Page 1

ISSN 1849-0735

broj 7/ srpanj / 2017.


ISSN 1849-0735

broj 7/ srpanj / 2017.

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Fotografija: Utvrda sveti Nikola Izvor: www.sibenik.in, Foto iz zraka

Sadržaj 4

dr. sc. Davor Galinec Rasprave o budućnosti EU: proces produbljenja ekonomske i monetarne unije

10

mr. sc. Ivana Maletić Budućnost financija EU

15

mr. sc. Ivana Maletić Stanje nenaplativih zajmova u bankovnom sektoru - rizik za ukupno gospodarstvo i financijski sustav EU-a

17

Danijela Stepić, univ.oec.spec. Daljnji pravci razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru RH

21

Andrea Vodanović, struč.spec.rel.int. WiFi4EU – prilika za uvođenje besplatnog interneta u Hrvatskoj

24

Ivana Petričko, mag.oec. Europski put k izvrsnoj znanosti - Marie Skłodowska Curie akcije

33

Aktivnosti ureda

37

Vijesti iz Europskog parlamenta

41

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Ivana Petričko Kristina Kosor Maja Butorac Alen Halilović Nikolina Hojsak Benjamin Kardum

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ Tijekom ljeta, od sredine srpnja do pred kraj kolovoza Europski parlament ne zasjeda, ali nastavlja se rad na izvješćima i mišljenjima o kojima se u zadnjem tjednu kolovoza i prvom rujna raspravlja na odborima te priprema glasovanje na plenarnom zasjedanju. Za nas je posebno važno Izvješće o mjerama ekonomske politike za eurozonu kojim se pokušava osmisliti niz aktivnosti usmjerenih samo prema eurozoni što smatram izrazito lošim pristupom i rješenjem koje nikako dugoročno ne pridonosi rastu Europske unije u cjelini i svake od država članica posebno. Podjele i produbljivanje razlika među državama članicama udaljavaju nas od sinergijskih učinaka koji se postižu zajedničkim, koordiniranim i harmoniziranim djelovanjem kroz cijelu EU. Zalažem se za jaku kohezijsku politiku i nastavak rada na zajedništvu i solidarnosti uz poštivanje posebnosti i različitosti među državama članicama jer su to temelji opstanka Europske unije. Zato sam kroz amandmane na mišljenja na Izvješće istaknula da nema posebnih mjera ekonomske politike za eurozonu jer se mjere moraju jedinstveno osmišljavati za sve države članice uz prilagodbu specifičnim uvjetima i stanju svake države članice. Nema jedinstvenog rješenja za sve niti podjele Europe na teritorijalnim ili bilo kakvim drugim osnovama poput država u i izvan eurozone. Želimo jednak položaj i tretman svih jer nema jake Europske unije bez jake eurozone, ali nema niti jake eurozone bez jakih svih država članica, osobito onih izvan eurozone, poput naše Hrvatske.

Upravo navedeno bi trebalo biti temelj svih rasprava o budućnosti EU, od rasprave o ekonomskoj i monetarnoj uniji, preko budućnosti financiranja do buduće socijalne politike, svladavanja globalizacije i izgradnje nove europske obrambene politike. Svi smo pozvani uključiti se i dati svoj doprinos raspravama o sadržaju Bijele knjige – dokumenta o budućnosti razvoja EU i uz nju pet posebnih dokumenata koje je Europska komisija tijekom zadnjih par mjeseci ove godine predstavljala. Važno je jasno argumentirati i komunicirati stav jer će se kretanja Europske unije u budućnosti odraziti na nas i svakodnevni život svih naših građana. Upravo zato u ovom broju detaljnije pišemo o dva dokumenta – prijedlozima razvoja ekonomske i monetarne unije i prijedlozima

o budućnosti EU proračuna, a u sljedećem broju ćemo predstaviti i preostala tri dokumenta – o socijalnoj politici te izazovima globalizacije i novoj obrambenoj politici.

Tema koja je od posebnog interesa za Hrvatsku je europska energetska politika i naše strateško pozicioniranje prema državama jugoistočne Europe. Upravo zato smo organizirali u Briselu predstavljanje trenutnog stanja i budućih perspektiva provedbe projekta LNG terminala na Krku. Europska komisija daje punu potporu projektu i to ne samo riječima već i kroz konkretno financiranje te uz sredstva izdvojena za pripremu dokumentacije osigurava dodatnih 110 milijuna eura za realizaciju projekta – kupnju broda i spojeve na plinovod, o čemu više možete pročitati u aktivnostima ureda. Ljeto je i požari su česti ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim državama posebno u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Grčkoj. Štete su često jako visoke, a Europski fond solidarnosti premalen je za sve. Europski fondovi su se mogli koristiti za sustave prevencije i upravljanja prirodnim katastrofama, ali ne i za saniranje štete pa je ove godine izmijenjena Uredba te je državama članicama omogućeno uvođenje novog prioriteta iz kojeg se mogu financirati štete od požara, poplava, suša, potresa i drugih katastrofa. Ova izmjena stupila je na snagu 24. srpnja 2017., a primjenjuje se od 1. siječnja 2014. te se sredstva mogu povući i retroaktivno za štete od prirodnih katastrofa nastale od početka 2014. O ovoj za nas važnoj novosti također možete pročitati više u aktivnostima ureda u zadnjem dijelu časopisa.

U nadi da ćete se tijekom ljeta uspjeti odmoriti i da će nas prirodne nepogode početi zaobilaziti, želim vam ugodno čitanje našeg ljetnog izdanja i pozivam vas da nam se javite s pitanjima, sugestijama, idejama.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338 4

dr. sc. Davor Galinec*

Rasprave o budućnosti EU: proces produbljenja ekonomske i monetarne unije Uvod

Uoči svečanog obilježavanja šezdesete godišnjice Rimskih ugovora na čijim je temeljima nastala današnja Europska unija, Europska komisija je 1. ožujka predstavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe1, u kojoj su predstavljeni mogući smjerovi u kojima će se razvijati Europa do 2025.

Bijela knjiga je ponudila širokoj javnosti pet scenarija za razvoj Unije (“Ne odustajemo”, “Samo jedinstveno tržište”, “Oni koji žele više, čine više”, “Činiti manje, ali učinkovitije” i “Zajedno činimo mnogo više”), a nakon provedenih javnih rasprava europski će građani odabrati koji je scenarij za njih najprihvatljiviji. Temeljem zaključaka i rezultata provedenih javnih rasprava i prijedloga građana EU-a, predsjednik Komisije Juncker će u svom Govoru o stanju Europske unije (koji bi se trebao održati 13. rujna) iznijeti dodatno razrađene scenarije, a na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2017. bit će doneseni i prvi zaključci.

Smjer u kojem će EU ići u konačnici i konkretni planovi realizacije trebali bi biti predstavljeni europskoj javnosti do izbora za Europski parlament u lipnju 2019. Kao konkretnu podlogu za javne diskusije Komisija je javno objavila pet Dokumenata za razmatranje (tzv. “reflection paper”) o pitanjima koja su od ključnog značaja za Europu, na svim službenim jezicima EU-a: Dokument za razmatranje socijalne dimenzije Europe2 (26. travnja), Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije3(10. svibnja), Dokument za razmatranje o produbljivanju ekonomske i monetarne unije4 (31. svibnja), Dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane5 (7. lipnja) te Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a6 (28. lipnja). Prema navodima Komisijinog priopćenja za tisak od 17. srpnja7, u protekla četiri mjeseca (tj. od predstavljanja Bijele knjige o budućnosti Europe) organizirano je 1.750 tematskih događanja koja je organizirala ili podržala

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/bijela_knjiga_o_buducnosti_europe_hr.pdf 2 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-social-dimension-europe_hr.pdf 3 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-globalisation_hr.pdf 4 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-emu_hr.pdf 5 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-defence_hr.pdf 6 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-eu-finances_hr.pdf 7 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-2029_hr.htm


Komisija na kojima je sudjelovalo 270.000 zainteresiranih građana koji bi trebali dati svoj doprinos izboru budućeg smjera EU-a do 2025., a još veći broj građana sudjelovao je u raspravi putem interneta (102 dijaloga u kojima je sudjelovalo 18.740 građana, uključujući dijaloge putem Facebooka koje je pratilo 101.600 posjetitelja te 106.000 tematskih “tweetova” kreiranih na 43.600 različitih Tweeter korisničkih računa). Budući da je javna rasprava o budućnosti Europe i dalje otvorena, i Vi možete u njoj sudjelovati putem društvenih mreža ili unošenjem svojih komentara (do 2.000 riječi, na engleskom, hrvatskom ili bilo kojem drugom službenom jeziku EU-a) u elektronski obrazac koji se nalazi na: https://ec.europa.eu/ commission/feedback-future-europe_hr . U nastavku teksta slijedi osvrt na Dokument za razmatranje o produbljivanju ekonomske i monetarne unije.

Dokument za razmatranje o produbljivanju ekonomske i monetarne unije (Europska komisija 31.05.2017.)

Dovršetak procesa stvaranja Europske monetarne unije vrlo je ambiciozan prioritet Junckerove Komisije, koji podrazumijeva i dovršetak (odnosno uspostavu na višoj razini od sadašnje) ekonomske, financijske, fiskalne i političke unije do 2025. Prema Izvješću Petorice predsjednika iz 2015., tijekom druge faze dovršetka EMU-a (koja traje od polovine 2017. do 2025.) utvrdile bi se konkretne dugoročnije mjere za dovršetak ekonomske i institucijske strukture EMU-a. Konkretno, u drugoj fazi dovršetka EMU-a postupak konvergencije postao bi u većoj mjeri obvezujući i temeljio bi se na skupu zajednički dogovorenih referentnih vrijednosti za konvergenciju, a koje bi mogle biti i pravne prirode. Znatan napredak prema ostvarenju tih standarda te njihovo stalno poštovanje kad se jednom ostvare bili bi temeljni uvjeti za sudjelovanje svih država članica europodručja u mehanizmu ublaživanja šokova za to područje. Po okončanju druge faze, čvrst i istinski EMU trebao bi biti stabilno i prosperitetno okružje za sve građane EU-a koji dijele jedinstvenu valutu. Nakon što je Komisija objavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe početkom ožujka, krajem svibnja objavila je i publikaciju pod nazivom “Dokument za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije” (Reflection paper on the deepening of the economic and monetary union)8. Dokument ima 40 stranica i preveden je na 23 službena jezika EU-a. Cilj dokumenta je poticanje rasprave o ekonomskoj i monetarnoj uniji i pridonošenje izgradnji zajedničke vizije njezinog budućeg oblika. U dokumentu su uzeti u obzir zaključci do sada provedenih rasprava u državama članicama i stajališta ostalih institucija EUa, utvrđuju se konkretne mjere koje se mogu poduzeti do izbora za Europski parlament 2019. i niz mogućnosti za razdoblje nakon toga, u kojem bi se trebala dovršiti struktura ekonomske i monetarne unije.

Pri tome treba naglasiti kako će nakon objave Dokumenta biti održane dodatne javne rasprave i da će Komisija uzeti u obzir i dostavljena mišljenja europskih građana o budućnosti ekonomske i monetarne unije u okviru opće rasprave o “Budućnosti Europe”. Na predstavljanju Dokumenta je Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio da je euro građanima Europe simbol jedinstva i jamstvo stabilnosti te da ga sada trebamo pretvoriti u instrument zajedničkog blagostanja. Pri tome je napomenuo da se opasni populizam, koji je posljedica gospodarskih i društvenih razlika u europodručju, može pobijediti jedino njihovim uklanjanjem te da je došlo vrijeme okončanja putovanja na kojeg smo krenuli u Maastrichtu i vrijeme ostvarenja istinske ekonomske i monetarne unije sa snažnim institucijama i demokratskom odgovornošću. U uvodnom dijelu Dokumenta navodi se da je euro po mnogim aspektima primjer uspjeha unatoč poteškoćama kojima je bio izložen tijekom krize europodručja. Euro je zajednička valuta za 338,6 milijuna građana u 19 država članica europodručja. Od deset država članica koje su pristupile EU-u 2004., sedam ih je već do sada uvelo euro. Prošlo je tek 25 godina otkad su Ugovorom iz Maastrichta postavljeni temelji za uvođenje jedinstvene valute i 15 godina od izdavanja prve kovanice eura. Euro je druga najraširenija valuta u svijetu, njegovim uvođenjem stabilizirane su cijene te je postao dijelom svakodnevnice većine građana Europe. Globalna financijska i gospodarska kriza koja je započela u SAD-u 2007. – 2008. dovela je do najgore recesije u šezdesetogodišnjoj povijesti Europske unije i posljednjih je godina europodručje prolazilo kroz teška vremena i izazove, tako da ova valuta nije uvijek smatrana uspješnom. Godine niskog ili nikakvog rasta ostavile su trajne tragove na europskom društvenom, gospodarskom i političkom ustroju. Države članice i institucije EU-a donijele su čvrste političke odluke usmjerene na očuvanje integriteta valute i izbjegavanje najgorih posljedica. Te reforme počinju donositi rezultate, no kako bi euro svim građanima donio veće koristi, potrebne su daljnje reforme upravljanja europodručjem.

Argumenti za dovršetak ekonomske i monetarne unije (EMU)

Mnoge zemlje još uvijek se bore s posljedicama krize – od visoke nezaposlenosti do visoke razine javnog ili privatnog duga. Iako je potpora jedinstvenoj valuti još uvijek snažna i trenutno se nalazi na najvišoj razini od 2004. (podupire ju 72% građana europodručja), postojeći mehanizmi EMU-a sve se više dovode u pitanje. Sadašnja „Monetarna sastavnica” EMU-a dobro je razvijena, što je vidljivo kroz ulogu Europske središnje banke (ESB). S druge strane, razvoj “Ekonomske sastavnice” zaostaje zbog njezine slabije integriranosti na razini EU-a i zbog toga je potrebno provoditi strukturne reforme kojima

8 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-emu_hr_0.pdf

5


6

bi se modernizirala nacionalna gospodarstva i povećala njihova otpornost na šokove. Smanjenjem zaostajanja “ekonomske sastavnice” mogla bi se bolje poduprijeti monetarna politika i nacionalne gospodarske politike. To upućuje na potrebu jačanja političke volje da se učvrsti dimenzija Ekonomske i monetarne unije (EMU) i stoga je potrebno povećati povjerenje na svim razinama: među državama članicama, između država članica i institucija EU i u široj javnosti. Glavni argumenti za dovršetak cjelokupnog procesa EMU-a su sljedeći:

1. Potreba za uklanjanjem postojećih gospodarskih i društvenih razlika – konvergencijski trendovi u prvim godinama postojanja jedinstvene valute pokazali su se varljivima. Prije krize, euro je bio simbol stalnog rasta blagostanja, realni dohodak po stanovniku u europodručju od 1999. do 2007. postojano je rastao. Za to su dijelom bili zaslužni povoljni kreditni uvjeti i veliki priljev kapitala u države članice s rastućim deficitima tekućeg računa. Međutim, taj priljev nije uvijek rezultirao održivim ulaganjima, čak je u nekim slučajevima došlo do stvaranja „balona” u sektoru nekretnina i građevinskom sektoru te je došlo do povećanja državne potrošnje i povećanja ranjivosti financijskog sektora. Došlo je i do gubitka konkurentnosti, a u nekoliko slučajeva situaciju su otežavale neučinkovitosti na tržištu rada i tržištu proizvoda. Ni financijska tržišta ni javna tijela nisu odmah u potpunosti prepoznala te slabosti, a EMU nije raspolagao razvijenim nadzornim okvirom za praćenje ili ispravljanje tih neravnoteža. Globalna kriza 2007./2008. označila je kraj trenda konvergencije i početak trenda divergencije, što se tek sad polagano ispravlja. To je nanijelo posebno veliku štetu onim dijelovima europodručja koji nisu bili dovoljno otporni kako bi se oduprli učincima gospodarskog šoka. Iako se ukupna nezaposlenost u europodručju smanjuje, stope nezaposlenosti u državama članicama i dalje se znatno razlikuju. U nekima (npr. Njemačkoj, Nizozemskoj, Estoniji i Austriji) stopa nezaposlenosti vrlo je niska, dok je u drugima (npr. u Španjolskoj ili Grčkoj) stopa nezaposlenosti (posebno mladih) još uvijek neprihvatljivo visoka, a visok je i udio strukturne nezaposlenosti. To je ostavilo dalekosežne posljedice na društvo, posebno u zemljama koje su se najviše morale prilagoditi tijekom krize. Niske razine javnih i privatnih ulaganja te niska produktivnost uvelike koče uspješnost europodručja u cjelini te dovode do rizika daljnje polarizacije nacionalnih situacija. U mnogim državama ulaganja se tek počinju oporavljati, ali i dalje zaostaju za dugoročnim trendovima. S obzirom na pozitivno djelovanje ulaganja na produktivnost i rast, kontinuirano niske razine ulaganja mogle bi nanijeti dugoročnu štetu u obliku trajnih jazova u potencijalu rasta;

2. Potreba za uklanjanjem preostalih izvora financijske ranjivosti - Kriza je uzrokovala djelomično poništenje pozitivnih učinaka financijske integracije ostvarene nakon uvođenja eura. U to je vrijeme tržište međubankovnog pozajmljivanja bilo vrlo likvidno i troškovi kreditiranja kućanstva i poduzeća u cijelom su europodručju počeli konvergirati prema povoljnijim uvjetima. U previranjima uzrokovanima krizom bankarski sustav postao je nestabilan. Naglo se smanjilo međubankovno pozajmljivanje, kao i kreditiranje u realnom gospodarstvu. Zbog postroženih uvjeta i pada obujma kreditiranja, smanjeno je kreditiranje malih i srednjih poduzeća, osobito u državama članicama koje je kriza najviše pogodila. Uvjeti financiranja poduzeća znatno su ovisili o tome unutar koje države članice posluju. Preveliko oslanjanje na banke kao izvor financiranja i relativan manjak drugih izvora financiranja, primjerice tržišta kapitala, pogoršalo je situaciju. Iako je danas situacija znatno bolja, rizici koji se odnose na bankarski sektor i razine nacionalnog državnog duga u europodručju i dalje su povezani. Zahvaljujući zakonodavstvu EU-a u području bankarstva čije je donošenje potaknula kriza, znatno su smanjeni rizici u financijskom sektoru. Velike banke u EU-u sada imaju znatno veći zaštitni sloj likvidnosti te udio njihova osnovnog kapitala u prosjeku iznosi 13,2 %, u usporedbi s 8,9 % 2010. Međutim, portfelji banaka europodručja i dalje sadržavaju znatne količine (državnih) obveznica njihovih „matičnih zemalja”, tako da postoji čvrsta korelacija između troškova refinanciranja banaka i troškova refinanciranja njihovih matičnih država i obratno. Iz toga proizlazi rizik da će pojavom problema u jednom od tih područja doći do destabilizacije javnih financija i bankarskog sektora. Visoke razine javnog i privatnog duga naslijeđene iz godina krize i velika količina tzv. „loših kredita” (krediti koji su u statusu neispunjavanja obveza ili za koje postoji velika vjerojatnost da ih dužnici neće moći otplatiti) u dijelovima bankarskog sektora i dalje su izvori ranjivosti. To negativno utječe na profitabilnost i održivost pogođenih institucija (banaka), zbog čega je narušena njihova sposobnost financiranja realnog gospodarstva. Trošak otpisa takvih kredita moraju podmiriti institucije koje ih drže (banke), njihovi dioničari ili državni proračun. Iako se trend financijske fragmentacije počeo preokretati, stupanj financijske integracije i dalje je znatno ispod razina zabilježenih prije krize. Zbog toga je smanjena sposobnost oslobađanja dodatnih financijskih sredstava za prijeko potrebna ulaganja te je ograničena sveukupna sposobnost apsorpcije šokova čim se oni pojave; 3. Potreba za rješavanjem problema velikog (javnog i privatnog) duga i jačanjem zajedničkih sposobnosti stabilizacije - Kriza je uzrokovala naglo


povećanje razina javnog i privatnog duga koje su unatoč trenutačnoj stabilizaciji i dalje visoke. Razine državnog duga u europodručju povećale su se u prosjeku za 30 postotnih bodova u samo sedam godina (sa 64% na 94% u razdoblju 2007.–2014.). Čak su i države članice koje su prije krize imale relativno niske razine deficita i duga (npr. Španjolska i Irska) bile pod pritiskom zbog zabrinutosti oko proračunskih troškova povezanih s rješavanjem poteškoća u financijskom sektoru. To je pokazalo da tadašnja fiskalna pravila EU-a nisu dovoljna te da je potrebno pozornije pratiti kretanja privatnog duga. Isto tako, kriza je otkrila ograničenja kod pojedinačnih država članica pri apsorbiranju učinka velikih šokova. Tijekom krize, nacionalni su proračuni (a osobito sustavi socijalne skrbi) odigrali ulogu „automatskih stabilizatora” na način da su ublažili šokove. Međutim, u nekoliko država članica zbog ograničene raspoloživosti proračunskih rezervi i neizvjesnog pristupa tržištu za potrebe financiranja javnog duga to nije bilo dostatno kako bi se spriječila recesija. Time se uvelike objašnjava nemogućnost oporavka u razdoblju 2011.–2013. Iz tog razloga je izrađeno nekoliko novih instrumenata kako bi se tim državama članicama pružila financijska pomoć. Ti su se instrumenti na vrhuncu krize pokazali uspješnima, a sada bi se mogli dodatno ojačati ili dopuniti. Za apsorpciju visokih razina javnog duga (u slučaju umjerenog oporavka i niske inflacije) bit će potrebno još mnogo vremena. Visoke razine javnog duga uzrokuju niz problema, smanjuju kapacitet poduzimanja mjera u slučaju novog slabljenja gospodarske aktivnosti i potpore potrebnim javnim ulaganjima te dovode do financijske ranjivosti (osobito ako su troškovi refinanciranja banaka i njihovih matičnih država i dalje povezani). Nadalje, zbog različitih razina javnog duga razlikuju se stavovi o tome kako upravljati javnim financijama u europodručju. Zahvaljujući naporima uloženima proteklih godina zabilježen je očiti trend stabilizacije javnih financija, no nužno je ostvariti daljnji napredak na tom području. Fiskalna pravila EU-a u okviru Pakta o stabilnosti i rastu vremenom su ojačana, kako bi se veća pozornost posvetila razinama duga. Za napredak su potrebne snažne fiskalne politike na svima razinama vlasti te snažan i održiv gospodarski rast. Ključno je uzeti u obzir ono što je za konkretnu državu članicu razborito u gospodarskom i proračunskom smislu u određenoj fazi gospodarskog ciklusa, ali i situaciju u europodručju kao cjelini. Osobito je važno izbjegavati „procikličke” fiskalne politike, tj. umjetno poticati rast kada on nije potreban ili djelovati antirecesijski kada okolnosti zahtijevaju suprotno djelovanje. Uvedeni su stroži i sofisticiraniji propisi kojima se predviđa određena diskrecija kako bi se oni mogli prilagoditi svakoj pojedinačnoj situaciji. Komisija je proteklih godina primijenila tu diskreciju, a Vijeće ministara potvrdilo je njezine preporuke. Isto tako, Komisija se u većoj mjeri usmjerila na smjer fiskalne politike europodručja;

