bolnica (Belgija) i sektorsku klasifikaciju banke za financiranje izvoza (Mađarska). Rezervacija na kvalitetu podataka koja je iskazana Cipru u listopadskoj notifikaciji 2016. zbog niza nerazjašnjenih pitanja je u međuvremenu povučena od strane Eurostata.

Zaključak

Ciklus travanjske EDP notifikacije 2017 bio je za Republiku Hrvatsku od iznimnog značaja jer je 2016. godina posljednja programska godina u okviru postojećeg Postupka prekomjernog deficita u kojem se Hrvatska nalazi i u kojoj je potrebno ostvariti zadani fiskalni deficit

manji od 2,7% BDP-a. Kako je ostvareni deficit iznosio 0,8% BDP-a, Hrvatska je ostvarila prvi uvjet za izlazak iz Postupka prekomjernog deficita. Drugi uvjet odnosi se na povoljne i ostvarive projekcije fiskalnog deficita za 2017. i 2018. godinu koje će Komisija objaviti u sklopu svojih Proljetnih ekonomskih prognoza u svibnju, a koje se u velikoj mjeri oslanjaju na procjene Komisije o vjerodostojnosti provedbe daljnjih mjera za smanjenje deficita koje će Hrvatska dostaviti Komisija do kraja travnja u obliku Nacionalnog plana reformi za ovu godinu i višegodišnjeg Plana konvergencije. Ono što je uočljivo iz fiskalnih podataka i podataka o kretanju BDP-a je da je do poboljšanja vrijednosti fiskalnih pokazatelja ponajviše došlo zbog povoljnog razdoblja gospodarskog rasta i rasta BDP-a (gdje gotovo po automatizmu dolazi do rasta fiskalnih prihoda), što znači da je težište fiskalne konsolidacije bilo na prihodnoj strani (udio proračunskih prihoda u BDP-u povećan je s 42,6% u 2013. na 47,6% u 2016. godini). Unatoč padu rashoda za investicije i kamate u 2016. godini, udio proračunskih rashoda povećan je s 48% u 2013. na 48,4% BDP-a u 2016. godini, što znači da prave fiskalne konsolidacije na rashodnoj strani nije de facto biti bilo. Zbog toga je važno da se Vlada što prije uhvati barem jedne ili dviju od žurnijih strukturnih reformi (npr. mirovinskog ili zdravstvenog sustava koji generiraju velike fiskalne rashode).

Grafikon 2: Dug opće države po državama članicama EU i Europodručja (2016.)

Izvor: Eurostat


UDK: 399.9 9

mr. sc. Ivana Maletić*

dr. sc. Vinko Kandžija**

Uključivanje BiH u EU - temelj razvoja i demokratizacije društva 1. Uvod

Proces pristupanja Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU) pred države kandidatkinje stavlja brojne izazove koji se ponajprije očituju u potrebi izgradnje demokracije, vladavine prava, poštivanja ljudskih prava i prava manjina, razvoja institucija te izgradnji administrativnih kapaciteta kako bi mogle uspješno sudjelovati u europskim politikama. Da bi mogle steći status kandidatkinje države moraju ispunjavati osnovne uvjete vezane uz funkcioniranje demokracije, poštivanje ljudskih prava, poštivanje osnovnih čovjekovih sloboda i vladavinu prava kako je definirano člankom 49. temeljnog Ugovora Europske unije1. Svaka europska država može podnijeti zahtjev za članstvo u EU ako poštuje zajedničke vrijednosti država članica i ako ih se obvezuje promicati2.

Temeljem sustava mjerila koja EU postavlja pred zemlje kandidatkinje stvara se sveobuhvatni okvir kojim se omogućava provedba reformi i njihova održivost. Za postizanje visoke razine i kvalitete prilagodbi, te konvergencije, harmonizacije, ali isto tako i europeizacije, države kandidatkinje moraju ispuniti političke, pravne, ekonomske (definirani u Kopenhagenu 1993.) i administrativne kriterije (definirani u Madridu 1995.).

Politički kriteriji od države kandidatkinje zahtijevaju stabilnost institucija kojima se osigurava vladavina prava, poštivanje ljudskih prava, zaštita manjina i uvođenje i poštivanje demokratskih standarda. Ispunjavanje pravnih kriterija zahtjeva preuzimanje zakonodavnog okvira EU u nacionalni sustav i kvalitetnu provedbu pravila. U okviru ekonomskih kriterija kandidatkinje moraju osigurati postojanje funkcionalnog tržišnog gospodarstva i osposobiti se za ravnopravno sudjelovanje na jedinstvenom tržištu EU.

__________________________________________ * mr.sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu ** dr.sc. Vinko Kandžija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci 1 Ugovor o funkcioniranju Europske unije, Službeni list Europske unije C 326/13. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/ PDF/?uri=CELEX:12012M/TXT&from=en 2 Europski parlament (2013.) Kratki vodič o Europskoj uniji. Luxembourg: Ured za službene publikacije Europske unije


10

Ispunjavanje administrativnih kriterija znači osiguranje stabilnosti institucija i izgradnju administrativnih kapaciteta za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članstva u EU3.

Bosna i Hercegovina (dalje u tekstu BiH) za dobivanje statusa države kandidatkinje za pristupanje u EU, uz odgovore na Upitnik, treba riješiti dva važna pitanja. Prvo se odnosi na rješavanje presude Sejdić–Finci, odnosno izmjene Ustava BiH koje bi pripadnicima nacionalnih manjina omogućile da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Drugo pitanje koje je EU zahtijevala da bude riješeno odnosi se na mehanizam koordinacije. Riječ je o mehanizmu koji bi pomogao lakšem i bržem donošenju odluka među pojedinim razinama vlasti u procesu pristupanja Uniji te kvalitetnoj implementaciji usvojenih zakona. Upravo ova dva uvjeta postavljena pred BiH pokazuju koliko su važni pravni i politički kriteriji u procesu pristupanja EU. Za BiH članstvo u EU izuzetno je važno jer bi time dobila brojne prilike za snažnije pozicioniranje na europskoj i međunarodnoj sceni, za dugoročno održiv i kontinuiran rast i razvoj. Prilike koje se članstvom u EU otvaraju jesu: jedinstveno tržište s pola milijarde potrošača, sredstva iz EU fondova, povoljni izvori financiranja, mogućnosti razmjene znanja, iskustava, novih tehnologija te poticanja inovacija, istraživanja i modernizacije. Međutim, za državu koja nije spremna i ne provede potrebne reforme ove prilike pretvaraju se u velike prepreke. Upravo zbog toga tijekom pregovora postavljaju se vrlo zahtjevni kriteriji pred državu kandidatkinju od kojih države članice i Komisija ne odstupaju.

U nastavku dan je pregled procesa pristupanja BiH Europskoj uniji te promjena koje su potrebne da bi došlo do snažnije i brže konvergencije. Dan je i pregled glavnih izazova u kontekstu poboljšanja gospodarskih prilika u BiH. Iz svega proizlazi da je zadovoljavanje političkih i pravnih kriterija koji su direktno vezani uz jednakopravnost konstitutivnih naroda, poštivanje ljudskih prava i prava manjina, temeljni preduvjeti za sve procese: od približavanja Europskoj uniji do gospodarskog i društvenog prosperiteta.

2. Europski put Bosne i Hercegovine

Proces pristupanja Europskoj uniji (EU) dugotrajan je proces koji se odvija u tri faze od kojih svaka podliježe odobrenju svih država članica EU.

U prvoj fazi državi se otvara mogućnost članstva4. U skladu s Ugovorom o Europskoj uniji, bilo koja europska država može podnijeti zahtjev za članstvo ako poštuje demokratska načela EU i posvećena je njihovom promicanju. U drugoj fazi država postaje službena kandidatkinja za članstvo nakon čega se prelazi u treću fazu formalnih pregovora o članstvu5.

Tijekom procesa pristupanja Europskoj uniji, svaka država mora proći niz koraka. Prvi korak je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim se uspostavljaju odnosi suradnje. 2.1. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Prva faza u procesu pristupanja BiH Europskoj uniji započela je pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju 2005. nakon što je Europska komisija procijenila da je BiH ostvarila zadovoljavajući napredak u provođenju reformi definiranih u Studiji izvodljivosti za otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)6. Studija izvodljivosti je dokument kojim se analizira i utvrđuje sposobnost država u procesu stabilizacije i pridruživanja za ostvarivanje ugovornih odnosa s EU. Pregovori su okončani 2006., ali je Sporazum potpisan, zajedno s Privremenim sporazumom o trgovini i trgovinskim pitanjima (dalje u tekstu: Privremeni sporazum) između EU i BIH tek 2008. kada je ujedno i stupio na snagu Privremeni sporazum.

Uvjet za stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bio je, uz provedbu reformi, izmjena Ustava u skladu s presudom Sejdić – Finci7. Politički lideri u BiH nisu u potpunosti postigli dogovor o provođenju presude u predmetu Sejdić-Finci niti o uspostavljanju mehanizma koordinacije o pitanjima EU. Ipak, u prosincu 2014., nakon posjeta visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Federice Mogherini i povjerenika za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna, odlučeno je da se prema BiH primjeni novi pristup uz potpuno zadovoljavanje svih kriterija i pisanu potvrdu opredijeljenosti BiH europskom putu. Tako su 1. lipnja 2015. Predsjedništvo BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH potvrdili i usvojili Izjavu o opredijeljenosti institucija BiH za provođenje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja EU, u skladu sa Zaključcima Vijeća za vanjske poslove EU. Isti dan, 1 lipnja 2015. EU je omogućila BiH stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

__________________________________________ 3 Detaljnije o kriterijima za članstvo pročitati u Pregovorima o pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (2006.) Zagreb: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Dostupno na: http://www.mvep.hr/files/file/publikacije/MEI_hr_web_pass.pdf 4 Strohmeier, R.W., Habets, I. (2013.) EU Policies: an Overview. Brussels: Centre for European Studies 5 European Neighbourhood Policy And Enlargement Negotiations: Steps towards joining. Dostupno na: https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/policy/steps-towards-joining_en 6 Direkcija za europske studije: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Bosne i Hercegovine, sa druge strane. Dostupno na: http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/ssp/doc/default.aspx?id=743&langTag=bs-BA 7 Europski sud za ljudska prava: Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine (Aplikacije br. 27996/06 i 34836/06). Više na: http://www.mhrr.gov.ba/ ured_zastupnika/novosti/default.aspx?id=1008&langTag=bs-BA


2.2. Podnošenje zahtjeva za članstvo Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju otvoren je put za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU od strane BiH što je i učinjeno u veljači 2016. Zahtjev za članstvo mora sadržavati europsku pripadnost države podnositeljice zahtjeva, uključivanje u Europsku uniju kao cilj politike države podnositeljice zahtjeva te spremnost prihvaćanja svih ciljeva i obveza koje proizlaze iz članstva u EU8.

Nakon zaprimanja zahtjeva za članstvo, Vijeće poziva Europsku komisiju da izradi mišljenje o zahtjevu za članstvo (avis). U tom procesu Europska komisija, državi šalje Upitnik koji se sastoji od općeg dijela (zajednički svim državama) i posebnog dijela (pitanja o državi na koju se upitnik odnosi). Upitnik od strane Europske komisije na koji vlasti BiH moraju odgovoriti u roku od tri mjeseca dostavljen je 9. prosinca 2016. U Tablici 1. u nastavku dan je pregled ključnih događaja u odnosima između BiH i EU.

Tablica 1.: Ključni događaji u odnosima između BiH i EU Datum

Događaj

1997.

Vijeće ministara Europske unije postavlja političke i gospodarske uvjete za razvoj bilateralnih odnosa. Bosni i Hercegovini se pruža mogućnost korištenja autonomnih trgovinskih mjera.

Svibanj 1999.

Počinje proces stabilizacije i pridruživanja (Stabilisation and Association Process - SAP). Proces stabilizacije i pridruživanja nudi jasnu mogućnost integracije u EU za Bosnu i Hercegovinu kao i ostalih pet zemalja regije zapadnog Balkana.

1998.

Lipanj 1999. Ožujak 2000. 2000. Prosinac 2000. Ožujak 2003. Studeni 2003. Ožujak 2004.

Studeni 2005.

Siječanj 2006.

Uspostavljanje EU - BiH Savjetodavnog radnog tijela (Consultative Task Force - CTF) koja osigurava tehničku i stručnu pomoć u području administracije, zakonodavnog okvira i politike.

Pokrenute aktivnosti Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu, kojem je strateški cilj stabilizacija u jugoistočnoj Europi putem približavanja zemalja regije euroatlantskim integracijama, te jačanja regionalne suradnje. U Sarajevu je u lipnju 1999. godine održan summit šefova zemalja i vlada Europe, Kanade, Japana i USA na kome je podržano i osnivanje Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu.

Objavljena Mapa puta EU (Road Map). Ovaj dokument je definirao 18 ključnih uvjeta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi se pristupilo izradi Studije izvodljivosti (Feasibility Study) za otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Uveden bescarinski pristup proizvoda iz Bosne i Hercegovine unutarnjem tržištu Europske unije (Autonomus Trade Measure – ATM).

Vijeće Europske unije je usvojilo Uredbu 2666/2000 o programu pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju – CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation). CARDS je bio program tehničke pomoći Europske unije za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i SR Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora). Rad na Studiji izvodljivosti je započeo. Europska komisija je uručila Vijeću ministara BiH Upitnik s 346 pitanja, koja su pokrivala područje gospodarskog i političkog uređenja BiH te ostalih područja, koja su relevantna za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Europska komisija je usvojila ocjenu Studije izvodljivosti. Studija izvodljivosti je identificirala 16 prioritetnih područja u kojima bi suštinski reformski napredak bio temelj Europskoj komisiji da preporuči Vijeću EU otvaranje pregovora s BiH o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Vijeće Europske unije je usvojilo prvo Europsko partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom.

25. studenog u Sarajevu su službeno pokrenuti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Održana Prva plenarna runda pregovora o SSP-u između EU i BiH i Prvi plenarni sastanak Praćenja procesa reformi (Reform Process Monitoring - RPM), koje zamjenjuje dotadašnje Savjetodavno radno tijelo. Vijeće Europske unije je usvojilo drugo Europsko partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom.

__________________________________________ 8 Inicijativa za monitoring europskih integracija BiH: Koraci ka članstvu Evropskoj uniji. Više na: http://eu-monitoring.ba/koraci-ka-clanstvu-evropskoj-uniji/

11


12

Datum

Događaj

Siječanj 2007.

Uspostavljen Instrument pretpristupne pomoći (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA), namijenjen za sve pretpristupne aktivnosti, koje financira Europska komisija.

Studeni 2007.

Završeni tehnički pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a potpisivanje ovisi o ispunjenju političkih uvjeta.

Veljača 2008.

20. veljače potpisan Okvirni sporazum o pravilima suradnje za provedbu financijske podrške Europske komisije BiH u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).

Srpanj 2008.

1. srpnja stupa na snagu Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima.

Veljača 2008.

Prosinac 2007. Lipanj 2008.

Studeni 2008. Lipanj 2011.

27. lipnja 2012. 01. srpnja 2013.

Siječanj 2014.

01. lipnja 2015.

Vijeće Europske unije je usvojilo treće Europsko partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom. 4. prosinca zaključen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. 16. lipnja potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Održan prvi sastanak Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao najvišeg tijela u okviru procesu stabilizacije i pridruživanja, čiji je osnovni zadatak (zajedno sa šest privremenih pododbora), praćenje ispunjavanja obveza Privremenog sporazuma. Održan prvi sastanak Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između Bosne i Hercegovine i Europske unije. Održan 1. sastanak Dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja BiH, kada je uručena Mapa puta za zahtjev za članstvo BiH u EU. Drugi sastanak je održan u studenom 2012. godine.

Republika Hrvatska postaje 28. članica EU, a Bosna i Hercegovina po prvi put ima granicu s jednom državom članicom Europske unije. EU je uspostavila novi Instrument pretpristupne pomoći IPA II za period 2014 – 2020.

Stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine

15. veljače 2016.

U skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji, BiH je u okviru nizozemskog predsjedavanja Vijećem EU podnijela formalni „zahtjev za članstvo u EU“

09. prosinca 2016.

Dobivanje Upitnika od Europske komisije

20. rujan 2016.

Vijeće Europske unije pozvalo Europsku komisiju da pripremi mišljenje o Zahtjevu BiH za članstvo u EU

Izvor: Direkcija za europske integracije: Kronologija odnosa BiH i EU. Dostupno na: http://www.dei.gov.ba/dei/bih_eu/ default.aspx?id=9808&langTag=hr-HR Nakon što BiH dostavi odgovore na Upitnik, Europska komisija će donijeti mišljenje (avis) o pripremljenosti za prihvaćanje i ispunjavanje uvjeta za članstvo koje može biti pozitivno ili negativno. Na temelju mišljenja Europske komisije, Europsko vijeće odobrava status države kandidatkinje državi podnositeljici zahtjeva. 2.3. Pregovori o prihvaćanju i primjeni pravne stečevine EU

Nakon dobivanja statusa države kandidatkinje slijedi otvaranje pregovora o poglavljima pravne stečevine EU

(acquis) koji se sastoji od analitičkoga pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (screening) i sadržajne faze pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima prihvaćanja i primjene prave stečevine EU, uključujući prijelazna razdoblja i izuzeća9. Pregovori se zaključuju nakon što su sva mjerila ispunjena i sva poglavlja pregovora zatvorena. Nakon završetka pregovora slijedi potpisivanje Ugovora o pristupanju u kojem su sadržani i svi rezultati pregovora. Ugovor o pristupanju moraju ratificirat Europski parlament, parlamenti svih država članica i parlament države pristupnice.

__________________________________________ 9 European Neighbourhood Policy And Enlargement Negotiations: Screening of the acquis. Dostupno na: https://ec.europa.eu/neighbourhoodenlargement/policy/glossary/terms/screening_en


Punopravno članstvo u EU nastupa stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju, odnosno na utvrđen datum pristupanja. Za ulazak u EU, BiH mora ispuniti kriterije (mjerila za otvaranje i zatvaranje) iz 35 poglavlja10.

Uz preuzimanje pravnog sustava EU kroz ispunjavanje mjerila iz poglavlja BiH će provesti brojne reforme kojima se priprema za ravnopravno (s drugim državama članicama), aktivno i uspješno sudjelovanje u svim zajedničkim politikama EU te na jedinstvenom europskom tržištu.

Poglavlja koja se prva otvaraju i posljednja zatvaraju jesu 23. Pravosuđe i temeljna prava i 24. Pravda, sloboda i sigurnost. Kroz poglavlje 23. traži se jačanje neovisnosti, nepristranosti i profesionalnosti u pravosuđu, provedba mjera prevencije, borbe protiv korupcije te očuvanje visokih standarda zaštite ljudskih prava i prava manjina u BiH. Poglavlje 24. uređuje upravljanje državnom granicom, politiku viza i azila, zakonite migracije, suzbijanje nezakonitih migracija, organiziranog kriminaliteta, krijumčarenja i trgovine drogama te terorizma, pravosudnu suradnju u kaznenim i građanskim predmetima te suradnju policijskih, pravosudnih i carinskih tijela radi unaprjeđenja sloboda i povećanja sigurnosti građana.

Učinkovita kontrola vanjske morske i kopnene granice EU dodatno će onemogućiti ugrožavanje sigurnosti koje ima izvore izvan EU-a. Kroz zajedničke aktivnosti na suzbijanju organiziranog kriminala, krijumčarenja roba, trgovine ljudima i trgovine drogama građani BiH imat će veći stupanj sigurnosti.

Pregovori po poglavljima i reforme koje se tijekom pregovora moraju odraditi pomažu državi da profesionalizira administraciju, uspostavi sustav i mehanizme kontrole i prevencije, uredi poslovne procese i procedure, podigne kvalitetu upravljanja i rada, uredi tržište, unaprijedi javne politike poput zdravstva, obrazovanja, znanosti, kulture, energetike, vanjske politike i sl., uvede vladavinu prava i podigne demokratske standarde.

3. Komparativna analiza makroekonomskih pokazatelja BiH i država srednje i istočne Europe BiH karakteriziraju slaba kretanja makroekonomskih pokazatelja, posebno u usporedbi s državama srednje i istočne Europe. Kako je naznačeno u Izvješću o napretku 2016.11, u BiH uvjeti na tržištu rada ostali su nepromijenjeni, a došlo je do pogoršanja javnih financija, poslovnog okruženja te lošeg upravljanja javnim sektorom. Osnovni problem predstavlja slabo ulaganje u privatni sektor što bi trebalo biti generator gospodarskog rasta, proizvodnje, izvoza i stvaranja novih radnih mjesta. Upravo na te slabosti ukazuju i pojedini makroekonomski pokazatelji, od gospodarskog rasta, platne bilance i pokazatelja tržišta rada.

