Page 1

broj 10/11 studeni/prosinac 2017.


broj 10 studeni 2017.

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Fotografija: Ivan Lacković Croata Zima Izvor: www.pixabay.com

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić Kretanja i stanje korištenja ESI fondova u Hrvatskoj

11

dr. sc. Davor Galinec Snažan gospodarski rast i učinkovita fiskalna konsolidacija u EU i europodručju, Hrvatska se uspješno uklapa u trendove

20

mr. sc. Ivana Maletić Početak ciklusa europskog semestra 2018.

24

Ivana Petričko, mag.oec. Izvješće o lakoći poslovanja 2018.

30

Domagoj Badžim, mag.iur. Države Jugoistočne Europe u procesu pristupanja Europskoj uniji

37

Aktivnosti ureda

46

Vijesti iz Europskog parlamenta

50

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Ivana Petričko Alen Halilović Nikolina Hojsak Benjamin Kardum Kristina Kosor Maja Butorac Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini Lektura Tamara Bodor

Izlazi mjesečno.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

U Europskom parlamentu intenziviraju se rasprave o budućem proračunu EU-a. Izlaskom Velike Britanije iz EU-a proračun će godišnje biti manji za 10 – 14 milijardi eura, a izazovi za koje treba pronaći sredstva u proračunu EU-a sve su brojniji, poput zajedničke obrambene politike, jačanja vanjskih granica, migracija, zbrinjavanja izbjeglica, jačanja jedinstvenog tržišta, jačanja ekonomske i monetarne unije i ostalog. „Kako s manje financirati više?“, pitanje je na koje svi pokušavaju dati odgovor pa se najčešće čuje termin „europska dodana vrijednost“ (European value added). Cilj je utvrditi programe, aktivnosti i projekte s kojima će se postići što veći i snažniji učinak u svim državama članicama. Važno je postići sinergiju između nacionalnih i proračuna EU-a i tako na sistematičan način sa što više zajedničkih sredstava djelovati na rješavanje pojedinih izazova. Proračun EU-a premalen je da bi se samo aktivnostima financiranim iz njega napravili značajni pomaci u bilo kojem području. Više je različitih ideja o tome kako riješiti ova pitanja dvostrukog nedostatka sredstava (manji prihodi i veći rashodi) koji se javlja u proračunu EU-a. Za promjene na prihodnoj strani osnovana je i radna skupina na visokoj razini koja je dala niz prijedloga o tome kako redizajnirati postojeći sustav. Iako preporuke ove radne skupine idu u smjeru smanjenja uplata na temelju GNI-a (bruto društvenog dohotka) sve češće se čuju glasovi u prilog povećanja jer su ove uplate trenutno na razini 1 % GNI-a, a mogu se povećati do 1,23 % što bi mogao biti jedan od izvora smanjenja proračunskog manjka. Radna skupina dala je i niz prijedloga za uvođenje novih poreza na europskoj razini, međutim, nikom nije u cilju uvoditi nove poreze europskim građanima. Preporuke idu i u smjeru pojednostavljivanja sustava i administrativnih rasterećenja posebno vezano uz PDV čiji se dio uplaćuje u europski proračun, kako bi se ostvarili veći prihodi, ne povećanjem poreza nego poboljšanjem naplate i proširenjem baze. Što se tiče rashodne strane predlažu se uštede na postojećim rashodima kako bi se stvorio prostor za nove. Uštede znače manje sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku u sljedećem razdoblju, a upravo se to ne bi smjelo dogoditi jer su u temeljima tih politika europska solidarnost i zajedništvo,

načela ključna za jačanje i opstanak Europske unije. Nadamo se da će do svibnja sljedeće godine, kad Europska komisija izlazi s prvim prijedlogom budućeg proračuna, prevladati stavovi koji brane ove dvije tradicionalne politike i zalažu se za njihovo jačanje. U svakom slučaju, čeka nas zanimljivo razdoblje formuliranja budućih europskih politika i instrumenata za njihovo financiranje u kojem se moramo izboriti da prioriteti koji su nama važni ostanu snažno zastupljeni.

Ovaj mjesec objavljene su Jesenske prognoze i Godišnji pregled rasta te je započeo novi ciklus Europskog semestra, a pred nama je mnogo posla vezano uz ispunjavanje specifičnih preporuka. Godinama se odgađao rad na reformama i sad sve stiže na naplatu, zaostatke moramo nadoknaditi i kontinuirano održavati vrlo visoku razinu i brz tempo promjena. Upravo zato u ovom broju obrađujemo gospodarska kretanja u EU-u i RH, prognoze rasta i izazove koji su pred nama u novom ciklusu Europskog semestra. Prognoze alarmiraju na hitnu potrebu za provedbom reformi, a ista poruka dolazi i od međunarodnih institucija koje rade na usporedbama država prema različitim indikatorima. U ovom broju dajemo pregled ocjena Izvješća o lakoći poslovanja (doing business) prema kojem smo pali za osam mjesta iako je u tijeku provedba reformi usmjerenih jačanju poslovnog okruženja. To je važna poruka Vladi da na promjenama treba nastaviti raditi i intenzitet dodatno pojačati. Korištenje europskim fondovima tema je koja poprilično okupira pažnju javnosti što je svakako pozitivno. S obzirom na različita tumačenja uspješnosti rada sustava pripremila sam vrlo konkretne analize koje se temelje na egzaktnim podacima, a iz kojih se jasno vidi koliko je sustav tijekom zadnje dvije godine ubrzan. Nova Vlada nije se, kao ona 2012., puno premišljala bi li i s kojim projektima nastavila jer je svima bilo jasno da sve što je spremno mora ići u ugovaranje i provedbu, u protivnom bismo gubili sredstva EU-a. Važno je ne posustati, jačati kapacitete i ulagati u pripremu projekata. Sve su ove analize i rasprave tijekom studenog pale u sjenu velike nepravde koja se dogodila našem narodu, a to je presuda Haškog suda šestorici i smrt generala Praljka koji je umro boreći se za istinu i pravdu. Pred nama je jedan veliki zadatak, a to je dokazati istinu o ulozi našeg naroda u Bosni i Hercegovini. To je naša obveza, najmanje što moramo učiniti radi izgradnje budućnosti utemeljene na miru i pomirbi.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 336 4

mr. sc. Ivana Maletić*

Kretanja i stanje korištenja ESI fondova u Hrvatskoj 1. Uvod

Uspješnost korištenja EU fondova može se na vrlo egzaktan način pratiti i mjeriti što bi trebalo znatno olakšati česte rasprave o tome koliko je pojedina država članica dobra u tom poslu. Tri su ključna pokazatelja na temelju kojih možemo pratiti kretanja u korištenju ESI fondova:

1. razina ugovaranja odnosno postotak ugovorenih projekata u odnosu na dodijeljena sredstva, 2. realizacija iz državnog proračuna odnosno iznos koji je plaćen za izvršene projekte, 3. iznos povučenih sredstava iz europskog proračuna za te iste projekte s tim da je potrebno posebno izdvojiti predujmove koji se dobivaju na temelju odobrenih programa, od certificiranih sredstava odnosno sredstava povučenih na temelju provedenih projekata. Europska komisija na portalu Open data za ESI fondove1 objavljuje sve podatke po državama članicama o dodijeljenim, ugovorenim i isplaćenim sredstvima za sve ESI fondove zajedno što uključuje Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski

socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

Isto tako, na stranicama Uprave za regionalni i urbani razvoj može se pratiti stanje ugovaranja i povlačenja sredstava iz dva fonda Kohezijske politike, EFRR i KF po svim državama članicama. Kad se Republika Hrvatska usporedi s ostalim državama članicama, nije na samom dnu ljestvice po isplaćenim i ugovorenim sredstvima što joj je bila pozicija do 2015., ali je pomak gotovo neznatan. Je li i zašto ova pozicija Hrvatske očekivana te možemo li i kada očekivati pozitivne pomake na ljestvicama usporedbe s drugim državama članicama osobito onim iz petog2 vala proširenja koje su ujedno i najveće korisnice ESI fondova?

Ova tema zaokuplja hrvatsku javnost i ocjene su različite iako je sustav vrlo egzaktan i nema puno prostora za subjektivno tumačenje. U nastavku se donosi pregled stanja korištenja EU fondova u Hrvatskoj te, usporedbom s ranijim razdobljima i s drugim državama članicama, ocjena kretanja kvalitete rada sustava.

________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. 1 Dostupno na: https://cohesiondata.ec.europa.eu 2 Peti val proširenja 2004. kada je u Europsku uniju ušlo 10 država: Slovenija, Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Malta i Cipar, te drugi dio petog vala proširenja 2007. kad su članice Europske unije postale Bugarska i Rumunjska.


2. Stanje ugovaranja i povlačenja EU sredstava U Tablici 1 i na Grafikonu 1 u nastavku dan je pregled ugovorenih, plaćenih i dobivenih sredstava EU-a od 2013. do kraja listopada 2017.

U Grafikonu 1 dan je pregled kumulativnih iznosa po godinama iz Tablice 1. Važna napomena za 2017. je da su stanja ugovorenih iznosa te primljenih sredstava iz proračuna EU-a uzeta s 31. listopadom te se do kraja godine očekuju veći iznosi.

Vidimo da je 2016. ugovoreno 1,3 milijarde eura projekata, a 2017. 1,4 milijarde eura dok je u ranijem trogodišnjem razdoblju, otkad se Hrvatska počela koristiti EU fondove – od 2013. do 2015. ugovoreno ukupno svega 1,1 milijarde eura. Plan ugovaranja tadašnje Vlade bio je puno veći i iznosio je 2,5 milijarde eura što, s obzirom na ukupno dodijeljena sredstva za to razdoblje od 2,9 milijarde eura, nije bilo ambiciozno jer uvijek treba ugovoriti barem 30 – 50 % više sredstava od dodijeljenih kako bi u provedbi postojala zaliha projekata koja garantira da će se sav novac EU-a iskoristiti. U provedbi projekata često dolazi do prepreka i nepredviđenih okolnosti zbog kojih se rokovi završetka pomiču, npr. loši vremenski uvjeti i poplave zbog kojih se izgradnja odgađa, pronađeno arheološko nalazište, kašnjenje s isporukom potrebne opreme i slično. Upravo zato važno je imati visoku razinu ugovaranja i veći iznos projekata u provedbi. (Tablica 1)

Iznos plaćanja EU-a iz državnog proračuna (redak „Plaćeno iz proračuna RH“ u Tablici 1) često se komentira u javnosti uz kritike o tome je li plan proračuna realiziran ili ne. U poglavlju 3 upravo je planiranje i izvršavanje sredstava EU-a iz državnog proračuna posebno obrađeno.

Iz programskog razdoblja 2007. – 2013. Republici Hrvatskoj na raspolaganju je bilo ukupno 1,3 milijardi eura (iz pretpristupnih fondova 850 milijuna eura i iz ESI fondova 450 milijuna eura za 6 mjeseci članstva). U razdoblju 2014. – 2020. na raspolaganju je ukupno 10,7 milijardi eura. Dodijeljenim sredstvima važno se što prije početi koristiti, a prvi korak je priprema i ugovaranje projekata.

Dinamika ugovaranja (redak „Ugovoreno“ u Tablici 1) od 2016. značajno je poboljšana i skok je najbolje vidljiv na Grafikonu 1 (crvena linija), međutim zaostaci iz prethodnih godina jako su veliki te je razina ugovaranja i dalje znatno ispod dodijeljenih sredstava (plava linija). To je prvi pokazatelj prema kojem se može vidjeti je li i koliko je sustav uspješan. Kad je razina ugovorenih projekata iznad ukupno dodijeljenih sredstava zna se da je riječ o dobro pripremljenom sustavu za koji se s velikom vjerojatnošću može reći da će uspjeti iskoristiti sva sredstva EU-a. Znatno manje ugovaranje od dodijeljenih sredstava ukazuje na vrlo visok rizik od gubitka sredstava EU-a prema pravilu N+3 jer do kraja 2019. neće biti moguće potrošiti sredstva dodijeljena za razdoblje 2014. – 2016. Pred Vladom je ogroman izazov nadoknađivanja niskih razina ugovaranja iz razdoblja 2013. – 2015. te je na godišnjoj razini od 2018. do 2020. potrebno ugovoriti tri milijarde eura projekata i paralelno pripremati nove projekte za nastavak ugovaranja za novu perspektivu nakon 2020.

Tablica 1: Pregled ugovorenih, plaćenih i dobivenih sredstava EU-a po godinama

Ugovoreno Plaćeno iz proračuna RH Primljeno iz EK

od toga predujmovi: Dodijeljena sredstva

Stanje 31.12.2012.

410

Realizacija Realizacija Realizacija Realizacija Realizacija Realizacija Realizacija 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.* 2018. 2019. 149

418

531

1.335

291

129

338

362

655

280

780

520

945

1.597

1.579

1.457

239

3

147

6

156

228

419

157

685

267

1.415

438

52

1.505

1.803

*stanje 31. listopada 2017., plaćeno iz proračuna RH planirano je u visini od 925 milijuna eura, a primici iz EK očekuju se u visini od 400 milijuna eura

5


6

U Tablici 1 i Grafikonu 1 vidljivo je značajno poboljšanje plaćanja sredstava EU-a iz proračuna. U 2016. isplaćeno je 685 milijuna eura što je za 266 milijuna eura više nego u prethodnoj 2015., a do kraja 2017. očekuje se izvršenje od 925 milijuna eura što je veći iznos od ukupnog izvršenja u razdoblju od 2013. do 2015. Važno je znati da se plaćanja iz državnog proračuna realiziraju jednim dijelom u trenutku ugovaranja projekata, kad nositelji projekata/izvođači radova/isporučitelji roba i usluga dobivaju predujam te na temelju provedenih aktivnosti projekta/izvedenih radova/isporučenih usluga. Upravo zato glavni preduvjeti dobre dinamike izvršavanja sredstava EU-a iz državnog proračuna su visoka razina ugovorenosti te kvalitetna, brza i učinkovita provedba projekata. Primljena sredstva iz proračuna EU-a (redak „Primljeno iz EK“ u Tablici 1) mogu prilično zavarati prilikom donošenja zaključaka o uspješnosti rada sustava, a često visoki iznosi ne znače i dobru provedbu u praksi, osobito u prvim godinama perspektive (2014. – 2020.). U četvrtom poglavlju ovog teksta i za ovaj pokazatelj daje se poseban pregled s objašnjenjima uplata i isplata iz i u proračun EU-a. U Tablici 1 vidi se da su iznosi primljenih sredstava iz EU-a u 2014., 2015. i 2016. veći od iznosa u 2017. međutim, razlog nije uspješno korištenje sredstvima, što se vidi iz razine ugovaranja i izvršavanja iz državnog proračuna, već je riječ o visokim predujmovima dobivenim u trenutku odobrenja operativnih programa. U 2014. dobiven je predujam od 150 milijuna eura odnosno jedna trećina ukupno dodijeljenih sredstava za polovinu 2013. kad se Hrvatska kao država članica počeli koristiti EU fondove i dobila 450 milijuna eura za prvu polovicu godine članstva na samom kraju perspektive 2007. – 2013. Zbog kašnjenja s uspostavom informacijskog sustava predujam nije dobiven odmah u 2013. nego sa zakašnjenjem, u 2014. Usto, u 2014. je dobiven i predujam iz 2014. – 2020. od 79,6 milijuna eura te je ukupan iznos dobivenih predujmova iznosio 228,3 milijuna eura. Povlačenja sredstava iz proračuna EU-a na temelju izvršenih i ovjerenih troškova bilo je svega 110 milijuna eura.

Od dobivenih 362 milijuna eura iz proračuna EU-a 2015. iznos predujmova koji su dobiveni na temelju odobrenih operativnih programa za razdoblje 2014. – 2020. iznosio je 148 milijuna eura, a ukupno dobiveni predujmovi iznosili su 157,3 milijuna eura. Povučenih sredstava iz proračuna EU-a na temelju izvršenih i ovjerenih troškova bilo je svega 205 milijuna eura. U 2016. od 655 milijuna eura predujmovi su iznosili 267 milijuna eura te je iznos izvršenih i ovjerenih sredstava bio znatno veći od prethodne dvije godine i iznosio je 388 milijuna eura. Predujmovi u 2017. puno su manji u odnosu na ranija razdoblja i iznose 52 milijuna eura jer su operativni programi odobreni i isplaćuju se samo zaostale isplate predujmova na temelju ispunjavanja zadanih uvjeta. U tijeku su provjere troškova i planira se certificirati još 300 milijuna eura do kraja 2017. te se može očekivati dodatna

uplata od barem 100 milijuna eura., a time i izvršenje iz proračuna EU-a od 330 milijuna eura bez predujmova. Iz navedenog je jasno da su i isplate iz proračuna EU-a bez predujmova u 2016. i 2017. znatno veće od isplata u ranijim godinama. Na Grafikonu 1 u nastavku jasno su vidljivi gore opisani trendovi poboljšanja i ubrzavanja rada sustava, sve krivulje imaju rastući smjer. Činjenica je da je, s obzirom na stvorene zaostatke, potreban skokovit rast, ali zbog kompleksnosti sustava gdje su ključni ljudi (i to ne samo broj nego znanje i iskustvo koje imaju što se naravno gradi tijekom vremena) nije moguće očekivati ogromnu promjenu u jednoj ili dvije godine. Važno je da se vide značajne pozitivne promjene stoga u sljedećim razdobljima treba dodatno ubrzati tempo. Nažalost, nema prostora za premišljanje, čekanje ili odustajanje od projekata. Sve što je spremno mora hitno ići u realizaciju. Važno je nastaviti kadrovski jačati sustav i ulagati značajna sredstva u pripremu projekata.

3. Izvršavanje sredstava EU-a iz državnog proračuna

Iz podataka o planu i izvršavanju sredstava EU-a iz državnog proračuna vidljiv je trend poboljšanja i ubrzanja korištenja sredstvima. Isplate iz državnog proračuna izvršavaju se na temelju potpisanih ugovora (predujmova) i fakturiranih troškova. Dakle, bez projekata u provedbi te kvalitetne i učinkovite realizacije projekata nema ni isplata iz državnog proračuna. Planovi Vlade od 2012. do 2015. bili su gotovo dvostruko veći od realizacije, ali se nitko nije posebno zabrinjavao zbog značajnih podbačaja u realizaciji koji su alarmirali na probleme u sustavu i velike zaostatke koji neminovno dovode do gubitka sredstava EU-a. Specifičnost korištenja sredstava EU-a je što neučinkovit rad na naplatu dolazi u kasnijim godinama zbog čega se često pravovremeno ne reagira u godinama kad se zaostaci događaju. U Tablici 2 u nastavku dan je pregled planova, rebalansa i izvršenja sredstava EU-a iz državnog proračuna po godinama, od 2012. do kraja listopada 2017.

Iz podataka u Tablici 2 vidljivo je da se izvršenje iz državnog proračuna znatno poboljšalo i ubrzalo. U 2016. isplaćeno je 5,1 milijardi kuna dok je u prethodnom trogodišnjem razdoblju od 2013. do 2015. ukupno isplaćeno nešto više od tog jednogodišnjeg iznosa odnosno 5,4 milijardi kuna. I u 2017. nastavlja se ubrzana dinamika isplata te je do kraja listopada isplaćeno 4,4 milijarde kuna, do kraja godine očekuje se, prema rebalansu, izvršenje od 6,9 milijardi kuna, a s obzirom na dosadašnje iskustvo možemo očekivati ukupne isplate od oko 6 milijardi kuna. Naravno da je za uspješno korištenje fondova EU-a potreban veći skok i brža provedba projekata te isplate iz državnog proračuna od više od16 milijardi kuna godišnje, međutim, preduvjet za to je visoka razina ugovaranja projekata koja je u ranijim godinama izostala.


Grafikon 1: Pregled ugovorenih, plaćenih i dobivenih sredstava EU-a po godinama (u milijunima eura)

7

10000

9000

8000

7000

6000

5000

4000

3000

2000

1000

0

Stanje 31.12.2011

Realizacija 2012. Stanje 31.12.2012. Realizacija 2013. Stanje 31.12.2013. Realizacija 2014. Stanje. 31.12.2014. Stanje 31.12.2015. Stanje 31.12. 2016.

Ugovoreno

Plaćeno iz proračuna RH

Primljeno iz EK

Vladin plan ugovaranja

Dodijeljena sredstva

Tablica 2*: Plan i izvršenje sredstava EU-a iz državnog proračuna

Stanje 2017.

u milijunima kuna

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Rebalans

1.497,20 1.410,30

1.638,40

2.933,20

5.111,40

6.380,35

8.791,68

899,90

1.100,60

1.172,50

3.139,47

5.135,87

4.381,79

Plan

Izvršenje Indeks izvršenje/plan Indeks izvršenje/rebalans

60,11 63,81

1.450,90 67,18 75,86

1.764,50 39,97 66,45

4.261,40 61,42 73,67

5.732,30 80,50 89,60

6.935,30 49,84 63,18

* iznosi u tablici obuhvaćaju isključivo ESI fondove i sredstva IPA-e, sva ostala sredstva EU-a isključena su iz analize (prvi stup poljoprivredne politike – Europski poljoprivredni jamstveni fond-EAGF, Schengen, fondovi za izbjeglice i povratak, Instrumenti Europskog gospodarskog prostora, fondovi za unutarnje poslove i slično) jer su način i dinamika njihova povlačenja i korištenja drugačiji te nije riječ o klasičnim fondovima EU-a koje analiziramo u kontekstu kohezijske i poljoprivredne politike.


8

4. Usporedba s državama članicama iz petog vala proširenja Za usporedbu s državama članicama iz petog vala proširenja, danu u nastavku, uzimaju se podaci Europske komisije objavljeni na portalu Open data za ESI fondove https://cohesiondata.ec.europa.eu/.

Posljedice jako niske razine ugovaranja iz razdoblja 2013. – 2015. (što je opisano u drugom poglavlju ovog teksta) vidljive su i kad usporedimo Republiku Hrvatsku s drugim državama članicama, a zaostajanje u razini ugovorenosti sredstava dodijeljenih u razdoblju 2014. – 2020. rezultira i niskom razinom povlačenja sredstava iz proračuna EU-a (Grafikon 2: Ugovorena i plaćena sredstva ESI fondova dodijeljenih za razdoblje 2014. – 2020., sa stanjem od 30. studenog 2017.). Od promatranih 13 država članica koje su najveće korisnice ESI fondova, osam je ugovorilo više od 30 % ukupno dodijeljenih sredstava, a Mađarska, koja je najuspješnija, ugovorila je čak 67 % dodijeljenih sredstava. Ovako visok postotak ugovorenosti daje sigurnost ne samo da će sva sredstva biti na vrijeme iskorištena nego se otvara prostor za dobivanje dodatnih sredstava iz tzv. performance reserve odnosno rezerve koja se čuva za najuspješnije države u korištenju sredstava EU-a kako bi dobili dodatna sredstva tijekom iste perspektive. Upravo gledajući visoke rezultate drugih jasno je da skok u ugovaranju koji je postignut tijekom 2016. i 2017. u sljedećim godinama treba dodatno osnažiti.

Potrebno je uložiti u pripremu projekata, u stručnjake koji će dobro odraditi sve faze projektnog ciklusa od pripreme, preko ugovaranja do same realizacije. Svaka od ovih faza izuzetno je zahtjevna i bez velikog broja stručnih kadrova može se pretvoriti u neuspjeh. Često, unatoč visokoj razini ugovaranja, zna izostati realizacija te, posebno, postizanje rezultata i ciljeva zadanih u projektu zbog čega u konačnici nema isplate i povlačenja sredstava EU-a. S 22 % sredstava ugovorenih od alokacije Hrvatska je na desetom mjestu, od promatranih 13 država, a na nižem su mjestu Cipar i Rumunjska. U ovoj analizi ukupnom alociranom iznosu ESI fondova dodan je i planirani dio nacionalnog sufinanciranja tako da se postotak ugovorenog i plaćenog ne računa od iznosa 10,7 milijardi eura nego od iznosa 12,6 milijardi eura. U Tablici 3 u nastavku dani su i apsolutni iznosi ugovorenih i potrošenih sredstava po promatranim državama članicama.

U apsolutnom iznosu najviše sredstava za projekte EU-a ima Poljska (104,9 milijarde eura), zatim Rumunjska (37,2 milijardi eura), Češka (32,4 milijarde eura) i Mađarska (29,6 milijardi eura).

Apsolutni iznosi, naravno, nisu toliko relevantni za usporedbu uspješnosti korištenja, ali je zanimljivo vidjeti da je riječ o velikim sredstvima koja, zaista, u svakoj državi mogu, ako su nadogradnja dobro osmišljenim projektima i reformama, preokrenuti trendove i potaknuti značajne razvojne procese. Na stranicama Europske komisije prati se i ukupan iznos isplaćenih sredstava ESI fondova iz Europskog proračuna po državama članicama. Sredstva se isplaćuju u nekoliko faza: 1. Isplata predujma na temelju odobrenog operativnog programa, 2. Isplata godišnjeg predujma na temelju ispunjenih preduvjeta, 3. Isplata međuplaćanja na temelju stvarno realiziranih i certificiranih troškova i 4. Finalna plaćanja po završetku programa.