4. Potreba za povećanjem učinkovitosti i transparentnosti upravljanja EMU-om – Sadašnja struktura EMU-a utemeljena je na zajedničkim pravnim načelima, kojima su utvrđeni ciljevi i funkcioniranje, uloga različitih institucija i ravnoteža ovlasti među njima, a i između razine EU-a i nacionalnih razina. Njima je, također, utvrđena potrebna koordinacija ekonomskih politika, fiskalna pravila koja je potrebno poštovati, mehanizmi za sprječavanje i ispravljanje makroekonomskih neravnoteža te organizacija bankarske unije. Sadašnja struktura EMU-a postupno se osmišljavala proteklih 30 godina i premda je smjer bio jasan, od početka nije postojao jedinstven plan. Iskustvo stečeno proteklih 15 godina pokazalo je kako je često bio potreban nastanak krize za razvoj kolektivne svijesti i političke volje potrebne da se zajedničkim djelovanjem poboljša uspostava EMU-a. Time se uvelike objašnjava trenutačno stanje stvari, uključujući preostale slabosti. Cjelokupno se upravljanje poboljšalo, ali i dalje ne omogućuje funkcioniranje na najbolji mogući način, adekvatno reagiranje na promjenjive gospodarske okolnosti i ekonomske šokove te pridobivanje povjerenja određenih skupina stanovništva. Utvrđene su tri glavne slabosti sadašnjeg upravljanja EMU-om. Prvo, upravljanje EMU-om i dalje je u mnogočemu neuravnoteženo. Monetarna politika centralizirana je na razini europodručja, ali je pri tome povezana s decentraliziranim proračunskim i sektorskim politikama (koje su uglavnom odraz nacionalnih okolnosti i preferencija). Uz to, postoji dodatna neusklađenost instrumenata: s jedne strane, postoje stroga i nužna fiskalna pravila čije kršenje može dovesti do sankcija, a s druge strane prisutne su neobvezujuće gospodarske smjernice na razini EU-a u okviru postupka koordinacije ekonomskih politika, tzv. „europskog semestra”. Kao posljedica toga, države članice, poduzeća i građani ne mogu u potpunosti ostvariti koristi od EMU-a. Drugo, institucijska struktura EMU-a složeni je sustav koji zahtijeva veću razinu transparentnosti i odgovornosti. Postojeći način upravljanja koji uključuje višestruke razine, djelomično odražava nedostatak povjerenja među državama članicama i prema institucijama EU-a. Posljedica toga su višestruki i složeni sustavi „kontrole i ravnoteže ovlasti”. Ona, također, odražava činjenicu da su s vremenom ad hoc utvrđena mnoga nova pravila i osnovana brojna nova tijela, često kao odgovor na izvanredne situacije. To se najbolje može vidjeli u međudjelovanju Euroskupine, Europske komisije i Europskog stabilizacijskog mehanizma. Iako se svaka institucija i svako tijelo zalažu za veći legitimitet i veću odgovornost, u praksi to znači složeno donošenje odluka koje se kritizira zbog nedovoljne jasnoće i transparentnosti. Osobito bi se trebali pojačati sudjelovanje Europskog parlamenta i demokratska odgovornost za donošenje odluka za europodručje ili

7


8

u njegovo ime. Treće, zajednički interes europodručja i dalje nije dovoljno zastupljen u javnim raspravama i donošenju odluka. Bez zajedničkog razumijevanja izazova ili zajedničke vizije budućnosti, bit će teško boriti se s posljedicama krize i neće doći do ostvarenja napretka u razvoju instrumenata potrebnih za rješavanje zajedničkih izazova.

Moguće mjere za dovršetak ekonomske i monetarne unije (EMU)

Države članice europodručja su raznolike i stoga nikada neće postojati jedinstveni pristup ili zajedničko i konačno viđenje o tome kako bi se EMU trebao na najbolji način razvijati. Međutim, zajednički je cilj ojačati jedinstvenu valutu i riješiti prekogranična pitanja općeg interesa. Pri tome bi trebalo slijediti četiri vodeća načela: 1. Otvaranje radnih mjesta, rast, socijalna pravednost, ekonomska konvergencija i financijska stabilnost trebali bi biti glavni ciljevi zajedničke ekonomske i monetarne unije;

2. Odgovornost i solidarnost, smanjenje rizika i podjela rizika su neodvojivi. Veći poticaji za smanjenje rizika i uvjetna potpora trebali bi biti usko povezani s izradom mjera za njihovu podjelu, osobito u financijskom sektoru te provedbi strukturnih reformi;

3. Sve države članice moraju moći u svakom trenutku postati dio EMU-a i njegova dovršetka. Nužno je očuvati cjelovitost jedinstvenog tržišta jer je to ključno i za dobro funkcioniranje jedinstvene valute. Prema Ugovoru, sve bi države članice, osim Danske, trebale s vremenom uvesti euro;

4. Nužno je osigurati veću transparentnost postupka donošenja odluka i demokratske odgovornosti. Građani žele znati kako se donose odluke, tko ih donosi i kako one utječu na njihov život.

Obzirom na različite stavove o navedenim pitanjima, za početak je potrebno postići politički konsenzus o općem smjeru djelovanja. To se ne odnosi samo na osmišljavanje cjelokupnog pristupa, već i redoslijed provedbe raznih mjera u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Mjere bi se poduzimale u tri ključna područja: (1) dovršetku istinske financijske unije, (2) uspostavi integriranije ekonomske i fiskalne unije te (3) učvršćivanju demokratske odgovornosti i jačanju institucija europodručja. Kako bi se dovršila istinska financijska unija, do 2019. predviđeni su procesi definiranja mjera smanjenja rizika (npr. kod loših kredita), dovršetka bankarske unije (puna uspostava Europskog sustava za osiguranje depozita i

Jedinstvenog fonda za sanaciju banaka) te uspostave unije tržišta kapitala (integrirani nadzorni okvir i provedba nadzora, regulatorna reforma i uklanjanje preostalih prepreka funkcioniranju unije tržišta kapitala). U drugoj fazi (2020.-2025.) mogao bi se razmotriti niz dodatnih srednjoročnih mjera, kao što su uvođenje Europske sigurne imovine (novi financijski instrument za zajedničko izdavanje duga kojim bi se ojačala integracija i financijska stabilnost europodručja u cjelini) te promjena regulatornog tretmana državnih obveznica (kako bi se oslabila povezanost banaka i “matičnih država”). Preduvjet tome je donošenje zajedničke političke odluke.

U svrhu uspostave integriranije ekonomske i fiskalne unije potrebno je brzo i učinkovito djelovanje. EMU čine države članice čija su gospodarstva različita i nalaze se na drukčijem stupnju razvoja, od razvijenih velikih gospodarstava (npr. Njemačka, Francuska ili Italija) do manjih gospodarstava koja su u fazi sustizanja velikih (većina država članica koje su postale dijelom EU-a 2004. ili kasnije), pa stoga nije moguće primijeniti „jednu metodu za sve”. Zato je potrebno dogovoriti se o zajedničkom pristupu, budući da je riječ o ključnom pitanju, jer različiti koncepti konvergencije zahtijevaju i različite instrumente provedbe. Države članice europodručja mogle bi u cilju ostvarivanja višeg stupnja konvergencije odlučiti ojačati već postojeće elemente: okvir na razini EU-a, koordinaciju ekonomskih politika (kroz jačanje Europskog semestra i njegovog boljeg povezivanja s nacionalnim reformskim planovima) te povezanost između nacionalnih reformi i postojećih financijskih sredstava EU-a (povezivanje prioriteta europskog semestra i upotrebe sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova). U početnom razdoblju do 2019. trebalo bi razmotriti mogućnosti jačanja stabilizacijskih obilježja postojećeg proračuna EU-a (npr. sustavnijom prilagodbom stopa sufinanciranja u skladu s gospodarskim uvjetima u državama članicama), a u razdoblju 2020.-2025. mogla bi se ojačati veza između reformi politika i proračuna EU-a zbog jačanja konvergencije (pomoću namjenskog fonda kojim bi se države članice poticale na provedbu reformi ili uvjetovanjem isplate sredstava ili dijela sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova napretkom u provedbi konkretnih reformi za jačanje konvergencije). Predviđa se i uspostava funkcije makroekonomske stabilizacije europodručja, što bi u slučaju budućih šokova pridonijelo sprječavanju daljnje divergencije (uspostavom Europskog programa zaštite ulaganja, Europskog sustava reosiguranja za slučaj nezaposlenosti te redovnim prikupljanjem sredstava za Fond za nepredviđene situacije). Povrh svega, snažnija izgradnja kapaciteta pridonijela bi svim navedenim područjima, pri čemu je naglasak na Tehničkoj pomoći, koja bi imala središnju ulogu potpore u izgradnji kapaciteta i poticanju konvergencije u državama članicama. Nedavno osnovana komisijina Služba za potporu strukturnim reformama nadopuna je


postojećim instrumentima, npr. tehnička pomoć u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, koja je dostupna na temelju proračuna EU-a. U budućnosti bi se kapacitet tehničke pomoći mogao proširiti tako da obuhvati i potporu državama članicama u provedbi ciljanih reformi bitnih za konvergenciju i uspostavu otpornijih gospodarskih struktura. Tom tehničkom potporom mogla bi se dodatno povećati učinkovitost upotrebe sredstava EU-a za reforme.

U domeni učvršćivanja demokratske odgovornosti i jačanja institucija europodručja smatra se da će se EMU osnažiti samo ako države članice prihvate dijeliti veći broj nadležnosti i postupaka odlučivanja unutar zajedničkog pravnog okvira. Predviđa se da će se odgovarajuće odredbe Fiskalnog ugovora uključiti u pravo EU-a, s čime se usuglasilo 25 država članica kada su sklopile Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj Uniji (napomena: Republika Hrvatska još nije pristupila Fiskalnom ugovoru). Uključivanje Ugovora o Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM) u pravni okvir EU-a nije predviđeno niti jednom pravnom odredbom, ali bi moglo biti potrebno ovisno o modelu koji države članice odaberu za buduće instrumente i mehanizme financiranja. Za snažniju EMU potrebne su i institucije koje mogu uzeti u obzir opći interes europodručja, izraditi potrebne prijedloge i djelovati u njegovo ime. U prvom redu, potrebno je uspostaviti novu ravnotežu u nadležnostima između Komisije i Euroskupine i povećati stupanj jedinstvenog vanjskog zastupanja europodručja (npr. u MMF-u su pojedinačno zastupljene države europodručja koje imaju vlastite nacionalne interese, a ne postoji predstavnik cjeline). Na području jačanja demokratske odgovornosti smatra se da se Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima trebaju dodijeliti dostatne ovlasti nadzora, u skladu s načelom odgovornosti na razini na kojoj se odluke donose. Ugovori o EU-u trenutačno nemaju podrobne odredbe o demokratskoj odgovornosti u vezi s europodručjem. Komisija je uspostavila vrlo učinkovit i redovit dijalog s Europskim parlamentom o tim , a među ostalim i o pitanjima povezanima s europskim semestrom i Paktom o stabilnosti i rastu. Dvije bi institucije taj dijalog mogle vrlo brzo unaprijediti njegovim formaliziranjem do kraja 2018. Ti mehanizmi mogli bi se zatim dodatno proširiti na druge institucije i tijela koji donose odluke ili djeluju u ime europodručja, ponajprije na Euroskupinu čiji bi članovi i dalje bili odgovorni svojim nacionalnim parlamentima. Ti bi se mehanizmi mogli prenijeti u Sporazum o demokratskoj odgovornosti europodručja, koji bi svi navedeni dionici potpisali do sljedećih izbora za Europski parlament u lipnju 2019. U budućnosti bi se taj sporazum mogao uključiti u Ugovore o EU-u. Da bi se postigla kompletna dovršenost EMU-a, potrebno je osnovati još neke institucije i donijeti dodatna pravila.

Predlaže se i osnivanje Riznice europodručja. Trenutačno Komisija izvršava zadaće središnjeg gospodarskog i fiskalnog nadzora, a može se pretpostaviti da bi se u kasnijoj fazi produbljenja EMU-a u okviru EU-a moglo objediniti nekoliko nadležnosti i funkcija. Gospodarski i fiskalni nadzor europodručja i njegovih država članica, te koordinacija izdavanja moguće Europske sigurne imovine i upravljanje funkcijom makroekonomske stabilizacije, mogli bi se povjeriti Riznici, uz potporu Europskog fiskalnog odbora. Njoj bi se povjerila i zadaća pripreme i provedbe odluka, dok bi se donošenje odluka povjerilo Euroskupini. Kako se sve više odluka bude donosilo na razini europodručja, bit će ključno osigurati jaču kontrolu Parlamenta nad zajedničkim gospodarskim, fiskalnim i financijskim instrumentima i politikama. Članovi Euroskupine, odnosno ministri financija u svojim državama članicama i dalje bi bili odgovorni svojim nacionalnim parlamentima. Nadalje, razmatra se i koncept Europskog monetarnog fonda kako bi europodručje steklo veću autonomiju u odnosu na druge međunarodne institucije kad je riječ o financijskoj stabilnosti. Države članice trebale bi nastaviti raspravu o tom pitanju i odlučiti o mogućim ciljevima, strukturi i financiranju Europskog monetarnog fonda.

Zaključak

Nakon što je Europska komisija 1. ožujka predstavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe (do 2025. godine) i ponudila širokoj javnosti pet scenarija za razvoj Unije (“Ne odustajemo”, “Samo jedinstveno tržište”, “Oni koji žele više, čine više”, “Činiti manje, ali učinkovitije” i “Zajedno činimo mnogo više”), u kraćem vremenskom razdoblju javno je objavila i konkretnu podlogu za javne diskusije u obliku pet Dokumenata za razmatranje (tzv. “reflection paper”) o pitanjima koja su od ključnog značaja za Europu, na svim službenim jezicima EU-a: Dokument za razmatranje socijalne dimenzije Europe, Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije, Dokument za razmatranje o produbljivanju ekonomske i monetarne unije, Dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane te Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a. Nakon provedenih javnih rasprava europski će građani odabrati koji je scenarij za njih najprihvatljiviji, a smjer u kojem će EU ići u konačnici i konkretni planovi realizacije trebali bi biti predstavljeni europskoj javnosti do izbora za Europski parlament u lipnju 2019. Svi ovi dokumenti vrlo su informativni i za prosječne stanovnike Unije koji su dobili mogućnost sudjelovanja u javnim raspravama, što cijeli proces čini vrlo transparentnim. Isto tako, korisno je i da nacionalni kreatori ekonomskih politika budu upoznati sa sadržajem ovih dokumenata kako bi mogli predvidjeti kako se prilagoditi novim okolnostima i budućem razvoju scenarija koje je Komisija razvila, a da po potrebi organiziraju i nacionalne tematske diskusije kako bi se vidjelo koliko su građani upućeni u te teme i jesu li su im prijedlozi Komisije prihvatljivi.

9


UDK: 338 10

mr. sc. Ivana Maletić*

Budućnost financija EU Uvod: Predstavljanje dokumenta za razmatranje o budućnosti financija EU-a u Europskom parlamentu

Europska komisija je 28. lipnja 2017. objavila dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a. Isti dan na zasjedanju Odbora za proračune u Bruxellesu povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske potencijale Günther H. Oettinger održao je izlaganje o budućnosti financija EU-a.

Dokument koji je predstavljen na ovoj sjednici ima za cilj partnerskim pristupom potaknuti raspravu o proračunskoj i financijskoj politici EU-a u sljedećih 10 godina. Povjerenik Oettinger istaknuo je Brexit, granične kontrole i pojačanu zaštitu, borbu protiv terorizma, migracijsku krizu i propuste u vođenju fiskalne politike kao stavke koje će uzrokovati manjak od 20 milijuna eura godišnje u budućem višegodišnjem proračunu. Manjak se neće moći popuniti uobičajenim rezovima i uštedama u proračunu. Za rješenje problema ključna je institucionalna modernizacija i pojednostavljenje proračuna. Tijekom rasprave o budućnosti EU proračuna mora se riješiti pitanje omjera distribucije novca na nove prioritete i uštede, a njih je potrebno kombinirati i s novim izvorima sredstava. ________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

”Svaki uloženi euro kroz projekte mora donijeti dodanu vrijednost”, kazao je povjerenik Oettinger. Nužno je definirati pojam dodane vrijednosti. Dodanu vrijednost, primjerice, predstavlja izgradnja željezničke infrastrukture u Bugarskoj iako sve države članice od toga nemaju direktnu korist, kao i pružanje pretpristupne pomoći državama nečlanicama EU-a. ”Dokument o budućnosti EU proračuna trebaju doraditi države članice svojim prijedlozima jasno pokazujući kakvu vrijednost za njih predstavlja Unija”, naglasio je povjerenik Oettinger. Nadalje, podijeljena su mišljenja o primjerenom trajanju višegodišnjeg financijskog okvira – jedna strana preferira 5, druga 7, a treća oblik 5+5 godina i tu se mora postići konsenzus. Zbog još uvijek brojnih otvorenih pitanja, Komisija zahtjeva više vremena kako bi se postigla usuglašenost oko višegodišnjeg financijskog okvira. Na samom kraju povjerenik Oettinger pozivao je na intenzivniji rad institucija zbog postizanja krajnjeg cilja – da prijedlog nacrta proračuna nakon 2020. bude gotov do svibnja 2019.

EU proračun kao sredstvo za postizanje političkih ciljeva

Proračun EU-a suočava se s teškim izazovom financiranja, sve je više aktivnosti koje bi trebalo financirati i sve manje sredstava.


Od EU-a se očekuje preuzimanje veće uloge u novim područjima politika kao što su migracije, unutarnja i vanjska sigurnost te obrana. EU bi trebala održati i svoju vodeću ulogu glavnog svjetskog donatora humanitarne i razvojne pomoći te predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena. To se mora postići s proračunom EU-a koji će nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine biti manji.

Ovi izazovi i scenariji njihovog rješavanja objavljeni su u Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a1, a strukturirani su oko pet scenarija budućnosti Europe predstavljenih u Bijeloj knjizi. Usvajanje svakog od tih pet oglednih scenarija imalo bi različite posljedice na financije EU-a i u pogledu toga koliko se može potrošiti u koju svrhu i u pogledu mogućih izvora sredstava. Opcije se kreću od smanjenja potrošnje na postojeće politike do povećanja prihoda. Osim toga, u Dokumentu su predstavljene osnovne značajke proračuna EU-a te glavni trendovi i događaji u ključnim područjima politike, kao što su kohezija i poljoprivreda. Obuhvaćena su i sveobuhvatna pitanja, poput je dodane vrijednosti financiranja EU-a ili povezanost financiranja EU-a i strukturnih reformi u državama članicama.

U uvodnom dijelu dokumenta napominje se kako se on oslanja na izvješće „Buduće financiranje EU-a” koje je u siječnju 2017. predstavila skupina na visokoj razini koju su zajednički uspostavili Europski parlament, Vijeće EU-a i Europska komisija pod predsjedanjem Marija Montija. Za ilustraciju je spomenuta i činjenica da je Proračun EU-a relativno malen i da čini oko 1% zajedničkog bruto nacionalnog dohotka (BND) država članica te da za svakih zarađenih 100 eura europski građani u prosjeku plaćaju 50 eura za poreze i socijalna davanja, od čega samo 1 euro odlazi za financiranje proračuna EU-a.

Proračun EU-a svakog Europljanina košta manje od cijene jedne šalice kave dnevno, a omogućuje rješavanje širokog raspona pitanja koja nadilaze nacionalne granice i zahtijevaju europski ili međunarodni odgovor. Osiguravajući sredstva za financiranje djelovanja u područjima kao što su klima i energija, migracije, zaštita potrošača, globalizacija, zapošljavanje, jedinstveno tržište i zajednička valuta, proračun doprinosi blagostanju građana EU-a i uspjehu zajedničke politike.