BiH je zabilježila realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8% u 2015. U odnosu na promatrane države srednje Europe (Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Slovenija i Hrvatska), BiH je rasla sporije od prosjeka promatranih država, ali je zabilježila višu stopu gospodarskog rasta od Slovenije i Hrvatske. Prema podacima MMF-a12 BiH je od početka krize 2008. do 2015. godine rasla 6,3%, po čemu je 144. od 189 država, odnosno 45 država je raslo sporije ili je zabilježilo pad gospodarstva u tom razdoblju. Usporedbe radi Republika Hrvatska zauzela je lošije 182. mjesto jer je u tom razdoblju BDP pao ukupno 11%. Samo osam država imalo je lošiji rezultat. (Graf 1) Promatrajući BDP po stanovniku u PPS-u u odnosu na EU28, BiH konvergira u posljednjih deset godina, ali vrlo sporim tempom. Tako je 2005. BDP po stanovniku u PPS-u BiH u odnosu na EU28 iznosio 24%, dok posljednje četiri godine iznosi 29%, pa se tako nalazi na začelju u odnosu na promatrane države koje bilježe razine od 58% i više. (Graf 2)

Upravo zato proces pristupanja iznimno je važan za BiH u kojoj je potrebno uvoditi princip partnerstva i jasno definirati ovlasti i odgovornosti svake razine vlasti.

Jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda koja se između ostalog očituje i u ravnopravnom sudjelovanju u svim institucijama i u procesima donošenja odluka ključna je za razvoj BiH temeljen na europskim vrijednostima. __________________________________________ 10 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova: Sažeti pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima. Dostupno na: http://www.mvep.hr/ custompages/static/hrv/files/pregovori/120112-sazeti.pdf 11 Europska komisija: Izvješće o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu. Više na: http://www.dei.gov.ba/dei/media_servis/vijesti/default. aspx?id=17696&langTag=hr-HR 12 https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/01/weodata/download.aspx, World Outlook Database April 2016.

13


14

Graf 1: Realne stope rasta BDP-a (%)

Izvor: Eurostat, MMF Graf 2: BDP po glavi stanovnika u PPS-u (% prosjeka EU-a)

Izvor: Eurostat, MMF


BiH bilježi najveći deficit tekućeg računa platne bilance u odnosu na promatrane države srednje Europe. Tako je u 2015. deficit tekućeg računa platne bilance iznosio 6,8% BDP-a što predstavlja smanjenje od 1 postotni bod u odnosu na godinu ranije. Ostale promatrane države zabilježile su znatno manji deficit ili čak suficit tekućeg računa platne bilance, kao što je slučaj sa Slovenijom, Hrvatskom i Mađarskom. (Graf 3) Bosna i Hercegovina također bilježi najveći deficit u robnoj razmjeni, odnosno razlici između izvoza i uvoza roba. U 2015. godini Bosna i Hercegovina zabilježila je deficit od 26,1% BDP-a dok su ostale promatrane države zabilježile suficit, osim Hrvatske čiji je deficit iznosio 15,1% BDP-a. Graf 4

S druge strane, Bosna i Hercegovina zabilježila je stopu zaposlenosti od svega 31,9% u 2015., dok ostale promatrane države bilježe stope zaposlenosti iznad 60%. (Graf 6.)

BiH se nalazi na samom dnu u usporedbi s državama srednje Europe te na ispod 30% prosjeka Europske unije po razvijenosti. To ukazuje na nužnost provedbi strukturnih reformi kako bi se pokrenuo privatni sektor koji mora biti osnovni pokretač gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti te koji će postupno BiH približavati prema prosjeku Europske unije. Pregovori s Europskom unijom značajno će pomoći u provedbi potrebnih promjena kojima bi se BiH ojačala politički, zakonodavno i gospodarski.

Prema pokazateljima tržišta rada Bosna i Hercegovina nalazi se na začelju u odnosu na promatrane države srednje Europe. U 2015. Bosna i Hercegovina zabilježila je stopu nezaposlenosti od 27,7% koja stagnira posljednje tri godine. U ostalim promatranim državama stope nezaposlenosti se smanjuju, pri čemu četiri države imaju stopu nezaposlenosti ispod 10%. (Graf 5) Graf 3: Suficit/deficit tekućeg računa platne bilance (% BDP-a)

Izvor: Eurostat, MMF

15


16

Graf 4.: Suficit/deficit robne razmjene (% BDP-a)

Izvor: Eurostat, MMF Graf 5.: Stopa nezaposlenosti (%)

Izvor: Eurostat, MMF


Graf 6.: Stopa zaposlenosti (%)

17

Izvor: Eurostat, Agencija za statistiku BiH

4. Zaključak BiH je pred drugom fazom puta prema EU, a to je stjecanje statusa države kandidatkinje. Zajednički cilj Europske komisije, BiH i država članica EU je da proces pripreme odgovora na pitanja iz Upitnika, ali isto tako i analize odgovora od strane EU komisije bude brz i učinkovit te da uz izmjenu izbornog zakona i kvalitetno funkcioniranje mehanizma koordinacije BiH najkasnije do kraja ove godine dobije status kandidatkinje za članstvo i brzo prijeđe u treću fazu, a to su formalni pregovori. To je važno za modernizaciju i demokratizaciju države, za jačanje pravnog i političkog sustava u kojem se njeguju visoki standardi zaštite ljudskih prava, prava manjina i jednakopravnog sudjelovanja sva tri konstitutivna naroda u institucijama i procesima donošenja odluka u BiH. Europski put BiH ključ je opstojnosti konstitutivnih naroda, osobito postizanja ravnopravnosti hrvatskog naroda i daljnjeg razvoja i stabilnosti BiH.

Po ekonomskoj snazi, BDP po stanovniku u PPS-u BiH u odnosu na prosjek EU28 je na 29% što je daleko ispod najnerazvijenijih država članica Bugarske, Hrvatske i Rumunjske. Za razvoj BiH je uz političku i pravnu sigurnost i stabilnost neophodno provođenje reformi i velike investicije u prometnu, okolišnu te javnu poduzetničku i društvenu infrastrukturu, u modernizaciju tehnologija, inovacije, istraživanje i razvoj.

Investicije u BiH su od ogromne važnosti i zato Europska komisija zajedno s institucijama u BiH treba što kvalitetnije i brže realizirati provedbu IPA programa u svim područjima/komponentama. Važno je i ostale instrumente financiranja razvijene na razini EU poput Europskog fonda za strateška ulaganja usmjeriti na tržište BiH kako bi ubrzali proces poticanja gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta u BiH.

Strukturne reforme vezane su uz: povećanje učinkovitosti javne uprave; stabilnost politika; olakšan pristup financiranju; učinkovito radno zakonodavstvo; edukacija radne snage uz poboljšanje radne etike; privlačenje i zadržavanje talentiranih pojedinaca; smanjenje korupcije, kriminala i prijevara; poboljšanje infrastrukture, posebice tehnološke; poboljšanje kapaciteta za inovacije; efikasniji pravni okvir, posebice za strane investicije; smanjenje rasipnosti državne potrošnje; razvijenost klastera; fiskalna disciplina; jednostavan, stabilan i pravedan porezni sustav; smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika; dostupnost rizičnog kapitala; smanjenje barijera direktnim stranih ulaganjima i transfera tehnologija; poboljšanje pristupu kreditima, posebice za startupove i male i srednje poduzetnike; poboljšanje kvalitete obrazovnog sustava te smanjenje jaza između obrazovnog sustava i tržišta rada; povećanje i reforma javnog ulaganja u istraživanje i razvoj.


UDK: 339.9 18

Andrea Vodanović struč.spec.rel.int.*

Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom

Uvod

Odlukom Vijeća iz srpnja 2016. Hrvatska će prvi put preuzeti predsjedanje Vijećem Europske unije 1. siječnja 2020. i predsjedat će do 30. lipnja 2020.1 Prema Odluci iz 2009. odluka o rasporedu predsjedanja nakon 1. srpnja 2020. trebala je biti donesena prije 1. srpnja 20172. Ipak, održavanje referenduma o članstvu u EU u Ujedinjenom Kraljevstvu, na kojem je većina građana glasovala za izlazak UK iz EU, ubrzalo je donošenje nove odluke o rasporedu predsjedanja. Naime, UK je trebala preuzeti predsjedanje EU u drugoj polovici 2017. Kako je Hrvatska postala nova članica 2013., očekivalo se da će preuzeti predsjedanje od srpnja do prosinca 2020., no zbog izlaska UK iz EU raspored se izmijenio i tako je novi utvrđeni datum za hrvatsko predsjedanje postao 1. siječnja 2020.

Vijeće Europske unije

Predsjedanje Vijećem EU je rotirajuće - svakih šest mjeseci na redu je druga država članica, a članovi Vijeća EU su nacionalni ministri nadležni za temu o kojoj se raspravlja.

Vijeće EU3 dugo je godina bilo poznato pod nazivom Vijeće ministara, koji se i danas kolokvijalno ali ne i službeno koristi. Uz Europski parlament Vijeće je jedino tijelo koje donosi odluke, a uloga mu je biti glas nacionalnih vlada država članica u donošenju zakonodavstva i koordiniranju politika Europske unije.

S obzirom na različiti sastav vlada u državama članicama, od brojčanog do sektorskog, Vijeće EU-a sastaje se u deset različitih struktura4. Ovisno o temi o kojoj se raspravlja države članice predstavlja ministar nadležan za to područje, a sastankom predsjeda ministar iz države članice koja predsjeda Vijećem5. U tijeku šest mjeseci održi se između 30 do 50 različitih sastanaka Vijeća. Svi službeni sastanci osim sastanka Eurogrupe, koju čine ministri financija država eurozone, održavaju se u Brusselsu dok se uobičajeno u državi članici održi makar jedan neformalni sastanak svakog oblika Vijeća.6

__________________________________________ * Andrea Voadnović, struč.spec.rel.int., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016D1316&from=EN 2 https://publications.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/8312012f-4af1-4bf9-9946-c8895bb6b881/language-hr 3 Vijeće Europske unije razlikuje se od Europskog vijeća. Vijeće EU čine ministri, a Europsko vijeće predsjednici država i vlada članica EU. Također, Vijeće Europske unije nije isto što i Vijeće Europe. Naime, Vijeće Europe nije institucija Europske unije nego međunarodna organizacija 47 država čiji je cilj jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu, a ne samo u EU. 4 Ekonomski i financijsku poslovi; Konkurentnost; Obrazovanje, mladi, kultura i sport; Okoliš; Opći poslovi; Poljoprivreda i ribarstvo; Pravosuđe i unutarnji poslovi; Promet, telekomunikacije i energetika; Zapošljavanje; socijalna politika, zdravstvo i pitanja potrošača. 5 Samo Vijećem za vanjske poslove ne predsjeda ministar vanjskih poslova nego je predsjednica ujedno i Visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Od 2014. tu funkciju obnaša Federica Mogherini. 6 https://www.eesistumine.ee/sites/el_veeb/files/avalikud_failid/eesistumise_tegevuskava_iii_versioon_en_final_0.pdf


Tablica 1. Predsjedanja Vijećem 2014. i 2015.

Učestalost i format sastanaka (tijekom razdoblja presjedanja)

Grčka (2014 I)

Italija (2014 II)

Latvija (2015 I)

Formalno

Neformalno

Formalno

Neformalno

Formalno

Neformalno

4

2

6

2

5

0

10

3

8

3

9

4

5

1

5

1

5

1

Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove

2

1

2

1

2

1

Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača

2

Vijeće za opće poslove (uključujući proširenje, institucionalna pitanje, ...)

VIjeće za vanjske poslove

Vijeće za ekonomske i financijske poslove

VIjeće za konkurentnost (uključujući unutarnje tržište, industriju i istraživanje)

Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku

Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo

Vijeće za okoliš

Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport UKUPNO

1

2

1

3

2

2

1

2

1

2

1

4

2

4

2

4

1

5

1

5

1

5

1

2

1

2

1

2

1

13

39

16

37

38

51

55

48

11

Nadležna ministarstva RH

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, (Ministartsvo obrane)

MInistarstvo financija

Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo zdravstva

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo kulture

Izvor: https://www.eesistumine.ee/sites/el_veeb/files/avalikud_failid/eesistumise_tegevuskava_iii_versioon_en_final_0. pdf

19


20

Sveukupno službenih i neslužbenih sastanaka predstavnika ministarstava tijekom šest mjeseci predsjedanja održi se između 1600 i 2000 u različitim oblicima. Od toga je otprilike 130 tripartitnih u kojima sudjeluje Vijeće, Komisija i Parlament. Svakome od tih sastanaka (tzv. trijaloga) prethode po dva ili tri pripremna sastanka. Za vrijeme predsjedanja država članica predsjeda sastancima na svim razinama te istovremeno surađuje s druge dvije države u takozvanom „triju“. Naime, prema Poslovniku Vijeća postoji sustav 18-mjesečnih programa Vijeća o kojem se dogovaraju tri predsjedništva koja predsjedaju u tom razdoblju7. Hrvatska je u triju s Rumunjskom i Finskom s kojima zajednički određuje dugoročne ciljeve i priprema program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci, a potom svaka od država izrađuje svoj detaljni šestomjesečni program. Opseg rada pojedinog predsjedništva varira s obzirom na inicijative Europske komisije, političke prioritete država članica, Vijeća i drugih institucija. Uobičajeno, Vijeće vodi pregovore o 500700 nacrta zakona koji nisu ravnomjerno raspoređeni po područjima politike. Poljska je pripremila 600 nacrta zakona, Cipar 500, Litva 562, a Latvija, koja je preuzela predsjedanje odmah nakon europskih izbora 2014., u vrijeme formiranja nove Europske komisije, predložila je 302 zakonodavna nacrta. Redovni zakonodavni postupak u Vijeću od predstavljanja nacrta zakona do službenog donošenja otprilike traje od 1 do 2 godine, a od postojećih predloženih nacrta prosječno jedna trećina bude službeno prihvaćena do kraja predsjedanja.8

Pripreme za predsjedanje

Pripreme za predsjedanje države započinju nekoliko godina prije samog predsjedanja. Različita su iskustva država članica, neke osnivaju posebna tijela dok druge dodjeljuju ovlasti već postojećim strukturama. Nacionalna koordinacijska tijela u pravilu se sastoje od predstavnika vlade, ministarstava i stalnog predstavništva pri Europskoj uniji.

Svaka država članica pri izradi programa predsjedavanja mora definirati: program i političke prioritete, proračun, strategiju upravljanja ljudskim resursima i kulturne aktivnosti.

Program i politički prioriteti Pri definiranju političkih prioriteta države prije svega moraju analizirati trenutna kretanja u Europskoj uniji kako bi mogle planirati vlastite.

Ipak, gotovo sve države članice koje su predsjedale EU susrele su se s brojnim neočekivanim momentima koji su utjecali na provedbu prethodno definiranih prioriteta. Prije svega tu je primjer Latvije koja je predsjedavala Vijećem u prvoj polovici 2015. kada se već u prvom tjednu njezinog predsjedanja dogodio napad na Charlie Hebdo u Parizu, a zatim je krenula velika izbjeglička kriza. Tijekom latvijskog predsjedanja samo preko Mediterana u Europu je stiglo preko 137.000 izbjeglica što je povećanje od 83% usporedno s istim razdobljem 2014.9 Od tri prioritetna područja: konkurentna Europa, digitalna Europa i angažirana Europa10, zbog izbjegličke krize pitanje sigurnosti postalo je primarno.11

Na primjer, Poljska12 je još dvije godine prije preuzimanja predsjedanja13 poduzela brojne korake za što bolje definiranje programa. Jedan od najzanimljivijih je dokument „Catalogue of policy issues which may appear on the agenda of the Polish Presidency in the second half of 2011“ na kojem su radila sva ministarstva i državna administracija s ciljem detektiranja potencijalnih problema koji bi se mogli pojaviti za vrijeme poljskog predsjedanja. Usto, pri definiranju svog programa Poljska je angažirala Centar europske političke studije čiji su istraživači Piotr Maciej Kaczynski i Sebastian Kurpas izradili studiju „Moving Europe Forward. Programming the Polish Pressidency 2011“ koja je obrađivala proces kreiranja programa i definiranja političkih prioriteta. Zaposlenici Ureda Odbora za europske integracije i Ministarstva vanjskih poslova sudjelovali su u studijskim posjetima u Švedskoj, Španjolskoj i Belgiji te organizirali sastanke s predstavnicima Češke i Danske o postupku pripreme i organizacije logistike predsjedanja. Posebne detaljne rasprave vodile su se o kontekstu predsjedanja, percepciji i koordinaciji s drugim europskim institucijama. Bilo je važno odrediti i metodologiju izrade programske dokumentacije i koordinacije europskih politika tijekom predsjedanja, kao i unutarnje čimbenike: sudjelovanje Ureda premijera u pripremanju programa, međusektorsku suradnju i imenovanje tima koji će tim akcijama upravljati. Nakon obavljenih aktivnosti sve informacije poslužile su izradi dubinske analize koju su napravili Ured Odbora za europske integracije i Ministarstvo vanjskih poslova. Poljska je posebnu pažnju posvetila izradi analiza koje su objavljivane i na osnovu kojih se poticala javna rasprava, a sve s ciljem definiranja prioriteta predsjedanja. Iz tog razloga 2009. osnovano je i Vijeće vanjskih savjetnika za izradu programa poljskog predsjedanja Vijećem EU čiji su članovi bili predstavnici think-takova i sveučilišta ne samo iz Poljske nego iz cijele Europe14.

__________________________________________ 7 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A02006D0683-20090101 8 https://www.eesistumine.ee/sites/el_veeb/files/avalikud_failid/eesistumise_tegevuskava_iii_versioon_en_final_0.pdf 9 http://www.unhcr.org/news/press/2015/7/5592b9b36/mediterranean-crisis-2015-six-months-refugee-migrant-numbers-highest-record.html 10 https://eu2015.lv/the-presidency-and-eu/priorities-of-the-latvian-presidency 11 https://eu2015.lv/images/news/EU2015LV_results_en.pdf 12 http://www.mf.gov.pl/en/documents/764034/1137013/Report_Polish_presidency.pdf 13 Predsjedanje druga polovica 2011. 14 Laurent Cohen-Tanugi (Chairman of Europe and Globalisation Taskforce), Dieter Helm (an Oxford University professor), Paul Hofheinz (the President of the Lisbon Council), Alan Mayhew (a Sussex University professor), Jean Pisani-Ferry (the Director of Bruegel Institute), Gaëtane RicardNihoul (the Secretary General of Notre Europe), Daniela Schwarzer (Head of Research Division at Stiftung Wissenschaft und Politik), Paweł Świeboda (President of DemosEUROPA).


S obzirom na obujam posla priprema programa predsjedanja zahtjeva iznimnu angažiranost svih dionika – od vlade i državnih institucija do društva u cjelini stoga je horizontalni pristup pri definiranju programa i uspostavljanje sustava donošenja odluka jedan od glavnih izazova svake države članice. Dodatni izazov za svaku državu članicu predstavlja planiranje proračuna koji će biti utrošen za predsjedanje. Litva je predsjedavala Vijećem u drugoj polovici 2013., a proračun je iznosio 62 milijuna eura, dok je recimo bugarski planirani proračun oko 75 milijuna eura za predsjedanje u prvoj polovici 201815. Na litavskom primjeru možemo vidjeti kako su za potrebe predsjedanja

planirali trogodišnji proračun u kojem je najveći iznos od 32,4 milijuna eura bio predviđen za pripreme predsjedanja, konzultacije, sastanke trija, 102 nova privremena radna mjesta u Stalnom predstavništvu pri EU u Brusselsu, jačanje diplomacije i razmjenu iskustava s drugim državama članicama u pripremi predsjedanja. 20 milijuna eura bio je planirano za održavanje sastanaka u Litvi, a troškovi su obuhvaćali informatičku opremu, izradu i održavanje sustava akreditacija, osiguranje, hranu, smještaj, prijevoz i troškove najma prostora za održavanje sastanaka. 5 milijuna eura bilo je izdvojeno za informativne i komunikacijske kampanje uključujući poklone, suvenire, izradu loga itd. Ostatak od oko 4,3 milijuna eura bio je planiran za sudjelovanje predsjednika države, predsjednika parlamenta i premijera u procesu predsjedanja16.

Graf 1. Proračun litavskog predsjedanja

Graf 2. Alokcija proračuna litavskog predsjedanja

Proračun

2,61 mil eura

9,96 mil eura

4,98 mil eura

4,32 mil eura

7,39 mil eura

8,66 mil eura

49,46 mil eura 2012. 9,96 mil eura

2013. 49,46 mil eura 2014. 2,61 mil eura

11,7 mil eura

4,63 mil eura

20,39 mil eura

Sudjelovanje u aktivnostima europskih institucija i medjunarodnih organizacija Dodatni zaposlenici u Stalnom predstavništvu i drugi diplomatski predstavnici i njihove medijske aktivnosti Koordinacijski sastanci EU i međunarodnih organizacija Pripreme sastanaka predsjedavanja

Organizacija sastanaka na visokoj razini u Litvi Komunikacije predsjedavanja

Aktivnosti predsjednika, parlamenta i premijera u sklopu predsjedanja

Izvor: http://www.eu2013.lt/en/presidency-and-eu/ budgetsponsors

__________________________________________

Izvor: http://www.eu2013.lt/en/presidency-and-eu/ budgetsponsors

15 http://www.novinite.com/articles/179667/Government+Approves+Bulgarian+Presidency+of+the+Council+of+EU+costs 16 http://www.eu2013.lt/en/presidency-and-eu/budgetsponsors

21


22

Upravljanje ljudskim potencijalima Veliki izazov za provedbu uspješnog predsjedanja Vijećem EU svakako predstavljaju administrativni kapaciteti. Za mnoge države članice ovo je jedno od posebno važnih pitanja za koje je važno što prije početi s pripremama. Estonija je pripremila strategiju razvoja administrativnih kapaciteta koja se sastoji ne samo od planiranja individualnih znanja i vještina nego i dugoročnih suradnji i mreža kontakata. Ulaganje u administrativne kapacitete povodom predsjedanja EU treba gledati kao dugoročno ulaganje koje će pridonositi snazi estonskog utjecaja u donošenju odluka na europskoj razini i nakon što predsjedanje formalno završi. Kao posebne vještine istaknuti su javni nastup i znanje engleskog jezika s obzirom da će odnosi s javnošću uvelike definirati uspješnost samog predsjedanja.