Dakle, na samom početku isplaćuju se predujmovi koji nisu vezani uz provedbu projekata već uz spremnost sustava i strateških dokumenata, a nakon toga na temelju provedbe projekata te fakturiranih i certificiranih troškova isplaćuju se refundacije, tzv. međuplaćanja. Postotak isplaćenih iznosa računa se u odnosu na dodijeljena sredstva EU-a, dakle, za Republiku Hrvatsku to je iznos od 10,7 milijardi eura što je važna napomena jer se u analizi ugovorenih i potrošenih sredstava uzima iznos dodijeljenih sredstava uvećanih za nacionalno financiranje. Na Grafikonu 3 u nastavku dan je pregled stanja isplata iz proračuna EU-a po državama članicama, na dan 30. studenog 2017. koji se, gotovo na dnevnoj bazi ažuriran, može pronaći na portalu Open data Europske komisije.

Republika Hrvatska u ovom trenutku, u odnosu na ostalih promatranih 12 država članica s Maltom dijeli zadnju poziciju. Ovo je očekivano s obzirom na to da rezultati ugovaranja postaju vidljivi tijekom realizacije i plaćanja tek nakon godinu ili dvije, ovisno o vrsti projekata i dinamici realizacije.


Grafikon 2. Ugovorena i plaćena sredstva ESI fondova od dodijeljenih za razdoblje 2014 - 2020 , na 30. studenog 2017.

Izvor: Europska komisija, Open data Tablica 3: Pregled ugovorenih i plaćenih sredstva ESI fondova dodijeljenih za razdoblje 2014. – 2020., sa stanjem od 30. studenog 2017. Država članica Mađarska Estonija Latvija Malta

Bugarska Litva

Poljska Češka

Alokacija (dodijeljena sredstva uvećana za nacionalno financiranje)

Apsolutni iznos (mil eur)

postotak

Ugovoreno

Plaćeno

Apsolutni iznos (mil eur)

% ugovorenog od alokacije

Apsolutni iznos (mil eur)

29,6

100%

19,9

67,2%

2,1

7,2%

1,0

100%

0,4

41,9%

0,03

3,9%

34,2%

6,8

6,0 6,9

11,7

9,9

104,9

100% 100%

100%

100%

2,8 2,9

4,7 3,6

47,0% 42,1%

40,1% 36,0%

100%

35,8

100%

1,3

5,2

13,9%

Slovenija

32,4

4,9

100%

12,6

100%

2,8

22,3%

Rumunjska

1,1

37,5

100%

100%

0,2

16,0%

Slovačka

Hrvatska Cipar

% plaćenog od alokacije

20,1

100%

10,2 5,9

31,6% 29,2% 27,0%

Izvor: obrada autorice prema podacima dostupnim na portalu Open data Europske komisije https://cohesiondata.ec.europa.eu/

0,5 0,4

0,8 0,9 1,4 1,6

8,4% 6,0%

7,5% 9,1% 6,5% 4,4% 5,3%

0,1

2,8%

0,3

2,7%

0,04 0,4

3,9% 1,1%

9


10

Grafikon 3: Pregled stanja isplata iz proračuna EU-a po državama članicama

5. Zaključak Korištenje fondova EU-a u Republici Hrvatskoj značajno je ubrzano od 2016. godine kad se usporede podaci o ugovaranju, izvršavanju i plaćanju sredstava EU-a u razdoblju od 2013. do 2017. Zaostaci koji su nastali u ranijim godina ne mogu se nadoknaditi odjednom i u samo dvije godine i upravo zato je Republika Hrvatska u usporedbi s ostalim državama članicama, najvećim korisnicama ESI fondova, pri dnu ljestvice ugovaranja i korištenja sredstava EU-a.

Brzina, kvaliteta i uspješnost rada cijelog sustava temelji se na ljudima, ne samo broju nego i kvaliteti odnosno njihovom znanju i iskustvu. Neophodno je uvesti edukacije za zaposlene te, usto, koristeći se mogućnostima razmjene znanja i iskustava s državama članicama, što veći broj ljudi u što kraćem roku osposobiti za rad u sustavu fondova EUa. Za uspješno korištenje fondovima EU-a neophodno je pojednostavniti procedure i kriterije za prijavu projekata; konkretnije pomoći krajnjim korisnicima u osiguravanju sredstava sufinanciranja projekta i financiranja projektne dokumentacije; postići veću koordiniranost i povezanost sa svim politikama EU-a te u državi među ministarstvima i s lokalnim i regionalnim jedinicama; ubrzati ocjenjivanje i odabir projekata te praćenje provedbe; osigurati što bolju informiranost potencijalnih krajnjih korisnika o mogućnostima i pravilima financiranja iz fondova EU-a.

Posebno je važno uložiti značajna sredstva u pripremu projekata i otkloniti osnovne prepreke, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, presporo sudstvo i dugotrajni postupci dobivanja rješenja, odgovora i potvrda državne uprave. Te prepreke ne usporavaju samo korištenje EU fondova nego i provedbu svih ostalih projekata financiranih iz drugih izvora smanjujući tako razinu investicija i razvojni potencijal Hrvatske.


UDK: 338 11

dr. sc. Davor Galinec*

Snažan gospodarski rast i učinkovita fiskalna konsolidacija u EU i europodručju, Hrvatska se uspješno uklapa u trendove Uvod

DZS (23.10.2017.): objava konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i Nakon što je Hrvatska uspješno izašla iz Postupka razini duga opće države tijekom razdoblja prekomjernog deficita sredinom ove godine, recentno 2013.-2016. za Hrvatsku Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013.-2016. te nalazi Jesenskih ekonomskih prognoza Komisije i Izvješća MMF-a (kao i projekcije u sklopu njih) potvrđuju nam da je Hrvatska na dobrom putu jačanja gospodarskog rasta i provedbe fiskalne konsolidacije. Međutim, za postizanje dugoročno održivog i dinamičnijeg rasta našeg gospodarstva i povećanje stupnja njegove otpornosti na izazove iz okruženja, nužna je provedba gospodarskih reformi. U nastavku teksta slijedi opširniji prikaz rezultata konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013.-2016. za Hrvatsku i druge države članice EU-a, analiza ostvarenih veličina deficita i duga, kao i nalaza Jesenskih ekonomskih prognoza Komisije 2017.-2019. te posjeta Misije MMF-a.

Državni zavod za statistiku je 23. listopada 2017. objavio konačno listopadsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013. – 2016. (uključujući i projekcije nekih proračunskih pozicija za 2017.) za Republiku Hrvatsku1. Predmetno Izvješće sastavljeno je u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i Ministarstvom financija, sukladno metodologiji ESA 2010 i ostalim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog deficita. Prema objavljenim podacima (Tablica 1), fiskalni deficit Hrvatske u 2016. bio je nešto veći u odnosu na prethodnu preliminarnu procjenu iz travanjske notifikacije i iznosio je -3,155 milijardi kuna (0,9 % BDP-a, za razliku od 0,8 % BDP-a iz travanjske notifikacije), a revidirane su i prethodne godine.

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/12-01-02_02_2017.htm. Priopćenje na prvoj stranici sadrži i dodatne poveznice za pristup dodatnim i detaljnijim podacima.


12

Tako je u 2015. deficit iznosio -11,21 milijardi kuna (3,3 % BDP-a), u 2014. deficit je iznosio -17,033 milijardi kuna (5,1 % BDP-a), a u 2013. je iznosio -17,517 milijardi kuna (5,3 % BDP-a). Najznačajniji utjecaj na kretanje deficita opće države u 2016. ostvaren je u sferi povećanja poreznih prihoda, a na rashodnoj strani najveće smanjenje zabilježeno je kod kamatnih rashoda (s 3,5 % BDP-a u 2015. na 3,2 % BDP-a u 2016.). Ako iz vrijednosti pokazatelja deficita isključimo kamatne rashode u iznosu od 3,2 % BDP-a, tijekom 2016. ostvaren je primarni suficit od 7,959 milijardi kuna (odnosno, 2,3 % BDP-a).

U usporedbi s prethodnom travanjskom notifikacijom, deficit konsolidirane opće države za razdoblje od 2013. do 2016. minimalno je revidiran te je bio za 59 milijuna kuna manji u 2013. (0,05 % BDP-a), za 692 milijuna kuna manji u 2014. (0,26 % BDP-a), za 136 milijuna kuna manji u 2015. (0,09 % BDP-a) te za 398 milijuna kuna veći u 2016. (za 0,1 % BDP-a). Spomenute revizije pokazatelja deficita proizlaze najvećim dijelom zbog korekcije poreznih prihoda kao i ostalih manjih metodoloških izmjena. Osim toga u obuhvat opće države u listopadu 2017., sukladno Priručniku o javnom deficitu i dugu, uključeno je i 13 institucionalnih jedinica u likvidaciji koje su pale test tržišnosti. Konsolidirani dug opće države na kraju 2016. iznosio je 289,076 milijardi kuna (ili 82,9 % BDP-a), što predstavlja smanjenje od 506 milijuna kuna u odnosu na kraj 2015. Udio duga u BDP-u smanjio se s 85,4 % u 2015. na 82,9 % BDP-a u 2016., čemu je pridonio i rast BDP-a u tekućim cijenama za 2,9 %. Promatrano prema vrsti dužničkih instrumenata, tijekom 2016. došlo je do relativnog povećanja udjela u BDP-u dužničkih vrijednosnih papira za 0,2 postotna boda, kao i istodobnog smanjenja udjela zajmova za 2,7 postotnih bodova.

U usporedbi s travanjskom notifikacijom, dug opće države u 2015. i 2016. minimalno je revidiran zbog spomenutog proširenja obuhvata sektora opće države. Na smanjenje duga opće države u 2016. u odnosu na 2015. (od 506 milijuna kuna), utjecalo je ponajprije snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države. Osim toga, padu duga opće države od 2015. pridonosi i smanjenje duga lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima. (Tablica 1.) Osim svih nabrojanih promjena koje utječu na nominalne vrijednosti brojnika (deficit, dug), treba spomenuti da je u razdoblju između dvije notifikacije došlo i do revizije podataka o BDP-u za razdoblje 2010. – 2016.2 (vrijednost nazivnika), što je također utjecalo na promjene vrijednosti relativnih pokazatelja (tj. promjene postotnih udjela) deficita i duga u odnosu na BDP u te dvije godine.

Prema Priopćenju DZS-a, osnovni razlog revizije vremenske serije podataka godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) odnosi se na rezervaciju na kvalitetu podataka koju je Republika Hrvatska dobila u procesu verifikacije bruto nacionalnog dohotka (BND). Revizija obuhvaća sljedeće elemente metodoloških poboljšanja: uključivanje u obračun potrošnje fiksnog kapitala na izdatke za istraživanje i razvoj netržišnih proizvođača i vojnu opremu te prijevare kod plaćanja PDV-a ‘’bez sudioništva’’ (VAT fraud). Osim ove dvije najznačajnije metodološke promjene, u ovu reviziju uključena su i unaprjeđenja veznih tablica ESA-e i proračunskog računovodstva za sektor države, kao i korekcija na kategorijama međufazne potrošnje i sredstava zaposlenih vezanih uz proizvodnju softvera za vlastiti račun. U odnosu na nominalne stope rasta BDP-a iskazane u travanjskoj notifikaciji, stopa nominalnog rasta BDP-a za 2014. iznosi 0 % (prethodno -0,4 %), za 2015. 2,3 % (prethodno 1,7 %) te za 2016. godinu 2,9 % (prethodno 2,8 %).

Promatramo li ostale relevantne fiskalne pokazatelje za Hrvatsku koji se objavljuju u sklopu Izvješća EDP, možemo primijetiti da je tijekom 2015. došlo do drastičnijeg smanjenja rashoda središnje države za bruto investicije u fiksni kapital (s 3,6 % BDP-a u 2014. na 3,0 % BDP-a u 2015.), a situacija se neznatno popravila u 2016. kada su investicije blago povećane na 3,1 % BDP-a. To smanjenje svakako je pridonijelo značajnijem smanjenju ukupnog deficita konsolidirane središnje države u 2015. i 2016., no ako se u duljem roku smanjuju rashodi za državne investicije može doći i do usporavanja rasta BDP-a u budućnosti (osim ako ne dođe do znatnijeg rasta privatnih investicija ili supstitucije izvora financiranja državnih investicija korištenjem sredstava iz fondova EU-a). Zbog porasta razine duga opće države tijekom razdoblja 2013.2015. konstantno su rasli i državni rashodi za kamate: s 3,2 % BDP-a (2013.) na 3,5 % BDP-a (2015.), no, zahvaljujući zaustavljenom rastu duga u 2016., nižim kamatnim stopama/obvezničkim prinosima na tržištima kapitala na kojima se država zadužuje te rastu BDP-a, došlo je do smanjenja tih izdataka na razinu od 3,2 % BDP-a. U dijelu projekcija fiskalnih pokazatelja za 2017. koji se objavljuju u sklopu Izvješća (za čiju izradu je nadležno Ministarstvo financija), predviđa se povećanje deficita konsolidirane opće države na razinu od - 1,3 % BDP-a (nepromijenjeno u odnosu na projekciju iz travanjske notifikacije). Dug opće države na kraju 2017. mogao bi doseći razinu od 81,1 % BDP-a, a smanjena je i očekivana stopa rasta nominalnog BDP-a (s 4,6 % iz travanjske notifikacije na 3,2 %).

__________________________________________ 2 dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv/important/PressCorner/PressRelease/BDP_revizija_2010-2016.pdf


Tablica 1: Republika Hrvatska - pokazatelji deficita i duga konsolidirane opće države i s njima povezani pokazatelji 2013. - 2016. u % BDP-a i međugodišnje stope rasta Proračunski prihodi

Proračunski rashodi

2013.

2014.

2015.

42,4

42,9

44,3

46,3

...

3,2

3,4

3,5

3,2

...

47,7

- od toga: rashodi opće države za investicije

48,0

3,7

- od toga: rashodi opće države za kamate

Proračunski deficit

2016. 2017.p

47,6

3,6

47,2

3,0

3,1

-5,3

-5,1

-3,3

-0,9

-5,8

-5,5

-3,1

-1,0

Primarni saldo proračuna (ne uključuje rashode za kamate)

-2,1

-1,7

0,2

2,3

Konsolidirani dug opće države

81,7

85,8

48,1

52,4

-od toga: središnja država -od toga: lokalna država

0,0

-od toga: fondovi socijalne sigurnosti

0,5

- od toga: dužnički vrijednosni papiri - od toga: zajmovi

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu) Razlika listopadsko - travanjsko EDP izvješće Proračunski prihodi

Proračunski rashodi

- od toga: rashodi opće države za investicije

-0,2

-0,3

-od toga: fondovi socijalne sigurnosti

Primarni saldo proračuna (ne uključuje rashode za kamate) Konsolidirani dug opće države

- od toga: dužnički vrijednosni papiri - od toga: zajmovi

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

Izvor: izračun autora prema objavljenim podacima DZS i Eurostata

0,4

33,4 0,0

-0,2

-0,5

0,0

82,9

81,1

53,5

53,7

...

31,9 2,3

-0,9

-1,0

-0,1

29,2 2,9

-1,3

-1,2

-0,1

0,0

0,1

0,2

-0,1

-0,1

-0,5 -0,3

0,0

-0,2 ...

0,0

0,1

85,4

0,0

0,2

-1,4

...

0,2

0,3

-1,3

0,2

-0,1

0,0

-0,1

-0,2

...

-0,1

0,1

0,1

-od toga: lokalna država

0,0

-0,1

0,0

-od toga: središnja država

Na isti dan kao i DZS, 23. listopada, Statistički ured Komisije (Eurostat) objavio je rezultate konačnog listopadskog Izvješća EDP za EU-28, europodručje i pojedinačno za sve države članice3. Promatrano na razini 19 država članica europodručja, prosječan proračunski

...

0,0

Proračunski deficit

Eurostat (23.10.2017.): objava konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013. – 2016. za države članice i članice europodručja (notifikacija EDP)

33,7

0,0

- od toga: rashodi opće države za kamate

0,0

...

-0,1

0,0

...

3,2

...

...

...

...

0,0

0,0

-0,2

-1,3

-0,1

...

-0,8

0,0

-1,3

-0,5

-0,8

-0,9

...

-0,3 0,4

-0,5 0,6

-0,5 0,1

0,0

0,0

0,0

-0,1 ...

-1,4

deficit u 2016. iznosio je 1,5 % BDP-a što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 2,1 % BDP-a. Istovremeno, dug države na razini europodručja, smanjen je s 89,9 % BDP-a u 2015. na 88,9 % BDP-a u 2016. (Grafikon 1). Promatrano na razini 28 država članica EU-a, proračunski deficit je s razine od 2,4 % BDP-a u 2015. smanjen na 1,7 % BDP-a u 2016. Iako je dug smanjen i na razini europodručja i na razini EU28, razina duga država europodručja još uvijek je viša u odnosu na razinu duga država članica EU-a koje još nisu postale članicama europodručja.

__________________________________________ 3 priopćenje Eurostata dostupno je na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8338481/2-23102017-AP-EN.pdf/ d980082d-a002-4871-9d81-a4152e27e0c4

13


14

Prema Priopćenju Eurostata, tijekom 2016. devet država članica ostvarilo je fiskalni suficit (Luksemburg 1,6 % BDP-a, Malta i Švedska po 1,1 %, Njemačka 0,8 %, Češka 0,7 %, Grčka i Cipar po 0,5 %, Nizozemska 0,4 % i Litva 0,3 %), Latvija i Bugarska imale su uravnotežen proračun (0 % BDP-a), a najniži deficiti (u % od BDP-a) zabilježeni su u Estoniji (-0,3 %), Danskoj (-0,6 %), Irskoj (-0,7 %) te Hrvatskoj (-0,9 % BDP-a) (Grafikon 1). Promatramo li pokazatelje konsolidiranog duga opće države (Grafikon 2), na kraju 2016. godine najniže vrijednosti duga u odnosu

na BDP zabilježene su u Estoniji (9,4%), Luksemburgu (20,8%), Bugarskoj (29%), Češkoj (36,8%), Rumunjskoj (37,6%) i Danskoj (37,7%). Šesnaest država članica zabilježilo je vrijednosti duga iznad referentne granice od 60% BDP-a na kraju 2016. godine, pri čemu su najviše vrijednosti zabilježene u Grčkoj (180,8%), Italiji (132%), Portugalu (130,1 %), Cipru (107,1%) i Belgiji (105,7%).

Grafikon 1: Deficit opće države po državama članicama EU-a i europodručja (2016.)

Izvor: Eurostat

Grafikon 2: Dug opće države po državama članicama EU-a i europodručja (2016.)

Izvor: Eurostat


U segmentu kvalitete nacionalnih statistika EDP-a, nova „rezervacija na kvalitetu podataka“ iskazana je Francuskoj vezano uz adekvatnost bilježenja određenih transakcija državne razvojne agencije (Agence Francaise de Developpement), Belgiji je produljena prethodno iskazana rezervacija iz listopada 2016. i travnja 2017. pošto nije postignut zadovoljavajući napredak kod rješavanja problematike vezane uz sektorsku klasifikaciju bolnica (koje bi trebale biti uključene u sektor države, što bi utjecalo na povećanje razine državnog duga), dok je Luksemburgu povučena prethodno iskazana rezervacija zbog upitno provedene sektorske klasifikacije bolnica (koje su u međuvremenu reklasificirane u sektor države), brojnih tehničkih pitanja vezanih uz bilježenje primitaka i izdataka, velike statističke diskrepancije u EDP tablicama te nedostupnosti podataka jedinica podsektora lokalne države (što je sve uspješno riješeno). Također, Mađarskoj je produljena prethodno iskazana rezervacija iz listopada 2016. jer nije postignut zadovoljavajući napredak kod sektorske (re)klasifikacije banke za financiranje izvoza (koja bi trebala biti uključena u obuhvat sektora države, čime bi se povećala ukupna razina duga države). S druge strane Mađarskoj je povučena prethodno iskazana rezervacija na kvalitetu podataka vezana uz sektorsku klasifikaciju obveznog mirovinskog fonda (I. stup) i nacionalne agencije za restrukturiranje i upravljanje dugom. Obvezni mirovinski fond retroaktivno je uključen u obuhvat sektora države dok je poslovanje agencije konsolidirano s poslovanjem njenog osnivača (Mađarska središnja banka).

Europska komisija (9.11.2017.): objava Jesenskih ekonomskih prognoza za razdoblje 2017.-2019.

Nakon što je Eurostat 23. listopada 2017. objavio konačno Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013.-2016., stručne službe Komisije su na temelju tog izvješća i svih drugih raspoloživih spoznaja sastavile Jesenske ekonomske prognoze za razdoblje 2017.-2019. za EU kao cjelinu, europodručje i pojedinačno za svaku državu članicu4. Jesenske ekonomske prognoze Komisija je objavila na konferenciji za tisak održanoj 9. studenog 2017. U uvodu se ističe da će gospodarstvo europodručja ove godine rasti najbrže u posljednjem desetljeću (realni BDP porast će za 2,2 %, a u Proljetnim prognozama predviđao se rast od 1,7 %), a na razini EU-28 kao cjeline očekuje se rast od 2,3 % (prethodno 1,9 %). Veći rast Komisija očekuje i u europodručju i u EU-28 (po 2,1 % u 2018. te po 1,9 % u 2019.). Europsko gospodarstvo ove je godine ostvarilo puno bolje rezultate od očekivanih zahvaljujući otpornosti privatne potrošnje, većem rastu u svijetu i smanjenju nezaposlenosti. Zbog smanjenja nesigurnosti uvjeti financiranja postali su povoljniji, a gospodarsko ozračje pozitivnije, što je pak dovelo do većih ulaganja.

Gospodarstva svih država članica bilježe porast, stanje na tržištu rada se poboljšava, ali plaće još uvijek rastu jako sporo. Rast BDP-a i inflacija stoga još ovise o potpori politike. Europska središnja banka zadržala je vrlo prilagodljivu monetarnu politiku dok su neke druge središnje banke u svijetu počele podizati kamatne stope. Očekuje se da nekoliko država članica iz europodručja 2018. donese ekspanzivne fiskalne politike, ali i da ukupna fiskalna politika europodručja ostane pretežno neutralna. Nastavljaju se otvarati radna mjesta, a stanje na tržištu rada trebalo bi se poboljšati zbog razvoja na temelju domaće potražnje, umjerenog porasta plaća i strukturnih reformi koje su provele pojedine države članice. S druge strane, pozitivni ili negativni rizici odstupanja od prognoziranih veličina gospodarskog rasta su podjednaki. S jedne strane, glavni negativni rizici povezani su s vanjskim čimbenicima: geopolitičkim napetostima (npr. na Korejskom poluotoku), potencijalno strožim globalnim financijskim uvjetima (npr. zbog porasta straha od rizika), gospodarskom prilagodbom u Kini ili proširenjem protekcionističkih politika dok su unutar EU-28 glavni negativni rizici povezani s ishodom pregovora o Brexitu, snažnijom aprecijacijom eura te višim dugoročnim kamatnim stopama. S druge strane, slabljenje nesigurnosti i bolje ozračje u Europi, ali i snažniji rast u ostatku svijeta, mogu dovesti i do snažnijeg rasta od predviđenog. Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, a zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je na tiskovnoj konferenciji povodom objave Jesenskih ekonomskih prognoza da gospodarstvo EU-a općenito ostvaruje dobre rezultate, da je gospodarski rast sve snažniji, otvaraju se radna mjesta, sve se više ulaže, a državni deficit i dug postupno se smanjuju te da postoje i naznake daljnje konvergencije realnih prihoda. No, ističe i da su među državama članicama velike razlike jer pojedine države i dalje muči stagnacija tržišta rada. Smatra da politike trebaju ostati jasno usmjerene na održiv i uključiv rast te da cilj makroekonomskih politika i reformi mora biti stabilnost kako bi se potaknuli produktivnost i prilagodljivost na promjene, a cijelo društvo osjetilo rast. Usporedimo li očekivane stope rasta gospodarstva država članica za 2017., vidljivo je da za sve države članice Komisija predviđa rast realnog BDP-a. Najveći rast trebao bi se dogoditi u Rumunjskoj (5,7 %), a slijede je Malta (5,6 %), Irska (4,8 %), Slovenija (4,7 %), Estonija (4,4 %), Češka (4,3 %) te Poljska i Latvija (po 4,2 %). (Graikon 3)

__________________________________________ 4 dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/economy-finance/upd_ip063_en.pdf

15


16

Grafikon 3: Projicirane stope rasta BDP-a po državama članicama za 2017.

Izvor: Europska Komisija, podaci Jesenskih ekonomskih prognoza 2017. Zanimljivo je da bi čak u 21 državi članici trebao biti ostvaren realni rast veći od 2,3 % BDP-a (prosjek EU-28), no tu se radi uglavnom o državama s manjim udjelima u zajedničkom BDP-u EU-28, od kojih neke nisu ni članice europodručja. S druge strane, projekcije ispodprosječnog rasta najznačajnijih gospodarstava EU-a uvelike utječu na formiranje visine prosjeka EU-28: u Njemačkoj se očekuje rast od 2,2 %, u Belgiji za 1,7 %, Francuskoj i Španjolskoj za po 1,6 % te u UK i Italiji za po 1,5 % (Grafikon 3). Za Hrvatsku se predviđa rast od 3,2 %, što je svakako iznad prosjeka rasta EU-28, a na razini očekivanog rasta u Švedskoj i Nizozemskoj.

