Page 1

broj 1 sijeÄ?anj 2019.


Impressum broj 1 siječanj 2019.

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Naslovnica: Gorski kotar Izvor: www.pixabay.com

Uredništvo Alen Halilović Ema Brnardić Domagoj Badžim Neven Bilić Tea Japunčić Kristina Kosor Maja Butorac

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić Nova Uredba o poduzimanju mjera za zaštitu vladavine prava – potrebno drugačije rješenje

6

dr. sc. Davor Galinec Glavni naglasci i (pre)poruke jesenskog paketa europskog semestra 2019.

14

Katarina Ivanković-Knežević, dipl. iur. Usamljenost – izazov na koji trebamo odgovoriti

16

Alen Halilović, mag. oec. Europske snage solidarnosti

20

Aktivnosti ureda

22

Vijesti iz Europskog parlamenta

25

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Prijevod Tonči Orlandini Lektura Tamara Bodor

Izlazi mjesečno.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

U Europskom parlamentu zauzimamo pozicije vezano uz pojedine programe u proračunu EU-a, nakon što smo u studenom 2018. dali jasnu poruku da se ne slažemo sa predloženim smanjenjima fondova EU-a i sredstava za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ovaj mjesec na plenarnoj sjednici glasali smo o nastavku Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). Uvodi se novi fond, više od tri puta veći od EFSU-a, InvestEU, što je nova prilika za Hrvatsku i dobra vijest za poduzetnike jer su mnogi zahvaljujući EFSU-u već uspjeli ostvariti povoljne kredite HAMAG – BICRO-a, HBOR-a i poslovnih banaka koje su se uključile u provedbu. Uz garanciju EFSU-a krediti su ostvareni i za veće projekte, poput projekta Zračne luke Dubrovnik (32,5 milijuna eura), Hrvatske elektroprivrede (150 milijuna eura), Valamar Riviere (16 milijuna eura). Značajan broj projekata u djelatnosti zdravstva dobilo je jamstvo i povoljan kredit, tako da primjere dobrih projekata imamo od zubnih ordinacija do kliničkih bolničkih centara. Od 2021. sredstva se s dosadašnje 4 milijarde eura povećavaju na 13,1 milijardu eura, mogućnosti će biti puno više te ću vas i dalje o svemu detaljno informirati, kao kad sam za EFSU izdala poseban materijal „Europski fond za strateška ulaganja – stanje provedbe, izazovi i prilike u EU s posebnim osvrtom na Hrvatsku i susjedne države nečlanice“ i kad sam organizirala konferenciju u suradnji s potpredsjednikom Europske komisije Jirkyjem Katainenom. Cilj mi je potaknuti da se što više programa EU-a usmjeri poduzetnicima početnicima i onima koji ne mogu doći do klasičnih izvora financiranja, a zaslužuju drugu šansu. Brojnim amandmanima na različita izvješća, posebno u mišljenju ECON-a o budućnosti EU-a za koje sam bila izvjestiteljica, ukazala sam na važnost osiguranja jednostavnog pristupa kapitalu i izvorima financiranja za poduzetnike. Istaknula sam i važnost ujednačavanja uvjeta financiranja jer, kako govoriti o istim šansama na jedinstvenom tržištu uz ogromne razlike u kamatnim stopama na kredite poduzetnicima.

Uredba koja je izazvala brojne rasprave u Europskom parlamentu je Uredba o poduzimanju mjera za zaštitu vladavine prava. Poštivanje vladavine prava i obveza preuzetih pristupnim Ugovorom moraju se štititi, a rješenje treba jednako tretirati sve države članice. Nikad neću prihvatiti da se Hrvatska, a tako i bilo koja druga država, tretira kao država drugog reda i manje vrijedna jer u takvu Europsku uniju nismo ulazili. Navedenom Uredbom Komisija predlaže da se, u slučaju kršenja vladavine prava, državama članica blokiraju sredstva koja dobivaju iz proračuna. Činjenica je da su starije i razvijenije države članice, uglavnom Zapadne Europe, neto uplatiteljice te iz proračuna EU-a dobivaju znatno manje sredstava od manje razvijenih država članica Istočne Europe. Tim prijedlogom za istu nepravilnost moguće je puno više kazniti manje razvijene Istočne države članice od Zapadnih. Upravo zato usprotivila sam se prijedlogu i u članku ovog broja Informativnog Mjesečnika

detaljno objašnjavam nedostatke predloženog rješenja te dajem potpuno novi prijedlog – svaka država članica u kojoj se utvrde nepravilnosti vezane uz kršenje vladavine prava treba platiti kaznu od 0,2 % BDP-a (naravno, postotak se može utvrditi i na drugoj razini, ali treba biti jednak za sve države članice). Nadam se da će tijekom trijaloga – dogovora između Komisije, Parlamenta i Vijeća – o ovoj Uredbi doći do takvog rješenja kojim se države članice ne diskriminiraju i ne dijele, nego se snažnije povezuju, a građani štite.