Sve države članice za potrebe predsjedanja angažirale su dodatne ljudske kapacitete, a kako bi proces bio učinkovit važno je na vrijeme definirati znanja i vještine koje su nužne za obavljanje određenih poslova i započeti s procesom zapošljavanja nakon kojeg slijedi proces uvježbavanja tima. Estonija je godinu dana razrađivala strategiju koja je utemeljena na iskustvu i preporukama prošlih predsjedanja, na osnovu studije koju je za estonsku vladu izradio Praxis Centre for Policy Results, suradnje tajništva ministarstava i svih koji u državnoj administraciji sudjeluju u postupku zapošljavanja i obrazovanja zaposlenika. S obzirom na rezultate strategija sadržava opis potreba predsjedanja, sadašnje stanje, definira proces zapošljavanja, razvoj ljudskih potencijala i motivaciju, okvirni vremenski raspored aktivnosti i utjecaj na proračun. Prema estonskim predviđanjima sveukupno će 1300 ljudi biti uključeno u program predsjedanja, a od toga otprilike 1000 u poslovima vezanim za sadržaj predsjedanja, dok će pomoćnog osoblja biti otprilike 300 ljudi. Raspored će ovisiti o potrebama, ali prema procjeni svako će ministarstvo imati otprilike 10 mjesta, međunarodne institucije 25 dodatnih mjesta, Stalno predstavništvo pri EU 120 mjesta, a sveukupni broj koji će se financirati iz središnjeg proračuna ne smije prijeći 335 ljudi.17

Svaka država prije svega još u najranijim fazama s javnošću komunicira putem službene stranice predsjedanja koja je najčešće dostupna na jeziku domaćina i još najmanje jednom službenom jeziku EU, najčešće engleskom. Vizualni identitet svakog predsjedanja održava kulturu pojedine države i aplicira se na sve službene materijale.

Irska je organizirala različite programe svojih umjetnika po svijetu s posebnim naglaskom na Berlin, Pariz i Brussels, kao i projekte europskih umjetnika u Irskoj. U izradi svih programa sudjelovale su sve kulturne institucije u državi od koncertnih dvorana i kazališta do umjetničkih galerija, državnog arhiva itd.18

Irska je ukupno za vrijeme svog predsjedanja 2011. organizirala 420 događaja po cijelom svijetu, 509 događaja u Irskoj, 175.000 ljudi posjetilo je izložbu irske arhitektice Eileen Gray u Parizu, preko 24.000 posjetitelja došlo je u Irsku od čega 37% po prvi put, web stranica zabilježila je preko 500.000 posjeta, poslano je 349 priopćenja za medije, a službeni profil imao je više od 15.000 pratitelja na Twitteru19.

Zaključak

Pred Hrvatskom je zahtjevan posao i vrlo malo vremena za pripremu predsjedanja. Kao najmlađa članica EU predsjedat ćemo Vijećem u vrlo osjetljivom i politički važnom trenutku netom nakon europskih izbora koji će se održati u proljeće 2019. i nakon kojih će EU imati 27 članica. Bit će to vrijeme kada će nova Europska komisija krenuti s radom stoga je važno na vrijeme definirati naše prioritete i iskoristiti jedinstvenu priliku za preuzimanjem vodstva u kreiranju europskih prioriteta.

Rumunjska i Finska, koje s Hrvatskom čine trio, još su 2016. započele s pripremama i Hrvatska im se pridružila u tom zahtjevnom poslu.

Kulturne aktivnosti

Predsjedanje je jedna od najboljih prilika za državu da promovira svoju kulturu i nasljeđe. Prije svega za to je važno osmisliti zanimljiv i proračunski održiv program te izgraditi kanale kojima će se komunikacija odvijati učinkovito i brzo. U vremenu društvenih mreža i naprednih tehnologija ovaj je zadatak izazovan ali istovremeno i lako ostvariv. __________________________________________

17 https://riigikantselei.ee/sites/default/files/content-editors/Failid/EL/presidency_personnel_strategy_uus_en.pdf 18 http://eu2013.ie/media/eupresidency/content/documents/Arts_Council_Brochure-09012013-national.pdf 19 http://eu2013.ie/news/news-items/20130628irishpresidencybynumbers/


UDK: 336 23

Maciej Aulak*

Tehnička pomoć na inicijativu država članica: slučaj Poljske

Technical Assistance at the initiative of the Member States: the case of Poland

Tehničku pomoć kreirala je Europska komisija kao instrument za pružanje podrške učinkovitoj i djelotvornoj provedbi EU fondova u državama članicama. Ona se sastoji od izdvojenog iznosa sredstava kojima se pruža podrška pripremi operativnih programa, upravljanju, evaluaciji, komunikaciji te ukupnoj koordinaciji Kohezijske politike u određenoj državi članici. Država članica1 može biti odvojen operativni program ili prioritetna os unutar operativnog programa. Tehničkom pomoći osigurava se da sve institucije odgovorne za upravljanje EU fondovima i njihovu provedbu dobro funkcioniraju te da imaju kompetentno i stručno osoblje.

Technical assistance was created by the European Commission as an instrument to support efficient and effective implementation of EU funds in the Member States. It is a separate amount of money that supports preparation of EU operational programmes, their management, evaluation, communication and overall coordination of Cohesion Policy in a Member State. Member State1 can be a separate operational programme or a priority axis within an operational programme. Technical assistance ensures that all institutions responsible for the management and implementation of EU funds work well and have competent and professional staff.

Što je tehnička pomoć?

Većina ljudi nikada nije čula za tehničku pomoć (TP). Iako je dio Kohezijske politike, taj je instrument i dalje prilično neprimjetan te je poznat samo uskoj skupini stručnjaka koji se bave EU fondovima. O čemu je riječ?

__________________________________________ * Maciej Aulak, Voditelj odsjeka za tehničku pomoć, Odjel za programe pomoći, Ministarstvo gospodarskog razvoja, Varšava, Poljska

What is technical assistance?

Most people have never heard of technical assistance (TA). Although it is part of Cohesion Policy, this instrument remains rather invisible and is known only by a narrow group of EU-funds professionals. What is TA about then?

__________________________________________ * Maciej Aulak, Head of the Technical Assistance Coordination Unit, Department for Assistance programmes, Ministry of Economic Development, Warsaw, Poland


24

Također se pružaju odgovarajuće informacije te podrška korisnicima EU fondova. TP ima vrlo ograničen broj korisnika. To su uglavnom administracija koja upravlja EU fondovima, ključne institucije važne za sustav (npr. Središnji ured za javnu nabavu), socijalni partneri te NGO-i koji sudjeluju u upravljanju fondovima kao članovi Odbora za praćenje. Stoga TP nije poznata široj javnosti te se ne promiče. Istodobno, kako provedba EU fondova postaje sve izazovnijom, između ostalog i zbog sve većih obveza država članica, uloga tehničke pomoći postaje sve značajnija.

Razvoj TP-a tijekom vremena

It also provides adequate information and support for beneficiaries of EU funds. TA itself has however a very limited number of beneficiaries. They are mostly the administration managing EU funds, key institutions important to the system (e.g. Public Procurement Office), social partners and NGOs that take part in the management of funds as members of the Monitoring Committee. Therefore TA is not known to a wider public, it is not promoted. Simultaneously, as the implementation of EU funds is getting more and more challenging, among others due to increasing obligations for the Member States, the role of technical assistance is increasing.

Pristup TP-u se mijenjao, što je bilo vidljivo u financijskim perspektivama. U razdoblju 2000.-2006. TP je predstavljala jednostavan alat za pružanje podrške administraciji, ograničen na financiranje pripreme, praćenja, evaluacije i provjere mjera potrebnih za provedbu Uredbe2. Za nove države članice kao što je Poljska, ta je podrška bila ključna zbog činjenice da je Poljska postala državom članicom 2004. te provela svoju prvu financijsku perspektivu u razdoblju 2004.-2006. U 2006., novom je Uredbom uvedena značajna izmjena u TP-u. S jedne strane, Europska komisija došla je do zaključka da taj instrument više ne bi trebao financirati administraciju kao takvu, već bi trebao postati sredstvom povećanja administrativnog kapaciteta, s jasnim planom za ostvarivanje tog kapaciteta. S druge strane, nova je financijska perspektiva ionako natjerala nove države članice da poboljšaju upravljanje fondovima jer su im dodijeljene znatno veće alokacije, te je Uredbom uvedeno nekoliko novih obveza koje su administracija i korisnici morali ispuniti. Oba gore navedena izazova adresirana su tehničkom pomoći. Najnovija izmjena u TP-u uvedena je trenutačnom Uredbom za financijsko razdoblje 2014.-2020., jer je postalo očito da je, dok je administracija postala izrazito stručnom, korisnicima još bila potrebna izvjesna podrška. Stoga je Uredba stavila veći naglasak na korisnike, navodeći da bi TP trebala podržati smanjenje administrativnog opterećenja korisnika, uključujući sustave elektroničke razmjene podataka, operacije vezane uz povećanje kapaciteta u državnim tijelima te korisnika za primjenu i uporabu tih fondova (…), operacije vezane uz povećanje kapaciteta relevantnih partnera te razmjenu dobrih praksi među takvim partnerima.3

The approach to TA has been changing, which was visible in the subsequent financial perspectives. In the years 2000 – 2006 it was a simple tool for supporting the administration limited to financing the preparatory, monitoring, evaluation and checking measures necessary for implementing the Regulation2. For the new Member States, such as Poland, this support was crucial, due to the fact that they entered the European Union in 2004 and they implemented their first financial perspective in the years 2004-2006. The significant modification of TA was introduced in 2006, with the new Regulation. On the one hand, the European Commission came to a conclusion that this instrument should no longer finance the administration as such but should become a tool for reinforcement of the administrative capacity, with a clear plan of how this capacity should be achieved. On the other hand, the new financial perspective forced the new Member States to improve the management of funds anyway, as they were granted much bigger allocation and the Regulation introduced several new obligations to fulfil by the administration and beneficiaries. Both aforementioned challenges were addressed to technical assistance. The latest change in TA was introduced in the current Regulation for the years 2014-2020, as it became evident that while the administration became highly professional, the beneficiaries still needed some support. Therefore, the regulation put more emphasis on the beneficiary perspective, stating that TA should support the reduction of the administrative burden on beneficiaries, including electronic data exchange systems, actions to reinforce the capacity of MS authorities and beneficiaries to administer and use those Funds, (…) actions to reinforce the capacity of relevant partners and exchange of good practices between such partners.3

__________________________________________ 1 Na inicijativu države članice, ESI fondovi mogu pružiti podršku radnjama vezanim uz pripremu, upravljanje, praćenje, evaluaciju, informiranje i komunikaciju, umrežavanje, rješavanje pritužbi, kontrolu te reviziju. Država članica može koristiti ESI fondove kao podršku smanjenju administrativnog opterećenja korisnika, uključujući sustave elektroničke razmjene podataka te radnje vezane uz povećanje kapaciteta relevantnih partnera u skladu s točkom (e) članka 5(3), te kao podršku razmjeni dobrih praksi među takvim partnerima. Radnje koje se u tom stavku navode mogu se odnositi na prethodna i sljedeća programska razdoblja. Uredba (EU) br.1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013., članak 59.1. 2 Uredba Vijeća (EU) br.1260/1999 od 21. lipnja 1999., članak 23. 3 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013., članak 59.1.

__________________________________________ 1 At the initiative of a Member State, the ESI Funds may support actions for preparation, management, monitoring, evaluation, information and communication, networking, complaint resolution, and control and audit. The ESI Funds may be used by the Member State to support actions for the reduction of the administrative burden on beneficiaries, including electronic data exchange systems, and actions to reinforce the capacity of Member State authorities and beneficiaries to administer and use those Funds. The ESI Funds may also be used to support actions to reinforce the capacity of relevant partners in line with point (e) of Article 5(3) and to support exchange of good practices between such partners. The actions referred to in this paragraph may concern previous and subsequent programming periods., REGULATION (EU) No 1303/2013 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 17 December 2013, Article 59.1. 2 COUNCIL REGULATION (EC) No 1260/1999 of 21 June 1999, Article 23.

Evolution of TA over time

3 REGULATION (EU) No 1303/2013 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 17 December 2013, Article 59.1.


Kako se TP razvila u Poljskoj?

How did TA evolve in Poland?

Prvi koraci

The first steps

Prve godine provedbe EU fondova u Poljskoj uglavnom su se odnosile na učenje. Poljska je imala prethodnog iskustva s pretpristupnim fondovima, ali Kohezijska je politika donijela nove zahtjeve, nove zakonske obveze te veći opseg financiranja. U to vrijeme, alokacija za Poljsku iznosila je oko 12,5 milijardi eura, a provodile su je dvije institucije koje je podržavala TP. Sredstva tehničke pomoći su stoga upotrijebljenja za stvaranje temelja upravljačkog sustava, uključujući IT sustav, institucionalni ustroj te obuku zaposlenika. Sve u svemu, Poljska je uspjela raspodijeliti cjelokupnu alokaciju namijenjenu za razdoblje 2004.-2006. Rješenja koja smo u to vrijeme usvojili bila su jednostavna, odgovarajuća relativno malim alokacijama te kratkom razdoblju provedbe. IT sustav bio je relativno slab. Prikupljao je potrebne podatke, ali bilo ih je teško obraditi. Postojala je osnovna suradnja među institucijama koje su provodile EU fondove, međutim, nije bilo strateškog planiranja niti sustavnog pristupa jer ih sustav nije zahtijevao. Te prve pouke pokazale su se važnima kasnije, kada je sustav postao složeniji.

The first years of implementation of EU funds in Poland were mostly the time of learning. Poland was already experienced in pre-accession funds, but the Cohesion Policy brought new requirements, new legal obligations and bigger scale of financing. At that time the allocation for Poland was about EUR 12,5 bn and was implemented by two institutions supported by TA. The resources of technical assistance were therefore utilised to create the grounds for the management system, including an IT system, institutional setup, trainings. All in all, Poland managed to disburse the whole allocation earmarked for the years 2004-2006. The solutions we adopted at that time were simple, adequate to the relatively small allocation and short implementation period. The IT system was rather poor. Tt gathered the necessary data but it was hard to process it. There was a basic coordination of the institutions implementing EU funds, however there was no strategic planning and no systemic approach, as the system did not require it. These first lessons proved to be important later when the system became more complicated.

Izazov

U 2007. situacija u poljskoj administraciji postala je izazovnija zbog znatnog povećanja iznosa alokacije te više razine složenosti nove financijske perspektive. Ljudski potencijali koji su jedva izlazili na kraj s alokacijom od 12 milijardi eura nisu bili dostatni za provedbu alokacije od 68 milijardi eura – najveće alokacije u čitavoj Europskoj uniji. Fondovi su se trebali provesti u 5 nacionalnih te 16 regionalnih operativnih programa. Morali smo zaposliti mnoštvo novog osoblja, ali na tržištu je nedostajalo ljudi s iskustvom. Što je još gore, u to vrijeme došlo je do ogromne fluktuacije osoblja jer je privatni sektor nudio bolje uvjete od javne administracije te su ljudi koji su stekli iskustvo u upravljanju EU fondovima napuštali javni sektor. U najgorem je razdoblju fluktuacija iznosila 60%. Bilo je jasno da će bez dobrog, strateškog upravljanja te jasne vizije biti nemoguće učinkovito iskoristiti sredstva Kohezijske politike u Poljskoj.

Činilo se da je jedino rješenje tih problema bilo u odgovarajućoj uporabi tehničke pomoći, jer je ona upravo za to i kreirana: za učinkovitu i djelotvornu provedbu Kohezijske politike. Potrebne mjere bile su sljedeće: privući i zadržati vrijedne ljude u administraciji, kreirati stabilan sustav upravljanja i korištenja EU fondova, adresirati uska grla u procesu provedbe te pomoći korisnicima u pripremi kvalitetnijih projekata. TP sustav u Poljskog ima dvije razine: nacionalni Operativni program za tehničku pomoć (OPTP) te prioritetnu os TP-a u svim nacionalnim i regionalnim operativnim programima.

The challenge

In the year 2007 the situation of Polish administration became more challenging due to a significant increase in allocation and a higher level of complexity of the new financial perspective. The human resources that coped with the allocation of EUR 12 bn were not sufficient for the implementation of EUR 68 bn – the biggest allocation in the whole European Union. The funds were to be implemented in 5 national and 16 regional operational programmes. We needed to hire a lot of new employees, but there was a shortage of experienced people on the market. What was worse, at that time there was an enormous staff turnover, as the private sector offered better conditions than the public administration and the people who had gained some experience in EU funds were leaving the public sector. In the worst period the turnover amounted up to 60%. It was clear that without a good, strategic approach and clear vision it would be impossible to make a good use of Cohesion Policy funds in Poland. The only solution to those problems seemed to be the proper use of technical assistance, as it was exactly what it was created for: the efficient and effective implementation of Cohesion Policy. The necessary measures were to: attract and retain valuable people to the administration, create a stable system for the management and use of EU funds, address bottlenecks in the implementation process and assist beneficiaries in preparing better projects. TA system in Poland has two levels: the national Technical Assistance Operational Programme (TAOP) and the TA priority axes in all national and regional operational programmes.

25


26

Nacionalni je OPTP financirao horizontalne institucije te prioritetna pitanja, dok su komponente TP-a u nacionalnim i regionalnim OP-ovima bile sredstvo upravljanja i motivacije te osiguravale pravilnu provedbu zadaća dodijeljenih određenom OP-u. Kao rezultat toga, nacionalni TP program (OPTP) bio je odgovoran za sva horizontalna pitanja vezana uz stabilizaciju sustava te osiguravanje uspješne provedbe Kohezijske politike u Poljskoj.

The national TAOP financed the horizontal institutions and cross-cutting issues, whereas the components of TA in national and regional OPs were management and motivation tools ensuring that tasks allotted to a given OP were carried out properly. As a result, all horizontal issues concerning the stabilization of the system and ensuring the successful implementation of Cohesion Policy in Poland were the responsibility of national TA programme (TAOP).

Prvi ozbiljan problem s kojim se trebalo suočiti bilo je osiguranje odgovarajućih ljudskih potencijala. Europska komisija nije imala primjedbi na financiranje plaća administracije odgovorne za EU fondove, ali u tako nestabilnom okruženju to vjerojatno ne bi bilo dovoljno. Stoga je Ministarstvo regionalnog razvoja pripremilo dokument pod nazivom Akcijski plan povećanja administrativnog potencijala jedinica uključenih u provedbu Zajedničkog strateškog okvira za razdoblje 2007.2013. Tim je dokumentom značajno izmijenjen cjelokupni sustav zapošljavanja administracije za provedbu EU fondova:

The first serious issue to deal with was ensuring the proper human resources. The European Commission had no objections to finance the salaries for the administration responsible for EU funds management but, in such an unstable environment, it would probably not be enough. Therefore, the Ministry of Regional Development prepared the document called The Action Plan for Increasing the Administrative Potential of the Units Involved in the Common Strategic Framework implementation in the years 2007-2013. This document significantly changed the whole system of employment of the administration implementing EU funds:

Plan ljudskih potencijala

1. Uveden je jednoobrazan sustav naknada, opisa poslova, zapošljavanja, procjene te promidžbe. Zbog sufinanciranja iz TP-a, plaće zaposlenika su se povećale, a državna je administracija postala kompetitivniji poslodavac na tržištu. 2. Uvedeni su planovi razvoja zaposlenika te specijalizirana obuku za administraciju. 3. Poticalo se cjeloživotno učenje te pohađanje doktorskih i poslijediplomskih studija. 4. Uvedeno je upravljanje stručnim osobljem (u poljskom Ministarstvu regionalnog razvoja). 5. Stavljen je naglasak na kontinuirano povećanje administrativnog potencijala kroz korištenje vanjske stručnosti (analize, studije, evaluacije) te zadržavanje znanja. Plan je prihvatilo Vijeće ministara, koje mu je pružilo stabilan politički oslonac. Pokazao se zaista uspješnim: u prvoj godini nakon usvajanja fluktuacija osoblja značajno se smanjila (s 40-60% na približno 5-7%) te do kraja financijske perspektive 2007.-2013. više nije prešla razinu od 5%. Rad u administraciji odgovornoj za upravljanje EU fondovima postao je bolje plaćen te privlačniji, pa je postupno bilo moguće uspostaviti stručno osoblje. Štoviše, iz TP su financirana brojna stručna usavršavanja, radionice i studije, što je povećalo sveukupno znanje administracije.

Plan for human resources

1. It introduced a uniform system of remuneration, job descriptions, recruitment, assessment and promotion. Due to TA co-financing, the salaries for EU funds staff were increased and the public administration became a more competitive employer on the market. 2. It introduced personal development plans, specialised training for administration. 3. It introduced and promoted life-long learning approach, PhD & post-graduates studies. 4. It introduced professional staff management (in Polish Ministry of Regional Development). 5. It put emphasis on constant increase in the administrative potential due to external expertise use (analyses, studies, evaluation) and the retention of knowledge.