Što se tiče ocjene trenutnih ekonomskih trendova u Hrvatskoj iznesenih u Jesenskim prognozama 2017. (Tablica 2), projekcija rasta realnog BDP-a za Hrvatsku za 2017. iznosi 3,2 % (što je korekcija na više za 0,3 postotna boda u odnosu na Proljetne prognoze iz travnja). Naglašava se da i dalje postoje rizici koji su povezani s restrukturiranjem Agrokora. Realni rast bi u 2018. trebao iznositi 2,8 %, a u 2019. 2,7 %. Glavni pokretač rasta i dalje ostaje domaća potražnja pri čemu se očekuje da će potrošnja kućanstava ostati snažna zahvaljujući rastu zaposlenosti, povećanju plaća i povoljnim kreditnim uvjetima. (Tablica 2) Ove prognoze rasta bolje su u odnosu na prethodne Proljetne prognoze, u kojima je Komisija predviđala rast od 2,9 % u 2017. te 2,6 % u 2018. Ritam ekonomskih aktivnosti ponešto će se smanjiti u iduće dvije godine, a BDP bi se

trebao vratiti na pretkriznu razinu tek 2019. Izvoz roba u uzlaznoj je putanji zahvaljujući snažnoj vanjskoj potražnji i daljnjem integriranju hrvatskih izvoznika na tržišta EU-a dok bi izvoz usluga mogao doseći rekordnu razinu zbog ostvarenja rekordnih prihoda od turizma. Time očekivani porast izvoza roba i usluga doprinosi povećanju suficita tekućeg računa platne bilance, koji bi u 2017. trebao doseći razinu od 3,1 % (odnosno za 0,2 postotna boda više u odnosu na prethodne Proljetne prognoze), nakon čega slijedi smanjenje na 1,9 % u 2018. i 2019. Pritom treba napomenuti da je očekivani suficit tekućeg računa platne bilance za 2018. prema Proljetnim prognozama iznosio 1,3 %. Fiskalni deficit iznosio je 0,9 % BDP-a u 2016. (konačan podatak za posljednju programsku godinu na temelju čega je Hrvatska sredinom ove godine izašla iz Postupka prekomjernog deficita). Identičan iznos deficita Komisija predviđa i za 2017. i 2018. (pri čemu je prethodna prognoza deficita za 2017. smanjena za 0,2 postotna boda) dok bi se fiskalni deficit za 2019. trebao dodatno smanjiti na razinu od 0,7 % BDP-a. Shodno tome, očekuje se i nastavak smanjenja duga opće države koji bi ove godine trebao iznositi 80,3 % BDP-a, 2018. 77,4 %, a u 2019. 74,5 % (prema prethodnim Proljetnim prognozama: u 2017. 81,9 %, u 2018. 79,4 %). Zaposlenost bi trebala stabilno rasti, ali velikim dijelom zbog učinka iseljavanja stanovništva, odnosno smanjena radne snage.


Tablica 2: Jesenske ekonomske prognoze Komisije za Hrvatsku (2017.-2019.) Ostvarenje

međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a** Republika Hrvatska Realni BDP*

Jesenska prognoza EK

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

-0,5

2,2

3,0

3,2

Stopa nezaposlenosti***

17,2

16,1

13,4

11,1

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-5,1

-3,3

-0,9

-0,9

Inflacija (HICP)*

Saldo tekućeg računa platne bilance**

Proračunski prihodi

0,2

-0,3

2,0

4,6

42,9

44,3

-0,6 2,3

46,3

1,3

3,1

45,4

Proljetna prognoza EK

2019.

2,8

9,2

1,5

1,9

-0,9

44,9

2,7

2017.

2,9

7,5

11,6

-0,7

-1,1

1,6

1,9

44,6

2018.

1,6

2,9

47,5

2,6

9,7

1,5

1,3

-0,9

47,7

Proračunski rashodi

48,0

47,6

47,2

46,3

45,8

45,2

48,6

48,4

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

85,8

85,4

82,9

80,3

77,4

74,5

81,9

79,4

Izdaci za kamate (opća država)**

Izdaci za investicije (opća država)**

3,4

3,5

3,6

3,0

***- u % ukupne radne snage Izvor: Jesenske i Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2017.

3,2

3,1

2,8

3,1

2,6

3,4

2,4

3,5

3

3,3

2,8

3,5

Komisija očekuje da će se nezaposlenost u Hrvatskoj postupno smanjiti do razine od 7,5 % do kraja 2019., a Komisija je svoje pokazatelje zaposlenosti u Jesenskim prognozama za 2017. i 2018. smanjila za 0,5 postotnih bodova u odnosu na Proljetne prognoze iz travnja. Sužavanje tržišta rada i povećanje plaća u javnom sektoru trebali bi povećati cijenu rada ove i sljedeće godine što bi u kombinaciji s očekivanim povećanjem cijena energije moglo rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima: očekivana stopa inflacije u ovoj godini iznosi 1,3 % (što je za 0,3 postotna boda niže u usporedbi s prethodnim prognozama), a do kraja 2019. mogla bi iznositi 1,6 %.

godinu potpomognut poboljšanim makroekonomskim politikama. Međutim, realni dohoci još uvijek su znatno niži od prosječne razine dohodaka u EU-u, a njihovo približavanje u velikoj je mjeri usporeno tijekom razdoblja recesije. Potpomaganje brže konvergencije dohodaka prema prosječnoj razini dohodaka u EU-u zahtijevat će fiskalne reforme poticajne za rast i strukturne reforme za poboljšanje produktivnosti. S tim u vezi, smatraju da je nužno nastaviti reformirati i modernizirati javni sektor, posebno zdravstveni i obrazovni sustav te stručno osposobljavanje i pravne procese.

U sklopu konzultacija po Članku IV. Statuta Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), Misija MMF-a na čelu s Khaledom Sakrom boravila je od 17. do 27. listopada 2017. u posjetu Zagrebu. Članovi Misije susreli su se s ministrom financija Zdravkom Marićem, ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadom Murganić, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, Povjerenstvom za fiskalnu politiku Sabora te drugim dužnosnicima i predstavnicima sindikata, poslovne i akademske zajednice. Po završetku posjeta Hrvatskoj MMF je 27. listopada objavio zaključnu Izjavu, koja je dostupna na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke i MMF-a. Članovi Misije u svom Izvješću naglašavaju da se gospodarski oporavak Hrvatske nastavlja već treću

Članovi Misije predviđaju rast realnog BDP-a od 3,1 % u 2017. i 2,8 % u 2018. (op. što je za 0,1 p.b. manje u odnosu na najnovije prognoze Komisije za 2017., odnosno identično procjeni Komisije za 2018.) potpomognuto rastom privatne potrošnje i turizma. Investicije su usporene, ali MMF predviđa da će se povećati u narednom razdoblju kako se bude poboljšavala apsorpcija sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a i postupno privodilo kraju razduživanje privatnog sektora. Predviđa se da će se inflacija polako povećavati, ali da će ostati niska u skladu s trendovima u regiji. Očekuje se da će se višak na tekućem računu platne bilance, za koji se predviđa da će 2017. iznositi 3,7 % BDP-a (op. Komisija u Jesenskim prognozama predviđa 3,1 % BDP-a), postojano smanjivati u skladu s

Međunarodni monetarni fond (27.10.2017.): objava Izjave nakon završetka posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj

Većina nalaza Misije MMF-a kompatibilna je u velikoj mjeri s nalazima koje je Komisija iznijela u svojim Jesenskim prognozama za Hrvatsku koje su objavljene desetak dana nakon Izvješća MMF-a.

17


18

usporavanjem rasta izvoza i turizma. Unatoč oporavku, BDP po stanovniku i zaposlenost nisu još dosegnuli razine na kojima su bili prije globalne financijske krize. Ako se ne provedu ključne strukturne reforme, predviđa se da će se rast u srednjoročnom razdoblju usporiti prema potencijalnoj stopi od približno 2 % što je niže od stopa rasta u usporedivim zemljama. Privatna potrošnja, turizam i povoljni uvjeti u zemljama trgovinskim partnerima mogli bi i dalje rezultirati nepredviđenim pozitivnim utjecajima za hrvatsko gospodarstvo. Utjecaj krize Agrokora zasad je pod kontrolom, ali njegovo restrukturiranje i dalje traje, pa bi se još uvijek mogli pojaviti negativni rizici. Ostali negativni rizici uključuju daljnje kašnjenje s provedbom strukturnih i fiskalnih reformi. Predviđa se nastavak smanjenja vanjskog duga, javnog duga i potreba za financiranjem. Međutim, njihova razina i dalje će ostati znatna zbog čega će gospodarstvo i dalje biti ranjivo u slučajevima povećanja globalnih kamatnih stopa. U domeni fiskalne politike naznačeno je da je, zahvaljujući uzastopnoj znatnoj fiskalnoj konsolidaciji, Hrvatska sredinom 2017. izašla iz Postupka prekomjernog deficita, proračunski manjak povoljniji je nego što se očekivalo zbog snažnih cikličkih prihoda, poreznih reformi koje su u tijeku, ograničenja rashoda i nižih troškova za kamate (koji su bili niži nego što je predviđeno). Ostali rashodi bili su dobro kontrolirani i plaće u javnom sektoru povećane su kako je predviđeno proračunom.

Članovi Misije predviđaju da će manjak proračuna opće države u 2017. iznositi približno 0,9 % BDP-a (op. identično kao i u Jesenskim prognozama Komisije), a u 2018. približno 0,8 % BDP-a (op. za 0,1 p.b. više u odnosu na prognozu Komisije). Članovi Misije predviđaju da bi se postupnom konsolidacijom, predviđenom u Programu konvergencije hrvatskih vlasti, manjak mogao naposljetku pretvoriti u blagi višak i javni dug smanjiti na približno 65 % BDP-a do 2022. S obzirom na relativno dobre izglede za rast u kratkoročnom razdoblju, bilo bi poželjno, zbog negativnih rizika, težiti bržem smanjenju i dalje visokog javnog duga u narednom razdoblju i to provedbom dodatnih mjera kojima bi se osiguralo da se javni dug do 2022. smanji ispod razine od 60 % BDP-a,što bi pridonijelo smanjenju ranjivosti i troškova financiranja države. Na strani prihoda, MMF smatra da bi se uvođenjem suvremenog i pravednijeg poreza na imovinu stvorili dodatni prihodi kojima bi se moglo kompenzirati daljnje smanjenje opterećenja porezom na dohodak, parafiskalnih nameta, pa i PDV-a, pri čemu je važno da svako smanjenje poreznih stopa ima neutralan učinak na prihode. Na strani rashoda, MMF potiče hrvatske vlasti na nadogradnju i provedbu mjera sadržanih u Programu konvergencije i Nacionalnom programu reformi. Ograničavanje rasta već ionako visoke mase plaća zahtijeva provedbu reforme državne uprave, kojom bi se postupno smanjio velik broj zaposlenih u javnom sektoru i omogućilo nagrađivanje prema učinku te time pridonijelo poboljšanju pružanja

javnih usluga. Isto tako, kako bi se postigla održivost zdravstvenog sektora nužno je prestati akumulirati nove i smanjiti prijašnje dospjele neplaćene obveze. Nadalje, treba povećati doprinose za dopunsko osiguranje i poboljšati prikupljanje istih ukidanjem izuzeća. Osim toga, učinkovitost zdravstvenog sektora treba unaprijediti smanjenjem velikog broja specijaliziranih centara i centralizacijom nabave, a treba i razmotriti vraćanje Zavoda za zdravstveno osiguranje u okvire Državne riznice da bi se postigla bolja kontrola nad dospjelim neplaćenim obvezama. Mirovinski sustav također je na neodrživoj putanji pa je nužno provesti ključne reforme da bi se riješile stalno prisutne neravnoteže. Bilo bi posebno važno uvesti planirana postupna povećanja dobi za umirovljenje i smanjiti izdašne poticaje za prijevremeno umirovljenje. Nadalje, socijalna davanja treba bolje usmjeravati i racionalizirati da bi se smanjilo destimuliranje rada i ujedno zaštitile ranjive skupine. U domeni monetarnog i bankarskog sektora, Misija MMF-a smatra da je Hrvatska narodna banka (HNB) primjereno održavala niske kamatne stope i nastavila osiguravati obilnu likvidnost te se potiče da nastavi provoditi akomodativnu monetarnu politiku u granicama u kojim neće doći u pitanje održavanje stabilnosti tečaja i financijske stabilnosti. Također, bilo bi važno iskoristiti snažnu platnobilančnu poziciju kako bi se dodatno ojačale međunarodne pričuve. Bankovni sustav i dalje je u prosjeku dobro kapitaliziran, profitabilan i likvidan, kvaliteta kreditnog portfelja općenito se poboljšala, a bonitetna ograničenja izloženosti doprinijela su ograničavanju utjecaja krize Agrokora. Na temelju podataka o transakcijama smatra se da je proces razduživanja završen te se polako povećava bankovno kreditiranje. Iz MMF-a su se osvrnuli i na pokretanje javne rasprave o prednostima i nedostacima uvođenja eura budući da je monetarna politika blisko povezana s europodručjem, tečajna kretanja su usko vezana uz euro i prisutna je visoka razina euroizacije. Međutim, kako bi se što je moguće više povećale koristi i smanjili rizici od priključivanja valutnoj uniji, Misija smatra da je ključno povećati dinamiku i otpornost gospodarstva ubrzanjem strukturnih reformi te nužno provesti već spomenuto brzo smanjenje javnog duga.

Trenutačni uzlet trebalo bi prema MMF-u iskoristiti za daljnju provedbu strukturnih reformi, koje se provode sporo, što je najveća prepreka poboljšanju konkurentnosti i povećanju razine dohotka Hrvatske. Kako bi se potaknula ulaganja (uključujući inozemna izravna ulaganja), potencijalni rast i stvaranje radnih mjesta, nužno je smanjiti administrativno opterećenje poslovanja, povećati fleksibilnost tržišta rada, povećati učinkovitost javnog sektora te unaprijediti vlasnička prava i sudske postupke. Smatraju i da bi prodaja disperzirane i nedovoljno iskorištene državne imovine pridonijela


poboljšanju iskorištenosti resursa u gospodarstvu, budući da su poduzeća u državnom vlasništvu brojna i prisutna su u gotovo svim sektorima te slabo učinkovita. Osim toga, moderniziranje zemljišnih knjiga i katastra uvelike bi pridonijelo unapređenju vlasničkih prava i time omogućilo bolje iskorištenje imovine, a daljnja poboljšanja sudskih postupaka (uključujući digitalizaciju) pomogla bi ubrzanju pravnog procesa i smanjila troškove za poduzeća i građane.

Zaključak

Republika Hrvatska uspješno je dohvatila smjer konvergencije svojih gospodarskih pokazatelja s gospodarskim pokazateljima EU-a te povećala usklađenost gospodarskih ciklusa i udio razmjene roba i usluga na zajedničkom tržištu EU-a. Međutim, postoje određene razlike u intenzitetu konvergencije pokazatelja u usporedbi sa sličnim novijim državama članicama EU-a. U svakom slučaju, snažan gospodarski rast EU-a i europodručja u velikoj je mjeri utjecao na uspješnost gospodarskog rasta naše države što je vidljivo u makroekonomskim pokazateljima. Iako prema vrijednostima većine tih pokazatelja Republika Hrvatska prilično dobro stoji, ne treba zaboraviti da zbog sve veće povezanosti poslovnih ciklusa s EU-om postoji i rizik da u Hrvatskoj dođe do određenih pogoršanja u slučaju da se pogorša gospodarska situacija u EUu. Zbog toga je nužno da se u “dobra vremena” provedu nužne reforme zdravstvenog i mirovinskog sektora, tržišta rada te ostale strukturne reforme (u kombinaciji s ubrzanim smanjenjem razine javnog duga) kako bi naše gospodarstvo bilo što manje ranjivo i što konkurentnije. Isto mišljenje u svojim dokumentima iskazuju i Europska komisija i Međunarodni monetarni fond. Nužne reforme koje treba poduzeti zapisane su u godišnjem Nacionalnom planu reformi, višegodišnjem Planu konvergencije te Specifičnim preporukama državama članicama koje Vijeće EU-a objavljuje krajem svakog ciklusa Europskog semestra (od kojih se neke od njih ponavljaju u Preporukama već više godina). Možemo reći da je hrvatska javnost u solidnoj mjeri upoznata s potrebama provođenja reformi (poglavito zdravstvenog i mirovinskog sustava), a nadamo se da će se u bliskoj budućnosti započeti i s ozbiljnom realizacijom tih reformi.

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

19


UDK: 338 20

mr. sc. Ivana Maletić*

Početak ciklusa europskog semestra 2018.

Europska komisija je 22. studenog 2017. održala tiskovnu konferenciju1 povodom objave Jesenskog paketa europskog semestra 2018., čime je formalno otvoren i novi ciklus tog mehanizma za koordinaciju ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika. Europski semestar 2018. započinje u uvjetima snažne gospodarske aktivnosti u europodručju i EU-u, rekordno visokih razina zaposlenosti i smanjenja stopa nezaposlenosti na razine prije krize. Budući da sve države članice pridonose tom snažnom rastu, sada je prioritet osigurati da taj rast potraje i bude od koristi svim članovima našeg društva. Uz odgovorne fiskalne politike provedba strukturnih reformi trebala bi biti usredotočena na stvaranje uvjeta u kojima bi se potakla daljnja ulaganja i povećao rast realnih plaća kako bi se podržala domaća potražnja. Tom prilikom predstavljen je i tzv. Jesenski paket europskog semestra, odnosno set dokumenata iz domene ekonomske politike, koji se temelji na Komisijinoj Jesenskoj ekonomskoj prognozi 2017., na prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije 2017. iz rujna te odredbama nedavno proglašenog Europskog stupa socijalnih prava na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu (od 17. studenog 2017.). Jesenski paket sastoji se od Godišnjeg pregleda rasta za 2018., Izvješća o mehanizmu upozoravanja za

2018., Nacrta Zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2018., Prijedloga za izmjenu smjernica za zapošljavanje, Preporuke za ekonomsku politiku europodručja te Komunikacije o nacrtima proračunskih planova u europodručju. U nastavku slijedi kratak osvrt na Godišnji pregled rasta i Izvješće o mehanizmu upozoravanja.

Godišnji pregled rasta za 2018.

Godišnji pregled rasta za 2018.2 sadržava pregled najvažnijih ekonomskih i socijalnih prioriteta na koje se Europska unija i njezine države članice u idućim mjesecima moraju usredotočiti, na temelju prethodnih preporuka i s obzirom na različit položaj država članica u aktualnom gospodarskom ciklusu te različite pretkrizne razine BDP-a i zaposlenosti. Države članice pozivaju se na poticanje ulaganja kako bi se podržao uzlet gospodarstva te povećala produktivnost i dugoročni rast. Komisija preporučuje daljnju provedbu strukturnih reformi koje su potrebne za stabilnije, uključivije, produktivnije i otpornije europsko gospodarstvo, pri čemu stavlja na raspolaganje državama članicama i uslugu korištenja Programa podrške strukturnim reformama

________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. 1 priopćenje s tiskovne konferencije na hrvatskom jeziku dostupno je na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-4681_hr.htm 2 dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-comm-690_en_0.pdf


(The Structural Reform Support Programme - SRSP), koji raspolaže proračunom od 142,8 mil. EUR za razdoblje 2017. – 2020., a koji je raspoloživ svim državama članicama i ne zahtijeva od njih nacionalno sufinanciranje aktivnosti. Fiskalnim se politikama mora uspostaviti prava ravnoteža između osiguravanja održivosti javnih financija i potpore gospodarskom uzletu. Trenutno niski troškovi zaduživanja mogu potaknuti vlade država članica na provođenje kvalitetnih investicijskih programa, a prioritet bi i dalje trebao biti smanjenje visokih razina državnog duga i ponovna uspostava fiskalnih rezervi. Pritom bi moglo pomoći uklanjanje nedostataka u poreznim zakonima, poboljšanje kvalitete sastava javnih financija i bolje usmjeravanje potrošnje. Socijalna pravednost i dalje je zajednički prioritet te će se ubuduće prava Europskog stupa socijalnih prava obuhvatiti europskim semestrom. Naglašava se i važnost završetka uspostave Europe kao Ekonomske i monetarne unije, o čemu će Komisija tijekom prosinca predložiti odgovarajući paket novih mjera u svrhu ostvarenja tog cilja.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2018.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja (IMU)3 sastavni je instrument europskog semestra kojim se želi spriječiti ili riješiti neravnoteže koje otežavaju normalno funkcioniranje gospodarstava država članica, europodručja ili EU-a u cjelini te potaknuti prave političke odgovore (tzv. postupak zbog makroekonomskih neravnoteža – PMN). U IMU-u se utvrđuju države članice za koje Komisija treba provesti daljnja detaljna preispitivanja kako bi ocijenila postoje li u njima neravnoteže. Ono se temelji na ekonomskom tumačenju tablice dogovorenih vrijednosti pokazatelja. Tijekom 2018. Postupak detaljnog preispitivanja (tzv. IDR) obuhvatit će 12 država članica za koje su analizom koja proizlazi iz čitanja navedene tablice utvrđene neravnoteže, a to su one iste članice u kojima su u prethodnom ciklusu izvješća o detaljnom preispitivanju također utvrđene neravnoteže (Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska). Od tih dvanaest država članica, dvije se trenutno nalaze u Postupku prekomjernog deficita (Francuska i Španjolska). Komisija će svoje zaključke detaljnog preispitivanja predstaviti u okviru godišnjih izvješća po državama članicama u veljači 2018. U ovogodišnjem IMU-u preispituje se napredak u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža u kontekstu gospodarskog rasta koji je snažniji od očekivanog i koji je u određenoj mjeri pridonio ublažavanju neravnoteža. Usporedimo li broj prisutnih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj i deset novijih članica EU-a u 2016., vidljivo je da su u Mađarskoj i Latviji neravnoteže zabilježene kod četiri različita pokazatelja tzv. MIP Scoreboard-a, no odstupanja od vrijednosti referentnih veličina nisu bila značajna ________________________________ 3 IMU za 2018. dostupan je na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/economy-finance/com-2017-771-en.pdf

21


i imaju dobre projekcije gospodarskih pokazatelja za razdoblje 2017. – 2019., tako da te države nisu uključene u Postupak dubinskog ispitivanja (Tablica 1). Hrvatska, Litva i Slovačka predstavljaju skupine od tri države koje su zabilježile neravnotežne vrijednosti kod tri različita pokazatelja.

Međutim, kod Hrvatske su najveća odstupanja od referentnih vrijednosti u usporedbi sa svih deset promatranih država (kod pokazatelja neto stanja međunarodnih ulaganja, duga opće države i trogodišnje prosječne stope nezaposlenosti), stoga je jedino Hrvatska uključena u Postupak dubinskog preispitivanja. U četiri države članice (Bugarska, Estonija, Rumunjska i Slovenija) zabilježene su neravnoteže kod dva različita pokazatelja,

ali su zbog veličine odstupanja (i još nekih drugih čimbenika) Bugarska i Slovenija izabrane u skupinu država nad kojima će se provesti Postupak detaljnog preispitivanja. Po jedan pokazatelj neravnoteže zabilježen je u Češkoj (godišnja promjena cijena nekretnina) i Poljskoj (neto stanje međunarodnih ulaganja), no kako su odstupanja od referentnih granica i drugi potencijalni rizici relativno niski, spomenute države nisu uključene u Postupak detaljnog preispitivanja. Zanimljivo je uočiti da su u deset od jedanaest promatranih država zabilježene potencijalne neravnoteže kod pokazatelja neto stanja međunarodnih ulaganja što ukazuje na problematiku neto odljeva kapitala iz novijih članica EU-a (osim Češke) i Hrvatske.

Tablica 1: Vrijednosti pokazatelja makroekonomskih neravnoteža za Hrvatsku i deset novijih članica EU-a za 2016.

Vanjske neravnoteže i konkurentnost

Područje

Makroekonomski pokazatelj 3-godišnji prosjek salda tekućeg računa platne bilance u % od BDP-a Neto stanje međunarodnih ulaganja u % od BDP-a

3-godišnja postotna stopa promjene realnog efektivnog tečaja

5-godišnja postotna stopa promjene udjela na izvoznim tržištima

3-godišnja postotna stopa promjene nominalnih jediničnih troškova rada

Unutarnje neravnoteže

22

godišnja postotna promjena deflacioniranih cijena nekretnina

konsolidirani kreditni tijekovi privatnog sektora u % od BDP-a

konsolidirani dug privatnog sektora u % od BDP-a

Prihvatljive referentne granice

HR

BG

CZ

EST

LAT

LIT

MAĐ

PO

RU

SK

SLO

-4% / 6%

2,9

1,8

0,5

1,4

-0,3

-0,3

3,6

-1,0

-1,3

-0,7

5,1

-35%

-70,1 -47,0 -24,6 -37,1 -58,9 -43,2 -65,0 -60,7 -49,9 -62,4 -36,9

+/- 5% & +/- 11%

0,1

-4,7

-3,7

4,5

4,9

5,4

-5,0

-5,0

-2,5

-1,6

-0,5

-6%

8,1

8,2

2,9

-0,7

9,3

5,4

-0,4

18,1

23,6

7,3

4,0

9% & 12%

-5,9

9,5

2,9

13,4

16,5

14,7

3,3

2,1

6,0

3,5

0,7

6%

2,1

7,1

6,7

3,8

7,4

4,5

13,6

2,5

6,5

7,0

3,6

14%

-0,1

4,0

4,4

5,9

0,3

4,3

-3,6

4,7

0,6

9,2

-0,8

133%

106,1

104,9

68,7

115,4

88,3

56,2

77,0

81,6

55,8

94,7

80,5


Pokazatelji zaposlenosti

Unutarnje neravnoteže

Područje

Makroekonomski pokazatelj konsolidirani dug sektora opće države u % od BDP-a 3-godišnji prosjek stope nezaposlenosti

godišnja postotna promjena ukupnih obveza financijskog sektora, nekonsolidirano

3-godišnja promjena stope aktivnosti u p.b. - (stanovništvo u dobi 15 - 64 godine) 3-godišnja promjena stope dugotrajne nezaposlednosti u p.b. (aktivno stanovništvo u dobi 15 - 74 godine)

3-godišnja promjena stope nezaposlenosti mladih u p.b. (aktivno stanovništvo u dobi 15-24 godine)

Prihvatljive referentne granice

HR

BG

CZ

EST

LAT

LIT

MAĐ

PO

RU

SK

SLO

60%

82,9

29,0

36,8

9,4

40,6

40,1

73,9

54,1

37,6

51,8

78,5

10%

15,6

9,4

5,1

6,8

10,1

9,2

6,5

7,6

6,5

11,5

8,9

16.5%

2,5

11,1

14,5

7,2

5,8

16,3

19,5

8,9

7,6

8,5

3,2

-0,2 p.b.

