Page 1

broj 4 srpanj 2018.


Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

broj 4 srpanj 2018.

Glavna urednica Ivana Maletić

Naslovnica: Doček Vatrenih Izvor: www.licegrada.hr

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić i Benjamin Kardum, mag.oec. Ocjena ekonomskih sloboda – pozicija Hrvatske u odnosu na države Jugoistočne Europe

15

Tea Japunčić Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punoj zaposlenosti

21

dr. sc. Davor Galinec Nastavak gospodarskog rasta i fiskalne konsolidacije u Europi (uz prisutnost vanjskih rizika) i u Hrvatskoj (uz prisutnost unutarnjih rizika)

27

dr. sc. Davor Galinec Aktualna Komisijina ocjena provedbe reformi u Hrvatskoj i novi prijedlog Specifičnih preporuka

31

Intervju u sklopu kampanje „Budimo ravnopravni“

33

Aktivnosti ureda

48

Vijesti iz Europskog parlamenta

57

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Uredništvo Alen Halilović Ema Brnardić Domagoj Badžim Benjamin Kardum Tea Japunčić Kristina Kosor Maja Butorac Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini Lektura Tamara Bodor

Izlazi mjesečno.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Nakon izdanja mjesečnika u ožujku, za travanj smo pripremili posebnu publikaciju o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) te je održana i konferencija s potpredsjednikom Europske komisije Jyrkijem Katainenom kao glavnim govornikom. Svibanj i lipanj bili su u znaku pet posebnih izdanja koje smo pripremali povodom pet godina Hrvatske u EU-u koja su izašla uz Jutarnji list i Slobodnu Dalmaciju na teme: Mladi u EU – mogućnosti financiranja projekata mladih, Poduzetnici u EU – mogućnosti financiranja projekata poduzetnika, Dobro upravljanje lokalnim jedinicama – EU politike za lokalne jedinice, Mojeuprojekt – mali priručnik za pripremu i provedbu EU projekata i Hrvatska u EU. Od ovog mjeseca vraćamo se našim redovnim izdanjima mjesečnika i u ovom broju obrađujemo zanimljive teme vezane uz Europski semestar, od ovog mjeseca vraćamo se našim redovnim izdanjima mjesečnika i u ovom broju obrađujemo zanimljive teme vezane uz Europski semestar, Program za nove vještine i radna mjesta koji je važan poticaj svim državama članicama da rade što kvalitetnije na području strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, i posebno donosimo analizu ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj te usporedbu s drugim državama.

Povjerenica Thyssen je na raspravi o Europskom semestru 2018. na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku navela kako je ovogodišnji europski semestar od početka usklađen s načelima Europskog stupa socijalnih prava te da preporuke daju smjernice za rješavanje socijalnih i ekonomskih izazova. Posebno je naglasila kako ekonomski napredak mora biti vidljiv i u socijalnom napretku u državama članicama. Istaknula je važnost obrazovanja i cjeloživotnog učenja čime bi se razvile nove vještine za pristup tržištu rada što će povećati produktivnost i inovacije, ali i adresirati problem siromaštva. Potpredsjednik Dombrovskis istaknuo je kako se ovogodišnje preporuke temelje, kao i dosadašnje, na tri

Uvodna riječ

prioriteta: ulaganja, strukturne reforme i odgovorna fiskalna politika, te da su prilagođene specifičnim situacijama za pojedine zemlje, a njihova razina specifičnosti odražava ozbiljnost izazova s kojima se suočava svaka država članica. Europska komisija usvojila je dvogodišnje Izvješće o konvergenciji kojim se ispituje usklađenost država koje nisu u eurozoni s kriterijima konvergencije i usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a. Zanimljivo je da je i dalje jedino zakonodavstvo u Hrvatskoj u potpunosti usklađeno s pravom EU-a koje je vezano za ulazak u eurozonu.

Za provedbu strukturnih reformi i brže ispunjavanje kriterija za ulazak u eurozonu Program podrške strukturnim reformama povećan je za 80 milijuna eura (sa 142,8 milijuna eura na 222,8 milijuna eura), a radi se i na prijedlogu regulative za novi Program potpora strukturnim reformama. Predloženi proračun iznosi 25 milijardi eura, a nadležni odbor u EP-u je ECON. Upravo sam imenovana izvjestiteljicom EPP-a i za ovaj važan file na ECON-u. Zahvaljujem kolegama što su prepoznali moj rad na temu strukturnih reformi, brojne analize i usporedbe država članica na kojima sam radila i radim. Kako i ova posljednja analiza o ekonomskim slobodama pokazuje, samo oni koji se mijenjaju i imaju jasno postavljene ciljeve uspijevaju rasti snažnije, podizati konkurentnost i stvarati kvalitetna, dobro plaćena radna mjesta.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338 4

mr. sc. Ivana Maletić*

Benjamin Kardum, mag.oec.**

Ocjena ekonomskih sloboda – pozicija Hrvatske u odnosu na države Jugoistočne Europe Uvod

Ekonomske slobode označavaju sposobnost ljudi u nekom društvu ili državi da se bave određenim gospodarskim pothvatima kao što su: osnivanje poduzeća, financijska ulaganja, proizvodnja, kupnja i prodaja dobara i usluga.1 Pojam ekonomskih sloboda usko se povezuje s konceptom djelovanja tržišnog gospodarstva pri čemu potpuna (idealna) sloboda jamči svima jednake uvjete neograničenog i ravnopravnog sudjelovanja u tržišnom natjecanju. U literaturi ekonomske slobode zauzimaju posebno mjesto i često se promoviraju kao sredstvo s kojim se ostvaruju ciljevi dodane vrijednosti. Milton Friedman2 smatrao je kako ekonomske slobode doprinose ostvarenju gospodarskog rasta, porastu životnog standarda i ostvarenju političke slobode. Bitno je napomenuti kako se političke slobode odnose na proces donošenja političkih odluka dok ekonomske slobode mjere slobodu gospodarskih aktivnosti.

Neovisno na karakteristike i obilježja političkog sustava države, ekonomske slobode polaze od ocjene slobode razmjene, a to se posebno odnosi na poslovnu inicijativnost te stupanj državne intervencije u gospodarstvu. Sukladno spomenutom, sloboda se može mjeriti i indeksom percecpije korupcije. Rezultati ekonomske slobode govore o tome je li neka država ekonomski slobodna ili potisnuta, a posljedično rezultatima indeksa percepcije korupcije može se zaključiti trenutno stanje koruptivnosti neke države. Iz cjelokupnih rezultata dobiva se slika o primjerenosti institucionalnog kapaciteta nekog gospodarskog sustava u provođenju strukturnih reformi i spremnost na konvergenciju što se posebice odnosi na države članice Europske unije.

________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. ** Benjamin Kardum, doktorand ekonomije, mag.oec., asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 Dostupno na: https://lanekenworthy.net/economic-freedom/ 2 Milton Friedman jedan je najutjecajnijih svjetskih ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade u području ekonomije. Tijekom svog života sudjelovao je na izradi definicije i metoda mjerenja ekonomskih sloboda što je posljedično rezultiralo prvim izvješćem o svjetskoj ekonomskoj slobodi.


Heritage indeks ekonomskih sloboda U svijetu je nekoliko oblika mjerenja ekonomskih sloboda, a jedan od najkorištenijih je Heritage indeks ekonomskih sloboda koji su 1995. razvile Heritage Foundation i The Wall Street Journal.3 Heritage indeks ekonomskih sloboda zasnovan je na četiri stupa4 ekonomskih sloboda koji sadrže 12 faktora dok svaki od tih faktora sadrži niz podfaktora5. Potrebno je napomenuti kako se do 2016. koristilo deset faktora kao ključnih pokazatelja, a nakon 2016. u praćenje su implementirana dva nova faktora: fiskalno zdravlje i pravosudna učinkovitost. U nastavku slijedi tablični prikaz stupova ekonomskih sloboda i faktora koji čine te stupove.

Tablica 1. Mjerni faktori ekonomskih sloboda kroz četiri stupa Vladavina prava

Veličina države

Regulatorna učinkovitost

Otvorenost tržišta

imovinska prava

javna potrošnja

poslovna sloboda

trgovinska sloboda

fiskalno zdravlje

monetarna sloboda

integritet vlade

pravosudna učinkovitost

porezno opterećenje

sloboda rada

sloboda investiranja financijska sloboda

Izvor: izrada autora prema Heritage, 2018., „About the index“, dostupno na: https://www.heritage.org/index/ about, pregledano 10.5.2018. U prvi stup „vladavina prava“ pripadaju faktori: imovinska prava, integritet vlade i pravosudna učinkovitost. Faktorom imovinska prava procjenjuje se do koje mjere zakonodavni okvir neke zemlje omogućuje pojedincima da slobodno akumuliraju privatnu imovinu. Ocjenjuje se do koje razine zakoni države štite privatna vlasnička prava i daje se povratna informacija u kojoj se mjeri ti zakoni poštuju. Što su učinkovitija imovinska prava to je veća (bolja) ocjena i obrnuto. Ovisno o ocjeni može se procijeniti vjerojatnost oduzimanja privatne imovine od strane države.

Integritet vlade faktor je koji uvelike ovisi o sustavnoj korupciji6 državnih institucija i donošenju odluka koje su izložene korupciji, mitu, nepotizmu, pronevjeri i iznudama. Nedostatak integriteta vlade, odnosno slabiji rezultati

postižu se kada su izraženi faktori kao što su: manjak povjerenja u političare, izražena percepcija o korupciji, netransparentnost vladinih politika. To u konačnici dovodi do gospodarske neefikasnosti i povećanja troškova funkcioniranja vlade što se negativno odražava na državni proračun.

Faktor pravosudne učinkovitosti obuhvaća pravne okvire koji su nužni za zaštitu prava svih građana u borbi protiv nezakonitih djela. Dobra pravosudna učinkovitost zahtijeva pravedne i učinkovite pravosudne sustave kako bi se osiguralo potpuno poštivanje zakona. Vrijednost faktora računa se ovisno o sudskoj neovisnosti, kvaliteti sudskog procesa i sudskih odluka; što su navedene komponente bolje to je i ocjena veća te obrnuto. U drugi stup „veličina države“ ubrajaju se faktori: javna potrošnja, porezno opterećenje i fiskalno zdravlje. Faktor javne potrošnje obuhvaća državne rashode, deficit, javni dug i sve transfere koji se odnose na različite vladine programe. Koliko god javna potrošnja stvarala dodanu vrijednost ona nakon određenog vremena postaje neizbježan teret jer rast i veličina javnog sektora s vremenom dovodi do pogrešnog usmjeravanja resursa čime se gubi na ekonomskoj učinkovitosti. Istraživanja su ukazala kako prekomjerna državna potrošnja koja uzrokuje akumuliranje javnog duga i stvaranje proračunskog deficita dovodi do usporavanja ekonomske dinamike i drastičnog usporavanja gospodarskog rasta. Porezno opterećenje faktor je kojim se iskazuju granične porezne stope na dobit i dohodak te sveukupna razina oporezivanja (izravni i neizravni porezi koje nameću sve razine vlasti) kao postotak BDP-a. Rezultat poreznog opterećenja dobiva se deriviranjem komponenti: najviše granične porezne stope na dohodak, najveće granične stope poreza na dobit i ukupnim poreznim teretom, kao postotka BDP-a.

Faktorom fiskalnog zdravlja ocjenjuje se trenutna učinkovitost upravljanja proračunom u nekoj državi. Primjerice, loše upravljanje državnim proračunom ima za posljedicu povećanje deficita i duga što dovodi do erozije ukupnog fiskalnog sustava, a vrijedi i obrnut slučaj. Tako se definira makroekonomska slika gospodarstva kao i stvaranje osjećaja ekonomske (ne)sigurnosti. Treći stup „regulatorna učinkovitost“ obuhvaća faktore poslovne slobode, slobode rada i monetarne slobode.

________________________________ 3 Dostupno na: https://idea.usaid.gov/prepared/Snapshots/eads_snapshot_105.pdf 4 Dostupno na: https://www.heritage.org/index/book/methodology#regulatory-efficiency 5 Podfaktori služe za detaljan izračun faktora, a detaljan uvid u podfaktorski izračuni dostupni su na: https://www.heritage.org/index/pdf/2018/ book/methodology.pdf 6 Sustavna korupcija je situacija u kojoj su državne institucije i procesi pod dominantnim utjecajem korumpiranih pojedinaca i skupina gdje ne postoje alternativna rješenja uklanjanja istih. Navedeno posljedično dovodi do samoodrživog korumpiranog sustav u kojem je korupcija integrirana u društvenu, ekonomsku i političku sferu. Više na: http://elaine.ie/2009/07/31/definitions-and-types-of-corruption/

5


6

Poslovna sloboda mjeri mogućnost pojedinca da uspostavi i upravlja poduzećem bez uplitanja države. Najčešće prepreke su suvišni zakoni i propisi koji koče slobodu i onemogućuju slobodan razvoj poduzetničke aktivnosti. Može se reći kako je poslovna sloboda faktor kojim se mjeri do koje razine regulatorno i infrastrukturno okruženje djeluju na poslovanje poduzeća. Tako primjerice ovaj faktor obuhvaća broj procedura i broj dana potrebnih da se započne poslovanje, troškove pokretanja poslovanja, broj procedura za dobivanjem pojedinih dozvola, broj dana za dobivanje dozvole za poslovanje, broj dana za zatvaranje poslovanja, broj dana za dobivanje potrebnih priključaka (energija, voda, internet). Što je neka zemlja administrativno uređenija, to je broj dana i procedura manji što posljedično omogućuje lakše i brže pozicioniranje poduzetnika na tržištu. Sloboda rada faktor je koji razmatra različita zakonska rješenja vezana uz tržište rada u državi. Pod tim se podrazumijevaju propisi o minimalnoj plaći, zakoni koji sprječavaju otpuštanje radnika, zakoni o obveznim otpremninama, prava o otkaznom roku, otpuštanje viška radnika te maksimalan broj radnih sati u tjednu. Što su bolje uređeni navedeni zakoni to je i ocjena slobode rada veća te obrnuto.

Faktor monetarne slobode kombinira mjeru stabilnosti cijena s procjenom kontrole cijena. Bilo da djeluju kao poduzetnici ili kao potrošači, ekonomski slobodno stanovništvo u pravilu treba stabilnu i pouzdanu valutu kao sredstvo razmjene, jedinice računa i pohrane vrijednosti. Bez konkretne novčane slobode nailazi se na prepreku dugoročnog ostvarenja vrijednosti i skupljanja kapitala. Rezultat monetarne slobode dobiva se računanjem ponderirane prosječne stope inflacije u posljednje tri godine i kontrole cijena.

vlasništvo nad određenom zemljom i slično. Praksa je pokazala kako različite države imaju i različita ograničenja, pravila i uvjete za domaća i strana ulaganja. Primjerice, neke države ograničavaju priljev stranih investicija u području industrije dok neke države ograničavaju pristup devizama. Financijska sloboda predstavlja faktor učinkovitosti bankarstva i mjeru neovisnosti od kontrole vlasti i uplitanja u financijski sektor. Vlasništvo države nad bankama i ostalim financijskim institucijama, kao što su osiguravateljska društva i tržišta kapitala, u pravilu smanjuje konkurentnost i općenito smanjuje razinu pristupa kreditima te financijskim instrumentima dok je u obrnutom slučaju drugačije. Pristupačan i učinkovit financijski sustav osigurava dostupnost raznovrsnim kreditima, investicijskim uslugama, raznim oblicima ušteda (oročena štednja, rentna štednja, štednja po viđenju te kombinirani oblici štednje) te obavljanje poslova u stranim valutama. Širenjem mogućnosti financiranja i promicanjem poduzetništva potiče se tržišno natjecanje te se ostvaruju pozitivni rezultati u pogledu konkurentnosti. U nastavku slijedi grafički prikaz povezanosti indeksa ekonomskih sloboda i visine BDP p/c (paritet kupovne moći)7.

Četvrti stup „otvorenost tržišta“ obuhvaća trgovinsku slobodu, slobodu investiranja i financijsku slobodu.

Trgovinska sloboda mjeri carinske i necarinske barijere koje utječu na uvoz i izvoz dobara i usluga. Stupanj u kojem vlada sprječava slobodni protok vanjske trgovine ima izravan utjecaj na sposobnost i cilj pojedinaca u njihovom postizanju ekonomskih ciljeva i povećanju produktivnosti. Carine, primjerice, izravno povećavaju cijene koje domaći potrošači plaćaju za dobra iz inozemstva te praksa u pravilu sprječava ekonomsku učinkovitost i gospodarski rast za sve sudionike na tržištu.

Faktor slobode investiranja mjeri stupanj ograničenja na tijek investicijskog kapitala. Primjerice, u državi koja ima maksimalnu ocjenu stupnja slobode za strano investiranje omogućava se obavljanje investicijskih aktivnosti bez ograničenja, a to podrazumijeva jednaki tretman s domaćim investitorima, nepostojanje ograničenja za

________________________________ 7 Paritet kupovne moći (eng. Purchasing power parity – PPP) predstavlja odnos općih indeksa cijena između različitih država kojim se uklanjanju razlike u razini cijena.


Grafikon 1. Povezanost indeksa ekonomskih sloboda i BDP p/c (paritet kupovne moći)

Indeks ekonomske slobode 2018.

Izvor: prilagodba autora prema Heritage, 2018., „Societies Thrive as Economic Freedom Grows“, dostupno na: https://www.heritage.org/index/book/chapter-2, pregledano 17.5.2018. Sukladno vrijednostima podataka može se zaključiti kako su u državama s većim BDP-om odnosno životnim standardom veće i ekonomske slobode. Argument se dodatno potvrđuje izračunatom korelacijom koja iznosi 0,647, a ona pokazuje kako je veza između dvije navedene varijable pozitivna i čvrsta. Empirijski prikaz ekonomskih sloboda za članice EU-a i ostale odabrane države

Prema prethodno navedenim faktorima, gospodarstva svijeta mogu se kategorizirati u pet različitih skupina ovisno o njihovim postignućima. Analizom faktora ekonomskih sloboda dolazi se do zaključka na kojim područjima je potrebno provoditi reforme kako bi se povećala učinkovitost i pozitivno utjecalo na gospodarstvo.

U nastavku slijedi shematski prikaz kategorizacije ekonomskih sloboda sukladno postignutim rezultatima.

Shema 1. Kategorizacija ekonomskih sloboda po ostvarenoj učinkovitosti Slobodna (80 - 100 %)

Uglavnom slobodna (70 - 79,9 %) Umjereno slobodna (60 - 69,9 %)

Uglavnom neslobodna (50 - 59,9 %) Potisnuta (0 - 49,9 %)

Izvor: izrada autora prema Heritage, 2018., „About The Index“, dostupno na: https://www.heritage.org/index/pdf/2018/ book/index_2018.pdf, pregledano 10.7.2018.

7


Gospodarstva koja su po rezultatima indeksa ekonomskih sloboda ostvarila veće rezultate, odnosno izmjerenu učinkovitost između 80 % i 100 % podrazumijevaju „slobodna“ gospodarstva koja se ne susreću ili se susreću s neznatnim preprekama u tržišnom djelovanju. Rezultati postignuti unutar raspona od 70 do 79,9 % karakteristični su za „uglavnom slobodna“ gospodarstva i smatra se kako u takvom slučaju postoje manje gospodarske prepreke. U kategoriju „umjereno slobodna“ spadaju gospodarstva koja su po indeksu ekonomskih sloboda ostvarila rezultate između 60 i 69,9 %. Karakteristike za „umjereno slobodna“ gospodarstva su povremene veće prepreke u određenim faktorima.

U kategoriji „uglavnom neslobodna“, a za koju vrijede ostvareni rezultati u rasponu od 50 do 59,9 % glavne karakteristike su veće prepreke koje onemogućavaju funkcioniranje gospodarskih i tržišnih djelatnosti. Ostvareni rezultati ekonomskih sloboda koje su kategorizirane kao „potisnuta“, a nalaze se unutar raspona od 0 do 49,9 %, karakteristična je za gospodarstva unutar kojih postoje značajni strukturni problemi te je riječ o vrlo nepovoljnim i rizičnim gospodarstvima. Kako bi se dobio detaljniji uvid u rezultate dvanaest faktora koji čine sveukupan indeks ekonomskih sloboda, u nastavku slijedi tablični prikaz s izračunatim prosjekom EU 28 u svim navedenim kategorijama.

Irska Estonija Velika Britanija Danska Luksemburg Švedska Nizozemska Litva Češka Njemačka Finska Latvija

Financijska sloboda

Sloboda investiranja

Trgovinska sloboda

Monetarna sloboda

Sloboda rada

Poslovna sloboda

Fiskalno zdravlje

Porezno opterećenje

Javna potrošnja

Pravosudna učinkovitost

Država

Ukupni indeks ekonomskih sloboda 2018.

Integritet vlade

Tablica 2. Prikaz ukupnog indeksa ekonomskih sloboda država članica EU, izraženo u % Imovinska prava

8

80,4

87,7 79,0 79,0 69,6 76,1 80,8 81,8 76,4 87,4 86,9 90,0 70,0

78,0

92,2 79,0 93,8 44,4 65,2 53,5 91,1 74,4 85,2 86,9 90,0 80,0

78,8

76,6

76,4

76,3

76,2

75,3

74,2

74,2

74,1

Austrija

73,6

80,4 75,7 83,9 52,6 80,7 99,8 75,6 54,8 85,1 86,9 90,0 80,0

84,8 84,1 83,6 10,6 41,4 96,7 92,5 82,8 86,4 86,9 90,0 80,0

82,7 79,0 77,9 48,5 65,1 99,0 69,2 46,2 87,6 86,9 95,0 80,0

92,6 92,9 88,2 23,2 43,9 96,1 89,3 53,7 83,8 86,9 85,0 80,0

87,9 86,0 74,1 39,1 52,5 88,2 80,5 61,5 87,5 86,9 90,0 80,0

73,8 50,9 66,7 86,4 86,9 96,7 73,4 64,5 89,9 86,9 80,0 70,0

73,0 51,1 57,9 48,6 82,9 96,2 72,5 76,8 85,2 86,9 80,0 80,0

81,0 75,3 78,0 41,3 61,3 90,8 86,1 53,3 86,2 86,9 80,0 70,0 89,0 90,0 82,7

2,3

66,5 81,1 89,9 50,5 86,0 86,9 85,0 80,0

68,3 45,4 58,9 59,0 84,0 95,3 80,1 72,5 87,3 86,9 85,0 60,0

Prosjek EU 28

71,8

75,8

82,8 74,0 77,4 41,9 65,9 88,9 81,3 64,2 86,3 86,9 86,9 75,4

Rumunjska

69,4

61,0 40,0 59,7 66,9 87,3 91,1 65,2 66,8 82,8 86,9 75,0 50,0

68,5

61,8 50,9 56,6 47,8 75,9 81,5 67,2 63,9 85,0 86,9 75,0 70,0

Malta Poljska Bugarska Cipar Belgija Mađarska

68,5

68,3

67,8

67,5

66,7

83,5 73,5 80,9 19,4 49,9 81,1 75,5 66,7 83,7 86,9 90,0 70,0

68,1 49,9 62,8 51,0 64,7 90,0 64,0 61,1 78,8 86,9 85,0 60,0

63,6 38,2 42,5 60,5 90,9 94,3 64,3 66,1 82,8 86,9 70,0 60,0

71,2 41,3 56,7 52,9 75,2 79,3 77,0 55,7 83,0 86,9 75,0 60,0

81,2 70,9 69,5 12,1 44,0 67,9 80,6 59,5 82,6 86,9 85,0 70,0

57,6 36,4 57,1 29,4 78,6 82,4 61,8 68,7 91,6 86,9 80,0 70,0


Slovačka Španjolska Slovenija Francuska Portugal

Financijska sloboda

Sloboda investiranja

Trgovinska sloboda

Monetarna sloboda

Sloboda rada

Poslovna sloboda

Fiskalno zdravlje

Porezno opterećenje

Javna potrošnja

Pravosudna učinkovitost

Integritet vlade

Imovinska prava

Država

Ukupni indeks ekonomskih sloboda 2018. 65,3

68,2 38,2 38,8 44,3 78,9 84,9 63,9 54,0 81,0 86,9 75,0 70,0

64,8

76,6 52,1 57,7 31,2 58,7 66,3 79,5 61,3 87,3 86,9 70,0 50,0

65,1

63,9

Italija

63,4

73,1 51,5 62,0 42,8 62,0 36,1 66,3 59,0 86,7 86,9 85,0 70,0 84,0 65,1 72,7

2,7

47,3 60,8 80,2 45,0 81,6 81,9 75,0 70,0

69,2 56,8 70,1 29,8 59,8 46,0 83,2 44,1 85,3 86,9 70,0 60,0

Hrvatska

62,5

71,2 40,1 60,9 24,1 55,2 68,2 70,3 50,3 88,2 86,9 85,0 50,0

61,0

65,9 40,5 56,5 32,5 66,0 67,2 58,9 43,0 79,1 87,4 75,0 60,0

Grčka

57,3

52,3 37,9 59,0 20,9 60,4 70,5 74,4 54,4 81,0 81,9 55,0 40,0

Izvor: izrada i izračun autora prema Heritage, 2018. „Index of economics freedoms“, dostupno na: https://www.heritage.org/index/ranking, pregledano 10.5.2018. U Europskoj uniji u 2018. Irska je država koja je predvodila po ukupnom indeksu ekonomskih sloboda, a potrebno je napomenuti kako se s indeksom od 80,4 % Irska pozicionirala u top šest ekonomski najslobodnijih država svijeta.

Prema ostvarenim rezultatima Irska se, također, pozicionirala kao najslobodnije gospodarstvo u EU-u dok Estonija, Velika Britanija, Danska, Luksemburg, Švedska, Nizozemska, Litva, Češka, Njemačka, Finska, Latvija i Austrija spadaju u uglavnom slobodna gospodarstva u kojima postoje manje prepreke u obavljanju gospodarskih djelatnosti i funkcioniranju gospodarstva. Sve su navedene države iznad prosjeka EU 28 čiji je prosječni indeks ekonomskih sloboda 75,8 %. Cjelokupno gledajući, EU se može ocijeniti kao uglavnom slobodna u pogledu ekonomskih sloboda. Rumunjska, Malta, Poljska, Bugarska, Cipar, Belgija, Mađarska, Slovačka, Španjolska, Slovenija, Francuska, Portugal, Italija i Hrvatska po ostvarenim rezultatima karakteriziraju se kao umjereno slobodna gospodarstva dok je Grčka po djelovanju ekonomske slobode ocijenjena kao uglavnom neslobodna.

Hrvatska se po ukupnom indeksu ekonomske slobode nalazi na začelju EU 28, a bolja je samo od Grčke za 3,7 postotna boda dok je lošija od prosjeka Europske unije za 14,8 postotnih bodova. Prema integritetu vlade, Hrvatska je rangirana kao 22. država (lošije su Italija, Rumunjska, Bugarska, Slovačka, Grčka i Mađarska), a kada je riječ o pravosudnoj učinkovitosti, Hrvatska je 26.

(lošije su Bugarska i Slovačka) unutar EU-a. Hrvatska je najlošije ocijenjena u području slobode rada, a najbolje u trgovinskoj slobodi gdje zauzima prvo mjesto unutar Europske unije. Ovaj dobar rezultat vezan je uz pregovore s EU-om kada je Hrvatska započela proces prilagodbe trgovinskoj politici Unije. Od tada do danas zabilježeni su značajni i kontinuirani napori u pogledu poboljšanja carinske administracije, smanjenje opterećenja propisima u trgovini kao i bolji nadzor robnih i uslužnih tokova. Pristupanjem u EU došlo je do efekta liberalizacijskog učinka vezanog uz unutarnje tržište, što se u konačnici odrazilo na sveukupan rezultat trgovinske slobode u Hrvatskoj. U nastavku slijedi tablični prikaz pozicioniranja Hrvatske kroz odabrane godine u području ekonomskih sloboda.

9


10

Tablica 3. Kretanje pozicije Hrvatske u području ekonomskih sloboda za odabrana razdoblja, izraženo u % Pokazatelji Rang u svijetu Rang u odnosu na države EU-a Ukupan indeks ekonomske slobode Imovinska prava Integritet vlade Javna potrošnja Porezno opterećenje Poslovna sloboda Sloboda rada Monetarna sloboda Trgovinska sloboda Sloboda investiranja Financijska sloboda

2010. n/183

2012. n/184

2014. n/186

92/183 83/184 87/186

Promjena u odnosu na prethodno razdoblje

Promjena u odnosu na početno razdoblje

92/180

11

0

0

1

2016. n/186

2018. n/180

103/186

28/28 59,2

26/28 60,9

27/28 60,4

27/28 59,1

27/28 61

1,9

1,8

40

40

40

35

65,9

30,9

25,9

-7,5

-3,5 -14,6

76,4

70,8

32,5

-1,2

70,3

40,5 66

-4,8

-4,3

-1,4

-2,6 2,2

81,4

43

0,6

75,8

58,9

79,1

0,4

3,3

87,4

0

-0,4

75

0

10

60

0

0

44

47,1

61,5

40,8

87,8 65

60

41

41,1

63,4

61,4

45

44,4

87,5 70

60

48

45,8

33,7

39,4

42,4

69,4

79,2

87,4 80

60

60,3

78,7

87,4 75

60

Izvor: obrada autora prema Heritage, 2018., „Indeks – downloads“, dostupno na: https://www.heritage.org/index/download, pregledano 10.5.2018. U ovom tabličnom prikazu dan je pregled promjena u pojedinim faktorima. Bitno je napomenuti kako je obuhvaćeno deset osnovnih faktora dok su pravosudna učinkovitost i fiskalno zdravlje izuzeti s obzirom na to da su uvedeni novom metodologijom od 2016. Bitno je napomenuti i da se ocjena u tekućoj godini temelji na stanju ekonomskih sloboda iz prethodne godine.

Od početnog promatranog razdoblja do 2012. može se primijetiti rangovno napredovanje Hrvatske u svijetu kada je ostvareno ujedno najbolje (83.) zabilježeno mjesto. U 2016. godini dolazi do pogoršanja pozicije za 16 mjesta što je u konačnici korigirano u zaključnom razdoblju – 2018. čime se Hrvatska vratila na istu poziciju (92.) kao u početnom promatranom razdoblju. U odnosu na 2016. (ocjena za 2015.) Hrvatska je 2018. (ocjena za 2017.) ostvarila napredak za 11 mjesta što daje naznaku značajnog napretka. Komparativno gledajući, u odnosu na ostale države članice EU-a Hrvatska bi se u 2010. pozicionirala kao

zadnja država članica po ostvarenim rezultatima, a u 2012. Hrvatska bi bila bolja od Italije i Grčke čime bi se pozicionirala kao 26. država članica. Od 2014. do kraja promatranog razdoblja Hrvatska je na 27. mjestu te je po rezultatu ekonomskih sloboda bolja samo od Grčke. Od početnog do zaključnog razdoblja rang Hrvatske u odnosu na države EU-a neznatno se poboljšao za jedno mjesto što ukazuje na činjenicu kako ostale države članice ulažu veće napore od Hrvatske u ostvarenje boljih i kvalitetnijih rješenja u poboljšanju faktora, a što se posljedično odražava na njihovo povećavanje ukupnog indeksa ekonomskih sloboda.

Najznačajniji napredak Hrvatska je ostvarila u faktoru imovinskog prava gdje je poboljšala učinkovitost za 25,9 postotnih bodova u odnosu na početno promatrano razdoblje. Može se primijetiti kako od početnog razdoblja Hrvatska održava 40 % u pogledu imovinskih prava s manjom negativnom oscilacijom u 2016. (ocjena za 2015.) dok u 2018. godini dolazi do značajnog napretka (rast od 30,9 postotnih bodova).

________________________________ 8 Eksproprijacija označava oduzimanje ili ograničenje, uz naknadu ili bez naknade, nekog prava na imovinu na temelju sudske odluke ili akta državne vlasti, više na: https://www.hrleksikon.info/definicija/izvlastenje.html 9 Porezna presija predstavlja smanjenje ekonomske moći do koje je došlo zbog podmirenja poreznih obveza. Više na: https://dictionary.cambridge. org/dictionary/english/tax-burden


Značajan napredak ostvaren je ulaganjem napora koji su rezultirali uređenim privatnim vlasničkim pravima i ubrzanjem rješavanja pravnih sporova. Ocijenjeno je i da se povećala pravna sigurnost te zaštita investitora, smanjen je rizik od eksproprijacije8 te poboljšana i ubrzana zemljišnoknjižna administracija. U području integriteta vlade Hrvatska je od početnog promatranog razdoblja do 2014. ostvarila prosječan rezultat od 41 % dok u 2016. dolazi do porasta za 6,9 postotnih bodova. Porast integriteta vlade rezultat je uspostave nove vlade što je dovelo do većeg povjerenja birača u politički sustav. U 2018. usporedno s prethodnim promatranim razdobljem došlo je do pada integriteta vlade s 48 na 40,5 % što je ujedno i najmanji zabilježeni rezultat integriteta vlade u promatranom razdoblju. Narušeni rezultat posljedica je raspada političke koalicije, pojavljivanja sukoba interesa državnih dužnosnika, nedovoljne transparentnosti vladinih politika te smanjenja povjerenja javnosti u političare. Od početnog do zaključnog promatranog razdoblja bilježi se negativni trend u kretanju javne potrošnje (izuzev manje pozitivne oscilacije u 2014.). Razlog negativnog trenda ponajprije je u brzorastućem javnom dugu. Značajan pad u odnosu na prethodno promatrano razdoblje uočava se 2016., a rezultat tome je znatno pogoršanje u upravljanju javnim financijama, suočavanje s deficitom i rastući javni dug koji je dosegao 80 % BDP-a. S obzirom na trend pada javnog duga i stabiliziranje javnih financija očekuje se korigiranje rezultata faktora javne potrošnje u sljedećem razdoblju. Ocjena poreznog opterećenja kroz promatrano razdoblje bilježi oscilacije. Najznačajniji pad od 7 postotnih bodova zabilježen je u 2014., a razlog tome je povećanje ukupne porezne presije9 s 19,1 % na 32,6 % BDP-a.