Dosadašnje iskustvo je pokazalo da čak i skroman proračun na europskoj razini može imati velik učinak na terenu. Važnost proračuna naglasio je i predsjednik Komisije Juncker na konferenciji „Proračun EU-a usmjeren na rezultate” (Bruxelles, 22. rujna 2015.), kada je izjavio slijedeće: “Potreban nam je proračun koji će nam omogućiti ostvarenje ciljeva. Proračun za nas stoga nije računovodstveni alat, već sredstvo za postizanje naših političkih ciljeva”.

Ključni trendovi i izazovi za proračun EU-a Europska unija s 27 država članica (nakon Brexita) će se suočavati s brojnim izazovima u razdoblju do 2025. i nadalje. Među tim su izazovima sadašnji trendovi koji će u sljedećim desetljećima i dalje biti relevantni, kao što su digitalna revolucija i globalizacija, demografske promjene i socijalna kohezija, gospodarska konvergencija i klimatske promjene. Istodobno, europski građani očekuju od Unije i nacionalnih vlada omogućivanje blagostanja, stabilnosti i sigurnosti u neizvjesnom svijetu koji se brzo mijenja. U nestabilnom globalnom okruženju u budućnosti bi se mogli pojaviti i novi neočekivani izazovi. Tu se, ujedno, postavljaju i pitanja je li sadašnji proračun EU-a u stanju odgovoriti na buduće izazove, kako se potrošnja EU-a podudara s prioritetima te koliko ima prostora za poboljšanje. Jedan od izazova EU proračuna je područje sigurnosti i zaštite za građane Unije, budući da su nestabilnost u europskom susjedstvu i novi oblici terorizma velik izazov unutar i izvan granica EU-a. Sigurnost jedne države članice postala je sigurnost cijele EU. Iako su mnogi alati kojima se jača sigurnost svih građana u rukama država članica, Europska unija također ima važnu ulogu, primjerice, u poboljšanju nadzora vanjskih granica, osnaživanju čvrstih informacijskih mreža, jačanju potpore agencijama ili rješavanju problema povećane nestabilnosti u susjedstvu. Tu se ubrajaju i sigurnosne prijetnje na drugim područjima, kao što su zaštita od otpornih prehrambenih lanaca i mehanizmi za reagiranje na rizike za javno zdravlje, zajednički napori koji se ulažu u suzbijanje globalnih bolesti (npr. ebole) te reakcije na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Nadalje, proračun EU-a trebao bi europsko gospodarstvo i dalje činiti snažnijim i otpornijim te promicati dugoročnu konkurentnost, održivost i solidarnost. Gospodarska, socijalna i okolišna dimenzija, koja je u središtu ciljeva održivog razvoja, već je uvelike uključena u proračun EU-a i programe potrošnje. Ona je integrirana u strategiju Europa 2020. kako bi se odrazila u područjima kao što su obrazovanje i inovacije („pametno”), niske emisije ugljika, otpornost na klimatske promjene i zaštita okoliša („održivo”), otvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva („uključivo”). Poticanje tržišnog natjecanja i izbjegavanje širenja socijalnog jaza važan je izazov za Uniju, a posebno za europodručje. Cilj mora biti smanjenje gospodarskih i socijalnih razlika između i unutar država članica te poticanje ljudi na preuzimanje svoje potpune uloge u društvu. Rashodi EU-a za socijalna pitanja, od tržišta rada do smanjenja siromaštva te od socijalne uključenosti do obrazovanja, trenutačno čine samo 0,3% ukupnih javnih socijalnih rashoda. Taj će se postotak možda promijeniti u budućnosti, ali nema sumnje kako će socijalna potpora ostati prije svega u rukama država članica.

________________________________ 1 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-eu-finances_hr.pdf

11


12

Koristi globalizacije neravnomjerno su raspoređene između ljudi i područja, a osobito između velikih gradskih te industrijskih i ruralnih područja u propadanju. U Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije navodi se kako je potrebno pratiti gospodarske promjene do kojih je došlo zbog globalizacije i tehnoloških promjena, tako da svaki građanin i sve regije mogu pridonijeti unutarnjem tržištu i od njega imati koristi i tako postati konkurentniji i otporniji. Na sve te izazove mora uspješno odgovoriti proračun EU-a. Tri temeljne funkcije svakog javnog proračuna su ulaganje u javna dobra, redistribucija i makroekonomska stabilizacija. Proračun EU-a obavlja sve te funkcije, iako u različitim razmjerima. Na primjer, iz proračuna se financiraju javna dobra u okviru programa kojima se upravlja izravno na europskoj razini, kao što su Obzor 2020. za istraživanja ili instrumenti kao što je instrument za povezivanje Europe za ulaganja u infrastrukturu te zajedno s državama članicama i regijama putem ulaganja sufinanciranih u okviru kohezijske politike. Time se postiže redistribucija (povezana s financiranjem i pružanjem javnih dobara) putem kohezijske politike, kojom se promiču gospodarska, socijalna i teritorijalna konvergencija te putem potpore za ruralni razvoj i potpore dohotku poljoprivrednicima u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Stabilizacijska funkcija obuhvaćena je samo neizravno. proračun EU-a ima nekoliko stabilizirajućih učinaka za neke države članice, osobito zbog svoje stabilnosti tijekom sedam godina, što omogućuje stalne razine ulaganja, neovisno o gospodarskom ciklusu. Istodobno, doprinosi države članice povezani su s gospodarskim rezultatima, tako da se oni smanjuju kada je država u recesiji. Međutim, proračun EU-a nije zamišljen kao mehanizam za ublažavanje makroekonomskog šoka. U Dokumentu za razmatranje o produbljivanju ekonomske i monetarne unije postavljeno je važno pitanje o tome treba li Komisija razmotriti i dalje istražiti načine za uspostavu takve stabilizacijske funkcije i instrumenata za daljnju konvergenciju. Naposljetku, učinak ulaganja ovisi o okruženju u kojem se ona provode. Zato je rasprava o povezanosti strukturnih reformi i proračuna EU-a nedavno toliko dobila na važnosti. Iako je ta povezanost već uspostavljena za kohezijsku politiku, treba promisliti o tome je li to dovoljno i bi li se poticaji mogli unaprijediti. Iz proračuna EU-a realiziraju se ulaganja u javna dobra kojima se izravno upravlja na europskoj razini (u višegodišnjem financijskom okviru 2014.–2020. oko 13% proračuna EU-a namijenjeno je potpori ključnim prioritetima za održivi rast, kroz programe ili projekte kojima se izravno ili neizravno upravlja na europskoj razini).

Od tih programa najveći je Europski fond za strateška ulaganja (osnovan u studenom 2014., kojim se potiču ulaganja u vrijednosti od 315 milijardi eura), a slijede ga Program Obzor 2020 (glavni instrument za financiranje vrhunskih istraživanja i inovacija u cijeloj EU u vrijednosti od 78,6 milijardi eura), Instrument za povezivanje Europe (30,4 milijarde eura, ulaganja EU-a u veliku infrastrukturu na području prometa, energije i komunikacijske tehnologije), Erasmus+ (14,8 milijardi eura, europski je program za obrazovanje, osposobljavanje i mlade te sport), Program COSME (2,3 milijarde eura, namijenjen malim i srednjim poduzećima, kojima olakšava pristup zajmovima i financiranju vlasničkim kapitalom te pristup tržištu) te Globalni satelitski navigacijski sustav EU-a pod nazivom Galileo. Poticanje trajne ekonomske konvergencije i otpornosti glavni je cilj kohezijske politike EU-a, u okviru koje će se, uz nacionalno sufinanciranje, u razdoblju 2014.– 2020. mobilizirati više od 480 milijardi eura. U aktualnu generaciju programa ugrađene su važne reforme, a u okviru njih više sredstava se usmjerava na ključne europske prioritete kao što su zapošljavanje, socijalna uključenost, vještine, istraživanja i inovacije, energija i učinkovita uporaba resursa. Ciljevi programa utvrđuju se unaprijed. Sveukupni gospodarski, pravni i institucionalni okvir za ulaganja se poboljšao. Tom politikom uspostavljena je čvrsta veza između sufinanciranih ulaganja i šireg plana gospodarskog upravljanja i strukturnih reformi. Iako su rezultati kohezijske politike ukupno gledano pozitivni, postoji niz područja u kojima su potrebne reforme. Kao prvo, posljednjih godina takvom se politikom učinkovito kompenziralo smanjenje nacionalnih i regionalnih ulaganja, koje je bilo rezultat krize. To je pridonijelo sprečavanju velikih poremećaja, ali zbog posljedičnog povećanja stopa sufinanciranja iz proračuna EU-a smanjila su se ukupna ulaganja. Drugo, iako je kohezijskom politikom odgovoreno na krizu povećanjem razine sufinanciranja i mijenjanjem programa kako bi bili primjereniji društveno-gospodarskim potrebama koje se mijenjaju, potrebno je i preispitati kako se ovom politikom može bolje pripremiti za neočekivane događaje, krize i društvene promjene te reagirati na njih. Treće, možda treba pojačati vezu s gospodarskim upravljanjem i europskim semestrom kako bi se osigurao jednostavniji i transparentniji sustav koji daje pozitivne poticaje za provedbu konkretnih reformi u cilju jačanja konvergencije.

U konačnici, upravljanje kohezijskom politikom postaje sve kompleksnije, što ometa provedbu na terenu i dovodi do kašnjenja. Razine kontrola i birokratske kompleksnosti korisnicima otežavaju pristup fondovima i brzu izradu projekata. Zato je u budućnosti potrebno radikalnije pristupiti pojednostavnjenju provedbe te dopustiti agilnije i fleksibilnije programiranje.


Europski poljoprivrednici osiguravaju stabilnu opskrbu visokokvalitetnom hranom proizvedenom na održiv način po prihvatljivim cijenama za više od 500 milijuna Europljana, istodobno poštujući zahtjeve u pogledu zdravlja i dobrobiti životinja, zaštite okoliša i sigurnosti hrane pa je stoga važan segment (a ujedno i izazov) i područje održive poljoprivrede. Osiguravanje ekonomske, društvene i ekološke održivosti poljoprivrednih i ruralnih zajednica glavni je cilj zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). U razdoblju 2014.–2020. u okviru ZPP-a mobilizirat će se oko 400 milijardi eura za financiranje tržišnih mjera i izravnih plaćanja za poljoprivrednike i programe ruralnog razvoja te za promicanje održive poljoprivrede i zdravih ruralnih gospodarstava. Od tog iznosa izravna plaćanja čine oko 70%. Takvom potporom dohotku djelomično se premošćuje jaz između dohotka od poljoprivrede i usporedivog dohotka u drugim sektorima gospodarstva. Najnovijom reformom te politike uvedene su velike promjene u sustav izravnih plaćanja kako bi se odgovorilo na posebne potrebe mladih poljoprivrednika i manjih poljoprivrednih gospodarstava, pojedinih sektora ili regija u poteškoćama te okoliša. Još uvijek nema konsenzusa o nužnoj razini dohodovne potpore ako se u obzir uzima konkurentnost unutar sektora. U nekim slučajevima ta plaćanja ne pridonose strukturnom razvoju sektora, nego često vode porastu cijena zemljišta, što može biti prepreka ulasku mladih poljoprivrednika na tržište. Većina plaćanja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u potpunosti se financira iz proračuna EU-a, što korisnike izravno povezuje s Unijom. Ta politika dopire do poljoprivrednika i građana čak i u najudaljenijim područjima Europe, što rezultira važnim popratnim učincima za gospodarski i društveni razvoj te za opstanak tih područja. Nove izazove predstavlja i upravljanje migracijama, gdje je u razdoblju 2015.-2017. dodijeljeno više od 17 milijardi EUR, što je 3,7% ukupnog proračuna EU-a.

Kako reformirati EU proračun?

Sredstva iz proračuna EU-a treba i dalje koristiti za rješavanje aktualnih izazova koji će dominirati i utjecati na EU i u nadolazećim godinama. Postoji niz novih izazova u kojima će se sredstvima iz proračuna EU-a morati činiti više nego danas, kao što su upravljanje nezakonitim migracijama i izbjeglicama, uključujući integraciju, nadzor vanjskih granica, sigurnost, kibersigurnost, borbu protiv terorizma i zajedničku obranu. Isto tako, smanjivanje društvenih i gospodarskih razlika među državama članicama i unutar njih od ključne je važnosti za Uniju, čiji je cilj visoko kompetitivno socijalno tržišno gospodarstvo, puna zaposlenost i socijalni napredak. Od ključne je važnosti za europodručje, gdje razlike ugrožavaju održivi razvoj ekonomske i monetarne unije u srednjoročnom razdoblju.

Iako će glavnina financijskih sredstava za europsku obranu i dalje dolaziti iz nacionalnih proračuna, postoji konsenzus o potrebi da se dalje ide zajedno, na primjer u području istraživanja i razvoja, konkurentnosti europske industrijske baze te u području nabave, pri čemu bi se Europski fond za obranu trebao financirati iz proračuna EU-a za postizanje što boljeg omjera uloženog novca i vrijednosti onog za što se novac potroši.

Komisija je u Dokumentu za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije naglasila ideju pružanja poticaja u cilju pružanja potpore za strukturne reforme. Takvim poticajima, koji bi mogli imati oblik financijskih koristi, priznali bi se kratkoročni gospodarski, financijski ili politički troškovi strukturnih reformi i pomogla njihova uspješna provedba. Mogli bi se pojačati u okviru kohezijske politike ili uspostaviti u okviru novoga, samostalnog fonda dostupnog svim državama članicama. Važno je pitanje bi li u sljedeći proračun EU-a trebalo ugraditi i neki oblik stabilizacijske funkcije. U Dokumentu za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije predloženo je uvođenje funkcije makroekonomske stabilizacije već u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. Cilj toga bila bi zaštita od velikih šokova koji različite zemlje pogađaju na različite načine (takozvani „asimetrični šokovi”). Mogući oblici te funkcije bili bi npr. program zaštite ulaganja, reosiguranje za nacionalne sustave za potporu nezaposlenima ili fond za „crne dane”. Postojali bi jasni uvjeti za pristup toj funkciji, a takve opcije mogle bi se financirati iz postojećih instrumenata ili iz novog instrumenta.

Konačno, dobra provedba politika EU-a ovisi o snažnoj i učinkovitoj europskoj javnoj upravi. Od 2013. institucije EU-a ispunjavaju svoju obvezu smanjivanja broja djelatnika. To čine usprkos dodavanju novih odgovornosti, npr. u upravljanju izbjegličkom krizom ili nošenju sa sigurnosnim prijetnjama, ili u delegacijama EU-a u inozemstvu. U budućem proračunu zato bi trebalo predvidjeti sredstva za snažnu europsku javnu upravu, koja je u stanju ostvarivati prioritete koji proizađu iz ovog postupka razmatranja, atraktivnu za darovite mlade ljude iz cijele Unije. Pri odlučivanju o budućim politikama i instrumentima trebalo bi voditi računa o njihovu učinku na ljudske resurse. Od reformi postojećih politika razmatraju se opcije reformi Zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike kako bi one postale jednostavnije za provedbu a samim time efikasnije.

13


14

Koji od pet scenarija odabrati? Odgovor na ovo pitanje je kao i kada su u pitanju scenariji iz Bijele knjige o budućnosti EU-a - da je rješenje u kombinaciji ponuđenih scenarija. Državama kohezije, osobito Hrvatskoj kao članici koja tek prvu perspektivu koristi sredstva kohezijske politike, nikako ne odgovaraju prva četiri scenarija koja predviđaju smanjenje sredstava za tu politiku. Peti scenarij, u kojem se predlaže povećanje sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku te osiguravanje sredstava i za sve nove prioritete, je u cjelini poprilično nerealan te polazi od povećanja EU proračuna uvođenjem novih poreza odnosno povećavanjem vlastitih prihoda EU-a.

Za Hrvatsku najprihvatljivija pozicija je da EU proračun u novoj perspektivi ostane niži za dio vezan uz Brexit, da se ne uvode novi porezi ili bilo kakvi drugi parafiskalni nameti kojima bi se punio EU proračun te da se novi prioriteti poput migracija, obrambene i sigurnosne politike uz rješavanje kriznih situacija financiraju u većoj sinergiji s proračunima država članica. Udio kohezijske i poljoprivredne politike treba ostati u novom proračunu na istoj razini kao u tekućoj 2014-2020 perspektivi. Neophodno je razviti pojednostavljena pravila za financijske instrumente i garancije, a državama članicama omogućiti da same odaberu hoće li u provedbi koristiti pomoći, odnosno donacije i subvencije ili zajmove i garancije. Financiranje strukturnih reformi koje su i dio preporuka u sklopu Europskog semestra treba osigurati u proračunima država članica s tim da države članice mogu samostalno odlučiti hoće li i EU fondove koristiti kao dodatan izvor financiranja reformi. Nove prioritete (migracije, sigurnost, obrana…) treba financirati iz EU proračuna i proračuna država članica, a države članice moraju moći samostalno odlučiti hoće li i EU fondove koristiti kao dodatan izvor financiranja.

Kohezijska politika treba i dalje pokrivati sve regije te biti posebno usmjerena na zapošljavanje, vještine, inovacije, male i srednje poduzetnike, socijalno uključivanje te na specifične ciljeve poput digitalizacije i reindustrijalizacije. Treba osnažiti socijalnu dimenziju, teritorijalnu suradnju i posebno ulaganja u urbani razvoj.


UDK: 336 15

mr. sc. Ivana Maletić*

Stanje nenaplativih zajmova u bankovnom sektoru - rizik za ukupno gospodarstvo i financijski sustav EU-a U srpnju je Vijeće za ekonomske i financijske poslove postiglo dogovor o akcijskom planu za rješavanje problema nenaplativih zajmova (NPL) u bankovnom sektoru te je predstavljen niz mjera kojima bi se pomoglo  smanjiti njihov trenutni opseg, koji je i dalje na visokoj razini diljem EU-a, ali i kojima bi se  spriječio  njihov budući nastanak. Zaključci Vijeća se naslanjaju na rad Podskupine za NPL-ove koja je osnovana u okvirima Odbora za financijske usluge. Podskupina je osnovana u srpnju 2016. s namjerom da se procijeni trenutna situacija u pogledu NPL-ova i utvrde trendovi u pojedinim državama članicama, a sve kako bi se identificirao regulatorni okvir za njihovo rješavanje na nacionalnoj i europskoj razini. U radu Podskupine uspostavljena je široka suradnja u koju su uključeni predstavnici država članica, Europske komisije, Europske središnje banke (ECB), Europskog odbora za sistemski rizik (ESRB), Europskog tijela za bankarstvo (EBA), Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB) i Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM). Prema podacima iz Finalnog izvješća koje je izradila Podskupina, nenaplativih zajmova je u EU bankarskom sustavu krajem 2016. bilo nešto ispod 1 bilijun eura (990,4 milijardi eura) što iznosi od 6,7% BDP-a cijele EU, a ujedno 5,1% svih odobrenih plasmana. ________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

U skladu s podacima EBA-e, razina NPL-ova, promatrajući EU u trećem kvartalu 2014., iznosila je 6,7% svih odobrenih plasmana, a u zadnjem kvartalu 2016. 5,14%. Unutar EU-a postoje velike razlike, s omjerima koji iznose od 1% do 46% te se u nekim zemljama loši krediti u najvećoj mjeri odnose na nekretnine, dok su u drugima disperzirani u cijelom gospodarstvu. Na razini EU-a u posljednje dvije godine došlo je do smanjenja razine NPL-ova za oko 23%, dok je za Hrvatsku to smanjenje iznosilo 25,2%, odnosno više od EU prosjeka. Iako je trend smanjenja povoljan, Hrvatska i dalje ima relativno visok udio NPL-ova te se nalazi u grupi od 10 država članica koje imaju razinu višu od 10%. U ovoj su grupi uz Hrvatsku su još i Italija, Cipar, Grčka, Mađarska, Bugarska, Portugal, Rumunjska Slovenija i Irska. Najviša razina NPL-ova je u Grčkoj (45,86%) i Cipru (44,77%), dok je Hrvatska na razini od 10,11%.

Dosadašnje mjere za smanjenje NPL-ova u Hrvatskoj

Prema podacima HNB-a, udio nenaplativih i djelomično naplativih kredita u ukupnom broju odobrenih kredita smanjio se drugu godinu zaredom, i to sa 16,7%, koliko je iznosio na kraju 2015., na 13,8% na kraju 2016.


16

Podaci HNB-a pokazuju i to da je kod kredita odobrenih stanovništvu udio loših krajem prosinca 2016. iznosio 7,57% dok je situacija u pogledu zaduženosti korporativnog sektora puno nepovoljnija, pri čemu je procjena da se NPL-ovi kreću oko razine od 30% od ukupno odobrenih kredita. Smanjenje razine NPL-ova u Hrvatskoj je dio sveukupnog procesa razduživanja i jačanja financijskog sustava, a posljedica je i provedenih regulatornih mjera koje se odnose na zakonske promjene vezane za predstečajni i stečajni postupak, dok je u sektoru stanovništva utjecaj na poboljšanje kvalitete kredita imala i konverzija kredita iz švicarskih franaka u eurske kredite. Osim toga, na pad udjela NPL-ova u Hrvatskoj znatan učinak ostvarilo je intenziviranje prodaje plasmana, pri čemu su banke u 2016. ukupno prodale 6 milijardi kuna većinom nenaplativih plasmana.