1,9

0,3

2,1

2,4

2,3

3,1

5,4

1,8

0,7

2,0

1,1

0,5 p.b

-4,4

-2,9

-1,3

-1,7

-1,7

-2,1

-2,5

-2,2

-0,2

-4,2

-0,9

2 p.b.

-18,1 -11,2

-8,4

-5,3

-5,9

-7,4

-13,7

-9,6

-3,1

-11,5

-6,4

Broj pokazatelja koji ukazuju na postojanje potencijalnih neravnoteža

3

2

1

2

4

3

4

1

2

3

2

Napomena: plava polja u tablici označavaju da se vrijednost pokazatelja nalazi izvan referentnih veličina, tj. ukazuju na postojanje potencijalnih neravnoteža Izvor: European Commission, 2017., “MIP Scoreboard 2016”, dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/ documents/16624/0/2018_AMR.pdf, pregledano 23.11.2017.

23


UDK: 338 24

Ivana Petričko, mag. oec.*

Izvješće o lakoći poslovanja 2018.

Svjetska banka je objavila novo Izvješće o lakoći poslovanja 2018.1 prema kojem Hrvatsku svrstava na 51. mjesto među 190 država svijeta s pripadajućih 71,70 DTF. Ovim rezultatom, Hrvatska je pala za osam mjesta u odnosu na prošlogodišnje rangiranje. Izvješće procjenjuje kvalitetu regulatornog okvira i propisa koji olakšavaju ili otežavaju poslovanje u pojedinoj državi. Ovo Izvješće pokrenuto je 2002. i bavi se malim i srednjim poduzećima (MSP) te mjeri propise koji se primjenjuju za MSP tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća. Bodovanje se temelji na principu udaljenosti od najboljih u pojedinoj kategoriji, pri čemu najbolji imaju 100 DTF bodova, a oni s najslabijim rezultatom na određenom području nula bodova.

U najnovijem, 15. izdanju Izvješća o lakoći poslovanja, Svjetska banka navodi da je ukupno 119 gospodarstava širom svijeta provelo 264 reforme kako bi otvorili nova radna mjesta, privukli ulagače i postali konkurentniji. U prošlogodišnjem izvješću naglasak je bio na olakšanom osnivanju malih i srednjih poduzeća i njihovom lakšem poslovanju.

Najviše je reformi provedeno u državama u razvoju, ukupno 206, odnosno 78 posto. Iz Svjetske banke napominju da je veliki broj reformi bio fokusiran na bolji pristup kreditima i osnivanju novih poduzeća, a slijedi stvaranje uvjeta za prekograničnu trgovinu s ukupno provedene 33 reforme.

Shema 1. Područja poslovanja koja se istražuju Izvješćem o lakoći poslovanja

pokretanje poslovanja

ishođenje građevinskih dozvola

zaštita ulagača

plaćanje poreza

Izvor: obrada autorice

10 područja

opskrba električnom energijom prekogranično trgovanje

uknjižba vlasništva

dobivanje kredita

rješavanje trgovinskih sporova

rješavanje insolventnosti

__________________________________________ * Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 Dostupno na: http://www.doingbusiness.org/~/media/WBG/DoingBusiness/Documents/Annual-Reports/English/DB2018-Full-Report.pdf


Izvješće o lakoći poslovanja istražuje 10 područja kojima se analizira stupanj otvorenosti država prema poduzetnicima. Izvješće analizira vrijeme i troškove pokretanja poslovanja, ishođenje građevinske dozvole, opskrbu električnom energijom, uknjižbu vlasništva, dobivanje kredita, zaštitu ulagača, plaćanje poreza, prekogranično trgovanje, rješavanje trgovinskih sporova i rješavanje insolventnosti. Svaki od navedenih faktora detaljno se analizira prema nizu pokazatelja (više u nastavku) i stavlja u komparaciju s najboljima. (Tablica 1.)

Hrvatska je i dalje (od samih početaka ocjenjivanja) u usporedbi s novijim državama članicama na najlošijoj poziciji s tim da se razlike smanjuju. Uz kvalitetne reforme, mogla bi već sljedeće godine prestići prvih par država koje su joj prema rangu blizu. U prošlogodišnjem izvješću Hrvatska je zauzela 43. mjesto, s pripadajućih 72,99 DTF bodova, na ljestvici također 190 država svijeta.

Novi Zeland potvrdio je vodeću poziciju na ovogodišnjoj rang listi država s povoljnim poslovnim okruženjem s 86,55 DTF bodova. Na drugom je mjestu Singapur, na trećem Danska, a Južna Koreja na četvrtom, što znači da rang četiri najbolje plasirane države ostaje nepromijenjen. Hong Kong je pao za jednu poziciju, na 5. mjesto ovogodišnje ljestvice, na šestom je sada SAD, Velika Britanija zadržala je 7. poziciju na ljestvici, dok je Norveška nazadovala za dva mjesta, na 8. mjesto. Među najvećim trgovinskim partnerima Njemačka je zauzela 20. mjesto, Slovenija 37., a Italija 46. mjesto. (Tablica 2.)

Hrvatska u ovogodišnjem izvješću bilježi poboljšanje pozicije u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola te je na 126. mjestu, nasuprot prošlogodišnjem 128. mjestu. I u kategoriji uknjižbe imovine zauzela je u ovogodišnjem izvješću 59. mjesto, dok je prošle godine bila na 62. mjestu. Među ostalim je kategorijama najveći pad na rang listi SB-a Hrvatska zabilježila u kategoriji plaćanja poreza, spustivši se na 95. mjesto, s prošlogodišnjeg 49. mjesta. Izrazitiji pad zabilježen je i u kategoriji izvršenja ugovora, na 23. mjesto, dok je u prošlogodišnjem izvješću bila na 7. mjestu. U kategoriji rješavanja insolventnosti također je nazadovala na ljestvici, zauzevši 60. mjesto, što je šest mjesta slabije nego u prošlogodišnjem izvješću. Pogoršanje plasmana zabilježeno je i u kategoriji dostupnosti električne energije, gdje je Hrvatska zauzela 75. mjesto, nasuprot 68. mjestu u izvješću iz prošle godine.

Blago je nazadovala u kategoriji dostupnosti kredita, spustivši se na 77. mjesto, te u kategoriji zaštite prava manjinskih dioničara, što je iskazano u padu na 29. mjesto. Bolji je plasman Hrvatska ostvarila u kategoriji pokretanja poslovanja, zauzevši 87. mjesto, u usporedbi s 95. mjestom iz prošlogodišnjeg izvješća. U kategoriji prekogranične trgovine, kao i prošle godine, bilježi maksimalnih 100 bodova, što znači da je u rangu najuspješnijih.

Tablica 1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema Izvješću o lakoći poslovanja u razdoblju od 2008. do 2018. Rang 1

3

2

4

5

6

7

8

10 9

11

Država Estonija

Litva

Latvija

Poljska

Češka

Slovenija

Slovačka

Rumunjska

Mađarska

Bugarska

Hrvatska

2008. n/178

2009. n/181

2010. n/183

2011. n/183

2012. n/183

2013. n/185

2014. n/189

2015. n/189

2016. n/189

2017. n/190

2018. n/190

17

22

24

18

24

21

22

17

11

12

12

26

22

74

56

55

32

48

45

46

97

25

30

72

66

58

35

45

41

42

110

26

27

72

74

53

42

55

47

44

103

25

31

59

70

37

43

65

46

57

79

27

21

62

64

37

48

72

51

59

80

27

25

55

65

35

46

72

54

66

84

17

24

45

75

33

49

73

54

58

89

Izvor: obrada autorice temeljem podataka iz Izvješća o lakoći poslovanja 2008.-2018.

24

23

32

44

51

37

48

54

38

65

21

17

25

26

30

30

35

40

37

39

21

14

24

27

30

33

36

41

39

43

16

19

27

30

37

39

45

48

50

51

25


26

Tablica 2. Napredak ili pogoršanje 2018. u odnosu na prethodnu godinu (rezultati za Hrvatsku) Područje Ukupna ocjena

Pokretanje poslovanja

DB 2018 pozicija

DB 2017 pozicija

Promjena

DB 2018 DTF bodovi

DB 2017 DTF bodovi

51

43

 -8  8

86,39

 2

71,70

63,00

72,99

68

-7

76,26

3

71,44

75

-2

55,00

-2

68,33

49

-46

70,90

87

95

Izdavanje građevinskih dozvola

126

128

Uknjižba vlasništva

59

62

Dostupnost električne energije Dobivanje kredita

Zaštita manjinskih ulagača Plaćanje poreza

Prekogranično trgovanje Izvršenje ugovora

Rješavanje insolventnosti

75

77

29

95 1

23

60

27 1

7

54

Nema promjena

70,60

-6

55,11

Područje Pokretanje poslovanja istražuje minimalni temeljni kapital potreban za osnivanje poduzeća, broj procedura te vrijeme i troškove potrebne za osnivanje i formalno funkcioniranje poduzeća u najvećem poslovnom gradu u državi.

Kako bi se mogli usporediti podaci iz 190 gospodarstava, Izvješće o lakoći poslovanja kao mjerilo koristi poduzeća koja su u 100%-tnom domaćem vlasništvu, imaju početni kapital ekvivalentan 10 puta vrijednosti dohotka po glavi stanovnika, sudjeluju u temeljnim industrijskim ili komercijalnim aktivnostima te u roku od jednog mjeseca nakon početka osnivanja poduzeća imaju između 10 i 50 zaposlenika, od kojih su svi domaći državljani.

Ovaj pokazatelj razmatra dvije vrste društava s ograničenom odgovornošću koji su identični u svim aspektima, osim što jedan segment promatra poduzeće u vlasništvu pet udanih žena, a drugi pet oženjenih muškaraca.

Pokazatelj Broj procedura – muškarci

Vrijeme u danima – muškarci Troškovi – muškarci (% dohotka po glavi stn)

Broj procedura – žene

Vrijeme u danima – žene

Troškovi – žene (% dohotka po glavi stn)

Minimalni temeljni kapital potreban za osnivanje poduzeća (% dohotka po glavi stn)

-0,41  0,01

76,25

 1,67

69,77

Nema promjena

55,00

 1,66

66,67

-10,84

100,00 75,87

55,62

Izvor: obrada autorice temeljem podataka iz Izvješća o lakoći poslovanja 2017. i 2018.

Pokretanje poslovanja

 0,83

63,41

100,00

-16

-1,29

85,56

81,74

Hrvatska

Promjena

Nema promjena -5,27

-0,51

Najuspješnije gospodarstvo 8

1 (Novi Zeland)

7,0

0,5 (Novi Zeland)

8

1 (Novi Zeland)

7,2

0,0 (Ujedinjeno Kraljevstvo)

7,0

0,5 (Novi Zeland)

12,5

0,0 (113 država)

7,2

0,0 (Ujedinjeno Kraljevstvo)


Izdavanje građevinskih dozvola

Uknjižba vlasništva

Područje Izdavanje građevinskih dozvola istražuje procedure, vrijeme i troškove izgradnje skladišta, uključujući pribavljanje potrebnih licenci i dozvola, podnošenje svih potrebnih dokumenata, provedbu provjera te dobivanje pristupa komunalnim uslugama. Uz to, ovaj pokazatelj mjeri kontrolni indeks kvalitete izgradnje procjenom kvalitete građevinskih propisa, mehanizama kontrole kvalitete i sigurnosti, sustava odgovornosti i osiguranja te zahtjeva za profesionalnim licencama. Posljednji krug prikupljanja podataka dovršen je u lipnju 2017.

Ovo područje analizira procedure, vrijeme i troškove uknjižbe vlasništva, uz pretpostavku da je riječ o poduzetniku koji želi kupiti zemljište i građevinu koji su već uknjiženi i gdje nema spora o vlasništvu. Uz to, u ovom se području također mjeri kvaliteta sustava upravljanja zemljištem. Indeks kvalitete upravljanja zemljištem ima pet mjerila: pouzdanost infrastrukture, transparentnost informacija, geografska pokrivenost, rješavanje zemljišnih sporova te ujednačen pristup vlasničkim pravima. Posljednji krug prikupljanja podataka za ovogodišnje izvješće dovršen je u lipnju 2017.

Pokazatelj

Broj procedura

Hrvatska

Najuspješnije gospodarstvo

18

7 (Danska)

Vrijeme (u danima)

126 9,4

0,10 (5 država)

Kontrolni indeks kvalitete izgradnje (0-15)

12,0

15,0 (3 države)

Trošak (% vrijednosti skladišta)

27,5 (Koreja)

Pokazatelj

Hrvatska

Broj procedura

5

1 (4 države)

4,0

0,0 (5 država)

22,5

29,0 (Singapur)

Vrijeme (u danima)

Troškovi (% vrijednosti posjeda)

Indeks kvalitete upravljanja zemljištem (0-30)

Najuspješnije gospodarstvo

62

1 (3 države)

Opskrba električnom energijom

Dobivanje kredita

U ovom se području mjere procedure, vrijeme i troškovi potrebni kako bi poduzeće dobilo trajan priključak za opskrbu električnom energijom za novoizgrađeno skladište. Uz to, transparentnost tarifnog modela prikazuje pouzdanost opskrbe električnom energijom, transparentnost tarife i cijenu električne energije. Posljednji krug prikupljanja podataka dovršen je u lipnju 2017.

U ovom se području mjere zakonska prava zajmoprimaca i zajmodavaca kroz dva skupa pokazatelja. Prvi skup pokazatelja mjeri stabilnost zakonskog okvira koji olakšava ili otežava kreditiranje, dok drugi skup mjeri pokrivenost, opseg i dostupnost kreditnih informacija od strane pružatelja kreditnog izvješćivanja poput kreditnih ureda ili kreditnih registara.

Pokazatelj

Broj procedura Vrijeme (u danima)

Troškovi (% dohotka po glavi stanovnika) Pouzdanost opskrbe i transparentnost tarifnog modela (0-8)

Hrvatska

Najuspješnije gospodarstvo

5

65 298,5 5,0

2 (SAD)

10 (Ujedinjeni Arapski Emirati) 0,0 (Japan)

8,0 (28 država)

Pokazatelj

Hrvatska

Najuspješnije gospodarstvo

Jačina indeksa zakonskih prava (0-12)

5,0

12,0 (4 države)

6,0

8,0 (34 države)

Pokrivenost kreditnog registra (% odraslih osoba)

0,0 100,0 (3 države)

Jačina indeksa kreditnog izvještavanja (0-8)

Pokrivenost kreditnog ureda (% odraslih osoba)

100,0

100,0 (23 države)

27


28

Zaštita manjinskih ulagača

Prekogranično trgovanje

Ovo područje mjeri snagu zaštite manjinskih ulagača od zlouporabe imovine poduzeća od strane direktora za njihovu osobnu korist, kao i prava dioničara, mjere zaštite upravljanja poduzećima te korporativnu transparentnost kojom se smanjuje rizik od zlouporabe. Posljednji krug prikupljanja podataka za ovogodišnje izvješće dovršen je u lipnju 2017.

Izvješće o lakoći poslovanja bilježi vrijeme i troškove vezane uz logističke procese izvoza i uvoza dobara. Ono mjeri vrijeme i troškove (isključujući tarife) vezane uz tri skupine – udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom, poštivanje postupka graničnih kontrola te domaći prijevoz – u okviru ukupnog procesa izvoza ili uvoza dobara. Posljednji krug prikupljanja podataka za ovogodišnje izvješće dovršen je u lipnju 2017.

Pokazatelj

Hrvatska

Indeks sukoba interesa (0-10)

Najuspješnije gospodarstvo

5,7

Indeks upravljanja dionicima (0-10)

8,0

9,3 (Novi Zeland)

9,0 (Kazahstan)

Plaćanje poreza

Pokazatelj

Područje Plaćanje poreza analizira iznos poreza i obveznih doprinosa koje poduzeće srednje veličine mora platiti u tekućoj godini. Osim toga, mjeri se i administrativno opterećenje pri plaćanju poreza i doprinosa. Posljednji krug prikupljanja podataka za ovogodišnje izvješće dovršen je 30. lipnja 2017. te pokriva kalendarsku godinu 2016. (1. siječnja 2016. - 31. prosinca 2016.) i stoga učinci porezne reforme, koja je stupila na snagu od 1. siječnja 2017., nisu obuhvaćeni ovogodišnjim izvješćem i upravo zato je na tom području zabilježen najveći pad. Prošle godine opseg prikupljanja podataka je proširen kako bi se bolje razumjelo ukupno porezno opterećenje u promatranom gospodarstvu. Upitnik je proširen i uključuje dodatna pitanja o povratu PDV-a i poreznoj reviziji. Podaci pokazuju u kojim područjima procesi funkcioniraju učinkovito i što izaziva razlike u području poreza između država. Pokazatelj

Plaćanja (broj u godini dana)

Vrijeme (sati godišnje)

Ukupna stopa poreza i doprinosa (% od dobiti) Indeks povrata poreza i porezne revizije (0-100)

Uzevši u obzir važnost digitalizacije trgovine, u Izvješću o lakoći poslovanja za 2018., upitnik Prekogranično trgovanje uključivao je istraživačka pitanja o dostupnosti i stanju provedbe sustava Elektroničke razmjene podataka (EDI) i Jedinstvenog šaltera (SW). S tim informacijama, izvješće o lakoći poslovanja izgradilo je opsežan skup podataka o usvajanju i razini usavršenosti elektroničkih platformi u 190 gospodarstava.

Hrvatska

Najuspješnije gospodarstvo

35

3 (Hong Kong)

206

55 (Luksemburg)

61,2

99,4 (Estonija)

20,6 18,5 (32 države)

Hrvatska

Najuspješnije gospodarstvo

Vrijeme potrebno za izvoz: Poštivanje postupka graničnih kontrola (sati)

0

0 (17 država)

Troškovi izvoza (USD)

Vrijeme potrebno za izvoz: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (sati)

0 1

0 (19 država)

Vrijeme potrebno za izvoz: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (USD)

0

0 (19 država)

0

0 (21 država)

Vrijeme potrebno za uvoz: Poštivanje postupka graničnih kontrola (USD)

0

0 (27 država)

Vrijeme potrebno za uvoz: Poštivanje postupka graničnih kontrola (sati)

1 (25 država)


Pokazatelj

Hrvatska

Vrijeme potrebno za uvoz: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (sati)

Najuspješnije gospodarstvo 1

1 (30 država)

0

Troškovi uvoza: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (USD)

0 (30 država)

Rješavanje trgovinskih sporova Pokazatelj Rješavanje trgovinskih sporova mjeri vrijeme i troškove rješavanja trgovinskih sporova preko lokalnih prvostupanjskih sudova i kvalitetu indeksa sudskih postupaka, te procjenjuje je li svako gospodarstvo usvojilo niz dobrih praksi kojima se promiču kvaliteta i učinkovitost pravosudnog sustava. Posljednji krug prikupljanja podataka dovršen je u lipnju 2017. Pokazatelj

Hrvatska

Broj dana

650

Troškovi (% vrijednosti potraživanja)

Kvaliteta indeksa sudskih postupaka (0-18)

Najuspješnije gospodarstvo

15,2

164 (Singapur)

9,0 (Island)

13,0 15,5 (Australija)

Rješavanje insolventnosti Izvješće o lakoći poslovanja proučava vrijeme, troškove i ishode stečajnih postupaka. Kako bi se utvrdila trenutačna vrijednost iznosa koje su kreditori povratili, Izvješće o lakoći poslovanja koristi kamatne stope iz Međunarodnog monetarnog fonda, dopunjene podacima iz središnjih banaka. Pokazatelj

Stopa povrata (centi po dolaru)

Vrijeme (godine) Troškovi (% imovine)

Hrvatska

Najuspješnije gospodarstvo

32,7

93,1 (Norveška)

14,5

1,0 (Norveška)

3,1

0,4 (Irska)

Pokazatelj Ishod (0 kao prodaja u dijelovima i 1 kao trajno poslovanje)

Jačina indeksa stečajnog okvira (0-16)

Hrvatska

Najuspješnije gospodarstvo 0

-

12,0

15,0 (6 država)

Ovogodišnje izvješće pokazuje da su potrebne brojne reforme koje bi omogućile brži razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a time i povećale potencijalnu stopu rasta gospodarstva. Ovim izvješćem daje se kvalitetan pregled prednosti i poteškoća s kojima se suočavaju domaći poduzetnici i inozemni investitori i prikazuje glavne prepreke daljnjem rastu investicija.

Ključni izazovi su regulatorna nestabilnost, visoka razina administrativnog opterećenja, niska razina transparentnosti i predvidljivosti u radu državne uprave te dugotrajni sudski postupci. Administrativno opterećenje u Republici Hrvatskoj veće je nego u većini država članica Europske unije. Hrvatska mora pojednostaviti postupke registracije u službama i tijelima te uvesti elektroničke postupke registracije i nakon osnivanja poduzeća, tako da se otkloni potreba za papirnatim tragovima. Poboljšanjem poslovne klime stvorit će se temelji za održivi razvoj privatnog sektora i stvaranje konkurentnog i diversificiranog gospodarstva. Osnovna preporuka Izvješća o lakoći poslovanja usmjerena je na stimulativnu zakonsku regulativu pri uspostavljanju prava vlasništva, smanjenju troškova rješavanja sporova, predvidivosti ekonomskih interakcija i provođenju ugovornih obaveza. Cilj je da zakonska regulativa bude kreirana kako bi bila efikasna, dostupna svima i jednostavna u implementaciji.

29


UDK: 332 30

Domagoj Badžim, mag.iur.*

Države Jugoistočne Europe u procesu pristupanja Europskoj uniji Uvod

Europska unija razvila je politiku postupne integracije država Jugoistočne Europe (JIE). Njen cilj je promicanje gospodarskog razvoja, stabilnosti i mira na tom području, kao i otvaranje puta za njihovu integraciju u EU sedmim valom proširenja. Taj proces postupne integracije započeo je 1999. postupkom stabilizacije i pridruživanja (eng. Stabilisation and Association process) koji predstavlja strateški okvir za približavanje Uniji, utemeljen na bilateralnim ugovornim odnosima, financijskoj pomoći, regionalnoj suradnji, političkom dijalogu kao i na trgovinskim odnosima. Postupak stabilizacije i pridruživanja predstavlja oslonac za jačanje kapaciteta država za usvajanjem europskih standarda i pravne stečevine EU-a čiji su načini provođenja i elementi procesa formulirani u Zagrebu 2000. i u Solunu 2003. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), državi potpisnici koja je obuhvaćena postupkom stabilizacije i pridruživanja daje se status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za pristup EU-u. Bitan element sporazuma je njegova usmjerenost prema regionalnoj suradnji kojom se država potpisnica obvezuje na potpisivanje bilateralnih ugovora s drugim državama

u postupku stabilizacije i pridruživanja i državama kandidatkinjama čiji je cilj poticanje država u regiji da surađuju na nizu područja, uključujući kazneni progon ratnih zločina, rješavanje graničnih pitanja, pitanja izbjeglica i borbe protiv organiziranog kriminala. Sâm Sporazum stupa na snagu kad ga ratificiraju sve stranke potpisnice.