U 2016. dolazi do blagog oporavka za 1,4 postotni bod s obzirom na to da je došlo do smanjenja porezne presije s 32,6 % na 30,4 % BDP-a. U zaključnom promatranom razdoblju dolazi do pada ocjene poreznog opterećenja za 4,8 postotnih bodova s obzirom na rast porezne presije s 30,4 % na 37,4 % BDP-a. Kako bi se ocjena poreznog opterećenja u odnosu na početno promatrano razdoblje poboljšala, evidentno je kako treba poraditi na smanjenju porezne presije, a u Hrvatskoj je najproblematičnija opterećenost parafiskalnim nametima.

U početnom promatranom razdoblju ocjena slobode investiranja iznosila je 65 %, a taj rezultat karakterizirala je neučinkovita birokracija koja je sprječavala gospodarsku aktivnost te prisutnost korupcije. Već u idućem promatranom razdoblju bilježi se manji rast od pet postotnih bodova što je posljedica gospodarskih i administrativnih reformi, no kao daljnji problem navodi se neučinkovita birokracija koja usporava strane, ali i domaće investitore. Značajan porast ocjene slobode investiranja ostvaren je u 2014. (10 postotnih bodova) ponajviše zahvaljujući ulasku u EU čime su se uklonile brojne administrativne prepreke. Od 2016. do kraja promatranog razdoblja sloboda investiranja u Hrvatskoj ocijenjena je sa 75 % što je pet postotnih bodova manje negoli u 2014. Takav rezultat ostavlja prostor za napredovanje i ulaganje daljnjih napora u provođenju strukturnih reformi te uklanjanju daljnjih postojećih ograničenja s obzirom na to da nacionalni pravni i institucionalni sustav predstavlja izazov za strane investitore. U nastavku slijedi tablični prikaz kretanja pozicije u području ekonomskih sloboda Hrvatske, država petog i šestog vala proširenja te Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore kroz odabrane godine.

Tablica 4. Kretanje pozicije prema ocjeni ekonomskih sloboda u Hrvatskoj, državama članicama petog i šestog vala proširenja te odabranim državama nečlanicama iz okruženja Država

2010. n/183

2012. n/184

2014. n/186

Estonija

16

16

11

Latvija

50

56

42

Litva

Češka

29

34

23

30

21 26

2016. n/186 9

13

21 36

2018. n/180 7

Promjena u odnosu na prethodno razdoblje 2

Promjena u odnosu na početno razdoblje 9

19

-6

10

24

28

-3 8

10 22

Rumunjska

63

62

62

61

37

24

26

Bugarska

75

61

61

60

47

13

28

Poljska Malta

71

48

64

50

50

58

39

55

45

46

-6 9

26 2

11


12

Država

2010. n/183

2012. n/184

2014. n/186

2016. n/186

2018. n/180

Promjena u odnosu na prethodno razdoblje

Promjena u odnosu na početno razdoblje

Cipar

24

20

46

42

48

-6

-24

Mađarska

51

49

51

58

Crna Gora

68

72

68

65

Slovačka

Slovenija Srbija

Bosna i Hercegovina Hrvatska

35 61

104

110 92

51 69

98

104 83

57 74

95

101 87

56

90

77

108

103

55 59

U zaključnom promatranom razdoblju najveći napredak u odnosu na početno promatrano razdoblje ostvarila je Bugarska (28 mjesta), a slijedile su je Rumunjska i Poljska koje su napredovale 26 mjesta. Najveće nazadovanje od 24 mjesta dogodilo se Slovačkoj i Cipru.

Hrvatska je kroz promatrano razdoblje imala oscilirajuća kretanja, što je u konačnici rezultiralo bez promjene u poziciji. Po sveukupnom indeksu ekonomskih sloboda Hrvatska je ostvarila napredak od 11 mjesta u odnosu na prethodno promatrano razdoblje, a pozitivne naznake za daljnjim napredovanjem u budućem razdoblju moguće je pronaći u mnogim područjima. Primjerice, provođenje porezne reforme u 2018. kao i najavljena porezna reforma koja bi trebala stupiti na snagu od 1. siječnja 2019., ostvarenje pozitivnih rezultata u području javne potrošnje (smanjenje deficita i javnog duga) te napredak u imovinskom pravu zasigurno su dobar impuls koji će se odraziti u izvještaju ekonomskih sloboda za 2019.

-24

-3

24

26

91

17

80

92

-4

-3

64

68

Izvor: obrada i izračun autora prema Heritage, 2018., „Index - downloads“, dostupno na: https://www.heritage.org/index/download, pregledano 10.5.2018. U početnom promatranom razdoblju Hrvatska je zauzela 92. mjesto u svijetu po indeksu ekonomskih sloboda čime je bila bolja od Srbije za 12 mjesta i Bosne i Hercegovine za 18 mjesta. U 2012. Hrvatska je napredovala na svjetskoj razini te je zauzela 83. mjesto što je poboljšanje za 9 mjesta u odnosu na prethodnu 2010. Od 2012. do 2016. Hrvatska je konstantno pogoršavala svoju svjetsku poziciju te je u 2016. (ocjena za 2015.) izgubila prednost nad Srbijom. U 2016. Hrvatska je zauzimala 103. mjesto i bila je bolja samo od Bosne i Hercegovine za 5 mjesta. U zaključnom promatranom razdoblju Hrvatska je ostvarila napredak za 11 mjesta, ali je ujedno izgubila prednost nad svim promatranim državama. Primjerice, Bosna i Hercegovina u 2018. bila je bolja od Hrvatske za 1 mjesto, dok je Srbija bila u prednosti za 12 mjesta.

3

-3

11

-3 0

19 0

Indeks percepcije korupcije (CPI) Dodatni pokazatelj kojim se mogu mjeriti ekonomske slobode u nekoj državi je indeks percepcije korupcije. To je agregatni pokazatelj koji u pravilu definira korupciju kao glavni element zlouprabe javne moći za ostvarenje privatne koristi, a temelji se na podacima o korupciji koje su prikupile razne nezavisne institucije.10 Prema indeksu percepcije korupcije (CPI)11 državama se dodjeljuje ocjena od 1 do 100, gdje se s manjom ocjenom označava veća prisutnost korupcije, a s rastom ocjene manja prisutnost korupcije, odnosno veća transparentnost. Sukladno navedenom, veća ocjena označava se nižim (boljim) rangom dok je veći (lošiji) rang vezan uz manju ocjenu. Prema svjetskoj razini u 2017. najtransparentnije države bile su Novi Zeland s 89, Danska s 88 i Finska s 85 bodova dok su najkorumpiranije bile Afganistan s 15, Sirija s 14, Južni Sudan s 12 te Somalija s 9 bodova. U nastavku slijedi tablični prikaz kretanja indeksa percepcije korupcije u Hrvatskoj, državama petog i šestog vala proširenja i ostalim odabranim državama. Tablica 5.

________________________________ 10 Dostupno na: http://transparency.ee/cm/files/cpi2010_long_methodology_en.pdf 11 eng. Corruption Perceptions Index


Tablica 5. Kretanje ranga i ocjene indeksa percepcije korupcije u odabranim državama Država

2014. n/174

2015. n/168

2016. n/176

Promjena ranga u odnosu na prethodno razdoblje

Promjena ranga u ocjeni u odnosu na početno razdoblje

(60)

-7

0

(57)

5

2017. n/180

Rang

Ocjena

Rang

Ocjena

Rang

Ocjena

Rang

Ocjena

40

(58)

35

(60)

31

(61)

34

36

(61)

30

(62)

29

(62)

36

40

(58)

32

(61)

38

(59)

38

(61)

44

(55)

40

(55)

44

(57)

40

53

(51)

37

(56)

47

(55)

42

31

(63)

32

(61)

47

(55)

42

44

(55)

37

(56)

47

(55)

46

54

(50)

50

(51)

54

(51)

54

Hrvatska

61

(48)

50

(51)

55

(49)

57

Rumunjska

69

(43)

58

(46)

57

(48)

59

Estonija

Slovenija Poljska Litva

Latvija Češka Cipar

Malta

Slovačka

Crna Gora Mađarska Bugarska Srbija

Bosna i Hercegovina

26

(69)

23

(70)

22

(70)

21

76

(42)

61

(44)

64

(45)

64

48

(54)

50

(51)

57

(48)

66

69

(43)

69

(41)

75

(41)

71

78

(41)

71

(40)

72

(42)

77

80

(39)

76

(38)

83

(39)

91

(71)

(59)

(58)

(57)

(56)

(50)

(49)

(48)

(46)

(45)

(43)

(41)

(38)

1

-3 0 4 5 1 0 2

-2 0 -9 4 -5 -8

5

6

2

4

11

-11 -2 0

4

10

12

-18 -2 1

-11

Izvor: prilagodba autora prema Transparency International, 2018., „Corruption perceptions index“, dostupno na: https://www.transparency.org/research/cpi/overview, pregledano 15.5.2018. Kroz promatrano razdoblje može se primijetiti kako je Hrvatska bolja od Rumunjske, Bugarske, Crne Gore, Srbije, BiH i Mađarske (izuzev 2014. kada je Mađarska bila bolja). Uzevši u obzir uzorak država koje se promatraju u odabranom razdoblju, Estonija je država koja predvodi po ostvarenom rangiranju i prosječnom ocjenom percepcije korupcije koja iznosi 70. Hrvatska u odabranom razdoblju po rangovnoj ljestvici oscilira, a pozitivna promjena ranga u odnosu na početno razdoblje iznosi četiri mjesta dok je po ocjeni percepcije korupcije ostvaren napredak za samo jedan bod. Sukladno pokazateljima može se zaključiti kako Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije s obzirom na to da je promjena u ocjeni od 2014. do 2017. neznatna. Moguće je zaključiti kako Hrvatska predvodi u usporedbi s državama regije, ali i kako je na začelju kada je riječ o odabranim državama članicama EU-a.

Smanjivanje i zaustavljanje korupcije dugotrajan je proces stoga Transparency International donosi nekoliko važnih

preporuka12 za povećanje transparentnosti i smanjenje utjecaja koruptivnosti.

• Provođenje kažnjavanja: podrazumijeva provođenja nužnih zakona kako bi se osiguralo kažnjavanje korumpiranih državnih dužnosnika, fizičkih i pravnih osoba. Za uspješnu provedbu ove preporuke potreban je jasan i nedvosmislen pravni okvir te neovisni sudski sustav. • Reforma menadžmenta javnog sektora, bolje upravljanje javnim financijama: implementacija reformi koje su usmjerene na poboljšanje menadžmenta javnog sektora i boljeg upravljanja javnim financijama kao i agresivnije akcije provođenja revizorskih provjera mogu rezultirati suzbijanjem korupcije. Ovo bi dovelo do veće transparentnosti čime bi se pozitivno utjecalo na poslovnu klimu u nekom gospodarstvu te na povećanje ostalih ekonomskih sloboda. • Promicanje transparentnosti i bolji pristup informacijama: države koje su uspješne u suzbijanju korupcije (Danska, Finska, Novi Zeland, Norveška)

________________________________ 12 Dostupno na engleskom jeziku: https://www.transparency.org/news/feature/how_to_stop_corruption_5_key_ingredients

13


14

imaju dugu tradiciju u otvorenosti gospodarstva, visokoj razini transparentnosti i pristupu informacijama. Veći pristup informacijama povećava povratnu informaciju građana prema tijelima javne uprave. Zanimljiva činjenica je da države koje su transparentne i koje imaju bolji pristup informacijama uglavnom karakterizira visok indeks ekonomskih sloboda, a sukladno tome se svrstavaju u uglavnom slobodna ili slobodna gospodarstva. • Osnaživanje građana i građanskih inicijativa: osnaživanje zahtjeva građana u inicijativama protiv korupcije i stavljanje fokusa na isključivu odgovornost vlade u donošenju odluka održiv je način s kojim se gradi uzajamno povjerenje između vlade i građana. Praksa je pokazala kako su razne inicijative gdje su građani i građanske zajednice pratile određene odluke na regionalnoj ili nacionalnoj razini dovele do suzbijanja korupcije, povećanja učinkovitosti javne potrošnje i poboljšanja javnih usluga. • Sprječavanje zloupotrebe međunarodnog pristupa: bez pristupa međunarodnom financijskom sustavu ne bi bilo moguće usmjeravati novac u porezne oaze, provoditi porezne evazije i slično. Stoga bi postavljanje kontrolnih financijskih centara zaustavilo nepoželjne prakse kao što je prebacivanje novca u „off-shore“ banke, pranje novca, izbjegavanje poreza i ostale kriminalne radnje.

Zaključak

Ekonomske slobode označavaju otvorenost i fleksibilnost zakonodavnog i institucionalnog sustava jedne države prema poduzetnicima i bavljenju gospodarskim aktivnostima kao što su proizvodnja, prodaja dobara i usluga, mogućnost otvaranja poduzeća te financijska ulaganja. Rezultatom ekononomskih sloboda dobiva se cjelokupna slika o institucionalnim kapacitetima nekog gospodarskog sustava i otkriva se prostor u kojemu je potrebno provoditi strukturne reforme. Prema Heritageu navodi se 12 ekonomskih sloboda koje sveukupno čine ukupan indeks ekonomskih sloboda neke države, a to su imovinska prava, integritet vlade, pravosudna učinkovitost, javna potrošnja, porezno opterećenje, fiskalno zdravlje, poslovna sloboda, sloboda rada, monetarna sloboda, trgovinska sloboda, sloboda investiranja i financijska sloboda. Ovisno o konačnom rezultatu države se kategoriziraju u pet različitih kategorija, a to su: slobodna, uglavnom slobodna, umjereno slobodna, uglavnom neslobodna ili potisnuta gospodarstva. Ocjena indeksa ekonomskih sloboda od 61 % Hrvatsku kategorizira kao umjereno slobodno gospodarstvo, a Hrvatska je ispod prosjeka država članica Europske unije za 14,8 postotnih bodova. Kroz promatrana razdoblja Hrvatska je imala prednost nad susjednom Bosnom i Hercegovinom te Srbijom, ali s vremenom ta prednost je izgubljena.

Zabrinjavajuća je činjenica što je prema ukupnom indeksu ekonomskih sloboda Hrvatska unutar Europske unije bolja samo od Grčke. Hrvatska je najbolje ocjenjena u području trgovinske slobode što je rezultat kontinuiranih napora, temeljitog pripremanja, prilagodbe zakonodavstvu EU-a te članstva u EU-u. Najznačajni napredak Hrvatske ostvaren je u području imovinskih prava zbog ubrzanja procedura rješavanja pitanja vlasništva i imovinsko – pravnih sporova, zabilježen je skok od 30,9 postotnih bodova u 2018. Negativan trend zabilježen je u području integriteta vlade i javne potrošnje. Stabilna politička većina, provedba reformi i nastavak kvalitetnog upravljanja javnom potrošnjom uz smanjenje javnog duga sigurno će u sljedećem razdoblju rezultirati pozitivnim pomacima te se može očekivati bolje pozicioniranje Hrvatske u 2019. (ocjena za 2018.).

Ocjena poreznog opterećenja dosta je niska i bilježi pad te je jasna poruka Vladi da uz rasterećenje dohotka i dobiti treba značajno smanjiti parafiskalne namete koji su poduzetnicima ne samo novčano, nego i administrativno opterećenje. Poruke ocjene ekonomskih sloboda, osobito kada se Hrvatsku usporedi s drugim državama članicama i državama u okruženju su jasne: neophodno je reformom javne uprave stvoriti malu i fleksibilnu administraciju koja brzo odgovara na potrebe poduzetnika, investitora i građana. Bez brzih promjena, smanjenja procedura i pojeftinjenja zaostajanje će biti sve veće. Iako je Hrvatska loše pozicionirana, ohrabruje rast ocjena u slobodi investiranja i imovinskim slobodama te činjenica da je sveukupno u ocjeni ekonomskih sloboda od 2016. do 2018. napredovala za 11 mjesta. Daljnje provođenje porezne reforme u 2018. te najavljena porezna reforma koja bi trebala stupiti na snagu od 1. siječnja 2019., ostvareni pozitivni rezultati u području javnog duga i deficita te stabilna Vlada sigurno će dovesti do boljeg pozicioniranja Hrvatske u izvještaju ekonomskih sloboda za razdoblje 2019. Za značajniji napredak neophodno je provođenje preventivnih akcija i reformi u području smanjenja korupcije, boljeg pristupa informacijama i povećanja transparentnosti javnog sektora čime se vraća povjerenje koje je ključno za investicije i stvaranje radnih mjesta. Hrvatska je institucionalno sposobna i spremna provoditi preporuke i potrebne strukturne reforme što je vidljivo iz ostvarenog napretka u pojedinim ekonomskim slobodama (investicije, imovina), a za stvarnu realizaciju ključna je politička volja, odlučnost i vodstvo vlade. Neke od preporuka koje se navode za cjelokupno poboljšanje ekonomskih sloboda u Hrvatskoj su: unaprjeđenje zakona o sprječavanju sukoba interesa, poboljšanje zakona o financiranju stranaka, povećanje transparentosti, omogućavanje nadzora neovisnih tijela i javnosti te dosljedno provođenje svih zakona.


UDK: 331 15

Tea Japunčić, mag. iur.*

Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punoj zaposlenosti Uvod: strategija Europa 2020. kao odgovor na svjetsku gospodarsku krizu

Politika zapošljavanja Europske unije (EU) nastala je kao odgovor na izazove i teškoće koje je pred države članice stavila ekonomska i gospodarska kriza iz 2008. Proširivši se s američkog kontinenta, od kraja 2009. ta je kriza imala snažan utjecaj na gospodarstvo EU-a, pogotovo na članice eurozone, prouzročivši velik pritisak na njihove javne financije, životni standard građana, kao i samu međunarodnu konkurentnost Unije, otkrivajući pritom njezine slabosti.1

Pad stope rasta bruto domaćeg proizvoda u EU-u 2009. iznosio je 4,4 %, industrijska je proizvodnja pala na razinu iz devedesetih godina prošlog stoljeća (od 2007. do 2009. dodana vrijednost industrije u EU-u pala je za

ukupno 12,7 %, mjereno obujmom), a čak 10 % radno aktivnog stanovništva ostalo je bez posla (oko 23 milijuna ljudi). Prema Eurostatu, rast stope nezaposlenosti u EU-u započeo je sredinom 2008., kada je stopa iznosila 6,9 %, da bi u prosincu 2009. bila već na 9,5 %. Rast se nastavio i u 2010., kada se stopa nezaposlenosti popela na 9,7 %.

Kao odgovor na nastalu krizu, unutar Unije uspostavljen je nov i kompleksan sustav ekonomskog upravljanja kojim je osnažena mogućnost njene intervencije na području ekonomske, fiskalne i socijalne politike država članica – tzv. Europski semestar.2 Jedan od stupova tog novog sustava je i strategija Europa 2020. (engl. Europe 2020 Strategy), usvojena 2010. radi ponovnog uspostavljanja okruženja poticajnog za rast i razvoj nakon izazova koji su pred Uniju stavljeni spomenutom krizom.3

________________________________ * Tea Japunčič, mag. iur, lokalna asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 „U krizi se pokazalo koliko su naša gospodarstva međusobno povezana. Balon na tržištu nekretnina jedne zemlje može utjecati na susjedne zemlje, ali i na cijelu Uniju. (...) U globaliziranom svijetu nijedna zemlja ne može sama učinkovito odgovoriti na izazove s kojima se suočava. To osobito vrijedi za Europu, gdje se s takvim izazovima najučinkovitije može suočiti na razini EU-a.“ Europa 2020.: europska strategija rasta, https://vlada.gov. hr/UserDocsImages//Europski%20semestar/Dokumenti%20i%20publikacije//Bro%C5%A1ura%20Europa%202020%20(EK%202014).pdf, str. 5, pregledano 17. travnja 2018. 2 Prije krize, oblikovanje ekonomskih i proračunskih politika je u prvom redu provođeno na nacionalnoj razini, s ograničenim koordiniranim nadzorom na razini EU-a. Države članice dotad nisu imale potrebu raspravljati o kolektivnoj „europskoj“ ekonomskoj strategiji. Kada je riječ o socijalnim pitanjima, ona se i danas ponajprije uređuju na razini država članica, kako to proizlazi iz Osnivačkih ugovora, ali utjecaj Unije na tom području sve više raste (posebno sa strategijom Europa 2020.). 3 Osim Strategije, stupove Europskog semestra čine Pakt o stabilnosti i rastu i procedura u slučaju makroekonomskih neravnoteža.


16

Riječ je o strategiji održivog rasta donesenoj za naredno desetljeće4 koja predlaže sljedeće: 1) tri prioriteta koja se međusobno nadopunjuju: pametan, održiv i uključiv rast; 2) pet reprezentativnih glavnih ciljeva za tri navedena prioriteta; i 3) sedam predvodničkih inicijativa koje će katalizirati napredak u okviru svakog od prioriteta. Jedna od predvodničkih, tzv. „vodećih inicijativa“, je i Program za nove vještine i radna mjesta. U nastavku je dana detaljnija razrada Programa: njegovi ciljevi, provedba i dosad ostvareni rezultati.

Program za nove vještine i radna mjesta: jačanje ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti

Program za nove vještine i radna mjesta uveden je u politiku EU-a strategijom Europa 2020., točnije Komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 10. lipnja 2016. (u daljnjem tekstu: Komunikacija)5. Program je predviđen kao jedan od instrumenata za oporavak europskog gospodarstva, s ciljem modernizacije europskog tržišta na način da se stvori sigurno radno okruženje u kojemu će radnici imati odgovarajuće i tražene vještine i fleksibilnost. To podrazumijeva olakšavanje zaposlenja slobodnoj radnoj snazi diljem EU-a, a sve kako bi se što bolje uravnotežile ponuda i potražnja na tržištu rada. Prema Komunikaciji, vještine su sredstvo za postizanje zapošljivosti i prosperiteta. Osobe s odgovarajućim vještinama osposobljene su za kvalitetne poslove i mogu ostvarivati svoj potencijal kao samouvjereni, aktivni građani. U globalnom gospodarstvu koje se brzo mijenja vještine će u velikoj mjeri utjecati na konkurentnost i sposobnost poticanja inovacija. One su poticajan čimbenik za ulaganja i stvaranje radnih mjesta i rasta. One su ključ za društvenu koheziju.

Činjenica je da danas u Europi čak 70 milijuna ljudi ima nedovoljno razvijene vještine pisanja i čitanja, a zbog još slabije razvijenih matematičkih i digitalnih vještina, pod prijetnjom su nezaposlenosti, siromaštva i, u konačnici, društvene isključenosti. Također, velik broj Europljana radi poslove koji ne odgovaraju njihovim vještinama dok se poslodavci s druge strane bore s nemogućnošću pronalaska kvalificirane radne snage, odnosno osoba koje raspolažu znanjem i vještinama koje su potrebne za rast i razvoj. Ističe se tako problem neadekvatnog obrazovanja i osposobljavanja te potreba za njihovom reformom. Nekoliko je aktualnih zajedničkih problema

s kojima se države članice suočavaju u pogledu radne snage: nedovoljno stjecanje i razvoj vještina koje vode modernizaciji tržišta, neusklađenost vještina i smanjena otpornost država na nagle gospodarske promjene, nedovoljna digitalna obrazovanost stanovništva, sve starija i malobrojnija radna snaga (zbog čega se javlja nedostatak vještina), spolna diskriminacija na tržištu rada (od osoba koje su završile visoko obrazovanje 60 % je žena, ali je njihova stopa zaposlenosti niža od stope zaposlenosti muškaraca), te nedovoljna kvaliteta i relevantnost obrazovanja, osposobljavanja i nastavnih normi (primjerice, nedovoljno poticanje strukovnog obrazovanja, ili stjecanje znanja putem neformalnih izvora koji nisu uvijek adekvatni, primjerice, preko interneta).

Prema Komunikaciji Komisije „Ulaganje u mlade u Europi“6, u EU-u raste broj učenika s izrazito niskom razinom vještina u području prirodnih znanosti i u čitanju. Udio učenika s lošim rezultatima u području prirodnih znanosti povećao se za četiri postotna boda (sa 16,6 % u 2012. na 20,6 % u 2015.), a učenika koji postižu loše rezultate u čitanju za gotovo dva postotna boda (sa 17,8 % u 2012. na 19,7 % u 2015.). Udio učenika s lošim rezultatima iz matematike još je i veći (22,2 % u 2015., neznatno se povećao s 22,1 % koliko je iznosio 2012.). To je velik korak unatrag koji naglašava hitnu potrebu pregleda uspješnosti europskih obrazovnih sustava. Više od 20 % djece školske dobi ima poteškoća pri rješavanju jednostavnih matematičkih zadataka, a više od 16 % ima problema s predmetima iz prirodnih znanosti te njih više od 17 % s čitanjem. Također, samo četvrtina mladih smatra da je stekla određene digitalne vještine zahvaljujući formalnom obrazovanju. Učenici koji su u nepovoljnijem socioekonomskom položaju prekomjerno su zastupljeni u skupini učenika koji ne ostvaruju dobre rezultate, što dovodi do rizika od prenošenja siromaštva i socijalne isključenosti s jedne generacije na drugu. Iako je rješavanje socijalnih pitanja ponajprije u nadležnosti država članica, i na razini EU-a poduzimaju se aktivnosti u smislu poboljšanja i razvijanja vještina, kao podrška nacionalnim mjerama i doprinos suočavanju sa zajedničkim izazovima. Tako se u okviru strategije Europa 2020. promiče dvostruki obrazovni cilj: smanjenje prijevremenog napuštanja školovanja ispod 10 % i povećanje postotka osoba u dobi od 30 do 34 godine sa završenim visokim obrazovanjem na najmanje 40 %. Također, u okviru Plana ulaganja za Europu, tzv. Junckerovog plana, omogućeno je unaprjeđivanje obrazovne infrastrukture, a na raspolaganju su i dodatne potpore za studente i sredstva za jačanje tzv. trokuta

________________________________ 4 EU izrađuje desetogodišnje strategije razvoja i, u pravilu, sedmogodišnje financijske (proračunske) okvire. Tako je sada aktualna desetogodišnja strategija Europa 2020. za razdoblje od 2011. do 2020. godine i sedmogodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020. 5 COM(2016) 381 final. 6 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Ulaganje u Europi“, COM(2016) 940 final. 7 Više o tome na: https://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework/investment-plan_hr.


znanja (obrazovanja, poslovnog sektora i istraživanja).7 Nadalje, aktivan je i strateški okvir Obrazovanje i osposobljavanje 2020. (ET 2020)8, kao i intervencije iz Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj9 te programa Erasmus+, najvećeg programa EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje od 2014. do 2020.

EU strategija za mlade – Ulaganje i osnaživanje donesena je 2009. i predstavlja smjernice europske politike za mlade u idućem desetljeću. Jedno od glavnih obilježja Strategije je dvostruki pristup rješavanju postojećih izazova kod mladih – ulaganje i osnaživanje. Ulaganjem se na raspolaganje stavljaju veća sredstva za razvoj područja politike koja utječu na mlade u njihovom svakodnevnom životu i doprinose njihovom boljitku dok se osnaživanjem promiču potencijali mladih za obnovu društva i doprinos vrijednostima i ciljevima EU-a, a sve u svrhu stvaranja više mogućnosti za mlade u području obrazovanja i zapošljavanja, smanjenja prepreka za njihovo sudjelovanje u društvu te poticanja solidarnosti između mladih i ostatka društva. Među svim nabrojanim inicijativama i programima EU-a za poticanje razvoja vještina koje će dovesti do gospodarskog rasta i konkurentnosti10, najvažniji je novi Program za nove vještine i radna mjesta u okviru strategije Europa 2020. Program, osim što potiče usklađivanje svih postojećih inicijativa EU-a koje se odnose na isto područje, potiče i zajedničko djelovanje država članica u provođenju reformi. Konkretnije, ciljevi Programa su: a) poboljšati kvalitetu i relevantnost obrazovanja, ali i drugih načina stjecanja vještina; b) učiniti vještine vidljivijima i međusobno usporedivima; i c) poboljšati informiranost i razumijevanje trendova vezanih uz vještine i radna mjesta (inteligencija vještina), a kako bi se građanima EU-a omogućilo da bolje odaberu karijeru, pronađu kvalitetne poslove i poboljšaju životne izglede. U nastavku slijedi tablični prikaz pojedinačnih mjera u okviru svakog od navedenih ciljeva (Tablica 1).

Aktivna politika zapošljavanja jedan je od ključnih prioriteta u svim državama članicama EU-a, integrirana u ciljeve Strategije, čijem ostvarenju služi i Program za nove vještine i radna mjesta. Kako bi odgovorila na aktualne izazove poput starenja radne snage, niske stope zaposlenosti, odnosno povećanja stope nezaposlenosti, kao i jačanja globalne konkurencije, EU mora u potpunosti iskoristiti potencijale svoje radne snage. U skladu s tim, Europi je potrebna cjelovita modernizacija politika

zapošljavanja, obrazovanja i sustava socijalne sigurnosti. Strategija Europa 2020. posebno ističe integrirani rast kao jednu od temeljnih vrijednosti novih politika zapošljavanja i obrazovanja u programskom razdoblju do 2020., a za postizanje takva rasta nužno je ukloniti prepreke za zapošljavanje žena, starijih osoba, mladih, osoba s invaliditetom i migranata te, u konačnici, omogućiti nesmetano funkcioniranje tržišta rada u skladu sa zadanim ciljem porasta stope zaposlenosti stanovnika u dobi između 20 i 64 godine na minimalno 75 %. To podrazumijeva stvaranje uvjeta za uspješne promjene u karijeri radnika, stjecanje primjerenih kvalifikacija, poboljšanje kvaliteta radnih mjesta, borbu protiv strukturne nezaposlenosti, aktivnu integraciju, kao i primjerenu socijalnu zaštitu. U tu svrhu Komisija od 2010. donosi i smjernice koje bi države članice trebale ugraditi u svoje nacionalne strateške dokumente.

Integrirane smjernice predstavljaju osnovni strateški okvir oko kojeg se oblikuju nacionalne politike u svim segmentima društvenog i gospodarskog djelovanja, pa tako i u sektoru zapošljavanja, a treba ih provoditi u partnerstvu sa svim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, u bliskoj suradnji s parlamentima, kao i sa socijalnim partnerima te predstavnicima civilnog društva.

Trenutačnim skupom smjernica nastoji se poduprijeti Strategiju u kontekstu pristupa donošenju ekonomskih politika koji se temelji na ulaganju, strukturnim reformama i fiskalnoj odgovornosti. Dok opće smjernice ekonomskih politika ostaju trajno važeće, smjernice za zapošljavanje moraju se sastavljati svake godine iznova. Tako je 11. studenog 2017. donesen novi Prijedlog odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica11.

Prema prilogu Prijedloga, revidirane su četiri smjernice za politike zapošljavanja država članica: 1) Smjernica br. 5: Povećanje potražnje za radnom snagom, 2) Smjernica br. 6: Poboljšanje ponude radne snage – pristup zapošljavanju, vještine i kompetencije; 3) Smjernica br. 7: Poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i djelotvornosti socijalnog dijaloga, te 4) Smjernica br. 8: Promicanje jednakih prilika za sve, poticanje socijalne uključenosti te suzbijanje siromaštva. Važeće smjernice za politike zapošljavanja država članica, zajedno s općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Unije, čine integrirane smjernice za provedbu strategije Europa 2020.

________________________________ 8 ET 2020 strateški je okvir za poticanje suradnje država članica u područjima obrazovanja i osposobljavanja. Riječ je o forumu za razmjenu najbolje prakse, uzajamno učenje, prikupljanje i širenje informacija i činjenica o uspješnim metodama te savjeta i podrške reformi politika. 9 Prema Komunikaciji, u razdoblju od 2014. do 2020. godine iz tih dvaju fondova u okviru Kohezijske politike uložit će se više od 30 milijardi eura za poticanje razvoja vještina. 10 Osim navedenih aktivnosti Unije, na području poticanja vještina treba istaknuti i: Inicijativu „Preispitivanje obrazovanja“, Preporuku o ključnim vještinama za cjeloživotno učenje, partnerstvo „Velika koalicija za digitalne poslove“, Akcijski plan „Poduzetništvo 2020.“ Više o svakoj od inicijativa na: http://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework/skills-development_en.