Trend rasta prodaje potaknulo je nekoliko činitelja. Prvo, posljednjih nekoliko godina banke su značajno povećavale rezervacije za nenaplativa potraživanja nakon što je HNB postrožio regulativu za pokriće neprihodonosnih plasmana rezervacijama. Dodatno, poslovne strategije banaka majki posljednjih godina usmjerene su na čišćenje bilanci prodajom loših plasmana banaka majki domaćih banaka, a s dolaskom kompanija specijaliziranih za otkup takvih plasmana na naše tržište povećala se i potražnja za takvim oblikom transakcija. Osim toga, u sklopu porezne reforme koja je provedena krajem 2016., donesena je i jednokratna mjera s primjenom samo u 2017. kojom se bankama omogućuje potpun ili djelomičan otpis nenaplativih plasmana (prema HNB-ovoj klasifikaciji i stanju na dan 31.12.2015.), pri čemu se takav otpis smatra porezno priznatim rashodom. Učinci te mjere bit će vidljivi tijekom 2017.

Negativni učinci visokih omjera NPL-ova

Prisutne visoke razine NPL-ova predstavljaju problem, kako za pojedine zemlje, tako i za EU u cjelini. Naime, oni negativno utječu na profitabilnost banaka zbog administrativnih i viših troškova financiranja za banke, pri čemu potrebe za izdvajanjem sredstava za rezervacije smanjuju kapitalnu osnovu banaka. Osim toga, predstavljaju i značajan rizik za održivost poslovanja banaka s visokim udjelom nenaplativih zajmova te onemogućuju mobilizaciju kapitala za podupiranje novih ulaganja te na taj način opterećuju monetarnu politiku i financiranje gospodarstva. Dodatno, negativni učinci trenutačno visokih omjera nenaplativih zajmova u znatnom broju država članica mogu predstavljati rizik od prekograničnih prelijevanja za ukupno gospodarstvo i financijski sustav EU-a te promijeniti način na koji tržišta gledaju na europski bankovni sektor u cjelini.

Uzroci visokih omjera NPL-ova

Kad je riječ o glavnim pokretačima ovako visokih stanja NPL-ova u pojedinim državama, razlikuju se ekonomski i strukturni pokretači.

Zasigurno je ključan razlog visoke razine NPL-ova izravno povezan sa snažnim padom ekonomske aktivnosti koji je uslijedio nakon svjetske financijske krize i sporog oporavka nakon krize. Strukturni pokretači se odnose na kreditnu politiku banaka, supervizorske mjere, pravne sustave (uključujući stečajne okvire), računovodstvene standarde, funkcioniranje tržišta kolaterala, slabo razvijena tržišta duga, porezne sustave te konačno kapacitete banaka, u smislu njihove ekspertize, da se nose s NPL-ovima.

Preporuke Vijeća za ekonomske i financijske poslove

S obzirom na rasprostranjenost i trenutačnu visinu NPLova, može se zaključiti kako se ovaj problem neće riješiti sam od sebe, čak niti u uvjetima snažnijeg ekonomskog oporavaka. Značajniji napredak neke države članice su već ostvarile, dok je od strane EU institucija pozitivan iskorak učinjen u okvirima uspostave bankovne unije kroz ugrađivanje alata za sprječavanje pojave NPL-ova u postojeća zakonodavna rješenja. Dodatni napori očekuju se od bankarskog sektora, odnosno onih banaka najviše zahvaćenih NPL-ovima, da djeluju proaktivno, tj. ne samo da se posvete trenutačnom problemu rješavanja NPL-ova već da ugrade odgovarajuće mehanizme i instrumente koji bi spriječili njihovu značajniju pojavu. Od banaka se, isto tako, očekuje da imaju središnju ulogu u procesu rješavanja NPL-ova, ali je potrebno donijeti i adekvatne mjere na nacionalnoj i EU razini. Na temelju Finalnog izvješća Podskupine za NPL-ove, Vijeće za ekonomske i financijske poslove je u svojim zaključcima naglasilo potrebu za sveobuhvatnim pristupom kojim se kombinira mješavina mjera na nacionalnoj i prema potrebi na europskoj razini, što je najučinkovitiji način za rješavanje postojećeg opsega NPL-ova kao i nastajanja i akumulacije novih u bilancama banaka. U skladu s tim, istaknuta su glavna područja djelovanja koja se odnose na: 1. Jačanje supervizorskih alata i nadzora nad bankama; 2. Poticanje strukturnih reformi, posebice u dijelu stečajnog zakonodavstva s ciljem podizanja svijesti nositelja politike o implikacijama slabih okvira za restrukturiranje, oporavak i stečaj poduzeća i poboljšanja predvidivosti režima za oporavak duga i nesolventnost; 3. Razvoj sekundarnih tržišta za NPL-ove na razini EU; 4. Poticanje restrukturiranja EU bankarskog sektora kako bi se ojačao kapacitet banaka da se bave rješavanjem NPL-ova.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove redovito će se baviti ovom problematikom, kako bi razmotrilo i procijenilo postignuti napredak u području nenaplativih zajmova u Europi, restrukturiranja bankovnih sektora u tom kontekstu te razvoja sekundarnih tržišta za transakcije nenaplativih zajmova. Koordinirano djelovanje europskih tijela i država članica u ovom području doprinijet će jačanju financijske stabilnosti i omogućit će potrebnu svježu likvidnost u ekonomiji, što će se zasigurno pozitivno odraziti na jačanje ekonomskog oporavka i dostizanje održive razine rasta EU gospodarstva.


UDK: 331.6 17

Danijela Stepić, univ.oec.spec.*

Daljnji pravci razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru RH Sustav unutarnjih financijskih kontrola vezan je uz proračunski sustav, stoga i njegov daljnji razvoj treba biti sagledan u kontekstu razvoja s proračunskim sustavom. U cilju daljnjeg integriranog razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola s razvojem u proračunskom sustavu, preporuka je donošenje jedinstvenog strateškog dokumenta kao što je, primjerice, Strategija upravljanja javnim financijama koja bi na cjelovit način obuhvatila i razvoj u proračunskom sustavu i razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola kao njegov integralni dio.

Potreba donošenja novog strateškog dokumenta još je više izražena iz razloga što su razdoblja, koja su pokrivali dosadašnji strateški dokumenti vezani uz razvoj proračunskog sustava i sustava unutarnjih financijskih kontrola završeni i potrebno je pristupiti definiranju novih strateških ciljeva, naročito u kontekstu važnosti razvoja ovih sustava u cilju rješavanja prekomjernog deficita i boljeg korištenja strukturnih i kohezijskog fonda EU-a.1 Daljnje unapređenje regulatornog okvira treba ići u smjeru integriranja odredbi Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru u Zakon o

proračunu ili čak donošenje općeg Zakona o javnim financijama koji bi u sebi integrirao odredbe sadašnja tri zakona, odnosno Zakona o proračunu, Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

U međuvremenu, Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru potrebno je dopuniti na način da se njegov obuhvat proširi i na javna trgovačka društva u većinskom vlasništvu RH, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zatim da se definira uloga i status ustrojstvenih jedinica za financije u razvoju financijskog upravljanja i kontrola te definiraju odnosi između povezanih institucija i utjecaj povezanih odnosa na koordinaciju aktivnosti u uspostavi i razvoju sustava unutarnjih financijskih kontrola između prve i druge razine korisnika proračuna.

Proširenje obuhvata Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola važno je i iz razloga što će se time postići i usklađenje s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti2 usvojenog u veljači 2014., kojim je za trgovačka društva u vlasništvu

_______________________________________ * Danijela Stepić, univ.oec.spec., načelnica Sektora za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole, Uprava za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i financijske kontrole, Ministarstvo financija 1 Donošenje sveobuhvatne Strategije razvoja javnih financija najavljeno je i u Akcijskom planu razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru RH za razdoblje 2012-2013 , međutim u vrijeme izrade ovog rada ista još nije pripremljena. 2 Nar. nov. br. 19/2014


18

RH, odnosno trgovačka društva u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisana obveza podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornosti nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. S tim u vezi, pozdravlja se i donošenje novog Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru koji adresira ove prijedloge, a nacrt kojeg je u rujnu 2014. predstavljen na web stranici Ministarstva financija.3

Pravci razvoja financijskog upravljanja i kontrola

U cilju daljnjeg razvoja financijskog upravljanja i kontrola, jedan od prioriteta koji zahtijeva žurno rješavanje jest jasno zakonsko uređenje uloge i statusa ustrojstvenih jedinica za financije kao koordinatora razvoja financijskog upravljanja i kontrole. Ustrojstvene jedinice za financije kao jedan od temeljnih institucionalnih preduvjeta za razvoj financijskog upravljanja i kontrola, još uvijek nema čvrsto zakonsko uređenje, a to je jedan od važnih čimbenika daljnjeg razvoja njihove koordinacijske uloge koju zahtijeva postojeća podzakonska regulativa. Potrebu razvoja ustrojstvenih jedinica za financije potkrepljuju primjeri reformi sustava upravljanja i kontrola provedeni u starim zemljama članicama EU-a. Za primjer se ističe Nizozemska koja je uložila više od 20 godina u razvoj savjetodavne uloge ustrojstvenih jedinica Slika 1. Financijski stup

U cilju razvoja „financijskog stupa“, ustrojstvene jedinice za financije treba razvijati kao „produženu ruku“ Ministarstva financija, koje nastavno na regulativu i metodologiju propisanu od strane Ministarstva razvijaju interna pravila za financijsko upravljanje na razini proračunskih korisnika i u potpori su rukovodstvu od kojeg se očekuje odgovornost za rezultate i financijske učinke koji se postižu. Naime, jasno postavljena pravila što rukovoditelji trebaju napraviti kako bi uzeli u obzir financijske aspekte poslovanja u planiranju i provođenju svojih aktivnosti, važan su preduvjet za razvoj upravljačke odgovornosti. Razvoj upravljačke odgovornosti zahtijeva decentralizaciju ovlasti i odgovornosti, što u velikim ministarstvima, županijama, gradovima otvara i potrebu za radnim mjestima za financije u pojedinim ustrojstvenim jedinicama. Kao što su ustrojstvene jedinice za financije produžena ruka Ministarstva financija, tako su decentralizirana radna mjesta za financije produžena ruka ustrojstvenih jedinica za financije unutar njihovih institucija. Razgranatost financijske struke unutar institucije važna je kako bi se rukovodstvu odgovornom za rezultate i financijske učinke na vrijeme i u svim fazama poslovanja ukazalo na financijske aspekte te pružili adekvatni savjeti i preporuke o primjeni financijskih pravila. Financijski stup Ministarstvo financija

Vlada

Ministarstvo Y

Sektor 1

za financije i izgradnju tzv. „financijskog stupa u javnom sektoru“4, koji zasigurno može poslužiti i kao primjer Hrvatskoj u kojem smjeru razvijati i jačati financijsku profesiju u javnom sektoru. Slika 5.

Ministarstvo X Uprava 1

Uprava 2

Sektor 2

Sektor 3

Odgovornost za rezultate i financijski učinak

Državna riznica Središnja harmonizacijska jedinica Ustrojstvena jedinica za financije uprava, sektor, upravni odjel Decentralizirana radna mjesta za financije Uređivanje pravila za financijsko upravljanje Praćenje primjene pravila

Izvor: Obrada autorice prema Ministarstvo financija (2012), Priručnik za financijsko upravljanje i kontrole, Zagreb, str.48 __________________________________________ 3 Nacrt prijedloga Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru http://www.mfin.hr/hr/javna-rasprava (12.rujan 2014.) 4 Ministarstvo financija RH (2012) Priručnik za financijsko upravljanje i kontrole, Zagreb, str. 48


Ustrojstvene jedinice za financije treba jačati i u smislu njihovog adekvatnog organizacijskog statusa i u smislu njihove stručnosti i kompetentnosti da mogu preuzeti složene poslove koje nameće koordinacijska uloga, odnosno kako bi mogli osigurati financijsko vodstvo unutar organizacije, kako bi se kod donošenja odluka uzimale u obzir financijske informacije.

U cilju daljnjeg razvoja financijskog upravljanja i kontrola, potrebno je raditi na preduvjetima za razvoj upravljačke odgovornosti što uključuje unapređenje kvalitete strateškog planiranja, adekvatne organizacijske strukture unutar kojih je moguće urediti ovlasti i odgovornosti za realizaciju ciljeva i upravljanje proračunskim sredstvima i financijske planove razrađene do one razine ustrojstvenih jedinica koje imaju ovlasti i odgovornosti za nastanak rashoda ili upravljanje prihodima, što omogućuje da taj proračun bude dostupan rukovoditeljima koji su odgovorni za upravljanje programima, projektima i aktivnostima. Daljnji razvoj financijskog upravljanja i kontrola zahtijeva i razvoj upravljačkog i troškovnog računovodstva, kako bi se osigurale informacije za kvalitetnije upravljanje troškovima i prihodima, rashodima, imovinom kao i informacije za ocjenu ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti u pružanju javnih usluga te u upravljanju proračunskim sredstvima. S obzirom na potrebu i važnost razvoja strateškog planiranja u nadolazećem razdoblju, potrebno je razmatrati i mogućnosti razvoja određenih oblika strategijskog računovodstva u javnom sektoru u okviru kojeg je naglasak na osiguranju onih računovodstvenih informacija koje će biti osnovom za definiranje dugoročnih i kontrolu ostvarenja kratkoročnih ciljeva.5

Pravci razvoja unutarnje revizije Izmjene i dopune Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru u dijelu definiranja odnosa između povezanih institucija i utjecaja povezanih odnosa na koordinaciju aktivnosti između prve i druge razine korisnika proračuna, važne su ne samo zbog koordinacije aktivnosti za potrebe razvoja financijskog upravljanja i kontrola, već i zbog čvršće regulatorne osnove za definiranje kriterija za uspostavu unutarnje revizije na razini konsolidiranih proračuna. Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola ne sprječava takvu mogućnost, ali je niti ne navodi eksplicitno, što ostavlja prostor za dodatna obrazloženja u praksi. Širenje obuhvata Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i na trgovačka društva u

većinskom državnom vlasništvu, važno je i zbog osiguranja zakonske osnove kojom bi se osigurala obveza uspostave unutarnje revizije i u javnim trgovačkim društvima. U dosadašnjem razdoblju, trgovačka društva u većinskom vlasništvu države funkciju unutarnje revizije uvodila su na osnovi antikorupcijskih mjera.6

Vezano za daljnje jačanje kapaciteta unutarnje revizije, evidentne su potrebe za dodatne kapacitete na lokalnoj razini, razini županija, velikih gradova, županijskih središta. U cilju daljnje racionalizacije organizacijske uspostave unutarnje revizije na lokalnoj razini, preporuka je da se koriste modaliteti zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju kako za županije i županijska središta tako i za velike gradove. Modalitet zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju unutar ove kategorije korisnika proračuna nije predviđen Pravilnikom za unutarnju reviziju korisnika proračuna iz 2013. pa je preporuka da se kod sljedećih izmjena i dopuna kriterija taj dio uzme u obzir.

U dijelu razvoja metodologije rada unutarnje revizije, posebnu pozornost treba posvetiti razvoju kvalitetnijeg strateškog planiranja na osnovi procjene rizika. To je osobito izražena potreba s obzirom da se jedinice za unutarnju reviziju ustrojavaju na razini konsolidiranih proračuna i potrebno je provesti kvalitetne procjene rizika da bi se utvrdila područja od prioritetnih interesa.

U nadolazećem razdoblju fokus treba biti na osiguranju kvalitete rada unutarnje revizije. S tim u vezi, potreban je i angažman Središnje harmonizacijske jedinice u dijelu obavljanja provjere kvalitete rada unutarnje revizije, aktivnosti koje je Središnja harmonizacijska jedinica započela tijekom 2013., a koje je potrebno nastaviti u nadolazećem razdoblju.

Razvoj koordinacijske uloge Središnje harmonizacijske jedinice

Središnja harmonizacijska jedinica, kao što je već istaknuto, uložila je veliki angažman u razvoj svoje koordinacijske uloge što je rezultiralo umrežavanjem, odnosno povezivanjem ključnih aktera za razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru.

Razvoj koordinacijske uloge Središnje harmonizacijske jedinice treba dalje nastaviti jer je evidentna potreba daljnjeg koordiniranog razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola s razvojem u proračunskom sustavu, što u budućnosti treba realizirati još većom integracijom ovih dvaju sustava, vidljivo kroz donošenje zajedničkog strateškog dokumenta razvoja, integracijom odredbi

__________________________________________ 5 Peršić, M. (2011) Računovodstvene informacije za strateško poslovno odlučivanje – strategijsko računovodstvo:Strategijsko računovodstvo.U:Gulin, D. i Peršić, M.,ur., Upravljačko računovodstvo. Zagreb, HZRiFD, str.457 6 Trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu funkciju unutarnje revizije počela su uvoditi temeljem Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje 2010.-2012. Nakon završetka Antikorupcijskog programa, obveza uspostave i jačanja unutarnje revizije za srednja i velika trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu temeljila se na Zaključku Vlade RH KLASA: 02203/13-07/68, URBROJ: 50301-05/12-13-2 od 11. travnja 2013

19


20

Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru u Zakon o proračunu ili čak donošenjem općeg akta o javnim financijama koji bi povezao odredbe Zakona o proračunu, Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Takav razvoj zahtijeva nastavak aktivne suradnje s Državnom riznicom. Daljnji razvoj preduvjeta za jačanje upravljačke odgovornosti vezano za unapređenje kvalitete strateškog planiranja ukazuje na potrebu daljnje suradnje s Državnom riznicom, ali i s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a u dijelu razvoja metodologije strateškog planiranja i povezivanja s proračunskim ciklusom. U dijelu stvaranja organizacijskih pretpostavki za razvoj upravljačke odgovornosti, što uključuje adekvatne organizacijske strukture, uređivanje odnosa između povezanih institucija, jačanje financijske struke i profesije i njihovog organizacijskog statusa ukazuje na područja koja će uz suradnju s Državnom riznicom, zahtijevati i intenzivniji razvoj suradnje s Ministarstvom uprave. Nastavak razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola treba pratiti i razvoj u sustavima upravljanja i korištenja strukturnih i kohezijskog fonda EU-a i, s time u vezi, proizlazi i potreba daljnje suradnje i koordinacije aktivnosti s institucijama uključenim u sustav upravljanja i korištenja navedenih fondova. Središnja harmonizacijska jedinica u nadolazećem razdoblju treba usmjeriti svoj angažman u razvoj metodologije za procjenu kvalitete uspostavljenih sustava unutarnjih financijskih kontrola kod proračunskih korisnika i u dijelu financijskog upravljanja i kontrola te u dijelu unutarnje revizije, kako bi temeljem povratnih informacija, u suradnji s ključnim nositeljima razvoja u proračunskom sustavu, sustavu javne uprave te upravljanja i korištenja strukturnih i kohezijskog fonda EU-a, mogla i dalje oblikovati zakonodavne i podzakonske propise i regulativu, te metodologiju rada. U tom smislu bit će ponovno važna suradnja s Državnim uredom za reviziju u svrhu razmjene informacija o kvaliteti uspostavljenih sustava i područjima koja zahtijevaju daljnja poboljšanja.


UDK: 338 21

Andrea Vodanović struč.spec.rel.int.*

WiFi4EU – prilika za uvođenje besplatnog interneta u Hrvatskoj

Program WiFi4EU, koji je pokrenut 2016., a čija se primjena očekuje od kraja ove godine, za cilj ima uvođenje besplatnog interneta za građane u javnim prostorima diljem EU parkovima, trgovima, javnim ustanovama (knjižnicama, bolnicama, muzejima., itd.) što će pomoći rastu europskog, a time i hrvatskog gospodarstva.

Digitalizacija u Hrvatskoj Prema Izvješću o digitalnom napretku Europe (EDPR)1, koji je objavljen 27. travnja ove godine, a koji prati napredak država članica u pogledu njihove digitalizacije na temelju kvantitativnih podataka iz Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) i kvalitativnih podataka o politikama specifičnima za pojedinu državu, Hrvatska zajedno s Rumunjskom, Bugarskom, Grčkom, Italijom, Poljskom, Ciprom, Mađarskom i Slovačkom spada u skupinu manje uspješnih država. Hrvatska se nalazi na 24. mjestu od 28 država članica EU-a. Iako je sveukupno gledajući ostvarila spor napredak, s 23. pala je na 24. mjesto jer su ostale države napredovale brže. Kako navodi EDPR Izvješće, Hrvati više od prosjeka EU-a koriste Internet: osobito vole čitati vijesti (2. mjesto u poretku), slušati glazbu, igrati igre ili gledati videosnimke i filmove na internetu.

Njihove digitalne vještine neprestano se poboljšavaju (sa 17. mjesta u poretku 2015. na 13. mjesto 2016.). Upotreba digitalnih tehnologija u poduzećima gotovo je na razini prosjeka. Poduzeća se uslugama u oblaku služe više od prosjeka (16%, 9. mjesto u poretku). Promet MSP-ova koji prodaju usluge i proizvode na internetu u porastu je i iznad je prosjeka EU-a. Digitalne javne službe postupno se poboljšavaju: rezultati Hrvatske u području dostupnosti otvorenih podataka iznad su prosjeka EU-a, no broj korisnika usluga e-uprave povećava se sporo te nema napretka u pogledu pružanja usluga. Najveći izazov za Hrvatsku u smislu digitalizacije predstavlja povezivost – ograničen širokopojasni pristup u ruralnim područjima i slaba pokrivenost brzim širokopojasnim internetom, uz izrazito visoke cijene fiksnog širokopojasnog pristupa. Hrvatska je u srpnju 2016. donijela Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa2, u kojoj su kao ciljevi navedeni:

1. Univerzalna pokrivenost mrežama sljedeće generacije s brzinama većima od 30 Mbps; 2. Zastupljenost brzina većih od 100 Mbps u najmanje 50 % kućanstava.