Da bi države mogle steći status države kandidatkinje za članstvo u EU-u moraju dokazati poštivanje temeljnih vrijednosti navedenih u čl. 2 Ugovora o funkcioniranju EU-a1 točnije: poštivanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine prava, temeljnih sloboda uključujući prava pripadnika manjina te poštivanje pluralističkog društva, nediskriminacije, tolerancije, pravde, solidarnosti, kao i jednakosti žena i muškaraca. Uz gore navedeni sporazum, kao i obvezu na poštovanje temeljnih vrijednosti, države, da bi mogle postati članice Europske unije trebaju ispuniti Kopenhaške kriterije (eng. Copenhagen criteria) koje je u lipnju 1993. donijelo Europsko vijeće u Kopenhagenu, a koji predstavljaju nit vodilju i usmjeravaju državu na njenom putu u EU

__________________________________________ * Domagoj Badžim, mag.iur., stažist u uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 Ugovor o funkcioniranju Europske unije, čl.2. Dokument dostupan na poveznici: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ TXT/?uri=CELEX%3A12016ME%2FTXT


te kojima se želi dodatno istaknuti važnost elemenata funkcionalne demokracije. Kriteriji su podijeljeni u tri glavne skupine: 1) Politički (stabilnost demokratskih institucija, vladavina prava, zaštita ljudskih prava i prava nacionalnih manjina), 2) Gospodarski (funkcioniranje tržišnog gospodarstva i nošenje s konkurentskim pritiscima), 3) Pravni (usklađivanje vlastite pravne stečevine s pravom stečevinom EU-a, tzv. Aquis communautaire). Četvrti administrativni kriterij koji na putu u EU treba ispuniti naziva se još i Madridski jer je dodan na sastanku Europskog vijeća u Madridu 1995. (jačanje administrativnih kapaciteta u provođenju tj. usklađivanju pravne stečevine s onom EU-a). Država ispunjenjem Kopenhaških i Madridskog kriterija odnosno završetkom pregovora i zatvaranjem poglavlja stječe pravo potpisivanja Pristupnog ugovora te, nakon njegove ratifikacije u svim državama članicama, postaje članica EU-a. Navedeni kriteriji bit će opisani u nastavku teksta kroz službene dokumente Parlamenta, Vijeća i Komisije koji godišnjim izvješćima o napretku i Rezolucijama daju državama kandidatkinjama konkretne smjernice kako bi se približile zajednici europskih država. (Tablica 1.) Crna Gora je zahtjev za pristupanje EU-u podnijela 15. prosinca 2008. SSP je na snagu stupio 1. svibnja 2010. dok je status države kandidatkinje Vijeće Crnoj Gori dodijelilo 17. prosinca 2010. Komisija 12. listopada 2010. predlaže otvaranje pregovora o pristupanju koje Vijeće prihvaća 29. lipnja 2012. Do današnjeg dana otvoreno je 28 od 35 pregovaračkih poglavlja, a tri su privremeno zatvorena (znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura te vanjski odnosi). Posljednji u nizu, deveti sastanak Konferencije o pristupanju Crne Gore na ministarskoj razini održan je 20. lipnja 2017. na kojem su započeli pregovori o poglavlju 1 - slobodnom kretanju robe te poglavlju 22 - regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata.

Srbija je zahtjev za pristupanje EU-u podnijela 19. prosinca 2009., a Komisija 12. listopada 2011. predlaže da se Srbiji dodjeli status države kandidatkinje koje Vijeće dodjeljuje 1. ožujka 2012. nakon dogovora Beograda i Prištine o regionalnom predstavljanju Kosova čime Srbija postaje država kandidatkinja. SSP je na snagu stupio 1. rujna 2013., dok su pristupni pregovori otvoreni 21. siječnja 2014. Do današnjeg dana otvoreno je 10 od 35 pregovaračkih poglavlja, a dva su privremeno zatvorena (znanost i istraživanje te obrazovanje i kultura). Posljednji u nizu, šesti sastanak Konferencije o pristupanju Srbije na ministarskoj razini održan je 20. lipnja 2017. na kojem su započeli pregovori o poglavlju 7 - pravu intelektualnog vlasništva te poglavlju 29 - carinskoj uniji. Makedonija je zahtjev za pristupanje EU-u podnijela 26. veljače 2004., dakle prije svih država Jugoistočne Europe. SSP je na snagu stupio 1. travnja 2004., a 16. prosinca 2005. Vijeće Makedoniji dodjeljuje status države kandidatkinje. Do 2015. Europska komisija šest puta predlaže otvaranje pregovora o pristupanju. Prvog srpnja 2015. sklopljen je Sporazum iz Pržina koji je djelomično implementiran zahvaljujući dogovoru vodećih stranaka u Makedoniji i na temelju čega je ostvaren napredak u provođenju hitnih reformskih mjera.

Albanija je zahtjev za pristupanje EU-u podnijela 24. travnja 2009. SSP je na snagu stupio 1. travnja 2009. Albanija je morala postići neophodan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo prema mišljenju Komisije, a prijedlog dodjele statusa države kandidatkinje bio je uvjetovan reformom pravosuđa, borbe protiv korupcije kao i organiziranog kriminala te joj je 27. lipnja 2014. Europsko vijeće dodijelilo status države kandidatkinje. Posljednji u nizu, osmi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Albanije i EU-a održan je 8. rujna 2016. na

Tablica 1. Europski put država Jugoistočne Europe DRŽAVA Srbija Crna Gora Makedonija Albanija Bosna i Hercegovina

PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA ČLANSTVO

STUPANJE NA SNAGU SSP-a

DODJELA STATUSA KANIDATKINJE

BROJ OTVORENIH POGLAVLJA

BROJ ZATVORENIH POGLAVLJA

19.12.2009. 15.12.2009. 26.2.2004. 24.4.2009.

1.9.2013. 1.5.2010. 1.4.2004. 1.4.2009.

1.3.2012. 17.12.2010. 16.12.2005 27.6.2014.

10 28 / /

2 3 / /

Potencijalna kandidatkinja

/

/

Kosovo Izvor: Obrada autora

15.2.2016. /

1.6.2015.

1.4.2016.

Potencijalna kandidatkinja

/

/

31


32

kojem je zaključeno da država napreduje u pet ključnih prioriteta za otvaranje pristupnih pregovora. Najviše pozornosti usmjereno je na sveobuhvatnu reformu pravosuđa. Bosna i Hercegovina je zahtjev za pristup EU-u podnijela 15. veljače 2016. dok je SSP na snagu stupio 1. lipnja 2015., dakle osam mjeseci ranije. Usvajanjem reformskog plana u srpnju 2015., koji stavlja naglasak na rješavanje problema teškog socioekonomskog stanja u državi, provedbu vladavine prava kao i reformu javne uprave, utvrđen je put prema EU-u. Izvanrednim sastankom u Strasbourgu 23. listopada 2017. na kojem je gost bio Dragan Čović, predsjednik predsjedništva BIH, zaključeno je da će do kraja 2017. BIH poslati popunjen anketni upitnik nakon čega slijedi izrada mišljenja Komisije o dodjeljivanju statusa države kandidatkinje. Kosovo još uvijek nije podnijelo zahtjev za pristup EU-u. SSP je na snagu stupio 1. travnja 2016. što ga čini prvim ugovornim odnosom između EU-a i Kosova. Čeka se implementacija navedenog sporazuma koji je nužan radi jačanja vladavine prava i provođenja ekonomskih reformi. Reforme vezane uz jačanje vladavine prava provedene su i na tom je temelju u svibnju 2015. Komisija donijela prijedlog da se Kosovo prebaci na listu zemalja bezviznog režima na Schengenskom području. Kosovo ostaje strajno u pogledu normalizacije odnosa sa Srbijom, vode se pregovori na relaciji Beograd-Priština jer integracija Kosova, kao i integracija Srbije u EU ovisi upravo o tim pregovorima. Kosovo kao neovisnu državu još uvijek ne priznaje pet članica EU-a (Španjolska, Cipar, Grčka, Rumunjska te Slovačka) uz obrazloženje da se ne može proglasiti neovisnost na području postojeće države bez dogovora i pristanka te države.

Pregled trenutnog stanja u dokumentima institucija EU-a

Izvješće o napretku predstavlja službeni dokument Komisije kojim se detaljno procjenjuje stanje u svakoj državi kandidatkinji i potencijalnoj kandidatkinji na godišnjoj razini te se daju upute o reformskim prioritetima. Ono predstavlja svojevrstan vodič za državu kandidatkinju ili potencijalnu kandidatkinju o smjeru u kojem je potrebno ići da bi se na što bolji način ispunili zahtjevi i kriteriji potrebni za članstvo u EU-u. Trenutno su aktualna izvješća za 2016. na temelju kojih je Europski parlament sastavio svoja izvješća i donio rezolucije o svakoj pojedinoj državi Jugoistočne Europe u 2017., a fokus je stavljen na pitanja vezana uz pravosuđe, vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, reforme javne uprave, borbe protiv terorizma, regionalne suradnje, makroekonomskog razvoja, kao i razvoja infrastrukture.

Crna Gora otvorila je 28 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja. Iz dokumenata Komisije i Parlamenta vidljivo je da je Crna Gora u protekloj godini bila usmjerena na plan reforme koji je vezan uz vladavinu prava. On je u velikoj mjeri dovršen te je uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir koji mora donijeti rezultate, posebice u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Usvojena je strategija reformskog plana javne uprave za period 2016. – 2020. Napredak je ostvaren u području pravosuđa; potrebna je potpuna implementacija zakonodavnog okvira koji je usmjeren na jačanje njegove neovisnosti, osobito u pogledu imenovanja sudaca, profesionalnosti i odgovornosti sudstva i tužiteljstva, kao i smanjivanje broja sudskih predmeta koji godinama čekaju na rješavanje. Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala i dalje ostaje glavni problem društva te je potrebna aktivnija uloga institucija u njihovoj borbi, posebno Agencije za borbu protiv korupcije uspostavljene 2016. U pogledu zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina nije ostvaren velik napredak, izostaje implementacija zakonodavstva i jača zaštita manjinskih skupina, a najugroženiji je položaj romske manjinske skupine. Regionalna suradnja je na zadovoljavajućoj razini, posebice uzevši u obzir ratifikaciju graničnih sporazuma s BIH i Kosovom. Sporovi sa susjednim državama još iz ratnog doba (Domovinski rat u Republici Hrvatskoj) navedeni su u Rezoluciji Europskog parlamenta o Crnoj Gori iz ožujka 2017. Ističe se potreba neometanog pristupa pravdi žrtvama ratnih zločina kao i njihova zaštita tijekom postupaka povezanih s ratnim zločinima. Pozivaju se nadležna tijela na učinkovitu istragu, progon, suđenje i kažnjavanje ratnih zločina, kao i borbu protiv prakse njihova nekažnjavanja u skladu s međunarodnim normama, posebno u pogledu odgovornih dužnosnika na vrhu zapovjednog lanca. Isto tako, ponavlja se poziv vlastima da doprinesu rješenju sukcesijskih pitanja vezanih uz nasljeđe bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Glede ekonomskih kriterija problem ostaje visoki javni dug i fiskalni deficit uz visoku stopu nezaposlenosti te je potrebno pokrenuti daljnje strukturne reforme radi poboljšanja poslovne i ulagačke klime kojima će se stvoriti radna mjesta i izgraditi raznolikije gospodarstvo, uključujući mjere usmjerene na smanjenje neformalnog sektora kao i borbu protiv utaje poreza. Srbija je u posljednjih godinu i pol dana održala lokalne pa parlamentarne izbore. Iz izvješća Komisije za 2016. vidljiva je djelomična provedba reforme javne uprave kojoj je potrebna daljnja depolitizacija i profesionalizacija dok je napredak ostvaren usvajanjem novog Zakona o javnim i državnim službenicima te reguliranjem njihovih plaća. Govoreći o ekonomskim kriterijima, pozitivan rezultat ostvaren je u pogledu proračunskog manjka i restrukturiranja javnih poduzeća. Izražava se potreba za održavanjem fiskalne konsolidacije te rješavanjem visoke nezaposlenosti mladih koja je, kao i u ostalim državama, na


visokoj razini. Pravosuđe je u fazi pripreme za reforme te su potrebni daljnji koraci kako bi se osigurala neovisnost sudstva od političkog utjecaja, a istodobno su kvaliteta i učinkovitost pravosuđa opterećeni neravnomjerno rasprostranjenim predmetima što dovodi do zagušenja učinkovitosti pravosudnog sustava. Isto tako, nedostatak sustava besplatne pravne pomoći predstavlja razlog zbog kojeg su potrebne ozbiljne i temeljite reforme. Korupcija predstavlja velik problem i široko je rasprostranjena, a antikorupcijski napori još uvijek nisu donijeli smislenije rezultate te je potrebna učinkovitija evidencija istraga, kaznenih progona i presuda u slučajevima korupcije. Razina zaštite temeljnih prava i sloboda je prema mišljenju Komisije jako slaba, napravljena je određena razina pripreme, ali to je još uvijek daleko od potrebnog okvira. Iz Rezolucije Europskog parlamenta donesene u lipnju 2017. vidljiv je napredak u poboljšanju regionalne suradnje u odnosu na prethodno razdoblje, ali i dalje ostaju otvorena pitanja državnih arhiva iz socijalističke Jugoslavije, povratka kulturnog blaga, pitanja nestalih osoba i utvrđivanja lokacija masovnih grobnica te jamčenje prava žrtvama rata (srpske agresije na Hrvatsku) i njihovih obitelji. Europski parlament poziva na pojačanu regionalnu suradnju u rješavanju ratnih zločina kao i svih otvorenih pitanja koja su s time povezana, uključujući i suradnju Ureda tužitelja za ratne zločine u pitanjima od zajedničkog interesa. Isto tako, potrebno je u potpunosti zajamčiti provedbu pravnog okvira za zaštitu manjina, posebno kad je riječ o obrazovanju, uporabi jezika, pristupu medijima i vjerskim obredima na jeziku manjina, te se pobrinuti za odgovarajuću političku zastupljenost nacionalnih manjina na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Makedonija je država koja je posljednjih godina ostvarila znatne napore na svom europskom putu koji nisu adekvatno vrednovani. Pregovori ne mogu započeti zbog neriješenog spora s Grčkom oko imena premda je Makedonija još 2005. podnijela zahtjev za članstvo. Još od 2001. država pati od podijeljene političke kulture, nedostatka kompromisa te stalne polarizacije, a 2016. bila je najteža godina političke krize. Potrebna je provedba Sporazuma iz Pržina kao i implementacija hitnih reformskih paketa, posebno javne uprave za koju je izrađen akcijski plan 2017. – 2022., ali je upravo zbog nedostatka političke volje i neprovođenja reformi smanjeno financiranje iz fondova EU-a za 2016., te je država zbog slabosti korištenja pretpristupnih fondova izgubila oko 70 milijuna eura. Pravosuđe nazaduje od 2014., vidljiva je smanjena neovisnost sudstva posebno u pogledu političkog utjecaja. Mnogo je posla pred Makedonijom osobito glede borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala gdje je prema izvješću Komisije napravljen pomak, ali je potrebno daljnje napredovanje sukladno uspostavljenom zakonodavnom i institucionalnom okviru. U pogledu zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zakonodavni i institucionalni okvir je u

velikoj mjeri ujednačen s europskim, ali je i dalje potrebno jačanje zaštite ranjivih skupina, posebice izbjeglica i migranata. Država je pogođena migrantskom krizom te je potrebno jačanje kapaciteta upravljanja granicom kao i izgradnje potrebnih smještajnih kapaciteta. Ekonomski, Makedonija je izuzetno dobro rangirana na ljestvicama konkurentnosti te makroekonomski stabilna s dobrim izgledima za daljnji rast ako se uspostavi stabilno političko i pravno okruženje.

Albanija ostvaruje dobar napredak na svom putu u EU. Reforma javne uprave nastavlja se i ide u dobrom smjeru, ali je potrebna njena sustavna depolitizacija i profesionalizacija s ciljem postizanja učinkovitosti. Pravosuđe je ostvarilo određeni napredak, usvojeni su pojedini Ustavni amandmani koji su išli u smjeru organizacije i funkcionalnosti pravosudnog sustava, a u pripremi je i četrdesetak zakona vezanih uz reformu pravosuđa. Borba protiv korupcije dosegla je novu razinu usvajanjem Zakona o zaštiti zviždača prošle godine, ali je potrebno još mnogo napora kako bi se iskorijenila korupcija koja u mnogim područjima i dalje predstavlja velik problem. Borba protiv organiziranog kriminala je u 2016. pojačana intenziviranjem suradnje s Europolom kao i rješavanjem poznatog slučaja lociranja i uništavanja platformi kanabisa. I dalje ostaje nizak postotak pravomoćnih presuda vezanih uz organizirani kriminal. Kao i Makedonija, Albanija je gotovo u potpunosti uskladila svoj zakonodavni i institucionalni okvir s europskim povezanim sa zaštitom temeljnih ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Ratificirana je većina dokumenata koja se bavi tom tematikom. Albanija je poduzela mjere i provela postupak čime će se oštećenicima kompenzirati oduzimanje imovine za vrijeme komunističke diktature usvajanjem zakona koji uređuje tu tematiku. Vidljiva je konstruktivna i proaktivna uloga Albanije kao regionalnog partnera koja održava dobre odnose sa susjedima u skladu sa SSP-om kao i preko Regionalnog ureda za suradnju s mladima čije je sjedište u Tirani. U pogledu ekonomskih kriterija vidljiv je ubrzani gospodarski rast te poboljšana situacija na tržištu rada. Nezaposlenost je i dalje visoka kao i u ostalim zemljama, a nerazvijen sustav vladavine prava usporava investicije i ulaganja.

Bosna i Hercegovina sporo napreduje na svom putu u EU. Država je suočena s mnogo problema, od kojih je najaktualniji spor oko izbornog zakona te presude ESLJP (Sejdići - Finci) kojom je utvrđeno da je Ustav BIH protivan odredbama Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda vezanim za izbor pripadnika nacionalnih manjina u Dom Naroda i Predsjedništvo. Potrebna je reforma izbornog sustava; prošlogodišnji „slučaj Mostar“ podignuo je tenzije zbog nemogućnosti izbora lokalnih predstavnika. Reforma javne uprave je u ranoj fazi; nužno je usvajanje novog strateškog okvira za javnu upravu kao i politiku upravljanja javnim financijama.

33


34

Pravosuđe je također usporeno i podložno političkim utjecajima te se apelira na hitno donošenje akcijskog plana za provedbu reforme pravosuđa za razdoblje 2014. – 2018., poglavito zbog upitne neovisnosti. Polarizacija i negativan socioekonomski položaj utječu na stvaranje i širenje radikalizma, posebice među mladima. Poduzete su neke mjere, ali potrebno je njihovo daljnje jačanje u pogledu prepoznavanja, sprječavanja i narušavanja protoka stranih terorističkih boraca koji se vraćaju, posebno iz Iraka i Sirije. Cilj je da u prvoj polovici 2018. Bosna i Hercegovina dobije status zemlje kandidatkinje, ali pred njima je zahtjevan, ne nužno i dug put i potrebne su temeljite reforme kako bi se BIH potpuno preobrazila u učinkovitu i funkcionalnu državu utemeljenu na vladavini prava koja jamči jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana. Načela federalizma, decentralizacije i demokratskog zastupanja te provedba učinkovitih društvenih i gospodarskih reformi trebaju biti prioriteti europskog puta BIH. Kosovo kao „najmlađu“ državu u okruženju očekuju znatni napori na putu prema europskoj integraciji koji zahtijevaju dugoročnu strategiju i viziju u provedbi ključnih reformi. Protekla 2016. bila je teška godina, posebno se to odnosi na ometanja u funkcioniranju tijela vlasti te je potreban politički dijalog te aktivno i konstruktivno sudjelovanje svih stranaka u političkom i gospodarskom životu. Prijevremeni izbori 11. lipnja pokazali su da je to moguće, politička situacija je i dalje polarizirana, ali vidi se napredak u unutarnjim odnosima. Politička polarizacija, izostanak odgovornosti, ljudskih resursa kao i financijskih sredstava dovodi do usporavanja funkcionalnosti pravosudnog sustava iako je prema izvješćima Komisije vidljiv napredak u donošenju zakonodavstva za njegovo pravilno funkcioniranje. Sporo napreduje borba protiv korupcije i organiziranog kriminala koja je od sustavne važnosti i u suprotnosti s temeljnim vrijednostima na kojima počiva EU. Kosovo mora uložiti više truda u povećanje zaposlenosti i poboljšanje uvjeta na tržištu rada. Gospodarska situacija se poboljšala i vidljivo je povećanje poreznih prihoda, a socioekonomske strukturne reforme ključne su za podupiranje dugoročnog rasta dok je reforma javne uprave, s obzirom na duboko ukorijenjenu korupciju, političko uplitanje i politizaciju osoblja potrebna radi uspostave njene neovisnosti, učinkovitosti, djelotvornosti i stručnosti. Sve u svemu, Kosovo očekuju veliki zadaci vezani uz rješavanje problema neodgovorne uprave, nerazvijene infrastrukture, slabe vladavine prava, korupcije i nedovoljno uspostavljenog zakonodavnog okvira za zaštitu temeljnih ljudskih prava i prava nacionalnih manjina.

Zaključak

Mnogo je još posla potrebno kako bi države Jugoistočne Europe zadovoljile uvjete za pristupanje Europskoj uniji. Sve države JIE pogođene su siromaštvom, pogoršanjem životnih uvjeta, u njima prevladava proces deindustrijalizacije, niske stope zaposlenosti, niska učinkovitost pravosuđa i široko rasprostranjena korupcija

što su samo neki od razloga zbog kojih sve više mladih iseljava s tih prostora. Pri rješavanju svakog od navedenih problema potreban je individualan pristup jer ne postoji jedinstveno rješenje koje zadovoljava sve. Nedavni izračun Svjetske banke (eng. World Bank) pokazao je da će države JIE morati rasti po godišnjim stopama od najmanje 6 % da bi se uskladile s prosjekom EU-a do kraja 2030. Bez konvergencije s EU-om, rastući jaz mogao bi izložiti prostor Jugoistočne Europe iskušenjima populizma, nacionalizma i drugih antieuropskih struja.

Države JIE trebaju poticaj za početak ulaska u EU što je započelo u ljeto 2014. s Berlinskim procesom kojim se željelo skrenuti pozornost i usmjeriti na reformu cijelog okruženja kao i pripremu za članstva u Uniji i poboljšanje međusobne suradnje. Njemačka i Italija najveći su politički, ekonomski i financijski partner većine država JIE. Njemačka je pokrenula Berlinski proces dok je Italija zemlja domaćin samita koji se održao u ljeto 2017. sastankom na vrhu na kojem su sudjelovali predsjednici vlada, ministri vanjskih poslova, gospodarstva i prometa država JIE te njihovi kolege iz nekoliko država članica Unije uz visoke predstavnike EU-a. Zaključeno je da svih šest država nesumnjivo žele jaču integraciju u EU-u, dogovoren je nastavak provedbi reformi, te je potpisan i Ugovor o prometnoj zajednici kojim se uspostavljaju novi temelji za unaprjeđenje prometne infrastrukture kao i kvalitetnija usluga prijevoza. Komisija je najavila i veliki paket o povezanosti kojima se osiguravaju bespovratna sredstva u iznosu od 196 milijuna eura i koja potiču ulaganja u vrijednosti od 500 milijuna eura za sedam novih regionalnih projekata vezanih uz poboljšanje prometnih i energetskih veza JIE s EU-om. Primjeri sastanaka u Trstu i Berlinu pokazatelj su da je moguće jedinstveno stajalište u pogledu europskog puta država JIE. Među stanovništvom država JIE vlada sumnja u namjere Unije i stajalište da Bruxelles pokazuje interes za ovim područjem tek onda kad kriza zaprijeti samoj Uniji. Nedavne migracijske krize, pojačani teroristički napadi, rast euroskepticizma kao i porast potpore populističkim strankama, demografsko urušavanje te zastoji u pregovorima samo su neki od problema s kojima se navedene države suočavaju. S obzirom na velik broj stranih političkih aktera koji već imaju određenu ulogu, kao što su Rusija i Kina, potrebno je, na razini Unije, postaviti integraciju država Jugoistočne Europe kao prioritet koji se može provesti samo uz dijalog i provedbu reformskih mjera. Predsjednik Europske komisije JeanClaude Juncker održao je 13. rujna 2017. govor o stanju Unije u kojem je naglasio da „ako želimo veću stabilnost u našem susjedstvu, onda moramo ponuditi i vjerodostojnu mogućnost proširenja državama Jugoistočne Europe“ čime je otvorio perspektivu ulaska svih država JIE u EU. Također, istaknuo je kako će u sljedećem mandatu Komisije i Parlamenta Europska unija imati više od 27 država članica te da države kandidatkinje moraju kao glavni prioritet u pregovorima odrediti vladavinu prava, pravosuđe i temeljna prava.


Jutarnji list

35

Zastupnica Maletić predstavlja hrvatske EU projekte u Bruxellesu

Zastupnica Ivana Maletić je, u sklopu inicijative „Neka zvijezde sjaje“, pozvala sve građane i lokalne jedinice da prijave projekte financirane sredstvima fondova EU-a koji prema njihovom mišljenju trebaju predstaviti Republiku Hrvatsku u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Ova zajednička inicijativa devet zastupnika Europskog parlamenta (iz Hrvatske, Bugarske, Belgije, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Rumunjske i Slovenije) pokrenuta je s ciljem poticanja europskog zajedništva i solidarnosti te promicanja i povećanja vidljivosti kvalitetnih i kreativnih projekata koji su pozitivno utjecali na život građana u državama članicama.

Što znači inicijativa „Neka zvijezde sjaje“, otkud ideja za to? Glavna ideja inicijative „Neka zvijezde sjaje“ temelji se na jačanju komunikacije i vidljivosti dobrih i pozitivnih projekata koji se potiču u Europskoj uniji i financiraju iz proračuna EU-a. Često je zamjerka da se fondovima EU-a sporo koristimo i da je premalo informacija o mogućnostima financiranja. Kao zastupnici u Odboru za regionalnu politiku obilazimo države članice, Odbor je bio i kod nas u Republici Hrvatskoj, te obavezno posjećujemo projekte financirane iz fondova EU-a. U nekim državama primjećujemo da gotovo nitko ne zna da su to projekti financirani iz fondova EU-a. Oznake i znakovi „sufinancirano sredstvima EU-a“ nisu dovoljni. Vidljivost projekata financiranih iz fondova EU-a važna je jer se nove korisnike najbolje uči i motivira na uspješnim primjerima

iz prakse. Upravo zato odlučili smo pokrenuti inicijativu „Neka zvijezde sjaje“. Tko uz Vas sudjeluje u inicijativi i kako je osmišljena?