17


18

Tablica 1: Pregled mjera u okviru ciljeva Programa za nove vještine i radna mjesta MJERA

IZAZOV

PRIJEDLOG KOMISIJE

Povećanje kvalitete i relevantnosti oblikovanja vještina Jačanje temelja: osnovne vještine Izgradnja otpornosti: ključne kompetencije i naprednije, složenije vještine

Poticanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kao prvog izbora Povezivanje: usmjerenost na digitalne vještine Povećanje transparentnosti i usporedivosti kvalifikacija

Rano profiliranje vještina i kvalifikacija migranata

Povećanje prilika za zapošljavanje niskokvalificiranih osoba, tj. osoba bez osnovnih vještina

Prijedlog Komisije za Preporuku Vijeća o uspostavi „Jamstva za vještine“

Poticanje stjecanja određenih vještina (pismenosti, matematičkih vještina, znanosti, stranih jezika te transverzalnih vještina) i ključnih kompetencija (kao što su digitalne kompetencije, poduzetništvo, kritičko razmišljanje, rješavanje problema ili učenje kako učiti te financijska pismenost) kroz obrazovanje i osposobljavanje

Prijedlog Komisije za preispitivanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje s posebnim naglaskom na promicanju poduzetničkog načina razmišljanja, i prateći Europski referentni okvir

Veće ulaganje u stjecanje digitalnih vještina (među ostalim u kodiranje / informatiku) u cijelom spektru obrazovanja i osposobljavanja

Pokretanje „Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta”

Olakšati razumijevanje kvalifikacija i povezanih vještina, i pridonijeti njihovoj boljoj uporabi na tržištu rada

Prijedlog Komisije za reviziju Europskog kvalifikacijskog okvira

Povećanje privlačnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kvalitetnim pružanjem i fleksibilnom organizacijom, uz omogućavanje napredovanja prema višem strukovnom ili sveučilišnom obrazovanju i veće povezanosti s poslovnim svijetom

Prijedlozi Komisije za podupiranje modernizacije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, primjerice moguće revizije Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) i Europskog sustava bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET)

Povećanje vidljivosti i usporedivosti vještina i kvalifikacija

Brže i lakše integrirati državljane trećih zemalja na tržišta rada država članica

Pokretanje „Alata za profiliranje vještina državljana trećih zemalja”

Poboljšanje analize potreba za vještinama, evidentiranja i informiranih izbora karijere

Poboljšanje analize potreba za vještinama i informiranja radi boljeg izbora

Poboljšanje analize potreba za vještinama i informiranja radi boljeg izbora

Poticanje analize potreba za vještinama u gospodarskim sektorima Bolje razumijevanje uspješnosti osoba sa završenim visokim obrazovanjem

Bolje informirati javnost i učiniti informacije o vještinama dostupnima osobama koje traže posao, a kako bi lakše donosile informirane odluke o karijeri i učenju

Prijedlog Komisije za reviziju Europassova okvira radi pružanja boljih usluga za vještine i kvalifikacije

Poboljšati analizu potreba za vještinama i riješiti problem nedostatka vještina u gospodarskim sektorima

Daljnja analiza i razmjena najbolje prakse za sprječavanje odljeva mozgova

Poticati razmjenu prakse i analizu po pitanju odljeva mozgova, odnosno odlaska studenata i znanstvenika u strane zemlje radi usavršavanja ili pronalaska posla Učiniti dostupnima više informacija o ishodima na tržištu rada ili postupku učenja osoba sa završenim visokim obrazovanja i višim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, a na temelju pokazatelja osiguranja kvalitete, administrativnih podataka i anketama

Daljnja analiza i razmjena najbolje prakse radi sprječavanja odljeva mozgova

Pokretanje „Plana za sektorsku suradnju u području vještina“

Izvor: izrada autorice prema Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Novi program vještina za Europu“, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/ PDF/?uri=CELEX:52016DC0381&from=EN, str. 19-20 (pregledano 17. travnja 2018.).


Napredak u provedbi Programa za nove vještine i radna mjesta Prema podacima Europske komisije11, EU dobro napreduje u pogledu smanjenja broja osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje. S trenutnim udjelom od 10,7 %, EU se polako primiče ciljnom postotku Strategije do 10 %. EU se krovnom cilju približila i prema kriteriju stjecanja tercijarnog obrazovanja – uz dosegnutih 39, 1 %, cilj za 2020. od 40 % vrlo je blizu. Kada je riječ o sudjelovanju djece od četvrte godine starosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, EU je dosegnuvši 94,8 % gotovo ostvarila cilj. S druge strane, nema napretka po pitanju učenika sa slabim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju, zbog čega je rasprava o potrebnom poboljšanju osnovnoškolskih i srednjoškolskih obrazovnih ustanova i nastave općenito aktualnija nego ikad.

Nadalje, stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale nastavlja se oporavljati od krize te se sa sadašnjih 78,2 % znatno približila cilju od 82 %, međutim, postoje velike razlike među osobama koje su diplomirale – osobe s diplomom tercijarnog obrazovanja premašuju cilj (82,8 %) dok osobe koje su završile opće više sekundarno obrazovanje (ova razina obrazovanja postoji, primjerice, u Austriji za učenike od 14 do 17 ili 18 godina, i u Finskoj gdje podrazumijeva gimnazije i strukovne škole za učenike od 16 do 18 godina, ali u Hrvatskoj je formalno nema) i obrazovanje poslije sekundarnog (u Hrvatskoj

je to obrazovanje za osobe starije od 18 godina) zaostaju za 10,2 postotna boda (72,6 %). Kod ovog problema do izražaja dolazi pitanje usklađenosti radnih mjesta s vještinama radnika, odnosno usklađenost obrazovnog sustava i sustava osposobljavanja s tržištem rada. Kad je riječ o sudjelovanju odraslih u obrazovanju, 10,8 % EU-a još uvijek je dosta daleko od zadanog cilja od 15 % odraslih osoba koje sudjeluju u formalnom ili neformalnom obrazovanju i osposobljavanju.

Prema Pregledu obrazovanja i osposobljavanja Europske komisije iz 2017.12, koji obuhvaća 28 pojedinačnih izvješća o državama članicama, postoje određene razlike u postignućima država članica Jugoistočne Europe (JIE) u odnosu na zadane europske ciljeve do 2020. Pregled tih postignuća za Bugarsku, Grčku, Hrvatsku, Rumunjsku i Sloveniju slijedi u nastavku. (Tablica 2) Po pitanju osnovnih vještina, Bugarska ima najviše slabih rezultata u EU-u. Iz tablice je očito kako država dosad nije dosegnula ciljnu razinu po nijednom od indikatora, a najveća su odstupanja zabilježena kod udjela 15-godišnjaka sa slabim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju te kod sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju (integracija Roma u bugarski obrazovni sustav, ali i problem njihove segregacije u obrazovanju i dalje je vrlo aktualan). Bugarska danas nastoji podići nastavničke plaće kako bi povećala motivaciju zaposlenih u školstvu, nastoji financirati visoko obrazovanje po kriteriju uspješnosti te poboljšati kvalitetu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Tablica 2: Pregled ostvarenja odabranih država članica JIE u okviru ciljeva Programa za nove vještine i radna mjesta Indikator

Cilj

BG

EL

HR

RO

SI

Stopa ranog napuštanja školovanja

<10 %

13,8 %

6,2 %

2,8 %

18,5 %

4,9 %

Sudjelovanje djece od četvrte godine starosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

95 %

73,8 %

87,6 %

Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja

40 %

Udio 15-godišnjaka sa slabim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju

<15 %

Stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju

15 %

Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale prema stečenom obrazovanju

82 %

33,8 %

42,7 %

29,5 %

32,7 %

24,6 %

89,2 %

79,6 %

72,0 %

49,2 %

37,9 % 2,2 %

4,0 %

72,5 % 3,0 %

25,6 %

44,2 %

38,5 %

15,0 %

69,3 % 1,2 %

90,5 % 76,7 % 11,6 %

Izvor: izrada autorice prema “Pregledu obrazovanja i osposobljavanja Europske komisije za 2017.”, https://ec.europa.eu/ education/sites/education/files/monitor2017-country-reports_en.pdf (pregledano 20. travnja 2018.). ________________________________ 11 11 COM(2017) 677 final. 12 „Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2017.: Hrvatska“, https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/monitor2017-hr_hr.pdf (pregledano 30. travnja 2018.). 13 https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/monitor2017-country-reports_en.pdf (pregledano 30. travnja 2018.).

19


20

U Grčkoj je, također, zamjetan udio učenika sa slabim rezultatima iz prirodoslovlja, matematike i čitanja, a taj je udio posebno velik među učenicima migrantskog podrijetla.

Posebno se ističe činjenica da je stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja visoka i iznad zadanog cilja, ali je s druge strane stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale i dalje niska. U Grčkoj je prisutna neusklađenost postojećih i traženih vještina zbog čega mnogo visokokvalificiranih osoba iseljava. Iako su reforme u obrazovanju i osposobljavanju provedene, i dalje je ostalo mnogo prostora za napredak. Za razliku od Bugarske, osim po pitanju stjecanja tercijarnog obrazovanja, Grčka je već ostvarila zadani cilj i po pitanju ranog napuštanja školovanja. Prednost hrvatskog obrazovanja i osposobljavanja jest vrlo niska, odnosno najniža stopa ranog napuštanja školovanja u EU-u, a s obzirom na dosadašnji pozitivni trend, izgledno je kako će Hrvatska do 2020. doseći i zadani cilj prema kriteriju stope zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale prema stečenom obrazovanju. S druge strane, Hrvatska mora poduzeti dodatne napore po pitanju stjecanja tercijarnog obrazovanja i sudjelovanja djece od četvrte godine starosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, gdje s dosegnutih 73,8 % zaostaje za europskim prosjekom za otprilike 20 % te tako zauzima mjesto među najmanje uspješnim državama članicama. Također, glede udjela 15-godišnjaka sa slabim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju, Hrvatska prelazi europski prosjek za 4%, što upućuje na ozbiljnu potrebu revizije i unaprjeđenja obrazovanja ponajprije na primarnoj i sekundarnoj razini (kvaliteta postojećeg kurikuluma i nastave glavni su uzrok takvih rezultata).

Udio slabih rezultata u pogledu osnovnih vještina u Rumunjskoj i dalje je među najvećima u EU-u te je, kao i u Bugarskoj, pristup kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju posebno problematičan u ruralnim područjima i za Rome. U pogledu sudjelovanja djece od četvrte godine starosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale prema stečenom obrazovanju, Rumunjska je ostvarila prosječne, relativno dobre rezultate, međutim, ostvarenja po ostalim indikatorima su zabrinjavajuća. U Rumunjskoj i dalje postoji velik rizik od napuštanja školovanja, a stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja najniža je u Europi dok odrasli gotovo da i ne sudjeluju u obrazovanju.

Od promatranih država, Slovenija ima najobrazovanije stanovništvo te je po svim indikatorima dosad ostvarila najbolje rezultate. Od šest indikatora, Slovenija je ispunila zadane ciljeve za njih tri: rano napuštanje školovanja, stjecanje tercijarnog obrazovanja i udio 15-godišnjaka sa slabim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju. U skladu s dosadašnjim trendovima, izgledno je da će Slovenija do 2020. udovoljiti svim zahtjevima Programa za nove vještine i radna mjesta dok je svoje nacionalne ciljeve u okviru strategije Europa 2020. već ispunila.

Zaključak EU aktivno djeluje u ostvarenju ciljeva proklamiranih u strategiji Europa 2020., međutim, na državama je članicama da učine to isto. Program za nove vještine i radna mjesta zajednički je program za EU, države članice, ali i dionike na svim razinama. Cilj je ostvariti suradnju na povećanju kvalitete i relevantnosti stjecanja vještina kako bi se moglo pratiti zahtjeve tržišta rada, a sukladno tome olakšati zapošljavanje te umanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost. Prema Programu, u okviru triju ciljeva i deset mjera, važno je poboljšati opću kvalitetu obrazovanja, dodatno u njega ulagati te tako rješavati problem niske ili neadekvatne razine vještina, razrađivati transverzalne vještine poput učenja kako učiti, poduzetništva, osobnog i socijalnog razvoja, zdravlja, održivog razvoja, upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija te građanskog odgoja, a ne temeljiti obrazovanje samo na učenju činjenica. Modernizacija obrazovanja pored toga trebala bi podrazumijevati i digitalizaciju, ali i promociju strukovnog obrazovanja. Osim što bi unaprjeđenje obrazovanja trebalo biti poticajno za pedagoge u smislu preispitivanja postojećih kurikuluma i standarda, ono bi, također, trebalo potaknuti mlade da dvaput razmisle o području svog školovanja, osposobljavanja, odnosno studiranja. Također, dobar obrazovni sustav podrazumijeva određena ulaganja, a države članice EU-a koje su se u proteklim godinama uspjele oporaviti od velike financijske krize iz 2008., povećale su izdatke za taj sektor. Ono što uvijek ostaje problemom obrazovnog sustava jest činjenica da socioekonomski status roditelja nerijetko utječe na obrazovanje, zanimanje, prihod, pa i zdravlje djece, i zato je neophodno da obrazovni sustavi preuzmu posebnu ulogu u izgradnji pravednijeg društva u kojemu će obrazovanje za svakoga otvarati jednake mogućnosti. Što se tiče Hrvatske, osnovne vještine Hrvata ispod prosjeka su EU-a te i dalje slabe, što se većinom pripisuje (ne)kvaliteti obrazovnog kurikuluma i nastave. Unatoč gospodarskom rastu, stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te obrazovanju odraslih među najnižima je u usporedbi s drugim zemljama EU-a. Hrvatska mora riješiti problem niske razine vještina te relevantnosti vještina stečenih u strukovnom i visokom obrazovanju. Zato je prijeko potrebno ulagati u modernizaciju obrazovanja i osposobljavanja, kao i njegovu digitalizaciju (oko 80 % škola u Hrvatskoj smatra se „digitalnim početnicama“), a kako bi se podigla razina vještina i kako bi stečene kvalifikacije postale relevantnije za pronalaženje posla. Dosad ostvaren napredak u provedbi reformi proizašlih iz Strategije 2020., vezanih uz obrazovanje, znanost i tehnologiju, vrlo je ograničen. Europski semestar kao jedan od stupova novog sustava upravljanja u Europi zadržat će svoju vrlo važnu ulogu u praćenju reformi politika u području obrazovanja, osposobljavanja i vještina, i tako usmjeriti države članice u pravom smjeru provedbe prijeko potrebnih reformi. Države članice moraju ulagati u modernizaciju obrazovanja i osposobljavanja te potpuno iskoristiti njihov potencijal kao pokretača regionalnog razvoja.


UDK: 338 21

dr. sc. Davor Galinec*

Nastavak gospodarskog rasta i fiskalne konsolidacije u Europi (uz prisutnost vanjskih rizika) i u Hrvatskoj (uz prisutnost unutarnjih rizika) Uvod

Republika Hrvatska uspješno je izašla iz Postupka prekomjernog deficita sredinom prošle godine, ostvarivši pritom fiskalni deficit od 0,9 % BDP-a u 2016., što je bilo mnogo manje od ciljne razine od 2,7 % BDP-a koju je u preporuci postavilo Vijeće EU-a. Hrvatska je prošle godine i formalno izašla iz Postupka prekomjernog deficita. U 2017. zabilježen je u Hrvatskoj po prvi put fiskalni suficit od 0,8 % BDP-a na razini konsolidirane opće države (koji se u EU-u računa sukladno metodologiji ESA 2010), a razina duga opće države i dalje se smanjuje. Recentno Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2014. – 2017. te nalazi proljetnih ekonomskih prognoza Komisije potvrđuju da je Hrvatska na dobrom putu provedbe fiskalne konsolidacije i osnaživanja gospodarskog rasta. U uvjetima kada se u Europi nastavlja razdoblje snažnog rasta (unatoč vanjskim rizicima koji su sve jači i negativniji), hrvatsko gospodarstvo je također u fazi rasta. Taj rast ponajviše podupire rast domaće potražnje, međutim,

još uvijek je prisutan unutarnji rizik povezan s ishodom restrukturiranja Agrokora. S jedne strane, uspješan ishod tog restrukturiranja (u kojem je postignut važan korak – nagodba vjerovnika) može povećati proizvodnju i ulaganja unutar grupe i njezinih dobavljača. S druge strane, neuspješan ishod može rezultirati financijskim i operativnim poremećajima u sustavu. Neovisno o tome, za postizanje dugoročno održivog i dinamičnijeg rasta našeg gospodarstva i povećanje stupnja njegove otpornosti na izazove iz okruženja nužna je provedba reformi. Te reforme trebale bi početi davati pozitivne rezultate u skoroj budućnosti dok još traje uzlazna faza rasta europskog gospodarstva koja u velikoj mjeri određuje potražnju za našim proizvodima i uslugama i dok su prisutne niske kamatne stope na međunarodnim tržištima kapitala. U nastavku teksta slijedi opširniji prikaz rezultata privremenog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2014 – 2017. za Hrvatsku i druge države članice EU-a, kao i glavnih nalaza proljetnih ekonomskih prognoza Komisije 2018 za razdoblje 2017. – 2019.

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Sektoru statstike HNB-a i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.


22

Eurostat (23.4.2018.): Preliminarno Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2014. – 2017. za države članice i članice europodručja (notifikacija EDP) Statistički ured Komisije (Eurostat) objavio je 23. travnja rezultate privremenog travanjskog izvješća EDP za EU28, europodručje i pojedinačno za sve države članice1. Na razini 28 država članica EU-a proračunski deficit je s razine od 1,6 % BDP-a u 2016. smanjen na 1 % BDP-a u 2017. Rezultat je to blagog povećanja proračunskih prihoda (za 0,2 postotna boda) uz istovremeno smanjenje proračunskih rashoda (za 0,5 postotnih bodova). Razina duga konsolidirane opće države (tzv. javni dug) istovremeno je smanjena za 1,7 postotnih bodova (p.b.), odnosno s 83,3 % na 81,6 % BDP-a. Promatrano na razini 19 država članica europodručja, prosječan proračunski deficit smanjen je s 1,5 % BDP-a u 2016. na 0,9 % BDP-a u 2017. Pritom su proračunski prihodi povećani za 0,1 p.b., uz smanjenje rashoda za 0,5 p.b. Dug konsolidirane opće države na razini europodručja smanjen je s 89 % BDP-a u 2016. na 86,7 % BDP-a u 2017. Primjetno je da je do smanjenja duga došlo i na razini europodručja i na razini EU-28, ali razina duga država europodručja još uvijek je viša u odnosu na razinu duga država članica EU-a koje još nisu postale članicama europodručja.

Eurostat je objavio i podatke za Hrvatsku prema kojima je u Hrvatskoj u 2017. došlo do smanjenja proračunskih prihoda za 0,3 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu te značajnijeg smanjenja proračunskih rashoda (za 1,9 p.b.), što je imalo za posljedicu pojavu proračunskog suficita u iznosu od 0,9 % BDP-a, prvi put otkad se proračunski saldo i dug opće države računaju i iskazuju prema metodologiji ESA 2010. Od 2014. na dalje Hrvatska je bilježila konstantno smanjenje proračunskog deficita, koji je 2014. iznosio 5,1 % BDP-a, a u 2016. iznosio je 0,9 % BDP-a (Tablica 1). Prema Priopćenju Eurostata, tijekom 2017. godine čak 12 država članica ostvarilo je fiskalni suficit (Malta 3,9 % BDP-a, Cipar 1,9 % BDP-a, Češka 1,6 %, Luksemburg 1,5 %, Švedska i Njemačka po 1,3 %, Nizozemska 1,1 %, Danska 1 %, Bugarska 0,9 %, Grčka i Hrvatska po 0,8 % i Litva 0,5 %), Slovenija je imala uravnotežen proračun (0 % BDP-a), a najniži deficiti (u % od BDP-a) zabilježeni su u Irskoj i Estoniji (po -0,3 %), Latviji (-0,5 %) te Finskoj (-0,6 %). Samo dvije države zabilježile su deficit jednak ili viši od vrijednosti definirane kriterijima iz Maastrichta, a to su Španjolska (-3,1 % BDP-a) i Portugal (-3 % BDP-a, Grafikon 1).

Tablica 1: EU-28, europodručje i Republika Hrvatska – pokazatelji deficita i duga konsolidirane opće države 2014. – 2017. u % BDP-a i međugodišnje stope rasta EU -28

2014

Proračunski prihodi

Proračunski rashodi

Proračunski saldo

Konsolidirani dug opće države Europodručje

Proračunski prihodi

Konsolidirani dug opće države Republika Hrvatska

44,7

86,5

84,5

-2,9

Proračunski rashodi

Proračunski saldo

Izvor: Eurostat Newsrelease 69/2018 od 23.4.2018.

91,9 43,0 48,1 -5,1

84,0

-2,3

-1,6

83,3

-1,5

89,0

46,3

83,8

80,6

-3,4

45,8

47,2 -0,9

-1,0

81,6

46,2

47,6

44,9 48,4

44,9

46,1

48,3 89,9

46,3

46,3 -2,0

2017

44,7

47,0

49,2 -2,5

2016

45,0

46,7

Proračunski prihodi

Konsolidirani dug opće države

48,0

Proračunski rashodi

Proračunski saldo

2015

47,1

-0,9

86,7

46,0

45,3 0,8

78,0

__________________________________________ 1 Priopćenje Eurostata dostupno je na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8824490/2-23042018-AP-EN. pdf/6e5b346e-e302-4132-920a-854b00ac196d.


Grafikon 1: Saldo opće države po državama članicama EU-a i europodručja 2017.

Izvor: Eurostat Grafikon 2: Dug opće države po državama članicama EU-a i europodručja 2017.

Izvor: Eurostat

Usporede li se pokazatelji konsolidiranog duga opće države (Grafikon 2), na kraju 2017. najniže vrijednosti duga u odnosu na BDP zabilježene su u Estoniji (9 %), Luksemburgu (23 %), Bugarskoj (25,4 %), Češkoj (34,6 %), Rumunjskoj (35 %) i Danskoj (36,4 %). Petnaest država članica zabilježilo je vrijednosti duga iznad referentne granice od 60 % BDP-a na kraju 2017., pri čemu su najviše vrijednosti zabilježene u Grčkoj (178,6 %), Italiji (131,8 %), Portugalu (125,7 %), Belgiji (103,1 %) i Španjolskoj (98,3 %). S vrijednošću duga od 78 % BDP-a Hrvatska pripada podskupini od 11 država članica

čiji se dug nalazi u rasponu od 60 % do 100 % BDP-a, a hrvatski je dug za 0,4 postotna boda niži od austrijskog.

U kvalitativnom segmentu nacionalnih statistika EDP, nova „rezervacija na kvalitetu podataka“ iskazana je Francuskoj vezano uz prethodno uočenu (ne)adekvatnost bilježenja određenih transakcija državne razvojne agencije (Agence Francaise de Developpement), koja bi se trebala nalaziti u obuhvatu sektora opće države, što bi nakon provedene reklasifikacije utjecalo na povećanje razine državnog duga. Isto tako, Eurostat smatra da bi se postojeći deficit trebao povećati za 0,1 % BDP-a u 2017.

23


24

zbog državne dokapitalizacije tvrtke AREVA (NewCo/ Orano), koja je u vlasništvu francuske države i predstavlja multinacionalnu kompaniju specijaliziranu za nuklearnu energiju i obnovljive izvore energije. Ta dokapitalizacija predstavlja u suštini kapitalni transfer države koji utječe na povećanje deficita za već spomenutih 0,1 % BDP-a. Belgiji je nakon više produljenja konačno povučena rezervacija jer je postignut zadovoljavajući napredak kod rješavanja problematike vezane uz sektorsku klasifikaciju bolnica i njihovo uključivanje u obuhvat sektora države (što utječe na povećanje razine državnog duga). Mađarskoj je povučena rezervacija iz listopada 2016. pošto je postignut zadovoljavajući napredak kod sektorske (re) klasifikacije banke za financiranje izvoza, koja je uključena u obuhvat sektora države (čime bi se povećala ukupna razina duga države), ali je Mađarskoj isto tako iskazana i nova rezervacija vezana uz sektorsku klasifikaciju nekih zaklada koje je osnovala mađarska središnja banka, a koje bi po mišljenju Eurostata trebale biti klasificirane u sektor države.

Europska komisija (3.5.2018.): Objava proljetnih ekonomskih prognoza za razdoblje 2017. – 2019.

Desetak dana nakon što je Eurostat objavio preliminarno Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2014. – 2017., stručne službe Komisije na temelju tog Izvješća i svih drugih raspoloživih spoznaja sastavile su proljetne ekonomske prognoze 2018., koje obuhvaćaju razdoblje 2017. – 2019. za EU kao cjelinu, europodručje i pojedinačno za svaku državu članicu.2 Proljetne ekonomske prognoze Komisija je objavila na konferenciji za tisak održanoj 3. svibnja 2018.

Na konferenciji za tisak3 izjavljeno je da su stope rasta u EU-u i europodručju u 2017. nadmašile očekivanja (2,4 % u oba područja, što je najveća razina godišnjeg rasta u posljednjih deset godina). U EU-u i europodručju očekuje se nastavak snažnog rasta od po 2,3 % u 2018. te po nešto blažih 2 % u 2019. Privatna potrošnja i dalje je velika, a izvoz i ulaganja su se povećali. Nezaposlenost je i dalje u padu i sad je na razini zabilježenoj prije krize. Međutim, gospodarstvo EU-a izloženije je vanjskim faktorima rizika koji su sve jači i negativniji. Volatilnost međunarodnog financijskog tržišta zabilježena posljednjih mjeseci vjerojatno će postati trajnije obilježje u budućnosti, što će povećati nesigurnost.

Očekuje se da će prociklički fiskalni poticaj u SAD-u potaknuti kratkoročni rast, ali će povećati rizik „pregrijavanja” gospodarstva i mogućnost da će kamatne stope u SAD-u porasti brže nego što se to trenutačno očekuje. Isto tako, povećanje trgovinskog protekcionizma nedvojbeno je negativan rizik za izglede globalnoga

gospodarstva. Ti su rizici međusobno povezani. Ako se ostvare, europodručje bi zbog svoje otvorenosti bilo posebno osjetljivo.

Rast potrošačkih cijena usporen je u prvom tromjesečju ove godine, ali se očekuje da će u nadolazećim tromjesečjima cijene blago rasti, djelomice zbog nedavnog porasta cijena nafte. Pritisak na cijene također raste kao rezultat sve manje radne snage na tržištima rada i bržeg rasta plaća u mnogim državama članicama. Općenito, predviđa se da će inflacija u europodručju 2018. ostati na razini iz 2017. i iznositi 1,5 %, a zatim porasti na 1,6 % u 2019. U EU-u se očekuje isti trend, ali se predviđa da će inflacija ove godine ostati na 1,7 % te blago porasti na 1,8 % u 2019. Nezaposlenost je i dalje u padu i sad je na razini zabilježenoj prije krize. Za EU se predviđa pad nezaposlenosti sa 7,6 % u 2017. na 7,1 % u 2018. i 6,7 % u 2019. Predviđa se pad nezaposlenosti u europodručju s 9,1 % u 2017. na 8,4 % u 2018. i 7,9 % u 2019. Saldo državnog proračuna i javni dug (u % BDP-a) smanjeni su u EU-u i europodručju, čemu su u 2017. doprinijeli snažan gospodarski rast i niske kamate.

Budući da su na proračune država članica dobro utjecali bolji uvjeti na tržištu rada, između ostalog i niža plaćanja socijalnih naknada, očekuje se da će 2018. biti prva godina od početka ekonomske i monetarne unije u kojoj sve države imaju proračunske deficite niže od 3 % BDP-a, kako je utvrđeno u Ugovorima. Predviđa se da će ukupan proračunski deficit opće države u europodručju pasti na 0,7 % BDP-a u 2018. i 0,6 % u 2019. Prema predviđanjima, ukupni deficit u EU-u iznosit će po 0,8 % u 2018. i 2019. U europodručju, udio duga u BDP-u past će na 84,1 % do kraja 2019. (u EU-u na 79,1 %), pri čemu će se smanjenje zabilježiti u gotovo svim državama članicama. Na tiskovnoj konferenciji povodom objave proljetnih ekonomskih prognoza 2018, Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, a zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je da će se gospodarski rast Europe nastaviti stabilnom brzinom ove i sljedeće godine te poticati otvaranje novih radnih mjesta, da se očekuju i veći rizici te da bismo trebali iskoristiti trenutačne povoljne prilike kako bismo svoja gospodarstva učinili otpornijima. Konkretnije, to znači da se mora uspostaviti sustav fiskalnih rezervi i reformirati gospodarstva radi poticanja produktivnosti i ulaganja te da se model rasta mora učiniti uključivijim. Na njegove riječi nadovezao se Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, koji je izjavio da se u Europi i dalje bilježi stabilan rast, koji je pomogao smanjiti nezaposlenost na najmanju razinu u posljednjih deset godina. Ulaganja se povećavaju, a javne financije poboljšavaju, tako da će deficit u europodručju ove godine pasti na samo 0,7 % BDP-a.

________________________________ 2 Dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/publications/economy-finance/european-economic-forecast-spring-2018_en. 3 Priopćenje na hrvatskom jeziku dostupno je na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3605_hr.htm.


Prema Moscoviciju, najveći je rizik za ostvarenje optimističnih predviđanja iskazanih u proljetnoj prognozi protekcionizam, koji ne smije postati uobičajen jer bi se time samo naštetilo onim građanima koje najviše treba zaštititi.

Najviši realni rast trebao bi se u 2018. dogoditi na Malti (5,8 %), a slijede je Irska (5,7 %), Slovenija (4,7 %), Rumunjska (4,5 %), Poljska (4,3 %) te Mađarska i Slovačka (po 4 %). Za čak 22 države članice prognozira se ostvarenje realnog rasta veće ili jednako od 2,3 % BDP-a (prosjek EU-28 i europodručja), ali tu se radi uglavnom o

državama s manjim udjelima u zajedničkom BDP-u EU28, od kojih neke i nisu članice europodručja. S druge strane, projekcije ispodprosječnog rasta najznačajnijih gospodarstava EU-a uvelike utječu na formiranje visine prosjeka EU-28: u Njemačkoj se očekuje rast od prosječnih 2,3 %, u Francuskoj za ispodprosječnih 2 %, a slijede je Grčka (1,9 %), Danska i Belgija s po 1,8 % te Velika Britanija i Italija s po 1,5 %. Za Hrvatsku se predviđa rast od 2,8 % (koji je iznadprosječan u odnosu na prosjek rasta EU-28 i europodručja), a na razini očekivanog rasta u Austriji (Grafikon 3).

Grafikon 3: Projicirane stope rasta BDP-a po državama članicama za 2018. godinu

Izvor: Europska Komisija, podaci proljetnih ekonomskih prognoza 2018. Što se tiče prognoza o stanju hrvatskog gospodarstva4 (Tablica 3), Komisija je korigirala svoju procjenu rasta hrvatskog BDP-a za 2017. s 3,2 % na 2,8 % zbog zabilježenog usporavanja u posljednjem tromjesečju 2017. Europska komisija smatra da je riječ o znatnom padu korištenja fondovima EU-a, posebno u javnom sektoru, kao i posljedicama krize u Agrokoru.

Privatna potrošnja i dalje čvrsto raste, a postoje i znakovi da će ova turistička sezona ponovno biti odlična. Zbog ulaganja u hotele u porastu su turistički dolasci izvan glavne sezone, no rast udjela robnog uvoza i dalje doprinosi umanjenju rasta BDP-a. Komisijina ekonomska prognoza predviđa rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 % u ovoj, odnosno 2,7 % u 2019., pa se očekuje da će u 2019. hrvatsko gospodarstvo ponovo biti na razini prije krize. Raste zaposlenost, rastu i plaće, pa Komisija predviđa da će se iseljavanje radne snage iz Hrvatske usporiti. Puni učinci prošlogodišnjeg rasta plaća u javnom sektoru počinju se vidjeti ove godine. Stopa nezaposlenosti u konstantnom je padu, s 11,1 % 2017. na procijenjenih 8,5 % 2019. ________________________________ 4 Izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije, str. 94-95.

Situacija u području javnih financija i dalje se poboljšava, a u 2017. prvi je put zabilježen proračunski suficit u visini 0,8 % BDP-a, kao rezultat snažnog rasta proračunskih prihoda zbog rasta BDP-a, ali i znatnih ograničavanja rashoda. Suficit bi trebao ostati na približno istoj razini u 2018. i 2019., a predviđa se da će se udio javnog duga i dalje smanjivati i u uvjetima plaćanja predujma za kupnju borbenih zrakoplova u 2018. i 2019, sve do razine od 69,7 % na kraju 2019.

Rizici za neostvarenje ove prognoze i dalje su povezani s uspješnim restrukturiranjem Agrokora. Uspješan ishod tog restrukturiranja, u kojem se realizirao važan korak – nagodba vjerovnika, može povećati proizvodnju i ulaganja unutar grupe i njezinih dobavljača, dok neuspješan ishod može rezultirati financijskim i operativnim poremećajima.