__________________________________________ * Andrea Voadnović, struč.spec.rel.int., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/europes-digital-progress-report-2017 2 http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija-sirokopojasni-pristup2016-2020-usvojeno%20na%20VRH.pdf


22

Kako se navodi u Izvješću, druge su države napredovale brže od Hrvatske, a jedan od uzroka bila je politička situacija i održavanje parlamentarnih izbora u rujnu 2016. Nakon održanih izbora, novim preustrojem Vlade osnovan je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva3 s ciljem praćenja i unaprjeđenja razvoja digitalnog društva i usklađivanja sa smjernicama, direktivama i regulativom Europske unije na području digitalnog društva i ekonomije. Nadamo se da će osnivanje Središnjeg ureda pomoći razvoju digitalizacije kako bi sljedeće Izvješće pokazalo bolje rezultate i kako bi Hrvatska napredovala brže od ostalih država članica u ostvarivanju ciljeva Digitalne agende za Europu.

Digitalna agenda za Europu

Europska komisija u svibnju 2010. objavila je Digitalnu agendu za Europu4 koja je jedan od sedam stupova strategije Europa 20205. Cilj je Digitalne agende omogućiti ekonomiji i građanima EU-a da ostvare maksimum korištenjem digitalnih tehnologija, a sadrži sedam prioritetnih područja: 1. Stvaranje jedinstvenoga digitalnog tržišta; 2. Poboljšanje interoperabilnosti informacijskih i komunikacijskih proizvoda i usluga; 3. Poticanje povjerenja i sigurnosti na internetu; 4. Osiguranje pružanja znatno bržeg pristupa internetu; 5. Poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj; 6. Poboljšanje digitalne pismenosti, znanja i e-uključivosti; 7. Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rješavanju ključnih izazova društva, kao što su klimatske promjene, povećanje troškova zdravstvene skrbi i starenje stanovništva.

Stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta jedan je od prioriteta i Europske komisije kojeg je predsjednik Jean– Claude Juncker predstavio u listopadu 2014. u Europskom parlamentu kao dio političkih smjernica za novu Europsku komisiju „Novi početak za Europu: moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene„.6

Slijedom novih smjernica, Komisija je u svibnju 2015. objavila Strategiju za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu7 koja ima za cilj potaknuti promet internetskim sadržajem, uspostaviti jedinstveni okvir za internetsko plaćanje i omogućiti zaštitu potrošača u digitalnom okruženju, a temelji se na tri stupa:

1. Bolji pristup potrošača i poduzeća robi i uslugama na internetu u cijeloj Europi; 2. Stvaranje odgovarajućih uvjeta za procvat digitalnih mreža i usluga; 3. Iskorištavanje punog potencijala rasta europskog digitalnog gospodarstva.

U siječnju 2016. Europski parlament usvojio je rezoluciju „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu“8 u kojoj je istaknuta važnost privatnih ulaganja u mreže za povezivanje na internet zbog ostvarivanje digitalnog napretka i važnost stabilnog regulatornog okvira za poticanje svih sudionika na tržištu da ulažu u sva područja.

I u zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2016.9 poziva se na ostvarivanje fiksne i mobilne širokopojasne povezivosti vrlo visokog kapaciteta u cijeloj Europi, kao preduvjeta za buduću konkurentnost i na provođenje regulatorne reforme u području telekomunikacija u cilju poticanja velikih ulaganja u mreže uz poticanje učinkovitog tržišnog natjecanja i prava potrošača. Europska komisija je u rujnu 2016. objavila Komunikaciju „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta - Ususret europskom gigabitnom društvu“10 u kojoj se potvrđuje važnost internetske povezivosti za jedinstveno digitalno tržište te se ističe kako Europa mora sada uspostaviti mreže za svoju digitalnu budućnost. U tu svrhu, u njoj se iznosi vizija o europskom gigabitskom društvu u kojem je zbog dostupnosti mreža vrlo visokog kapaciteta i njihove uporabe moguća raširena uporaba proizvoda, usluga i aplikacija na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Ova vizija ostvaruje se pomoću tri strateška cilja do 2025.:

1. Za rast i zapošljavanje u Europi - gigabitska povezivost u mjestima koja su pokretači socioekonomskih promjena; 2. Za konkurentnost Europe - pokrivenost mrežama od 5G u svim urbanim područjima i na svim najvažnijim kopnenim prometnim pravcima; 3. Za koheziju u Europi - pristup svih europskih kućanstava internetskoj povezivosti od najmanje 100 Mbps. Kako bi se vizija o europskom gigabitskom društvu ostvarila, Komisija je predložila reforme regulatornog okvira za elektroničke komunikacije koje se sastoje od pratećeg zakonodavnog prijedloga Europskog zakonika o elektroničkim komunikacijama (Zakonik)11, jačanje uloge nacionalnih regulatora i Tijela europskih regulatora za elektroničke (BEREC)12, provođenje akcijskog plana

__________________________________________ 3 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_10_93_1969.html 4 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52010DC0245&from=en 5 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/ALL/?uri=CELEX%3A52010DC2020 6 https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/juncker-political-guidelines-speech_hr.pdf 7 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015DC0192&from=EN 8 http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P8-TA-2016-0009&language=HR&ring=A8-2015-0371 9 http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/06/28-euco-conclusions/ 10 http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/HR/1-2016-587-HR-F1-1.PDF 11 http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:c5ee8d55-7a56-11e6-b076-01aa75ed71a1.0004.02/DOC_1&format=PDF 12 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52016PC0591&from=EN


za ostvarivanje 5G povezivosti u Europi13 i daljnjih mjera politike i financijskih mjera na razini Unije te na nacionalnoj i lokalnoj razini, uključujući inicijativu WiFi za Europu (WiFi4EU) za promicanje široke dostupnosti WiFi mreža građanima diljem EU-a.

WiFi4EU

Cilj programa WiFi4EU je uvođenje besplatnog bežičnog pristupa internetu na svim javnim mjestima (npr. javne uprave, škole, knjižnice, zdravstvene ustanove, muzeji, javni parkovi i trgovi) kako bi se zajednice lakše integrirale u jedinstveno digitalno tržište, kako bi korisnici mogli isprobati gigabitno društvo te kako bi se poboljšala digitalna pismenost i nadopunile javne usluge pružane na tim mjestima.

Komunikacija „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta - Ususret europskom gigabitnom društvu“ i zakonodavni prijedlog Europskog zakonika za elektroničke komunikacije čine Telekomunikacijski paket kojim se revidira telekomunikacijski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije. U sklopu tog paketa Komisija je predložila Uredbu za promicanje internetske povezivosti u lokalnim zajednicama koja sadrži izmjene pravnog okvira za telekomunikacije u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, utvrđeno Uredbom (EU) br. 1316/2013 (Uredba o CEF-u) i Uredbom (EU) br. 283/2014 (Uredba o smjernicama)14. Početkom svibnja 2017. objavljena je „Komunikacija Komisije o preispitivanju provedbe Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini provedbenog razdoblja Povezano jedinstveno digitalno tržište za sve“ u kojoj se najavljuje brzo donošenje i provedba prijedloga o promicanju besplatne internetske povezivosti za korisnike u lokalnim zajednicama (WiFi4EU).

Korisnici programa WiFi4EU bit će gradovi, općine, javne ustanove (knjižnice, bolnice, itd.), a prijave će se podnositi on-line putem internetske platforme koja će biti predstavljena nakon službenog završetka zakonodavnog postupka.

Sredstva za WiFi4EU osigurat će se iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF – odjeljak za telekomunikacije) u iznosu od 120  milijuna  eura od 2017. – 2019.15, a procjenjuje se da će program biti dostupan u otprilike šest do osam tisuća lokalnih zajednica do 2020.

Sredstva će biti zemljopisno ravnomjerno raspoređena, a dodjeljivat će se u obliku vaučera prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva. Zato je važno da se hrvatski gradovi, općine i lokalna javna tijela na vrijeme informiraju i pripreme za prijavu. Europska komisija, Vijeće i Parlament krajem svibnja 2017. postigli su politički dogovor, a sad je na redu i formalno usvajanje zakonodavstva o izmjeni navedenih uredbi (1316/2013 i 283/2014).

Europski parlament glasovat će o nacrtu zakonodavne rezolucije16 Europskog parlamenta o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 u pogledu promicanja internetske povezivosti u lokalnim zajednicama na plenarnom zasjedanju 12. rujna u Strasbourgu, a nakon ljeta očekuje se i usvajanje na Europskom vijeću. Nakon dovršetka zakonodavnog postupka očekuje se objava prvog poziva. Ovisno o ispunjavanju administrativnih uvjeta, prvi bi poziv trebao biti objavljen krajem ove ili početkom sljedeće godine. Podnositeljima prijave na raspolaganju će biti posebna internetska platforma. Nakon stupanja na snagu novog zakonodavstva koji se očekuje nakon ljetne stanke, Komisija može dovršiti potrebne administrativne mjere: izmjenu radnog programa Instrumenta za povezivanje Europe koji je osnova za financiranje inicijative, objavu web-mjesta podnositelja prijave, itd. WiFi4EU prilika je za hrvatske gradove, općine i javne ustanove da svojim građanima i posjetiteljima osiguraju besplatan internet u javnim prostorima.

Uvođenje programa WiFi4EU od neizmjernog je značaja za razvoj lokalnih sredina. Neograničen i besplatan pristup internetu temelj je pokretanja rasta i povećanja digitalne pismenosti koja je neophodna za napredak i prilagodbu razvijenom, umreženom i digitalnom društvu.

Uvođenjem programa WiFi4EU do 2020. lokalne sredine bit će važne točke razvoja i napretka digitalnog društva.

EU će financirati troškove opreme i instaliranja pristupnih točaka bežičnom internetu, a korisnici će se obvezati na financiranje povezivosti (internetska pretplata) i održavanje opreme i pružanje besplatne i visokokvalitetne povezivosti na bežični internet građanima i posjetiteljima u trajanju od najmanje tri godine.

__________________________________________ 13 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52016DC0588&from=HR 14 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52016PC0589&from=HR 15 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM:2017:228:FIN 16 http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=REPORT&reference=A8-2017-0181&language=HR

23


UDK: 378 24

Ivana Petričko, mag. oec.*

Europski put k izvrsnoj znanosti Marie Skłodowska Curie akcije Uvod

Marie Skłodowska-Curie akcije

Kako bi se potaknuo gospodarski rast i stvorila nova radna mjesta, ključno je ulagati u istraživanje i inovacije jer upravo znanstvena otkrića doprinose razvoju novih proizvoda i usluga. Budući da se znanost i tehnologije ubrzano razvijaju, važno je istraživačima pružiti mogućnosti međunarodne i međusektorske mobilnosti kako bi bili izloženi različitim istraživačkim i radnim okruženjima u cilju razvoja novih ideja, metoda i tehnologija. Budući da se Europa želi profilirati kao mjesto atraktivnih i sigurnih uvjeta rada u znanosti te stremi k dugoročnom privlačenju i zadržavanju najboljih istraživača na europskom prostoru, pokrenut je Horizon 2020, program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014. – 2020., čiji je cilj osigurati konkurentnost Europe na svjetskom tržištu uz nastojanje da se potakne rast i stvore nova radna mjesta. U tekućoj financijskoj perspektivi na razini Unije za program Horizon 2020 izdvojen je proračun od 78,6 milijardi eura. Sastoji se od tri prioriteta (izvrsna znanost, industrijsko vodstvo i društveni izazovi), a svi oni zajedno doprinose ostvarenju ciljeva EU-a vezanih za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Ovim programom sufinanciraju se projekti u području istraživanja i razvoja koji predstavljaju pokretačku snagu gospodarskog razvoja u Europskoj uniji.

Jedan od programa unutar prvog prioriteta Izvrsna znanost su Marie Skłodowska-Curie akcije za koju je osigurano 6,16 milijardi eura za razdoblje 2014.-2020. Ovaj program uvela je Europska komisija 1996. kako bi se istraživačima omogućilo osposobljavanje kroz mobilnost. U proteklih 20 godina putem Marie Curie programa financirano je preko sto tisuća istraživača, osam financiranih istraživača su dobitnici Nobelove nagrade, stvoreni su brojni interdisciplinarni konzorciji institucija, razvijeni su inovativni doktorski studiji, poboljšani su uvjeti rada za istraživače i slično. Predviđa se da će u sedmogodišnjem razdoblju, odnosno do 2020., biti prijavljeno više od 1.500 patenata i stvoreno preko 100 novih poduzeća, dok će se bespovratnim sredstvima MSCA-a financirati 65.000 znanstvenika, među njima 25.000 doktoranda i time će MSCA postati najvažniji europski program za doktorske studije. Velika prednost ovog programa pronalazi se u činjenici kako nisu propisana znanstvena područja unutar kojih se istraživanje treba provesti, već se osigurava sloboda istraživanja u svim područjima znanosti, a potiču se interdisciplinarna i transdisciplinarna istraživanja. Otvorenost sudjelovanja istraživačima, istraživačkim organizacijama, privatnom sektoru, međunarodnim

__________________________________________ * Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić


organizacijama, nevladinim udrugama doprinosi razvoju europskog intelektualnog kapitala. MSCA omogućuje istraživačima usvajanje novih vještina i napredovanje u karijeri, a institucijama međunarodno i međusektorsko povezivanje i jačanje vidljivosti i izvrsnosti institucije. Osim toga, ovim se programom financiraju i Europske noći istraživača- javna događanja posvećena popularizaciji znanosti i učenju kroz zabavu. Shema 1. Oblici potpore Marie Skłodowska-Curie akcija Individualne stipendije Inovativne mreže za osposobljavanje

Sudjelovanje hrvatskih institucija u MSCA Od početka provedbe programa, pa sve do svibnja 2017. u okviru MSCA-a u Hrvatskoj je financirano ukupno 12 projekata u kojima je sudjelovalo 18 hrvatskih organizacija, dok su hrvatski korisnici primili financijska sredstva u iznosu od 3,3 milijuna eura sa stopom uspješnosti od 7,9%. Tablica 1.

•• prijavljuje se istraživač putem organizacije domaćina •• temelji se na radu na osobnom istraživačkom projektu kroz međunarodnu i međusektorsku mobilnost radi stjecanja novih vještina •• poslijedoktoranti (završen doktorski studij) ili najmanje 4 godine istraživačkog iskustva u punom radnom vremenu

•• prijavljuje međunarodni konzorcij •• osposobljavanje mladih istraživača na doktoratima u sklopu međunardonih interdisciplinarnih mreža •• mreže organizacija koje osposobljavaju istraživače na doktorskoj razini (manje od 4 godine istraživačkog iskustva u punom radnom vremenu i bez doktorata)

Razmjena osoblja u području R&D

•• prijavljuje međunarodni konzorcij •• međunarodna i/ili međusektorska razmjena osoblja uključenih u istraživanje radi umrežavanja i prijenosa znanja •• partnerstvo organizacija koje provode zajednički istraživački projekt i razmjenjuju osoblje

COFUND

•• prijavljuje se davatelj financijskih sredstava •• regionalni, nacionalni ili međunarodni programi za financiranje mladih ili iskusnih istraživača •• organizacije koje provode ili financiraju doktorske ili postdoktorske programe

Individualne stipendije (IF)

Inovativne mreže za osposobljavanje (ITN) Razmjena osoblja u području istraživanja i inovacija (RISE) Europska noć istraživača (NIGHT) Ukupno

Broj stranih istraživača u HR

EU doprinos (u mil eura)

Broj uključenih hrvatskih istraživača

Broj financiranih projekata

Broj projektnih prijava

Mjera

Broj sudjelovanja HR organizacija

Tablica 1. Sudjelovanje hrvatskih institucija u MSCA

Stopa uspješnosti

Izvor: Obrada autora

2

23

2

0,33

8,7

20

2

7

32

4

0,63

12,5

11

8

3,3

7,9

6

3

18

93

4

152

5

1

12

2,33

0,11

5,4

25

Izvor: Obrada autora temeljem javno dostupnih podataka objavljenih u brošuri Agencije za mobilnost1

__________________________________________ 1 http://mobilnost.hr/cms_files/2017/06/1498058285_msca-hrv-projekti-brosura-hrv.pdf

28

n/a

59

6

0

16

25


26

Tablica 1. prikazuje sudjelovanje hrvatskih institucija u MSCA programu. Podaci iz tablice prikazuju i stopu uspješnosti financiranih projekata koja je u svim kategorijama poprilično niska. Primjerice, kod inovativnih stipendija iznosi 8,7% što znači da je od 93 zaprimljene projektne prijave, samo 5 financirano. Prema tome, razvidno je da naše obrazovne i istraživačke institucije, koje su predale projektne prijave, imaju kvalitetne ideje i voljne su djelovati na promjene u društvu, međutim, sredstvima iz MSCA programa nije moguće sufinancirati sve projektne ideje. Projekti u području istraživanja i razvoja iznimno su važni za gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta i upravo zbog toga bi se trebalo pronaći druge izvore financiranja kojima bi se potaknula realizacija projekata koji nisu prošli na natječaju ovog programa. Grafikon 1. prikazuje najpopularnije destinacije u koje odlaze hrvatski istraživači. U okviru Mreža za inovativno osposobljavanje (ITN) najviše mladih hrvatskih istraživača zaposleno je u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Austriji i Velikoj Britaniji. Putem Individualnih stipendija najviše je iskusnih hrvatskih istraživača otišlo na poslijedoktorsko usavršavanje u Irsku, Španjolsku, Belgiju, Dansku, Veliku Britaniju i Austriju. 2.1. Individualne stipendije (IF)

Individualne stipendije namijenjene su iskusnim istraživačima kojima se pruža mogućnost poslijedoktorskog usavršavanja kroz rad na osobnom istraživačkom projektu koji uključuje međunarodnu i međusektorsku mobilnost.

Individualne stipendije namijenjene su za iskusne istraživače, odnosno istraživače koji imaju završen doktorski studij ili najmanje četiri godine istraživačkog iskustva stečenog u punom radnom vremenu. Postoje dvije vrste, a to su europske stipendije (namijenjene istraživačima koji dolaze u Europu ili se kreću unutar Europe) te globalne stipendije (za financiranje upućivanja istraživanja u treće države, odnosno u one države koje su prihvatljive za financiranje putem Horizon 2020 programa, a nisu članice EU-a ili pridružene članice Horizon 2020 programa). Europske stipendije dodjeljuju se za razdoblje od jedne do dvije godine, a globalne stipendije za razdoblje od dvije do tri godine. Važno je istaknuti kako iskusni istraživač u vrijeme prijave projekta mora imati titulu doktora znanosti ili minimalno četverogodišnje iskustvo istraživačkog rada u punom radnom vremenu. Istraživač prijavljuje projekt kroz instituciju na kojoj će provoditi istraživački projekt, a koji obavezno uključuje međunarodnu mobilnost te sklapa ugovor o radu s istraživačkom institucijom nakon što projekt bude odobren od strane Europske komisije. Tijekom provedbe projekta istraživaču se nudi mogućnost upućivanja (secondment) u trajanju od tri do šest mjeseci u partnersku organizaciju u Europi, sa svrhom stjecanja dodatnih vještina i ostvarenja međusektorske mobilnosti.

Dodatna prednost za akademsku instituciju je potpuno (100%) financiranje stipendije, odnosno financiranje životnih troškova istraživača, mobilnosti, obiteljski doplatak te potpora institucionalnih troškova (troškovi za istraživanje, trening i usavršavanje, troškovi upravljanja i neizravni troškovi).

Grafikon 1. Top 10 odlaznih destinacija hrvatskih istraživača

Izvor: Obrada autora temeljem javno dostupnih podataka objavljenih u brošuri Agencije za mobilnost2

__________________________________________ 2 http://mobilnost.hr/cms_files/2017/06/1498058285_msca-hrv-projekti-brosura-hrv.pdf


Velike prednosti pružaju se i malim i srednjim poduzećima koja se mogu prijaviti na ovaj natječaj kako bi ugostili iskusnog istraživača te na taj način ostvarili korist od iskustva i pružanja usluga u potpunosti financiranog istraživača na najmanje godinu dana.