Inicijativu je pokrenulo nas devet zastupnika članova Odbora za regionalni razvoj iz različitih država članica – uz Hrvatsku, sudjeluju Bugarska, Belgija, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Slovenija, a na poticaj koordinatora Odbora, nizozemskog zastupnika Lambert Van Nistelrooija. Kontinuirano se sastajemo na radnim doručcima svaki četvrtak u Strasbourgu i neformalno raspravljamo o svim temama važnim za jačanje kohezijske politike i njeno pozicioniranje u budućem proračunu EU-a, nakon 2020. Raspravljajući što bismo mogli dodatno učiniti za promoviranje projekata i rezultata kohezijske politike, jer se samo na temelju


36

odličnih rezultata možemo izboriti za njeno daljnje jačanje, došli smo na ideju predstavljanja posebnih i zanimljivih projekata u Europskom parlamentu. Htjeli smo napraviti odmak od strateških dokumenata i teorije te pokazati konkretne projekte koji su pozitivno utjecali na poboljšanje života naših ljudi. Zanimljivo je da nisu zastupljene samo države koje se najviše koriste fondovima EU-a tzv. novije države članice, već sudjeluju i neto uplatiteljice u proračun EU-a; Francuska, Njemačka, Belgija i Nizozemska. Kako to, zar i one žele poboljšati korištenje fondovima EU-a iako je riječ o vrlo malim sredstvima?

To ste izvrsno primijetili. Iako se fondovima EU-a koriste sve države članice, najzastupljeniji su u manje razvijenim državama. Što je država članica razvijenija to je prisutnost fondova EU-a manja, tako da se u ovim državama koriste zaista vrlo rijetko i u njihovim najmanje razvijenim dijelovima. Međutim, cilj inicijative je upravo da se pokaže snaga kohezijske politike koja je prisutna u svim državama članicama, a u ovima s malim sredstvima želi se pokazati kako je riječ o vrlo vrijednim projektima na čijim primjerima te države, koristeći dodatno vlastita sredstva, grade daljnji razvoj i nova ulaganja u svojim manje razvijenim područjima. Kohezijska politika je, upravo zbog novih ideja koje kroz svoje principe uvodi, poput pametne specijalizacije, važna i najrazvijenijim državama. Raspisali ste poziv za prijavu projekata. Tko ih može prijaviti? Kakve projekte očekujete: bolnice, škole, obnovu kulturnih dobara, vodovode, inkubatore ili…?

Projekte mogu prijaviti građani, ali i općine, gradovi i županije. Najbolje je kad baš pojedinac odluči prijaviti projekt jer mu je drago što se dogodio u njegovom gradu i osjeća korist od njega. To su idealne prijave jer želimo vidjeti koliko naši građani primjećuju projekte financirane iz fondova EU-a i koliko ih smatraju korisnima. Primjerice, muzej Fausta Vrančića na otoku Prviću je prema mom mišljenju posebna atrakcija za koju mi se čini da je otoku dala jedan novi izgled oživjevši duh izumitelja s kojim se možemo ponositi i tako stanovnike otoka učinila sretnijima. Potvrda da je to doista tako bila bi kada bi netko odlučio prijaviti projekt. Možda je muzej tu, a ljudima nezanimljiv i nevidljiv. Puno je zanimljivih projekata, pitanje je samo koliko su našim građanima vidljivi. Nadam se da će biti prijava, a sve što ste nabrojali može se prijaviti. Kako i kada ćete izabrati projekte koje ćete predstaviti u Bruxellesu? Što će sve biti organizirano na predstavljanju?

Prijavljene projekte ocijenit će, prema kriterijima zadanim u natječaju, posebno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka na području kohezijske politike i pet

najboljih projekata iz svake države članice, dakle, ukupno 45 projekata, bit će zvijezde inicijative devet zastupnika Europskog parlamenta „Neka zvijezde sjaje“. Naših pet će u lipnju 2018. predstavljati Republiku Hrvatsku na konferenciji i izložbi u Europskom parlamentu te će ući u posebnu publikaciju Europskog parlamenta o projektima EU-a koji donose pozitivne promjene.

Hoće li biti organizirano predstavljanje odabranih projekata i u Hrvatskoj, prije ili nakon odlaska u Bruxelles? Najbolje projekte prvo ćemo predstaviti na konferenciji „Dobro upravljanje i pametna specijalizacija JLP(R)S te rješenja za nastavak decentralizacije” koja će se održati 15. prosinca u Zagrebu u hotelu Westin od 10 do 13h. Nakon toga Bruxelles. Odlučili ste produžiti rok za prijavu projekata s 1. prosinca na 8. prosinca? Zašto?

Dobili smo nekoliko zamolbi općina i gradova pa smo im odlučili udovoljiti računajući da je sigurno više takvih zahtjeva, jer čim se nekoliko javi puno više ih misli isto. Pozivam sve da popune obrazac prijave koji se nalazi na mojoj službenoj internetskoj stranici www.ivana-maletic. com i na službenoj facebook stranici www.facebook. com/ivana.maletic.cro. Ne trebate pisati puno, ne trebaju sve rubrike biti popunjene. Najvažnije je da ste projekt primijetili i da vam nešto znači, a naši stručnjaci će ga dodatno ocijeniti usporedbom sa svim prijavljenim projektima, a u skladu sa zadanim kriterijima. Ne mogu, a da Vas ne priupitam kako stoji Hrvatska po pitanju iskorištenosti sredstva za fondove EU-a? Vidjeli smo podatke sa stanica Europske komisije, i dalje pri dnu ljestvice?

Pozitivan pomak u fondovima EU-a je vidljiv. U razdoblju od 2013. do 2015. ugovorili smo ukupno 1,1 milijardu eura, a u 2016. ugovoreno je 1,3 milijarda eura projekata što je više nego u tri prethodne godine zajedno, u 2017. ugovoreno je 1,4 milijarda eura. Za nadoknadu zaostataka iz prošlih razdoblja treba nam još veće ubrzanje, ali to je nemoguće postići u jako kratkom vremenu jer posao pripreme, ugovaranja i provedbe projekata ovisi o kapacitetima i to ne samo broju, nego i znanju, i iskustvu ljudi. To se ne može izgraditi preko noći. Brojke jasno pokazuju pozitivan pomak u radu sustava i to trodupli u odnosu na prethodno razdoblje stoga je ključno nastaviti rad na edukacijama, osposobljavanju i povećanju vidljivosti europskih projekata, a to je i jedan od primarnih ciljeva inicijative „Neka zvijezde sjaje“.


37

Aktivnosti ureda VISITORS, 20.11.2017.

Maletić: „Sportaši su naša velika vrijednost, ulaganje u njih i sport višestruko se vraća“ Zastupnica Ivana Maletić u sklopu programa Visitors preko kojeg zastupnici imaju priliku dovesti građane iz svojih država i upoznati ih s radom europskih institucija te njihov rad predstaviti u Europskom parlamentu, organizirala je predstavnicima Streljačke udruge Zagreba, brojnim streljačkim društvima, predstavnicima Kineziološkog fakulteta, predstavnicima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba te brojnim mladim strijelcima posjet Bruxellesu. S članovima i sportašima streljačkih društava stigli su i Josip Glasnović, hrvatski strijelac i osvajač zlatnog odličja na posljednjim Olimpijskim igrama 2016., dekan Kineziološkog fakulteta prof. Tomislav Krističević i predsjednik Streljačke udruge Zagreba Branko Smiljanić koji su ovom prilikom sa zastupnicom Maletić sudjelovali u emisiji „Iz srca Europe“.

Zastupnica Maletić na početku emisije naglasila je: „Izuzetno sam sretna što imamo priliku u Europskom parlamentu predstaviti hrvatsko streljaštvo, jedan od najtrofejnijih hrvatskih sportova na koji smo posebno ponosni. Streljaštvo ne smije ostati samo na ponosu ili tapšanju po ramenima nego moramo djelovati konkretnije. Žao mi je što je streljaštvo isključeno iz školskog sporta, a to je onemogućilo udrugama u Hrvatskoj pristup školama i pronalasku novih mladih talenata koji će se moći razviti u nove osvajače zlatnih odličja, kao što je naš Josip, a koje željno iščekujemo u streljaštvu. Iz tog smo razloga

prošle godine zajedno pokrenuli inicijativu vezanu uz priznavanje streljaštva kao školskog sporta u Hrvatskoj i nadamo se da će do kraja ove godine streljaštvu taj status biti vraćen.“

Zastupnica Maletić istaknula je, također, tri cilja zbog kojih je ugostila strijelce u Europskom parlamentu: „Prvi cilj jest da naši građani, kao dio Europske unije, upoznaju europske institucije te rad Parlamenta jer je važno da osjete što zapravo znači članstvo u EU-u. Drugi cilj je da se naše vrijednosti, ono što je važno u Republici Hrvatskoj isto tako u našim posjetiteljima prezentira u Europskom parlamentu. Tako će sad ostati zabilježeno da je streljaštvo kao važna vrijednost Hrvatske predstavljeno u EP-u. Treći cilj jest razmjena znanja i iskustava sa sličnim organizacijama u državama članicama. Tako smo ovom prilikom organizirali posjet streljačkom savezu u Belgiji gdje će iz prve ruke vidjeti njihov način rada, opremu, dvoranu i upoznati organizaciju što će pridonijeti još boljem radu i većoj vidljivosti ovog važnog sporta u Belgiji i Hrvatskoj.“ Dobitnik zlatne olimpijske medalje, Josip Glasnović istaknuo je svoje zadovoljstvo na pruženoj prilici da posjeti Europski parlament: „Sretan sam što smo ovdje i što smo dobili priliku razmijeniti znanja i iskustva sa savezom u Belgiji te vidjeti kako oni djeluju. Sportska natjecanja i aktivnosti ujedinjuju države i same građane, a streljaštvo je sport koji traži posebnu disciplinu, rad i vrhunsku koncentraciju, a pripreme su snažne na fizičkoj, ali i na psihičkoj razini“.


38

Dekan Kineziološkog fakulteta Tomislav Krističević istaknuo je kako je Hrvatska mala država, ali ostvaruje iznimne rezultate u brojnim disciplinama i sportovima: „Streljaštvo ima dugu tradiciju u Hrvatskoj, no uvjeti još uvijek nisu na poželjnoj razini te nisu razvijeni kvalitetno kao u drugim državama. Ono što Hrvatska ima jest kvalitetan i školovan stručni kadar, trenere koji izuzetno kvalitetno i stručno rade. Veoma smo uspješni s obzirom na broj sportaša koje imamo i to čudi brojne druge države jer ne shvaćaju kako možemo biti uspješni u tolikom broju sportova, od momčadskih do pojedinačnih sportova, a to nas u svijetu sporta svakako ističe.“ Predsjednik Streljačke udruge Zagreb naglasio je ponos zbog ostvarenih rezultata: „Streljaštvo je najstariji sport u Hrvatskoj, star više od 230 godina. Između ostalog je i najtrofejniji sport, od osnutka Hrvatske kao samostalne države osvojeno je 317 svjetskih medalja, europskih medalja s međunarodnih natjecanja od čega su 62 zlatne, 61 srebrna i 67 brončanih pojedinačnih, 50 zlatnih, 50 srebrnih i 27 brojčanih ekipno. Upravo zato zahvaljujem zastupnici Maletić prije svega na inicijativi ulaska streljaštva u školski sport jer je to ipak naša baza iz koje crpimo nove talente, a zatim i na ovoj mogućnosti dolaska u Europski parlament u Bruxelles i usvajanja novih vrijednih znanja i razmjena iskustava koje će nam zasigurno koristiti u daljnjem radu.“ Zastupnica Maletić na kraju je poslala poruku mladima koji se bave sportom ili eventualno razmišljaju u tom smjeru: „Zahvaljujem sudionicima, prije svega Josipu, Tomislavu i Branku što svojim primjerom i velikim radom i trudom pokazuju mladima koliko je važno i dobro baviti se sportom te ih pritom uče zdravom načinu života koji razvija i duh i tijelo. Streljaštvo je poseban sport koji od mlade osobe zahtijeva visoku fizičku spremnost, ali i posebno snažnu koncentraciju; psihičku dimenziju koja je jako izražena.

Mi smo nacija privržena sportu i imamo puno vrijednih i velikih sportaša i veliki broj još neotkrivenih talenata koji se kriju među našim mladim generacijama koje tek kreću i izabiru kojim će se sportom baviti. Izuzetno je bitno da u budućim razdobljima više sredstava odvojimo za sport, sportske klubove, posebno one sportove koji nemaju dovoljno financijskih sredstava i resursa, a koji i s to malo što imaju čine čuda za što je apsolutni primjer streljaštvo koje s jako malo sredstava ima toliko značajnih uspjeha poput medalja s brojnih natjecanja. Uskoro će se raditi programiranje za novu perspektivu, nove fondove EU-a nakon 2020. i ne smijemo napraviti grešku koja se dogodila u perspektivi 2014. – 2020., tj. da za sport gotovo da i nema sredstava. Naši sportaši zaslužuju posebno mjesto u strateškim dokumentima za financiranje iz proračuna EU-a.“

PANEUROPSKA UNIJA, 16.11.2017.

Zastupnica Maletić na međunarodnoj konferenciji Crnogorske paneuropske unije (CPEU) Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji Crnogorske paneuropske unije (CPEU) naziva “Za Europu: komuniciranje europskih integracija između članica EU-a i država proširenja” u Podgorici gdje je održala predavanje o europskim vrijednostima i europeizaciji Jugoistočne Europe, o koracima pristupanja Crne Gore u EU te na primjeru i iskustvu Hrvatske prilikom ulaska u članstvo objasnila ključne izazove i prepreke. Zastupnica Maletić tom je prilikom istaknula: “Sigurna sam da će se proces pristupanja u sljedećem razdoblju intenzivirati, te poruke dolaze od predsjednika Europske komisije.


Proces će biti jasniji i konkretniji, neće biti skrivenih razmišljanja o mogućim političkim blokiranjima država koje uspješno ispunjavaju jasno postavljena mjerila. Država koja uspješno zatvori poglavlja mora na kraju puta potpisati Ugovor o pristupanju i postati punopravna članica. Trenutno su najvažniji izazovi koji stoje pred Crnom Gorom u procesu ulaska u EU osiguranje vladavine prava, prava čovjeka i nacionalnih manjina, politički pluralizam te provedba reformi poput depolitizacije i ubrzanja pravosuđa, povećanje učinkovitosti javne uprave, razvoj tržišta, borba protiv korupcije i slično. Na pitanje smatra li da je nova strategija prema kojoj bi Srbija i Crna Gora pristupale EU “u paketu” dobra ili bi individualni pristup bio bolje rješenje, zastupnica je odgovorila: „Nisam za pristup „u paketu“ ako bi to značilo da država koja ispuni sve kriterije čeka onu koja zaostaje. Paket može biti jedino u smislu zajedničkog napretka i sinergije, ali onaj tko ispuni kriterije treba imati otvorena vrata neovisno o napretku drugog.“

Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, predsjednik Hrvatske paneuropske unije (HPEU) akademik Mislav Ježić, ambasador Europske unije u Crnoj Gori Avio Orav, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić, predsjednica Crnogorske paneuropske unije Gordana Đurović, predstavnici mladeži HPEU te brojni drugi.

INICIJATIVA, 16.11.2017.

Maletić: „Nacionalne reprezentacije su najvažniji promicatelji sportskih vrijednosti i identiteta svake države“ Zastupnica Ivana Maletić na temelju problema s kojim ju je upoznao Hrvatski košarkaški savez (HKS) poslala je pisma predsjedniku Europske komisije Jean Claudeu Junckeru, povjereniku Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tiboru Navracsicsu, povjerenici za tržišno natjecanje Europske komisije Margethe Vestager i predsjedniku Eurolige Jordi Bertomeu s ciljem rješavanja problema nacionalnih košarkaških reprezentacija i nastupa njihovih igrača na utakmicama reprezentacija. Inicijativu je podržalo 30 zastupnika iz 13 država članica te ukupno devet hrvatskih zastupnika; uz zastupnicu Maletić inicijativu su potpisali zastupnici Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Željana Zovko, Marijana Petir, Biljana Borzan, Tonino Picula, Ivan Jakovčić i Ruža Tomašić.

U europskoj košarci već je neko vrijeme aktualan problem koji je nastao kao posljedica postupanja nekoliko europskih košarkaških klubova organiziranih u tvrtku pod nazivom Euroleague Commercial Assets S.A. (ECA). ECA se

koristi kalendarom natjecanja Turkish Airlines Eurolige kao sredstvom za sprječavanje igrača da nastupe za svoje nacionalne reprezentacije na kvalifikacijskim utakmicama za Svjetski kup 2019. koje će se igrati u studenom 2017. i veljači 2018., a koje su ujedno i kvalifikacije za Olimpijske igre u Tokiju 2020. Međunarodna košarkaška federacija (FIBA) već je 2014. godine objavila svoju odluku o promjeni sustava natjecanja kojom se na razini svih međunarodnih saveza uvodi igranje kvalifikacijskih utakmica na bazi domaćin – gost. Samo četiri od tih utakmica igraju se tijekom klupske sezone što je minimalno u usporedbi s ostalim timskim sportovima. Jedanaest klubova Eurolige – tri iz Španjolske i Grčke, dva iz Turske te po jedan klub iz Litve, Izraela i Rusije odlučili su uskladiti svoja klupska natjecanja s utakmicama reprezentacija za Svjetski kup 2019. što dovodi do kalendarskih preklapanja utakmica i nemogućnosti igrača da nastupaju za svoje reprezentacije. Time se jasno krše odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije kao i Rezolucije o integriranom pristupu sportskoj politici: dobro upravljanje, dostupnost i integritet 2016/2143 tako da se, između ostalog, monopolizira pristup vodećim europskim košarkašima koji su vezani ugovorom te ih se isključuje iz natjecanja nacionalnih reprezentacija koja bi trebala biti nositelji europskih košarkaških vrijednosti, ali i sportskih vrijednosti općenito. Zastupnica Maletić tom je prilikom naglasila: „Pokrenula sam ovu inicijativu jer je nužno pronaći rješenje za ovu situaciju u europskoj košarci koja je nastala zbog kalendarskih preklapanja. Trebamo pomoći nacionalnim reprezentacijama da predstavljaju svoje države u najjačem sastavu i da na najbolji mogući način promiču sportski identitet i solidarnost s nacionalnim sportom u cjelini.“

ECA-inim odbijanjem usklađivanja kalendara krše se pisana i usmena jamstva dana Europskoj komisiji i FIBI, kao i jamstva dana u postupku vođenom pred Glavnom upravom za tržišno natjecanje te je sada izuzetno važno pronaći najbolje rješenje.

STUDIO4, 15.11.2017.

Zastupnica Maletić gostovala u emisiji Studio4 na temu povlačenja sredstava i ugovaranja projekata iz fondova EU-a Zastupnica Ivana Maletić u srijedu, 15. studenog 2017. u javljanju uživo iz Europskog parlamenta u Strasbourgu gostovala je u emisiji Studio4 na Četvrtom programu HRT-a na temu povlačenja sredstava iz fondova EU-a i ugovaranja projekata u Hrvatskoj. Zastupnica Maletić tom je prilikom naglasila: „Važno je pratiti trendove ugovaranja. Nekoliko je važnih veličina po

39


40

kojima gledamo koliko je sustav uspješan i može li biti bolji i uspješniji. Prva je razina ugovaranja odnosno postotak ugovorenih projekata u odnosu na sredstva koja su nam dodijeljena. Druga je koliko je plaćeno za izvršene projekte odnosno realizacija iz državnog proračuna, a treća je koliko je povučeno sredstava iz europskog proračuna za te iste projekte s tim da su tu dvije različite veličine – koliko je dobiveno predujmova na temelju odobrenih programa i koliko je zaista certificirano sredstava odnosno koliko je sredstava dobiveno na temelju provedenih projekata.

Zadržat ću se na ugovaranju gdje se vidi velika razlika između nas, Mađarske, Poljske i nekih država koje prednjače u korištenju fondova EU-a. Naime, mi smo u razdoblju od 2013. do 2015. ugovorili ukupno 1,1 milijardu eura. Plan Vlade za ugovaranje je bio 2,5 milijarde eura, ali rezultat je bio još lošiji od tog neambicioznog plana, dakle umjesto 2,5 milijarde eura u tri godine ugovoreno je ukupno 1,1 milijarda eura. U tom razdoblju na raspolaganju smo imali 2,9 milijarde eura.

Upravo sam zbog toga kritizirala tadašnju Vladu i upozoravala da je sustav jako spor te da su se usmjerili na reorganizaciju umjesto na pripremu i ugovaranje projekata. U 2016. ugovoreno je 1,3 milijarde eura projekata što je više nego u tri prethodne godine zajedno. U 2017. ugovoreno je 1,4 milijarde eura što je ponovno više nego u razdoblju 2013. – 2015. Ne možemo biti zadovoljni u potpunosti jer nam skok treba biti veći, što vidimo kada se usporedimo s drugima, ali ne možemo očekivati čudo u jednoj godini. Ne može se u jednoj ili dvije godini napraviti porast pet puta veći i nadoknaditi gubitak iz prethodne tri godine. Čeka nas veliki posao u 2018., ugovaranje mora doći na 3 – 4 milijarde eura i očekujemo da će se to zaista dogoditi. Zato je važan velik rad svih ministarstava i ostalih institucija u Hrvatskoj.”

Na pitanje novinarke kako komentira činjenicu da je Hrvatska prema objavljenim podacima Europske komisije na samom začelju ljestvice Europske unije prema isplaćenosti iz kohezijskog fonda, zastupnica Maletić je odgovorila: “Nismo na vrijeme počeli raditi i to je ono na što sam stalno upozoravala. Ne možemo očekivati da ćemo biti na vrhu ljestvice ako smo od 2013. do 2015. ugovorili svega 1,1 milijardu eura. U 2016. napravljen je pomak veći nego u sve tri godine zajedno, ali ugovaranje je postupak, proces koji traje i ne može se dogoditi preko noći. Sad se vidi pozitivan pomak rada sustava i to trodupli u odnosu na prethodno razdoblje.“

POREZI, 13.11.2017.

Maletić: “Porezna politika treba biti poticaj, a ne prepreka gospodarstvu” Zastupnica Ivana Maletić održala je u ponedjeljak, 13. studenog 2017. u Zagrebu prezentaciju o pojednostavljenju i usklađivanju porezne procedure u EU-u s ciljem olakšavanja rada poduzetnika na konferenciji “Kako porezima dinamizirati gospodarski rast?”

Zastupnica Maletić naglasila je kako se najviše razmišlja o proširenju porezne baze i smanjenju poreznih stopa što su najčešće preporuke Europske komisije državama članicama: „Pozitivno je razmišljati o proširenju porezne baze, ali stimuliranjem i jačanjem poduzetnika, a ne uvođenjem obveza poduzetnicima koji nisu bili u određenom sustavu oporezivanja. Uvijek je važno imati na umu kako porezima ne smijemo gušiti poduzetništvo. Teško je izgraditi poticajan porezni sustav, ali tome trebamo težiti i u suradnji s poduzetnicima iz pojedinih djelatnosti pronalaziti najbolja rješenja.”


Zastupnica Maletić osvrnula se na preporuke Europske komisije naglasivši kako ih često nije dobro uzimati zdravo za gotovo jer svaka država mora staviti preporuke u kontekst vlastite razine razvijenosti: “Treba odrediti kako čitav porezni sustav staviti u funkciju rasta i razvoja. Zajedničkim snagama treba raditi na pristupu koji će osigurati ujednačenu metodologiju i pristup porezima zbog jačanja jedinstvenog tržišta. Jedinstveno tržište u puno segmenata nije jedinstveno, a to se posebno vidi u poreznom području. Mnogi hrvatski poduzetnici koji posluju u drugim državama članicama moraju se prilagoditi i poštovati različita porezna pravila. Treba ulagati napore u ujednačavanju porezne prakse unutar države kao i unutar Europske unije, a to bez kvalitetne i kontinuirane edukacije ne možemo postići. Ima puno primjera prepreka na čijem uklanjanju moramo raditi kako bismo sustav na razini EU-a harmonizirali i pojednostavili”, kazala je zastupnica Maletić. Osim zastupnice Maletić, na konferenciji su sudjelovali ekonomski stručnjak Guste Santini, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Davor Hruška, brojni stručnjaci, poduzetnici te ostali zainteresirani.

SMUG EU, 12.11.2017.

Maletić: „Euroskepticizam i populizam suzbijaju se dobrim projektima, informiranjem, znanjem, radom i gospodarskim rastom“ Zastupnica Ivana Maletić održala je u nedjelju, 12. studenog 2017. u Novom Marofu u prostorijama Kulturnog centra Ivan Rabuzin predavanje o uzrocima i važnosti suzbijanja euroskepticizma, na službenom otvaranju projekta SMUG EU „Small municipalities against euroscepticsm“ – „Male općine protiv euroskepticizma“ koji provodi Lokalna akcijska grupa Prigorje-Zagorje (LAG PRIZAG).