Sustav provedbe

The Plan was accepted by the Council of Ministers, which gave it a stable political ground. It proved to be really successful: in the first year of its adoption the staff turnover dropped significantly (from 40-60% to about 5-7%) and until the end of the financial perspective 2007-2013, it did not exceed the level of 5% any more. The work in the administration responsible for EU funds management became better paid and more attractive, so gradually it was possible to create a professional and experienced staff. Moreover, TA financed numerous professional trainings, workshops and studies, which increased the overall knowledge of the administration.

Drugi problem s kojim se trebalo suočiti bio je stvaranje djelotvornog institucijskog ustroja.

The second issue to deal with was creation of an efficient institutional setup.

Implementation system


U razdoblju 2007.-2013. Poljska je zaprimila alokaciju u iznosu 68 milijardi eura, koju je trebalo provesti u 5 nacionalnih i 16 regionalnih programa. Svaki je program imao svoje upravljačko tijelo, ali veličina i složenost programa zahtijevale su i niže razine provedbe: posrednička tijela te provedbene agencije. Zajedno s revizorskim tijelom i tijelom za ugovaranje, imali smo sustav koji se sastojao od više od 100 institucija. Kako bi on bio učinkovit i djelotvoran, bilo je potrebno uvesti mehanizme koordinacije, učinkovitu razmjenu informacija te jasnu raspodjelu zadaća. Navedene su radnje također financirane iz nacionalnog TP programa (OPTP). Sva su vodeća i koordinacijska tijela, kao i upravljačka tijela za nacionalne programe bila smještena u jednoj instituciji – Ministarstvu regionalnog razvoja. Revizorsko tijelo bilo je smješteno u Ministarstvu financija, u skladu s njegovim načelom neovisnosti, a podržavala ga je mreža poreznih uprava u svim poljskim regijama koje su provodile reviziju projekata financiranih iz EU u svim programima. Ministarstvo regionalnog razvoja kreiralo je sve procedure za sve institucije u sustavu, koje je dodatno provjerilo revizorsko tijelo kako bi se osiguralo da su usklađene i sveobuhvatne. Kako bi sustav postao fleksibilniji, uveden je sustav smjernica, koji je bio obvezan za sve institucije. Njih je odobrio ministar regionalnog razvoja. Tim su smjernicama uspostavljena sva pravila upravljanja i provedbe, ali bile su relativno fleksibilne te ih je bilo lako izmijeniti (nasuprot uredbama korištenim u prethodnoj perspektivi. Sustav je postao samostalan, promjene u uredbama Europske komisije ili one koje su rezultirale iz drugih okolnosti mogle su se jednostavno prenijeti u smjernice. Regionalni operativni programi ostali su neovisni (u Poljskoj njima upravljaju regionalne vlasti), a koordinirala ih je i nadzirala središnja administracija. Podrška korisnicima

Upravljačko tijelo za OP Tehnička pomoć došlo je i do zaključka da čak i najbolje pripremljena administracija ne bi osigurala uspješnu provedbu Kohezijske politike ako korisnici ne posjeduju znanje o EU fondovima. Podrška korisnicima imala je dvije glavne sastavnice: 1. Mreža info točaka diljem Poljske, gdje su se potencijalni korisnici mogli informirati o dostupnim izvorima financiranja, operativnim programima, otvorenim pozivima te naučiti kako ispuniti obrasce za prijavu, upravljati projektima te isplatiti sredstva za provedbu projekata. 2. Izvjestan broj specijaliziranih obuka, u kojima su se korisnici educirali u područjima ključnim za odgovarajuću pripremu i provedbu projektima, osobito u investicijskim projektima. Obuke su pokrivale područja kao što su: javna nabava, državne potpore, izvješća PUO-a, studije izvodljivosti, ulagački proces,

In the years 2007-2013 Poland received an allocation of EUR 68 bn, which was to be implemented in 5 national and 16 regional programmes. Each programme had its Managing Authority but the size and complexity of the programmes demanded also lower levels of implementation: Intermediary Bodies and Implementing Agencies. Together with the Audit Authority and Certifying Authority, we had the system composed of more than 100 institutions. If it was supposed to be efficient and effective, it was necessary to introduce mechanisms of coordination, good exchange of information and clear division of tasks. These actions were also financed by the national TA programme (TAOP). All the leading and coordinating bodies, as well as all the Managing Authorities for national programmes were located in one institution – Ministry for Regional Development. The Audit Authority was located in the Ministry of Finance, in line with the principle of its independence, and it was supported by the network of tax administration in all Polish regions (they audited the EU-funded projects in all programmes). The Ministry for Regional Development created all procedures for all institutions in the system and these procedures were additionally verified by the Audit Authority in order to ensure they are both coherent and comprehensive. To make the system more flexible, a system of guidelines, obligatory for all institutions was introduced. They were approved by the Minister for Regional Development. The guidelines set up all regulations for management and implementation but they were relatively flexible and easy to amend and modify (unlike the Regulations used in the previous perspective). The system became more reactive, the changes in EC regulations or resulting from other circumstances could easily be transferred into the guidelines. The regional operational programmes remained independent (in Poland they are managed by the regional authorities), but they were coordinated and supervised by the central administration. Support for beneficiaries

The Managing Authority for Technical Assistance OP also came to a conclusion that even the best prepared administration would not ensure the successful implementation of Cohesion Policy if there were no educated beneficiaries. The support for the capacity of beneficiaries had two main components:

1. Network of information points all over Poland, where the potential beneficiaries could find out about the available sources of financing, operational programmes, open calls and learn how to fill in the application form, how to manage and disburse the project. 2. Number of specialized trainings, where the beneficiaries were educated in the areas crucial for proper preparation and management of projects, especially the investment ones. The trainings covered such areas as: public procurement, state aid, EIA reports, feasibility study, investment process,

27


28

FIDIC, pitanja vezana uz okoliš (zaštita od buke, šteta za okoliš, elektromagnetska područja), horizontalne politike (održivi razvoj, jednake mogućnosti, informacijsko društvo). U obukama naglasak je bio na “učenju kroz rad” – bile su visoko interaktivne i sudionici su bili obvezni sami pripremiti brojne dokumente tijekom radnih sjednica. Kao rezultat obuka, ukupni kapaciteti korisnika su se povećali, što su potvrdile vanjske evaluacije. 3. U razdoblju 2007.-2013. mnogi su projekti u Poljskoj provedeni kao takozvani “ključni projekti”, što znači da su bili važni za socioekonomski razvoj države. Alokacija namijenjena njima bila je izdvojena u operativnim programima, ali morali su ispunjavati sve formalne kriterije te kriterije vezane uz sadržaj koje je odobrio Odbor za praćenje određenog programa. Kako bi se osigurala odgovarajuća priprema te provedba tih projekata, TP je financirala izradu baze projekata za njih – projekte su provjerili stručnjaci, a ako su bile potrebne izmjene, mogli su zaprimati savjetodavne usluge. Stručnjaci nisu provjeravali samo osnovnu projektnu dokumentaciju, kao što su studije izvodljivosti ili izvješća o procjeni učinaka na okoliš, već i tehničke dokumente. Projekti koji su prošli savjetodavni proces pravovremeno su pripremljeni te provedeni.

Može li TP otići korak dalje?

Razvoj TP-a u Poljskoj te način na koji je korištena u razdoblju 2007.-2013. donio je značajne promjene u čitavom sustavu provedbe. Sustav je postao stabilan, s jasnim i zdravim procedurama te stručnim osobljem. Omogućio je korištenje cjelokupne alokacije dodijeljene Poljskoj (68 milijardi eura). TP je iskorišten upravo onako kako je trebalo – kao sredstvo za donošenje promjena, gdje god je to bilo potrebno. Tako se pojavilo pitanje – budući da TP tako dobro funkcionira, bi li trebalo nešto mijenjati? I, posve neočekivano, odgovor je ponovno bio pozitivan. Zašto?

Perspektiva 2014.-2020. nije samo kopija prethodne. Donijela je izvjestan broj novih obveza koje prethodno nisu postojale: tematske ciljeve, investicijske prioritete, raspolaganje novcem strogo ograničeno za određenu namjenu, pričuve za pomoć u nuždi. Zbog svega je toga sustav postao složeniji te su institucije morale pripremati svoje programe imajući na umu sve te čimbenike. No, bio je drugačiji i za korisnike, jer je fokus stavljen na nova područja: urbanu politiku, teritorijalni pristup, financijske instrumente, pametnu specijalizaciju. Prema tome, ponovno se pokazalo da alati za podršku korisnicima nisu bili dostatni, te da ta suradnja između institucija i korisnika mora ići dublje – ne samo kroz jednostavnu edukaciju, već kroz izravnu suradnju na pitanjima važnim za Kohezijsku politiku.

FIDIC, environmental issues (noise protection, damages to the environment, electromagnetic fields), horizontal policies (sustainable development, equal opportunities, information society). The trainings put emphasis on “learning by doing” – they were highly interactive and the participants were obliged to prepare many documents themselves during the working sessions. As a result of the trainings the overall capacity of beneficiaries increased, which was confirmed by the external evaluations. 3. In the years 2007-2013 many projects in Poland were implemented as the so called “key projects”, which means they were important for the socio-economic development of the country. The allocation for them was earmarked in the operational programmes, but they had to fulfil all the formal and content-related criteria approved by the Monitoring Committee of a given programme. In order to ensure the proper preparation and implementation of these projects, TA financed a project pipeline for them – the projects were verified by experts and if they needed some corrections, they could receive advisory services. The experts verified not only the basic project documentation, such as feasibility study or EIA report, but also the technical documents. The projects that went through advisory process were timely prepared and implemented.

Can TA go any further?

The evolution of TA in Poland and the way it was used in the years 2007-2013 brought significant changes to the whole implementation system. The system became stable, with clear and sound procedures and professional staff. It allowed for the utilisation of all of the allocation given to Poland (EUR 68 bn). TA was used just the way it should be – as a tool for changes, wherever necessary. So the question arose – if the TA worked so well, should we change anything? And, quite unexpectedly, the answer was again positive. Why? The perspective 2014-2020 is not just a copy of the previous one. It brought number of new obligations that had been not set before: thematic objectives, investment priorities, ring-fencing, performance reserve. It all made the system more complicated, the institutions had to prepare their programmes having all these factors in mind. But it was different also for the beneficiaries, as the focus was put on new areas: urban policy, territorial approach, financing instruments, smart specializations.So, again, it turned out that the tools for support of the beneficiaries were not sufficient, that this cooperation between institutions and beneficiaries had to go deeper – not just through simple education, but through direct work with them on the issues important for Cohesion Policy.


S TP se također moralo adresirati nova uska grla u sustavu provedbe, što je rezultiralo pružanjem podrške nekolicini novih institucija.

TA also had to address new bottlenecks in the implementation system, which resulted in support for several new institutions.

Vanjske evaluacije i analize sustava pokazale su da postoje institucije koje nisu dio sustava, ali izravno utječu na njega te da njihov kapacitet može biti važan čimbenik uspjeha provedbe Kohezijske politike. Kako bi se minimizirao rizik od neuspjeha, važno je te institucije podržavati TP-om. U Poljskoj to su sljedeće institucije: Ured za javnu nabavu, Ured za tržišno natjecanje i zaštitu potrošača, Ured za željeznički promet, Nacionalni ured za statistiku, Opća uprava za zaštitu okoliša te Nacionalno tijelo za upravljanje vodama. Ono što je važno jest da se tim institucijama uglavnom pruža podrška povećanju njihovih administrativnih kapaciteta, što znači edukacija, razmjena znanja, umrežavanje te uspostava IT sustava potrebnog za upravljanje projektima financiranim od EUa. TP također pruža podršku institucijama odgovornim za upravljanje Integriranim teritorijalnim ulaganjima na regionalnoj razini (u Poljskoj se ona provode u svih 16 regija). Pruža im se ista potpora kao i svakoj instituciji u sustavu, počevši od uredskog prostora do potrebne stručnosti. Cilj te podrške je osigurati pravovremenu i odgovarajuću provedbu ITU-a u Poljskoj – instrumenta koji se provodio prvi put. Posljednja nova skupina koju je podržavao TP bili su socioekonomski partneri te NGO-i. U posljednjoj perspektivi pokazalo se da te skupine često imaju duboko znanje o problemima u različitim sektorima gospodarstva (kao što su MSP-ovi, mikro poduzeća, poduzeća u pojedinim sektorima) te da mogu biti od velike pomoći upravljačkim tijelima. Stoga one mogu sudjelovati u natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava za određene aktivnosti, kao što su informiranje te promidžba stručnih mišljenja i analiza.

The external evaluations and analysis of the system showed that there are institutions that are not part of the system but affect it directly and their capacity can be an important factor of success for the whole Cohesion Policy. In order to minimise the risk of failure, they should be supported by TA. In Poland these institutions are: Public Procurement Office, Competition and Consumer Protection Office, the Office of Rail Transport, National Statistical Office, General Directorate for Environment Protection and National Water Management Authority. What is important, these institutions are mostly supported in increasing their administrative capacity, which means education, exchange of knowledge, networking and creation of IT systems necessary for the management of EU-funded projects. TA also supports the institutions that are responsible for the management of Integrated Territorial Investments at the regional level (in Poland they are implemented in all 16 regions). They are granted the same support as every institution in the system, starting from office space and ending up with the necessary expertise. The aim of this support is to ensure timely and proper implementation of ITIs in Poland – the instrument that was being implemented for the first time. The last new group supported by TA were socio-economic partners and NGOs. The last perspective showed that these groups have often a very deep knowledge of problems in various sectors of economy (like SMEs, micro entrepreneurs, companies in specific sectors) and can be really helpful for the Management Authorities. Therefore, they can take part in grant competitions for particular activities, such as information and promotion or expert opinions and analysis.

Novi igrači

Umrežavanje

Još jedan dobar primjer pomoći TP-a bilo je stvaranje poljske mreže pitanja vezanih uz okoliš, „dvojnika” europske mreže ENEA-MA. Ta mreža okuplja predstavnike administracije na nacionalnoj i regionalnoj razini (upravljačka tijela, posrednička tijela, agencije za provedbu), stručnjake za okoliš te NGO-e. Stručnjaci rade u 6 redovnih radnih skupina u cilju rješavanja ključnih problema koji se odnose na pitanja vezana uz okoliš u projektima financiranim od EU-a. Mreža priprema brojne visoko specijalizirane dokumente, a njezini članovi također sudjeluju u studijskim posjetama. Kreiranje i funkcioniranje mreže pomoglo je u rješavanju mnogih problema s kojima se Poljska suočavala u prethodnoj financijskoj perspektivi. Omogućila je bolju suradnju između vlade i NGO-a u rješavanju pitanja vezanih uz okoliš te odgovarajuću stručnu raspravu o održivom razvoju.

New players

Networking

Another good example of TA assistance was creation of Polish network for environmental issues, counterpart of the European ENEA-MA network. The network gathers representatives of administration at national and regional level (Managing Authorities, Intermediary Bodies, Implementing Agencies), environmental experts and NGOs. The experts work in 6 regular working groups, aimed at solving key problems concerning the environmental issues in EUfunded projects. The network prepares many highly specialized documents, its members take also part in study visits. The creation and functioning of this network helped to solve many problems Poland faced in the previous financing perspective. It allowed for a better cooperation between the government and the NGOs on environmental issues and for a real expert debate on sustainable development.

29


30

Praćenje

Monitoring

U razdoblju 2007.-2013. jedan od utvrđenih problema bilo je praćenje na nižim razinama, osobito na lokalnoj razini. Takvo je praćenje bilo potrebno za većinu programa financiranih iz EU, međutim, poljska nacionalna statistika nije išla tako daleko. Stoga je pod TP programom (TAOP) kreiran projekt za Nacionalni ured za statistiku kojim se financiralo razvrstavanje podataka na nižim razinama. Kada je ta metodologija bila razvijena, a istraživanje pripremljeno, uključeni su u nacionalnu statistiku te se više nisu financirali iz TP. Sva istraživanja su jednostavno dostupna u bazi podataka STRATEG, još jednom alatu za širenje podataka i proizvoda vezano uz pokazatelje kohezijske politike. Projekt je omogućio da svaki operativni program u Poljskoj posjeduje podatke potrebne za praćenje njegovih postignuća. Novi načini pružanja podrške

In the years 2007-2013 one of the problems identified was monitoring on lower levels, especially local. Such monitoring was necessary for most of EU-funded programmes, however Polish national statistics did not go that far. Therefore, under TA programme (TAOP) there was created a project for the National Statistical Office which financed the disaggregation of data at lower levels. Once the methodology was created and the research was prepared, it was included into national statistics and was no longer financed by TA. All the researches are easily available on the STRATEG database, which is another tool for dissemination of knowledge and products regarding the indicators for Cohesion Policy. The project allowed each operational programme in Poland to possess the data necessary for monitoring their achievements.

Razmišljajući o načinu pružanja podrške korisnicima, došli smo do zaključka da bismo trebali izravno surađivati s lokalnim vlastima, koje su odgovorne za provedbu većine projekata u Poljskoj. Uzevši u obzir zahtjeve perspektive 2014.-2020., činilo se potrebnim naučiti jedinice lokalne samouprave da međusobno surađuju u planiranju zajedničkih projekata te da stvaraju zajedničke planove i strategije kako bi se ostvario sinergijski učinak te ograničili troškovi budućih ulaganja. Pripremili smo natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava za jedinice lokalne samouprave koje se odnose na zajedničku suradnju, gdje bi grad i okolna predgrađa mogli podnijeti projekt za kreiranje zajedničke strategije u pogledu suradnje u različitom područjima (npr. promet, obrazovanje, kultura, gospodarenje otpadom). Projekte je procijenilo povjerenstvo stručnjaka. Najbolji su projekti mogli financirati strategiju te u drugoj fazi dokumente za zajednički projekt koji bi se financirao iz Kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. Najveća je vrijednost te podrške bila u tome da su jedinice lokalne samuprave zaista počele surađivati te planirati zajednička ulaganja. Stoga su u mnogima jedinicama lokalne samouprave ulaganja koja je trebao finacirati EU bila bolje pripremljena te odgovarala stvarnim potrebama.

Thinking about the way of supporting the beneficiaries, we came to a conclusion that we should work directly with the local governments, which are responsible for implementation of the majority of projects in Poland. Taking into account the requirements of the perspective 2014-2020, it seemed necessary to teach the local government units how to cooperate with one another in planning common projects and how to create common plans and strategies in order to achieve the synergy effect and limit the costs of future investments. We prepared the grant schemes for local government units concerning the cooperation in functional-utility units, where the city and the surrounding communes could submit a project for creating a common strategy, concerning their cooperation in various areas (e.g. transport, education, culture, waste management). The projects were assessed by a panel of experts. The best projects could finance the strategy and at the second stage the documents for a common project to be financed from Cohesion Policy in the years 20142020. The biggest value of this support was that the local government units really started to work together and plan common investments. Hence, in many local government units the investments planned to be financed from EU funds were better prepared and responded to the real needs.

Jedno od najvažnijih pitanja u perspektivi 2014.-2020. je urbana politika, uključujući revitalizaciju gradova te sprječavanje negativnih pojava u gradovima. Kako bi se korisnici pripremili za te izazove, lansirano je nekoliko projekata financiranih od TP-a:

One of the most important issues in the perspective 2014-2020 is urban policy, including revitalisation and preventing negative phenomena in the cities. In order to prepare the beneficiaries for these challenges, several TA-funded projects have been launched:

Revitalizacija, urbana politika

1. Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava “Model revitalizacije gradova” – stručni projekt za 20 gradova, usmjeren na pripremu stručnih planova revitalizacije

New ways of support

Revitalisation, urban policy

1. Grant scheme “Model Revitalisation of the Cities” – an expert project for 20 cities, aimed at preparation of professional revitalisation plans that can later become “models” for other Polish cities. The project


koji kasnije mogu postati “modelom” za druge poljske gradove. Projekt omogućava da svaki grad radi na određenom problemu vezanom uz revitalizaciju, za koju se izrađuju modeli rješenja (npr. stanovanje, financiranje aktivnosti revitalizacije, urbano planiranje). Štoviše, sve aktivnosti neprestano prate društvena savjetovanja. 1. Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za lokalnu revitalizaciju u svih 16 regija – cilj projekta je uglavnom edukacija jedinica lokalne samouprave o odgovarajućem i stručnom načinu provedbe revitalizacije, uključujući sve poljske i europske najbolje prakse.

Zaključci

Tehnička pomoć je instrument izrazito praktične prirode, kreiran kako bi se olakšala provedba Kohezijske politike, koji osigurava stručno osoblje te sve potrebne alate. Kako je Kohezijska politika postala sofisticiranija te više orijentirana prema ciljevima, i tehnička je pomoć prošla kroz ozbiljne promjene te postala alatom za rješavanje najvažnijih problema, adresirajući uska grla te tragajući za inovativnijim rješenjima u korištenju EU fondova. Ona se više ne bi trebala koristiti kao instrument za financiranje samo osnovnih funkcija, već mora ići mnogo dalje i dublje u svojem utjecaju na sustav. Ne može adresirati samo administraciju, već bi trebala pružiti podršku i korisnicima kako bi se osigurala izrada inovativnih i dobro osmišljenih projekata koji se uklapaju u već postojeće strategije – bez njihova zdravog znanja te dobrog administrativnog kapaciteta, ne može se očekivati uspjeh u provedbi EU fondova, čak i uz najkvalitetnije osoblje.