Natječaji su otvoreni za sve grane znanosti i područja istraživanja (bottom-up approach) od temeljnih istraživanja do tržišta i inovacijskih servisa. Odnosno, financirati se mogu sva područja istraživanja osim onih obuhvaćenih Ugovorom o EURATOMU, kako je navedeno u članku 4. i Prilogu I. Ugovora3, a to se odnosi na područja istraživanja u vezi s nuklearnom energijom (npr. metode istraživanja rudnih ležišta i iskopavanja osnovnih materijala, fizika primjenjiva na područje nuklearne energije, fizikalna kemija reaktora, obrada radioaktivnog materijala, primjena radioizotopa, istraživanje štetnih učinaka zračenja na žive organizme, itd.). Primjer dobre prakse

STARMAS - Strukturirano usavršavanje i napredno istraživanje u području aktivnih pomorskih konstrukcija Organizacija domaćin: Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Istraživač: dr. sc. Neven Alujević EU sredstva: 150.000 eura Trajanje projekta: 1.5.2016. – 30.4.2018. Sažetak projekta: Istraživanje dr. sc. Nevena Alujevića temeljilo se na primjeni novih metoda u pomorskoj trgovini. S obzirom da se 80% ukupne trgovine EU-a prevozi pomorskim putem, razvidno je kako je pomorski kontejnerski promet od izuzetne važnosti za EU. Budući da je pomorski promet obilježen rizicima uzrokovanim prirodnim silama, ovim interdisciplinarnim projektom istraživač će se fokusirati na primjenu novih metoda aktivne kontrole ljuljanja broda kako bi se povećala sigurnost i energetska učinkovitost pomorskog prometa 21. stoljeća, kao i kvaliteta života pomoraca. 2.2. Inovativne mreže za osposobljavanje (ITN)

Inovativne mreže za osposobljavanje odnose se na konzorcije sastavljene od sveučilišta, istraživačkih centara i poduzeća iz država diljem svijeta koji zajednički prijavljuju istraživački projekt s fokusom na inovativne vještine i doktorsku izobrazbu mladih istraživača. Uvjet je da članovi konzorcija budu iz različitih država članica ili država pridruženih programu Horizon 2020. Cilj ovih mreža jest stvaranje nove generacije poduzetnih, kreativnih i inovativnih istraživača na početku njihove karijere kako bi se pružile nove mogućnosti te poboljšale njihove mogućnosti zaposlenja. Trajanje projekta je maksimalno 4 godine, dok se mladi istraživači zapošljavaju na minimalno 3 mjeseca, odnosno maksimalno 36 mjeseci.

Natječaji za zapošljavanje oglašavaju se na EURAXESS portalu Europske unije (https://euraxess.ec.europa. eu/jobs). U državama u kojima je trajanje doktorskog studija 4 godine, sudionik treba sam osigurati sredstva za financiranje četvrte godine budući da se sredstva mogu dodijeliti na razdoblje najduže 36 mjeseci, odnosno tri godine. Postoji nekoliko vrsta inovativnih mreža:

• Europske mreže za osposobljavanje Osposobljavanje za zajednička istraživanja koja provode barem tri različita partnera iz akademskog sektora i izvan njega. • Europski industrijski doktorati Zajednički program doktorskog studija koji provodi barem jedan akademski partner koji može dodijeliti akademski stupanj doktora znanosti i barem jedan partner iz privatnog sektora. • Europski združeni doktorati Najmanje tri akademske organizacije iz tri različite države uspostavljaju mrežu kako bi ponudili združene, dvostruke ili višestruke akademske stupnjeve doktora znanosti.

Sudjelovanje neakademskog sektora u ovakvom projektu je od iznimne važnosti jer ima za cilj poboljšati vještine i mogućnosti zapošljavanja istraživača kroz usavršavanja u akademskom i neakademskom sektoru. Stoga je bitno uključivanje organizacija iz različitih sektora. Nadalje, jedna organizacija može isti projekt prijaviti za sva tri modela ITN-a, ali svaki od modela mora biti zaseban. Treba voditi računa kako uvjeti prihvatljivosti i ciljevi nisu isti za svaki model, tako da je moguće da isti projekt ne bude prihvatljiv za svaki od modela, a dvostruko financiranje istog projekta ili istog istraživača nije dozvoljeno. Jedna od vrsta inovativnih mreža su Europski zajednički doktorski studiji koji predstavljaju instrument za stvaranje i razvoj veze između europskog visokoobrazovnog sustava te Europskog istraživačkog prostora.

Temeljni cilj odnosi se na promicanje međunarodne, međusektorske i multidisciplinarne/međudisciplinarne suradnje doktorskih studija u Europi kroz stvaranje zajedničkih doktorskih studija koji će dodjeljivati združene, dvostruke ili višestruke doktorske titule. Združena doktorska diploma se odnosi na jedinstvenu diplomu koju su dodijelile najmanje dvije akademske institucije unutar integriranog i službeno priznatog programa u državama gdje su akademske institucije smještene, dok se dvostruka ili višestruka doktorska diploma odnosi na dvije ili više odvojenih nacionalnih diploma dodijeljenih od najmanje dviju ili više akademskih institucija te je i službeno priznata u državama gdje su te akademske institucije smještene.

__________________________________________ 3 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:12012A/TXT&from=HR

27


28

Primjeri dobre prakse GLYCOVAX - Mreža za obuku u području racionalnog projektiranja nove generacije dobro definiranih cjepiva na bazi glikokonjugata Koordinator: GLAXOSMITHKLINE VACCINES SRL (Italija) Hrvatski partner i istraživač: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (prof. dr.sc. Stipan Jonjić) EU sredstva za cijeli projekt: 3.560.800 eura EU sredstva za hrvatskog partnera: 247.760 eura Trajanje projekta: 1.11.2015. – 31.10.2019. Sažetak projekta: GLYCOVAX predstavlja mrežu za osposobljavanje mladih znanstvenika koji će naučiti kako racionalno kreirati novu generaciju dobro definiranih i inovativnih cjepiva na bazi glikokonjugata, kako bi se na taj način poboljšale postojeće preventivne terapije te kako bi se riješile dosad neispunjene medicinske potrebe. U projekt je uključeno 10 partnera, od kojih je osam iz akademskog te dva iz neakademskog sektora. U okviru ovog projekta, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci zaposlio je inozemnu istraživačicu kojoj će se omogućiti stjecanje doktorata u izvrsnim znanstvenim uvjetima kroz međunarodnu i međusektorsku mobilnost. GlyCoCan - Iskorištavanje glikozilacije raka debelog crijeva za razvoj poboljšane dijagnostike i terapijskih sredstava

Koordinator: ACADEMISCH ZIEKENHUIS LEIDEN (Nizozemska) Hrvatski partner i istraživač: Genos d.o.o. za vještačenje i analizu (dr. sc. Marija Pezer) EU sredstva za cijeli projekt: 3.293.900 eura EU sredstva za hrvatskog partnera: 495.500 eura Trajanje projekta: 1.9.2015. – 31.8.2019 Sažetak projekta: GlyCoCan projekt ima veliki industrijski fokus na transfer tehnologije i podučavanje međunarodno usvojenih biopharma propisa, a sastoji se od ukupno 15 partnera iz akademskog i neakademskog sektora: 8 članova konzorcija i 7 partnerskih institucija. Specifični istraživački ciljevi omogućili su zapošljavanje 13 mladih istraživača koji svojim individualnim projektima rješavaju izazove glikozilacije te time stječu titulu doktora znanosti. Projekt se temelji na istraživanju metoda ranog otkrivanja raka debelog crijeva. 2.3. Razmjena osoblja u području istraživanja i inovacija (RISE)

Ovaj prioritet usmjeren je na konzorcije koji su sastavljeni od sveučilišta, istraživačkih centara, poduzeća te ostalih neakademskih partnera koji zajedno predlažu istraživački projekt koji se provodi kratkoročnom razmjenom osoblja između partnera. Minimalni kriterij koji se mora zadovoljiti jest postojanje triju partnera iz triju različitih

država, od kojih dvije moraju biti države članice EU-a ili države korisnice programa. Glavni ciljevi ove akcije su promicanje međunarodne i međusektorske suradnje osoblja, razmjene znanja i ideja u području istraživanja i razvoja, kao i razmjene iskustava u komercijalizaciji rezultata istraživanja u cilju napretka i razvoja znanosti i inovacija. Istraživački projekti trebaju iskoristiti komplementarne sposobnosti sudionika te omogućiti aktivnosti umrežavanja, organizaciju radionica i konferencija, kako bi se olakšalo dijeljenje znanja, novih vještina te usvajanje ostalih prenosivih vještina potrebnih za razvoj karijere osoblja. Pojedini zaposlenik može biti upućen na razdoblje od minimalno jednog mjeseca do maksimalno 12 mjeseci. Osoblje koje je prihvatljivo za razmjenu je:

• Istraživačko osoblje (u ovu skupinu spadaju mladi i iskusni istraživači) • Osoblje na upravljačkim položajima • Osoblje zaposleno na tehničkim ili administrativnim poslovima

Unutar RISE-a, poduzeće može uputiti svoje djelatnike na kraće osposobljavanje unutar akademske ili istraživačke institucije. Također, poduzetnici mogu biti domaćini drugom osoblju te profitirati od njihovih znanja i iskustava. Akademske organizacije, nadalje, mogu svoje osoblje uputiti u druge istraživačke ili poduzetničke organizacije, primjerice, u svrhu komercijalizacije proizvoda, ali mogu i ugostiti osoblje iz tih organizacija.

Financirati se mogu sva područja istraživanja osim onih obuhvaćenih Ugovorom o EURATOMU, kako je navedeno u članku 4. i Prilogu I4. Projekti trebaju biti temeljeni na zajedničkim istraživačkim ili inovacijskim aktivnostima te promovirati međunarodnu i međusektorsku mobilnosti i suradnju kao i transfer znanja. Održivost projekta će se postići kroz zajedničke aktivnosti poput treninga, radionica, ljetnih škola, seminara, konferencija ili sličnih aktivnosti u kojima su angažirani sudionici projekta. Takve aktivnosti umrežavanja imaju za cilj razmjenu znanja, stjecanja novih vještina, razvoja karijere osoblja za istraživačke i inovacijske aktivnosti. Osim toga, redoviti susreti koji se trebaju održavati barem jednom godišnje važna su okosnica za planiranje i provedbu projekta. Primjeri dobre prakse

WASTCArD - Tehnologije senzora zgloba i ruku za otkrivanje srčane aritmije Koordinator: University of Ulster (Velika Britanija) Hrvatski partner i istraživač: Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (prof.dr.sc. Ratko Magjarević)

__________________________________________ 4 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:12012A/TXT&from=HR, str. 54


EU sredstva za cijeli projekt: 324.000 eura EU sredstva za hrvatske partnere: 81.000 eura Trajanje projekta: 1.5.2015. – 30.4.2018 Sažetak projekta: Istraživački projekt WASTCArD kroz aktivnosti razmjene osoblja istražuje tehnologije za neinvazivno snimanje srčanog ritma tijekom dugih vremenskih razdoblja (> 36 sati), pomoću ručnog ili rukama nosivog uređaja s novim tehnikama EKG skeniranja koji omogućuju detektiranje aritmije u realnom vremenu. Projektom je uspješno uspostavljeno međunarodno i međusektorsko partnerstvo za razvoj novih tehnologija koje se bave značajnim problemom kardiovaskularne zdravstvene zaštite. Razvijene tehnologije bit će prikladne za integraciju u postojeće e-zdravstvene i kardinalne informacijske sustave te će utjecati na smanjenje troškova zdravstvenog sustava i poboljšati učinkovitost u dijagnozi i ranom liječenju bolesti srca. A_MADAM - Napredna pravila dizajna za optimalna dinamička svojstva proizvoda za aditivnu tehnologiju proizvodnje (AM)

Koordinator: Fakultet za mašinstvo i građevinarstvo u Kraljevu Univerziteta u Kragujevcu (Srbija) Hrvatski partner i istraživač: Topomatika trodimenzionalno skeniranje, optički mjerni sustavi i računalna obrada d.o.o. (dr. sc. Nenad Drvar) EU sredstva za cijeli projekt: 468.000 eura EU sredstva za hrvatskog partnera: 54.000 eura Trajanje projekta: 1.1.2017. – 31.12.2020. Sažetak projekta: 3D print ili aditivna tehnologija proizvodnje pripada ključnim tehnologijama u kojima Europa ima vodeću ulogu u istraživanju. A_MADAM namjerava iskoristiti istraživačke kapacitete i partnerske odnose razvijene u prethodnim projektima financiranim od Europske unije zbog provođenja sustavnih istraživanja dinamičkih mehaničkih svojstava proizvoda (zamor, mehanika prijeloma i otpornosti na udarce) proizvedenih od strane AM-a. Istraživanje zamora materijala kod 3D štampanih proizvoda, koji se sve više koriste u medicini, automobilskoj i zrakoplovnoj industriji, provodit će partneri iz Srbije, Italije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Projekt će se provoditi kroz upućivanja osoblja članova konzorcija s ciljem razmjene i prijenosa znanja između akademskih i industrijskih partnera. 2.4. Sufinanciranje regionalnih, nacionalnih i međunarodnih programa (COFUND)

Sufinanciranje regionalnih, nacionalnih i međunarodnih programa (COFUND) namijenjena je organizacijama koje financiraju programe doktorskih studija ili programe stipendiranja za istraživače ili upravljaju njima.

Organizacije primaju istraživače s iskustvom (oni koji imaju doktorat ili minimalno četverogodišnje istraživačko iskustvo u punom radnom vremenu) te prijavu podnose izravno organizaciji za financiranje te mlade istraživače (bez doktorata, tj. imaju manje od 4 godine istraživačkog iskustva u punom radnom vremenu), odnosno kandidate za doktorske studije koji mogućnosti za stjecanjem doktorske diplome mogu pronaći na portalu Euraxess5, mrežnoj web stranici Europske komisije na kojoj se nalazi popis institucija koji su zaprimili financijska sredstva i provode program doktorskih studija. Financirati se mogu sva područja istraživanja osim onih obuhvaćenih Ugovorom o EURATOMU6 kako je navedeno u članku 4. i Prilogu I.

Pojedincima, odnosno kandidatima za doktorske studije i stipendiranim istraživačima s iskustvom, sufinanciranjem se pruža potpora za osposobljavanje u području istraživanja te za razvoj karijere. Organizacije primaju dvije vrste naknada: doprinos koji se odnosi na troškove upravljanja programom, istraživanja, treninga i umrežavanja, te, također, primaju i sredstva koja isplaćuju istraživačima kojima se u ovom slučaju isplaćuju naknade za životne troškove u fiksnom iznosu. Prijedlozi se šalju kao odgovor na poziv na podnošenje prijedloga. Popis svih otvorenih natječaja i povezane informacije, kao što su Vodič za podnositelje zahtjeva i svi kriteriji prihvatljivosti, dostupni su na Portalu za sudionike7.

Savjeti i informacije također se pružaju u nacionalnim kontaktnim točkama8 i u korisničkoj službi programa Horizon 20209. Kontakt točka u Republici Hrvatskoj je Agencija za mobilnost i programe EU-a (popis kontakt točaka po pojedinim prioritetima Horizon 2020 programa dostupan je na mrežnim stranicama Horizon 2020 programa u Republici Hrvatskoj10). 2.5. Europska noć istraživača (NIGHT)

Europska noć istraživača je događaj koji se održava svake godine posljednjeg petka u rujnu te u njemu sudjeluje više od 30 država i više od 300 gradova. Fokus je na mlađim generacijama, odnosno na učenicima i studentima. Za ovu aktivnost mogu se prijaviti svi pravni subjekti iz Europe koji mogu organizirati navedena događanja (privatne i javne istraživačke organizacije, poduzeća, tijela javne vlasti, škole, muzeji, organizacije roditelja i nastavnika, zaklade i mediji). Cilj manifestacije je na zabavan i jednostavan način podići svijest široj javnosti o važnosti znanstvenog istraživanja za društvo. Na ovaj način nastoji se povezati istraživače i širu zajednicu te srušiti predrasude koje često postoje prema znanstveno-istraživačkoj zajednici.

__________________________________________ 5 https://euraxess.ec.europa.eu/ 6 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2010:084:0001:0112:EN:PDF 7 http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/home.html 8 http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/support/national_contact_points.html 9 http://www.obzor2020.hr/ 10 http://www.obzor2020.hr/obzor2020-kontakt

29


30

Podizanjem svijesti o važnosti istraživačkih karijera želi se potaknuti zainteresiranost mladih za profesionalnu karijeru u znanosti. Bespovratna sredstva dodjeljuju se za razdoblje do dvije godine. Njihov iznos ovisi o veličini projekta i planiranih aktivnosti. Dodijeljena sredstva se mogu utrošiti na pripremu, promidžbu, događanja/ aktivnosti, ocjenu učinka i slično. Primjeri aktivnosti: • • • • •

praktični pokusi koje vrše istraživači; znanstvene priredbe uz sudjelovanje publike; znanstvene rasprave; upoznavanje istraživača; natjecanja (znanstveni kvizovi, igre, zagonetke, fotografska i likovna natjecanja, itd.); • radionice za djecu; • vođeni obilasci laboratorija, istraživačkih instituta i drugih relevantnih ustanova koje su obično zatvorene za javnost.

Projekti se odabiru u postupku natječaja koji se zatvorio 13. siječnja 2016. i za koji je bilo osigurano 8 milijuna eura na razini EU-a. Radni program za razdoblje 2018.-2020. još je u tijeku izrade, objavit će se u listopadu 2017., a tada će biti objavljeni i natječaji za iduću godinu, tako da u ovome trenutku nisu dostupne informacije o natječajima NIGHT-a za iduću godinu. Podnositelji projektnih prijava javljaju se Izvršnoj agenciji za istraživanje Europske komisije (REA) koja vrši provjeru kriterija prihvatljivosti i odlučuje o dodijeljenim sredstvima. Primjer dobre prakse

CRO-EU-REKA! Istraživanje za inovacije, inovacije za javnost! Koordinator: Društvo znanost.org Partneri: Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Tablica 2. Financijska potpora za IF i ITN Marie SkłodowskaCurie akcije Naziv mjere

Inovativne mreže za osposobljavanje (IF)

Individualne stipendije (ITN)

EU sredstva za cijeli projekt: 107.460 eura Razdoblje trajanja projekta: 1.5.2014. – 30.11.2015. Web stranica: http://www.znanost.org/?p=997 Sažetak: CRO-EU-REKA! Istraživanje za inovacije, inovacije za javnost! prvi je odobreni projekt iz programa Horizon 2020. Noć istraživača organiziralo je Društvo znanost. org, u suradnji sa Sveučilištem u Splitu, Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO. Noći istraživača održane su u Zagrebu i Splitu na kojima je sudjelovalo 25 znanstvenih timova s oko 100 znanstvenika koji su putem interaktivnih sadržaja predstavili znanstvene projekte građanima, djeci i mladima. Posjetitelji su sudjelovali u znanstvenim eksperimentima, nagradnim igrama, kvizovima o znanosti te u mnogim zabavnim i interaktivnim aktivnostima.

Financijska potpora

EU financiranje u okviru aktivnosti Marie SkłodowskaCurie temelji se na jediničnim troškovima izraženim u mjesecima koji su uspostavljeni u skladu s metodologijom koja je usvojena Odlukom Komisije br. C (2013) 81943211. 1. Financiranje individualnih stipendija (IF) i inovativnih mreža za osposobljavanje (ITN)

Godišnje referentne stope za izračunavanje životnih troškova istraživača su:

• za mlade istraživače (ITN): 37.320 EUR / godišnje • za iskusne istraživače (IF): 55.800 EUR / godišnje

Ovo je osnovna tarifa, međutim, treba uzeti u obzir različite troškove života u različitim državama. Shodno tome, koriste se korektivni koeficijenti koji se ažuriraju na godišnjoj osnovi i uzimaju u obzir širok spektar faktora. Korektivni koeficijent za Hrvatsku iznosi 97,5% kako je prikazano u tablici 4. Primjerice, ukupni troškovi na godišnjoj razini za individualne stipendije u Hrvatskoj iznosili bi: 4.650*97,5%+600(+500)*12 Tablica 2. i 3.

Jedinični troškovi za istraživača/mjesečno Životni troškovi

3.110 4.650

Troškovi mobilnosti

600 600

Obiteljske naknade

500 500

Izvor: obrada autorice temeljem podataka iz Radnog programa 2016.-2017.

Institucionalni jedinični troškovi Istraživanje, obuka i troškovi umrežavanja

1.800 800

Upravljanje i indirektni troškovi

1.200

650

__________________________________________ 11 COMMISSION DECISION authorising the use of reimbursement on the basis of unit costs for Marie Skłodowska-Curie actions under the Horizon 2020 Framework Programme


Tablica 3. Korektivni koeficijenti za životne troškove u mjerama IF i ITN

Oznaka države AT BE BG CY CZ DE DK EE EL ES FI FR HR HU

Korektivni koeficijent

Oznaka države

Korektivni koeficijent

Države članice 104,8% IE 100,0% IT 71,5% LT 91,8% LU 83,8% LV 98,8% MT 135,3% NL 78,3% PL 92,7% PT 97,6% RO 116,6% SE 111,0% SI 97,5% SK 76,2% UK

Oznaka države

31

Korektivni koeficijent

Pridružene države AL 76,1% BA 73,6% CH 113,1% FO 134,1% GE 89,5% IL 108,7% IS 116,6% MD 61,1% ME 66,9% MK 68,4% NO 131,9% RS 67,1% TN 70,5% TR 86,6% UA 92,3%

113,5% 106,7% 73,1% 100,0% 75,9% 89,60% 104,3% 76,4% 89,1% 68,3% 111,7% 86,1% 82,6% 120,3%

Izvor: obrada autorice temeljem podataka iz Radnog programa 2016.-2017. 2. COFUND Naknada koja uključuje životne troškove i dodatak za mobilnost mora biti:

• za istraživače zaposlene na temelju ugovora o radu: minimalno 2.597,00 eura (za istraživače u ranoj fazi) i 3.675,00 eura (za iskusne istraživače); • za istraživače zaposlene u okviru stipendija u fiksnom iznosu: minimalno 1.298,50 eura (za istraživače u ranoj fazi) i 1.837,50 eura (za iskusne istraživače). Tablica 4. EU financijska potpora, koja se dodjeljuje instituciji, različita je od propisane minimalne potpore koju je

institucija dužna isplatiti istraživačima za vrijeme trajanja projekta. Radnim programom propisani su iznosi potpore koji se razlikuju ovisno o tome radi li se o iskusnim istraživačima ili onima u ranoj fazi. Naime, u Radnom programu navedeno je kako EU doprinos financira isključivo životne troškove istraživačima u fiksnom iznosu, dok se ostale naknade, poput troškova mobilnosti, obiteljskih naknada i slično, pokrivaju iz drugih izvora. Osim toga, institucionalni jedinični troškovi odnose se isključivo na troškove upravljanja programom, dok za troškove istraživanja, treninga i slično, institucija sama pronalazi druge financijske izvore koji se moraju prikazati u projektnoj prijavi.