LAG PRIZAG provodi ovaj važan projekt zajedno s 15 projektnih partnera iz devet država članica: Portugala, Latvije, Srbije, Makedonije, Rumunjske, Bugarske, Slovenije, Mađarske i Hrvatske u razdoblju od 19 mjeseci. Projekt SMUG EU služi kao razmjena iskustava u području provođenja politika EU-a te promicanja aktivnog građanstva. U sklopu projekta održat će se četiri javne debate na kojima će stanovnici lokalnih područja iznositi svoja razmišljanja i pogled na Europsku uniju te primjedbe i prijedloge za provođenje europskih politika. Na temelju provedenih analiza i razmjene znanja i iskustava pripremit će smjernice za lokalne i europske vlasti o načinima aktivnog uključivanja stanovništva u ruralnim područjima i malim općinama u europske politike i projekte, a s ciljem poboljšanja sadašnjeg stanja i suzbijanja euroskepticizma.

41


42

Ovaj projekt ostvario je financiranje u okviru programa „Europa za građane“ kao jedini iz Hrvatske u mjeri „Umrežavanje gradova“. Od čak 143 prijave projekt LAG-a PRIZAG našao se na listi od 17 odabranih i ostvario potporu od 135 tisuća eura. Naš LAG PRIZAG za ovaj je uspjeh zaista zaslužio pohvale i čestitke, ne samo na dobro pripremljenom i osmišljenom projektu, nego i na širokom povezivanju s državama članicama i nečlanicama te prepoznavanju teme koja je izuzetno važna na razini EU-a i njenog prenošenja na lokalnu razinu.

Tijekom prezentacije zastupnica Maletić je naglasila: „Prema analizama povjerenja građana u institucije EU-a Hrvatska je na razini iznad 60 % te smo u odnosu na ostale države članice u skupini gdje je veće povjerenje prema Europskoj uniji i politikama, no na tome treba još mnogo raditi. Ljudi se boje različitih i nepoznatih tema i, ako se dobro ne radi na komunikaciji i na upoznavanju građana s onim što se događa na razini Europske unije, građani se lakše okreću protiv EU-a.„

Zastupnica Maletić prisutnima je objasnila posljednjih 10 godina suočili: „Kad su promjene i rast vrlo blagi, što je u Europskoj uniji slučaj od velike ekonomske krize iz 2008., građani u svakodnevnom životu ne osjećaju pozitivne efekte, plaće ne rastu, nezaposlenost, osobito mladih, i dalje je visoka, što ponovno otvara prostor populistima i euroskepticizmu. Izuzetno je važno djelovati odozdo prema gore i u Europskoj uniji upravo to nedostaje, zato su projekti kao SMUG EU posebno zanimljivi i imaju važnu ulogu u jačanju znanja i razumijevanja ljudi u Europskoj uniji. Jedan od uzroka euroskepticizma upravo su neznanje i neinformiranost. Građani moraju osjećati da su uključeni u procese europskih politika i da su one proizašle iz onog što oni sami žele i trebaju te koliko su njihovi stavovi uzeti u obzir kada se donose određene regulative, odluke ili odredbe. Ako se građani u tome ne mogu prepoznati tad dolazi do povećanja euroskepticizma i nepovjerenja. Mediji također imaju značajan utjecaj u kreiranju stavova građana, televizija i društveni mediji posebno. Upravo kombinacijom različitih medija možemo potaknuti građane da se uključe u kreiranje europskih i nacionalnih politika.“ Na predstavljanju projekta sudjelovali su doc.dr.sc. Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti, koji je predstavio istraživanja o euroskepticizmu, gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač, predstavnici LAG-a PRIZAG, lokalnih vlasti, sudionici iz devet država partnera projekta te brojni zainteresirani.

Lokalna akcijska grupa Prigorje-Zagorje obuhvaća 11 jedinica lokalne samouprave iz tri županije; Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke.

PAMETNA SPECIJALIZACIJA, 10.11.2017. Maletić: „Pametna specijalizacija mora biti rezultat zajedničkog prepoznavanja potencijala po kojima jesmo ili možemo biti posebni“ Zastupnica Ivana Maletić održala je u petak, 10. studenog 2017. na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti predavanje na temu „Strategije pametne specijalizacije – sadašnjost i budućnost opsežnog eksperimenta politika EU-a.“ Nakon predavanja održan je okrugli stol na temu budućnosti pametne specijalizacije EU-a na kojem su uz zastupnicu Maletić sudjelovali dr.sc. Božena Krce Miočić, Šime Erlić, pročelnik Upravnog odjela za fondove EU-a Grada Zadra, Marina Dujmović Vuković, pročelnica Upravnog odjela za poslove župana Zadarske županije, Vedrana Kevrić, ravnateljica INOVAcija – Ustanove za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije te studenti Sveučilišta u Zadru Šime Lugović i Inga Jurin uz moderatoricu Ivanu Zrilić.

U uvodnom dijelu zastupnica Maletić istaknula je kako su koncept Strategija pametne specijalizacije (S3) koji je vrlo brzo integriran u novu kohezijsku politiku Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. razvili Foray, David, Hall i Van Ark za skupinu stručnjaka na visokoj razini Znanje za rast (2009. – 2010.) Pametno se specijalizirati znači na temelju analiza resursa te preferencija i interesa građana i poduzetnika utvrditi područja na kojima možemo temeljiti svoj dugoročan i održiv rast i razvoj. Odluku o prioritetima odnosno područjima specijalizacije potrebno je donijeti po principu partnerstva i pristupom „odozdo prema gore“ jer su građani, poduzetnici, poljoprivrednici, mladi, neprofitne organizacije i ostali segmenti društva ti koji najbolje poznaju potencijale područja u kojem žive, a u prioritetima se moraju reflektirati njihova znanja, interesi i sposobnosti.

U kontekstu pametne specijalizacije regije se moraju usmjeriti na nekoliko područja ili ciljeva, umjesto raspršenih ulaganja s ograničenim obuhvatom što se u praksi pokazalo rasipnim i neučinkovitim. Odabir prioriteta treba biti rezultat kolektivnog promišljanja o budućnosti regije: „Važno je da regije ne biraju sektore npr. turizam, poljoprivredno-prehrambeni sektor, energetiku kao prioritete nego inovativne načine preobrazbe sektora ili načine uspostave novih sektora po kojima će postati prepoznatljivi i lideri. Cilj S3 je utvrđivanje i provedba aktivnosti kojima se moderniziramo, transformiramo i zahvaljujući tome radimo iskorak te jačamo određenu djelatnost“, istaknula je zastupnica Maletić nakon čega je navela nekoliko primjera dobre prakse. Primjerice, u Sjevernom Portugalu nije kao prioritet odabrana


43

industrija obuće nego razvoj fleksibilnih proizvodnih tehnologija i novih poslovnih modela za industriju obuće, na Kreti nije kao prioritet definiran turizam nego razvoj digitalnih proizvoda i usluga u svrhu promicanja povijesnog i kulturnog naslijeđa, a u Regiji Skåne nije odabrana drvna industrija nego razvoj biološkog gospodarenja šumama. „Dakle, prioritiziraju se procesi, a ne strukture“, naglasila je zastupnica Maletić. „Preduvjet za korištenje prvog i trećeg tematskog cilja kohezijske politike je upravo pametna specijalizacija odnosno donošenje Strategije pametne specijalizacije. Prvi prioritet u potpunosti je posvećen istraživanju razvoja i inovacijama i tu imamo na raspolaganju 680 milijuna eura, a kada se tome još pridodaju sredstva sufinanciranja poduzetnika i lokalnih jedinica dolazimo do zaista značajnog iznosa od više od milijardu eura ulaganja kojim se inovativni i istraživački kapaciteti u Hrvatskoj mogu značajno pojačati“, istaknula je zastupnica Maletić. Pametne specijalizacije važne su za svaku regiju. Za slabije razvijene i tranzicijske regije, S3 nije zamjena za postojeće politike usmjerene na poboljšanje sustava već je dodatna opcija koja se preporučuje regijama: usmjerenje na manji broj ciljeva pokazat će da je regija sposobna iskoristiti svoje prednosti. S druge strane, pametna specijalizacija dobra je za napredne regije gdje je potreba za usmjeravanjem manje naglašena, ali je potrebna identifikacija transformativnih aktivnosti koje dovode do jačanja strukturnih promjena. Glavna poruka pametnih specijalizacija jest obvezan zajednički rad istraživačkih institucija i fakulteta s poduzetnicima uz potporu i suradnju lokalnih jedinica i ministarstava. Zajednički rad svih sudionika za postizanje izvrsnosti i veće konkurentnosti u svim sektorima. Prvi rezultati pokazali su da su priprema i provedba

S3 predstavljali novi izazov za vlade i javne službe, ali sam proces pripreme S3 značio je učenje u praksi te je potaknuo visoku razinu suradnje između kreatora politika na različitim razinama. Sudionici okruglog stola raspravljali su o ciljevima koje EU želi postići uvođenjem pametnih specijalizacija, o pametnoj specijalizaciji u Zadru i Zadarskoj županiji te posebno o ulozi i uključivanju mladih. Zastupnica Maletić na kraju okruglog stola zaključila je: „Mnogo je područja i institucija kroz koje se znanja mogu i moraju umrežavati i povezivati, od znanstvenih i istraživačkih institucija, inkubatora koje možemo osnivati na fakultetima i u lokalnim jedinicama, tehnoloških parkova do samih centara kompetencija. Važno je da mlade uključimo u procese prepoznavanja prioriteta. Oni bi mogli raditi analize na terenu, intervjuirati poduzetnike i građane te tako u praksi primjenjivati analitička znanja koja stječu na fakultetima. Na temelju njihovih istraživanja trebaju se provoditi rasprave o specijalizaciji, a mladi se u drugom koraku mogu, organizirani u multidisciplinarne timove, uključiti u razvoj novih procesa za jačanje određenih sektora i gospodarstva u cjelini. Kako ne bi sve ostalo na „moglo bi“ i „trebalo bi“ uputit ću prijedlog Ministarstvu rada i mirovinskog sustava da se u sklopu Inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog socijalnog fonda uvede još jedna mjera iz koje će se financirati rad mladih na istraživanjima i projektima u okviru pametnih specijalizacija. Ovaj koncept sigurno će biti zanimljiv i na razini cijele Europske unije jer su česte rasprave na temu što aktivnijeg uključivanja mladih u procese donošenja odluka o politikama i provedbe politika. Drago mi je da smo danas imali priliku zajedno biti ovdje jer se upravo umrežavanjem i zajedničkim razgovorom dolazi do novih ideja i rješenja.“


44

RADIONICA O FONDOVIMA EU-a, 9.11.2017. Maletić: „Fondovi EU-a moraju biti dostupni svima, a što veći broj ljudi motiviran da se njima koristi“ Zastupnica Ivana Maletić održala je u četvrtak, 9. studenog 2017. u Zagrebu radionicu o mogućnostima financiranja projekata iz fondova EU-a Zajednici žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ Trešnjevke sjever koju su organizirale državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević, predsjednica Zajednice žena „Katarina Zrinski“ Trešnjevke sjever Marija Maras te ostale članice.

Zastupnica Maletić na radionici je predstavila mogućnosti financiranja ideja i projekata iz fondova EU-a te istaknula zadovoljstvo velikim interesom sudionica: „Mogućnosti financiranja iz fondova EU-a izuzetno su značajna tema jer nas u Hrvatskoj čekaju nove perspektive i nova sredstva te puno toga još možemo i moramo napraviti zajedno. Fondovi moraju doći do svakoga i moraju postati uobičajena praksa svima. Zato mi je posebno drago što ste iskazale interes da naučite više o europskim fondovima i pripremi projekata. Veselim se danima kada će naša Hrvatska postati pravo gradilište u kojem se osjeća da dobivamo sredstva koja su namijenjena upravo snažnom gospodarskom rastu država članica koje su manje razvijene. Svi u Hrvatskoj se moramo jako truditi i pokrenuti velik broj projekata kako bi postigli rast u korištenju fondovima EU-a, a upravo ovakvim radionicama potičemo stvaranje novih ideja i projekata koji mogu biti financirani sredstvima EU-a. Cijela kohezijska politika usmjerena je na manje razvijene države članice poput nas, kako bismo napravili razvojni skok, realnu konvergenciju, odnosno, približavanje najrazvijenijim državama članicama. Mogućnosti koje se pružaju iz fondova EU-a moraju se iskoristiti, a to možemo samo s velikim brojem kvalitetnih projekata i snažnim, dobro kapacitiranim institucijama.“ Zastupnica Maletić prilikom predstavljanja mogućnosti financiranja iz projekata EU-a također je istaknula: „Kod europskih fondova važno je naučiti kako razviti projektnu ideju i kako napisati projekt. Nevažno je znati napamet sve činjenice i detalje o svakom fondu, važno je znati praksu. Važno je konkretno početi razvijati neki projekt i to je upravo cilj ove radionice. Praktičan rad i razvoj konkretnog projekta, a ne sama teorija. Svrha ove radionice jest naučiti kako napisati i razviti dobar projektni plan s ciljevima, što znači dobro obrazložiti aktivnosti da bi projekt kad se pripremi i na kraju dođe pred evaluatore dobio dobre ocjene i u konačnici prošao na natječaju.“

Osim upoznavanja sudionica s načinom pripreme projekata, vrstama projekata, prihvatljivih aktivnosti i ciljeva u različitim vrstama fondova, sudionice su

tijekom radionice imale priliku razgovarati o konkretnim problemima, idejama i inicijativama s kojima se susreću u svakodnevnom radu te tako zajedno doći do konstruktivnih zajedničkih rješenja, a pritom i eventualnih projektnih ideja za koje su imale priliku direktno upitati zastupnicu Maletić. Osim zastupnice Maletić, predavanje je održala državna tajnica Katarina Ivanković Knežević koja je predstavila programe i natječaje Ministarstva, koji su u najavi i koji su trenutno u tijeku, kako bi upoznala sudionice s brojnim mogućnostima financiranja koje se pružaju iz Europskog socijalnog fonda.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA, 20.10.2017. Maletić: “Bez partnerskog odnosa u lokalnoj zajednici nema kvalitetnih strateških projekata“

Zastupnica Ivana Maletić u petak 20. listopada u sklopu radnog posjeta Osječko – baranjskoj županiji održala je predavanje u Vijećnici Osječko – baranjske županije na temu europskih politika za poticanje razvoja gradova i općina te predavanje na Pravnom fakultetu u Osijeku studentima prava i ekonomije.

U sklopu predavanja u Vijećnici Osječko – baranjske županije zastupnica Maletić je predstavnicima lokalnih jedinica, civilnog društva, razvojnih agencija te ostalim sudionicima istaknula važnost priprema za novo razdoblje na razini regija te jačanja regionalnih kapaciteta: „Nužno je da se kao država za sljedeću perspektivu i operativne programe počnemo pripremati na razini samih regija. Sada treba regionalno jačati kapacitete ako u sljedećoj perspektivi želimo imati regionalne operativne programe i regionalno raspodijeljene omotnice.“ „Važno je da regije imaju analizirane stvarne potrebe na svom području kako bi mogle razvijati strateške dokumente i projekte, a za to je potrebno početi s pripremama već sada“, naglasila je zastupnica Maletić.

Dodatno je zastupnica objasnila što bi značilo uvesti regionalne operativne programe: „Nužno je osmisliti zajedničku strategiju, pripremati zajedničke projekte na razini županija uključenih u regiju, ali ono što je još važnije jest izgraditi administraciju, imati sve strukture i institucije koje su potrebne za raspisivanje natječaja, ocjenjivanje projekata, potpisivanje ugovora, dakle, sve ono što se sad radi na razini ministarstava i središnje države. Kad bi operativni programi bili regionalni, radilo bi se na razini regija. Pritom je najvažnije u razvoj i osmišljavanje regionalnog razvoja uključiti sve segmente društva, odnosno primijeniti princip partnerstva.


Nema donošenja strateških dokumenata i definiranja projekata i područja razvoja bez partnerskog sudjelovanja svih u lokalnoj sredini zajednici – od poduzetnika i mladih do neprofitnih organizacija. Sama administracija ne može osmisliti kako se lokalna jedinica odnosno županija i regija treba razvijati.“

Kao najveće probleme u lokalnim jedinicama zastupnica Maletić je istaknula: “Najkompliciranija je uvijek sama priprema projekata i neriješeni imovinsko – pravni odnosi. Također, kod same pripreme projekata izvori financiranja često su jedan od značajnih problema jer je za lokalne jedinice fiskalno zahtjevno uložiti u dokumentaciju, a u konačnici nisu sigurni hoće li projekt zaista proći ili ne. Važnu ulogu u tom području ostvaruje im središnja država koja mora koristeći se i mogućnostima financiranja iz Europske investicijske banke, pomoći pripremi i sufinanciranju projekata na lokalnoj razini. Jedan od glavnih problema je manjak ljudskih kapaciteta, posebno za pripremu tehničkog dijela dokumentacije koja zna biti zahtjevna i komplicirana. Nakon izlaganja zastupnice Maletić, asistent u Uredu zastupnice, Alen Halilović, predstavio je mogućnosti financiranja projekata lokalnih jedinica iz fondova EU-a, ponajprije otvorene natječaje i natječaje u najavi. Nakon predavanja u Vijećnici Osječkobaranjske županije zastupnica Maletić je u suradnji s Katedrom za Europsko pravo održala predavanje na Pravnom fakultetu u Osijeku pod nazivom „Europski parlament – pogled iznutra“ na kojem je studentima Pravnog i Ekonomskog fakulteta predstavila rad i funkcioniranje Europskog parlamenta te procese donošenja važnih europskih politika koje utječu na svakodnevni život pojedinca i cijele zajednice.

45


46

Vijesti iz Europskog parlamenta ECON, 21.11.2017.

Maletić: „Potrebne mjere za veće ulaganje u rast startupova“

Na sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, u utorak, 21. studenog 2017. održan je strukturirani dijalog na temu financijskih usluga, financijske stabilnosti i Unije tržišta kapitala s potpredsjednikom zaduženim za euro i socijalni dijalog, Valdisom Dombrovskisom koji je također zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala. Potpredsjednik Dombrovskis u svom je izlaganju naveo kako je cilj Europske komisije jačanje jedinstvene valute pred nepredviđenim izazovima, a ključni projekti u postizanju ovog cilja su dovršetak Bankovne unije, Unije tržišta kapitala i obuhvaćanje novih oblika financiranja, uključujući Fintech i održivo financiranje. To će doprinijeti boljem apsorbiranju šokova putem privatnog dijeljenja rizika, većoj zaštiti poreznih obveznika od plaćanja pogrešaka bankarskog sektora i smanjenju potreba javnog dijeljenja rizika unutar Ekonomske i monetarne unije.

U pogledu dovršetka Bankovne unije naglasio je kako još uvijek nedostaje treći stup, a to je uspostava jedinstvenog sustava osiguranja depozita (EDIS). Naveo je da su u Izvješću iz listopada predložili nove ideje koje bi trebale pomoći zakonodavcima da postignu sporazum o ovoj ključnoj temi uspostave Bankovne unije s ciljem postizanja kompromisa unutar ovog mandata Komisije i Parlamenta. Dodao je i da je paralelno potrebno dodatno smanjiti rizike u bankarskom sektoru, a Komisijin paket iz studenog 2016. predstavio je niz mjera za uključivanje

međunarodnih standarda i mjera za smanjenje rizika u zakonodavstvo EU-a. Također, istaknuo je potrebu ubrzanja trenda smanjenja loših zajmova (NPL) i sprječavanja njihovog ponovnog nastajanja. U tom smislu, u proljeće 2018. Komisija će predstaviti paket mjera koje će se, između ostalog, odnositi i na nacionalne tvrtke za upravljanje imovinom i moguće prudencijalne zaštitne mjere za nove zajmove koji prelaze u kategoriju NPL-ova. Naveo je kako planiraju predstaviti inicijativu kojom bi Europski mehanizam za stabilnost preuzeo novu funkciju zajedničke zaštitne mjere za Jedinstveni fond za sanaciju (Single Resolution Fund, SRF), što je također važno za dovršetak Bankovne unije.

Vezano za Uniju tržišta kapitala, Dombrovskis je istaknuo da Komisija radi u punoj brzini kako bi stvorila prave uvjete za povećanje sredstava za realno gospodarstvo, a činjenica Brexita znači da ostatak gospodarstva EU-a treba napredna tržišta kapitala više nego ikad. Dodao je da su već provedene dvije trećine mjera iz originalnog Akcijskog plana iz 2015., a poseban naglasak u budućnosti stavljen je na pružanje većeg izbora za potrošače i boljeg pristupa maloprodajnim financijskim uslugama te jačanje nadzora u smislu ciljane promjene zadataka, upravljanja i financiranja europskih nadzornih tijela. Za početak 2018. Dombrovskis je najavio donošenje okvira EU-a za osigurane obveznice koji će biti izgrađen na dobro funkcionirajućim značajkama uspješnih nacionalnih tržišta. Kada je riječ o financijskoj tehnologiji, Dombrovskis smatra da je EU u dobroj poziciji da postane globalni lider. To će zahtijevati dosljednu regulaciju i odgovarajući nadzor za Fintech-ove i njihov rast na jedinstvenom


tržištu. Naveo je da će Komisija objaviti Akcijski plan za Fintech početkom iduće godine, a u narednim danima predstavit će standarde za provedbu revidirane Direktive o platnim uslugama s ciljem jačanja sigurnosti i povećanja online plaćanja u EU-u.

Na kraju je istaknuo da je borba protiv klimatskih promjena velik izazov, ali i prilika za financijski sektor. Postavljanjem odgovarajućih uvjeta, EU može postati magnet za zelene investicije i biti predvodnica u mobilizaciji javnog i privatnog financiranja za održive projekte te će u tom smislu, Komisija predstaviti Akcijski plan za održivo i zeleno financiranje početkom iduće godine.

U raspravi koja je uslijedila, zastupnica Maletić osvrnula se na izmjene uredbe o insolventnosti u kontekstu jačanja slobodnog kretanje kapitala. Naglasila je da je, iako će postupak izmjena trajati tijekom cijele 2018., potrebno istovremeno voditi brigu o ispravnoj provedbi propisa u državama članicama. „Zanima me razmišljate li u Komisiji o tome da se paralelno radi na izgradnji kapaciteta u državama članicama što bi unaprijed omogućilo učinkovitu provedbu kako ne bismo imali različite primjere praksi u državama članicama što je već slučaj vezano uz ovu uredbu? Smatrate li da nam trebaju specifična rješenja za tvrtke od sustavne važnosti?“, dodala je zastupnica Maletić.

Odgovarajući na pitanja zastupnice Maletić, potpredsjednik Dombrovskis istaknuo je kako je pravni okvir o insolventnosti dio Komisijinog akcijskog plana za nenaplative kredite. „Pokušavamo dati ocjenu nacionalnih okvira o insolventnosti i vidjeti što funkcionira, a što ne i to pokušavamo riješiti preporukama u okviru europskog semestra, odnosno preporukama za pojedinačne države. Imamo i neke prijedloge uključujući prijedloge o ranom restrukturiranju i drugoj šansi. To omogućava preventivno restrukturiranje i potencijalno omogućuje poduzećima da nastave s poslovanjem tako da insolventnost ne dovede do likvidacije poduzeća. Dakle, to mora biti održivi poslovni rizik. Radimo i na ubrzanom jačanju kolaterala kod banaka. To se odnosi samo na komercijalne zajmove, a to bi moglo omogućiti više prostora u bilancama banaka za kreditiranje. Održali smo javne konzultacije koje su završile u listopadu i mi namjeravamo u prvom tromjesečju sljedeće godine izaći s prijedlogom“, naglasio je Dombrovskis.

Što se tiče održivih financija, zastupnica Maletić istaknula je da se nalazimo u jednoj paradoksalnoj situaciji u Europskoj uniji. „Rezultati istraživanja mnogo su bolji od broja inovacija, a to na kraju rezultira i malim brojem startup-ova. Dakle, imamo startup-ove koji imaju probleme s rastom i razvojem. Možemo li očekivati od Komisije neke prijedloge o tome kako potaknuti privatne

subjekte, pojedince ili poduzeća na ulaganja u dionice u različitim fazama startup-ova kako bismo im pomogli u bržem daljnjem razvoju i prelasku u scale-upove?“, upitala je zastupnica Maletić.

U odgovoru je potpredsjednik Dombrovskis istaknuo da će Skupina na visokoj razini izraditi akcijski plan početkom sljedeće godine koji će sadržavati niz inicijativa za više privatnih ulaganja u zeleni održivi rast. „Što se tiče startup-ova s privatnim dioničkim kapitalom, nadamo se kako će naš okvir za socijalno poduzetništvo također pomoći. Što se tiče poslovanja malih i srednjih poduzeća mi imamo takozvani „Funding Escalator“ koji omogućuje financiranje, tj. financijsku pomoć tvrtkama u različitoj fazi razvoja što bi im trebalo omogućiti daljnji rast i razvoj“, zaključio je Dombrovskis.

MONETARNI DIJALOG, 20.11.2017.

Draghi: „Nastavljamo kupnju obveznica i dugoročno održavanje kamatnih stopa na niskim razinama“ Na odboru za Ekonomsku i monetarnu politiku 20. studenog održan je monetarni dijalog s predsjednikom Europske središnje banke (ECB) Marijem Draghijem, na kojem je predsjednik ECB-a govorio o aktualnim ekonomskim i monetarnim kretanjima. Na zahtjev odbora posebno se usredotočio na dvije teme vezane uz platni sustav ECB-a, TARGET 2 i njegovu ulogu u podršci financijskoj integraciji te provedbu mjera monetarne politike.