Istodobno, TP bi trebala biti jednostavan i fleksibilan alat, sposoban prilagoditi se okolnostima koje se neprestano mijenjaju. Štoviše, može se koristiti za istraživanje novih rješenja, osobito onih koji možda nisu prihvatljivi za druge operativne programe. To zahtijeva izvjesne napore, ali zaista je vrijedno truda jer tehnička pomoć može ponuditi mnogo više nego što se na prvi pogled čini.

provides that each city works on a particular problem concerning revitalisation, for which the model solutions are worked out (for example housing, financing of revitalisation activities, urban planning). Moreover, all the activities are constantly accompanied by social consultations. 2. Grant scheme for local revitalisation plans in all 16 regions – the aim of the project is mostly to educate the local government units on the proper and professional way of conducting revitalisation, including all the Polish and European best practices.

Conclusions

Technical assistance is an instrument of highly practical nature, created to facilitate the implementation of Cohesion Policy, which ensures the professional staff and all the tools needed. As Cohesion Policy has become more sophisticated and more goal-oriented, the technical assistance has undergone serious changes as well and became a tool for solving the most important problems, addressing bottlenecks and searching for more innovative solutions in using the EU funds. It should no longer be used as an instrument for financing only basic functions, but must go much further and deeper in influencing the system. It cannot be addressed to administration only, but support the beneficiaries as well in order to ensure the supply of innovative and well-designed projects fitting in with already existing strategies – without their sound knowledge and good administrative capacity, one cannot expect the success in implementing EU funds, even having the best staff.

At the same time, TA should be a simple and flexible tool, able to adjust to constantly changing circumstances. Moreover, it can be used for testing new solutions, especially those which may not be eligible in other operational programmes. It requires some effort, but it is really worth our while as technical assistance can offer much more than it may seem at first glance.

31


UDK: 336 32

Elsa Perreau*

Proračunski alati za financiranje vanjskih politika EU-a

Ovaj članak temelji se na studiji pod nazivom “Proračunski alati za financiranje vanjskih politika EU-a” koju je izradila tvrtka Blomeyer & Sanz za Odbor za proračunski nadzor Europskog parlamenta u siječnju 2017.1

Tijekom posljednjih godina, financiranje vanjskih politika Europske unije (EU) postalo je složenije. Uz financijske instrumente, razvijeno je nekoliko inovativnih alata i mehanizama za financiranje. Zbog potrebe da se odgovori na nove izazove i nepredviđene krize u vrijeme ograničenih javnih proračuna, EU je značajno promijenila svoj okvir za financiranje vanjskih politika. Okvir sada uključuje nove alate za financiranje kao što su zaklade te mehanizme kao što su instrumenti za kombiniranje sredstava iz proračuna EU-a s drugim resursima. Instrumenti unutar proračuna se također razvijaju kako bi se riješila potreba za većom fleksibilnošću te pojednostavljenjem financiranja vanjskih politika EU-a. __________________________________________ * Blomeyer & Sanz d.o.o. za istraživanje, evaluaciju i procjenu utjecaja

The budgetary tools for financing the EU external policies In recent years, the European Union (EU) architecture for financing external policies has become more complex. In addition to the financing instruments, several innovative funding tools and mechanisms have been established. Driven by the need to respond to new challenges and unforeseen crises in times of tight public budgets, the EU has considerably diversified its toolbox for funding external policies. This toolbox now includes new funding tools, such as trust funds (TFs), and mechanisms, such as blending facilities, that combine funds from the EU budget with other resources. Instruments in the budget are also evolving to address the need for greater flexibility and simplification in the financing of the EU’s external policies. As a result, EU funding for external policies is becoming more complex. This complexity creates challenges. Besides making the EU budget less transparent in the eyes of European citizens, these developments also __________________________________________ * Blomeyer & Sanz, Limited Liability Company for research, evaluation and impact assessment services


Kao rezultat toga, financiranje vanjskih politika EU-a postaje sve složenije, a ta složenost donosi i nove izazove. Uz to što proračun EU-a postaje manje transparentan u očima europskih građana, taj razvoj postavlja i izazove za Europski parlament u pogledu proračunskog nadzora. Navedeni izazovi uključuju i fragmentaciju financiranja od strane EU-a te ravnotežu između fleksibilnog i brzog financiranja te dugoročnih razvojnih politika. Kako se dinamika reformi ubrzava, važno je razmotriti razvoj okvira za financiranje vanjskih politika EU-a. U prvome redu, ovaj članak pruža pregled postojećeg okvira te glavnih prijedloga reformi. Drugo, kratak pregled izazova koji nastaju zbog trenutačnog okvira vodi do određenih zaključaka o budućnosti financiranja vanjskih politika EUa.

Pregled proračunskih alata kojima se financiraju vanjske politike EU-a

Financijski instrumenti u proračunu EU-a čine osnovu za financiranje vanjskih politika EU-a. U poglavlju 4 “Globalna Europa” Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2014.2020. navode se glavni instrumenti za financiranje vanjskih politika. Poglavlje odgovara približno 6,1% obveza izdvajanja za razdoblje 2014.-2020. Ono uključuje četiri instrumenta (Instrument za razvojnu suradnju (IRS), Europski instrument za susjedstvo (EIS), Instrument pretpristupne pomoći (IPA) i Instrument za Grenland (IzG), te četiri tematska instrumenta, tj. Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR), Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP), Instrument suradnje za nuklearnu sigurnost (INSC), Europski instrument za partnerstvo (EIP). Uz to, poglavlje 4 sadrži određeni broj drugih instrumenata, kao što su humanitarna pomoć te Jamstveni fond za vanjska djelovanja (GFEA). GFEA je uspostavljen 1994. te pokriva zatezne kamate na kredite i kreditna jamstva dodijeljena državama koje nisu članice EU ili za projekte u tim državama. GFEA izvršava plaćanja zajmodavcima u slučaju zateznih kamata korisnika koji su zaprimili kredit ili jamstvo od strane EU. Zajmodavne operacije koje pokriva GFEA odnose se na tri različita instrumenta: vanjsko kreditiranje EIB-a, krediti Euroatom-a te makrofinancijsku pomoć. Cilj GFEA-e je zaštititi proračun EU-a od financijskih rizika služeći kao “jastuk likvidnosti” kako bi se izbjeglo pozivanje na EU proračun u slučaju zateznih kamata. Štoviše, proračun EU-a osigurava i posebne instrumente koji nisu dio VFO-a 2014.-2020. U slučaju vanjskih politika, relevantni instrumenti su Pričuva za hitnu financijsku pomoć te Instrument fleksibilnosti. Svrha tih instrumenata je osigurati određen stupanj flekibilnosti VFO-a, tako da bi proračun EU-a mogao odgovoriti na krize te nepredviđene događaje.

pose challenges to the European Parliament (EP) in terms of budgetary oversight. Challenges also include fragmentation of EU funding, and the balance between flexible and rapid financing and long-term development policies. As reform dynamics are picking up pace, it is important to take stock of the evolving architecture for financing EU external policies. First, this article provides an overview of the existing framework and the main reform proposals. Second, a brief review of the challenges raised by the current architecture leads to some conclusions on the future of the EU external funding.

Overview of the budgetary tools financing the EU external policies

The financing instruments in the EU budget constitute the basis for the funding of EU external policies. Heading 4 (“Global Europe”) of the Multiannual Financial Framework (MFF) 2014-2020 lists the main instruments for financing external policies. This heading corresponds to ca. 6.1% of the commitment appropriations for the period 2014 to 2020. It includes four instruments (Development Cooperation Instrument (DCI), European Neighbourhood Instrument (ENI), Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) and Instrument for Greenland (IfG)) and four thematic instruments, i.e. European Instrument for Democracy and Human Rights (EIDHR), Instrument contributing to Stability and Peace (IcSP), Instrument for Nuclear Safety Cooperation (INSC), Partnership Instrument (PI). In addition, Heading 4 contains a range of other instruments such as humanitarian assistance and the Guarantee Fund for External Actions (GFEA). The GFEA was set up in 1994 and covers defaults on loans and loan guarantees granted to non-EU countries or for projects in non-EU countries. The GFEA pays creditors in the event of default by a beneficiary that received a loan or guarantee by the EU. The lending operations covered by the GFEA relate to three different instruments: EIB external lending, Euratom loans and Macro-Financial Assistance. The objective of the GFEA is to protect the EU budget against financial risks by serving as a “liquidity cushion” in order to avoid calling on the EU budget in the event of a default or late payment on a guaranteed loan.

Moreover, the EU budget also provides for special instruments that are not part of the MFF 2014-2020. In the case of external policies, relevant instruments are the Emergency Aid Reserve and the Flexibility Instrument. The purpose of these instruments is to ensure some degree of flexibility into the MFF, so that the EU budget be able to react to crises and unforeseen events.

33


34

Kao dio predložene izmjene Financijske uredbe (FU), Europska komisija (EK) predlaže povećanje fleksibilnosti proračuna te poboljšanje njegove sposobnosti da odgovara na krizne situacije te nepredviđene događaje.2 Osobito, EK predlaže uvođenje “jastuka fleksibilnosti” u iznosu od 10% u IPA-i, EIS-u te IRS-u. “Jastuk fleksibilnosti” bi predstavljao “drugu razinu fleksibilnosti” u tim financijskim instrumentima, uz mogućnost realokacije sredstava između država i regija. Štoviše, EK predlaže proširenje posebnih instrumenata te uspostavu Krizne pričuve kako bi se poboljšala sposobnost odgovaranja na krize te događaje s velikim humanitarnim ili sigurnosnim implikacijama. Općenitije uzevši, trenutačni prijedlozi revizije FU-e usredotočeni su na različite aspekte pojednostavljenja i fleksibilnosti: pojednostavljenje za primatelje, usklađene jedinstvene kontrolne mehanizme, izbjegavanje usporednih primjena različitih pravila i procedura, promicanje djelotvornije uporabe instrumenata i fleksibilnije upravljanje proračunom te povećanje usredotočenosti na rezultate.

As part of the proposed amendment of the Financial Regulation (FR), the European Commission (EC) proposes to increase the budget’s flexibility and enhance its ability to respond to crisis situations and unforeseen events. 1 In particular, the EC proposes to introduce a “flexibility cushion” of 10% in the IPA, ENI and DCI. The “flexibility cushion” would represent a “second level of flexibility” in these financing instruments, in addition to the possibility of reallocating funds between countries and regions. Moreover, the EC proposes to expand special instruments and to establish a Crisis Reserve in order to improve the ability to respond to crises and events with major humanitarian or security implications. More generally, current proposals for revising the FR focus on various aspects of simplification and flexibility: simplification for recipients, harmonised single control mechanisms, avoidance of parallel application of different rules and procedures, fostering a more effective use of instruments and a more flexible budget management, and reinforcing the focus on results.

Od 1958. ERF je glavni instrument EU-a za pružanje pomoći razvojnoj suradnji afričkih, karipskih i pacifičkih (AKP) država te prekomorskih država i teritorija (PZT). Zbog svojeg porijekla kao okvira za upravljanje odnosima s bivšim kolonijama, ERF zauzima posebnu poziciju izvan proračuna EU-a te predstavlja iznimku od načela proračunskog jedinstva.3 ERF ima međudržavnu strukturu, ali njime uglavnom upravlja Europska komisija. Europski parlament zajedno s Europskom komisijom više puta su izrazili svoju naklonost proračunizaciji, tj. uključivanju ERF-a u u proračun EU-a. To je dosad sprječavao nedostatak suglasnosti između država članica (DČ). Povećanje usklađenosti s financijskim pravilima EU-a riješilo je neke od najvažnijih razlika unutar proračuna EU-a. Kao rezultat toga, preduvjeti za proračunizaciju u 2021. su u funkciji, u slučaju da se države članice usuglase. Uključivanje ERF-a u proračun povećalo bi demokratski nadzor EP-a te poboljšalo proračunsko jedinstvo.

Since 1958 the EDF has been the EU’s main instrument providing aid for development cooperation to African, Caribbean and Pacific (ACP) States and Overseas Countries and Territories (OCTs). Due to its origin as a framework for managing relations with former colonies, the EDF has a peculiar position outside the EU budget, representing an exception to the principle of budgetary unity.2 The EDF has an intergovernmental structure, but is mostly managed by the EC. The EC and the European Parliament (EP) have repeatedly expressed their preference for budgetisation, i.e. the inclusion of the EDF in the EU budget. This has so far been prevented by a lack of agreement among Member States (MS). Increasing alignment with EU financial rules has resolved some of the most important differences with the EU budget. As a result, conditions for budgetisation in 2021 are in place, provided that the MS agree. Inclusion of the EDF into the budget would increase democratic oversight by the EP and enhance budgetary unity.

__________________________________________ 1 Europska komisija (2016.), Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, COM(2016.) 605 konačna verzija, Bruxelless, 14. rujna 2016. 2 Pregled ERF-a i rasprave o proračunizaciji pružio je Alessandro D’Alfonso (2014.), Europski razvojni fond. Zajednička razvojna suradnja i proračun EU-a: unutar ili izvan? Služba Europskog parlamenta za istraživanja.

__________________________________________ 1 European Commission (2016), Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on the financial rules applicable to the general budget of the Union, COM(2016) 605 final, Brussels, 14 September, 2016. 2 An overview of the EDF and the debate on budgetisation is provided by Alessandro D’Alfonso (2014), European Development Fund. Joint development cooperation in the EU budget: out or in?, European Parliamentary Research Service.

S druge strane, Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)/Zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP) je međudržavna te je samo djelomično odražena u proračunu. ZVSP/ZSOP mjere koje se plaćaju iz proračuna EU-a posebno uključuju civilne misije, posebne predstavnike EU-a te mjere podrške neširenju naoružanja te razoružanju. Financijski mehanizam Athena osigurava financiranje troškova s vojnim ili obrambenim implikacijama. Taj mehanizam je uspostavljen 2004. i nije dio proračuna EU-a.

In contrast, the Common Foreign and Security Policy (CFSP)/Common Security and Defence Policy (CSDP) is intergovernmental and only partly reflected in the budget. CFSP/CSDP measures paid from the EU budget include, in particular, civilian missions, EU Special Representatives and measures supporting nonproliferation and disarmament. The Athena financing mechanism provides the funding of expenditure with military or defence implications. This mechanism was established in 2004 and is not part of the EU budget.


Međutim, ono uključuje neizvjesnosti s obzirom na razinu razvojnog financiranja, financiranja Instrumenta mirovne pomoći za Afriku te kontinuirane doprinose Ujedinjenog Kraljevstva nakon Brexit-a. U cjelini, odluka o proračunu bit će usko vezana uz budućnost odnosa EU-a i država AKP-a.4 Sporazum iz Cotonoua, trenutačni sporazum između EU-a i država AKP-a koji je potpisan 2000. ističe 2020., a obnovljeni odnos između EU-a i država AKP-a mogao bi imati drukčiji scenarij.5

Kako bi se odgovorilo na nove izazove, tijekom posljednjih nekoliko godina razvijeni su drugi proračunski alati. Od 2013., EK ima mogućnost osnivanja i upravljanja zakladama u području vanjskog djelovanja. Zaklade su zajedničke inicijative EK-a i drugih donatora, i ispunjavat će sljedeće uvjete:6 •• pružiti dodanu vrijednost postojećem djelovanju; •• doprinijeti povećanju globalne vidljivosti i političke težine EU-a; •• osigurati načelo komplementarnosti (bez umnožavanja postojećih kanala financiranja).

Mogućnost osnivanja zaklada temelji se na ideji da će se udruživanjem sredstava povećati koordinacija i suradnja između donatora te izbjeći fragmentacija i dezorganizacija međunarodne zajednice. Zaklade pružaju dodanu vrijednost povećavanjem vidljivosti financiranja od strane EU, ubrzavanjem trošenja sredstava te omogućavanjem suradnje u teškim uvjetima. Tablica u nastavku pruža pregled postojećih zaklada:

However, it involves uncertainties about the level of development funding, the funding of the African Peace Facility and continued contributions by the United Kingdom after Brexit. Overall, the decision on budgetisation will be closely linked to the future of EUACP relations.4 The Cotonou agreement, the current treaty between the ACP countries and the EU and signed in 2000, will expire in 2020, and the renewed ACP-EU relationship could follow different scenarios.5 In order to respond to new challenges, other budgetary tools have been created in the past few years. Since 2013, the EC has the possibility to create and manage trust funds (TFs) in the area of external action. TFs are joint initiatives by the EC and other donors, and shall comply with the following conditions:

•• add value to the existing actions; •• contribute to increasing the EU global visibility and political weight; •• provide additionality (no duplication of existing funding channels).

The possibility to create TFs is based on the idea that pooling resources would increase coordination and cooperation among donors, and avoid fragmentation and disorganisation of the response of the international community. TFs offer added value by increasing the visibility of EU funding, speeding up disbursements and allowing cooperation in difficult contexts. The table below provides an overview of the existing TFs:

Tablica 1: Pregled postojećih zaklada EU-a Table 1: Overview of the existing EUTFs

Naziv

Name

Sporazum o osnivanju zaklade

Sporazumne strane

Zaklada Bêkou

15. srpnja 2014.

EK, Francuska, Srednjoafrička Njemačka, Republika Nizozemska Central African EC, France, Republic Germany, the Netherlands

Bêkou Trust Fund

Constitutive Agree- Constitutive ment parties

15 July 2014

Ciljne države

Target countries

__________________________________________ 4 Eric Pichon (prosinac 2016.), “Odnosi između AKP-a i EU-a nakon 2020. Kraj jedne ere.”, Sažetak, Služba Europskog parlamenta za istraživanja. 5 Za dublju analizu različitih scenarija nakon Sporazuma iz Cotonoua vidi: Jean Bossuyt et al. (rujan 2016.), Istraživanje scenarija za budućnost suradnje AKP-EU: analitički alat za informirane izbore, ECURP. 6 Europska komisija (2015.), Odluka Komisije od 24. studenog 2015. o koordinaciji djelovanja Unije i država članica putem kontrolnog mehanizma – Instrument za izbjeglice u Turskoj, 2015/C 407/07, Bruxelless.

Opći cilj

General objective

Doprinijeti stabilizaciji i rekonstrukciji

Contribute to stabilisation and reconstruction

Iznos (u mil eura)

Amount (in EUR million) 136

__________________________________________ 4 Eric Pichon (2016, December), “ACP-EU relations after 2020. The end of an era”, Briefing, European Parliamentary Research Service. 5 For a deeper analysis of different scenarios for the post-Cotonou agreement see: Jean Bossuyt et al. (2016, September), Exploring scenarios for the future of ACP-EU Cooperation: an analytical tool for informed choices, ECDPM. 6 European Commission (2012), Commission delegated regulation (EU) No 1268/2012 of 29 October 2012 on the rules of application of Regulation (EU, Euratom) No 966/2012 of the European Parliament and of the Council on the financial rules applicable to the general budget of the Union, OJ L 362, 31 December, 2012.

35


36

Naziv

Name

Regionalna zaklada EU-a kao odgovor na sirijsku krizu (Madad)

Sporazum o osnivanju zaklade

Sporazumne strane

15. prosinca 2014.

EK i Italija

Constitutive Agree- Constitutive ment parties

15 December 2014

EC and Italy

EU Regional Trust Fund in Response to the Syrian Crisis (Madad)

Ciljne države

Target countries

12. studenog 2015. EK i Španjolska 12 November 2015 EC and Spain Emergency Trust Fund for Africa

Odgovoriti na potrebe izbjeglica iz Sirije u susjednim državama, kao i na potrebe zajednica domaćina u pogledu otpornosti i oporavka

741

Države regije Sahel, područja jezera Chad, Roga Afrike te Sjeverne Afrike (23 države)

Adresirati korijenske uzroke destabilizacije, premještanja te nepravilne migracije promicanjem jednakih gospodarskih mogućnosti, sigurnosti i razvoja

2.400

Pružiti pomoć u podršci provedbe mirovnog sporazuma u ranoj fazi oporavka te stabilizaciji nakon sukoba

Cilj: 95

Countries of the Sahel region, Lake Chad area, Horn of Africa, and North Africa (23 countries) Europska zaklada za mir u Kolumbiji EU Trust Fund for Peace in Colombia

12. prosinca 2016. 12 December 2016

Amount (in EUR million)

Sirija, Libanon, Jordan, Turska, Irak, Egipt ili bilo koja država u široj regiji, uključujući Zapadni Balkan

Syria, Lebanon, Jordan, Turkey, Iraq, Egypt or any country in the wider region, including the Western Balkans

Zaklada za hitne situacije u Africi

Opći cilj General objective

Iznos (u mil eura)

Prvih 19 Kolumbija država članica Colombia donatora The 19 first donor MS

Respond to the needs of refugees from Syria in neighbouring countries, as well as the needs of the hosting communities, as regards resilience and recovery

Address the root causes of destabilisation, displacement and irregular migration, by promoting economic and equal opportunities, security and development

Target: 95

Help to support the implementation of the peace agreement in the early recovery and stabilisation post conflict

Izvor: autor na temelju javno dostupnih informacija i podataka EK-a Source: author based on publicly available information and data provided by the EC Kako bi se odgovorilo na migrantsku krizu, u studenom 2015. stvoren je Instrument za izbjeglice u Turskoj (Instrument).6 Instrument je koordinacijski mehanizam i rezervoar sredstava kojim se planira upravljati s 3 milijarde eura tijekom razdoblja 2016.-2017. Specifičnost je tog mehanizma da ne provodi projekte.