Tablica 4. EU financijska potpora za COFUND Marie Skłodowska-Curie akcije Sufinanciranje regionalnih, nacionalnih i međunarodnih programa (COFUND)

Jedinični troškovi istraživača/mjesečno Mladi istraživač

Iskusni istraživač

Izvor: obrada autorice temeljem podataka iz Radnog programa 2016.-2017.

1.855

2.625

Institucionalni jedinični troškovi 325


32

3. Razmjena osoblja u području istraživanja i inovacija (RISE) EU financira jedinične troškove osoblja i institucija koje provode program mobilnosti u sljedećim iznosima: • Osoblja u iznosu od 2.000 eura/mjesečno • Institucionalne jedinične troškove od 2.500 eura po mjesecu upućivanja (secondment month).

Osoblje koje sudjeluje u mobilnosti (istraživačko osoblje, osoblje na upravljačkim položajima te osoblje zaposleno na tehničkim ili administrativnim poslovima) za vrijeme trajanja mobilnosti prima fiksni iznos od 2.000 eura/ mjesečno koji služi za pokrivanje životnih troškova. S druge strane, institucija koja provodi program, odnosno prima osoblje na mobilnost, može dobiti maksimalno 2.500 eura mjesečno koje financiraju od pokrića troškova istraživanja, obuke i umrežavanja te upravljanja i indirektnih troškova. Tablica 5.

Preporuke i savjeti

Potencijalnim korisnicima koji su zainteresirani sudjelovati u ovome programu, preporuča se proučiti pregled korisnih savjeta „DO and DON’T“ koji se može pronaći na poveznici: http://www.ncps-care.eu/wpcontent/uploads/files/useful_guides/dos%20and%20 donts%20for%20Applicants.pdf

Nadalje, savjetuje se proučiti nacionalnu mrežnu stranicu Horizon 2020 program na kojoj se mogu pronaći vrlo korisne informacije: http://www.obzor2020.hr/izvrsna-znanost-sadrzaj/ mariesklodowska-curie-akcije-dokumenti

Pokrenut je blog u Hrvatskoj Marie Skłodowska-Curie akcije: http://mariecurieactions.blogspot.hr/

Potencijalnim korisnicima je vrlo važno detaljno proučiti radni program koji se donosi na razini dvije godine i u kojem su navedeni kriteriji financiranja: http:// ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/ wp/2016_2017/main/h2020- wp1617-msca_en.pdf Osim toga, pokrenuta je web stranica na kojoj se mogu pronaći informacije o svakoj mjeri unutar programa: http://ec.europa.eu/research/mariecurieactions/

Istraživači objavljene natječaje na koje se mogu direktno javiti mogu pronaći na EURAXESS portalu: http://www. euraxess.hr

Tablica 5. Financijska potpora za RISE Marie Skłodowska-Curie akcije Razmjena osoblja u području istraživanja i inovacija (RISE)

Jedinični troškovi osoblja/mjesečno 2.000

Institucionalni jedinični troškovi Istraživanje, obuka i troškovi umrežavanja

Izvor: obrada autorice temeljem podataka iz Radnog programa 2016.-2017.

1.800

Upravljanje i indirektni troškovi 700


33

Aktivnosti ureda POŽARI, 20.07.2017.

Maletić: „Možemo koristiti EU fondove za obnovu opožarenih područja“ U ponedjeljak 24. srpnja stupa na snagu izmjena regulative koja će omogućiti Hrvatskoj da opožarena područja obnovi EU sredstvima. Izmjenom Uredbe o europskim strukturnim i investicijskim fondovima u pogledu posebnih mjera za pružanje dodatne potpore državama članicama pogođenima prirodnim katastrofama, koju je Europski parlament usvojio po žurnom postupku na plenarnom zasjedanju u lipnju, državama članicama omogućeno je uvođenje novog prioriteta za financiranje obnove nakon prirodnih katastrofa iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

ili više od 0,6% bruto domaćeg dohotka države članice. Pomoć se daje i u slučaju nepogoda regionalnih razmjera za koje prag iznosi 1,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) regije na NUTSII razini.

Ako procijenjena šteta u Jadranskoj Hrvatskoj bude veća od 206 milijuna eura, Vlada u roku od 12 tjedana od nastanka prve štete treba podnijeti zahtjev Europskoj komisiji, koji odobravaju Vijeće i Europski parlament. Sredstva iz ovog fonda Hrvatska je koristila u slučaju poplava čak četiri puta u ukupnom iznosu od 22,79 milijuna eura.

LNG TERMINAL KRK, 12.07.2017.

Maletić: „LNG terminal Krk projekt je od strateškog interesa ne samo za Hrvatsku „Ovim je otvorena mogućnost Vladi da izmijeni Operativni nego za cijelu Europsku uniju“ program Konkurentnost i kohezija i uključi novi prioritet, a sredstva s prioriteta na kojima je slaba provedba i korištenje EU fondova usmjeri u obnovu područja pogođenih požarima i drugim prirodnim katastrofama“, istaknula je zastupnica Maletić.

Za financiranje su prihvatljive štete od požara, poplava, potresa, suša i drugih nepogoda nastale od 1. siječnja 2014., a sufinanciranje je predviđeno na razini od 95% štete. Sredstva za financiranje ove zasebne prioritetne osi osiguravaju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj preraspodjelom nepotrošenih sredstava iz drugih prioritetnih osi. U slučajevima prirodnih katastrofa mogu se koristiti i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti. Financijska pomoć iz Fonda daje se ako ukupna izravna šteta uzrokovana katastrofom prelazi 3 milijarde eura

U Europskom parlamentu u Bruxellesu 12. srpnja u organizaciji Ureda zastupnice Maletić, Croatia-EU Business Councila i LNG Hrvatska održana je konferencija o LNG terminalu Krk i njegovoj važnosti za energetsku diversifikaciju jugoistočne Europe.

Uz zastupnicu Maletić, na konferenciji su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić, direktor LNG Croatia Goran Frančić te predstavnice Europske komisije Anca-Iulia Cimpeanu (DG Energy) i Ksenija Komkova Tatariunas (INEA). „Cilj nam je promovirati ovaj važan projekt koji je Europska komisija prepoznala kao jedan od ključnih energetskih strateških projekata koji pomaže u diversifikaciji lanaca


34

opskrbom plinom i povećava konkurentnost na cijelom području jugoistočne Europe“, kazala je zastupnica Maletić i dodala kako projekt LNG-a na Krku prati i podržava od njegovih početaka, a prošle godine sudjelovala je i u raspravi u Hrvatskom saboru.

Zastupnica Maletić najavila je organiziranje grupe podrške LNG terminalu Krk u sklopu Europskog parlamenta: „Zastupnici će nastaviti podržavati ovaj projekt. Predugo je projekt bio u sjeni i predugo se Vlada od 2012. do 2015. dvoumila oko njega, a zapravo se nije ništa radilo. Nažalost, kod ovih projekata kad se tako gubi vrijeme, gube se i prihodi koji su mogli biti zarađeni, zato to sad moramo nadoknaditi“, rekla je zastupnica Maletić i pohvalila novo vodstvo LNG Hrvatska i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koji su pokazali odlučnost u realizaciji projekta. „I danas smo imali priliku uvjeriti se kako se projektom dobro upravlja i da će biti realiziran do 2020. Hrvatska će se vratiti u poziciju važnog strateškog partnera na razini Europske unije u energetskom smislu“, zaključila je zastupnica Maletić. Hrvatski LNG terminal u Varšavi je, na nedavno održanom Globalnom forumu Inicijativa triju mora, dobio i dodatnu potporu SAD-a. Za izgradnju LNG terminala na Krku odobrena su 102 milijuna eura bespovratnih sredstava EU jer je projekt prepoznat kao jedan od ključnih europskih energetskih projekata. On obuhvaća izgradnju i upravljanje infrastrukturom potrebnom za primanje, skladištenje, pretakanje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (LNG), a cilj je osigurati ispunjavanje energetskih potreba i povećati sigurnost opskrbe putem novog opskrbnog pravca prirodnog plina za države srednje i jugoistočne Europe. Energetska diversifikacija usmjerena je i ispunjavanju cilja stvaranja Europske energetske unije. Zastupnica Maletić sudjelovala je i u TV emisiji „Iz srca Europe“ na temu LNG terminala na Krku (https://www. youtube.com/watch?v=nLKn5egEJQo).

BRUXELLES, 11.07.2017. Maletić: „Nema biobaziranih industrija bez ulaganja u istraživanje, razvoj, inovacije i znanost“ U utorak 11. srpnja u hotelu Thon EU u Bruxellesu održana je konferencija ”Jačanje konkurentnosti biobaziranih industrija” u organizaciji Centra za razvoj i marketing, Hrvatskog drvnog klastera i Hrvatskog klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora, uz potporu Kluba zastupnika EPP-a i Europske komisije.

Zastupnica Maletić otvorila je konferenciju izlaganjem o procesu donošenja odluka o politikama kružnog gospodarstva i biobaziranih industrija. Europska strategija razvoja biobazirane industrije donesena je 2012., a 2014. osnovano je javno privatno partnerstvo između EU-a i klastera biobaziranih industrija na razini Europske unije. Jedan dio sredstava osiguran je iz europskog proračuna, a drugi dio izdvajaju privatni poduzetnici koji na taj način potiču razvoj biobaziranih industrija. Zastupnica Maletić ukazala je na važnost ulaganja u kružno gospodarstvo i biobazirane industrije, posebno u inovacije, istraživanje i razvoj u službi napretka gospodarstva. ”Ne možemo govoriti o biobaziranim industrijama bez da govorimo o kružnom gospodarstvu, inovacijama, istraživanju i razvoju. Za dobro pozicioniranje i uspjeh u biobaziranim tehnologijama moramo ulagati u znanost, istraživanja i povezivati ih s potrebama gospodarstva. Regulativa mora podržavati razvoj novih poslovnih modela, a povoljni izvori financiranja trebaju biti dostupni poduzetnicima. Obrazovni sustav je ključan u razvoju društva koje će podržavati inovacije i biti sklono prihvaćanju rizika pokretanja i razvoja novih poslova. Bez sustavnih aktivnosti na tim područjima, nema dobrog pozicioniranja države i gospodarstva u cjelini u području biobaziranih tehnologija i inovacija općenito.


35

Mogući su, naravno, i događaju se, pojedinačni izvrsni primjeri, ali oni su samo potvrda pravila“, kazala je zastupnica. Zastupnica je istaknula kako ljude iz poduzetničkog i znanstvenog sektora te iz institucija treba poticati na aktivniji angažman na razini Europske unije kako bi dobili pravovremene informacije o najnovijim kretanjima i trendovima te razmjenjujući znanja i ideje, iste primijenili u Hrvatskoj.

„Važno je u procese donošenja odluka o novim strategijama, politikama i propisima na razini EU uključiti poduzetnike, znanstvenike i inovatore. Samo tako možemo imati kvalitetnu regulativu koja će omogućiti razvoj novih tehnologija i modernizaciju europskog gospodarstva. Kao država članica sudjelujemo na radnim skupinama za izradu prijedloga novih rješenja u Europskoj komisiji. Naši predstavnici u tim skupinama moraju predstavljati sve zainteresirane skupine, a ne samo pogled administracije. Samo tako možemo aktivno doprinositi donošenju kvalitetnih prijedloga koji će omogućiti razvoj i u Hrvatskoj“, zaključila je zastupnica Maletić. Na konferenciji su sudjelovali poduzetnici i predstavnici šumarskog, drvno-prerađivačkog, agro-prehrambenog sektora, europske strukovne i lobističke organizacije te vodeći stručnjaci iz europskih institucija koji su raspravljali o pozicioniranju biobaziranih industrija, investicijama, inovacijama, ruralnom razvoju, EU fondovima te mogućnostima međusektorske suradnje.

INICIJATIVA, 05.07.2017.

Hrvatska je spremna preuzeti Europsku agenciju za lijekove Zastupnica Maletić s kolegama iz hrvatske delegacije EPP-a pokrenula je u Europskom parlamentu inicijativu za premještanje sjedišta Europske agencije za lijekove (EMA) iz Londona u Zagreb.

Naime, s obzirom na Brexit i izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, europske agencije sa sjedištem u Londonu moraju biti premještene u druge države članice. Hrvatska je posljednja pristupila Europskoj uniji, a uz ostale četiri države, još uvijek nema niti jednu europsku agenciju.Hrvatska Vlada i Grad Zagreb u postupku su prikupljanja dokumentacije za prijavu službene kandidature koja će biti predana do kraja ovog mjeseca, a inicijativa hrvatskih zastupnika na razini Europskog parlamenta ima za cilj pomoći konačnom premještanju EMA-e u Hrvatsku. Sva medicinska sredstva za ljudsku i životinjsku primjenu proizvedena biotehnološkim ili nekim drugim visokotehnološkim postupkom moraju dobiti odobrenje Europske agencije za lijekove, a glavna joj je zadaća štititi i promicati javno zdravlje i zdravlje životinja na temelju ocjena i nadzora lijekova u humanoj i veterinarskoj medicini.

Hrvatska ima modernu farmaceutsku infrastrukturu, a tradicija i doprinos hrvatske znanosti u zdravstvenoj industriji od iznimnog je značaja. Usto, Hrvatska graniči s državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, pa ovo preseljenje svakako može pozitivno utjecati i na percepciju dobrobiti članstva u susjednim državama, stoga vjerujemo da će od 2019. Zagreb biti sjedište EMA-e!

ČETIRI GODINE ČLANSTVA, 01.07.2017.

Maletić: „Četiri godine članstva u Europskoj uniji otvorile su nam pristup tržištu od pola milijarde stanovništva te povoljnim izvorima financiranja” Prošle su četiri godine otkako je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije, točnije 1. srpnja 2013. Put koji je Hrvatska započela 2001. potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, bio je zahtjevan, no, svakako, i jedan od najvažnijih i najuspješnijih koraka,


36

otkako je proglašena samostalnost. Hrvatska je, postavši i službeno 28. članica Europske unije, postala važan dio velike zajednice s više od 500 milijuna stanovnika, te ostvarila značajna prava. Kupovina u drugim državama članicama bez plaćanja carine, sloboda kretanja i putovanja, prelazak granice s osobnom iskaznicom, studiranje u drugim državama te korištenje sredstava iz europskih fondova koji su od ključnog značaja za rast i razvoj gospodarstva, poticanje inovacija te unapređenje i konkurentnost tržišta samo su jedan dio svih pogodnosti članstva. Zastupnica Maletić, koja je zajedno s još desetak kolega zastupnika na izborima 2013. godine izabrana od strane građana za Europski parlament, naglasila je važnost članstva u Europskoj uniji: „Četiri godine članstva u Europskoj uniji otvorile su nam pristup tržištu od pola milijarde stanovništva, povoljnim izvorima financiranja, najnovijim znanjima i tehnologijama koji su temelj modernizacije i inovacija u našem gospodarstvu. Uspjeli smo izaći iz procedure prekomjernog deficita i smanjujemo javni dug, a sad je pred nama i veliki izazov ubrzanja gospodarskog rasta i vraćanja Hrvatske među najrazvijenije države istočne Europe.“ Zastupnica Maletić također je istaknula činjenicu kako je Hrvatska pokazala da na brojnim područjima ima dobre ideje i uspješne pojedince i poduzeća, a sad svi sustavnim rješenjima i ustrajnim radom trebamo, učeći iz tih primjera, podići industrijsku proizvodnju, vratiti poljoprivredu i pomoći malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi uspješno radili i poslovali na tržištu, što je ključno za daljnji napredak.

Svojim identitetom Hrvatska na razne načine upotpunjuje europsku raznolikost i europski identitet koji i jest temelj Europske unije, a koji je svaka država članica stekla prilikom ulaska u Europsku uniju. „Zahvaljujući članstvu u EU, gospodarski pad i siromašenje

stanovništva koje se događalo tijekom prvih godina usporeno je. Sigurna sam da će u sljedećim godinama gospodarski rast biti, zahvaljujući članstvu, pojačan i usmjeren na rast životnog standarda naših ljudi“, naglasila je zastupnica Maletić.

MISA ZA DOMOVINU, 27.06.2017.

U Bruxellesu obilježen hrvatski Dan državnosti i četiri godine članstva u EU U organizaciji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, u utorak 27. lipnja u Bruxellesu je održana sveta misa za Domovinu i obilježen Dan državnosti Republike Hrvatske i četiri godine članstva u EU.

Tom prilikom, zastupnica Maletić pozvala je grupu posjetitelja iz Zagreba i Zagrebačke županije među kojima i članove KUD-a Valentinovo iz zagrebačke Dubrave, a svečanom slavlju pridružili su se zastupnici u Europskom parlamentu i zaposlenici u europskim institucijama.

Svetu misu služio je pater Franjo Tomašević, gvardijan samostana Sv. Ivana Kapistrana iz Iloka. Ovo je treća sveta misa za Domovinu koju je organizirao Ured zastupnice Maletić. Prva je organizirana u Strasbourgu 13. ožujka 2014. kad je prvi put predstavljena Hrvatska projektom „Hrvatska – izvor vode“, u sklopu kojeg je bila postavljena izložba, a tad je u posjetu Parlamentu bila Franjevačka mladež.

Druga misa za Domovinu i Europu održala se 2. prosinca 2015. u Bruxellesu, a uz zastupnike i druge zaposlenike institucija, na svetoj misi sudjelovale su i časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove, sestre Dominikanke i školska sestra Franjevka, a posebnom svečanou misu su učinili članovi zbora Beatus Župe sv. Obitelji iz Zagreba.


37

Vijesti iz Europskog parlamenta

K4I, 12.07.2017.

Priprema 9. Inovacijskog Summita

Zastupnica Maletić sudjelovala je 12. srpnja kao članica predsjedništva K4I (Knowledge for Innovation – platforme za razmjenu znanja, iskustava i promociju inovacija) na radnom doručku na kojem su planirane buduće aktivnosti, među njima i 9. Inovacijski Summit koji će se održati od 27. do 30. studenog 2017. u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

U sklopu Summita održat će se plenarni sastanci o budućnosti istraživanja i inovacija u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira te rasprave o inovacijama u zdravstvu, novim tehnologijama, biogospodarstvu, transportu, poljoprivredi, održivom razvoju te energiji. Na radnom doručku predsjedništva K4I predstavljena je i inicijativa „Europskih 100 inovatora“, odnosno najboljih mladih inovatora i startupova koji će se izabrati tijekom godine u državama članicama i predstaviti na Inovacijskom summitu.

Zastupnica Maletić naglasila je važnost inovacija i poticanja istih, posebno kod mladih, jer one stvaraju priliku za povećanje konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta u čitavoj EU. Zastupnica je istaknula važnost jačanja vidljivosti mladih inovatora i startupova, pružanja podrške te njihova umrežavanja. Podsjetimo, zastupnica Maletić, kao ambasadorica hrvatskih startupova, primila je u Europskom parlamentu u Bruxellesu deset najboljih startupova koji su sudjelovali

na natjecanju Startup Europe Awards u lipnju ove godine (http://www.ivana-maletic.com/najava-zastupnicaiva n a - m a l e t i c - a m b a s a d o r i c a - m l a d i h - h r va t s k i h startupova/). Upravo K4I daje izvrsnu priliku za proširenje inovativne mreže i bolje razumijevanje kretanja u svijetu inovacija, što, između ostalog, omogućuje bolje usmjeravanje istraživačkog potencijala u Europi.

To je otvorena, neovisna, neprofitna platforma sa širokim spektrom sudionika, uključujući mala i velika poduzeća, sveučilišta i i straživačke centre, regije i gradove, neprofitne organizacije i think tankove, s temeljnim ciljem promicanja inovacija kao ključnog alata za održivi gospodarski rast, stvaranje zaposlenja i daljnje poboljšanje životnog standarda te poboljšanje dijaloga i suradnje između različitih skupina sudionika i različitih sektora. Razvijanje novog modela inovacija usmjerenih potrebama ljudi prioritet je K4I platforme. Zastupnica Ivana Maletić kao članica predsjedništva Knowledge for Innovation (K4I) bila je domaćin i 8. Europskog inovacijskog summita koji se od 14. – 17. studenoga prošle godine održao u Europskom parlamentu. Više o prošlogodišnjem summitu pročitajte na: http:// www.ivana-maletic.com/novosteu/zastupnica-maleticdomacin-8-europskog-inovacijskog-summita/


38

ECON, 11.07.2017. Thygesen: „Vlade trebaju usmjeriti preraspodjelu državnih rashoda kako bi se povećala investicijska potrošnja“ U utorak 11. srpnja na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), održana je razmjena mišljenja s predsjednikom Europskog fiskalnog odbora (EFB) Nielsom Thygesenom.