U uvodnom izlaganju Draghi se prvo osvrnuo na izglede u gospodarstvu. Ekonomski rast ostaje čvrst i široko rasprostranjen po zemljama i sektorima u eurozoni, uglavnom pod utjecajem rasta domaće potražnje. Prema najnovijoj procjeni Eurostata, rast realnog BDP-a nastavljen je u trećem kvartalu po stopi od 2,5 % godišnje, čime se bilježi kontinuiran tromjesečni rast u posljednje četiri i pol godine, a najnoviji anketni podaci upućuju na nastavak ovakvih kretanja. Tržište rada i dalje ima koristi od oporavka, a broj nezaposlenih osoba u eurozoni smanjio se s 18,6 milijuna u drugom tromjesečju 2014. na 14,6 milijuna u posljednjem tromjesečju. U odnosu na dosadašnja kretanja, rast zaposlenosti široko je rasprostranjen u zemljama i sektorima, a 16 od 19 zemalja eurozone bilježi pozitivan godišnji rast zaposlenosti od sredine 2014. „Naše mjere monetarne politike odigrale su ključnu ulogu u podupiranju potrošnje i investicija osiguravajući povoljne uvjete financiranja za tvrtke i kućanstva u eurozoni. Od kraja svibnja 2014. kamatne stope banaka za zajmove nefinancijskim korporacijama, pale su za oko

47


48

120 baznih bodova, a za kućanstva za oko 100 baznih bodova“, istaknuo je Draghi. Dodao je kako su se kamatne stope za vrlo male zajmove, odnosno za kredite malim i srednjim poduzećima (SME), smanjile za skoro 190 baznih bodova, što je posebno ohrabrujuće jer se na SME odnosi dvije trećine ukupnog zapošljavanja privatnog sektora u eurozoni. U pogledu kretanja cijena naglasio je da, unatoč snažnom gospodarskom oporavku, dinamika inflacije tek treba pokazati uvjerljive znakove samoodrživog porasta. Temeljna inflacija iznosila je u listopadu 1,4 posto, a očekuje se privremeni pad prema kraju godine, uglavnom zbog kretanja cijene energije.

U nastavku je Draghi pojasnio nedavne odluke Upravnog vijeća ECB-a o monetarnoj politici. U svjetlu ekonomskih kretanja, na sastanku u listopadu odlučili su se na ponovno kalibriranje instrumenata monetarne politike, s ciljem očuvanja stupnja monetarnog poticaja koji je još uvijek nužan za osiguranje stalnog povratka stopa inflacije prema razinama od 2 %. Tako je odlučeno da ECB nastavlja s mjesečnom kupnjom vrijednosnica, ali sa sadašnjih 60 milijardi eura na 30 milijardi eura do kraja rujna 2018. ili kasnije ako je to potrebno kako bi se stopa inflacije približila ciljanoj vrijednosti. Također su zadržali ključne kamatne stope na važećim razinama, ponovivši da ih ne namjeravaju mijenjati dugo nakon završetka programa kupnji obveznica. Govoreći o platnom sustavu ECB-a TARGET 2, Draghi je istaknuo kako je prošle godine TARGET2 obrađivao dnevni prosjek od oko 342 000 isplata, što predstavlja dnevnu prosječnu vrijednost od 1,7 bilijuna eura. „Ovaj platni sustav igra ključnu ulogu u osiguravanju nesmetanog djelovanja monetarne politike, ispravnog funkcioniranja financijskih tržišta i bankarstva te financijske stabilnosti. Podržavajući financijsku integraciju i provedbu naše monetarne politike, TARGET2 predstavlja kamen temeljac naše monetarne unije“, naglasio je Draghi, zaključivši kako je TARGET2 bio instrument u glatkom prijenosu mjera monetarne politike na uvjete financiranja kućanstava i poduzeća. Na kraju je naglasio da postizanje uravnoteženog puta rasta zahtijeva jačanje sposobnosti eurozone za rješavanje rizika te da sadašnja ekonomska perspektiva pruža jedinstvenu priliku za smanjenje vjerojatnosti jakih šokova jačanjem gospodarskih struktura država članica mjerama na političkoj i strukturnoj strani, što podrazumijeva i jačanje zajedničkog institucionalnog ustroja kako bi se spriječilo, odnosno bolje upravljalo mogućim šokovima. Odgovarajući na pitanja zastupnika, Draghi je istaknuo kako je pitanje rješavanje NPL-ova međusobno povezano s uspostavom jedinstvenog sustava osiguranja depozita, no da su potrebni zajednički napori banaka i supervizora, ali i vlada u državama članicama kako bi se osmislio zakonski

okvir za trgovinu NPL-ovima. Potrebno je donijeti mjere koje će rješavati pitanje naslijeđenih NPL-ova, a ne samo novih. U pogledu kretanja plaća u eurozoni, Draghi je izjavio da nije zadovoljan činjenicom kako je malo radnika uspjelo povećati svoju plaću, možda zbog toga što temelje svoje zahtjeve na niskoj inflaciji u proteklih nekoliko godina ili zbog toga što su više zabrinuti za sigurnost posla. No, istaknuo je kako je uvjeren da će pad nezaposlenosti dovesti do promjena u nominalnoj plaći koja će zatim potaknuti temeljnu inflaciju. Draghi se nije složio s kritikama da je ECB veliki davatelj kredita za zemlje članice eurozone, istaknuvši kako ECB drži 10 – 20 % vrijednosnica koje su otkupili na sekundarnom tržištu od drugih subjekata, čime nisu prekršili mandat, već su se, upravo suprotno, držali svog mandata o željenoj razini inflacije. Naglasio je kako je provedba mjera monetarne politike zaslužna za trenutno zabilježeni gospodarski oporavak.

DIREKTIVA O UPUĆENIM RADNICIMA, 25.10.2017.

Maletić: „Veće plaće moraju biti rezultat rasta produktivnosti i konkurentnosti, nije dobro nametati ih regulativom“ Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je u srijedu, 25. listopada u Europskom parlamentu u Strasbourgu na sastanku s predstavnicima medija na temu aktualne izmjene Direktive o upućenim radnicima o kojoj se zadnjih dana vode brojne rasprave.

Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. godine o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga odnosi se na tri situacije prekograničnog upućivanja u okviru pružanja usluga: upućivanje radnika na temelju ugovora sklopljenog između poslodavca koji ga upućuje i korisnika usluge u drugoj državi, upućivanje u podružnicu poslodavaca ili u društvo u vlasništvu iste grupe kojoj pripada i poslodavac te upućivanje radnika preko agencije za privremeno zapošljavanje korisniku koji je osnovan ili posluje u drugoj državi. Prijedlogom izmjena predlažu se izmjene Direktive 96/71/EZ u tri glavna područja:

1. Primitak koji se jamči upućenim radnicima za vrijeme upućivanja 2. Pravila o upućenim radnicima preko agencija za privremeno zapošljavanje 3. Definiranje prava upućenih radnika u slučajevima dugoročnog upućivanja Glavne djelatnosti koje se spominju i na koje se najviše odnosi ova direktiva jesu djelatnosti građevine, zdravstvene njege (njegovateljice) i promet.


Izvjestiteljice Elisabeth Morin-Chartier (EPP), Agnes Jongerius (S&D) u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja pripremile su Izvješće o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 96/71/ EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga koje je usvojeno u ponedjeljak 16. listopada 2017. Rezultati glasovanja o izmjenama regulative na Odboru bili su: 32 +, 8 -, 13 suzdržanih, te se glasovalo i o dozvoli za pregovore s Vijećem, a rezultat je bio sljedeći: 44 + i 8 -. Izvjestiteljice su tako dobile zeleno svjetlo za pokretanje pregovora s Vijećem. S obzirom na to da najmanje 77 zastupnika nije zahtijevalo posebno glasovanje o ovom Izvješću, na Plenarnoj sjednici Parlamenta postupak pregovora može započeti. GLAVNE PROMJENE

1. Primitak/naknada za vrijeme upućivanja (remuneration) Uvođenjem principa „jednake plaće za jednak rad na istom mjestu“ upućeni radnik ima sva prava kao i domaći radnik odnosno, ne samo kao dosad zajamčenu minimalnu plaću uvećanu za prekovremeni rad, nego i ostale bonuse i dodatke koji su u državi u koju je upućen propisani (noćni rad, božićnica, 13. plaća, uplate u obvezne fondove i sl.).

S obzirom na to da svaka država članica samostalno utvrđuje dodatna prava, neke razvijene države članice imaju izuzetno visoke standarde koje poduzetnici koji nastupaju na njihovom tržištu iz manje razvijenih država neće moći primjenjivati za svoje upućene radnike što će ugroziti njihovu mogućnost izlaska na ta tržišta. Države članice moraju transparentno objaviti informacije o tome koji se elementi smatraju sastavnim dijelom primitka, a u slučaju neobjavljivanja poduzetnike se ne može smatrati odgovornima ako za svoje upućene radnike ne računaju sve bonuse. Planira se uspostaviti jedinstveni portal, a dok se ne uspostavi, svaka država na svojim službenim stranicama mora objaviti detaljne upute o elementima koje ulaze u kategoriju primitka. 2. Agencijsko poslovanje Sprječava se da poduzeća preko agencija za privremeno zapošljavanje angažiraju radnike iz drugih država koje, preko agencije, plaćaju po uvjetima iz tih država i tako osiguravaju radnu snagu koju plaćaju manje nego što bi plaćali da su sami zaposlili radnika prema uvjetima definiranim za radnike iz njihove države. Prijedlogom izmjena domaći agencijski radnici i strani agencijski radnici se izjednačavaju, točnije uvjeti moraju biti jednaki najmanje uvjetima da je te radnike zaposlilo poduzeće korisnik samostalno. Ovo je pozitivna promjena koja onemogućava isplate manje plaće radnicima iz manje razvijenih država za obavljanje poslova kod poslodavaca u razvijenim državama članicama.

3. Vremensko trajanje upućivanja Tema o kojoj se najviše raspravlja, odnosi se na period upućivanja nakon kojeg se na upućenog radnika primjenjuje radno zakonodavstvo zemlje domaćina. Prijedlog od strane Europskog parlamenta je 24 mjeseca + dodatna 24 mjeseca u iznimnim slučajevima (nije jasno o kakvim je iznimnim situacijama riječ te će to biti potrebno dodatno utvrditi) i to je potvrđeno na Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja. Međutim, Vijeće je jučer usvojilo pristup od 12 mjeseci + dodatnih 6 mjeseci u iznimnim slučajevima. Nadamo se da će u pregovorima između Parlamenta i Vijeća biti prihvaćeno stajalište Parlamenta. 4. Promet Za promet se predlaže donošenje posebne uredbe („lex specialis“) jer je administrativno vrlo zahtjevno za prijevoznike obračunavati plaću vozača prema pravilima više država u istom danu što se dodatno komplicira potrebnim obračunom sati odnosno vremenom provedenim u svakoj državi. S obzirom na to da posebna uredba za promet nije donesena predlaže se da se u prijelaznom periodu primjenjuje direktiva o upućenim radnicima što će znatno otežati funkcioniranje prijevoznika. 5. Rok prijenosa direktive U prijedlogu Parlamenta rok je 3 + 1 godina, odnosno tri godine za usvajanje i objavu te maksimalno još jedna godina za implementaciju. U prijedlogu Vijeća rok je tri godine za usvajanje, objavu i implementaciju direktive. Hrvatsko stajalište na Vijeću bilo je neutralno, a obrazloženje je sljedeće: 1. Ne podržava se odredba o plaći/naknadi (remuneration) koja se mora isplaćivati upućenim radnicima jer nije adekvatno pojašnjena, široko i načelno je određena te sustav administrativno komplicira, a ne pojednostavljuje što je trebao biti cilj ovih izmjena direktive. 2. Podržava se izjednačavanje uvjeta za radnike koji se upućuju preko agencija za privremeno zapošljavanje i domaćih radnika na tržištu na koje se upućuju. 3. Podržava se „lex specialis“ za promet. 4. Podržava se rok za prilagodbu od tri godine, a idealno bi bilo pet godina.

Zaključno, važno je na jedinstvenom tržištu osigurati istu plaću za isti posao jer tako nema privilegiranog pristupa, a konkurira se kvalitetom, izvrsnošću, brzinom i cijenom, ali ne na teret prava radnika. Međutim, kad su na tom istom jedinstvenom tržištu države s ogromnim razlikama u razvijenosti ne možemo regulativom nametati standard većih plaća. One moraju proizaći iz gospodarskog rasta i ekonomskog standarda. Nametanje regulativom može dovesti do gubitka posla i radnih mjesta.

49


50

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta PLENARNA 14.11.2017.

Moscovici: “Treba nam veća transparentnost i konvergencija fiskalnih pravila”

Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, u utorak 14. studenog održana je rasprava gdje su predstavljene izjave Vijeća EU i Europske komisije na temu Rajskih dokumenata (Paradise papers) na kojoj su sudjelovali povjerenik Europske komisije Pierre Moscovici i posebni predstavnik Vijeća Europske unije Matti Maasikas. Rajski dokumenti ukazuju na umiješanost najvećih svjetskih poduzeća, medijskih zvijezda, političara i odvjetnika u uskraćivanje poreznih prihoda državama u kojima žive.

Posebnik predstavnik Vijeća EU-a Maasikas na samom početku istaknuo je seriju otkrića vezanih uz izbjegavanje i neplaćanje poreza tijekom proteklih godina: “Različiti skandali kao Off-shore leaks, Lux leaks, Panama papers i Paradise papers otvorili su vidike i povećali svijest o situaciji koja se događa u svijetu, ali i u Europskoj uniji. Vijeće veliku važnost pridaje ovakvim otkrićima koja su rezultat rada novinara istražitelja i ključna su za donošenje odluke o povećanju transparentnosti te jačanje političke svijesti o problemu poreznog izbjegavanja. U mnogim situacijama vidjeli smo kako su pothvati iz afere Panama papersa dijelom i legalni, ali ne možemo ignorirati da planovi koji se navode za kreativno oporezivanje služe samo za to da se ne plaćaju porezi. Takvo što ne može biti u skladu s pravednim poreznim sustavom koji mora obuhvaćati i to da svako poduzeće za svaku ostvarenu dobit treba platiti i fer porez.

Želimo postići da neželjene prakse kreativnih poreznih prijevara doista postanu ilegalne”, istaknuo je Maasikas. Povjerenik Moscovici izrazio je žaljenje kako se i nakon dosadašnjih skandala otkrivaju nove informacije o uhodanim međunarodnim mrežama fiskalno-agresivnog dampinga: „Svjesni smo i znamo da multinacionalne kompanije, razni savjetodavni odbori, pravnici i bankari međusobno surađuju kako bi smanjili ili potpuno prikrili svoje porezne obveze u iznosima koje naši građani ne mogu ni zamisliti. Ovdje se ne govori o izoliranim incidentima i počiniteljima već sustavnoj, svjetskoj, organiziranoj mreži koja primjenjuje razne sheme agresivnog poreznog planiranja koje trebamo istražiti i utvrditi legalnost primjene. Ako se ispostavi da su primjene ovakvih shema izbjegavanja poreza legalne, to moramo promijeniti i to je upravo ono što želimo postići zajedno i u suradnji s Europskim parlamentom.

Smatram da zajedničkim snagama možemo pridonijeti većoj transparentnosti čime će se omogućiti da se stane na kraj kulturi skrivanja i utaja”, naglasio je povjerenik Moscovici. Također je istaknuo tri prijedloga koja se nastoje provesti u poreznim sustavima. Prvi prijedlog obuhvaća set pravila za porezne posrednike, a tu spadaju odvjetnici, bankari, konzultanti i svi oni koji prodaju sheme za fiskalnu optimizaciju. Ako se taj prijedlog prihvati, svi oni morat će sustavno prijavljivati svoje radnje fiskalnim tijelima kako bi se utvrdila legalnost tih pothvata. Drugi prijedlog je ciljanje poduzeća posredstvom javnog obveznog


izvješćivanja po državama što će omogućiti svakom građaninu mogućnost kontroliranja i vršenja stvaranja pritiska. Ako se to ostvari, povećat će se transparentnost u javnosti o poreznim prijevarama. Treći prijedlog obuhvaća stvaranje europske crne liste poreznih oaza.

Tijekom rasprave istaknuto je kako je važno oštro reagirati protiv onih koji su primjenjivali nepoštene prakse te stati na stranu onih koji plaćaju porez, urednih i poštenih poreznih obveznika. Potrebno je uspostaviti sustav adekvatnih kazni i mogućnost oduzimanja dozvola za rad bankama, konzultantskim udrugama i odvjetnicima koji potiču nelegalne aktivnosti.

PLENARNA, 24.10.2017.

Maletić: „Ekonomska i monetarna unija jačaju kad se smanjuju razlike u razvijenosti država članica“ Na plenarnom zasjedanju u Europskom parlamentu u Strasbourgu, u utorak 24. listopada održana je rasprava o Zaključcima sa sastanka Europskog vijeća 19. i 20. listopada 2017. i predstavljanje Programa čelnika (Zajednička izgradnja naše budućnosti). Na početku zasjedanja predsjednik Europskog vijeća, Donald Tusk istaknuo je važnost jedinstva svih: „Možemo uspjeti samo ako zajedničkim snagama radimo na jedinstvu, moramo biti ambiciozni i surađivati. Moja namjera je nadograđivati se na onome što nas povezuje, a ne na onome što nas dijeli. Moramo doći do zajedničkih rješenja u najvažnijim područjima – migracije, jedinstvena ekonomska i monetarna unija, Brexit.“ Predsjednik Tusk ujedno je naglasio: „Jedan od prvih učinaka programa čelnika je pronaći potencijalna rješenja u najskorijoj budućnosti unatoč svim razlikama. Do lipnja moramo učiniti konkretne korake kako bismo uspostavili Europski monetarni fond i osnažili stabilnost bankarske unije.“

Zastupnica Maletić istaknula je kako su u Programu čelnika o zajedničkoj izgradnji naše europske budućnosti obuhvaćeni svi najvažniji izazovi: „Drago mi je što se u prvi plan stavljaju europsko jedinstvo, zajedništvo i solidarnost. Upravo na tim temeljima moramo pronalaziti zajedničke odgovore na brojna pitanja od jačanja sigurnosti, upravljanja migracijama, preko postizanja održivog i snažnijeg gospodarskog rasta, do digitalizacije, novih znanja i zapošljavanja mladih. Usto, izuzetno je važno jačanje ekonomske, monetarne i socijalne Unije, jedinstvenog tržišta i vanjskih granica.“

Za Hrvatsku su važne upravo poruke otvorenosti čelnika za što brže proširenje Schengena i Monetarne unije. „Nakon ispunjenja tehničkih i pravnih uvjeta, neće biti političkih prepreka za ulazak Hrvatske u Schengen jer je glavni politički cilj jedinstvo. Zato do kraja 2019. možemo očekivati da će i Hrvatska biti dio schengenskog prostora.“, istaknula je zastupnica Maletić osvrnuvši se u nastavku i na ciljeve predstavljene vezano uz Monetarnu uniju koju se želi ojačati te istaknutu potreba za uvođenjem Europskog monetarnog fonda i izgradnjom bankovne unije. „Paralelno s jačanjem moramo razmišljati o proširenju Monetarne unije i što konkretnijoj pomoći manje razvijenim državama članicama u i izvan Monetarne unije za provedbu mjera kojima će se potaknuti realna konvergencija. Velike razlike u razvijenosti, tehnološkom napretku, visini plaća i standardu ljudi najveća su prepreka europskom jedinstvu“, zaključila je zastupnica Maletić.

PLENARNA, 24.10.2017.

Maletić: „Proračunom EU-a za 2018. predviđeno ubrzanje korištenja fondova EU-a“ Na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu u Strasbourgu, 24. listopada održana je rasprava o proračunu Europske unije 2018.

Na početku rasprave istaknuto je stajalište Europskog parlamenta o Proračunu za 2018. koji treba biti inovativan, okrenut prema budućnosti i koji će omogućiti Europskoj uniji da pruži perspektivu sigurnosti svim građanima pri čemu bi prioriteti trebali biti rast i zapošljavanje te sigurnost građana. Navedeno se može postići isključivo ulaganjem u istraživanja i inovacije, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća, program Erasmus+, a jedan od najvažnijih prioriteta jest osnaživanje mjera za smanjivanje nezaposlenosti mladih, istaknuto je na početku rasprave.

Zastupnica Ivana Maletić tom je prilikom naglasila: „Proračunom za 2018., iako su sredstva ograničena, želimo jasno pokazati da možemo i želimo odgovoriti na važne izazove koji su pred Europskom unijom – poput nezaposlenosti mladih, borbe protiv siromaštva, potrebe za novim znanjima i vještinama, sigurnosti, stabilnosti, inovacijama i ulaganjima u srednje i malo poduzetništvo stoga možemo biti zadovoljni. Proračun prati dinamiku izvršavanja pojedinih programa pa možemo uočiti povećanje iznosa plaćanja za konkurentnost i koheziju. Želimo ubrzati kohezijsku politiku i provedbu projekata jer su to konkretni projekti koji su vidljivi u svakodnevnom životu naših građana i potrebni za jačanje europskog gospodarstva, te bi nas najviše obradovalo kad bi izvršenje bilo i iznad proračunom predviđenih alokacija plaćanja.“

51


52

Kao što je naglašeno tijekom rasprave, proračun EU-a za 2018. treba biti usmjeren na rast, radna mjesta, sigurnost i postupanje s migrantima, ali se ujedno mora ostaviti dovoljno prostora za financijsko djelovanje u situacijama krize. Ukupno se za 2018. predviđa 158,9 milijardi eura za preuzete obveze i 144,4 milijarde eura za plaćanja.

To je glavni cilj Garancije za mlade. Dokaz da je ovaj program isplativ jest 14 milijuna mladih ljudi u EU-u koji su prošli nove oblike edukacije i dodatne oblike obrazovanja te dva milijuna mladih u EU-u koji su se uspjeli zaposliti zahvaljujući provedbi aktivnosti iz ovog programa.“

Zastupnica Maletić također je naglasila: „Nikako se ne slažem s prijedlogom Vijeća za smanjenje iznosa za program Obzor 2020 i Instrument za povezivanje Europe jer su upravo ti programi ključni za istraživanja, razvoj, jačanje osnovne infrastrukture što je temelj postizanja snažnijeg rasta, a to nam je krajnji cilj.“

Sredinom 2016. 4,2 milijuna mladih i dalje je bilo nezaposleno (18,8 % ukupne demografske skupine) te se potiču države članice da iskoriste raspoloživu potporu EU-a kako bi riješile ovaj dugotrajan problem. „Uvijek treba težiti boljem i kvalitetnijem rezultatu. Trebamo korištenjem instrumenata iz Garancije za mlade posebno jačati male i srednje poduzetnike, a mlade poticati na samozapošljavanje te im omogućiti obrazovanje koje će ih pripremiti za konkretan posao, a ne da tek po pronalasku posla uče raditi – takav obrazovni sustav znatno otežava zapošljivost mladih“, naglasila je tom prilikom zastupnica Maletić.

U odnosu na proračun za 2017. vidljivo je povećanje od 0,6 % u obvezama odnosno 7,4 % u plaćanjima. U proračunu EU-a za 2017. plaćanja za kohezijsku politiku planirana su na razini od 37,2 milijarde eura, a u 2018. plan plaćanja je znatno veći i iznosi 46,7 milijardi eura što je povećanje od 25 % i jasna poruka ubrzanja izvršavanja projekata sufinanciranih iz fondova EU-a.

PLENARNA, 24.10.2017.

Maletić: „Isplati se provoditi Garanciju za mlade, važno je sredstva više usmjeriti poduzetnicima i stvaranju radnih mjesta“ Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, u utorak 24. listopada glasalo se o Izvješću o nadzoru nad potrošnjom i praćenju isplativosti programa Garancije za mlade EU-a. Garancija za mlade program je kojim se potiču strukturne reforme, nastoje se riješiti problemi nezaposlenosti mladih i omogućiti brza aktivacija mladih osoba u najkraćem mogućem roku, kako bi oni nastavili obrazovanje ili ostali povezani s tržištem rada.

Provedba aktivnosti iz Garancije za mlade financira se iz Inicijative za zapošljavanje mladih (posebnog instrumenta Europskog proračuna), Europskog socijalnog fonda i nacionalnog proračuna država članica.

U Hrvatskoj je, zahvaljujući aktivnostima usmjerenim zapošljavanju mladih i dodatnom obrazovanju, stopa nezaposlenosti mladih, koja je tijekom 2014. prelazila 40 % (zbog čega je Hrvatska bila među tri države članice s najvišom stopom nezaposlenosti mladih) smanjena na 16 % u travnju 2017. Zastupnica Ivana Maletić tom je prilikom naglasila: „Ovo je izvješće izuzetno važno jer daje jasnu poruku da je program Garancija za mlade isplativ program. Naravno, traži se i od svih nas da radimo na povećanju učinkovitosti ovog programa kako bi što više mladih bilo kvalitetno i dugotrajno zaposleno.

Cilj Garancije za mlade je da sve osobe mlađe od 25 godina (u Hrvatskoj 30 godina) unutar četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka prethodnog zaposlenja dobiju kvalitetnu i konkretnu poslovnu ponudu bez obzira na to jesu li prijavljene na Zavod za zapošljavanje ili ne. Ovo među ostalim podrazumijeva i praksu, pripravništvo ili pravo na nastavak obrazovanja koje mora biti prilagođeno pojedinačnim potrebama i situaciji.


53

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


54

ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

I'M studeni prosinac 2017  
I'M studeni prosinac 2017