In order to respond to the migration crisis, the Facility for Refugees in Turkey (the Facility) was created in November 2015.7 The Facility is a coordination mechanism and a reservoir of funds meant to manage EUR 3 billion over the years 2016-2017. The specificity of the mechanism is that it does not implement projects.

___________________________________ 7 Europska komisija (2015.), Odluka Komisije od 24. studenog 2015. o koordinaciji djelovanja Unije i država članica putem kontrolnog mehanizma – Instrument za izbjeglice u Turskoj, 2015/C 407/07, Bruxelless.

______________________________________ 7 European Commission (2015), Commission Decision of 24 November 2015 on the coordination of the actions of the Union and of the Member States through a coordination mechanism – the Refugee Facility for Turkey, 2015/C 407/07, Brussels.


On prikuplja sredstva i odlučuje o orijentaciji politike. Osim povećanja vidljivosti odgovora EU na izbjegličku krizu, Instrument je zamišljen i kako bi se povećala razina financiranja za Tursku. Ideja nije bila stvoriti novi instrument jer su se postojeći mehanizmi smatrali dostatnima.

Međutim, nedostajao je koordinacijski mehanizam koji bi odredio opće usmjerenje odgovora EU-a na izbjegličku krizu u Turskoj. Sljedeća slika pokazuje kako Instrument funkcionira kao koordinacijski mehanizam djelujući u okviru proračuna EU-a, prikuplja sredstva te ih raspodjeljuje prema prioritetima o kojima odlučuje njegov upravljački odbor kojim predsjedava EK i koji se sastoji od država članica EU-a te Turske u svojstvu savjetodavca.

It collects the funding and decides on the orientation of the policy. Besides increasing the visibility of the EU response to the refugee crisis, the Facility was also meant to increase the level of funding for Turkey. The idea was not to create a new instrument because the already existing instruments were considered sufficient.

However, a coordination mechanism was missing to give the general direction to the EU response to the refugee crisis in Turkey. The following figure shows how the Facility works as a coordination mechanism operating within of the EU budget, gathering funding and redistributing it according to the priorities decides by its steering committee chaired by the EC and composed of the EU Member States, as well as Turkey in an advisory capacity.

Slika 1: Instrument za izbjeglice u Turskoj – koordinacijski mehanizam koji djeluje unutar proračuna EU-a Figure 1: The Facility - a coordination mechanism operating within the EU budget Doprinos država članica: €2b MS contribution: €2B

Madad TF

EU doprinos EU contribution

IPA

ECHO: €310 m NEAR: €650 m

Instrument The Facility

DCI: €20m FPI: €20m

ECHO IcSP

Proračun Europske unije EU budget Doprinosi Contribution Izvor: autor na temelju podataka DG NEAR-a Source: author based on data provided by DG NEAR

Raspodjela Allocation

37


38

U Planu za promjenu (2011.) navodi se težnja za daljnjim razvojem uloge inovativnih financijskih instrumenata kako bi se odgovorilo na rastuće potrebe za ulaganjima u državama u razvoju, uključujući spajanje i druge mehanizme dijeljenja rizika.8 Instrumenti za spajanje kombiniraju darovnice s drugim javnim ili privatnim resursima (kao što su zajmovi, rizični kapital ili dionice). Glavni cilj spajanja je mobilizirati dodatno financiranje u cilju povećanja investicija. U tu svrhu, kombiniranje sredstava utječe na povećanje investicija u kojima projekti ne bi mogli pribaviti dostatna sredstva iz tržišnih izvora. To je, na primjer, slučaj kada projekti nude gospodarske, socijalne i/ili okolišne koristi, ali nisu dovoljno profitabilni, predstavljaju prekomjerne profile rizika ili se nalaze u visoko zaduženim državama. EU je razvila osam regionalnih investicijskih instrumenata od 2007. unutar četiri okvira za spajanje organiziranih prema izvorima financiranja (IRS, EIS, IPA, ERF). Ključna dodana vrijednost te vrste mehanizma utjelovljena je u načelu “dodatnosti”.89Kao daljnji aspekt dodatnosti, element darovnice trebao bi praviti razliku izvan samo odluke o ulaganju. Spajanje bi trebalo imati utjecaj na dizajn projekta i upravljanje njime, kao i na standarde vezane uz ulaganja (npr. ograničavanje negativnih eksternalnosti projekata, razvoj kapaciteta, povećanje vlasništva u državama u razvoju).

The Agenda for Change (2011) states the ambition to further develop the role of innovative financial instruments in order to meet increasing investment needs in developing countries, including blending and other risk-sharing mechanisms.8 Blending facilities combine grants with other public or private resources (such as loans, risk capital or equity). The main objective of blending is to mobilise additional funding to meet investment needs. To this end, blending addresses suboptimal investment situations, in which projects do not raise sufficient funds from market sources. This is, for instance, the case when projects offer economic, social and/or environmental benefits but are not sufficiently profitable, present excessive risk profiles or are located in heavily indebted countries. Since 2007, the EU has created eight regional investment facilities under four blending frameworks organised according to the source of grant financing (DCI, ENI, IPA, EDF). The key added value of this type of mechanism is embodied in the principle of “additionality”.9 As a further aspect of additionality, the grant element should make a difference beyond just the decision to invest. Blending should have an influence on project design and management as well as investment-related standards (e.g. limiting negative externalities of projects, capacity development, increasing ownership of developing countries).

__________________________________________ 8 Europska komisija (2011.), Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Povećanje učinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu, COM(2011) 637 konačna verzija, Bruxelles, 13. listopada 2011. 9 Sebastian Große-Puppendahl i San Bilal (prosinac 2016.), Spajanje 2.0: Prema novim (europskim vanjskim) ulagačkim planovima, Dokument za javnu raspravu ECURP-a br.. 207, str. 3/4. 10 Europska komisija (2016.), Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za održivi razvoj (EFOR) i o osnivanju jamstva EFOR-a i Jamstvenog finda EFOR-a, COM (2016.) 586 konačna verzija, Bruxelles, 14. rujna 2016. 11 Europska komisija (2016.), Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci, Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom Europskom planu za vanjska ulaganja, COM(2016.) 581, konačna verzija, Bruxelles, 14. rujna.2016.,str. 11.

__________________________________________ 8 European Commission (2011), Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, Increasing the impact of EU Development Policy: an Agenda for Change, COM(2011) 637 final, Brussels, 13.10.2011. 9 Sebastian Große-Puppendahl and San Bilal (2016, December), Blending 2.0: Towards new (European External) Investment Plans, ECDPM Discussion Paper No. 207, pp. 3/4. 10 European Commission (2016), Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on the European Fund for Sustainable Development (EFSD) and establishing the EFSD Guarantee and the EFSD Guarantee Fund, COM(2016) 586 final, Brussels, 14.9.2016. 11 European Commission (2016), Communication of the European Commission to the European Parliament, the Council, the European Central Bank, the European Economic and Social Committee, the Committee of the Regions and the European Investment Bank, Strengthening European investments for jobs and growth: towards a second phase of the European Fund for Strategic Investments and a new European External Investment Plan, COM(2016) 581final, Brussels, 14.9.2016, p. 11.

U srednjoročnom pregledu/reviziji VFO-a 2014.-2020., EK je predložila uvođenje Europskog plana za vanjska ulaganja (EPVU), uključujući Europski fond za održivi razvoj (EFOR). Glavni cilj EFOR-a je katalizirati javno i privatno financiranje kako bi se suočilo s korijenskim uzrocima migracija u susjedstvu EU-a i u Africi podržavanjem Agende 2030 UN-a te Ciljeva održivog razvoja.10 Druga dva stupa EPVU-a su: 1) tehnička pomoć lokalnim tijelima i poduzećima; 2) strukturirani politički dijalog u cilju poboljšanja ulagačke klime te ukupne političke okoline.11 Kao prvi stup EPVU-a, EFOR bi se sastojao od dvije Regionalne ulagačke platforme (za susjedstvo EU-a i za Afriku) te novog jamstva EFOR-a. U cjelini, glavna ideja iza EFOR-a jest da funkcionira kao “info centar”, jedinstvena ulazna točka za financijske institucije te druge javne i privatne ulagače.

In the mid-term review/revision of the MFF 20142020, the EC proposed a European External Investment Plan (EIP), including a European Fund for Sustainable Development (EFSD). The main objective of the EFSD is to catalyse public and private financing to tackle the root causes of migration in the EU neighbourhood and Africa by supporting the UN 2030 Agenda and the Sustainable Development Goals.10 The other two pillars of the EIP are: 1) technical assistance for local authorities and companies; 2) structured political dialogue targeted at improving the investment climate and the overall policy environment.11 As the first pillar of the EIP, the EFSD would consist of two Regional Investment Platforms (for the EU neighbourhood and Africa) and a new EFSD guarantee. Overall, the main idea behind the EFSD is to function as a “one-stopshop”, a single entry point for financial institutions and other public and private investors.


Na slici 2 prikazan je okvir EU-a za vanjska ulaganja. Slika 3 prikazuje gore opisane proračunske alate koji doprinose financiranju vanjskih politika EU-a.

Figure 2 displays the EU framework for external investment. The following figure 3 displays the above described budgetary tools contributing to EU external policies.

Slika 2: Novi europski plan za vanjska ulaganja (trenutačni prijedlog) Figure 2: The new EU framework for external investment (current proposal) Međunarodne financijske institucije (MFI) i DBs IFIs & DBs

Država članica / MS

Proračun EU-a / EU budget

Zajednički pričuvni jamstveni fond Common provisioning fund for guarantee Jamstveni fond za vanjsko djelovanje Guarantee fund for external action

Mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje

(Inicijativa za razvoj otpornosti, ostalo)

EIB external lending mandate

(Resilience initiative, Ect.)

Jamstveni fond Europskog fonda za održivi razvoj EFSD guarantee fund

Jamstvo EFOR-a EFSD guarantee

IPA/IPA IRS/DCI EIS/ENI

EFOR/EFSD

ERF/EDF

Okvir za spajanje/Blending framework

Regionalne platforme (AFiF, NIF) Regional platforms (AFiF, NIF)

Drugi regionalni instrumenti za spajanje Other regional blending facilities IFCA, IFP, AIF, CIF, LAIF

Izvor: autor na temelju uredskog istraživanja / Source: author based on desk research Slika 3: Okvir za financiranje vanjskih politika EU/ Figure 3: The architecture for financing EU external policies Država članica MS

Drugi donatori Other donors

Proračun EU-a / EU budget

Specijalni instrumenti Special instruments

Atena Athena

ZVSP/ZSOP CFSP/CSDP

Instrumenti za humanitarnu pomoć Humanitarian instrument

Jamstveni fond za vanjsko djelovanje Guarantee fund for external action

Tematski instrumenti Thematic instruments

Geografski instrumenti Geographic instruments

EIDHR IcSP INSC EIP/PI

IRS/DCI EIS/ENI IPA/IPA IzG/IfG

Vanjske politike EU-a/EU external policies

MFI i DBs IFiS & DBs

ERD/EDF

Izvor: autor na temelju uredskog istraživanja / Source: author based on desk research

Zaklade TFs

Spajanje Blending

39


40

Kratka procjena ovoga okvira

Short assessment of this framework

Alatni okvir EU-a za vanjsko financiranje sada je raznovrsniji te otvara nove mogućnosti. Novi alati i mehanizmi kao što su zaklade i instrumenti za spajanje te predloženi EFOR mogu ponuditi dodanu vrijednost na različite načine. Na primjer, zaklade i EFOR osiguravaju koordinaciju i koherentnost financiranja: zaklade udruživanjem sredstava međunarodnih donatora, a EFOR kao info centar za ulagače. Instrumenti za spajanje mobiliziraju dodatne resurse pod uvjetom da je proces spajanja odgovarajuće osmišljen te da se njime odgovarajuće upravlja.

The EU’s toolbox for external financing is now more diversified and opening up new possibilities. New tools and mechanisms, such as trust funds and blending facilities, and the proposed EFSD can offer added value in different regards. For example, TFs and the EFSD provide for coordination and coherence of funding: the TFs by pooling resources of international donors, and the EFSD as a one-stop shop for investors. Blending facilities mobilise additional resources provided that the blending process is properly designed and managed.

Velik izazov vezan uz rastuću složenost okvira za financiranje vanjskih politika EU jest osigurati koherentnost te izbjeći fragmentaciju. Općenito uzevši, nema dokaza o tome da bilo koji od elemenata koji doprinose vanjskim politikama EU zamjenjuju ili podvostručuju jedni druge. Čini se da svi odgovaraju na različite situacije i treba ih procijeniti u njihovu vlastitom kontekstu. Međutim, podvostručenja i preklapanja su potencijalan rizik rastuće složenosti te raznovrsnosti alatnog okvira EU. Koherentnost između svih instrumenata nije uvijek jasna i mogla bi biti potrebna daljnja razmatranja o uporabi određenih alata kao što su zaklade te o tome kako se odnose na druge politike (uključujući politike drugih donatora).

A major challenge related to the increasing complexity of the evolving architecture for financing EU external policies is to ensure coherence and avoid fragmentation. In general, there is no evidence that any of the elements contributing to the EU external policies replace or duplicate one another. They all seem to respond to different situations and must be assessed in their own context. However, duplication and overlaps are a potential risk of the increasing complexity and variety of the EU toolbox. Coherence between all the instruments is not always clear and further reflection might be needed on the use of some tools, such as TFs and how they relate to other policies (including other donors’ policies).

Collet (2016.) primjećuje da “pregled ključnih ciljeva Regionalnog fonda EU u odgovoru na sirijsku krizu (Madad) otkriva značajna preklapanja s ključnim ciljevima Regionalnog programa razvoja i zaštite na Bliskom istoku”, te dodaje kako je “u međuvremenu Regionalni plan za izbjeglice i stvaranje otpornosti (3RP) u sirijskoj regiji i dalje ozbiljno podfinanciran u istom području održivog življenja”.12 Dok to ni na koji način ne znači da postoji nedostatak suradnje između UN-a i EU-a, to postavlja neka pitanja o potrebi za razvojem novih alata, dok su drugi sa sličnim ciljevima (iako njima upravljaju druga tijela) i dalje podfinancirani. Međutim, EU ima interes u smislu vidljivosti upravljanja vlastitim zakladama umjesto da povezuje financiranje putem programa ili fondova kojima bi upravljao UN. Nije sigurno da bi države članice doprinosile u istoj mjeri ako fondovima ne bi upravljao EU.

Collett (2016) notes that “a review of the core goals of the EU regional Fund in Response to the Syria Crisis (Madad) reveals significant overlap with the core goals of the Regional Development and Protection Programme in the Middle East”, and further completes “meanwhile the UNled regional Refugee and Resilience Plan (3RP) for the Syria region remains severely underfunded in the same area of sustainable livelihoods”.12 While this in no way means that there is an absence of cooperation between the UN and the EU, this raises some questions about the necessity to create new tools, while others with similar objectives (though managed by a different entity) remain underfunded. However, it is in the EU’s interest in terms of visibility to manage its own TFs instead of channelling funding to a UN-managed programme or fund. It is not certain that MS would contribute to the same extent if the funds were not managed by the EU.

__________________________________________ 12 Collett (2016.), Suradnja EU-a s trećim državama: ponovno promišljanje koncepata i ulaganja, Časopis o prisilnim migracijama br. 51. 13 Castillejo, C. (2016.), Zaklada Europske unije za Afriku: Pogled u budućnost razvojne suradnje EU-a, Dokument za javnu raspravu 22/2016, Njemački institut za razvoj politike.

__________________________________________ 12 Collett (2016), EU cooperation with third countries: rethinking concepts and investments, Forced Migration Review No 51. 13 Castillejo, C. (2016), The European Union Trust Fund for Africa: A Glimpse of the Future for EU Devlopment Cooperation, Discussion Paper 22/2016, German Development Institute.

Brzina kojom su osnovane neke zaklade, osobito Zaklada za Afriku, izazivaju zabrinutost s obzirom na strategiju i komplementarnost s postojećim procesima i programima. Koherentnost zaklada je upitna jer se one osnivaju kao mehanizmi za hitne slučajeve i cilj im je adresirati srednjoročna i dugoročna pitanja kao što je migracija (Castillejo, 2016.; Faure et al., 2015.).13

The speed at which some of the TFs were established, and especially the TF for Africa, raised concerns about strategy and complementarity with existing processes and programmes. The coherence of TFs is questioned because they are created as emergency mechanisms and aim to address medium and long-term issues, such as migration (Castillejo, 2016; Faure et al., 2015).13


S obzirom na odgovor EU-a na izbjegličku krizu, Faure et al. (2015.) nalaze da “kratkoročni pristupi nisu uspjeli riješiti dugoročnu prirodu problema”,15 te povezuju to s brzim razvojem novih alata, u kojem nije dovoljno razmotrena strategija za ostvarivanje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ciljeva.

Novi alati i mehanizmi mogu povezati različite dionike kako bi udružili resurse, ali i pridodati dodatan sloj arhitekturi financiranja vanjskih politika EU. Na primjer, količina instrumenata za spajanje EU, od kojih se svaki odnosi na specifične regije i teme, povećava složenost proračuna EU-a te može doprinijeti fragmentaciji. U cjelini, ti se izazovi mogu nadići sve dok se različitim alatima i mehanizmima dobro upravlja i dok su usmjereni na specifične svrhe kojima dodaju izrazitu vrijednost. U budućnosti, rastući broj dokaza i procjena o uporabi zaklada i instrumenata za spajanje pružit će snažniju osnovu za daljnji razvoj financiranja vanjskih politika EUa. Još jedan izazov je usklađivanje fleksibilnosti i brzine s dugoročnim strateškim pristupom financiranju vanjskih politika EU-a. Neke inovacije poput zaklada su poboljšale sposobnost EU-a da brže i fleksibilnije reagira na hitne izazove. Trenutačni prijedlozi, uključujući razvoj posebnih instrumenata te uvođenje “jastuka fleksibilnosti”, povećali bi fleksibilnost diljem širokog raspona instrumenata u proračunu EU-a. S jedne strane, to bi poboljšalo sposobnost EU-a da odgovara na nove izazove i nepredviđene krize. S druge strane, povećanje opsega brzog i fleksibilnog financiranja kako bi se odgovorilo na krize i nove prioritete također bi moglo umanjiti resurse za druge dugoročne ciljeve te prekršiti načela djelotvornosti pomoći. Zaista, brzina i fleksibilnost financiranja dolaze uz rizike, kao što su preusmjeravanje sredstava te skraćivanje konzultacija s dionicima. Također postoji rizik da će financiranje slijediti trenutačne političke agende prije negoli dugoročne razvojne ciljeve, iako oni ne bi nužno morali biti suprotstavljeni. Uvođenje “jastuka fleksibilnosti” u IRS, EIS I IPA-u jedan je primjer toga. Prvobitna svrha tih instrumenata bila je financirati stabilne programe suradnje, omogućujući vlasništvo i uključenost zemalja partnera i različitih dionika u tim državama. Izvedba tih instrumenata ovisi o održivim, dugoročnim nastojanjima da se promiču razvoj i reforme u državama partnerima.

Na koncu, inovacije u proračunu EU-a te novi alati i mehanizmi također trebaju biti čvrsto ukorijenjeni u demokratskoj kontroli i proračunskom nadzoru. Iz službene perspektive, to nije velik problem jer proračunske reforme te novi alati i mehanizmi potječu od pravnih akata koje su donijeli Europski parlament i Vijeće. Oni slijede dogovorene ciljeve te ispunjavaju zahtjeve postavljene u tim aktima. __________________________________________ 15 Faure R., Gavas M., Knoll A. (2015.), Izazovi s kojima se suočava sveobuhvatna europska migracijska politika i politika azila, Izvješće, ECURP, IPR.

On the response of the EU to the refugee crisis, Faure et al. (2015) find that “short-term approaches have failed to address the long-term nature of the problem”,15 and link this to the speedy creation of new tools, lacking reflection on the strategy to address short, medium and long-term objectives.

New tools and mechanisms can bring together different stakeholders to pool resources, but also add an additional layer in the architecture of EU financing for external policies. For instance, the quantity of EU blending facilities, each catering to specific regions and themes, adds to the complexity around the EU budget and might contribute to fragmentation. Overall, these challenges can be overcome as long as new tools and mechanisms are well managed and targeted at specific purposes where they add distinct value. In the future, growing evidence and assessments on the use of trust funds and blending facilities will provide a stronger basis for the further development of the EU’s financing for external policies.

Another challenge is reconciling flexibility and speed with a long-term strategic approach to financing the EU’s external policies. Some innovations such as TFs have improved the EU’s ability to react more swiftly and flexibly to urgent challenges. Current proposals, including the expansion of special instruments and the introduction of “flexibility cushions”, would increase flexibility across a broad range of instruments in the EU budget. On the one hand, this would improve the EU’s ability to respond to new challenges and unforeseen crises. On the other hand, increasing speedy and flexible financing to respond to crises and new priorities might also reduce resources for other long-term objectives and impinge on principles of aid effectiveness. Indeed, rapidity and flexibility in funding come with risks, such as diversion of funding and shortening stakeholder consultations. There is also a risk that funding follows the immediate political agenda rather than long-term development goals, even though those might not necessarily conflict. The introduction of “flexibility cushions” in the DCI, ENI and IPA is a case in point. The initial purpose of these instruments is to finance stable cooperation programmes, enabling the ownership and involvement of partner countries and different stakeholders in these countries. The performance of these instruments relies on a sustained, long-term effort to promote development and reforms in partner countries. Finally, innovations in the EU budget and new tools and mechanisms also need to be firmly anchored in democratic oversight and budgetary scrutiny. From a formal perspective, this is not a major issue as budgetary

__________________________________________ * Faure R., Gavas M., Knoll A. (2015), Challenges to a comprehensive EU migration and asylum policy, Report, ECDPM, ODI.