EFB je osnovan nakon Izvješća petorice predsjednika o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije s ciljem jačanja trenutačnog okvira gospodarskog upravljanja. Glavne odgovornosti EFB-a su pružanje ocjene provedbe fiskalnog okvira Unije i prikladnosti fiskalnog položaja na europskoj i nacionalnoj razini, davanje prijedloga za buduću evoluciju fiskalnog okvira Unije, savjetovanje Komisije o budućem fiskalnom položaju prikladnom za eurozonu kao cjelinu utemeljenu na ekonomskoj prosudbi, kao i odgovarajućim nacionalnim fiskalnim položajima, u skladu s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu, surađivanje s nacionalnim neovisnim fiskalnim vijećima te pružanje ad hoc savjeta na zahtjev predsjednika Komisije.

Thygesen je predstavio prvo Izvješće EFB-a o procjeni fiskalnog položaja prikladnog za eurozonu u kojem se navodi da će 2018. neutralni fiskalni položaj odgovarati eurozoni kao cjelini i da bi takav položaj mogao biti proveden kroz diferenciranu nacionalnu fiskalnu politiku unutar parametara Pakta o stabilnosti i rastu. Nadalje, naglasio je kako EFB smatra da bi vlade trebale usmjeriti preraspodjelu državnih rashoda u cilju povećanja investicijske potrošnje, koja je iza krize najviše doprinijela fiskalnoj konsolidaciji. Istaknuo je, isto tako, da je ovo Izvješće objavljeno sada kako bi države članice bile upoznate s njihovim mišljenjem prije pripreme nacionalnih proračuna za 2018. EFB će objaviti svoje prvo Godišnje izvješće na jesen, a usredotočit će se na način na koji je primijenjen okvir za nacionalnu fiskalnu politiku, zajedno s pravilima Pakta za stabilnost i rast i kako ga je moguće reformirati.

Uzevši u obzir dostupne podatke o gospodarskoj situaciji i izgledima, kao i javnim financijama u državama članicama eurozone, EFB je zaključio da u 2018. ne postoji potreba za diskrecijskim fiskalnim impulsom niti za fiskalnom kontrakcijom. Smatra se kako je neutralni fiskalni položaj prikladan u kombinaciji s usmjeravanjem državnih rashoda prema većoj investicijskoj potrošnji. Državne investicije su kategorija rashoda koja je u postotku BDP-a pretrpjela osobito velika smanjenja tijekom zadnje faze fiskalne konsolidacije. Također, Thygesen je naglasio kako bi neutralni fiskalni položaj eurozone u cjelini mogao biti

postignut kroz diferenciranu nacionalnu fiskalnu politiku unutar parametara Pakta o stabilnosti i rastu (SGP). Države koje imaju fiskalni prostor trebaju ga iskoristiti, dok se konsolidacija treba nastaviti u onim državama s visokim omjerima javnog duga u BDP-u.

Thygesen je zaključio kako pojedine države ne uzimaju u obzir učinke državne fiskalne politike na ostale države, odnosno, ne planiraju politike usmjerene na nesmetano funkcioniranje eurozone u cjelini. Takve napetosti mogu se prevladati samo kroz poboljšane oblike međusobne koordinacije ili daljnje fiskalne integracije.

U raspravi su zastupnici istaknuli potrebu poštivanja fiskalnih pravila te činjenicu da održivost javnog duga u dugom roku predstavlja najveći izazov za pojedine države članice. Thygesen se složio s ovim tvrdnjama i naglasio kako se u nekim državama već poduzimaju reforme kojima bi se riješilo ovo pitanje, no da je smanjenje duga nezadovoljavajuće u mnogim državama, navodeći primjer Italije i Portugala. U pogledu javnih investicija, zastupnici su ukazali na primjere neproduktivnih ulaganja i potrebu provedbe analiza troškova i koristi prije odluka o investiranju. Thygesen smatra kako su dobre analize od ključne važnosti te da je Junckerov plan pokazatelj kvalitetnih ulaganja u EU-u. Završno je predsjednik Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) Roberto Gualtieri zaključio da predstoji još puno posla na nacionalnim politikama i poboljšanju koordinacije kako bi se ostvario dugoročni rast i fiskalna održivost te izrazio nadu da će Europski fiskalni odbor sa svojim analizama i mišljenjima dati doprinos ostvarivanju ovih ciljeva.

PRORAČUN EU, 05.07.2017.

Maletić: „Rasprava o novom EU proračunu rasprava je i o novih 10,7 milijardi eura za Hrvatsku“ Na razini Europske unije u tijeku je rasprava o budućnosti financija EU-a nakon 2020., u kojoj sudjeluje i zastupnica Maletić.

Povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske potencijale Günther H. Oettinger, krajem lipnja u Odboru za proračun predstavio je dokument o budućnosti financija EU-a, koji je zastupnica otvoreno kritizirala istaknuvši kako je povezivanje nacrta proračuna s pet scenarija predstavljenih u Bijeloj knjizi o budućnosti Europe pogrešno jer usporava proces odlučivanja o novom


proračunu, a jasno je kako državama članicama tako i Europskoj komisiji da će budućnost EU-a biti kombinacija različitih scenarija, nikako ne isključivo jedan.

„Nema razloga za čekanje već Komisija treba žurno predstaviti nacrt proračuna nakon 2020., a u tom proračunu kohezijska i poljoprivredna politika trebaju ostati zastupljene u jednakom omjeru kao i do sada.“, kazala je zastupnica Maletić. (http://www.ivana-maletic. com/novosteu/maletic-visegodisnji-financijski-okvirmoramo-dogovoriti-sto-uspjesnu-provedbu-projekatadrzave-clanice-trebaju-znati-pravila-2019/) U raspravi koja je u tijeku jedno je sigurno – europski proračun u idućoj će perspektivi, nakon 2020., zbog Brexita biti manji.

„Jedna je mogućnost povećati izvore financiranja, odnosno prihode i doprinose država članica, a drugo je smanjiti rashodnu stranu. Puno je izglednije smanjenje rashodne strane, ali i to je problem s obzirom na nove prioritete Komisije, poput zajedničke obrambene politike, koju u budućnosti treba financirati, a jednako su nam važne i dosadašnje politike, poput kohezijske, koja je od posebnog značaja za Hrvatsku“, naglasila je zastupnica Maletić.

Zastupnica je istaknula i kako su europski fondovi važni za investicije: „Želimo inovacije, poduzetnike, rast i razvoj, stvaranje novih radnih mjesta, a to bez ulaganja nije moguće“. „Ono za što ću se zalagati, zajedno s kolegama iz Hrvatske, ali i iz drugih država članica i korisnica kohezije, jest da kohezijska i poljoprivredna politika u jednakom omjeru budu zastupljene u novom proračunu jer je to jako bitno za razvoj naših gospodarstava i za naše dobro pozicioniranje – ne samo na europskoj, nego i na svjetskoj sceni“, zaključila je zastupnica Maletić.

BUDG, 28.06.2017.

Maletić: „Višegodišnji financijski okvir moramo dogovoriti što prije jer za uspješnu provedbu projekata države članice trebaju znati pravila u 2019.“ Na zasjedanju Odbora za proračune u srijedu 28. lipnja u Bruxellesu, povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske potencijale Günther H. Oettinger održao je izlaganje o budućnosti financija EU-a. Dokument koji je predstavljen na ovoj sjednici ima za cilj partnerskim pristupom potaknuti raspravu o proračunskoj i financijskoj politici EU-a u sljedećih 10 godina. Povjerenik Oettinger istaknuo je Brexit, granične kontrole i pojačanu zaštitu, borbu protiv terorizma, migracijsku krizu i propuste u vođenju fiskalne politike kao stavke koje će uzrokovati manjak od 20 milijuna eura godišnje u

budućem višegodišnjem proračunu. Manjak se neće moći popuniti uobičajenim rezovima i uštedama u proračunu. Za rješenje problema ključna je institucionalna modernizacija i pojednostavljenje proračuna. Tijekom rasprave o budućnosti EU proračuna mora se riješiti pitanje omjera distribucije novca na nove prioritete i uštede koje je potrebno kombinirati i s novim izvorima sredstava. ”Svaki uloženi euro kroz projekte mora donijeti dodanu vrijednost”, kazao je povjerenik Oettinger. Nužno je definirati pojam dodane vrijednosti. Dodanu vrijednost, primjerice, predstavlja izgradnja željezničke infrastrukture u Bugarskoj iako sve države članice od toga nemaju direktnu korist, kao i pružanje pretpristupne pomoći državama nečlanicama EU-a. ”Dokument o budućnosti EU proračuna trebaju doraditi države članice svojim prijedlozima jasno pokazujući kakvu vrijednost za njih predstavlja Unija”, naglasio je povjerenik Oettinger. Nadalje, podijeljena su mišljenja o primjerenom trajanju višegodišnjeg financijskog okvira – jedna strana preferira 5, druga 7, a treća oblik 5+5 godina i tu se mora postići konsenzus. Zbog još uvijek brojnih otvorenih pitanja, Komisija zahtjeva više vremena kako bi se postigla usuglašenost oko višegodišnjeg financijskog okvira. Na samom kraju povjerenik Oettinger pozivao je na intenzivniji rad institucija zbog postizanja krajnjeg cilja – da prijedlog nacrta proračuna nakon 2020. bude gotov do svibnja 2019.

„Moja očekivanja bila su veća od ovog što je predstavljeno. Naime, nakon predstavljanja Bijele knjige o budućnosti Europe državama članicama bilo je više nego jasno kako rješenje neće biti niti jedan od 5 scenarija, već njihova kombinacija. To je i sama Komisija potvrdila i zato smatram kako je to trebalo uzeti u obzir pri kreiranju ovog dokumenta i ne gubiti vrijeme na opće rasprave. Očekivala sam konkretan prijedlog novog višegodišnjeg proračuna temeljem kojeg ćemo raspravljati i do konačnog rješenja doći tijekom 2018. kako bismo do sredine 2019. pripremili i donijeli svu regulativu potrebnu za provedbu nove perspektive“, istaknula je zastupnica Maletić. „U području kohezijske politike istaknuto je kako se očekuje brža implementacija, a kao jedno od rješenja navodi se uvođenje strožih pravila i povrat odobrenih sredstava. Promjena pravila N+3 u N+2 neće značiti bržu implementaciju, ako ne donesemo regulativu na vrijeme. Regulativa treba biti donesena najkasnije do sredine 2019., kako bi provedba mogla započeti odmah u prvoj godini nove perspektive, a to je 2021. godina. Rješenje je u našim rukama, u efikasnom radu na novoj regulativi, a ne u strožim pravilima za države članice“, zaključila je zastupnica Maletić.

39


40

Zastupnici su iznijeli razmišljanja kako se previše vremena gubi čekanjem na razrješenje Brexita, a vremena je premalo, stoga je nužno ubrzati donošenje nacrta proračuna. Neki od zastupnika kritizirali su nepostojanje strategije za stvaranje EU proračuna, istaknuvši kako se strateški i proračunski problemi moraju žurno riješiti kako bi se definirala preporuka za višegodišnji financijski okvir.

IZLAZAK IZ PPD-A, 19.06.2017.

Republika Hrvatska i formalno je izašla iz Postupka prekomjernog deficita Republika Hrvatska je u 2016. godini (posljednja programska godina Hrvatske u okviru Postupka prekomjernog deficita) ostvarila fiskalni deficit od 0,8% BDP-a, a Komisija je u Proljetnim prognozama 2017. procijenila da bi fiskalni deficit Hrvatske u odnosu na BDP mogao iznositi 1,1% (2017.), odnosno 0,9% (2018.). To potvrđuje kako Komisija vjeruje da će Hrvatska i u 2017. i 2018. godini održavati razinu deficita unutar granice definirane maastrichtškim fiskalnim kriterijima i posljedično smanjivati i omjer duga države u odnosu na BDP, čime su ostvareni uvjeti za formalan izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita. Komisija je predložila Vijeću EU-a izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita. Odlukom Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) od 16. lipnja 2017. godine Hrvatska je formalno i izašla iz Postupka prekomjernog deficita. U tekstu Odluke Vijeća o stavljanju izvan snage Odluke 2014/56/EU o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj koja je usvojena na Vijeću 16. lipnja ove godine, navodi se u točki (6) da je na temelju podataka koje je dostavila Komisija (Eurostat) u skladu s člankom 14. Uredbe (EZ) br. 479/2009, slijedom obavijesti Hrvatske iz travnja 2016. te na temelju Programa konvergencije za razdoblje 2017. – 2020. i proljetne prognoze Komisije za 2017., opravdano bilo donijeti sljedeće zaključke:

Deficit opće države dosegnuo je 0,8 % BDP-a u 2016. u odnosu na 3,4 % koliko je iznosio 2015. To je poboljšanje uglavnom bilo potaknuto povećanjem prihoda zahvaljujući snažnom rastu BDP-a te ograničenjem rashoda. Stoga se u roku koji je odredilo Vijeće deficit smanjio ispod razine referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđene Ugovorom iz Maastrichta.

U Programu konvergencije za razdoblje 2017. – 2020., koji je hrvatska vlada podnijela 27. travnja 2017., predviđa se da će se deficit opće države u 2017. povećati na 1,3 % BDP-a te u 2018. smanjiti na 0,8 % BDP-a. U proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se deficit od 1,1 %

BDP-a u 2017. i 0,9 % BDP-a u 2018. Stoga se očekuje da će tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom deficit i dalje biti manji od referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđenih Ugovorom.

Strukturni saldo, to jest saldo opće države prilagođen gospodarskom ciklusu i bez jednokratnih i drugih privremenih mjera, poboljšao se za 3,0 % BDP-a u razdoblju 2014. – 2016. Udio bruto državnog duga u BDP-u dosegnuo je vrhunac od 86,7 % u 2015. i smanjio se na 84,2 % u 2016. zbog jačanja BDP-a i prilagodbi stanja i tokova koje utječu na smanjenje duga.

U proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se da će se u 2018. udio duga dodatno smanjiti na 79,4 % zahvaljujući snažnom rastu nominalnog BDP-a. Iz toga proizlazi da će se udio duga zabilježen 2016. ubuduće kretati prema referentnoj vrijednosti za smanjenje duga. Iako je cilj smanjenja prekomjernog deficita u Hrvatskoj ispunjen, Vijeće u točki (9) Odluke podsjeća da se na Hrvatsku od 2017. godine (godina koja slijedi nakon ispravljanja prekomjernog deficita), primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu.

Nakon što je već u 2016. ostvarila svoj srednjoročni proračunski cilj, Hrvatska bi trebala izbjeći odstupanja od tog cilja i ispuniti kriterij (smanjenja) duga u skladu s člankom 2. stavkom 1.a Uredbe (EZ) br. 1467/97. Ispunjenje kriterija smanjenja prekomjernog duga je vrlo bitno jer je Hrvatska u trenutku ulaska u Postupak prekomjernog deficita premašila referentne vrijednosti i deficita i duga definiranih fiskalnim kriterijima konvergencije.


41

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta INDUSTRIJA, 05.07.2017.

PRORAČUN, 04.07.2017.

Maletić: “Bez jake industrije EU ne može biti svjetski lider, ni Hrvatska među razvijenim državama”

Maletić: „Bez ambicioznog proračuna nema snažnog gospodarskog rasta”

U Europskom parlamentu je 5. srpnja izglasana Rezolucija o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi. Tom prilikom zastupnica Maletić je istaknula: “Reindustrijalizacija Europe je od velike važnosti jer bez industrije ne možemo biti vodeće gospodarstvo svijeta. Nažalost, tijekom zadnjih 20 godina udio industrije u BDP-u Europske unije smanjio se s 19% na manje od 15,5%. Cilj nam je to promijeniti i do 2020. postići razinu od 20% udjela u BDP-u. Za ostvarenje tog ambicioznog cilja potreban je potpuni preokret: 1. smanjenje ovisnosti o sirovinama iz trećih zemalja; 2. povećanje energetske učinkovitosti; 3. obrazovanje u skladu s potrebama industrije; 4. povezivanje industrije i znanosti; 5. poticanje inovacija. Uz to, moramo preispitati klimatske i energetske ciljeve utvrđene do 2030. – jesu li oslonac industrijskoj politici EU-a u sljedećem desetljeću?” Dodatno, zastupnica je izjavila kako je potrebno smanjiti opterećenost malih i srednjih poduzeća regulativom i administrativnim poslovima, poboljšati uvjete za novoosnovana poduzeća i mlade poduzetnike, promicati klastere i stvaranje poslovnih mreža te obvezno omogućiti povoljne izvore financiranja za ulaganja u nove tehnologije, proširenje proizvodnje i modernizaciju.

Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu u utorak 4. srpnja održana je rasprava o proračunu za 2018. i o početku trijaloga s Europskom komisijom i Vijećem. Europska komisija nedavno je predložila nacrt proračuna za 2018. u iznosu od 161 milijarde eura u obvezama za poticanje otvaranja novih radnih mjesta, osobito za mlade te rasta i strateških ulaganja. Naime, u proračunu za 2018. obveze iznose 161 milijardu eura (1,4% više u odnosu na 2017.), a plaćanja 145 milijardi eura (8,1% više u odnosu na 2017. kako bi Eu fondovi 2018. dostigli optimalnu brzinu provedbe nakon sporog početka tijekom prvih godina). Iz tog razloga, u ovom Nacrtu proračuna jasno su istaknuta dva glavna politička prioriteta- nastavak ostvarivanja održivog rasta i stvaranje radnih mjesta te sigurnost i zaštita građana, rješavajući probleme povezane s migracijom. Povjerenik Günther H. Oettinger, nadležan za proračun i ljudske resurse, naglasio je tom prilikom na početku rasprave važnost usklađivanja mišljenja Komisije i Parlamenta jer je to od značajne važnosti za proračun EU-a i daljnji razgovor s Vijećem. „Nastojimo osigurati zapošljavanje što više mladih u Europi i veću razinu ključnih ulaganja na terenu. Svako djelovanje bit će usmjereno na postizanje konkretnih rezultata i poboljšanje svakodnevnog života europskih građana“, zaključio je povjerenik Oettinger.


42

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

Što se tiče prvog prioriteta, gospodarskog rasta i radnih mjesta, na raspravi je naglašeno kako je nužno iskoristiti resurse proračuna za jačanje gospodarstva kako bi ono bilo konkuretnije. Jačanje gospodarstva svakako se postiže kroz jačanje inovacija, malih i srednjih poduzeća, jer su ona ta koja stvaraju nova radna mjesta. Važan je i program Erasmus+ koji potiče mobilnost, naročito mladih ljudi, istaknuto je između ostalog. Proračunom za 2018. rezervirane su 2,3 milijarde eura za tu namjenu, u što ulazi i zapošljavanje mladih.

Za poticanje rasta i zapošljavanja, Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) kroz pametniju uporabu novih i postojećih financijskih resursa i kroz privatna ulaganja mora ispuniti svoju svrhu. U nacrtu proračuna predložen je nastavak inicijative za zapošljavanje mladih te je za nadolazeći period u tom području predloženo izdvajanje preko 230 milijuna eura. Proračunom EU-a u 2018. osigurat će se 55,4 milijarde eura za strukturne i investicijske fondove za postizanje kohezije i ravnomjernog regionalnog razvoja te gotovo 59,6 milijardi eura za poljoprivrednike i ruralni razvoj. Drugi prioritet, sigurnost i zaštita građana, velikim se dijelom nadovezuje na ostvarenje prvog cilja. Navedeni cilj planira se jednim dijelom postići kroz jačanje agencija EU-a koje su zadužene za unutarnje poslove i sigurnost, kako bi se vidjele konkretne mjere i procijenilo odgovaraju li potrebama na terenu, ili su potrebne dodatne aktivnosti. Komisija namjerava financirati čitav niz povezanih mjera unutar EU-a kroz pružanje humanitarne pomoći, poboljšanje upravljanja vanjskih granicama, te potpore najteže pogođenim državama članicama. Za područje migracija i sigurnosti u nacrtu proračuna za 2018. predviđena je 4,1 milijarda eura, čime ukupno financiranje EU-a za migracije i sigurnost u razdoblju 2015. – 2018. dostiže iznos od 22 milijarde eura. Zastupnica Ivana Maletić na raspravi je istaknula: „Europi se u srednjem roku predviđa rast od 1,5-2%. S tim gospodarskim rastom nikako ne možemo biti zadovoljni, a to možemo samo promijeniti ambicioznim proračunom i kvalitetnim ulaganjima u inovacije, znanost, istraživanje, razvoj, obrazovanje, mlade. To je sve prepoznato u ovom prijedlogu proračuna za 2018.„

Također, pohvalila je prepoznavanje važnosti ulaganja u prioritete ključne za izgradnju povoljnog poslovnog okruženja: „Isto tako, i ulaganje u prioritete koji su važni za povoljno poslovno okruženje, poput energetike i prometa, ali i sigurnosti i stabilnosti su prepoznati. Bez sigurnosti i stabilnosti nema povjerenja, a bez povjerenja nema ulaganja, rasta i razvoja i to je jasna poruka ovog prijedloga proračuna za 2018. godinu. Posebno me raduje povećanje plaćanja u kohezijskoj politici od čak 25%. Ovo je pravi trenutak da ova politika postane zaista vidljiva, jer dosada gotovo da i nije bila“, naglasila je zastupnica Maletić.

Na kraju rasprave Parlament je potvrdio da su održivi rast, dostojanstvena, kvalitetna i stabilna radna mjesta, socio-ekonomska kohezija, sigurnost, migracije i klimatske promjene ključna pitanja i glavni prioriteti EU proračuna za 2018.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

I'M srpanj 2017.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you