25


26

Tablica 3: Proljetne ekonomske prognoze Komisije za Hrvatsku (2017. – 2019.) Ostvarenje

međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a** Republika Hrvatska

Realni BDP*

Stopa nezaposlenosti*** Inflacija (HICP)*

Saldo tekućeg računa platne bilance**

Saldo proračuna konsolidirane opće države (ESA 2010)**

Proračunski prihodi

Proračunski rashodi

Izdaci za kamate (opća država)**

Izdaci za investicije (opća država)**

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

***- u % ukupne radne snage

2014

2015

-0,1

Proljetna prognoza EK

2016

2,3

2017

3,2

2018

2,8

Jesenska prognoza EK

2019

2017

2,8

2,7

3,2

17,2

16,1

13,4

11,1

9,6

8,5

11,1

2,0

4,6

2,4

3,6

2,8

2,1

3,1

0,2

-5,1

43,0

-0,3

-3,4

44,9

-0,6

-0,9

46,3

1,3

0,8

46,0

1,4

0,7

45,8

1,5

0,8

45,4

2018

1,3

-0,9

45,4

2019

2,8

9,2

1,5

1,9

-0,9

44,9

2,7

7,5

1,6

1,9

-0,7

44,6

48,1

48,4

47,2

45,3

45,1

44,6

46,3

45,8

45,2

3,6

3,2

3,2

2,7

2,7

2,8

3,1

3,4

3,5

3,4

84,0

3,5

83,8

3,1

80,6

2,7

78,0

2,5

73,7

2,4

69,7

2,8

80,3

2,6

77,4

2,4

74,5

***- u % ukupne radne snage Izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2018

Zaključak Iako smanjen u odnosu na prethodne prognoze, intenzitet rasta hrvatskog gospodarstva zasad uspješno slijedi dinamiku rasta europskog gospodarstva. Snažan rast europskog gospodarstva će u nadolazećem razdoblju biti pod utjecajem vanjskih negativnih rizika.

Snažan gospodarski rast EU-a i europodručja u velikoj je mjeri utjecao na uspješnost gospodarskog rasta naše države u posljednje vrijeme, što je vidljivo praćenjem makroekonomskih pokazatelja. Iako prema vrijednostima većine tih pokazatelja dosta dobro stojimo, prisutan je i rizik da u Hrvatskoj dođe do određenih pogoršanja u slučaju da se pogorša gospodarska situacija u EU-u. Zbog toga je nužno da se u „dobra vremena“ provedu reforme i akumuliraju fiskalne rezerve iz stvorenog suficita. Trenutni model hrvatskog rasta u velikoj je mjeri pod utjecajem rasta domaće potražnje, a još uvijek je prisutan unutarnji rizik povezan s ishodom restrukturiranja Agrokora.

Vlada je na sjednici održanoj 26.travnja 2018. prihvatila godišnji Nacionalni plan reformi 2018 i pripadajući višegodišnji Plan konvergencije koji su dostavljeni i stručnim službama Komisije. Prognoze Komisije za Hrvatsku te mišljenja Komisije o vjerodostojnosti reformi i planiranih aktivnosti navedenih u Nacionalnom programu reformi i Planu Konvergencije predstavljaju polaznu osnovu za izradu prijedloga Specifičnih preporuka za Hrvatsku, a koje bi i formalno Vijeće EU-a trebalo usvojiti i objaviti krajem ciklusa ovogodišnjeg Europskog semestra.


UDK: 338 27

dr. sc. Davor Galinec*

Aktualna Komisijina ocjena provedbe reformi u Hrvatskoj i novi prijedlog Specifičnih preporuka Uvod

Nakon što je početkom svibnja Komisija objavila proljetne ekonomske prognoze 2018. za razdoblje 2017. – 2019. za EU kao cjelinu, europodručje i pojedinačno za svaku državu članicu, stručne službe Komisije na temelju tih prognoza, dostavljenih nacionalnih reformskih planova i praćenja ostvarenja Specifičnih preporuka iz prethodnih godina napravile su prijedlog Specifičnih preporuka državama članicama za ostatak ove i sljedeću godinu. Te Preporuke još mora formalno potvrditi i Vijeće EU-a na kraju ciklusa Europskog semestra 2018. U svom priopćenju za tisak1 povodom objave tzv. Proljetnog paketa, Komisija posebno poziva države članice da provode strukturne reforme kojima se poboljšava poslovno okruženje i uvjeti za ulaganja, osobito reformama tržišta proizvoda i usluga, poticanjem inovacija, poboljšanjem pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća i borbom protiv korupcije, kako bi svoju radnu snagu pripremile za budućnost i sve

rašireniju digitalizaciju, smanjile dohodovne nejednakosti i poboljšale mogućnosti zapošljavanja, osobito za mlade. Države članice trebale bi ojačati i otpornost gospodarstva na dugoročne izazove kao što su nepovoljni demografski trendovi, migracije i klimatske promjene jer samo otporna gospodarstva mogu osigurati dugoročnu gospodarsku konvergenciju i smanjenje nejednakosti. U nastavku teksta slijedi opis glavnih nalaza dokumenta pod nazivom „Preporuka za Preporuku Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2018. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2018.“2, koji je objavljen 23. svibnja 2018. u sklopu tzv. proljetnog paketa Europskog semestra 2018. Komisija je u prvom dijelu dokumenta dala osvrt na mjere koje je Vlada RH predložila u Nacionalnom planu reformi za 2018. i Programu konvergencije za razdoblje 2018. – 2020. u svrhu provođenja fiskalne konsolidacije i otklanjanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a u zadnjem dijelu iznesene su četiri Specifične preporuke za Hrvatsku, za koje se očekuje da će ih Hrvatska provesti tijekom (ostatka) 2018. i 2019.

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Sektoru statstike HNB-a i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3845_hr.htm. 2 Dostupno na hrvatskom jeziku na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=COM:2018:0410:FIN.


28

Komisijina ocjena provedbe prethodnih Specifičnih preporuka u Hrvatskoj U prethodno spomenutom dokumentu, pod točkom (2) na prvoj stranici, Komisija podsjeća da je u Izvješću za Hrvatsku za 2018. (od 7. ožujka 2018.) ocijenjen napredak Hrvatske u odnosu na provedbu Preporuka za Hrvatsku koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017. i mjera poduzetih nakon preporuka donesenih prethodnih godina, kao i napredak Hrvatske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva definiranih strategijom Europa 2020, a Izvješće sadržava i rezultate provedenog Postupka detaljnog preispitivanja. Konkretno, Komisija u svojoj analizi zaključuje da u Hrvatskoj, unatoč njihovu smanjenju, još uvijek postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Ranjivosti su povezane s još uvijek visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga koji je u velikoj mjeri denominiran u stranoj valuti. I dalje je visoka razina loših kredita, osobito kredita nefinancijskih poduzeća. Hrvatski potencijalni rast još uvijek nije dovoljan za trajnu prilagodbu i, općenito, ostvaren je neznatan napredak u provedbi mjera politike kojima se rješavaju problemi kronično niske iskorištenosti rada i sporog rasta produktivnosti. Restriktivno poslovno okruženje i dalje koči konkurentnost i ulaganja dok rascjepkana javna uprava otežava učinkovitost pružanja javnih usluga. Pod točkom (5) Komisija navodi da se nad Hrvatskom trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu (odnosno o „smanjenju duga“). Iako je u 2017. suficit ukupnog salda proračuna opće države od 0,8 % BDP-a ostvaren, prema Programu konvergencije za 2018., koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Komisiji, planira se da će u 2018. ukupni saldo zabilježiti deficit od 0,5 % BDP-a nakon čega će se postupno poboljšati i u 2021. ostvariti suficit od 0,5 % BDP-a. Predviđa se da će se tijekom programskog razdoblja srednjoročni cilj, odnosno strukturni deficit od 1,75 % BDP-a, i dalje ostvarivati sa značajnom pozitivnom razlikom. Prema Programu konvergencije za 2018. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti sa 78,0 % BDP-a u 2017. na 75,1 % u 2018. te da će se nastaviti smanjivati i u 2021. iznositi 65,9 %. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerodostojan je, no čini se da su proračunski ciljevi planirani s oprezom. Nasuprot tome, prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2018. predviđa se da će saldo proračuna opće države iznositi + 0,7 % BDP-a u 2018. i + 0,8 % BDP-a u 2019.

Što se tiče hrvatskog okvira fiskalnog upravljanja, opis trenutne situacije naveden je pod točkom (7), gdje se navodi da se znatno kasni s najavljenim donošenjem ključnih propisa za poboljšanje hrvatskog fiskalnog okvira.

Zbog svoje manjkavosti numerička fiskalna pravila nedjelotvorna su za godišnje fiskalno planiranje te je uloga Povjerenstva za fiskalnu politiku i dalje slaba. U domeni upravljanja javnim dugom (predmet preporuka iz prethodnih godina), Komisija podsjeća da je važno primjenjivati prakse dobrog upravljanja dugom zbog još uvijek visoke razine hrvatskog javnog duga i njegove izloženosti valutnim rizicima. U 2017. ojačana je uloga tijela za upravljanje dugom te je izrađena strategija koju ju potrebno redovito ažurirati. Komisijina preporuka Hrvatskoj koja se u posljednjih nekoliko godina stalno ponavlja odnosi se na uvođenje periodičnog poreza na nekretnine koji je donesen i nakon toga odgođen te nema naznaka o tome hoće li se i kada početi primjenjivati. Zbog toga Hrvatska ima nizak udio prihoda od periodičnog oporezivanja nepokretne imovine. Periodični porez na nekretnine omogućio bi učinkovitiju ukupnu naplatu prihoda poticajnu za rast i bio bi stabilan i predvidljiv izvor prihoda jedinicama lokalne i područne samouprave.

Tržište rada nastavilo se oporavljati i tijekom 2017. (točka 8), no stopa zaposlenosti i stopa aktivnosti i dalje su znatno niže od prosjeka EU-a, što koči potencijalni rast. Prema trenutnim propisima, zakonska dob za umirovljenje za žene trenutačno je 62, a za muškarce 65 godina. Planirano izjednačavanje zakonske dobi za umirovljenje i njezino povećanje sporo napreduju te se očekuje da će tek 2038. ta dob i za žene i za muškarce iznositi 67 godina. Nadalje, radnici starije dobi mogu iskoristiti brojne mogućnosti prijevremenog umirovljenja, a mirovinski sustav uključuje određene posebne odredbe o mirovinama kojima se osiguravaju povoljniji uvjeti za umirovljenje. Na nisko sudjelovanje žena na tržištu rada utječu i njihove odgovornosti za brigu o djeci. Zbog kratkog prosječnog radnog vijeka, tekuće i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini i prisutni su rizici od siromaštva u starijoj životnoj dobi. Najavljene su mjere kojima se potiče dulji radni vijek. Iako u Hrvatskoj postoji socijalni dijalog, stvarna interakcija između nadležnih tijela i dionika u procesu izrade politika ograničena je i uglavnom se svodi na iznošenje mišljenja u pisanom obliku o određenim predloženim Vladinim mjerama. Nadalje, rascjepkanost sindikata ograničava njihove ukupne kapacitete za sudjelovanje u socijalnom dijalogu (točka 9).

Unatoč nedavnim poboljšanjima, udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i dalje je visok te su znatne teritorijalne razlike među županijama (točka 10). Tom su problemu osobito izložene starije osobe, niskokvalificirane osobe i osobe s invaliditetom. Uočeni su nedostaci kad je riječ o učinkovitosti i pravednosti sustava socijalne zaštite.


Socijalne naknade imaju ograničeni učinak na smanjenje siromaštva, a nedostatak koordinacije među ustanovama i niži fiskalni kapacitet siromašnijih jedinica lokalne i područne samouprave uzrokuju neujednačenu dostupnost socijalnih naknada.

Na područjima ulaganja u obrazovanje, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnih vještina, stjecanja visokog obrazovanja i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, u točki (11) Komisija navodi da su hrvatski rezultati ispod prosjeka EU-a. Hrvatska je počela provoditi nekoliko reformi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Reforma školskog kurikuluma, ako se provede u potpunosti i u skladu s ostalim mjerama iz Strategije, mogla bi pozitivno utjecati na kvalitetu hrvatskog obrazovnog sustava. Čini se da je relevantnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada ograničena, na što upućuje činjenica da više od polovine evidentiranih nezaposlenih osoba ima završeno strukovno obrazovanje. Da bi se bolje identificirale potrebne vještine, potrebna je bolja koordinacija javnih tijela i poslodavaca. U sustavu obrazovanja odraslih, kojemu je svrha pridonijeti njihovu uključivanju na tržište rada, postoji velik broj pružatelja tih usluga koji su nejednako raspoređeni u zemlji te programi učenja nisu prikladno evaluirani. Sudjelovanje u programima obrazovanja odraslih i obrazovnim programima koji se nude u okviru mjera aktivne politike tržišta rada vrlo je nisko. Teritorijalna rascjepkanost hrvatske javne uprave i opća raspodjela nadležnosti na svim razinama vlasti otežavaju učinkovito pružanje javnih usluga i učinkovitost javnih rashoda (točka 12), pri čemu brojne manje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nemaju odgovarajuće ni financijske ni administrativne kapacitete za obavljanje decentraliziranih funkcija. Pokazatelji učinkovitosti javne uprave upućuju na rezultate koji su ispod prosjeka EU-a, što otežava izradu i provedbu javnih politika i učinkovitije korištenje sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Do daljnjeg je odgođeno planirano smanjenje broja područnih ureda i ispostava središnjih ureda državne uprave i pojednostavnjenje sustava državnih agencija. Neusklađenost okvira za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama onemogućuje ujednačenost i kontrolu vlade nad rashodima za plaće u javnom sektoru. Donošenje najavljenih propisa u cilju tog usklađivanja odgođeno je do sredine 2018. Nadležna tijela poduzela su prve mjere za funkcionalnu integraciju bolnica radi poboljšanja učinkovitosti pružanja zdravstvenih usluga i pristupa zdravstvenoj skrbi. Međutim, zbog neučinkovitog modela financiranja zdravstvenog sustava akumuliraju se nepodmirena dugovanja, posebno za bolničku skrb.

U točki (13) navodi se da je prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu u gospodarstvu i dalje velika i da sporo napreduje provedba mjera za poboljšanje upravljanja tim poduzećima koja i dalje posluju na niskim razinama produktivnosti i profitabilnosti. Do daljnjeg je odgođeno donošenje novog zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom čime se onemogućuje ostvarenje napretka u provedbi ključnih mjera politike u cilju da se omogući ulazak privatnog kapitala u poduzeća u državnom vlasništvu te aktivira druga imovina. U studenom 2017. završena je revizija kvalitete imovine Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). S obzirom na važnost te banke za primjenu financijskih instrumenata EU-a i Plana ulaganja za Europu te njezinu sve veću ulogu u izravnom kreditiranju, rezultati te analize trebali bi poslužiti za jačanje nadzornog i regulatornog okvira banke te njezina upravljanja (točka 14). U domeni poslovnog okruženja (točka 15), Komisija smatra da administrativno opterećenje i parafiskalni nameti i dalje negativno utječu na poslovno okruženje. Postojano se smanjuje administrativno opterećenje, no sporijom dinamikom. Smanjenje parafiskalnih nameta odvija se u ograničenom opsegu i uz nisku transparentnost jer se nisu provela redovita ažuriranja registra neporeznih davanja ni procjene učinka planiranih smanjenja. U završnim točkama koje se bave ocjenom provedbe prethodnih preporuka (točke 16 – 19), navodi se da je potrebna cjelovita provedba akcijskog plana za suzbijanje korupcije za 2017. i 2018., pri čemu je potrebno poboljšati nekoliko ključnih elemenata, osobito podnošenje izvješća o imovinskom stanju i prijave sukoba interesa, osvješćivanje o kanalima koje zviždači mogu koristiti za prijavu nepravilnosti te stvarna kontrola rizika u javnoj nabavi. Restriktivni propisi na tržištima robe i usluga, osobito velik broj prekomjerno reguliranih profesija, negativno utječu na tržišno natjecanje. Ublažavanje tih propisa sporo napreduje zbog snažnog otpora interesnih skupina.

Dugotrajnost sudskih postupaka i znatan broj neriješenih predmeta i dalje negativno utječu na kvalitetu i učinkovitost pravosuđa, a time i na poslovno okruženje. Zabilježeno smanjenje broja neriješenih predmeta bilo je uglavnom potaknuto manjim brojem novih predmeta, a ne bržim rješavanjem predmeta u postupku. Elektronička komunikacija u parničnim i stečajnim postupcima i dalje se nedovoljno rabi unatoč poboljšanjima. U okviru hrvatske strategije pametne specijalizacije poduzimaju se određeni napori u cilju reforme nacionalnog sustava znanosti i inovacija. Provedba strategije usporena je zbog nekoordiniranih nadležnosti unutar politike za promicanje znanosti i inovacija. Isto tako,

29


30

velika sveučilišta imaju vrlo rascjepkane upravljačke strukture i stroga administrativna pravila. Slaba je suradnja istraživačkih ustanova i poslovnog sektora. Nema sustavnog praćenja i evaluacije učinka politika koje se provode u području istraživanja i inovacija, čime se onemogućuje primjereno utvrđivanje prioriteta. Sustav visokog obrazovanja mogao bi imati koristi od poticaja kojima se promiču kvaliteta i relevantnost za tržište rada.

Četiri Specifične preporuke koje je Komisija predložila za Hrvatsku

Nakon ocjene reformskog stanja u Hrvatskoj i uzimanja u obzir sve navedeno u prethodnom poglavlju, Komisija je iznijela i četiri Specifične preporuke za koje se očekuje da će ih Hrvatska provesti tijekom (ostatka) 2018. i 2019. godine, kako slijedi: 1.) Ojačati proračunski okvir, što uključuje i jačanje mandata i neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku. Uvesti periodični porez na imovinu. 2.) Obeshrabriti rani odlazak u mirovinu, ubrzati tranziciju prema povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu te uskladiti propise za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine. Provesti reformu sustava obrazovanja i osposobljavanja kako bi se poboljšala njegova kvaliteta i značaj tržišta rada za mlade i odrasle. Konsolidirati socijalne beneficije i poboljšati njihov kapacitet u svrhu smanjenja siromaštva. 3.) Smanjiti teritorijalnu fragmentaciju javne uprave i pojednostaviti funkcionalnu raspodjelu kompetencija te povećati sposobnost oblikovanja i provedbe javnih politika. U dogovoru sa socijalnim partnerima uvesti harmonizirane okvire za utvrđivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama. 4.) Poboljšati korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i intenzivirati prodaju poduzeća u državnom vlasništvu i neproduktivne imovine. Znatno smanjiti opterećenje poduzeća koje proizlazi iz parafiskalnih nameta i složenih administrativnih i zakonodavnih propisa. Poboljšati tržišno natjecanje u području poslovnih usluga i reguliranih profesija. Smanjiti trajanje sudskih postupaka i unaprijediti primjenu elektroničke komunikacije na sudovima.

________________________________ 1 http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3845_hr.htm.

Zaključak U priopćenju za tisak povodom objave tzv. proljetnog paketa Europskog semestra 2018. Komisija posebno poziva države članice da provode strukturne reforme kojima se poboljšava poslovno okruženje i uvjeti za ulaganja, osobito reformama tržišta proizvoda i usluga, poticanjem inovacija, poboljšanjem pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća i borbom protiv korupcije, kako bi svoju radnu snagu pripremile za budućnost i sve rašireniju digitalizaciju, smanjile dohodovne nejednakosti i poboljšale mogućnosti zapošljavanja, osobito za mlade. Države članice trebale bi ojačati i otpornost gospodarstva na dugoročne izazove kao što su nepovoljni demografski trendovi, migracije i klimatske promjene, jer samo otporna gospodarstva mogu osigurati dugoročnu gospodarsku konvergenciju i smanjenje nejednakosti. Promotrimo li navedene ciljeve, vidljivo je da su i Specifične preporuke usmjerene ka ostvarivanju tih zajedničkih ciljeva u Hrvatskoj.

Iz sadržaja ovih preporuka lako se može uočiti da one u biti predstavljaju modificirane preporuke koje je Hrvatska već dobivala od Komisije od kraja Europskog semestra 2014. godine na dalje. Prošlogodišnjih pet preporuka Hrvatskoj samo je preformulirano u ovogodišnje četiri preporuke. Što se tiče provedbe prošlogodišnjih preporuka, nakon provedenog Postupka dubinskog preispitivanja Komisija je u Izvješću za Hrvatsku iz ožujka ove godine navela da Hrvatska u okviru Europskog semestra 2017. nije postigla napredak ili je postigla samo ograničen napredak.


INTERVJU ZA PORTAL UDRUGE „ŽENE 50+“, 9.7.2018.

BUDIMO RAVNOPRAVNI

Kampanji BUDIMO RAVNOPRAVNI, koju Udruga „Žene 50+“ provodi pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, svojim se promišljanjima priključila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić, koja smatra da je ključno raditi na razvoju ženskog poduzetništva i promovirati u javnosti vrijednost koju žene donose poduzećima. Mnogobrojna istraživanja, ističe naša sugovornica, pokazuju da poduzeća u kojima je jednaka zastupljenost žena na svim pozicijama, ostvaruju bolje rezultate i u financijskom i u organizacijskom smislu. Zakonima se postavljaju temelji, ali prave promjene se događaju tek kad se društvo dubinski promijeni. To vrijedi za bilo koji problem, pa tako i za postizanje stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca. I ta dubinska promjena društva, odnosno svijesti, obveza je svih nas. Posao u koji se moramo uključiti svi kako bi se u konačnici promijenila svijest i nadišli tradicionalni obrasci. Europske statistike govore da je Hrvatska po ravnopravnosti spolova zauzela neslavno 24. mjesto među 28 članica EU-a. Koliko neuravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na pozicijama donošenja ključnih odluka, kako u gospodarstvu tako i u politici, djeluje loše na ukupni razvoj Hrvatske? Neuravnotežena zastupljenost žena i muškaraca ukazuje na zatvorenost društva, zaostajanje obrazovnog sustava i nedostatak novih načina edukacije te sklonost predrasudama i stereotipima, što koči razvoj i stavljanje inovativnih potencijala u funkciju rasta. S obzirom na to da su žene u postotku bolje obrazovane, izrazito kreativne i vrlo uspješne u upravljanju, posebno u teškim ekonomskim prilikama, države u kojima potencijal koji nose žene nije stavljen u funkciju ne prate dovoljno brzo trendove i zaostaju. Zemlje poput Finske, Kanade, Švedske…, koje mogu biti uzor mnogima kad je riječ o ravnopravnosti spolova, imaju stav da društvo ne može biti napredno, uspješno i gospodarski razvijeno ako polovica stanovništva (i više) nema jednake šanse kao druga polovica. Što Hrvatska treba napraviti da postane društvo jednakih šansi za muškarce i za žene?

Osnovne prepreke za značajniju zastupljenost i veću kompetitivnost žena u poslovnom svijetu ogledaju se u tradicionalnim predrasudama, usađenim sociološkim stavovima, nepovjerenju prema ženama, te nedorečenosti zakonodavnih rješenja kao pretpostavke za snažniji razvoj uključivanja žena na tržište rada. Žene prosječno zarađuju 16 posto manje od muškaraca. Osim toga, žene su i dalje manje konkurentne na tržištu rada zbog brige za djecu i obitelj. Gotovo trećina zaposlenih žena u Hrvatskoj radi nepuno radno vrijeme, a ovisno o broju djece, povećavaju se i razlike u stopama zaposlenosti žena i muškaraca. Kod nas su još uvijek česti slučajevi prekida radnog odnosa radi korištenja rodiljnog dopusta.

Osim odgovornosti za skrb djece, obeshrabrenost i neusklađenost vještina s potrebama tržišta rada, također su prepreke na putu povećanju zaposlenosti žena. Ključno je raditi na razvoju ženskog poduzetništva i promovirati u javnosti vrijednost koju žene donose poduzećima. Mnogobrojna istraživanja pokazuju da poduzeća u kojima je jednaka zastupljenost žena na svim pozicijama, ostvaruju bolje rezultate i u financijskom i u organizacijskom smislu. Što većim brojem pozitivnih primjera promijenit ćemo stavove i predrasude te graditi društvo jednakih šansi. Možemo li uopće o govoriti jednakim šansama bez odgovarajuće društvene infrastrukture koja olakšava život ženi?

Neophodna je, naravno, i društvena infrastruktura koja olakšava život obiteljima i pomaže očevima i majkama da uz posao imaju osiguranu skrb i brigu o djeci. Temeljno je stvaranje sigurnih radnih mjesta, stambeno zbrinjavanje i dostupnost dječjih vrtića i škola uz radno vrijeme prilagođeno potrebama zaposlenih roditelja. Usto, poslodavce je potrebno poticati na omogućavanje fleksibilnog radnog vremena i rada od kuće, za zanimanja u kojima je to moguće, roditeljima s malom djecom. Zakonska obvezivanja poslodavaca u pravilu se ne pokazuju učinkovitima, puno važnija je promjena svijesti poslodavaca i poticanje od strane države. Unatoč nepovoljnom okviru za napredak i uravnoteženu prisutnost žena, u Hrvatskoj sve više žena pokreće vlastite poslove. Je li to ohrabrujući iskorak?

Žene u Hrvatskoj sve češće pokreću vlastiti posao te u ukupnom broju malih i srednjih poduzeća sudjeluju s oko 25 posto. To je ohrabrujući podatak s obzirom na činjenicu da, iako obrazovanije od muškaraca, žene nisu sklone preuzimanju rizika i nemaju dovoljno samopouzdanja za vlastiti posao, što je u poduzetništvu ključno. Primjer kvalitetne financijske podrške u svrhu poticanja (samo)

31


32

zapošljavanja žena u Hrvatskoj jest financijski paket za poticanje poduzetništva žena koji su prošle godine ugovorile Hrvatska poštanska banka (HPB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). EBRD specijaliziranim programom financijskih i savjetodavnih usluga za poduzetnice želi podržati daljnji rast poduzeća koja vode žene i ujedno pridonijeti stvaranju poticajnog okruženja u kojem se lakše može pokrenuti vlastito poslovanje. S druge strane, HPB ima poseban kreditni program za poduzetnice pomoću kojeg se poduzećima kojima upravljaju žene omogućava lakši pristup izvorima financiranja, ali i razne nefinancijske razvojne usluge poput edukacija, umrežavanja, mentorstva i tehničke podrške. U Hrvatskoj muškarci znaju reći da su ženama i u biznisu i u politici vrata širom otvorena, ali se one ne žele angažirati. Je li to stvarno tako?

Činjenica je da je stopa nezaposlenosti žena uvijek veća od stope nezaposlenosti muškaraca iako su žene obrazovanije i više od muškaraca rade na dodatnom osposobljavanju i stjecanju novih vještina. To pokazuju sve analize i istraživanja, i teško je za povjerovati da žene svojevoljno odbijaju poslove i ne žele se uključivati u poslovni svijet ili svijet politike. Prema istraživanju portala MojPosao provedenom prije nekoliko godina, utvrđeno je kako se u tijeku poslovnoga intervjua žene češće pita za obiteljski status i namjeru osnivanja obitelji, gdje potvrdni odgovori ženama nikako ne idu u prilog, te kako neudane žene općenito imaju veće mogućnosti profesionalnog napretka od udanih. Većina ispitanika također se složila kako je ženama teže napredovati nego muškarcima, ali za razliku od žena, muškarci su tu razliku vidjeli mnogo manjom. Žene su većinom svjesne svog neravnopravnog položaja na tržištu rada, ali samo mali broj njih koristi se mehanizmima pravne i druge zaštite koji im stoje na raspolaganju kada je u pitanju diskriminacija na radnom mjestu. Sve navedeno ženama, iako u teoriji „imaju jednake prilike”, otežava poslovni angažman. Mogu li žene, aktivne u političkim strankama, učiniti više na polju ravnopravnosti?

Žene aktivne u politici, gospodarstvu, znanosti, medijima itd. svojim primjerima, iskustvima i znanjem mogu značajno pridonijeti promjenama u društvu. Informiranjem o novostima i mogućnostima za žene, organiziranjem skupova, konferencija, panela i drugih sličnih okupljanja gdje će žene doći u interakciju jedna s drugom i na taj se način profesionalno inspirirati, otvorenošću za pitanja žena i promoviranjem njihovih kvaliteta može se ženama dati značajan profesionalni zamah, a tako se konačno mogu postići i velike promjene. Takozvane ženske kvote postoje u politici, ali zastupljenost žena unatoč tome sporo se popravlja.

Jesu li kvote dobro prijelazno rješenje prema uspostavi društva u kojemu će uravnotežena zastupljenost biti nešto što se podrazumijeva bez propisivanja? Prema istraživanjima, u Hrvatskoj su žene u odnosu na ostale europske zemlje natprosječno zainteresirane za participaciju u politici, međutim, stvarnost je takva da ženama treba dvostruko više vremena za napredovanje kroz sustav. Zato su kvote važne kao alat za ubrzavanje procesa izjednačavanja mogućnosti žena i muškaraca u politici i na tržištu rada. Činjenica je da su za trajno rješenje ipak ključne promjene u društvu i da kvote nikako ne smiju biti zamjena za suštinske promjene, već isključivo instrument ubrzanja procesa izjednačavanja. Protivnici kvota često ističu da se na taj način u prvi plan umjesto znanja, izvrsnosti i kvalitete, stavlja spol. Naravno da se svi slažemo da glavna mjerila izbora uvijek moraju biti temeljena na izvrsnosti, ali činjenica da su žene tijekom obrazovanja i stjecanja dodatnih znanja i vještina uspješnije, a onda odjednom kod izbora za posao, rukovodeća mjesta ili mjesta u političkim strankama i na listama teško ulaze u izbor, ukazuje na anomalije u društvu i potvrđuje da kriteriji nisu temeljeni na izvrsnosti. Bi li uvođenje kvota, barem za kompanije u državnom vlasništvu u kojima se upravljačke strukture mijenjaju nakon svake promjene na izborima, bio pogodan model za smanjivanje podzastupljenosti žena?

Prema istraživanju koje je Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji (HUZUPP) provela u suradnji s tvrtkom Zenlab krajem 2016. godine, u Hrvatskoj je općenito u upravama 78 posto muškaraca i 22 posto žena, u nadzornim odborima je 74 posto muškaraca i 26 posto žena. Pogledaju li se pokazatelji za dionička društva, odnosno kompanije u kojima je najveća koncentracija poslovne moći i utjecaja, omjer je još nepovoljniji pa je tako u nadzornim odborima 80,6 posto muškaraca i 19,4 posto žena. U nadzornim odborima društava u državnom vlasništvu je 73,4 posto muškaraca i 26,6 posto žena. Važno je povećati zastupljenost žena u upravljačkim strukturama i to s ciljem postizanja veće uspješnosti i boljeg poslovanja poduzeća. Istraživanja pokazuju da žene u odborima pridonose svojim vještinama, što povećava pozitivne efekte za poduzeće. Žene su marljive i imaju razvijene komunikacijske vještine koje omogućuju bolje rješavanje problema i brže donošenje odluka u odborima. Iako se u praksi pokazalo da veća zastupljenost žena na rukovodećim mjestima i u odborima znači uspješnije poslovanje kompanije, uravnoteženje je nemoguće ubrzati i postići bez uvođenja kvota.


33

PUBLIKACIJE POVODOM 5 GODINA U EU, 9.7.2018. Povodom pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji pripremili smo pet publikacija o mogućnostima u EU-u za mlade, poduzetnike, lokalne jedinice, mali priručnik o pripremi i provedbi projekata EU-a te pregled iskorištenih sredstava i većih infrastrukturnih projekata financiranih iz fondova EU-a. Publikacije su izlazile uz tiskana izdanja Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije 26. i 27. lipnja te od 2. do 4. srpnja 2018. Ako želite da Vam pošaljemo tiskani komplet pet publikacija pošaljite nam svoje podatke na ivana.maletic-office@europarl.europa.eu s naznakom „PUBLIKACIJE“. Zahvaljujemo svima na povratnim informacijama, drago nam je da su vam ove publikacije pomogle u boljem snalaženju i pronalaženju mogućnosti koje su vam u EU-u otvorene. Nastojali smo odgovoriti na što više pitanja koja ste nam tijekom ovih godina upućivali. Publikacije možete pronaći i u elektronskom izdanju klikom na poveznice u tekstu. Za MLADE (https://issuu.com/ivanamaletic/docs/ mladi_u_eu) smo posebno pripremili primjere projekata koji se mogu financirati iz različitih fondova EU-a te pregled mogućnosti stažiranja u institucijama EU-a.

PODUZETNICI (https://issuu.com/ivanamaletic/ docs/poduzetnici_u_eu) mogu pronaći informacije o otvorenim natječajima za bespovratna sredstva, programima razmjene te povoljnim kreditima koji su im na raspolaganju za unaprjeđenje i modernizaciju poslovanja.

Aktivnosti ureda

LOKALNE JEDINICE (https://issuu.com/ivanamaletic/ docs/dobro_upravljanje_lokalnim_jedinica) pronaći će savjete za dobro upravljanje i pametan razvoj i, naravno, informacije o natječajima za projekte lokalne infrastrukture, kao i o mogućnostima sudjelovanja u izborima za grad mladih, sporta, kulture ili inovacija na razini EU-a.

Posebno izdanje o pripremi i provedbi PROJEKATA EU-a (https://issuu.com/ivanamaletic/docs/moj_ eu_projekt) donosi odgovore na brojna pitanja poput: Kako pripremiti dobar projekt, dobiti što više bodova i izbjeći administrativne pogreške? Što najčešće nedostaje u projektnoj dokumentaciji, kako dokazati relevantnost projekta i izbjeći nerealne proračune? Ovaj priručnik daje jedinstvenu priliku da brzo, kroz sažeti prikaz steknete dojam što znači pripremiti i provesti projekt EU-a.

U našoj PETOJ PUBLIKACIJI (https://issuu.com/ ivanamaletic/docs/binder1) možete pronaći odgovore na česta pitanja o tome koliko smo kao država uplatili u proračun EU-a, a koliko sredstava povukli iz njega? Koliko smo od dodijeljenih 10,7 milijardi eura ugovorili, koliko isplatili? Na koje projekte su sredstva potrošena? Prilike će u sljedećim godinama biti sve veće, projekata sve više i zato je važno znati što se sve može financirati i aktivno se uključiti. Iskoristimo zajedno prednosti koje su nam članstvom u EU-u otvorene! Neka sljedećih pet godina bude uspješno razdoblje u kojem ćemo podići konkurentnost i pozicionirati se visoko po razvijenosti u usporedbi s drugim državama članicama.