U ovom broju uz članak dr. sc. Davora Galinca o jesenskom paketu europskog semestra, može se pročitati o još jednom izazovu na koji u EU-u trebamo odgovoriti, a to je sve veća usamljenost europskih građana koja izaziva tjeskobu i brojne zdravstvene i društvene probleme. Osjećajem usamljenosti pogođeni su stari i mladi, te jednako muškarci i žene. To je signal da programom ESF+ moramo osmisliti nove programe društvenog povezivanja, socijalizacije i skrbi o samačkim obiteljima. Još jedna tema obrađena u ovom broju su Europske snage solidarnosti; inicijativa preko koje se mladi mogu uključiti u projekte pomoći drugima putem različitih oblika volontiranja. Kao izvjestiteljica za mišljenje REGI-ja o novoj Uredbi o Europskim snagama solidarnosti amandmanima sam, između ostalog, osigurala da u Uredbi bude navedeno kako je sudionicima programa potrebno u potpunosti nadoknaditi sve troškove vezane uz volonterske aktivnosti kao što su smještaj, lokalni prijevoz, džeparac, obroci, prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta volontiranja i natrag. U idućim mjesecima, iako je riječ o posljednjim u sazivu ovog Parlamenta, čeka nas još dosta rasprava i zauzimanja stajališta o pojedinim programima EU-a. O svemu ću vas informirati uz nadu da ćete barem dio svih novosti uspjeti popratiti i pripremiti se za nove mogućnosti koje će se s novim proračunom EU-a za razdoblje 2021. – 2027. otvoriti.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 34(4-67EU) 4

mr. sc. Ivana Maletić*

Nova Uredba o poduzimanju mjera za zaštitu vladavine prava – potrebno drugačije rješenje Europska komisija pripremila je prijedlog Uredbe o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama (dalje u tekstu: Uredba). Zastupnici u Europskom parlamentu amandmanima su prijedlog značajno izmijenili, a na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, 15. siječnja 2019., održana je rasprava o prijedlogu Komisije i Parlamenta. Predložena regulativa kratka je (sadrži samo osam članaka) i relativno jednostavna, a polazi od tvrdnje da je poštivanje vladavine prava preduvjet za zakonito i namjensko trošenje novca EU-a u državama članicama. Zbog toga se uvodi mehanizam kojim se želi, u slučaju nepoštivanja vladavine prava, blokirati korištenje sredstvima iz proračuna EU-a u državama članicama. Međutim, upravo polazeći od značenja vladavine prava kao vrijednosti na kojoj se Unija temelji, zaštita vladavine prava treba biti iznad zaštite proračuna i financijskih interesa Europske unije.

Vladavina prava zahtijeva da se sve javne ovlasti provode u okviru ograničenja utvrđenih propisima, u skladu s vrijednostima demokracije i temeljnih prava, a pod ________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

nadzorom neovisnih i nepristranih sudova. Posebice se zahtijeva poštivanje načela zakonitosti, pravne sigurnosti, zabrane proizvoljnosti izvršne vlasti, diobe vlasti i učinkovite sudske zaštite koju provode neovisni sudovi. Poštivanje vladavine prava u državama članicama preduvjet je za zaštitu drugih osnovnih prava na kojima se Unija temelji: slobode, demokracije, jednakosti i poštovanja ljudskih prava. Poštivanje vladavine prava suštinski je povezano s poštivanjem demokracije i temeljnih prava: demokracija i poštivanje temeljnih prava ne mogu postojati bez poštivanja vladavine prava i obrnuto. Vlada koja narušava poštivanje vladavine prava ugrožava svoje građane, poslovanje, ulaganja odnosno cijeli socijalni, društveni i gospodarski okvir.

Iz proračuna EU-a financiraju se zajedničke politike kojima se želi osigurati gospodarski rast i razvoj Unije, smanjivanje regionalnih razlika, socijalna, društvena i ekonomska kohezija, obrana, zaštita i sigurnost Unije te zajednički odgovori na izazove migracija, klimatskih


promjena, novih tehnologija, nezaposlenosti mladih, zdravlja, usamljenosti i slično. Proračun EU-a usmjeren je upravo na demokratizaciju društva i jačanje vladavine prava. Zbog toga naš odgovor na nepoštivanje vladavine prava i zajedničkih europskih vrijednosti pojedinih vlada država članica ne smije biti blokiranje sredstava kojima je cilj djelovati pozitivno na društvene, političke i gospodarske procese u tim državama.