41


42

Demokratsku kontrolu i proračunski nadzor osiguravaju odredbe vezane uz transparentnost i praćenje, reviziju, poštivanje računovodstvenih standarda te redovno izvještavanje EP-a. U nekim pogledima, snažna vidljivost novih alata čak bi mogla doprinijeti većoj transparentnosti te ih podvrgnuti većoj kontroli od ostalih dijelova financiranja vanjskih politika EU-a. Međutim, nadzor složenih struktura financiranja, kao i brzih i fleksibilnih isplata, mogao bi predstavljati izazov u praksi te zahtijevati odgovarajuće kapacitete.

Zaključci

Tijekom posljednjih godina, okvir za financiranje vanjskih politika EU-a promijenio se zbog suočavanja s novim izazovima i nepredviđenim krizama. Srednjoročni pregled/revizija trenutačnog VFO-a i revizija FU-a postavili su temelje za daljnje promjene. Štoviše, priprema idućeg VFO-a je na pomolu te poziva na opsežnije razmatranje o budućnosti financiranja vanjskih politika EU-a.

Nedavno predložene mjere u području financiranja vanjskih politika EU-a predstavljaju proces uravnoteženja. Odgovori na nove, hitne izazove zahtijevaju inovacije, ali su također podložne ograničenjima koje postavlja proračun EU-a. Do sada, proces uravnoteženja može se smatrati uspješnim po tome što je poboljšao sposobnost EU-a da odgovara na nove neposredne prioritete bez kršenja ključnih načela proračuna EU-a. Štoviše, novi alati za financiranje pružaju i mogućnosti za mobilizaciju većih resursa za potrebe hitnog financiranja, osobito u kontekstu migracijske krize te povezanih izazova u susjedstvu EU-a i u Africi. Financiranje vanjskih politika EU-a može imati velike koristi nakon usvajanja reformi EU proračuna te inovativnih alata i mehanizama. Međutim, trenutačne inovacije koje su nastale iz kriznog režima i utjecaja prošlosti također se moraju razmotriti zajedno s dugoročnom evolucijom proračuna EU-a. S obzirom na pripremu idućeg VFO-a, postoji mogućnost konsolidacije i razjašnjenja okvira financiranja vanjskih politika EU-a primjenom strateškog pristupa.

reforms and new tools and mechanisms can be traced back to legal acts decided by the EP and the Council. They pursue agreed objectives and fulfil requirements set in these acts. Democratic control and budgetary oversight is ensured by provisions for transparency and monitoring, audit, respect of accounting standards and regular reporting to the EP. In some respects, the strong visibility of new tools might even contribute to more transparency and subject them to higher public scrutiny than other parts of the EU’s financing for external policies. However, overseeing complex funding structures as well as speedy and flexible disbursements can be challenging in practice and requires adequate capacity.

Conclusions

Over the past years, the architecture for financing EU external policies has changed in the face of new challenges and unforeseen crises. The mid-term review/revision of the current MFF and the revision of the FR have laid the ground for further changes. Moreover, the preparation of the next MFF is within eyeshot and calls for a broader reflection on the future of EU financing for external policies. Recent and proposed changes in the area of EU financing for external policies represent a balancing act. The responses to new, urgent challenges require innovation, but are also subject to limits set by the EU budget. So far, this balancing act can be considered successful in that it has enhanced the EU’s ability to respond to immediate, new priorities without infringing key principles of the EU budget. Moreover, new funding tools also provide opportunities to mobilise more resources for urgent financing needs, especially in the context of the migration crisis and related challenges in the EU neighbourhood and Africa. The EU financing for external policies has a lot to gain by embracing reforms to the EU budget and innovative tools and mechanisms. However, current innovations born out of crisis mode and path dependencies must also be considered together with the evolution of the EU budget in the long term. In view of the preparation of the next MFF, there is a chance to consolidate and clarify the architecture of the EU’s financing for external policies by applying strategic approach.


43

Aktivnosti ureda IZ SRCA EUROPE

Maletić: „Vidimo pomake i siguran izlazak iz procedure prekomjernog deficita“ Zastupnica Maletić gostovala je u emisiji Iz Srca Europe sa zastupnicom Dubravkom Šuicom, veleposlanikom RH u Belgiji i Luksemburgu Mariom Nobilom te glavnim tajnikom Matice Hrvatske Zorislavom Lukićem gdje je komentirala ugled Hrvatske i Hrvata danas u Europi i svijetu. Zastupnica Maletić kao jedina članica u Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku komentirala je kakav ugled Hrvatska danas ima u Bruxellesu iz gospodarskog ugla, ali i gospodarske perspektive.

„Zanimljivo je pratiti kretanja u RH, ali i poglede s europske razine prema nama. Kada smo postali država članica odmah smo ušli u dvije vrlo komplicirane procedure, a to su procedura prekomjernog deficita i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Sam ulazak nam je pokazao kako nismo znali na vrijeme reagirati na izazove hrvatskog gospodarstva. Tijekom ovih godina zadržali smo se u navedenim procedurama i tek sada vidimo prve pozitivne znakove da ćemo u 2017. izaći iz procedure prekomjernog deficita, dok su neravnoteže još uvijek prisutne. Prema ljestvicama konkurentnosti, Hrvatska je od 2006. – 2016. značajno pala na svim ljestvicama konkurentnosti jer se reforme koje se trebaju događati ne događaju i to je ono što stvara određenu sliku Hrvatske među državama članicama i u svijetu“, komentirala je zastupnica Maletić. „Vlada ima novi plan reformi koji će usmjeriti cijelu državu prema ključnim promjenama u obrazovnom sustavu, na području tržišta rada, u javnoj administraciji, na lokalnoj razini i u javnim poduzećima.

Kada dođe do reformskog zamaha, Hrvatska će vrlo brzo promijeniti postojeću sliku, potencijali će biti stavljeni u funkciju i Hrvatska će se vrlo brzo pomaknuti s dna ljestvica razvijenosti i konkurentnosti.. Kada Vlada odradi svoj posao u zajedništvu i suradnji sa svim segmentima društva, ugled Hrvatske će se vrlo brzo vratiti“, zaključila je zastupnica Maletić.

RH, EU I GLOBALNO GOSPODARSTVO

Maletić: „Europa treba ostati globalni lider“ Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je na panel raspravi „Hrvatska, EU i globalno gospodarstvo“ koja se u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta održala u Zagrebu, u Kući Europe u petak, 10. ožujka 2017.

Uz zastupnicu Maletić u raspravi su sudjelovali potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić te zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i Davor Škrlec, politolog Kristijan Kotarski i ekonomski analitičar Hrvoje Stojić. Zastupnica Maletić osvrnula se na pad javnog duga, mogućnosti ulaska u eurozonu i izvješće o konvergenciji, sve su to teme koje se redovito raspravljaju na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku u Europskom parlamentu:

„Za ulazak u eurozonu postoje dvije vrste kriterija: ekonomski i pravni kriterij. Jedan od uvjeta pravnog kriterija je da nema monetarnog financiranja, odnosno da Središnja banka ne smije financirati državni proračun. Jedina država koja to poštuje, a da je izvan eurozone, je Hrvatska. Od ekonomskih kriterija zanimljiv je onaj koji se veže na stabilnost tečaja. Jedina država koja ima stabilan tečaj i da vodi takvu politiku je Bugarska, a uz nju i Hrvatska. S obzirom da Hrvatska ispunjava sve uvjete pravnog i veliki dio ekonomskog kriterija možemo reći da se kao država de facto nalazimo u eurozoni, ali de jure ne“.


44

Zastupnica Maletić osvrnula se i na pet scenarija iz Bijele knjige, te naglasivši kako i sama Komisija kaže da niti jedan od tih scenarija nije rješenje jer ti scenariji predstavljaju pet krajnosti i najbolje rješenje mora biti kombinacija svih scenarija. Svima je jasno da EU ne može nastaviti dosadašnji način i da su promjene neophodne. „Najveći problem Europske unije je tromost sustava i institucija u donošenju odluka te komplicirana pravila i politike koje građani ne razumiju. Neophodna je promjena u načinu rada, pojednostavljenje propisa, pravila i procedura te prilagodbi novim poslovnim modelima koji su neophodni ako želimo graditi Europu kao globalnog lidera, Europu koja vodi u inovativnim načinima rada i razmišljanja“, naglasila je zastupnica Maletić.

EPP KONGRES

Kongres EPP-a prihvatio prijedlog HDZ-a o kohezijskoj politici Gotovo tisuću delegata sudjelovalo je na Kongresu Europske pučke stranke koji se održao od 29. do 30. ožujka na Malti. Uz predsjednike europskih država i vlada sudjelovali su zastupnici u Europskom parlamentu i delegati nacionalnih stranaka iz obitelji europskih pučana i među njima zastupnica Maletić kao dio hrvatske delegacije predvođene predsjednikom HDZ-a i premijerom Andrejem Plenkovićem. Od iznimnog značaja za hrvatsku delegaciju bilo je donošenje zaključnog dokumenta Kongresa “Europa osigurava našu budućnost” u kojem je na prijedlog HDZ-a većinom glasova Kongresa uvršten amandman koji je sastavila zastupnica Maletić o važnosti kohezijske politike.

Amandmanom se osigurava zastupljenost kohezijske politike u proračunu EU-a u budućnosti: “Ne želimo da se smanje izdvajanja za kohezijsku politiku u čijim je temeljima europska solidarnost i zajedništvo i koja je od iznimne važnosti za Hrvatsku.

Nadamo se da će Hrvatska u budućnosti biti među najrazvijenijim državama članicama koje pomažu manje razvijenima kroz kohezijsku politiku”, kazala je zastupnica Maletić.

KONFERENCIJA U SPLITU “Split - europski grad inovacija i poduzetništva“

Maletić: “Splitsku energiju, kreativnost i inovativnost treba staviti u funkciju razvoja” Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić organizirala je u četvrtak, 20. travnja u Splitu konferenciju “Split - europski grad inovacija i poduzetništva“.

Zastupnica je govorila o preduvjetima za izgradnju europskog grada inovacija i poduzetništva, europskim politikama i izvorima financiranja projekata u Splitu. Osvrnula se na važnost teritorijalne agende iz 2007. te naglasila kako se posebno ističe važnost umrežavanja gradova, regija, „Split ne može biti jak bez jake Makarske, Trilja, Sinja, Šibenika, Zadra, Dubrovnika, svih drugih županijskih središta i gradova, jer je čitavo područje naše Dalmacije jako koliko je jaka najslabija karika.

Bitan je policentrični razvoj, povezivanje i umrežavanja, a onda posebno partnerstva ne samo unutar Splita i drugim gradovima već i između ruralnih i urbanih područja. Ruralni kraj u okolici Splita je izuzetno bitan za razvoj Splita. Ako u Splitu razvijamo turizam, onda želimo da turistički proizvod bude izvozni proizvod, a to je moguće samo ako našim domaćim proizvodima opskrbljujemo hotele i turiste. Važno je oživjeti ruralne krajeve. ako želimo širiti sezonu onda različitim ponudama u ruralnim krajevima npr. izgradnjom bazena, eko naselja i različitim drugim kulturnim i povijesnim ponudama, možemo proširiti turističku sezonu i u samom gradu Splitu.“, istaknula je tijekom prezentacije zastupnica Maletić.


Predstavljene su i najvažnije inicijative i događanja na kojima gradovi mogu sudjelovati na razini Europske unije (Dani regija, Europsko inovacijsko partnerstvo za gradove i zajednice, Savez gradonačelnika za klimu i energiju, Eurocities Eltis portal, jedinstven portal Europske komisije sa svim informacijama za gradove: https:// ec.europa.eu/info/eu-regional-and-urban-development/ cities), kao i natječaji za europske prijestolnice na koji se mogu prijaviti.

Zastupnica je posebno predstavila projekt iCapital i upitala: „Možemo li postaviti cilj da Split u sljedećih 5 godina ispuni sve preduvjete da postane Europska prijestolnica inovacija?“. „Važno je imati takve ciljeve koji u zahtjevni i za njihovo ispunjavane potrebne su korjenite promjene“, itknula je zastupnica. Za europsku prijestolnicu inovacija ispituje se razina inovativnosti, odnosno eksperimentiranja u gradu. Koje inovativne akcije je grad proveo u testiranju inovativnih rješenja? Što novo grad radi? Poziva se građane da daju inovativna rješenja recimo za funkcioniranje parkova, za funkcioniranje javne rasvjete, obalnog dijela, za proizvodnju nečega novog i važnog. Ispituje se i razina uključivanja građana: Sudjeluju li, kako i koliko u kreiranju inovativnih rješenja? Još jedan od kriterija je i širenje odnosno ispituje se privlači li grad nove talente, resurse, i služi li kao primjer drugim gradovima? U ovom trenutku grad Split ne ispunjava uvjete, ali uz kvalitetnu gradsku upravu i jasne ciljeve kroz nekoliko godina možemo očekivati javljanje Splita na ovaj natječaj. Osim zastupnice Maletić primjer razvoja inovativnih politika za poduzetnike predstavio je Luca Sangalli, financijski direktor, vlasnik i član uprave FacilityLivea - talijanskog startupa visoke tehnologije koji kreira platforme budućnosti. Naime, FacilityLive proizvodi rješenja za organizaciju, upravljanje i pretraživanje podataka, a njihovi proizvodi zaštićeni su u 44 države. Usto, mladi splitski inovatori i poduzetnici predstavili su svoje primjere uspješnih projekata, a umjesto klasičnih pitanja i odgovora održan je live Tweetup. Zastupnica Maletić odgovarala je na pitanja kako politika može biti potpora u stvaranju okvira za rad, a ne prepreka te može li Split postati mediteranska silicijska dolina i prostor privlačan mladim talentima, poduzetnicima i inovatorima.

POSJET KAŠTELIMA Maletić: „Učinit ćemo Kaštela snažnima i prepoznatljivima“

Zastupnica Maletić posjetila je u četvrtak, 20. travnja Kaštela gdje se susrela s gradonačelnikom Ivanom Udovičićem i predsjednikom Gradskog vijeća Denisom Ivanovićem s kojima je razgovarala o mogućnostima financiranja projekata.

„Kaštela su veliki grad u kojem postoji puno mogućnosti, ideja i projekata za financiranje. Usvojena je strategija razvoja grada koja gleda ne samo društvenu i komunalnu infrastrukturu nego u prvi plan stavlja gospodarstvo, poduzetništvo i mlade i donosi integrirani razvoj koji će postaviti Kaštela na mjesto gdje pripadaju i da bude prepoznatljiv grad na obali. Često se čini da Kaštela žive u sjeni Splita, ali mislim da idejama i projektima izlaze iz te sjene“, kazala je zastupnica Maletić te naglasila kako joj je zadovoljstvo što novi kandidat za gradonačelnika Denis Ivanović ima puno dobrih ideja i želi raditi na različitim projektima i programima za ostvarenje pojedinih kaštelanskih ciljeva. „Kaštelima su odobrena sredstva za pripremu dokumenata za obnovu kulturne baštine koja će pomoći razvoju grada, a postoji još niz mogućnosti za financiranje projekata unutar aglomeracije Splita i Splitsko-dalmatinske županije, obalnog dijela, naplavljivanja mora, otpada i energetske učinkovitosti. U realizaciji svih ovih projekata nastavit ćemo usko surađivati s gradom i novim gradonačelnikom Ivanovićem, kako bi se Kaštela razvijala kako i zaslužuju“, zaključila je zastupnica Maletić.

KONFERENCIJA U BRUXELLESU

Konferencija o 20. obljetnici upisa Grada Trogira na Listu svjetske baštine UNESCO-a U organizaciji zastupnica Željane Zovko i Ivane Maletić 24. travnja u Europskom parlamentu održana konferencija povodom obilježavanja 20. obljetnice upisa Trogira na Listu svjetske baštine UNESCO-a. U uvodom obraćanju prisutnima se obratio Ante Stipčić, gradonačelnik Trogira i Ante Škrobica, predsjednik Savjeta mladih grada Trogira. Uz njih posebnosti trogirske povijesne i kulturne baštine predstavili su pred više od 70 sudionika konferencije ravnateljica Muzeja Grada Trogira dr.sc. Fani Celio Cega, pročelnik Konzervatorskog ureda dr. sc. Radoslav Buzančić i pročelnica Upravnog odjela za EU fondove i gospodarski razvoj Patricia Pavlov. Predstavljen je Trogir u opisima europskih putopisaca 19. stoljeća, umjetnost i arhitektura Splita i Trogira u prvoj polovini 13. stoljeća te njezina univerzalna vrijednost na Listi svjetske baštine UNESCO-a. Sudionici su detaljnije upoznati i s projektom Trogirska kamena enciklopedija, za koji je Grad Trogir dobio 5,8 milijuna kuna iz EU fondova, Operativnog programa za konkurentnost i koheziju, za pripremu tehničke dokumentacije obnove zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri.

U svom obraćanju zastupnica Ivana Maletić naglasila je da je uz važnost prezentiranja kulturnih i povijesnih vrijednosti ne samo Grada Trogira nego cijele Hrvatske, na ovoj konferenciji pokazano i partnerstvo u praksi jer

45


46

je cijeli događaj organiziran na inicijativu Savjeta mladih Grada Trogira, uz podršku i aktivno uključivanje gradske uprave, institucija i organizacija civilnog društva. „Samo tako, radeći zajedno, možemo realizirati ideje i provoditi projekte“, istaknula je zastupnica Maletić. Posebno se osvrnula na projekt Trogirska kamena enciklopedija koji nakon pripreme dokumentacije treba ići u realizaciju obnove kulturnih spomenika za što će biti potrebna značajna sredstva zbog čega je jako bitna izmjena regulative na kojoj se u Europskom parlamentu upravo radi: „Projekti u kulturi i ulaganja u kulturno naslijeđe bili su limitirani na 5 milijuna eura, odnosno 10 milijuna eura ako je riječ o UNESCO-vom spomeniku. Uspjeli smo izboriti da se taj limit ukloni, što otvara vrata snažnijem financiranju projekata poput ovih u Trogiru“, naglasila je zastupnica Maletić. Konferenciju je upotpunila i prigodna izvedba „Lijepe naše“ u interpretaciji Joško Ševe hrvatskog kazališnog, televizijskog i filmskog glumca. Nakon konferencije snimljeno je i posebno izdanje emisije iz srca Europe u Europskom parlamentu posvećeno posjetiteljima iz Grada Trogira i obilježavanju 20.-te obljetnice upisa Trogira na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

MARTENS CENTAR NET@WORK

PANEL: Put popločan dobrim namjerama? Intervencije države u gospodarstvo U organizaciji Martens centra, Zaklade Konrad Adenauer i Zaklade Hanns Seidel brojni stručnjaci, političari i sudionici iz različitih država članica sastali su se 26.04.2017. u Bruxellesu na cjelodnevnom panelu NET@WORK 2017 kako bi raspravljali o migracijama i izbjegličkoj krizi, izazovima vanjske i sigurnosne politike, političkim i gospodarskim reformama te populizmu.Zastupnica Maletić sudjelovala je na panel raspravi „Paved with good intentions?

State intervention in economy“ gdje se osvrnula na pozitivne i negativne strane državnih intervencija u gospodarstvo na razini Europske unije. Uz zastupnicu, na navedenom panelu sudjelovali su i Răzvan Hoinaru sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu, Virgil Popescu sa Sveučilišta Craiova te Dan Vîlceanu, zastupnik u rumunjskom parlamentu. „Kod donošenja mjera za državne intervencije, posebno moramo voditi računa da stvorimo okruženje u kojem svi imaju jednake mogućnosti jer kod odlučivanja o našim politikama moramo razmišljati o svim posljedicama te je zbog toga ovdje od posebne važnosti suradnja vlade sa svim relevantnim partnerima“, istaknula je zastupnica te na primjerima Poljske, Grčke i Njemačke pokazala kako država može utjecati na gospodarstvo u pozitivnom, ali i u negativnom smislu. Dakle, kada se govori o državnim intervencijama treba razmišljati u širem kontekstu, a ne samo o posljedicama na vlastitu državu, pogotovo ako je riječ o odluci koja će utjecati na sve države članice Europske unije. Predstavila je dobre i loše strane intervencija koje su se dogodile zbog posljedica krize poput uvođenja Fonda za globalizaciju ili Inicijative za zapošljavanje mladih. Na primjeru kohezijske politike zastupnica je pokazala kako nije dovoljno samo izdvojiti sredstva za razvoj već je važan preduvjet ispunjavanja ciljeva ove politike, provedba strukturnih reformi, fiskalne konsolidacije i ulaganja. .


47

Vijesti iz Europskog parlamenta REGI

ECON/BUDG

Maletić: “Želimo vidjeti akcijske planove ubrzanja provedbe po državama članicama i pojednostavljenje u praksi, a ne na papiru”

Maletić: “Kao i za sve izvore financiranja i za EFSI su ključni dobro pripremljeni projekti”

Na zasjedanju Odbora za regionalni razvoj, u utorak 28. veljače u Bruxellesu održana je razmjena gledišta s povjerenicom Europske komisije za regionalnu politiku Corinom Cretu.