34

RADIONICA CIGAR, 6.7.2018. Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je na međunarodnoj radionici Comparative International Governmental Accounting Research (CIGAR) na temu „Proračunsko računovodstvo i fiskalna odgovornost“ koja je održana na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Zastupnica je na radionici govorila o izazovima upravljanja javnim financijama, računovodstvu i važnosti transparentnosti javnog sektora u Jugoistočnoj Europi. Na konferenciji je predstavljena knjiga „Računovodstvo, revizija i kontrola javnog sektora u odabranim državama Jugoistočne Europe“ čije su urednice prof. Vesna Vašiček i Gorana Roje, a zastupnica Maletić pripremila je uvodnu riječ i osvrt na važnost i doprinos knjige razvoju javnog sektora.

Zastupnica Maletić imenovana izvjestiteljicom EPP-a za novi Program potpore strukturnim reformama vrijednosti 25 milijardi eura, 6. 7. 2018.

Ovaj tjedan u Strasbourgu zastupnici su podržali prijedlog odbora REGI za izmjene Uredbe o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama, za koje sam bila izvjestiteljica EPP-a, a kojima se proračun Programa povećava za 80 milijuna eura (sa 142,8 milijuna eura na 222,8 milijuna eura) i obuhvat proširuje na reforme potrebne za ulazak u eurozonu. Slijedi usuglašavanje stajališta na trijalogu između Komisije, Vijeća i Parlamenta. U budućem proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. uvodi se novi Program potpora strukturnim reformama, predloženi proračun iznosi 25 milijardi eura, a nadležni odbor u EP-u je ECON. Upravo sam imenovana izvjestiteljicom EPP-a i za ovaj važan file na ECON-u. Zahvaljujem kolegama što su prepoznali moj rad na temu strukturnih reformi, brojne analize i usporedbe država članica na kojima sam radila i radim. Samo oni koji se mijenjaju i imaju jasno postavljene ciljeve uspijevaju rasti snažnije, podizati konkurentnost i stvarati kvalitetna, dobro plaćena radna mjesta.

KONFERENCIJA „VODA – NAJVRJEDNIJI RESURS BUDUĆNOSTI“, 2.7.2018.

Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je na konferenciji o vodama pod nazivom „Voda – najvrjedniji resurs budućnosti“ održanoj u Zagrebu, gdje je govorila o mogućnostima vodoopskrbnog sektora u sklopu budućeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.


35

GOSTOVANJE ZASTUPNICE MALETIĆ U EMISIJI „DOBRO JUTRO, HRVATSKA“ POVODOM PET GODINA HRVATSKE U EU-U, 1.7.2018. Zastupnica Ivana Maletić gostovala je 1. srpnja 2018. u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“ povodom pet godina Hrvatske u EU-u. Zastupnica Maletić istaknula je kako su prednosti ulaska Hrvatske u EU jedinstveno tržište, pristup sredstvima iz fondova EU-a, povoljni izvori financiranja za poduzetnike te mogućnost razmjene znanja i iskustava s partnerima u razvijenim državama članicama. Zastupnica je posebno napomenula kako isplate iz EU-a trebaju biti 4 do 5 puta veće od naših uplata. Neovisno o tome, Hrvatska ima svoju snagu i potencijal za rast i pozicioniranje na vrhu po razvijenosti. Zajedničkim radom, provedbom reformi i usmjeravanjem na poduzetnike i mlade možemo uspjeti. Istaknula je pozitivne primjere na kojima možemo graditi svoju budućnost poput Rimca, Froddo-a (Ivančica d.d.), Prostoria-e, Jadran Galenskog laboratorija i sličnih uspješnih proizvođača koji su prepoznati u svijetu. Cijelu snimku emisije možete pogledati na https://www. youtube.com/watch?v=ajRrGSiFSmc.

PREDAVANJE „EUROPSKA PERSPEKTIVA DRŽAVA JUGOISTOČNE EUROPE“, 26.6.2018.

Zastupnica Ivana Maletić održala je u utorak, 26. lipnja 2018. predavanje i prezentaciju za 15 parlamentarnih savjetnika država Jugoistočne Europe na temu „Europska perspektiva država Jugoistočne Europe – naučene lekcije iz pristupanja Hrvatske u EU“. Predstavnicima iz svih država SEE zastupnica Maletić naglasila je kako su poštivanje vladavine prava, neovisno pravosuđe, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala preduvjet za pristupanje država u EU. Zastupnica je, također, naglasila kako je indikativni plan ulaska za Crnu Goru i Srbiju, kao predvodnica u ovom procesu, otvoren za sve države jednako sukladno njihovim individualnim postignućima u ispunjavanju mjerila i zatvaranju pregovaračkih poglavlja.

Nakon predavanja uslijedila su zanimljiva pitanja polaznika s kojima je zastupnica rado podijelila iskustva i razmišljanja.

EUROPSKI GRAĐANIN 2018., 11.6.2018.

Ovu godinu nagrada Europski građanin ide mladim inovatorima koje su nominirali zastupnica Ivana Maletić i zastupnik Ivica Tolić.

Zahvaljujemo svim kolegama i kolegicama u Europskom parlamentu koji su prepoznali vrijednost projekata koje mladi okupljeni u Hrvatskom uredu za kreativnost i inovacije (HUKI) pokreću te su svojim visokim ocjenama osigurali da upravo mladi budu dobitnici nagrade Europski građanin 2018.

Udrugu Hrvatski ured za kreativnost i inovacije s projektom LEAP Summit nominirali su zastupnica Ivana Maletić i zastupnik Ivica Tolić te su istaknuli kako su ponosni što je HUKI s projektom LEAP Summit dobitnik ovogodišnje nagrade Europski građanin: „Drago nam je da se inicijative mladih u području razvoja poduzetničkih projekata prepoznaju kao prioritet ne samo na razini EU-a nego i u Hrvatskoj. Mladi mogu pokrenuti velike projekte i promijeniti lokalne zajednice i cijelo društvo, stvarajući time pretpostavke za snažniji razvoj i napredak. Sigurni smo da će ovo priznanje biti vjetar u leđa mladima okupljenim u udruzi HUKI koji će nastaviti s organiziranjem događaja na kojima se razmjenjuju znanja i iskustva te pomažu mladim poduzetnicima i inovatorima da dobiju potrebnu podršku i brže se razvijaju. Ovom nagradom motiviramo mlade poduzetnike i inovatore za razvoj novih uspješnih inicijativa i projekata.“ „Mladi su generator pozitivnih promjena u Europi. S LEAP Summitom želimo osigurati perspektivnu budućnost svim mladima i budućim generacijama koje dolaze, te Hrvatsku pozicionirati kao centar znanja, inspiracije i poduzetničkih inicijativa u Europi. Nagrada „Europski građanin“ predstavlja iznimno važno priznanje za nas


36

i veliku motivaciju za ostvarivanje još boljih rezultata u budućnosti“ ističu iz Hrvatskog ureda za kreativnost i inovacije. Nagradu „Europski građanin“ od 2008. dodjeljuje Europski parlament kao priznanje za iznimna postignuća u promicanju boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti građana država članica te olakšavanje prekogranične i transnacionalne suradnje unutar Europske unije. HUKI je udruga mladih osnovana primarno radi promicanja talenata, poduzetništva, inovacija i umrežavanja te rješavanja izazova lokalnih zajednica kroz društvene inovacije. Provedbom više od 30 projekata svake godine, HUKI stavlja u središte interesa umrežavanje mladih s uspješnim ljudima iz cijelog svijeta te promicanje poduzetništva i zapošljavanja.

Najveći projekt udruge je LEAP Summit – međunarodna konferencija za mlade koja se održava već tri godine u Zagrebu te okuplja više od 3.000 mladih iz više od 40 država svijeta. Konferencija je usmjerena na poticanje mladih na poduzetništvo, razmjenu ideja i znanja te inspiriranje i ohrabrivanje mladih u pronalasku zanimanja. Projektom se želi stvoriti mreža ljudi različitih struka koji dijele zajedničke ambicije za uspjeh i kreiranje pozitivnih promjena u svojim sredinama. Uz središnju konferenciju u Zagrebu u trajanju od tri dana, udruga organizira i jednodnevne konferencije za mlade u više od 30 gradova Europske Unije pod nazivom LEAPin koje su povezane s LEAP Summitom kroz LEAP pokret za mlade. Zahvaljujući LEAP-u svake godine tisuće mladih usvoje nova, aktualna znanja koja su važna za zapošljavanje i samozapošljavanje, povežu se s kolegama iz cijeloga svijeta te pokreću nove projekte i poduzeća, ostvaruju nove poslovne suradnje i stvaraju nove pozitivne inicijative. Na samom LEAP Summitu i konferencijama LEAPin sudjelovalo je već više od 300 predavača koji su prenijeli različita znanja mladima kroz brojna interaktivna predavanja, panel rasprave, debate i studije slučaja.

KONFERENCIJA, 19.5.2018. Maletić: Javni sektor mora biti podrška, a ne kočnica rasta i razvoja

Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je u subotu 19. svibnja 2018. na konferenciji Interdisciplinary Management Research XIV u Opatiji, koja je organizirana kao suradnja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomskog fakulteta u Osijeku – Poslijediplomskih studija managmenta i Pforzheim University, Business School te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje je održala predavanje na temu „Budućnost razvojnih politika EU-a – izazovi i usmjerenja za menadžment javnog sektora RH“.


37

Zastupnica Maletić sudjelovala je u tematskoj raspravi na okruglom stolu s Gabrijelom Žalac, ministricom regionalnog razvoja i fondova EU-a, Lukom Burilovićem, predsjednikom HGK, Ljubom Jurčićem iz Hrvatskog društva ekonomista te Željkom Lovrinčevićem s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Raspravu su moderirali Mladen Vedriš, profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Miodrag Šajatović, urednik poslovnog tjednika LIDER. Svi sudionici su istaknuli važnost brze i fleksibilne administracije koja prati trendove i odgovara na potrebe građana i poduzetnika. Tijekom izlaganja zastupnica Maletić istaknula je da su reforme javne uprave stalne upravo zato što javna uprava treba odgovarati na promjene u društvu i gospodarstvu te usvajati nova znanja i tehnološke trendove koji značajnije utječu na organizaciju i načine rada. „Administracije koje se ne prilagođavaju i ne moderniziraju postaju prepreka razvoju što nikako ne smije biti slučaj jer javni sektor mora biti pomoć i na usluzi građanima i poduzetnicima“, istaknula je zastupnica Maletić.

Zastupnica je govorila i o izazovima na koje javni sektor trajno odgovara i o novim izazovima o kojima se i na razini EU-a najviše govori te se pokušavaju pronaći zajednička rješenja, ali važne su i kvalitetne aktivnosti svake od država članica: „Trajni izazovi u javnom sektoru su: restrukturiranje administracije, uvođenje novih poslovnih tehnologija (digitalizacija), smanjenje obujma javne potrošnje (racionalizacija), investiranje u infrastrukturu te uspostava mehanizama sprječavanja korupcije, sukoba interesa i nezakonitih financijskih tijekova. Novi izazovi na koje javni sektor u sljedećem razdoblju mora kvalitetnim rješenjima i dobro osmišljenim politikama odgovoriti jesu: migracije, terorizam, sigurnost (uključujući cyber sigurnost), demografska kretanja, klimatske promjene,

usporen rast, nesigurnost oko stabilnosti eurozone, obrazovanje, nove vještine, inovacije, itd.“

Zbog važnosti uloge javnog sektora u provedbi reformi, poticanju gospodarskog rasta i razvoja i modernizaciji društva, Europska komisija kontinuirano daje preporuke državama članicama o važnosti profesionalizacije javne uprave, kontinuirane edukacije i jačanja kompetencija i profesionalnosti menadžera u javnom sektoru, a iz proračuna EU-a izdvajaju se i značajna sredstva kojima se potiče modernizacija i digitalizacija administracija te je 2017. uveden i poseban program za potporu provedbi strukturnim reformama za koji je izdvojeno 222,4 milijuna eura. Republika Hrvatska u operativnim programima za razdoblje 2014. – 2020. ima na raspolaganju 191 milijun eura za obrazovanje, ubrzanje i promjene u načinima rada javnog sektora te dodatnih 98 milijuna eura za internetizaciju poslovanja javnih usluga. Zastupnica je iznijela i podatke Europske komisije o percepciji učinkovitosti javnog sektora po državama članicama, o veličini administracija te provedbi promjena: „Hrvatska javna uprava je po udjelu u ukupnoj zaposlenosti na razini od 21 % što je ispod prosjeka EU-a koji iznosi 23,7 %, međutim, zbog neučinkovitosti, percepcija ljudi je da je velika i troma te je jasna poruka o neophodnom uvođenju edukacija i profesionalizaciji javne uprave“, istaknula je zastupnica. „Kada se promatra razina učinkovitosti javnog sektora u 2015. u odnosu na 2010. prema podacima World Economic Forum (Global Competitiveness Index), 2017. u većini država članica došlo je do pada učinkovitosti što je zabrinjavajuće jer pokazuje da na razini EU-a javni sektor gubi sposobnost reakcije na nove izazove, a potreban nam je jak, brz i pametan javni sektor, sposoban odgovoriti na sve kompleksnije uvjete u EU-u i svijetu“, zaključila je zastupnica rekavši kako upravo zato Europska komisija osmišljava različite mjere kojima se potiče reforma i modernizacija javnog sektora u državama članicama.


38

MLADIEU 2018., 11.05.2018. Maletić mladima: „Vi ste iznenađenje, tako napredni i kreativni, upravo to što ste istaknuli pokreće svaku državu“ U prostorijama Kino Europe, u petak, 11. svibnja 2018. održan je Skup mladih ambasadora Europskog parlamenta #EUMladi2018 koji drugu godinu zaredom organizira Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Skup mladih ambasadora predstavlja multimedijsko druženje više od 500 mladih srednjoškolaca iz 25 hrvatskih srednjih škola koje se istovremeno održalo na četiri lokacije u Hrvatskoj: Zagrebu, Splitu, Slavonskom Brodu i Krku. Skup mladih ambasadora usmjeren je na promicanje parlamentarne demokracije među mladima te njihovog osvješćivanja o važnosti participacije i aktivnog građanstva. Sastoji se od niza interaktivnih panela i predavanja za više od 500 djevojaka i mladića u dobi od 16 do 18 godina te njihovih 50 učitelja iz 25 hrvatskih gimnazija i strukovnih škola ambasadora Europskoga parlamenta. Zastupnica Ivana Maletić, zajedno sa zastupnicom Marijanom Petir, sudjelovala je na interaktivnom druženju s mladima u prostorijama Kino Europe u Zagrebu. Mladi su oduševili zastupnicu svojim odgovorima na pitanje što treba promijeniti da bi ostali u Hrvatskoj. „Vi ste iznenađenje, tako napredni i kreativni, istaknuli ste sve najvažnije“, komentirala je zastupnica. Dodala je: „To što ste istaknuli da želite više prakse u školama, učiti o poduzetništvu i naučiti kako započeti i voditi svoj posao, steći financijsko znanje, raditi u timovima i argumentirano raspravljati, želite realizirati vlastite poslove i vi biti ti koji zapošljavate, upravo je ono što pokreće svaku državu.

Mi imamo mlade koji žele postići više, vi takvi dajete nadu da će nam sigurno biti bolje. Nevjerojatno je da kao država ne odgovaramo na takve želje. Koliko bi drugi bili sretni da imaju mlade koji traže inkubatore u školama, modernu informatičku nastavu, vođenje projekata, pokretanje poslova. Evo nam novog kurikuluma. Sve ste rekli.“

Odgovarajući na pitanja mladih zastupnica Maletić objasnila je ulogu novog Programa vještina za Europu kojim se želi omogućiti bolji izbor za pronalaženjem kvalitetnijih poslova, sudjelovanja u zajedničkom radu i razvijanja kritičkog razmišljanja. „EU je donijela novi Program za vještine koji za cilj ima poboljšati kvalitetu i relevantnost obuke te ostalih načina stjecanja vještina i znanja. Programom se želi poboljšati razumijevanje trendova i obrazaca potražnje za vještinama kako bi se omogućio bolji izbor za pronalaženjem kvalitetnijih poslova i poboljšanje karijernih prilika. Cilj uvođenja programa je provedba prakse tako da naši mladi uče na konkretnim zadacima, sudjeluju u zajedničkom radu i razvijaju kritičko razmišljanje jer se bez toga ne možemo razvijati. Tako ćemo osigurati povećanje broja mladih s odgovarajućim vještinama sukladno potrebama na tržištu rada“, pojasnila je zastupnica. Na kraju izlaganja zastupnica je istaknula da se u novom financijskom razdoblju očekuju duplo veća sredstva u programu Erasmus+, najvećem programu Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport koji nudi brojne mogućnosti za učenike, nastavnike, mlade, obrazovne ustanove i organizacije uključene u neko od područja obuhvaćenih samim programom. „Europska unija ulaže svoje napore i sredstva za razvoj obrazovanja, osposobljavanja, socijalnog uključivanja, zapošljavanja i cjeloživotnog učenja. Kako bi se istaknula važnost mobilnosti i ulaganja u mlade u prijedlogu idućeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje


2021. – 2027., sredstva programa Erasmus+ planiraju se udvostručiti, što je odlična inicijativa s obzirom na to da je svako ulaganje u razvoj vještina i znanja, a pogotovo za sektor mladih, dugoročno uvijek isplativo“, zaključila je zastupnica. Mladi su ponovno pozitivno iznenadili svojim pitanjem o tome smatra li da su programi mobilnosti opasnost za Hrvatsku jer mladi, umjesto da se vrate s novim znanjem i iskustvom, trajno odlaze. Zastupnica je rekla kao su tim pitanjem pogodili srž jer mobilnost je važna i potrebna, ali, kad je velika razlika u razvijenosti između država članica, dogodi se trajno iseljavanje: „Ne možemo ukinuti programe mobilnosti ili zabraniti ljudima da uče, istražuju i, na kraju, ako žele odsele, ali možemo koristiti kohezijsku politiku odnosno fondove EU-a i podići standard i kvalitetu života u Hrvatskoj te kvalitetnim poslovima vraćati mlade, zadržavati ljude i privlačiti talente iz drugih država. Upravo kako ste i istaknuli, za ostanak trebate dobro plaćena i kvalitetna radna mjesta. Bez toga, bez promjena u modelima učenja, izgubit ćemo vas.“ Program „Škola ambasador Europskog parlamenta“ od školske godine 2016. / 2017. provodi se u svim državama članicama Europske unije, a funkcionira tako da nastavnik ima ulogu ambasadora seniora Europskog parlamenta, a zainteresirani učenici uključeni u program postaju mlađi ambasadori. Učenici su se tijekom provedbe programa uz pomoć mentora, ambasadora seniora, upoznali s radom Europskog parlamenta i odgovornostima zastupnica i zastupnika koji Parlament predstavljaju u svojim matičnim državama.

DOSSIER EUROPA, 10.5.2018. Maletić: „Sredstva kohezijske politike moramo usmjeriti na otvaranje radnih mjesta koja će zadržavati ljude. To je demografska politika.“

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić gostovala je 10. svibnja 2018. u emisiji „Dossier Europa“, urednice Barbare Peranić na Prvom programu Hrvatskog radija. U emisiji je uz zastupnicu Maletić gostovao i konzultant za europske politike Daniel Mondekar. Povodom Tjedna Europe, gosti u emisiji analizirali su najveće izazove za EU u predstojećem razdoblju, što se još od europskih institucija očekuje prije izbora za Europski parlament iduće godine te nudi li novi višegodišnji financijski okvir ono što Europi treba u razdoblju od 2021. do 2027. Na Dan Europe Europska komisija objavila je poziv građanima da se izjasne u kojem smjeru bi se Unija trebala kretati i što očekuju od europskih institucija u sljedećem razdoblju. Riječ je o internetskom savjetovanju, a pitanje koje se posebno ističe je ono koje se odnosi na najveće izazove EU-a u sljedećih nekoliko godina. Zastupnica Maletić navela je sigurnost, migracije, upravljanje vanjskim granicama i obrambenu politiku kao

najveće izazove EU-a sljedećih godina. “To su top teme i mislim da će kroz odgovore na pitanja upravo sigurnost i migracije biti posebno apostrofirane.”, kazala je zastupnica.

Europska komisija izašla je početkom mjeseca s prijedlogom novog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. koji je Europski parlament pozdravio, ali i istaknuo kako nije dovoljno ambiciozan. Zastupnica Maletić istaknula je kako je jedno od glavnih upozorenja Europskog parlamenta išlo upravo za kohezijsku i poljoprivrednu politiku te je obrazložila kako Komisija planira smanjiti sredstva za te dvije politike. „Za kohezijsku i poljoprivrednu politiku su navedena smanjenja, još traju izračuni koliko točno jer je Europska komisija izašla s prijedlogom da se kohezijska politika smanjuje za 7 %, a poljoprivredna za 5 %, međutim, gledajući kalkulacije iz njihovih tablica došli smo do 11 % smanjenja u kohezijskoj politici. Potrebne su nam konkretne, komparativne tablice da vidimo odnos 2014. – 2020. i 2021. – 2027. Činjenica je da se sredstva za ove dvije politike smanjuju, ali važno je istaknuti da Europska komisija nudi formulu po kojoj svaka država članica neće jednako izgubiti, nego proporcionalno razini razvijenosti, što za Hrvatsku znači da se sredstva neće smanjiti ili će se smanjiti vrlo malo“, objasnila je zastupnica. Govoreći o usmjeravanju kohezijske politike na razvojne prioritete, zastupnica je navela kako se to odnosi na tehnološku modernizaciju malih i srednjih poduzetnika, na istraživanje i razvoj te jačanje inovacija. „Najveći dio sredstava treba ići u gospodarstvo, prema poduzetnicima, kako bi mogli otvarati stalna radna mjesta koja će zadržavati ljude i omogućiti demografsku obnovu jer nema demografske politike bez radnih mjesta, visokih tehnologija, dobrog obrazovanja“, jasna je zastupnica.Odgovarajući na pitanje voditeljice Barbare Peranić o povezivanju poštivanja vladavine prava i kohezijske politike koje se navodi u prijedlogu Komisije za novi VFO zastupnica Maletić kazala je kako su prijedlozi dosad bili usmjereni najviše na kohezijsku politiku i blokiranje fondova. „Ako se radi o kohezijskoj politici, govorimo o krajnjim korisnicima, a to su ljudi i konkretni projekti koji se zaustavljaju, a mi smo protiv takvog načina uvjetovanja i to ćemo i dalje zastupati u Europskom parlamentu“, pojasnila je zastupnica. Zastupnica Maletić napomenula je kako prijedlog novog proračuna treba popratiti i provedbena regulativa za koju bi bilo idealno da bude usvojena prije početka sljedeće perspektive da se države mogu pripremiti i krenuti s provedbom početkom 2021. „Ako se nova pravila ne donesu do kraja ovog saziva Parlamenta i Komisije, to bi značilo ponovno kašnjenje u korištenju fondovima”, zaključila je zastupnica. Cijelu emisiju „Dossier Europa“ možete poslušati na: http:// radio.hrt.hr/ep/dossier-europa-eu-inventura/254832/.

39


40

POSJET VUKOVARU I VINKOVCIMA, 8.5.2018. Maletić: „Najveći izazov je vratiti ljude i motivirati ih na ostanak. Stabilna i dobro plaćena radna mjesta jedina su demografska politika koja daje rezultat.“ Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić u utorak, 8. svibnja posjetila je Vukovar gdje je sudjelovala na panel diskusiji na temu „Aspekti mobilnosti i kvalitete života u EU-u“, a potom i Vinkovce gdje je održana druga po redu radionica o pripremi projekata EU-a pod nazivom „Od ideje do projekta – mogućnosti financiranja i priprema projekata EU-a“.

Na panel diskusiji u Vukovaru raspravljalo se o potencijalima mobilnosti koji su mladima dostupni kroz razne programe Europske unije. Uz mobilnost i kvalitetu života, glavne teme ovogodišnjeg Europskog tjedna bile su digitalizacija i migracije. Tema rasprave u Vukovaru bila je i „Kako na brojne radnike iz Hrvatske reagiraju druge članice EU-a?“ s obzirom na to da pojedine države članice žele regulirati ulazak i ograničiti svoje tržište rada za radnike iz novijih članica EU-a.

Zastupnica Maletić naglasila je važnost mobilnosti te da nikako ne želimo da mobilnost postaje trajno iseljavanje naših ljudi, i kako slobodu mobilnosti treba iskoristiti za privlačenje mladih ljudi u Hrvatsku: „Osim mogućnosti mobilnosti koja se koristi za učenje i rad u drugim državama članicama, cilj nam je tu slobodu koristiti obrnuto te privući talentirane mlade ljude iz drugih država u Hrvatsku. Mobilnost je važna i omogućuje našim ljudima da upoznaju način života, rada i učenja u drugim državama EU-a te da steknu nova prijateljstva i povežu se razmjenjujući dobra iskustva i prakse. Ne želimo da se mobilnost pretvori u dugotrajnu migraciju. Konačni cilj je da se mladi, znanstvenici, poduzetnici i svi ostali korisnici programa mobilnosti vrate u Hrvatsku i prenesu nova znanja i metode rada, te tako pomognu ubrzanju razvojnih procesa”, istaknula je zastupnica. Nakon završenog posjeta Vukovaru, zastupnica Maletić održala je u Vinkovcima drugu po redu radionicu o pripremi projekata EU-a. Svrha radionice bila je informirati polaznike o najčešćim pogreškama u pripremi i provedbi projekata EU-a te kako ih izbjeći. Sudionici radionice imali su prilike informirati se o ciljevima koji se ESI fondovima trebaju ispuniti te osnovnim principima kohezijske politike. Tijekom radionice polaznicima su prezentirani primjeri uspješnih projekata, najčešće pogreške na kojima se gube bodovi u prijavi projekata, kao i pregledi otvorenih natječaja i natječaja u najavi. Zastupnica je istaknula kako je u ovom trenutku važno uključiti se u izradu nacionalne strategije do 2030., a nakon toga posebno u izradu ovih operativnih programa kako bi potrebe krajnjih korisnika bile prepoznate: „Ne želimo ponovno obećanje da ćemo iz


41

ESI fondova moći financirati modernizaciju škola, njihovo uređenje i opremanje, a da one na kraju budu izostavljene iz programa. Ili, premale iznose za poduzetništvo pa da i u budućnosti u prvom satu otvaranja natječaja stigne tri puta više projekata od ponuđenih sredstava. Fondove EU-a trebamo potrošiti što brže za projekte kojima podižemo konkurentnost, privlačimo ulaganja i otvaramo stabilna i dobro plaćena radna mjesta. To je jedina demografska politika koja će dati rezultat. A ovdje u Slavoniji najveća briga nam je kako vratiti ljude i motivirati ih na ostanak.“ Prva radionica održana je u Šibeniku gdje su polaznici bili upoznati s mogućnostima financiranja projekata iz fondova EU-a i pravilima pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje.

TRIBINA NA TEMU „ŽENE U POLITICI“, 4.5.2018.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić u petak, 4. svibnja 2018. sudjelovala je s učenicima i profesorima II.gimnazije iz Zagreba na tribini pod nazivom „Žene u europskoj politici.“ Uz zastupnicu Maletić na tribini je sudjelovala i zastupnica Marijana Petir. Zastupnica Maletić na tribini je pohvalila programe kojima učenici imaju priliku upoznati rad europskih institucija, naučiti o europskim vrijednostima te je istaknula sve važniju ulogu žena u europskoj politici. „Iznimno mi je drago što učenici kroz program euroškola uče o europskim vrijednostima i institucijama te prilikama i izazovima članstva u EU-u. Čestitam svim profesorima i profesoricama koji ih s puno rada, znanja i volje prate, pripremajući tako cijelo naše društvo da budemo što aktivnija država članica EU-a koja se zna izboriti za svoje prioritete i iskazati svoje stavove“, kazala je zastupnica Maletić. Druga gimnazija kao škola ambasador Europskog parlamenta, ove godine ima za cilj povezati učenike iz Zagreba, Vukovara i Karlovca te njihove profesore –

mentore. Cilj je programa razviti svijest o parlamentarnoj demokraciji te o Europskom parlamentu čije članove biraju građani, a koji predstavljaju njihov izravni glas u europskim institucijama, upoznavanje s pojmom građanstva EU-a i pravima, te načinima sudjelovanja u demokratskom životu Europe, kao i Republike Hrvatske.

KONFERENCIJA, 2.5.2018. Maletić: „Svjetionicima pokazujemo ljepotu prirodnog, povijesnog, gospodarskog i kulturnog nasljeđa koje imamo i čuvamo“

U Europskom parlamentu u Bruxellesu, u srijedu 2. svibnja održana je konferencija i predstavljanje knjige „Legende svjetla – priče hrvatskih svjetionika i svjetioničara“ i pretpremijerne projekcije istoimenog dokumentarnog filma. Uz zastupnicu Maleti domaćini konferencije bili su Ivan Jakovčić, Jozo Radoš, Dubravka Šuica i Davor Škrlec. Uz hrvatske zastupnike na konferenciji su sudjelovali i Jurica Gašpar, autor knjige „Legende svijetla“, Gordan Smadilo, predsjednik udruge Prijatelji Mediterana „Lux Mediterraneum“ te Ivan Bulić, svjetioničar. Knjiga „Legende svjetla“, autora Jurice Gašpara, objavljena je u povodu obilježavanja dvjestote godišnjice paljenja svjetla na prvom svjetioniku u Savudriji. „Već dva stoljeća hrvatski svjetionici svoj posao rade u tišini. Koliko su života spasili, koliko su sigurnosti ulili pomorcima? Svjetioničari, kao živuće legende, možda u ovim trenucima odašilju posljednja svjetla koja će čovjek čovjeku rukom upaliti. Ovo je priča koju posvećujem svima njima i mom ocu, koji je i sam bio svjetioničar“, kazao je autor knjige Gašpar.

Na hrvatskoj obali Jadrana izgrađeno je 48 svjetionika od čega 35 radi i danas. „Plovidbom brodom na jedra obišli smo sve svjetionike istočne obale Jadranskog mora“, rekao je predsjednik udruge Prijatelji Mediterana „Lux


42

Mediterraneum“ Gordan Smadilo. „Prikupili smo vrijednu građu – putopisne i dokumentarne tekstove, fotografske i filmske sadržaje. Istražujući svjetionike, istražujemo i svjetioničare i njihov život na lanterni. Smatramo da nikad ispričana priča o hrvatskim svjetionicima i anonimnim ljudima, koji svojim poslom spašavaju živote drugih, mora biti ispričana”.

Zastupnica Maletić kazala je kako je ova konferencija izvrsna prilika da svima pokažemo ljepotu prirodnog, povijesnog, gospodarskog i kulturnog nasljeđa koje imamo i čuvamo. „Konferencija i predstavljanje monografije „Legende svjetla“ kojom obilježavamo 200 godina svjetionika na Jadranskoj obali izvrsna je prilika da svima pokažemo ljepotu prirodnog, povijesnog, gospodarskog i kulturnog nasljeđa koje imamo i čuvamo. Hrvatski svjetionici primjer su kako se maštovitom ponudom može promovirati turizam iz potpuno različitog kuta, nudeći gostima doživljaj vlastitog pustog otoka: ovakav način promoviranja nacionalne maritimne baštine treba biti samo jedan u nizu njih kojima ćemo promovirati i hrvatski turizam i razvedenost naše obale s ciljem osiguranja kontinuiteta prisutnosti čovjeka na svjetionicima“, kazala je zastupnica Maletić.

„Naši zastupnici u Europskom parlamentu, domaćini ovog predstavljanja, prepoznali su važnost i tradiciju svjetionika i svjetioničarske službe na Jadranu koja se, bez prekida, održala 200 godina. Film i knjiga od zaborava će sačuvati neke od legendi svjetionika i potaknuti još bolju zaštitu svjetioničarskih zgrada kao spomenika kulturne baštine i neizostavnog dijela povijesti pomorstva“, poručio je svjetioničar Ivan Bulić.

RADNA VEČERA K4I, 27.4.2018. Maletić: „Za razvoj malih i srednjih poduzetnika potrebna su jaka, velika poduzeća zato pozivam na otvaranje ESI fondova svima“ Zastupnica Maletić bila je, kao predsjednica Knowledge4Innovation – K4I (znanje za inovacije), domaćin radne večere u Europskom parlamentu na temu „Gdje je industrija u FP9?“ gdje je pozvala na omogućavanje financiranja razvojnih i inovativnih projekata velikih poduzeća iz ESI fondova. U raspravi su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici Europske komisije i predstavnici industrijskih udruženja i poduzeća. Istaknuta je važnost okvirnog programa za znanost i istraživanje te potreba za povećanjem sredstava koja se izdvajaju u europskom proračunu nakon 2020., a posebno je naglašena važnost financiranja istraživanja i inovacija u industriji. Industrija je pokretač gospodarskog razvoja i pozicioniranja Europe kao lidera. U ukupnom gospodarstvu EU-a industrija generira 24 % BDP-a i osigurava radna mjesta za 50 milijuna osoba, odnosno svaki peti posao u EU-u. Industrijski proizvođači u Europi zaslužni su za 77 % svih privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Zastupnica Maletić navela je kao pogrešku kohezijske politike onemogućavanje korištenja ESI fondovima većim poduzećima (poduzeća koja imaju iznad 250 zaposlenih, godišnji promet iznad 50 milijuna eura ili vrijednost ukupne imovine iznad 43 milijuna eura). Da bismo potaknuli razvoj malih i srednjih poduzetnika, važno ih je povezivati s većim poduzećima i tako im otvarati pristup lancima vrijednosti. „Za razvoj malih izuzetno je bitna prisutnost većih regionalnih i globalnih tržišnih igrača uz koje se mali vežu. Upravo zato ulaganja iz ESI fondova moraju biti otvorena svima te poticati integrirani razvoj. Naravno da natječaji i


uvjeti financiranja za male i srednje poduzetnike trebaju biti različiti od onih za velike poduzetnike, ali prilika mora biti dana i jednima i drugima. Za opstanak velikih neophodna je tehnološka modernizacija te stalne inovacije proizvoda i procesa koje nastaju velikim ulaganjem u istraživanje i razvoj, a to najčešće ne mogu financirati sami. Zbog toga im, uz mogućnost financiranja iz okvirnog programa za istraživanje i razvoj (sadašnji Obzor 2020), treba otvoriti mogućnost korištenja ESI fondovima“, istaknula je zastupnica Maletić. Hrvatska je zahvaljujući svojim izvrsnim znanstvenicima uspjela povući preko 120 milijuna eura iz okvirnog programa za istraživanje i razvoj (FP7 u razdoblju 2007. – 2013. i Obzor 2020 u razdoblju 2014. – 2020.). Projekt OSTEOGROW koji je financiran iz Sedmog okvirnog programa Europske unije za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstraciju (FP7) u iznosu od 6 milijuna eura bespovratnih sredstava za financiranje druge faze kliničkih ispitivanja novog lijeka „Osteogrow” izabran je kao jedan od najboljih na natječaju Neka zvijezde sjaje i predstavljat će nas u lipnju ove godine u Europskom parlamentu.

Upravo ovakvi projekti pokazuju koliko je važno financiranje iz okvirnog programa za istraživanje i razvoj Europske unije, ne samo za najrazvijenije države članice čiji znanstvenici i poduzetnici uspijevaju više iskoristiti sredstva ovog programa, već i za manje razvijene države članice poput Hrvatske koja se kroz taj program, u partnerstvu s najjačima, brže razvija i mijenja.

Kao domaćin radne večere zastupnica Maletić istaknula je kako je rasprava organizirana s ciljem slanja jasne poruke Europskoj komisiji o važnosti povećanja sredstava u europskom proračunu za nastavak Obzora 2020 odnosno za novi okvirni program za istraživanje i razvoj, ali i za snažnu kohezijsku politiku te što više usmjeravanje ESI fondova na financiranje poduzetnika, industrije i istraživanja i razvoja. Od početka ove godine zastupnica Maletić preuzela je predsjedanje Knowledge4Innovation odpoljskog zastupnika Jerzyja Buzeka, bivšeg poljskog premijera koji je bio i predsjednik Europskog parlamenta i Lamberta Van Nisterloojia, nizozemskog zastupnika, koordinatora u Odboru za regionalni razvoj. K4I važna je platforma koja već deset godina okuplja europske think tankove, sektorska udruženja poduzetnika, investitore, fondove, poduzetnike i inovatore s ciljem definiranja kvalitetnih rješenja za poticanje inovacija i stvaranje ekosustava za razvoj stratupova te ubrzanje razvoja u scaleupove. Kao predsjednica K4I zastupnica ima priliku organizirati tematske rasprave, inicirati izmjene regulative, poticati povezivanja s ciljem realizacije projekata, brzo okupiti sve relevantne znanstvenike i gospodarstvenike oko gospodarskih izazova s kojima se susrećemo.

Riječ je o vrlo utjecajnoj mreži preko koje možemo pomoći našim poduzetnicima, izvoznicima, znanstvenicima, inovatorima da se u partnerstvu s europskim kolegama brže razviju i bolje pozicioniraju.

KONFERENCIJA, 13.4.2018. Europski fond za strateška ulaganja – Prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice U petak, 13. travnja 2018., u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održana je konferencija pod nazivom „Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) – Prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice“ te dijalog s građanima o budućnosti Europske unije, u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Ivane Maletić, hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu i Hanza Medije d.o.o. U okviru Konferencije najprije je održana panel rasprava na kojoj su sudjelovali: Ivana Maletić, Zdravko Marić, ministar financija Republike Hrvatske, Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a u Republici Hrvatskoj, Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj i Tamara Perko, predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

U uvodnoj riječi zastupnica Maletić istaknula je kako treba prepoznati potencijal fondova Europske unije (EU) i početi ih koristiti u većoj mjeri. Iako je Hrvatska danas na 13. mjestu među državama članicama Unije kada je riječ o korištenju sredstvima z EFSU-a (poredak prema postotku udjela tih sredstava u BDP-u države članice), istaknula je kako to nije zadovoljavajuće jer potencijal ulaganja u Hrvatskoj, koja je na začelju EU-a po razvijenosti, treba maksimalno realizirati. U tom smislu treba poboljšati gospodarsko okruženje, odnosno ulagačku klimu, a time i potaknuti investicije i razvoj novih projekata. Ključ uspjeha je u dobro osmišljenim i strukturiranim projektima, kao i sinergiji različitih fondova EU-a, ponajprije EFSU-a i ESI fondova.

Potpredsjednik Europske komisije Katainen u svojem je obraćanju podsjetio kako je primarni razlog osnivanja EFSU-a bio nedostatak investicija u EU-u. Činjenica je da bez ulaganja iz privatnog sektora nema ni konkurentnog tržišta. Naglasio je kako će postavljeni cilj za EFSU vezano uz alokaciju sredstava (ukupno 315 milijardi eura) do sredine 2018. biti uspješno ispunjen – dosad je ukupno alocirano čak 87 % tih sredstava. S obzirom na takav uspjeh Fonda, Katainen naglašava kako opravdano očekuje da će on uredno dostići i cilj koji je za njega zacrtan do 2020. (alokacija sredstava od ukupno 500 milijardi

43


44

eura.) U Hrvatsku je iz sredstava EFSU-a dosad alocirano 219 milijuna eura, a posljednji primjer dobrog projekta kojemu su dodijeljena sredstva iz Fonda jest projekt razvoja istarske rivijere od strane društva Valamar Riviera d.d. Katainen potiče hrvatske male i srednje poduzetnike da i dalje razvijaju kvalitetne projekte, i to ne samo u području industrije i infrastrukture, već i u područjima zdravstva, digitalizacije, energetske učinkovitosti i slično. Također, podsjeća ih na to da se slobodno obrate EIB-u za pomoć vezano uz pripremu i promociju projekata, ali i Europskom savjetodavnom centru za ulaganja. Nadalje, istaknuo je kako su u EU-u danas aktualna dva velika pitanja: cirkularna ekonomija i umjetna inteligencija (AI). EU je potpuno usredotočena na prvu stavku i u tome je danas vodeće tržište u svijetu (praćena Kinom), a na AI se nije usredotočila koliko je to potrebno. Upravo zbog toga počela je priprema strategije o umjetnoj inteligenciji. Europa se mora unaprijed pripremati na novine koje dolaze kako bi bila kompetitivna s najnaprednijim svjetskim tržištima.

Ministar Marić najprije je istaknuo kako je ključni problem kod EFSU-a njegova vidljivost. Iako su ostvareni dobri rezultati, puno se toga tu još može napraviti. Ministar je zadovoljan što je u turističkom sektoru iskorištenost sredstava dosta velika, ali potiče i aktere u drugim sektorima da se aktiviraju oko korištenja sredstvima EFSU-a, pa i ostalih fondova EU-a. Također, smatra kako HBOR i dalje treba jačati svoje aktivnosti i suradnju s EIBom u pogledu Fonda, a i Savjetodavni centar za ulaganja trebao bi jače promovirati svoje aktivnosti.

Ministrica Žalac podsjetila je kako se za financiranje iz EFSU-a mogu prijaviti i javni i privatni subjekti. Iz EFSU-a financiraju se višerizični projekti gdje EIB ulazi sa svojim portfeljom da osigura rizično ulaganje za koje prijavitelj inače ne bi mogao ostvariti sredstva (primjerice, banke teško daju kredite startupovima pa je EFSU za njih posebno pogodan). Postoji eksponencijalni rast u korištenju sredstvima iz EFSU-a i nadamo se njegovom daljnjem povećanju. Zastupnica Maletić potom se osvrnula na činjenicu da je čak 88 % sredstava EFSU-a alocirano u EU-15 zemlje (razvijenije članice) i da bi se sredstva EFSU-a trebala ravnomjernije raspoređivati u svim državama članicama, a trebalo bi uključiti i treće države, posebno države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u projekte EFSU-a. Tu bi Republika Hrvatska mogla odigrati vrlo važnu ulogu, pa u taj Fond u većoj mjeri uključiti susjedne države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje.

Gospodin Anton Kovačev, voditelj Ureda EIB-a u RH, izjavio je kako se ulaganje EIB-a od 2016. godine do danas udvostručilo. Od dvaju projekata u sklopu EFSU-a 2016.,


broj projekata ove se godine popeo na čak 12. Najviše novoprijavljenih projekata dolazi iz sektora energetske učinkovitosti. Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko naglasila je kako HBOR uvodi novi venture capital fund koji će biti posebno namijenjen startupovima, a koji inače nisu baš pogodni za kreditiranje od strane banaka. U tom će se pogledu iz sredstava EIB-a osigurati 36 milijuna eura, a HBOR će dodati još 7,5 milijuna eura. Što se tiče restrukturiranja, izjavila je kako je to jedan dio koji pokrivaju equity fondovi. Pregovori u EIB-u na tu temu već su započeli i ustanovljeno je kako u Hrvatskoj nedostaje 80 milijuna eura u tom području. EIB i HBOR taj manjak namjeravaju zajednički pokriti. Dok je s jedne strane venture capital fund već spreman i uskoro će u provedbu, za equity se očekuje da će biti potpisan do kraja godine. Inače, HBOR je 2015. određen kao nacionalna institucija za EFSU.

Predsjednica Uprave HBOR-a istaknula je ponovno projekt razvoja istarske rivijere te KBC Rijeku koji zasad koristi tehničku podršku Savjetodavnog centra za projekt obnove. Napomenula je i kako je nedavno pokrenuta inicijativa pod nazivom „Smart islands“ kojom se namjerava razviti otoke pomoću pametnih tehnologija koje će stvarati pametna rješenja (maksimalno korištenje otpada, korištenje pametne tehnologije, održivi turizam). Nakon rasprave održan je Dijalog s građanima na kojemu su Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, i Ivana Maletić odgovarali na pitanja građana. Pitanja su se odnosila na utjecaj EU-a i Republike Hrvatske u svijetu, na neravnomjerni razvoj država članica te unutar tih država (važnost kohezijske politike), na dva nova trenda: cirkularnu ekonomiju i AI, javno zdravstvo, turizam, itd. Našu publikaciju o Europskom fondu za strateška ulaganja možete pročitati na: https://issuu.com/ ivanamaletic/docs/efsu_web__2_.

Zastupnica Ivana Maletić odmah je istaknula kako se EFSU u mnogočemu razlikuje od „klasičnih“ fondova EU-a unutar Kohezijske politike (tu spadaju Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond). Osnovna je razlika u tome što se za sredstva EFSU-a nositelji projekata ne prijavljuju putem natječaja ili poziva, pri čemu ostvaruju bespovratna sredstva za projekte, već je riječ o garancijama za visokorizične projekte koji nisu pogodni za financiranje putem redovitih bankarskih kredita i drugih sličnih uobičajenih instrumenata financiranja. Druga razliku u odnosu na fondove EU-a jest ta da je EFSU jednako na raspolaganju svim državama članicama i ne postoje geografske ili kakve druge kvote na temelju kojih se sredstva dodjeljuju. Države članice same su odgovorne za pripremanje takvih projekata koji će biti dovoljno kvalitetni da im se dodijele garancije iz Fonda u konkurenciji s projektima iz ostalih država članica. Dakle, nema tzv. omotnice sredstava za svaku državu već onaj tko pripremi kvalitetan projekt pogodan za financiranje, dobiva garanciju.

Činjenica je da je dosad na razini EU-a, u apsolutnom iznosu, čak 88,5 % sredstava iz EFSU-a dodijeljeno za projekte u 15 starijih i najrazvijenijih država članica (EU-15). Uzevši udio sredstava EFSU-a u BDP-u pojedinih država članica, taj se poredak, naravno, mijenja, te su, očekivano, neke od država članica EU-13 bolje pozicionirane. Tri su elementa ključ za dobivanje sredstava iz EFSU-a: 1) dobro pripremiti i strukturirati projekte, pa zatim utvrditi listu projekata na koje se poziva investitore; 2) dobro promovirati te projekte i učiniti ih vidljivima većem broju investitora; i naposljetku 3) uspostaviti pa promovirati dobru poslovnu klimu i uređen i stabilan sustav u koji nije toliko riskantno ulagati. Za posljednje je bitna provedba strukturnih reformi. Za reforme je vrlo važno, kao što je na Konferenciji „Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) – prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice“ održanoj u Zagrebu istaknuo potpredsjednik Europske komisije nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, Jyrki Katainen, da se provode onda kada zemlja bilježi pozitivan gospodarski rast. Učinak reformi koje se provode tijekom krize, a koja će u narednim godinama neminovno doći, znatno je slabiji u odnosu na učinke koji se postižu s reformama provedenim tijekom rasta.

POSLOVNI TJEDAN, 16.4.2018. Maletić: Uz povoljne kredite i garancije EFSU-a, važno je osigurati financiranje startupovima i prezaduženim poduzetnicima s održivim poslovnim planovima Kada je riječ o Republici Hrvatskoj i korištenju sredstvima U ponedjeljak, 16. travnja 2018., u radijskoj emisiji Poslovni tjedan gostovale su zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić i predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Tamara Perko. Tema emisije bila je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i drugi izvori financiranja EU-a dostupni poduzetnicima, znanstvenicima i lokalnim jedinicama.

EFSU-a, mnogo je mjesta za poboljšanje naše pozicije. Dosad je u Hrvatskoj realizirano ukupno 219 milijuna eura, a neki od projekata koje u tom smislu valja istaknuti su razvoj istarske rivijere (Valamar Riviera d.d.) i projekt razvoja i obnove zračne luke Dubrovnik. Međutim, važno je da sada nakon nekoliko velikih uspješnih infrastrukturnih projekata garancije za svoje projekte ostvare i mali i srednji poduzetnici (MSP).

45


46

Tako je, primjerice, razvijen posebni okvir, odnosno platforma za male poduzetnike koji sada mogu aplicirati za garancije EFSU-a i povoljne kredite s kamatnim stopama od 1 do 3 % od Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO) i drugih domaćih institucija koje su u to uključene. Prema udjelu sredstava EFSU-a u BDP-u države, Republika Hrvatska je na dobrom 13. mjestu, ali ima dosta prostora za dodatno korištenje ovim sredstvima, posebno uzimajući u obzir velike potrebe naših poduzetnika, kroz investicijske platforme za razvoj pojedinih industrija.

Povjerenje u poslovno okruženje najvažnija je stavka za poticanje ulaganja, i na tome treba raditi. Investitori traže sigurne luke, a zaobilaze one koje nose prevelik rizik. Zato je važno izgraditi stabilno poslovno okruženje, brzo i učinkovito pravosuđe i javnu administraciju te, kako je već rečeno, sastaviti listu kvalitetnih projekata za koje se traže investitori, i tu listu dobro ispromovirati (primjerice, na poslovnim sajmovima koji se održavaju diljem svijeta, ne samo u Europi). Zastupnica je istaknula kako je jedan od najvećih problema koji joj poduzetnici ističu u razgovorima o financiranju iz fondova EU-a taj što banke ne žele financirati poduzeća startup, dakle, poduzeća koja su tek na početku svog poslovnog puta i koja samim tim imaju i minuse na računima zbog konstantnih ulaganja, a još su bez prihoda koji bi te troškove pokrili. U Hrvatskoj je i velik broj prezaduženih poduzetnika koji teško vraćaju ranije uzete, vrlo nepovoljne kredite, a sada im se otvaraju nove poslovne prilike, imaju narudžbe, ali ne mogu dobiti nova sredstava za proširenje poslovanja i modernizaciju tehnologije i poslovnih procesa. Upravo zato potrebno je prvo realizirati financijske instrumente za njih kako bi u drugom koraku bilo poduzetnika koji će se koristiti klasičnim instrumentima namijenjenima onim uspješnima bez minusa u financijskim izvještajima. Na pitanje voditeljice Elijane Čandrlić o stanju provedbe reformi kod nas i procjeni mogućnosti da postanemo privlačno tržište za ulagače, zastupnica Maletić istaknula je kako su vidljivi pozitivni pomaci. Tako smo npr. 2015. došli u poziciju da nam zbog neprovođenja reformi i brzorastućeg duga Europska komisija kao najnovijoj državi članici zaprijeti kaznenim odredbama i blokiranjem fondova EU-a. To sigurno nije išlo u prilog pozicioniranju Republike Hrvatske kao sigurnog i poželjnog odredišta za investiranje. Međutim, tijekom 2016. i 2017. uspjeli smo izaći iz postupka prekomjernog duga i deficita u okviru Europskog semestra, a na putu smo i izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Dakle, rad u posljednje dvije godine vidljiv je i prepoznat, došlo je i do pozitivnih pomaka u ocjeni kreditnog rejtinga, ali teško je nadoknaditi sve zaostatke iz prethodnih razdoblja u samo

jednu ili dvije godine. Pred Vladom je sad važan izazov provedbe strukturnih reformi, okretanja poduzetnicima, izvoznicima, ulagačima te na tim temeljima stvaranja novih radnih mjesta koja će biti dobro plaćena. Samo tako možemo početi zadržati mlade u Hrvatskoj i privlačiti talente iz drugih država. Hrvatska mora odrediti kojim putem želi ići i u kojim sektorima želi biti najjača, a onda u tom smjeru reformirati i postojeći obrazovni sustav, znanost i istraživanja.

Na pitanje voditeljice Čandrlić o tome u kojim je sektorima Hrvatska jaka osim turizma i energetike koji se najviše spominju pa je na tim područjima i najviše zainteresiranih ulagača, zastupnica Maletić istaknula je kako potencijal za rast imamo u brojnim tradicionalnim industrijama koje ne smijemo samo odbaciti već inovacijama promijeniti i bolje pozicionirati. Tako novim tehnologijama i znanjima treba vratiti atraktivnost i privlačnost poljoprivredi, drvnoj, tekstilnoj, metaloprerađivačkoj, farmaceutskoj industriji, treba ih modernizirati i prilagoditi potrebama tržišta. Hrvatska mora sama upravljati svojim razvojem. Mi bi trebali odlučivati u kojim sektorima želimo strane investicije i prijenos znanja i tehnologija, a u kojima ne, odnosno što potičemo, a što ne. U tome nam u velikoj mjeri mogu pomoći fondovi EU-a. Izvori financiranja nisu problem, nikada na tržištu nije bilo više i to vrlo povoljnih izvora financiranja uz dostupna bespovratna sredstva. Kada je u pitanju EFSU, ali i korištenje bilo kojeg financijskog instrumenta, jedan od problema s kojima se poduzetnici susreću odmah na početku jest priprema projekta. Zastupnica je sve poduzetnike uputila na EIB i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a u Hrvatskoj koje je kontakt točka za ostvarivanje tehničke pomoći za pripremu projekata u Hrvatskoj, na temelju sporazuma o pružanju savjetodavnih usluga hrvatskim javnim i privatnim poduzećima u svrhu identificiranja, pripreme i razvijanja investicijskih projekata potpisanog početkom 2018. s EIB-om. Zainteresirana javna i privatna poduzeća mogu se obratiti Europskom savjetodavnom centru za ulaganja podnošenjem zahtjeva za savjetodavnu podršku preko internetskog portala Centra – http://eiah. eib.org/find-support/index. Nakon podnošenja zahtjeva djelatnici Centra procjenjuju potrebu za pružanjem savjetodavne podrške te pristupaju definiranju modela suradnje i potpisivanje ugovora. Kod javnih projekata tehnička pomoć za pripremu projekata je besplatna, a za projekte poduzetnika se plaća, u iznosu 30 % od ukupnih troškova pripreme projekta.

U Republici Hrvatskoj postoji pozitivan trend u korištenju sredstvima EU-a, i u tom smjeru treba nastaviti. „Važno bi bilo da poduzetnici s jednog mjesta mogu dobiti informaciju za koji je izvor financiranja projekt koji imaju najpogodniji. Često zbog nedostatka informacija o


mogućnostima financiranja odustaju ili dobiju povratni odgovor da se projekt ne može financirati iz nekog izvora, a ne i uputu da je prihvatljiv za nešto drugo, i to moramo promijeniti. Treba nam aktivna administracija koja je na usluzi poduzetnicima i pomaže im snaći se u mogućnostima financiranja i iskoristiti što više“, zaključila je zastupnica Maletić.

Predsjednica Uprave HBOR-a, Tamara Perko, najprije je podsjetila kako je HBOR 2015. određen za nacionalnu instituciju nadležnu za EFSU u Republici Hrvatskoj. Od tada pa do danas HBOR je proveo mnogo različitih aktivnosti u svrhu povećanja iskorištenosti sredstava EFSU-a i podupiranja investicija u Hrvatskoj. Posljednji projekt koji je HBOR, zajedno s EIB-om, podupro, jest projekt razvoja istarske rivijere. To je ujedno i projekt koji predstavlja prvu transakciju koju EIB u Republici Hrvatskoj zaključuje s kompanijom iz privatnog sektora, a u kojoj se rabi podrška proračunskog jamstva EU-a putem EFSU-a. Isto tako, za istaknuti je i projekt HEP-a d.o.o pod nazivom EL TO ZAGREB i projekt KBC-a Rijeka, koji trenutno uživa usluge besplatne tehničke pomoći za pripremu i strukturiranje projekta u sklopu Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Također, prošle je godine predstavljen financijski instrument vezan uz energetsku učinkovitost i obnovu javnih zgrada (zgrada ministarstava, škola, bolnica i sl.), a kojim se dobivaju bespovratna sredstva (tzv. grantovi) i kredit od HBOR-a po kamati od 0,1 do 0,5 %. Kolika će biti kamata ovisi isključivo o tome u kojoj se zoni projekt realizira (tako se, primjerice, kamata smanjuje ako je riječ o projektu koji se provodi na nekom od otoka te je najniža i iznosi 0,1 %.). HBOR je uspio realizirati 100 milijuna eura po kamati i naknadi od 0 % te sad u suradnji s tri komercijalne banke (Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb i Erste&SteierMärkische banka) nudi srednjim i malim poduzetnicima kredite po kamatama od 1 do 2 %, bez naknada, a s vrlo konkurentnim rokovima otplate do 12 godina i počekom dvije godine (s izuzetkom turističkog sektora gdje je taj rok 17 godina, a poček može biti i do četiri godine). Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko naglasila je kako je za MSP-ove danas najlakše ostvariti sredstva putem kredita za rast i razvoj u komercijalnim bankama, i to im se uglavnom preporučuje. Za projekte koji se sufinanciraju iz fondova EU-a, za preostali dio sredstava koja poduzetnici moraju osigurati sami HBOR u ponudi ima povoljne kredite s kamatom do 2 %, te poduzetnici mogu vrlo povoljno zaokružiti financijsku konstrukciju cijelog projekta.

Nadalje, Tamara Perko istaknula je kako zaduženi startupovi o kojima je govorila i zastupnica Maletić nisu

pogodni za financiranje putem klasičnog bankarskog kredita. Banke nastupaju s financijskom podrškom tek kada je startup već stabilan i nema minusa u njegovom prošlogodišnjom poslovanju. Na tržištu nam nedostaju fondovi kapitala venture i equity fondovi koji bi podržali restrukturiranje prezaduženih poduzeća i novonastala poduzeća. Upravo je prošli tjedan postignut dogovor s Europskim investicijskim fondom (EIF) i stiže nam prvi venture capital fond koji će tijekom ove godine krenuti u provedbu. Danas je u Republici Hrvatskoj interes veći za equity nego za startupove, jer je kod equityja riječ o već uhodanim poduzećima koja dobro posluju i koja su već ostvarila mnoge važne kontakte, ali imaju problema s financiranjem postojećih zaduženja. Takvih je puno više od startupova te će do kraja godine biti dostupan i equity fond uz potporu EIB-a. Na pitanje o interesu poduzetnika za financijske instrumente i dovoljnom broju projekata kojima će se povući sva ta dostupna sredstva, gđa. Perko istaknul je a kako su čest problem nerealni projekti ili neuredno odnosno nepostojeće vođenje evidencija o poslovanju i sklopljenim poslovima. Predsjednica Uprave HBOR-a zaključno je napomenula kako su pripremljeni instrumenti za povoljne kredite za poljoprivrednike koji će ovaj tjedan biti predstavljeni javnosti. Ove godine će biti pripremljena još dva nova financijska instrumenta preko HBOR-a; jedan za lokalne jedinice i projekte ulaganja u javnu rasvjetu, a drugi za fizičke i pravne osobe za projekte energetske učinkovitosti stambenih zgrada, kuća i drugih objekata u privatnom vlasništvu.

Cijelu emisiju možete poslušati na: Http://Radio.Hrt.Hr/ Prvi-Program/Aod/Poslovni-Tjedan/251688/.

47


48

Vijesti iz Europskog parlamenta

Draghi je istaknuo kako procjene ECB-a pokazuju da će ECON, 9.7.2018. Draghi: Kamatne stope i dalje niske najmanje inflacija konvergirati prema inflacijskom cilju ECB-a, a to je na razinu od oko 2 % u srednjoročnom razdoblju. do ljeta 2019. Na odboru za Ekonomsku i monetarnu politiku 9. srpnja održan je monetarni dijalog s predsjednikom Europske središnje banke Marijem Draghijem na kojem je predsjednik ECB-a govorio o aktualnim ekonomskim i monetarnim kretanjima.

Uvodno je Draghi govorio o aktualnim trendovima u gospodarstvu. Tako je naveo da je gospodarstvo eurozone poraslo je za 0,4 % tijekom prvog tromjesečja 2018., čime se bilježi pet godina kontinuirane gospodarske ekspanzije. Tržište rada znatno se poboljšalo posljednjih godina. Zaposlenost je porasla za 8,4 milijuna od sredine 2013., a raste u gotovo svim zemljama eurozone. Stopa nezaposlenosti iznosila je 8,4 % u svibnju, što je njena najniža razina od prosinca 2008.

Draghi je istaknuo kako najnovije makroekonomske projekcije ECB-a predviđaju prosječni godišnji rast od 2,1 % u 2018., 1,9 % u 2019. i 1,7 % u 2020., uz uravnotežene rizike za projekcije, usprkos prisutnim neizvjesnostima vezanim uz globalne čimbenike, uključujući i prijetnju povećanog protekcionizma. Također, naveo je kako je u lipnju zabilježen rast inflacije od 2,0 % što je odraz viših stopa inflacije energije i hrane, a kako gospodarstvo nastavlja rasti, uz rastuće plaće očekuje se da će se temeljna inflacija koja isključuje energiju i hranu, a trenutno iznosi 1 %, isto tako dodatno ubrzati.

S obzirom na to da se projicirano kretanje inflacije čini samoodrživo, Upravno vijeće je zaključilo da je napredak prema trajnoj prilagodbi dosad bio značajan i da bi se trebao nastaviti u narednom razdoblju.

„Stoga predviđamo da ćemo nakon rujna smanjiti mjesečne kupnje vrijednosnica s 30 milijardi na 15 milijardi eura i završiti s kupnjom vrijednosnica krajem prosinca“, najavio je Draghi. Pritom je naglasio da očekivani završetak kupnje vrijednosnica u prosincu 2018. ne znači da će monetarna politika ECB-a prestati biti ekspanzivna jer će morati i dalje pratiti gospodarsku ekspanziju te je, u tom smislu, Upravno vijeće ECB-a odlučilo zadržati ključne kamatne stope na sadašnjim razinama najmanje do kraja ljeta 2019., a ako je potrebno i nakon toga, s ciljem dostizanja ciljane stope inflacije.

U pogledu jačanja Ekonomske i monetarne unije, Draghi je istaknuo kako je potrebna daljnja konvergencija i integracija među državama članicama eurozone da bi se podržalo povjerenje i nastavio gospodarski rast. U tom smislu posebno je istaknuo važnost dovršetka Bankovne unije, da bi se ojačala otpornost financijskog sektora, i potrebu postizanja dogovora oko Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) kao zajedničke zaštitne mjere za Jedinstveni sanacijski fond (SRF) čime bi se povećalo povjerenje u bankarski sektor u cjelini i učinilo ga stabilnijim.


Također, naveo je kako je došlo do značajnog smanjenja rizika u bankovnom sustavu te da bi uspostava Jedinstvenog sustava osiguranja depozita (EDIS) doprinijela daljnjem smanjenju rizika. Naime, uspostavom EDIS-a smanjio bi se rizik financijske fragmentacije i tako podržala učinkovitost monetarne politike diljem Ekonomske i monetarne unije, pridonoseći ekonomskoj stabilnosti. Draghi je, također, pozdravio prijedlog za uspostavu zajedničke stabilizacijske funkcije u eurozoni te naglasio da bi takav instrument mogao pružiti makroekonomsku podršku u slučaju recesije čime bi se očuvala konvergencija, podržala stabilizacija nacionalnih politika i omogućilo učinkovito djelovanje monetarne politike. Istodobno, taj instrument ne bi smio potkopavati poticaje državama članicama da nastave s održivim fiskalnim i ekonomskim politikama.

Zaključno je istaknuo kako nijedna od mjera koje je spomenuo nije moguća bez povjerenja među državama članicama, a to znači da nacionalne vlade imaju važnu ulogu u povećanju otpornosti i modernizaciji njihovih gospodarstava. „Snažna i ujedinjena Europska unija može pomoći u iskorištavanju ekonomske otvorenosti, istovremeno štiteći građane od neprovjerene globalizacije. EU može pružiti potporu multilateralizmu i globalnoj trgovini koji su temelj gospodarskog napretka u posljednjih sedam desetljeća. Za održivi i dugotrajan uspjeh EU-u su potrebne snažne institucije i dobro gospodarsko upravljanje“, zaključio je Draghi.

Za razliku od EFSU-a, čija je svrha bila djelovati u razdoblju koje je uslijedilo neposredno nakon krize i povećati razinu investicija, sada je osmišljen fond s četiri glavna područja za razdoblje nakon oporavka: 1. održiva infrastruktura, 2. istraživanje, inovacije i digitalizacija, 3. mala i srednja poduzeća, te 4. socijalna ulaganja i vještine.

Bitna je i specifična karakteristika fonda InvestEU ta što omogućava državama članicama da pojačaju investicije u određenim željenim područjima, odnosno države članice mogu dobrovoljno izdvojiti 5 % svojih sredstava iz ESI fondova (kohezijske politike) u ta područja.

Glavni partner novog fonda bit će Europska investicijska banka (EIB), a očekuje se da će upravo EIB usmjeravati oko 75 % ukupnih investicija u programu InvestEU. Očekuje se, također, da će posebni sektori imati koristi i od drugih aktera poput Razvojne banke Vijeća Europe, nacionalnih i regionalnih banaka itd. Namjera je u svakom slučaju povezati EIB s ekspertizom nacionalnih i lokalnih aktera što će biti posebno važno za manja poduzeća. Tri najvažnija elementa na kojima se InvestEU temelji su: 1. investicijski plan EU-a, 2. jedinstvena pravila za različite financijske instrumente, te 3. povezivanje EIB-a s drugim financijskim institucijama (provedbenim partnerima), posebno na lokalnoj i regionalnoj razini. Upitan o ulozi politike u odabiru projekata za dodjelu jamstava iz fonda InvestEU, Katainen je naglasio kako se taj proces želi učiniti neovisnijim. Cilj je osigurati da svi dijelovi Europe, te projekti različite veličine, imaju koristi od tog fonda. Komisija nije banka i upravo zato due diligence provode provedbeni partneri. Komisija potom samo provjerava je li projekt u skladu s pravom i politikama EU-a.

InvestEU, 2.7.2018. Povjerenik Europske komisije Jyrki Katainen predstavio je InvestEU – nastavak Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) ECON EMPL, 28.6.2018. Na zajedničkom sastanku Odbora za ekonomsku i Dombrovskis: Ključne reforme su monetarnu politiku (ECON) i Odbora za proračun poboljšanje poslovnog okruženja, jačanje (BUDG) Europskog parlamenta 2. srpnja 2018. održana je javne uprave i poboljšanje upravljanja, uz rasprava o novom fondu InvestEU s Jyrkijem Katainenom, intenziviranje borbe protiv korupcije potpredsjednikom Europske komisije zaduženim za radna mjesta, rast, ulaganje i konkurentnost. Europska komisija je za sljedeći višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027. predvidjela novi jedinstveni instrument za podršku investicijama u EU-u – fond InvestEU koji će biti nastavak EFSU-a i omogućiti ulaganje od 38 milijardi eura u investicijske projekte. Fond InvestEU trebao bi potaknuti 650 milijardi dodatnih ulaganja.To će biti investicijski instrument 3.0 koji će biti bolji jer se uvode pojednostavljenja u odnosu na EFSU, što među ostalim podrazumijeva primjenu jedinstvenih pravila na cijeli projekt, bez dvostrukog izvještavanja. Riječ je o instrumentu koji će objediniti pojedinačne programe podrške i savjetodavnih usluga koji se trenutno provode kroz 13 različitih instrumenata.