U svom uvodnom izlaganju povjerenica je istaknula prioritete kohezijske politike za 2017. godinu, te se osvrnula na važnost rasprave o budućnosti kohezijske politike nakon 2020. godine. Tri najvažnija problema s kojima se kohezijska politika suočava jesu ubrzanje provedbe programa, budućnost kohezijske politike te poboljšanje vidljivosti i približavanje kohezijske politike ljudima, istaknula je povjerenica Cretu.

Jedno od glavnih pitanja na raspravi bila je i budućnost kohezijske politike, što nakon završetka ovog višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno nakon 2020. Povjerenica Cretu tom je prilikom pozvala zastupnike na dijalog, davanje mišljenja prijedloga, te konkretne rasprave koje su po tom pitanju nužne: „Prvenstveno moramo osigurati da građani stoje iza nas, mnogi od građana nisu ni čuli za kohezijsku politiku, moramo to promijeniti. Na terenu provodimo kampanju po regijama država članica s osobama zaduženim za komunikaciju koja nam pokazuje kako se mogu uključiti partneri na terenu te pozivam zastupnike na aktivno uključivanje i iznošenje ideja.“ Povjerenica je također pozvala sve države članice na još jaču suradnju. „Države članice iz tehničke pomoći mogu izdvojiti značajna sredstva za informiranje građana, ali nisam uvjerena da takve aktivnosti daju rezultate. Mislim da zajedničkim snagama moramo postići da političari na svim razinama građanima prikažu pozitivan učinak kohezijske politike“ ,istaknula je povjerenica Cretu.

U ponedjeljak, 13. ožujka 2017. na zajedničkoj sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Odbora za proračune (BUDG) održan je strukturirani dijalog s potpredsjednikom Europske komisije Jyrki Katainenom zaduženim za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost. Investicijski plan, uključujući evaluaciju Europskog fonda za strateška ulaganja te zakonodavna procedura vezana za produženje EFSI-a (EFSI 2.0) bile su glavne teme rasprave između potpredsjednika Katainena i zastupnika u Europskom parlamentu.

Do sada, EFSI je podržao 197 infrastrukturnih projekata koji zajedno čine financijski volumen preko 24 milijarde eura. Nadalje, EIF je odobrio 264 ugovora s financijskim posrednicima (lokalnim bankama, nacionalnim bankama ili fondovima rizičnog kapitala) za financiranje projekata malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća ukupne vrijednosti 8 milijardi eura koji će rezultirati time da 400.000 malih i srednjih poduzetnika dobije financijska sredstva. Također, važno je napomenuti da je do sada osnovana 21 investicijska platforma koja je usmjerena na inovativne infrastrukturne projekte ili projekte malih i srednjih poduzetnika iz raznih sektora. Platforma predstavlja javno-privatno partnerstvo koje prikuplja veliki broj projekata manjih vrijednosti i predstavlja mogućnost zajedničkog nastupanja na tržištu. Međutim, važno je podići svijest i pomoći državama članicama, regijama, lokalnim jedinicama i poduzetnicima u osnivanju platformi jer one predstavljaju koristan alat financiranja manjih projekata. Nadalje, potpredsjednik Katainen spomenuo je i mogućnost povezivanja EFSI-a s drugim instrumentima, poput strukturnih i investicijskih fondova, Horizona 2020


48

ili Instrumenta za povezivanje Europe te je napomenuo da je to jedno od područja interesa kojim će se baviti u tekućoj godini. Kada je riječ o zemljopisnoj pokrivenosti, države koje su najviše koristile EFSI su Estonija, Bugarska, Španjolska, Latvija, Portugal i Grčka. Pogrešan je način kako se učinak EFSI-a interpretira u javnosti: prečesto kao broj financiranih projekata u državama, a prerijetko kao učinak na BDP ili broj zaposlenih. EFSI djeluje u kohezijskim država u kojima su investicije najpotrebnije, ali svejedno postoji nesrazmjer u korištenju. Kao primjer, potpredsjednik Katainen istaknuo je dvije susjedne države: Bugarsku, koja je jedna od najuspješnijih država u korištenju EFSI-a te Rumunjsku, koja je na predzadnjem mjestu. Razlog je u tome što su banke u Bugarskoj vrlo aktivno počele koristiti EFSI, odnosno poseban prozor za male i srednje poduzetnike (engl. SME Window). Do sada, potpisana su četiri ugovora između bugarskih banaka i EIF-a. Također, nekoliko velikih infrastrukturnih projekata financirano je EFSI-em u Bugarskoj. Zastupnica Maletić istaknula je važnost produženja EFSI-a koji je bitan ne samo kao izvor financiranja nego kao dio sveobuhvatnog plana koji je bio predstavljen na samom početku uvođenja EFSI-a, a temelji se na tri osnovna stupa: 1. jačanje jedinstvenog tržišta, provedba reformi i stvaranje povoljnog poslovnog okruženje, 2. priprema kvalitetno strukturiranih projekata koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva i imati pozitivan učinak na BDP i stvaranje novih radnih mjesta, projekata spremnih za provedbu, i 3. sam Europski fond za strateška ulaganja kao izvor financiranja.

Osvrnula se na slučaj Rumunjske te istaknula važnost pružanja pomoći posebno u pripremi projekata državama koje do sada nisu bile uspješne u korištenju EFSI-a. Zaključila je da transparentnost treba biti usmjerena i na razmjenu iskustva između država članica istaknuvši važnost promoviranja primjera dobre prakse. Potpredsjednika Katainena upitala je o provedbi tzv. blendiga odnosno kombiniranja fondova u praksi jer se to ne događa, a jasno je i zašto: pravila za ESI fondove različita su od pravila za korištenje EFSI-a, isto tako Horizon 2020 ima svoja specifična pravila kao i ostali instrumenti. Tijekom završnog obraćanja, potpredsjednik Katainen istaknuo je da će svi odobreni projekti imati detaljno obrazloženje zašto su odabrani tako da javnost može biti upoznata s vrstom projekata koji dobivaju potporu EFSI-a. Potaknuo je zastupnike na organiziranje događaja kako bi potencijalni investitori bili upoznati sa svim mogućnostima te se osvrnuo na primjer Španjolske, Italije i Slovačke koje su održale najviše konferencija o EFSI-u. Što se tiče zemljopisne pokrivenosti, istaknuo je da će u narednom razdoblju osigurati tehničku pomoć državama članicama s najmanjom stopom iskorištenosti.

REGI Radionica: „Prekomjerno donošenje propisa uzrokuje administrativne troškove i dodatni teret korisnicima“ U Bruxellesu, 21. ožujka 2017., na sjednici Odbora za regionalni razvoj (REGI) održana je radionica na temu prekomjernog donošenja propisa (takozvani gold-plating) u ESI fondovima koju je vodio dr. Kai Böhme, direktor tvrtke Spatial Foresight GmbH koja se bavi pružanjem podrške teritorijalnom razvoju. Prekomjerno donošenje propisa problematično je iz niza razloga te je vrlo teško razlučiti što ga uzrokuje, a što je posljedica istog. Stvara se, dakle, začarani krug koji je gotovo nemoguće prekinuti. Problem donekle leži u institucijama zbog znatne međusobne neusklađenosti zakonskih okvira pri čemu ono što jedna institucija potiče druga naprotiv sankcionira. Problem koordinacije istovremeno je jedan od uzroka i posljedica prekomjernog donošenja propisa.

Prilikom definicije prekomjernog donošenja propisa, Böhmeova studija razlikuje aktivno, koje se odnosi na stvaranje dodatne administrativne procedure i zakonodavnih propisa iznad onoga što je propisano ESI fondovima na EU razini, dok pasivno podrazumijeva neuspjeh nacionalnih, regionalnih i lokalnih aktera u pojednostavljenju mjera. Oboje uzrokuju administrativne troškove i dodatni teret. Prekomjerno donošenje propisa najviše se pojavljuje u područjima vezanim za podnošenje projektnih prijava, izvještavanju, plaćanju te financijskim kontrolama. Iako se može činiti da je prekomjerno donošenje pravila potpuni apsurd koji narušava poduzetničku klimu i na taj način obeshrabruje priliku za gospodarski rast, postoje razlozi koji donekle opravdavaju primjenu ovog mehanizma. Učinci gomilanja propisa i pravila su izrazito negativni, naglašava Böhme. Posljedica su već spomenuti troškovi administracije (više posla i time veća vjerojatnost pogreške) i teret za korisnike (destimulirajuća okolina), smanjena učinkovitost te dodatno gomilanje propisa. Fokus je radije na načinu implementacije nego na rezultatima, odnosno uspješnosti provedenog. U okolnostima strogog i obuhvatnog zakonodavstva korisnici osjećaju povećan strah od revizije i sankcija s obzirom na to da im je osobito teško poštovati zakon i pratiti smjernice zakonodavca ukoliko ih je naprosto previše. Posljedično nastaje stanje neučinkovitosti zbog neuravnoteženog odnosa između uloženog napora i krajnjih ishoda.Iz rasprave koja je uslijedila iznjedrena su neka moguća rješenja za nepovoljnu okolinu koju uzrokuje opsežno donošenje propisa.


49

Jedinstvena revizijska procedura na razini Europske unije jedan je od prijedloga oko kojeg je dr. Böhme skeptičan zbog kulturalnih razlika među državama članicama. Drugi prijedlog jest moguća suradnja neprofitnih organizacija i pravnih stručnjaka na području regulacija. U ovom kontekstu Böhmeov komentar ukazuje da usprkos pozitivnim učincima koji se zasigurno mogu polučiti, različitost strana za istim stolom može donijeti nesporazume i time produbiti problem. Zastupnici su složni u stavu da je potrebno povećati povjerenje u čitav sustav i na svim razinama, budući da manje povjerenja povlači za sobom veću kontrolu. Stanje povećane kontrole, osim što potiče neučinkovitost i obeshrabruje gospodarstvo, nužno dovodi u pitanje samu demokraciju, jednu od najvažnijih postavki na kojima počiva čitava Europska unija.

REGI

Maletić: ”Kohezijsku politiku treba snažno koordinirati, horizontalno i vertikalno, na razini država članica, ali i na razini Europske unije” U utorak, 21. ožujka 2017., u Bruxellesu na Odboru za regionalni razvoj (REGI) održana je rasprava o osnovnim elementima kohezijske politike EU-a nakon 2020.

Tijekom uvodnog izlaganja, izvjestiteljica Kerstin Westphal (S&D) istaknula je nužnost jačanja kohezijske politike nakon 2020., temeljnu problematiku u postojećem sustavu te ponudila niz preporuka za njezino poboljšanje. Smatra da su financijska sredstva nužna jer kohezijska politika može svladati više zadaća ukoliko ima više novca na raspolaganju. Sama struktura kohezijske politike dobra je i takvom ju treba održati. Od velike je važnosti poticati projekte koji su inovativni, koji stvaraju dodatnu vrijednost, nova radna mjesta i štite okoliš.

Tijekom rasprave, zastupnici su istaknuli da je politika jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije jedna od najvažnijih i najopsežnijih politika EU jer je budućnost kohezijske politike usko povezana s budućnošću EU kao cjeline. Za snažnu Uniju ključna je snažna i učinkovitija kohezijska politika, s većim naglaskom na jačanje sinergije s drugim financijskih instrumentima, poput Obzora 2020 i EFSI-a. Zastupnica Maletić osvrnula se na budućnost kohezijske politike te istaknula njezinu važnost u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru. „Drago mi je da smo se svi složili da je kohezijska politika iznimno važna za budućnost Europske unije. Želimo da Europa bude snažna i inovativna, no moramo imati na umu da je Europska unija snažna onoliko koliko je snažna njena najslabija članica. Pritom mislim na solidarnost, investicije, rast i zapošljavanje, te pametan i održivi rast. Ono što želim naglasiti je da provođenje kohezijske politike nije najjednostavnije, to je politika koju treba snažno koordinirati, horizontalno i vertikalno, na razini država članica, ali i na razini EU“, naglasila je zastupnica Maletić. „Ne možemo započeti rad na operativnim programima za razdoblje nakon 2020. tek 2019. jer je to prekasno, a to smo već naučili iz prethodnog razdoblja. Trebamo odmah krenuti sa radom za sljedeće razdoblje. Potrebno je paralelno raditi na novim operativnim programima i krenuti u provedbu 2020., a ne 2021.“, zaključila je zastupnica Maletić.


50

ECON Maletić i Marić: “Provedba strukturnih reformi od ključnog je značaja za nastavak oporavka hrvatskog gospodarstva” Na Odboru za Ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) u ponedjeljak, 27. ožujka 2017. održan je ekonomski dijalog s hrvatskim ministrom financija Zdravkom Marićem. Ministar Marić prvi je hrvatski ministar financija koji je sudjelovao na ekonomskom dijalogu sa zastupnicima Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta. U uvodnom izlaganju ministar je istaknuo kako se Hrvatska susreće s brojnim gospodarskim izazovima i iz tog je razloga ekonomska i fiskalna politika prioritet Vlade. Govoreći o zadnje dvije godine, ministar je istaknuo kako je prošla, 2016. godina, bila posebno važna za Hrvatska. Hrvatska je napokon izašla iz dugogodišnje recesije i zabilježila rast čak i veći od predviđenog. „Rast se prije svega temeljio na povećanju izvoza, ali značajna je bila i uloga domaće potrošnje i investicija. Usto, industrijska proizvodnja i turizam pridonijeli su pozitivnim gospodarskim rezultatima“, kazao je ministar Marić.

Govoreći o javnim financijama ministar je istaknuo kako se Hrvatska još uvijek nalazi u dvije procedure – makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog deficita. Unatoč pozitivnom rastu, brza i učinkovita provedba strukturnih reformi od ključnog je značaja za dugoročan oporavak hrvatskog gospodarstva. Zastupnica Maletić sudjelovala je u dijalogu istaknuvši kako su mjere poduzete za smanjenje deficita i duga dovele do značajnih pozitivnih pomaka, međutim pred Hrvatskom je još puno izazova: „Makroekonomske neravnoteže su snažno izražene i dugoročno ukorijenjene u hrvatskom gospodarstvu. Već dvije godine za redom nalazimo se u najtežoj kategoriji. Koje glavne mjere namjeravate poduzeti kako bi se neravnoteže ublažile i hrvatsko gospodarstvo dobilo jači zamah?“.

Ministar Marić odgovorio je kako se kroz sljedećih par mjeseci očekuje izlazak iz Procedure prekomjernog deficita što je jedan od ciljeva Strategije smanjivanja duga u BDP-u koji bi do kraja ovog desetljeća trebao biti na oko 70%. Što se tiče makroekonomskih neravnoteža, postoje područja koja su veliki korisnici javnog novca i u kojima treba napraviti iskorake kako bi bili uspješni. Zastupnica Maletić osvrnula se i na nedostatak povoljnih izvora financiranja za male i srednje poduzetnike. Iako je hrvatski financijski sektor stabilan, on nije otvoren prema poduzetnicima:

„Europska komisija čitavo vrijeme naglašava u svim dokumentima od dubinske analize i prognoza do preporuka da je najvažnije otvoriti izvore financiranja poduzetnicima, omogućiti im što povoljnije financiranje, posebno modernizacije poslovanja i uvođenja novih tehnologija, inovacija, istraživanja i razvoja. Međutim, takvi krediti u Hrvatskoj su limitirani i nema ih puno. Znamo za kredite HAMAG-BICRO ali za vrlo mala ulaganja. Dakle, naš financijski sektor iako stabilan i dalje nije otvoren realnom gospodarstvu. Jedan od razloga za to je i jako visok udio nenaplativih zajmova pa me zanima kakva je strategija u tom pogledu?“, upitala je zastupnica Maletić. Ministar Marić navodi da smo krajem 2016. zabilježili pad u pogledu nenaplativih zajmova u odnosu na 2015., no u usporedbi s drugim državama članicama EU, Hrvatska i dalje ima visoku razinu nenaplativih zajmova. Ipak „usredotočili smo se na stvaranje aktivnosti i poticanje gospodarskog rasta, ali činjenica je hrvatski bankarski sektor još uvijek predominantan sektor financijske industrije i imamo 20% odnosa između kapitala i zajmova što znači da su banke jako likvidne i da stvaraju 5% BDP-a, a istodobno, ne daju rado zajmove“. Smatra da jedan od razloga zašto je to tako nedovoljan interes za preuzimanje takve vrste rizika. Mi nastojimo potaknuti veću aktivnost prema nenaplativim zajmovima kako se negativni trendovi ne bi nastavljali. Jednako tako, mogućnost korištenja EU fondova koji bi trebali biti glavni izvor financiranja u području inovacija te istraživanja i razvoja, važan je element koji utječe na povećanje gospodarskih aktivnosti, tvrdi ministar.


Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta REVIZIJA VFO-a 2014.-2020.

ENERGETSKA NEOVISNOST

Maletić: „Ovom revizijom višegodišnjeg proračuna u prvi plan stavljamo mlade, razvoj i sigurnost“

Maletić: “Pozivamo europske institucije da zaustave projekt Sjeverni tok II”

Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, 3. travnja 2017., zastupnici su raspravljali o reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.-2020. Izvjestitelji Olbrycht i Thomas naglasili su kako je ovom revizijom Višegodišnjeg financijskog okvira učinjen iznimno važan korak ka postizanju veće fleksibilnosti i boljeg korištenja europskih financijskih sredstava. Revizijom Višegodišnjeg financijskog okvira koju su predstavili osiguravaju se dodatna sredstva za programe: Horizon 2020 - 200 milijuna eura, CEF transport - 300 milijuna eura, Erasmus+ - 100 milijuna eura, COSME - 100 milijuna eura, Wifi4EU - 25 milijuna eura te za EFSI - 150 milijuna eura. Iznimno važno je i povećanje od 1,2 milijarde eura za Inicijativu za zapošljavanje mladih. Uz to, poučeni dosadašnjim iskustvom brojnih nepredviđenih događanja za koja nisu bila osigurana sredstva u proračunu, povećana je pričuva za hitne i nepredvidljive situacije. Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi i istaknula kako su poruke koje proizlaze iz revizije Višegodišnjeg financijskog okvira vrlo jasne i ohrabrujuće: „Prva poruka je da znamo i možemo reagirati na nove izazove. Druga je da gradimo Europu kao globalnog lidera i zato povećavamo izdvajanja za inovacije, istraživanja, povezivanje znanosti i gospodarstva, edukaciju, poduzetnike, prometno povezivanje. Treća pokazuje kako su nam posebno važna ulaganja u obrazovanje i zapošljavanje mladih i to je važna poruka državama članicama da razvijaju nacionalne programe za mlade. I četvrta, jednako važna kao prethodne, je da želimo jaku kohezijsku i jaku poljoprivrednu politiku. Zbog toga nacionalne omotnice ostaju kolike jesu i naglašavamo važnost ubrzavanja provedbe.“

Zastupnica je naglasila kako proračun mora imati sigurnost i predvidljivost, ali i potrebnu fleksibilnost te da je ovom revizijom postignuta dobra kombinacija jednog i drugog. „Ipak, za uspjeh i ispunjavanje ciljeva, uz dobar proračunski okvir, potrebna je pametna provedba. Na državama članicama je da sredstva ulože u pametne projekte i tako ih učinkovito iskoriste“, zaključila je zastupnica Maletić.

Zastupnica Maletić sa 65 kolega iz 21 države EU-a i 7 različitih klubova zastupnika uputila je pismo Europskoj komisiji i Vijeću za zaustavljanje projekta plinovoda Sjeverni tok II. Projekt Sjeverni tok II uključuje izgradnju dviju cijevi plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, iz Rusije u Njemačku pod Baltičkim morem. Još prošle godine Hrvatska je službeno zajedno s ostalim državama srednje i istočne Europe uputila prosvjedno pismo predsjedniku Europske komisije Jeane-Claudu Junckeru u kojemu se od Europske komisije traži da ocijeni je li projekt Sjeverni tok II u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom i strateškim ciljevima, a sada su pismo uputili i zastupnici u Europskom parlamentu.

Realizacijom Sjevernog toka II provedba projekta LNG-a na Krku, koji je strateški hrvatski investicijski projekt, bila bi upitna. Svoje stajalište u kojem se protivi projektu Sjeverni tok II zastupnica Maletić isticala je više puta u raspravama u Europskom parlamentu:

“Sjevernim tokom II ne diversificiraju se izvori energije u Europi i ne smanjuje se ovisnost o uvozu energenata nego se njime samo diversificiraju lanci opskrbe iz Rusije, što nije cilj Europske unije. Upravo zato s kolegama sam poslala pismo Europskoj komisiji i Vijeću da se zaustavi projekt Sjeverni tok II. Energetska ovisnost vrlo lako se pretvara u ekonomsku, ekonomska u socijalnu i na taj način Europu koju želimo učiniti liderom i pokretačem razvoja projektima poput Sjevernog toka II guramo u drugom smjeru”, istaknula je zastupnica Maletić. Od 195 ključnih energetskih europskih projekata koje je identificirala Komisija pet je hrvatskih – poput LNG-a na Krku i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-KozaracSlobodnica.

“To su projekti kojima se smanjuje ovisnost Europe o jednom tržištu te ih trebamo što prije realizirati. Plinovod Sjeverni tok II uz povećanje ovisnosti, ugrožava vrijednost i provedbu ostalih energetskih projekata čiju smo pripremu već počeli financirati iz CEF-a”, zaključila je zastupnica.

51


52

Ukoliko Ĺželite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

I′M travanj/svibanj 2017.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you