U četvrtak, 28. lipnja 2018. na zajedničkoj sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) održan je gospodarski dijalog i razmjena gledišta o Europskom semestru za 2018. s osvrtom na specifične preporuke po državama članicama (engl. Country Specific Recommendations, CSR). Na sjednici su sudjelovali potpredsjednik Europske komisije odgovoran za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis te povjerenica odgovorna za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen. Potpredsjednik Dombrovskis uvodno je istaknuo kako su preporuke usidrene u tri prioriteta: ulaganja, strukturne reforme i odgovornu fiskalnu politiku te da su prilagođene

49


50

specifičnim situacijama za pojedine zemlje, a njihova razina specifičnosti odražava ozbiljnost izazova s kojima se suočava svaka država članica. Također, dodao je da se preporuke temelje na smjernicama Europskog stupa socijalnih prava s visokim standardima za modernizaciju sustava radne i socijalne zaštite, a velik naglasak stavljen je na socijalni dijalog i uključivanje socijalnih partnera u reformski proces. Posebno je naglasio kako su, s ciljem jačanja nacionalnog vlasništva nad Europskim semestrom, ojačali dijalog s vladama, nacionalnim parlamentima, socijalnim partnerima i ostalim dionicima u državama članicama. Taj dijalog pomogao je Komisiji u identifikaciji izazova, najhitnijih reformi, kao i prepreka reformama i ulaganjima. Osvrnuvši se na trenutno stanje gospodarstva u Europskoj uniji, istaknuo je kako se rast nastavlja, ali nešto slabijim tempom ove i sljedeće godine. Pritom je zaposlenost rekordna, ulaganja se oporavljaju, a javne financije se poboljšavaju. Naglasio je da je, unatoč postignutom napretku u smanjivanju makroekonomskih neravnoteža, razina javnog i privatnog duga te nenaplativih zajmova i dalje visoka u nekim državama članicama. Dodatno, postoje rizici povezani s trgovinskim protekcionizmom i volatilnošću na globalnim financijskim tržištima.

U pogledu provedbe reformi kao odgovor na specifične preporuke naveo je da je napredak neujednačen, stoga je ključno iskoristiti trenutnu situaciju za jačanje naših ekonomskih temelja i poboljšanje otpornosti. Pritom je naglasio kako su strukturne reforme potrebne za rješavanje strukturnih slabosti i stvaranje fiskalnog prostora kojim bi se osiguralo manevriranje u lošim vremenima. Posebno je istaknuo reforme usmjerene na poboljšanje poslovnog okruženja, jačanje javne uprave i poboljšanje upravljanja uz intenziviranje borbe protiv korupcije. Isto tako naveo je kako su potrebni stalni napori za modernizaciju tržišta rada i sustava socijalne zaštite, a zemlje moraju poboljšati održivost zdravstvenih i mirovinskih sustava budući da će fiskalni učinak starenja populacije biti značajan izazov u gotovo svim državama članicama. Osim toga, potrebno je uložiti više napora za poboljšanje obrazovnih sustava, uključujući i cjeloživotno učenje. Kako bi podržali države članice u provedbi reformi, Dombrovskis je istaknuo prijedloge Komisije usmjerene na povećanje proračuna za Program podrške strukturnim reformama do 2020., te novi program potpore reformama za razdoblje nakon 2020. U pogledu poštivanja Pakta o stabilnosti i rastu, Dombrovskis je naveo kako je Vijeće ukinulo postupak prekomjernog deficita za Francusku čime je od ove godine samo Španjolska ostala u korektivnom mehanizmu Pakta.

Također, napomenuo je kako je Komisija ocijenila da u ovom trenutku neće predložiti otvaranje postupka prekomjernog deficita za Belgiju i Italiju na temelju ispunjavanja kriterija kretanja javnog duga dok je za Rumunjsku i Mađarsku otvorena procedura značajnog odstupanja u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu.

Na kraju je Dombrovskis istaknuo kako je Komisija usvojila i dvogodišnje Izvješće o konvergenciji kojim se ispituje usklađenost država koje nisu u eurozoni s kriterijima konvergencije i usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a. Tri države – Bugarska, Hrvatska i Švedska – ispunjavaju sve nominalne kriterije konvergencije osim stabilnosti tečaja za koji se trebaju priključiti Mehanizmu deviznog tečaja II (ERM II), a jedino je zakonodavstvo u Hrvatskoj u potpunosti usklađeno s pravom EU-a koje je vezano za ulazak u europodručje. Povjerenica Thyssen navela je kako je ovogodišnji europski semestar od početka usklađen s načelima Europskog stupa socijalnih prava te da preporuke daju smjernice za rješavanje socijalnih i ekonomskih izazova. Posebno je naglasila kako ekonomski napredak mora biti vidljiv i u socijalnom napretku u državama članicama. U tom smislu istaknula je važnost obrazovanja i cjeloživotnog učenja čime bi se razvile nove vještine za pristup tržištu rada što će povećati produktivnost i inovacije, ali i adresirati problem siromaštva. Također, istaknula je važnost kako odgovarajućih reformi na tržištu rada, tako i pravičnih plaća koje će omogućiti dostojanstveni životni standard.

23.5.2018 Maletić: Deficit je prihvatljiv ako se provode reforme

Iz godine i godinu preporuke se ponavljaju. Napredak je slab, ne smijemo više odgađati reforme jer ćemo ugroziti gospodarski rast. Deficit je prihvatljiv ako se provode reforme. Neke države su, poput Latvije, izašle iz procedure prekomjernog deficita iako je on bio iznad propisanih 3 %, ali su dobile podršku zbog kvalitetnih promjena te je deficit umanjen za trošak reformi.

Europska komisija je 23. svibnja 2018. objavila proljetni paket europskog semestra 2018., u sklopu čega su objavljene Preporuke po državama članicama za 2018., kojima je glavni cilj ispravljanje makroekonomskih neravnoteža u državama članicama te se utvrđuju smjernice ekonomske politike za države članice za sljedećih 12 do 18 mjeseci. Sadržaj Preporuka temelji se na dijalozima provedenim s državama članicama, nacionalnim programima podnesenima u travnju, podacima Eurostata i nedavno objavljenoj Komisijinoj proljetnoj gospodarskoj prognozi 2018.

________________________________ 1 http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3845_hr.htm. 2 Dostupno samo na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-country-specific-recommendation-commission-recommendation-croatia-en.pdf


51

U priopćenju za tisak Komisija1 posebno poziva države članice da provode strukturne reforme kojima se poboljšava poslovno okruženje i uvjeti za ulaganja, posebno reformama tržišta proizvoda i usluga, poticanjem inovacija, poboljšanjem pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća i borbom protiv korupcije, te kako bi svoju radnu snagu pripremile za budućnost i sve rašireniju digitalizaciju, smanjile dohodovne nejednakosti i poboljšale mogućnosti zapošljavanja, osobito za mlade. Države članice trebale bi ojačati i otpornost gospodarstva na dugoročne izazove, kao što su nepovoljni demografski trendovi, migracije i klimatske promjene, jer samo otporna gospodarstva mogu osigurati dugoročnu gospodarsku konvergenciju i smanjenje nejednakosti.

U Specifičnim preporukama za Hrvatsku2 Komisija je dala osvrt na mjere koje je Vlada RH predložila u Nacionalnom planu reformi za 2018. godinu i Programu konvergencije za razdoblje 2018. – 2020. u svrhu provođenja fiskalne konsolidacije i otklanjanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kao i četiri reformske preporuke.

Iz sadržaja ovogodišnjih preporuka lako se može uočiti da one, u biti, predstavljaju modificirane preporuke koje je Hrvatska već dobivala od Komisije od kraja europskog semestra 2014. na dalje. Prošlogodišnjih pet preporuka Hrvatskoj samo je preformulirano u ovogodišnje četiri preporuke. Što se tiče provedbe prošlogodišnjih preporuka, nakon provedenog Postupka dubinskog preispitivanja Komisija je u Izvješću za Hrvatsku iz ožujka ove godine navela da Hrvatska u okviru Europskog

semestra (2017.) nije postigla napredak ili je postigla samo ograničen napredak. Stručnjaci Komisije tada su upozorili da Hrvatska ne može nastaviti po starom, odnosno da ne smije više odgađati strukturne reforme jer će time ugroziti gospodarski rast koji je trenutno više rezultat povoljnih okolnosti nego stvarne provedbe reformi. Kako su za održiv rast nužne strukturne reforme, Komisija je u ovom trenutku ostala na već ranije definiranim reformskim područjima i ponovila već dobro poznate preporuke iz prethodnih godina, a sve s ciljem nastavka fiskalne konsolidacije nakon izlaska iz Postupka prekomjernog deficita i s ciljem izlaska iz sve malobrojnije skupine država članica koje bilježe „prekomjerne makroekonomske neravnoteže“.

Komisija ukazuje kako je ključna provedba reforme sustava obrazovanja, kritizira strukovno obrazovanje jer nije prilagođeno potrebama poslodavaca pa je najveći broj nezaposlenih (više od polovice) među onima sa završenim strukovnim školama što nikako ne bi smjelo biti. To je kritika koja se ponavlja – povezivanje i utvrđivanje potreba za vještinama i znanjima na tržištu rada te prilagođavanje sustava obrazovanja tome. Kritike su i dalje tu vezano uz javnu administraciju koja je neučinkovita, a to vrijedi i za javna poduzeća uz koje se veže loše upravljanje, neučinkovitost, vrlo niska produktivnost i profitabilnost. Loša poduzetnička klima, administrativni teret i parafiskalni nameti za poduzetnike su i dalje previsoki, a prepreka je previše.


52

Komisija ukazuje i na važnost provedbe antikorupcijske strategije, a smatraju da je unaprjeđenje potrebno u području iskazivanja imovine i sukoba interesa, povećanja svijesti o kanalima komunikacije za zviždače i djelotvorne kontrole rizika u javnim nabavama. Kritiziraju i nedostatak podrške provedbi strategije pametne specijalizacije koja potiče znanstvena istraživanja i inovacije i povezuje ih s gospodarstvom, odnosno potrebama industrije i poduzetnika. Kritiziraju vrlo slabu povezanost istraživačkih institucija i poslovnog sektora. Bez inovacija i povezivanja znanosti, istraživanja i realnog sektora, nema napretka.

Svaka reforma ima i svoj fiskalni trošak provedbe tako da u praksi treba uspostaviti ravnotežu između suprotstavljenih ciljeva povećanja gospodarskog rasta i smanjenja fiskalnog deficita i duga. Zbog toga je Komisija 2015. izdala smjernice o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih propisa Pakta o stabilnosti i rastu. Na temelju tih smjernica, Vijeće ECOFIN podržalo je 2016. „Zajednički dogovoreno stajalište o fleksibilnosti”. Komisija zbog toga mora preispitati primjenu takozvanih „klauzule o strukturnim reformama” i „klauzule o ulaganjima” do kraja lipnja 2018. Konkretno, ako Hrvatska krene s provođenjem reformi, mogla bi računati na blagodati spomenutih klauzula (ako opstanu u prihvatljivom obliku), budući da se fiskalni trošak reformi prati odvojeno i može služiti kao „olakšavajuća okolnost“ prilikom prezentacije pokazatelja fiskalnog deficita. Tako je npr. Litva unatoč deficitu od 3,1 % BDP-a u 2012. uspjela izaći iz Postupka prekomjernog deficita sredinom 2013. jer je Komisija trošak reforme mirovinskog sustava u iznosu od 0,2 % BDP-a proglasila „troškom strukturnih reformi“ tako da je korigirani deficit od 2,9 % BDP-a bio dovoljan za izlazak iz Postupka. Budući da je Hrvatska po prvi put ostvarila fiskalni suficit u 2017. (za koji

Komisija predviđa da će ostati na približno istoj razini u 2018. i 2019.), umanjenje suficita za eventualne „troškove strukturnih reformi“ ne bi trebao imati negativni utjecaj na

ECON, 17.5.2018. Strukturirani dijalog s Valdisom Dombrovskisom: Mala i srednja poduzeća okosnica su europskog gospodarstva i unutarnje tržište kapitala ne može se graditi bez njih

U četvrtak, 17. svibnja 2018. na sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku održan je strukturirani dijalog s potpredsjednikom zaduženim za euro i socijalni dijalog Valdisom Dombrovskisom koji je također zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i Uniju tržišta kapitala na temu financijskih usluga, financijske stabilnosti i Unije tržišta kapitala. Potpredsjednik Dombrovskis je u svom izlaganju naveo kako su, usprkos snažnom rastu gospodarstva Europske unije, prisutni značajni rizici za gospodarski rast koji uključuju i povećanje protekcionizma i geopolitičke napetosti. Stoga je potrebno postići suglasje za izgradnju jačih temelja Ekonomske i monetarne unije, a kao ključni preduvjet istaknuo je dovršetak Bankovne unije i Unije tržišta kapitala. U pogledu dovršetka Bankovne unije, Dombrovskis je naglasio kako je to ključno za upravljanje budućim bankarskim krizama s najmanjim mogućim utjecajem na financijsku stabilnost i porezne obveznike. U tom smislu, naveo je kako je pristup Komisije da smanjenje rizika i dijeljenje rizika u procesu idu paralelno. Rekao je kako prvi korak mora biti postizanje dogovora o bankarskom paketu iz studenog 2016., kako bi se dodatno smanjili


rizici u bankarskom sektoru, a daljnja kašnjenja mogla bi ugroziti cilj postizanja političkog dogovora prije izbora sljedeće godine. Nakon toga, za vraćanje povjerenja u bankarski sustav potrebno je uspostaviti zajedničku zaštitnu mjeru za Jedinstveni sanacijski fond, a kao završni korak istaknuo je uspostavu Jedinstvenog sustava osiguranja depozita.

Dombrovskis je također pojasnio kako se jedan od najvećih rizika u bankarskom sustavu odnosi na nenaplative zajmove (eng. Non-performing loans – NPL) te da je Komisijin paket o NPL-ovima iz ožujka izrađen kako bi pomogao bankama u rješavanju sadašnjih visokih razina NPL-ova i sprječavanju njihove akumulacije u budućnosti. Vezano za Uniju tržišta kapitala, Dombrovskis je naglasio da, iako je postignut određeni napredak, od dosadašnjih 13 zakonskih prijedloga, još deset čeka na usvajanje u Parlamentu. Stoga je potrebno ubrzati rad kako bi se navedeni prijedlozi usvojili prije sljedećih europskih izbora, a približavanje izlaska Ujedinjenog Kraljevstva s jedinstvenog tržišta samo povećava ovu hitnost. Naveo je da su prije dva mjeseca predstavili još nekoliko prijedloga za promociju proizvoda diljem EU-a, uključujući novu dozvolu EU-a za platforme za financiranje turizma, zajednička pravila EU-a za pokrivene obveznice i mjere za smanjenje prepreka prekograničnoj distribuciji investicijskih fondova. Također, donesen je i prijedlog kojim bi se osiguralo da svi Europljani mogu izvršiti prekogranična plaćanja u eurima bez dodatnih troškova u odnosu na domaća plaćanja. Istaknuo je da je cilj Komisije usvajanje svakog od ovih prijedloga u ovom mandatu. Dodatno je naveo kako sljedeći tjedan Komisija izlazi sa zakonodavnim prijedlogom kojim bi se omogućio razvoj tržišta vrijednosnih papira koji su osigurani državnim obveznicama (SBBS), čime bi se podržala daljnja integracija i diversifikacija unutar europskog financijskog sektora.

U pogledu nadzora tržišta kapitala EU-a, Dombrovskis je istaknuo rad na reviziji funkcioniranja europskih nadzornih tijela gdje je potrebno bolje opremiti tijela za promicanje konvergencije nadzora i rješavanje novih izazova, što je iznimno važan temelj za razvoj Unije tržišta kapitala.

Dombrovskis se osvrnuo i na rad na uklanjanju prepreka za produbljivanje tržišta kapitala jasnijim i jednostavnijim pravilima za poduzeća gdje su identificirane mjere za pojednostavljenje pravila i smanjenje regulatornog opterećenja poduzeća. Te mjere ugrađene su u nadolazeće zakone, a kao primjer je naveo da će sljedeći tjedan predložiti pravila prilagođena malim i srednjim poduzećima za izlazak i izdavanje na tržištu.

Zaključio je da su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva pa se unutarnje tržište kapitala ne može graditi bez njih.

U području održivih financija, Dombrovskis je naglasio kako će sljedeći tjedan predstaviti četiri prijedloga koji se, između ostalog, odnose na proces izrade sustava klasifikacije na razini EU-a za održive gospodarske aktivnosti. To će pomoći u definiranju kriterija za buduće standarde i oznake EU-a za zelene financijske proizvode, kao što su zelene obveznice ili investicijski fondovi. U zanimljivoj raspravi zastupnike je zanimalo može li EU jamčiti svojim građanima da će police koje su kupili od osiguravatelja u Velikoj Britaniji i dalje biti isplaćene nakon Brexita, na što je Dombrovskis odgovorio kako nema jamstva da Brexit neće poremetiti milijune ugovora povezanih s osiguranjem i derivativima, no da je u tijeku rad na urednom izlasku UK-a iz Europske unije i na minimiziranju poremećaja koje bi Brexit mogao izazvati.

U kontekstu formiranja nove talijanske vlade, Dombrovskis je istaknuo potrebu da Italija zadrži svoju fiskalnu disciplinu i nastavi smanjivati javni dug i deficit koji predstavljaju veliki rizik za ekonomiju.

U pogledu stanja Grčke, Dombrovskis smatra da je dostizanje konačnog sporazuma o izlasku Grčke iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (eng. European Stability Mechanism, ESM) moguće na sljedećem sastanku Eurogrupe jer će i vjerovnici i Komisija raditi na finaliziranju sporazuma u sljedećem mjesecu. Istaknuo je kako ostaju određeni preduvjeti i druga pitanja koja su u tijeku rješavanja, uključujući mjere za smanjenje duga, ali pregovori o olakšavanju tereta duga i dalje traju jer ovise i o predanosti Grčke ispunjenju reformskih ciljeva.

REGI, 15.5.2018. Maletić: Javna nabava je najkompliciranija i usporava sustav, pravila treba pojednostavniti, a primjenu za poduzetnike u provedbi projekata EU-a ukinuti

Na zasjedanju Odbora za regionalni razvoj u Europskom parlamentu u Bruxellesu, u utorak 15. svibnja 2018. održana je prezentacija studije na temu mogućnosti većeg stupnja kontrole i pojednostavljenja procedura unutar Europskih strukturnih i investicijskih fondova (u nastavku ESI fondovi) koju je predstavio dr. sc. Martin Ferry iz Istraživačkog centra za europske politike. Argumentirajući razloge koji idu u prilog pojednostavljivanju procedura ESI fondova i načina postizanja istog, Ferry je posebno naglasio fleksibilnost,

53


54

pravnu utemeljenost, konciznost te harmonizaciju pravila na nacionalnoj i na europskoj razini. „Što se tiče država članica, trebaju preispitati nacionalne propise i institucije koji mogu utjecati na tu kompleksnost odnosno pojednostavljivanje. Također je važno proći kroz sustav provedbe i upravljanja, da bi se vidjelo može li se na neki način racionalizirati i konačno, što se tiče tijela za programiranje, oni trebaju poboljšati svoje znanje i svijest o tome kako funkcionira provedba sustava ESI fondova jer samo tako mogu temeljiti planove na stvarnim mogućnostima.“ istaknuo je Ferry. Tijekom prezentacije predstavljene su i preporuke za pojedine institucije. Prijedlog Europskoj komisiji jest da nastavi revidirati i preispitivati propise i inicijative djelujući kroz stručne skupine na visokoj razini te da aktivno radi na izgradnji kapaciteta u državama članicama provedbom radionica i seminara.

Za Europski revizorski sud istaknuto je da se trebaju i dalje podržavati pokrenute inicijative te nastaviti s koordiniranim revizijama u državama članicama, što je dosad imalo pozitivan učinak. „Primjerice, nedavno smo imali jednu reviziju rezultata programa JASPERS koju je proveo Europski revizorski sud zajedno s Visokim poljskim revizorskim sudom i to je rezultiralo pojednostavljenjem. Prezentacije Europskog revizorskog suda u državama članicama također grade povjerenje i razumijevanje, ali važno je naglasiti da sud daje nezavisna mišljenja, on je autonoman i nema nikakve veze sa sustavom ESIF-a.“ napomenuo je Ferry. U sklopu prezentacije, zastupnica Maletić osvrnula se na trenutno stanje u području pojednostavljenja procedura unutar ESI fonda. „U mnogim prilikama razgovarali smo o mogućnosti pojednostavljenja, nažalost, uvijek kada krenemo raditi na tome sustav ispadne još kompleksniji. Nadam se da ćemo ovaj put uspjeti i da ćemo za iduće razdoblje pripremiti sustav koji će biti fleksibilniji, harmoniziran i pojednostavljen. Navest ću par primjera na kojima ću svakako inzistirati: 1. Obvezno uvođenje metode pojednostavljenih troškova koja znatno olakšava provedbu kod krajnjih korisnika, izvještavanje i kontrole, a usto, revizori su utvrdili da su nepravilnosti kod primjene ove metode na nultoj razini. 2. Više od 60 % svih nepravilnosti, utvrđuje se u procedurama javne nabave. To je vrlo jasna poruka za sve nas, trebali bismo imali dovoljne kapacitete stručnjaka i tehničke potpore na razini država članica. One trebaju dobiti pomoć kad je riječ o provedbi postupaka javne nabave koju moramo osigurati s razine EU-a. 3. Smatram da je potpuno nepotrebno inzistirati

da poduzetnici provode postupke javne nabave tijekom provedbe projekata EU-a. Moramo imati više povjerenja i prestati od onih kod kojih je potpora EU-a najčešće na razini 30 % i manje ukupne vrijednosti ulaganja tražiti primjenu kompliciranih procedura jer mnogi kažu da nikada ne bi htjeli ponoviti to iskustvo provedbe projekta sufinanciranog fondovima EUa. Poduzetnike štitimo od njih samih. Njihov cilj jest dobiti najveću vrijednost za vlastiti novac i potpuno je nepotrebno komplicirati im provedbu.“ istaknula je zastupnica.

REGI, 25.4.2018. Maletić: Potrebna je politička volja i potpora različitih sudionika društva za implementaciju i provedbu reformi u praksi

Na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta u Bruxellesu, u srijedu, 25. travnja 2018. održana je rasprava o povećanju financijske omotnice Programa potpore strukturnim reformama i izmjene njegova općeg cilja, na kojoj je sudjelovala i Olga Zrihen, izvjestiteljica u ime Odbora regija.

Od svibnja 2017. u funkciji je Program potpore strukturnim reformama za razdoblje 2017. – 2020. čiji proračun iznosi 142.8 milijuna eura, a prijedlogom izmjene Uredbe, financijska omotnica Programa povećava se na 222,8 milijuna eura. Program je uspostavljen s ciljem jačanja kapaciteta država članica za pripremu i provedbu administrativnih i strukturnih reformi kojima se održava rast, između ostalog, upotrebom pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje fondovima Unije. Potporu u okviru programa pruža Komisija na zahtjev države članice, a potpora može obuhvaćati razna područja politike, primjerice, javnu upravu, upravljanje prihodima, rast i poslovno okruženje, tržište rada, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge te financijski sektor. Važno je naglasiti da su države u 2018. već dosad predale zahtjeva za reformama i projektima reformi u vrijednosti preko 132 milijuna eura, čime se javila potreba za dodatnim sredstvima programa. Što se tiče Hrvatske, Vlada je otpočetka primjene Programa predložila 17 projekata i zahtjeva za pomoć za projekte reformi ukupne vrijednosti 2,3 milijuna eura. Zastupnica Maletić kao izvjestiteljica EPP-a na raspravi je istaknula važnost implementacije strukturnih reformi kako bi se ostvarili bolji rezultati u praksi. „Potrebna je politička volja i potpora različitih sudionika društva, od lokalnih i regionalnih jedinica, poduzetnika i znanstvenika za implementaciju i provedbu reformi u praksi. Moramo imati jasno definirane ciljeve kako bi ostvarili održivost i rezultate”, kazala je zastupnica.


Zastupnica Maletić na raspravi je, također, navela kako je potrebno odrediti ciljeve i rezultate koji se žele ostvariti provedbom ovog programa: „Moramo odrediti koji nam je točno cilj; je li to koordinacija ekonomskih politika, povezanost strukturnih reformi i europskog semestra, povezanost strukturnih reformi s jačanjem Ekonomske i monetarne unije (kako je navedeno u prijedlogu Uredbe) ili povezanost strukturnih reformi s reformama koje će dovesti do boljeg povlačenja sredstava EU-a, dakle s kohezijskom politikom. Potrebno je donijeti odluku što točno želimo financirati jer imamo mali instrument s kojim ne možemo pokriti sve prioritete”, istaknula je zastupnica. Zastupnica Maletić napomenula je kako je zadovoljna s prijedlogom Komisije kojim se iznos financijske omotnice Programa strukturnih reformi povećava za 80 milijuna eura te istaknula potrebu za čvrstim stajalištem oko izvora financiranja sada i u budućnosti: „Podržavam prijedlog Komisije da se za financiranje programa za potporu strukturnim reformama ne rabi ponovno tehnička pomoć iz kohezijske politike jer su ciljevi ovog programa puno širi, a program otvoren svim državama članicama. U budućnosti očekujem da će ovaj program imati svoju posebnu liniju u proračunu EU-a koja je izvan kohezijske politike i nacionalnih omotnica država članica“.

Izvjestiteljica Odbora Regija, Olga Zrihen na početku svog izlaganja istaknula je podatke o preporukama za države članice u okviru provedbe programa strukturnih reformi. „Naša analiza pokazala je da se 75 % preporuka tiču teritorijalnih pitanja i oslanjaju se na lokalne i regionalne vlasti da ih provode. Više od polovice tih preporuka su administrativne prirode. Također, zatražili smo da se reforme provode u partnerstvu između različitih vertikalnih razina upravljanja.“ napomenula je Zrihen.

REGI, 25.4.2018. Maletić: Za uspješnu kohezijsku politiku ključno je uključivanje lokalne i regionalne razine u pripremu i provedbu strateških dokumenata, aktivnosti i projekata

Na Odboru za regionalni razvoj održana je, 25. travnja 2018., razmjena mišljenja s predstavnicima Svjetske banke na temu „Prioriteti i načela u budućoj provedbi kohezijske politike“. Svjetska banka pripremila je izvješće pod naslovom „Preispitivanje regija koje zaostaju u Europskoj uniji“, čiji je cilj doprinijeti raspravi u EU-u tako da se analiziraju čimbenici koji stimuliraju gospodarski rast ili produbljuju nejednakosti u različitim regijama Unije. Predstavnici Svjetske banke bili su Christian Bodewig, voditelj programa za uključiv rast u državama članicama EU-a, Europi i središnjoj Aziji, i Thomas Farole, glavni ekonomist Banke.

Zastupnica Maletić, sudjelujući u raspravi, istaknula je kako joj je drago što je i Svjetska banka analizom u predstavljenom izvješću došla do zaključka da kohezijska politika daje rezultate i pridonosi smanjenju razlika u razvijenosti među državama članicama, ali ukazuje i na povećanje razlika u razvijenosti među regijama i unutar regija u državama članicama, zbog čega je ESI fondove neophodno usmjeriti na financiranje aktivnosti i projekata koji će smanjivati socioekonomske razlike između gradova i ruralnih područja.

„Takve aktivnosti i projekte možemo identificirati samo ako se u donošenje strategije pametne specijalizacije uključe općine, gradovi i županije te poduzetnici, poljoprivrednici, znanstvenici i svi ostali segmenti društva koji mogu puno bolje ukazati na moguća inovativna rješenja za transformaciju postojećih procesa i bolje korištenje razvojnim potencijalima na lokalnoj razini.“, istaknula je zastupnica dodavši kako smatra da je dosadašnji pristup donošenja strategije pametne specijalizacije, polazeći od nacionalne razine, pogrešan te ne dovodi do kvalitetnih rješenja za promjene, modernizaciju i prilagodbe potrebne za bolje pozicioniranje industrije, proizvodnih i uslužnih poduzeća te za podizanje kvalitete javnih usluga. Zastupnica je istaknula kako se slaže s predstavnicima Svjetske banke koji su naveli kako je za bolje rezultate kohezijske politike potrebno urediti makroekonomsko i poslovno okruženje, a za to je neophodna provedba reformi. „Zbog toga je važno pronaći rješenja kako uskladiti kohezijsku politiku i njeno regionalno djelovanje s provedbom reformi koje su najvećim dijelom nacionalne. Je li rješenje reforme financirati iz kohezijske omotnice ili od država tražiti da ih financiraju iz svojih proračuna za što je dodatan argument važnost političke volje i vlasništva nad provedbom reformi?“, zaključila je ovim pitanjem svoju raspravu zastupnica Maletić.

Christian Bodewig istaknuo je kako je Svjetska banka aktivna u EU-u u području uključivog rasta i kako je upravo prije nekoliko godina jednim od svojih izvješća uvela sintagmu Europa kao mehanizam konvergencije. „Ne postoji nijedna regija na svijetu koja je imala veću konvergenciju od Europe, a to se dogodilo upravo zahvaljujući zajedničkim politikama Unije“. Vezano uz reforme politika u strukturnom smislu, na što se osvrnula zastupnica Maletić, Bodewig je rekao da, gledano iz perspektive regija koje zaostaju, postoje različite prepreke za napredak na nacionalnoj, ali i na lokalnoj razini. Kao primjer naveo je Republiku Hrvatsku izjavivši: „Trenutno surađujemo s hrvatskom vladom i lokalnim i regionalnim jedinicama u područjima Slavonije, Baranje i Srijema, i pokušavamo ustanoviti što učiniti s projektima koji su u tijeku, a kako bi se postiglo da ta

55


56

regija, koja zaostaje već dva desetljeća, krene naprijed. U razgovoru s lokalnim dužnosnicima postalo je očito da su neke stvari u dosegu lokalne vlasti, a da ostalo spada u nacionalnu politiku. Zato treba utvrditi instrumente koji su na raspolaganju i na koji način se oni mogu zajedno koristiti, odnosno kako pripremiti te instrumente tako da se omogući njihova interakcija.“

Nadalje, Bodewig je naglasio kako je izgradnja vještina te ulaganje u obrazovanje i vještine iznimno važno, i kako je to vrlo bitan pokretač regionalnog razvoja. „Nije riječ samo o poveznici poslodavaca i obrazovnih ustanova koje se bave strukovnim obrazovanjem. Činjenica je da postoje neke osnovne vještine nužne za uspjeh na tržištu rada i tu postoje velike razlike diljem EU-a. U nekim državama udio mladih koji su obrazovani i koji su ušli na tržište rada, vrlo je visok i tu je uglavnom riječ o mladima koji najčešće ne dolaze iz regija koje zaostaju, odnosno iz nepovoljnog socioekonomskog okruženja. Treba postići to da djeca koja odrastaju u slabije razvijenim regijama razvijaju kognitivne vještine jednako kao ona koja odrastaju u povoljnijem okruženju.“ Još je naglasio kako je nužno uspoređivati razvijene i manje razvijene regije kako bi ustanovili u kojem smjeru djelovati i što poduzimati, ali ključno je uspoređivati ne samo europske regije, nego i regije unutar država. „Kohezijska politika mora biti pokretač napretka regija koje zaostaju.“, istaknuo je zaključno Bodewig. Farole je odmah na početku istaknuo kako BDP po glavi stanovnika zemalja članica EU-a pokazuje da ekonomski uspjeh nije jednako raspodijeljen, kao ni u ostatku svijeta. „Naravno, to ima posljedice za političku i socijalnu koheziju, ali i za sveukupne ekonomske rezultate. Velike razlike među regijama potkopavaju ekonomski potencijal EU-a kao cjeline, a regionalna kohezija u tome ima veliku ulogu. Od 2000. godine do početka krize vidjeli smo snažnu konvergenciju, koju je kriza onda zaustavila, ali taj se proces sada polako vraća. Dakle, stroj za konvergenciju u EU-u još uvijek postoji i dosta je snažan, ali se suočava s određenim izazovima.“ Što se tiče razlika između država članica, Farole je naglasio kako je i tu konvergencija vidljiva. To znači da se događaju strukturne promjene vezane uz urbanizaciju i tehnologiju koja koncentrira određene aktivnosti u pojedinim regijama, a takav trend će se vjerojatno i nastaviti.

Jedna od točaka o kojima izvješće Svjetske banke također govori jest zajednički rast (engl. growing united), koji vrši snažan pritisak na konvergenciju. „U posljednje vrijeme puno se govori o ulozi tehnologije i robota koji uzimaju radna mjesta, međutim, taj se proces razvija već dugo i vidimo da je u posljednja dva desetljeća nastupilo veliko smanjenje manualnog rada i veliko povećanje kognitivnih radnih mjesta.

Posljedice su toga da se poduzeća koja tehnološki napreduju i vještine koncentriraju u određenim regijama. To stavlja pritisak na ciljeve konvergencije jer se sav razvojni potencijal kumulira u centrima gdje su tehnološki najjača poduzeća.“ Prema Faroleu, poruka za kohezijsku politiku je da treba ići prema konvergenciji BDP-a po glavi stanovnika. „Kohezijska politika može biti učinkovita ako prihvati dva cilja: prvo, da cilja na potencijale regija, a posebno potencijal rasta i stvaranja radnih mjesta, te drugo, da gleda na jednakost prilika, odnosno na mjere socijalnog napretka, kako bi pojedinci i poslovni subjekti, bez obzira na to gdje rade i žive imali jednake prilike za razvoj.“ Također, istaknuo je kako je za kohezijsku politiku bitno poticati da svaka regija, na temelju resursa koji su joj na raspolaganju, maksimizira svoj potencijal i iskoristi dane mogućnosti, te da istovremeno gradi i razvija svoje resurse s vremenom. „Ako se promatra cijela Europa, oko 100 regija premalo iskorištava potencijale koji su im na raspolaganju. Kada bi se koristili tim potencijalima, BDP po glavi stanovnika mogao bi se dići za oko 9 %. To je vrlo značajno i svjedoči o tome da ima mnogo potencijala u regijama u Europi kako bi prevladale, odnosno prekoračile ono što su postigle dosad.“

U odnosu na sve ranije rečeno, istaknuo je Farole, vrlo je važno definirati na što usredotočiti kohezijsku politiku i njezine prioritete. Kazao je kako kohezijska politika trenutno ima veliku ulogu i učinak u sektorskom razvoju i pametnoj specijalizaciji (radu koji se usredotočuje na sektore i poduzeća), i da u tom smjeru treba nastaviti. „Pet je glavnih područja politika u kojima treba djelovati: 1) Poslovno okruženje – od ključne je važnosti posebno u regijama niskog rasta; 2) Regionalno poslovno okruženje – postoje velike razlike ne samo među državama, nego i među regijama unutar istih država; 3) Urbanizacija – kohezijska politika dosta naglašava kako se treba usredotočiti na sprječavanje takvih djelovanja koja dovode do narušavanja i neučinkovite urbanizacije manjih gradova. Gradove treba razvijati tako da se događaju pozitivni učinci na okolna ruralna područja i tako treba smanjivati razlike u regijama koje zaostaju.; 4) Vještine – postoji veliki jaz između država u EU-u, ali i među regijama država članica; 5) Institucije – institucije su vrlo vezane uz gospodarske rezultate, i na svjetskoj i na europskoj razini, ali ne znamo kako to prevladavati. U izvješću se naglašava kako se fokus sa samih institucija mora više usmjeriti prema regijama. Do poboljšanja institucija doći će kad regije preuzmu odgovornost za svoje politike i kad budu odgovorne za razvoj tih politika, ali uz snažnu tehničku pomoć i ulaganja iz kohezijske politike za razvoj kapaciteta. U programu za regije koje zaostaju, pokazuje se da postoje obećavajuće prilike i pozitivni rezultati te u novom programskom razdoblju taj pilot-projekt treba još više poboljšati i pojačati.“


57

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta PLENARNA, 3.7.2018. Započelo je austrijsko predsjedanje EU-a pod motom „Europa koja štiti“

Predsjedanje Vijećem Europske unije od Bugarske je 1. srpnja preuzela Austrija. Moto njihovog predsjedanja je „Europa koja štititi“. Ciljevi Austrije su rješavanje pitanja sigurnosti zajedničkim snagama država članica, jačanje i osiguravanje blagostanja građana Unije, bavljenje pitanjima migracije, promoviranje proeuropskog duha i europske politike na području Zapadnog Balkana. Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, 3. srpnja austrijski kancelar Sebastian Kurz predstavio je tri prioriteta: 1. Sigurnost i borba protiv ilegalne migracije, 2. Osiguranje prosperiteta i konkurentnosti putem digitalizacije, 3. Stabilnost u europskom susjedstvu – europska perspektiva Zapadnog Balkana / Jugoistočne Europe.

Kancelar Kurz naglasio je kako se potrebno usredotočiti na zaštitu vanjskih granica jer je upravo sigurnost temelj Europe bez unutarnjih granica. Istaknuo je kako je potrebna promjena paradigmi kada je riječ o politici migracija kako bi se zaštitilo europsko građanstvo. „Europa bez unutarnjih granica dugoročno može funkcionirati samo ako imamo jake vanjske granice“, kazao je Kurz. Govoreći o drugom prioritetu, Kurz je istaknuo kako su digitalizacija i automatizacija čimbenici koji mijenjaju naš svijet te da Europa to mora iskoristiti kako bi ostala u globalnom vrhu.

„Potrebno je učiniti sve kako velika internetska poduzeća ne bi dolazila samo iz SAD-a i Kine, već da takva poduzeća imamo i mi u Europi. Europa ima najbolje preduvjete za postizanje tog cilja s obzirom na postojeću infrastrukturu, raspoloživu kvalificiranu radnu snagu, funkcionalno unutarnje tržište te vladavinu prava“, istaknuo je Kurz.

Osvrnuvši se na treći prioritet, Kurz je kazao kako je Europa koja ide izvan vanjskih granica, Europa koja će dugoročno zajamčiti mir i stabilnost. „Želimo postići da osim sankcija promoviramo i ostvarujemo odnose koji će se temeljiti na dijalogu i suradnji. To uključuje nadogradnju prijateljskih odnosa s Rusijom i daljnje jačanje suradnje s Afrikom.“

U svom govoru kancelar Kurz istaknuo je važnost Jugoistočne Europe i Balkana te kazao kako će po njemu projekt Europske unije biti dovršen tek kad države Zapadnog Balkana postanu dio ujedinjene Europe. „Te države ne samo da su zaslužile europsku perspektivu, već su zaslužile i Europsku uniju te ih treba podržavati prema njihovom putu. U tom kontekstu drago mi je da je postignut dogovor između Makedonije i Grčke.“ „Predsjedavanje Europskom unijom preuzimamo u vrlo izazovnim vremenima i svjesni smo da to znači puno posla i puno napora, ali unatoč tome radujemo se našem predsjedavanju i nadamo se suradnji i podršci svih država članica u izgradnji mostova koji će biti u interesu svih naših građana i naše Europske unije“, zaključio je Kurz.

U raspravi su sudjelovali predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i predsjednici klubova zastupnika u Europskom parlamentu.


58

Predsjednik Juncker istaknuo je značaj programa austrijske vlade prilikom predsjedanja te je kazao kako je on proeuropski i usmjeren prema ciljevima Europske unije. „ Kada govorimo o zaštiti vanjskih granica potrebno je razmišljati nekoliko koraka unaprijed i dobro definirati instrumente koji će biti u mogućnosti odgovoriti novim izazovima. Kako bi pridonijela prioritetu austrijskog predsjedanja, Europska komisija će u rujnu 2018. donijeti prijedlog ubrzanja postupka postavljanja dodatnih službenika na vanjskim granicama, a taj bi broj trebao iznositi oko 10.000 do 2020. godine. Pored navedenog, trebamo rješavati i tehnička pitanja kao što je povećanje broja zrakoplova i brodova kojima ćemo štititi naše granice, a sve to čeka nas u narednom vremenu.“ Predsjednik kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber istaknuo je važnost Austrije i njenog doprinosa europskoj integraciji kroz povijest. „EPP snažno podupire austrijske prioritete i posebno mi je drago razmišljanje o izgradnji mostova između država članica u cilju rješavanja izazova koji su pred nama. Smatram kako u vanjskopolitičkim područjima treba ukinuti konsenzus i ići na odluku većine jer samo tako postajemo učinkoviti i omogućujemo djelovanje na globalnoj sceni“, kazao je Weber. Više informacija o austrijskom predsjedavanju dostupno je na: https://www.bmeia.gv.at/en/european-foreignpolicy/european-policy/eu-presidency-2018/

PLENARNA, 29.5.2018. Maletić: „Prijedlogom smanjenja kohezijskog fonda i fonda za ruralni razvoj uništavamo njihove ciljeve i pozitivne učinke“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u utorak 29. svibnja 2018. održana je rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima. Na raspravi su sudjelovali zamjenica ministrice za bugarsko predsjedanje Vijećem Monika Panayotova i Povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger. Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je na raspravi naglasivši kako su izlaskom Velike Britanije iz EU-a rezovi neophodni, ali ne tako da bi se potpuno uništio kohezijski i fond za ruralni razvoj. „Izlaskom Velike Britanije iz EU-a proračun mora biti manji i rezanja su neophodna. Problem je što u ovom prijedlogu proračuna s jedne strane određene politike režemo, a druge značajno jačamo. Ne možemo potpuno uništiti kohezijski fond, a posebno ne fond za ruralni razvoj u uvjetima potpunog propadanja sela. Smanjenja od 45 % i 25 % nikako nisu prihvatljiva i mi time uništavamo ciljeve i pozitivne učinke ovih fondova.“, istaknula je

zastupnica Maletić. Na kraju izlaganja zastupnica je kazala da povećavanje sredstava za programe na koje se prijavljuju sve države, uključujući i najrazvijenije, dovodi do toga da veći dio sredstava ide u razvijenije jer one imaju bolje projekte. „Jačaju se i povećavaju programi za koje se natječu sve države, one najrazvijenije kao i one najmanje razvijene, i naravno da veći dio sredstava ide u najrazvijenije jer imaju bolje i konkurentnije projekte. Što je nama zapravo cilj? Je li nam cilj povećati razlike, i umjesto zajedništva i jačanja jedinstva jačati podjele i razlike? To nikako ne smiju biti poruke proračuna. Znam da ga je u ovim uvjetima bilo teško sastaviti, ali poruke moraju biti drugačije.“, zaključila je zastupnica Maletić.

Ostale članke na temu novog VFO-a možete pročitati na sljedećim poveznicama: http://www.ivana-maletic.com/novosteu/maleticpozicija-europskog-parlamenta-da-nema-smanjenjaproracuna-kohezijsku-poljoprivrednu-politiku/ http://www.ivana-maletic.com/maletic-sredstvakohezijske-politike-moramo-usmjeriti-otvaranjeradnih-mjesta-koja-ce-zadrzavati-ljude-to-demografskapolitika/ http://www.ivana-maletic.com/novosteu/maleticeu-proracun-moramo-sto-usvojiti-a-kohezijskapoljoprivredna-politika-trebaju-ostati-najvaznije/

PLENARNA, 2.5.2018. Maletić: Pozicija Europskog parlamenta je da neće biti smanjenja proračuna za kohezijsku i poljoprivrednu politiku

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu 2. svibnja 2018. održana je rasprava o prijedlogu Europske komisije o budućem višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. Na raspravi su sudjelovali predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker i Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger.

U prijedlogu Komisije navedeno je sve što se tijekom ranijih razgovora o proračunu EU-u i najavljivalo, a o čemu je zastupnica Maletić detaljno pisala u članku objavljenom u Informativnom mjesečniku iz veljače ove godine (dostupno na poveznici: Http://Www.Ivana-Maletic.Com/ Novosteu/Maletic-Eu-Proracun-Moramo-Sto-UsvojitiA-Kohezijska-Poljoprivredna-Politika-Trebaju-OstatiNajvaznije/). Predsjednik Europske komisije naglasio je kako se izlaskom Velike Britanije iz EU-a uplate u proračun smanjuju, međutim, zbog brojnih izazova s kojima se suočava Unija u svijetu koji se brzo mijenja, njeinz odgovor mora biti veći proračun.


Visina proračuna direktno je vezana uz razinu ambicija EUada odgovori na izazove. „Želimo fleksibilan, inovativan i moderan proračun, a svaki potrošeni euro u ovom proračunu dovest će do stvaranja dodane vrijednosti. Novi proračun je inovativan u strukturi, prioriteti su jednostavniji, razumljiviji i vidljiviji, postiže se sinergija. Uvode se novi instrumenti: za jačanje Europske monetarne unije i otpornosti u slučaju ekonomskih šokova, kako bi se osigurale plaće i poslovi; za ekonomsku i socijalnu konvergenciju, što je bio cilj Europskog fonda za strateška ulaganja, te se sredstva za investicije nastavljaju izdvajati i u novom proračunu, a 25 milijardi eura u proračunu osigurava se za Program za podršku reformama.“, rekao je tijekom izlaganja predsjednik Juncker. Prema prijedlogu Komisije, uplate država članica na temelju bruto nacionalnog proizvoda (BNP) povećavaju se na 1,114 %, a novi proračun iznosit će 1,279 bilijuna eura. Uvode se i novi vlastiti prihodi od emisija CO2, plastičnog otpada koji se ne može reciklirati, oporezivanja digitalnih aktivnosti, o čemu se još raspravlja, a iz kojih se planira osigurati 10 % predloženog proračuna.

Predsjednik Juncker osvrnuo se i na važnost brzog postizanja dogovora oko budućeg proračuna i donošenja provedbene regulative istaknuvši: „Kontinuitet financiranja treba biti osiguran od prvog dana jer naša budućnost ne može čekati.“ Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger naglasio je kako je prilikom donošenja novog višegodišnjeg okvira uzeto u obzir smanjenje uplata izlaskom Velike Britanije iz Europske unije kao i potreba za osiguranjem dodatnih sredstava za nove prioritete poput obrambene politike, migracija i upravljanja vanjskom granicom, borbe protiv terorizma, jačanja jedinstvenog tržišta, pomoći u zapošljavanju i boljem obrazovanju mladih, inovacija, digitalizacije i slično. Prema prijedlogu Komisije, sredstva koja nedostaju zbog Brexita i novih prioriteta nadoknađuju se na temelju ušteda u proračunu na postojećim prioritetima, a dio na temelju novih uplata.

Povećat će se izdvajanja za istraživanje i razvoj, dakle, program Obzor 2020 odnosno novi FP9, a za Erasmus + Komisija predlaže udvostručivanje iznosa te obuhvaćanje troškova karte InterRail – besplatne jednogodišnje karte vlakom unutar EU-a za svakog državljanina članice EU-a kad napuni 18 godina. Sredstva se žele povećati i za obranu, posebno obrambenu industriju, zaštitu vanjske granice, migracije, sigurnost i borbu protiv terorizma, te, uz istraživanje i razvoj, obrazovanje mladih, osobito za digitalizaciju, a dobro prema prijedlogu Komisije prolazi i transport te energetika i zaštita okoliša za koju se sredstva povećavaju za 50 %.

Komisija čitavo vrijeme najavljuje smanjenje kohezijske politike i dosad je bilo riječi o smanjenju od 10 %. Ipak, povjerenik Oettinger danas je predstavio prijedlog smanjenja od 7 %. U raspravi je izvjestitelj EPP-a za proračun EU-a Jan Olbryht naglasio kako je pozicija stranke u Parlamentu da smanjenja Kohezijske politike nema, što je zastupnica Maletić u potpunosti poticala i podržavala i u ranijim raspravama. Ono što je za RH važno je da će, čak i u slučaju smanjenja kohezijske politike, hrvatska omotnica najvjerojatnije ostati ista jer će smanjenje biti proporcionalno razini razvijenosti, a ne linearno za sve države članice.

Komisija je predložila i smanjenje poljoprivredne politike od 5 % za drugi stup, odnosno ruralni razvoj, a smanjenje prvog stupa – direktnih plaćanja za 4 %. Pozicija Parlamenta je i u ovom slučaju ista – nema smanjenja.

Zastupnica Maletić istaknula je kako je proračun EU-a malen da bi se financirale sve potrebe i odgovorilo na sve izazove. Neophodno je povezivanje s državama članicama i sinergija s nacionalnim proračunima, pa je Maletić pozvala na usmjeravanje sredstava kohezijskoj i poljoprivrednoj politici: „Proračunom EU-a moramo podupirati politike koje jačaju solidarnost, jedinstvo, jedinstveno tržište i gospodarski rast te smanjuju razlike među državama članicama, a to su upravo kohezijska i poljoprivredna politika. Upravo zbog učinaka i rezultata, ove politike ne bismo smjeli smanjivati.“ Podsjećamo da se u izvješću Europskog parlamenta i stajalištu Europske pučke stranke o budućem višegodišnjem proračunu i budućnosti kohezijske i poljoprivredne politike traži zadržavanje sredstava na istoj razini kao u tekućem razdoblju 2014. – 2020. Nakon ove prezentacije pozicije Europske komisije o budućem višegodišnjem proračunu EU-a, rasprava će se nastaviti na Vijeću, među državama članicama, a u Parlamentu će odmah biti napisano i službeno stajalište o ovom prijedlogu. Rasprava će se nastaviti, ali važno je da bude konstruktivna i brza kako bi se što prije moglo nastaviti s pripremama provedbenih propisa i provedbom novog proračuna koja se ne smije odgađati u 2022.

PLENARNA, 18.4.2018. Maletić: Lako je biti uspješan kada se dogovaraju cijene ili ne plaćaju obveze koje ostali poduzetnici plaćaju U srijedu 18. travnja 2018. na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu održana je rasprava o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja u 2016. na kojoj je sudjelovala povjerenica Margrethe Vestager.

59


60

Zastupnica Maletić u raspravi je istaknula kako su zaštita tržišnog natjecanja i jačanje jedinstvenog tržišta ključni za razvoj malih i srednjih poduzetnika, stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast na zdravim temeljima. To su i zaštitni mehanizmi osiguranja kvalitetnih proizvoda i usluga po najpovoljnijim cijenama za građane EU-a.

Kao primjer dobrog rada Uprave za zaštitu tržišnog natjecanja, zastupnica je navela prekid i kažnjavanje nepoštene prakse u slučaju Applea: „Kada globalna kompanija poput Applea plaća manje od 1 % poreza na dobit ostvarenu u Europi. teško je govoriti o fer tržišnoj utakmici i naravno da se ugrožava poslovanje Ericssona, Nokije i drugih europskih kompanija, a time i radna mjesta. Biti uspješan, a ne plaćati ili izbjegavati plaćanje obveza koje konkurenti plaćaju nije velika mudrost, a takve prakse uništavaju kvalitetne kompanije, inovatore i, općenito, onemogućuju razvoj poduzetništva.“ U nastavku, zastupnica Maletić, konstatirala je kako je izuzetno važan učinkovit rad Uprave za zaštitu tržišnog natjecanja kao i nacionalnih tijela koja treba ojačati kadrovski i financijski.

Posebno je istaknula važnost odnosa nacionalnih tijela i Uprave Europske komisije te upozorila na ne baš tako dobre odnose kada se mišljenja razlikuju: „Ako dođe do različitih stajališta u nekom slučaju, smatram da bi Vaša uprava, Povjerenice, trebala više uvažavati nacionalna tijela. Imate isti cilj i nije dobro ostaviti dojam da se razvoj u državi članici namjerno zabranjuje. Mislim da biste se trebali više postavljati kao partner kojem je u cilju objasniti, a ne samo nadmoćno donijeti odluku i upućivati na Sud. To isto nije fer i nije dobra praksa.“ Zastupnica Maletić pozvala je i na donošenje jednostavnih i stabilnih poreznih pravila, prilagodbu novim oblicima poslovanja – osobito digitalnom poslovanju i e-trgovini, te na jasna pravila državnih potpora koja se moraju primjenjivati na isti način bez obzira na izvor financiranja (ovdje je posebno imala u vidu razlike između pravila u programu Obzor 2020 i ESI fondovima) jer su to temelji osiguranja poštenog tržišnog natjecanja.

Povjerenica Vestager osvrnula se na aktivnosti koje Komisija čini kako bi suzbila praksu nepoštenog tržišnog natjecanja. „Odlučili smo da poduzeće Amazon mora vratiti oko 250 milijuna eura neplaćenog poreza u Luxemburgu te smo pokrenuli porezne istrage u postupanju protiv poduzeća IKEA zbog poreznih olakšica koje su dobili u Nizozemskoj”, navela je Povjerenica. Nadalje, povjerenica Vestager spomenula je i rad i prioritete Komisije na državnim potporama. „Pravila o državnim potporama ne odnose se samo na poreze, obuhvaćaju i načine financiranja istraživanja, borbe protiv klimatskih promjena, malih

i srednjih poduzetnika, socijalne infrastrukture. Treba ulagati u inovativna poduzeća i dati im priliku da se tržišno natječu. Važno je pravila o državnim potporama pojednostaviti i konzistentno primjenjivati u cijeloj EU kako bi se osigurale jednake mogućnosti. ”, zaključila je Povjerenica.

PLENARNA, 17.4.2018. Maletić: Stabilnost i sigurnost država u susjedstvu važna je za stabilnost i sigurnost u EU-u Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u utorak 17. travnja 2018. održana je rasprava o provedbi instrumenata EU-a za vanjsko djelovanje: preispitivanje na sredini razdoblja 2017. i struktura za razdoblje nakon 2020. na kojoj je sudjelovao i povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica.

Tijekom sedmogodišnjeg razdoblja, između 2014. i 2020., Europska unija namijenila je 51,8 milijardi eura za vanjsko djelovanje u državama izvan EU-a. Velik dio tih sredstava, 32 milijarde eura, isplaćuje se preko takozvanih vanjskih financijskih instrumenata („instrumenti”), koji obuhvaćaju devet raznih tematskih i geografskih instrumenata i Zajedničku provedbenu uredbu. Među njima je i instrument pretpristupne pomoći IPA kojim se koriste države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u.

Zastupnica Maletić je kao izvjestiteljica u sjeni sudjelovala u pisanju mišljenja Odbora za proračun na ovo izvješće te je u raspravi istaknula važnost instrumenata za vanjsko djelovanje. „Ovo izvješće pokazuje da postižemo rezultate promjenama u javnom sektoru, obrazovanju, poštivanju ljudskih prava, uspostavi pravne države, učinkovitog i neovisnog pravosuđa, borbom protiv korupcije, a sve su to preduvjeti društava koja se grade na povjerenju i u kojima je moguće osigurati mir i sigurnost te gospodarski rast i razvoj. Upravo to želimo postići našim utjecajem i djelovanjem izvan EU-a“, kazala je zastupnica. Zastupnica je naglasila potrebu za pojednostavljivanjem instrumenata za vanjsko djelovanje i njegovim prilagođavanjem politici, misijama i ciljevima. „Sustav instrumenata EU-a za vanjsko djelovanje moramo pojednostaviti i jasnije povezati s očekivanim ciljevima te uspostaviti kvalitetnije praćenje postizanja rezultata. Isto tako, postizanje rezultata mora biti iznad zadanog plana, a za to je ključna fleksibilnost u korištenju. Teško je predvidjeti sve izazove koje budućnost donosi, to se upravo u ovom razdoblju pokazalo više nego točnim. EU mora moći pravovremeno reagirati i pomoći u kriznim situacija što je bez fleksibilnosti nemoguće.“, zaključila je zastupnica Maletić.


Povjerenik Mimica osvrnuo se na instrumente za susjedstvo EU-a, koji su ključni za postizanje reformi. „Instrument za pristupanje jedinstven je u smislu toga da priprema države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u. Sljedeća generacija IPA-e mora biti jasno strukturirana uzimajući u obzir strategiju proširenja za Zapadni Balkan.“, istaknuo je povjerenik Mimica. Također, povjerenik Mimica ukazao je na instrument EU-a za demokraciju i ljudska prava te iznio prioritete na koje se Komisija želi usmjeriti u sljedeće tri godine. „Svjedočili smo pritisku na zaštitnike ljudskih prava i zatvaranju prostora za civilno društvo u mnogim zemljama. Namjeravamo pojačati potporu institucijama koje štite ljudska prava. Tijekom sljedeće tri godine želimo se usredotočiti na prioritete kao što su gospodarski rast i razvoj, klimatske promjene, zdravstvo, sigurnost i digitalnu te kibernetsku sigurnost. Naš je cilj usmjeriti znatan dio neraspoređenih sredstava na nove izazove i okolnosti koje se brzo mijenjaju bez preuzimanja sredstva iz drugih politika“, istaknuo je povjerenik Mimica.

Povjerenik Mimica u svom je govoru, također, naglasio da financiranje vanjskog djelovanja mora biti usklađeno s političkim prioritetima same Unije i naveo: „Prečesto smo morali prilagođavati politike instrumentima te je došlo vrijeme da instrumente prilagodimo našim prioritetima. Upravo zato smo predložili da politike za razvoj i ulaganje obuhvatimo u jedan široki instrument koji bi obuhvatio i susjedstvo, i razvoj, i međunarodnu suradnju. Taj širi instrument ne bi značio jednu jedinstvenu politiku, ne bi značio manje financija za određene regije i za određene teme. Postojat će jasno financiranje namijenjeno svakom političkom području kako bi se odrazili naši politički prioriteti, prioriteti naših građana, a ne samih instrumenata.“, objasnio je povjerenik Mimica.

PLENARNA, 16.4.2018. Maletić: Fondovi EU-a moraju odgovarati potrebama korisnika, a korištenje biti pojednostavljeno

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u ponedjeljak 16. travnja održana je rasprava o Izvješću o jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji (Sedmo izvješće Europske komisije) na kojoj je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku i urbani razvoj Corina Cretu.

Europska komisija u skladu s Ugovorom o funkcioniranju EU-a svake tri godine mora predstaviti izvješće o postignutom napretku u ostvarivanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u EU-u. U Izvješću se predstavljaju rezultati kohezijske politike u područjima rasta, zapošljavanja, prometa, energije, okoliša te

obrazovanja i osposobljavanja. Analize i pokazatelji iz Izvješća rabe se za donošenje prijedloga o budućnosti kohezijske politike.

Zastupnica Maletić na raspravi je istaknula potrebu za snažnom i značajno zastupljenom kohezijskom politikom u novom proračunu EU-a: „Izvješće jasno pokazuje da kohezijska politika daje rezultate u praksi te da zaista dovodi do smanjenja razlika u razvijenosti među regijama EU-a i to je važna poruka za donošenje budućeg proračunskog okvira u kojem i dalje želimo snažnu i jako zastupljenu kohezijsku politiku. Iz ovog Izvješća jasno je da je za uspješnost provedbe jako važno pojednostaviti procedure, da je jako važno imati dobro pripremljene projekte i na vrijeme donijeti provedbenu regulativu. Zato pozdravljam napore Europske komisije da o provedbenoj regulativi počnemo raspravljati već u lipnju ove godine jer je to ključno za države članice kako bi se na vrijeme pripremile za sljedeću perspektivu i kako bi zaista nakon 2020. što prije imali provedbu projekata u praksi i vidljive rezultate kohezijske politike u svakodnevnom životu naših ljudi.“, kazala je zastupnica. Povjerenica Cretu istaknula je kako je iz Izvješća vidljivo da su regionalne raznolikosti značajne i da je potrebna solidarnost i jednakost u rješavanju tih problema. „Postoje takozvani džepovi siromaštva u svim regijama kao i u urbanim područjima gdje je prosječni standard visok, ali imamo situaciju da se tu nalaze vrlo siromašne zajednice. Kad govorimo o regijama sa srednjim dohodcima, te regije još uvijek nemaju kapacitete da bi u potpunosti iskoristile prednosti procesa integracije u EU-u.“, istaknula je povjerenica.

Sedmo izvješće o kohezijskoj politici usmjereno je na učinkovitost i realizaciju ciljeva postavljenih na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. U Izvješću se navode zabrinjavajući podaci u pogledu stope nezaposlenosti, posebice mladih koja je u prosincu 2017. iznosila 16.1 %, kao i podaci o konkurentnosti, siromaštvu i socijalnoj uključenosti. Zastupnica Maletić kao izvjestiteljica u sjeni za mišljenje u Odboru za proračun na ovo Izvješće svojim je amandmanima naglasila potrebu za jačanjem teritorijalne dimenzije kohezijske politike kako bi se zajamčio prilagođen pristup kojim bi se bolje odgovorilo na izazove u različitim područjima, bila ona gradska, ruralna, otočna, planinska ili granična, te kako bi se kohezijska politika što više približila potrebama stanovnika odnosno krajnjih korisnika koji su ključni za korištenje fondovima EU-a i postizanje rezultata. Kao prioritetna područja djelovanja u budućoj kohezijskoj politici zastupnica Maletić amandmanima je naglasila zapošljavanje, borbu protiv siromaštva, potporu inovacijama i MSP-ovima, borbu

61


62

protiv klimatskih promjena i kružno gospodarstvo. Usto, zastupnica je istaknula potencijal za daljnja ulaganja u kulturu, baštinu, mlade, i sport kako bi se povećala socijalna kohezija: „Ključna uloga kohezijske politike je u ostvarivanju ekonomske i socijalne konvergencije u Uniji, umanjivanju razlika, zaštiti ulaganja i jačanju otpornosti na učinke globalizacije. Ulaganja u nove tehnologije, modernizaciju, nove vještine i znanja, inovacije i razvoj koje će pomoći manje razvijenim regijama da zauzmu više mjesto u vrijednosnom lancu trebalo bi snažno poduprijeti kohezijskom politikom i uskladiti u cijelom proračunu EU-a i dovesti u sinergiju s nacionalnim proračunima“, navela je zastupnica u amandmanima.

Amandmanima je zastupnica, također, naglasila potrebu za brzim pregovorima i sporazumom o novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje nakon 2020. i da se nove uredbe o europskim strukturnim i investicijskim fondovima donesu što prije: „Kasno zaključenje pregovora o VFO-u za razdoblje od 2014. do 2020. uzrokovalo je kašnjenja u donošenju operativnih programa i imenovanju upravljačkih tijela koja su dovela do iznimno niske stope apsorpcije sredstava kohezijske politike u aktualnom programskom razdoblju.“, navela je zastupnica s ciljem ubrzanja svih priprema za novo razdoblje. Isto tako, zastupnica je amandmanima ukazala na razliku između procijenjenih i stvarnih plaćanja iz proračuna EU-a za kohezijsku politiku koja je ogromna: „Potrebno je utvrđivanje metodologije za bolje planiranje izvršenja proračuna EU-a u uskoj suradnji s državama članicama. Smatram da bi uspostavljanje sustava e-kohezije u koji bi države članice unosile podatke o pripremljenim projektima, planu javne nabave te realizaciji ugovaranja kao i podatke o fakturiranim i plaćenim troškovima znatno poboljšalo upravljanje i praćenje provedbe kohezijske politike u državama članicama na razini EU-a te bi omogućilo preciznije procjene plaćanja iz proračuna EU-a.“, istaknula je zastupnica.

PLENARNA, 16.4.2018. Maletić pozvala Europsku komisiju na uvjetovanje korištenja sredstavima EU-a u BiH rješavanjem problema prekograničnog zagađenja iz bosanskobrodske rafinerije

Zastupnica Maletić održala je 16. travnja 2018. na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu govor na temu sprječavanja zagađenja zraka u Slavonskom Brodu koje nastaje zbog rafinerije u Bosanskom Brodu. U govoru je istaknula kako su prekogranična zagađenja veliki problem na koji moraju moći utjecati europske institucije: „Nedopustivo je da stanovnici Slavonskog Broda već deset godina trpe posljedice zagađivanja zraka iz rafinerije u susjednoj

državi, u Bosanskom Brodu. Na razini EU-a razvili smo financijske instrumente čije korištenje ovisi o volji država i poduzetnika da prijave projekte. Međutim, kada je u pitanju prekogranično ugrožavanje zdravlja ljudi onda odluka ne bi smjela biti samo na državi i poduzetniku. Institucije EU-a moraju imati veću ulogu utjecanja i mogućnost uvjetovanja sredstava EU-a rješavanjem prekograničnog izvora zagađenja“. Zastupnica Maletić smatra da dostupna sredstva EU-a u Bosni i Hercegovini, Europska komisija mora moći usmjeriti na rješavanje modernizacije bosanskobrodske rafinerije.

„Stanovnici Slavonskog Broda imaju prvo na čist zrak i mi smo dužni projektima EU-a osigurati najviše standarde ekološke proizvodnje u Bosanskom Brodu, uz garanciju da će se onečišćenje prekinuti“, zaključila je zastupnica pozvavši Europsku komisiju da se uključi u rješavanje ovog pitanja. Dodatno, zastupnica je Europskoj komisiji poslala pitanje sljedećeg sadržaja:

Prekogranična zagađenja veliki su problem na koji institucije EU-a moraju moći utjecati, barem uvjetovanjem da se dostupni izvori financiranja iz EU-a usmjere prioritetno na rješavanje izvora prekograničnog zagađenja. Stanovnici Slavonskog Broda već deset godina trpe posljedice zagađivanja zraka iz rafinerije u susjednoj Bosni i Hercegovini, u Bosanskom Brodu.

U tijeku je projekt plinofikacije rafinerije nafte Brod kroz kojim će se opskrba Rafinerije plinom riješiti njezinim izravnim priključenjem na plinski transportni sustav Hrvatske, a sve s ciljem smanjenja onečišćenja. Procjene stručnjaka o učincima plinofikacije različite su i velika je vjerojatnost da će se prekogranično onečišćavanje nastaviti, ali u smanjenom obujmu.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu više puta postavljali su pitanje Europskoj komisiji tražeći rješenje za ovaj problem prekograničnog zagađenja. Pozdravljam aktivnosti koje je Komisija pokrenula pozivajući se na Ugovor o energetskoj zajednici o čemu ste nas izvijestili, međutim, s obzirom na to da su BiH dostupna sredstva IPA-e te financijski instrumenti EIB-a, EBRD-a kao i mogućnost dobivanja garancija iz EFSU-a smatram da bi Europska komisija trebala inzistirati na usmjeravanju tehničke pomoći i dostupnih sredstva u osmišljavanje, pripremu i provedbu projekta kojim će se potpuno riješiti problem prekograničnog onečišćenja. Hoćete li i što konkretno poduzeti u rješavanju ovog problema uvjetujući korištenje EU sredstava?


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


64

ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Im srpanj 2018  
Im srpanj 2018