Rješenjima moramo štititi građane i provedbu razvojnih projekata važnih i za demokratizaciju društva

Građani čija vlada zloupotrebljava svoju poziciju ne smiju iz EU-a dobivati poruku kako ih se zbog toga dodatno kažnjava jer će to samo produbljivati negativnu percepciju i stavove prema EU-u koje vlade, koje ne poštuju vladavinu prava, u pravilu promoviraju. Cilj EU-a je zaštititi građane i pomoći im, stoga u takvim situacijama sredstva iz proračuna EU-a ne smiju biti blokirana. Tim sredstvima se financiraju projekti poduzetnika, mladih, poljoprivrednika, znanstvenika, neprofitnih organizacija, bolnica, škola, ustanova u kulturi i svih ostalih segmenata društva koji provedbom projekata pomažu izgradnji demokratski i ekonomski jake države temeljene na vladavini prava. Oni moraju znati da je EU tu da im pomogne u njihovoj težnji za izgradnjom boljeg društva i postizanju viših životnih standarda. Loše upravljanje kojim vlada pojedine države narušava temelje demokracije i vladavinu prava te ugrožava svoje građane, ali i cijeli EU jer se odbija pridržavati Ugovora koji je potpisala i uvjeta koje je prihvatila pristupanjem Uniji, EU treba rješavati izravno s vladom.

Dobar primjer je Pakt o stabilnosti i rastu u sklopu kojeg je Uredbom o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju1 utvrđeno da države članice, koje se ne pridržavaju propisanih zahtjeva za visinom duga i deficita, u prvoj godini na račun EU-a moraju uplatiti 0,2 % BDP-a kao depozit koji im donosi kamatu, a ne poduzmu li mjere za rješavanje neusklađenosti u drugoj godini uplaćeni depozit prestaje biti kamatonosan dok se u trećoj godini oduzima i postaje prihod proračuna EU-a. Isto rješenje bilo bi idealno i za slučajeve nepoštivanje vladavine prava. Samo je tako moguće zaštititi građane u tim državama i nastaviti s procesima demokratizacije i izgradnje društvene pravednosti i solidarnosti. Rješenje vezano uz blokiranje sredstava koje države članice dobivaju iz proračuna EU-a, u prijedlogu Uredbe, problematično je i zbog činjenice da se države članice ne koriste jednako sredstvima iz proračuna EU-a. Zbog toga za jednake slučajeve nepoštivanja vladavine prava nije moguće primijeniti istu visinu kazne i u pravilu bi države

članice – neto primateljice sredstava iz proračuna EU-a – mogle biti kažnjene više od neto uplatiteljica u proračun EU-a. To bi stvorilo nove podjele na „bogate“ kojima je sve dopušteno pa i kršenje pravila, i „siromašne“ koji se pravila moraju pridržavati. Imajući u vidu sve izazove pred nama, cilj je aktivnostima koje se poduzimaju jačati zajedništvo, jedinstvo i solidarnost, a ne obrnuto.

Rasprave na odborima EP-a

Kao izvjestiteljica EPP-a na Odboru za regionalni razvoj (REGI) predložila sam niz amandmana koji su usvojeni na REGI-ju, a od kojih su najvažnije promjene vezane uz zaštitu krajnjih korisnika u korištenju sredstvima EU-a u slučaju poduzimanja mjera blokiranja sredstava državi te izuzimanje kohezijske politike, odnosno ESI fondova u slučaju općih nedostataka koji imaju posljedice na proračun i dobro financijsko upravljanje iz ove regulative jer su za to u Uredbi o zajedničkim odredbama (CPR) i Financijskoj regulativi propisane mjere. Svi prijedlozi bili su usvojeni na REGI-ju, međutim, konačno izvješće doneseno je na Odboru za proračun na kojem su izvjestitelji, zastupnik Petri Sarvamaa i zastupnica Eider Gardiazabal Rubial, izmijenili prijedlog Komisije. Tako se ovom regulativom i dalje propisuju mjere za nepravilnosti koje imaju utjecaj na proračun EU-a te se, iako je riječ o kršenju ljudskih prava i nepoštivanju vladavine prava, nepravilnosti povezuju sa zaštitom financijskih interesa i proračuna EU-a.

Potrebno je prijedlog Komisije odbaciti i donijeti novu Uredbu u kojoj se utvrđuje kazna koju vlada uplaćuje izravno u proračun EU-a, s instrumentima jačanja ulaganja u promjene za primjenu vladavine prava

Ključan problem je sam prijedlog Europske komisije koja je cijelu Uredbu utvrdila vežući vladavinu prava i zaštitu financijskih interesa EU-a. To je amandmanima nemoguće ispraviti jer se treba mijenjati sve, počevši od naziva pa do svakog pojedinog članka. Stoga su pokušaji poboljšanja predloženih rješenja amandmanima s ciljem zaštite krajnjih korisnika i ujednačavanja primjene u državama, neovisno o razini korištenja sredstvima iz proračuna, važni i pozitivni, ali ne donose ključno rješenje kojim se u slučaju kršenja vladavine prava na prvo mjesto ne stavlja zaštita financijskih interesa EU-a (koji se štite brojnim uredbama i uspostavljenim mehanizmima te institucionalnim rješenjima) već instrumenti jačanja ulaganja u te države kako bi se negativni procesi promijenili. Za takav, potpuno drugačiji pristup potrebno je prijedlog Komisije odbaciti i pripremiti novu Uredbu. Ograničavanjem provedbe politika solidarnosti i konkurentnosti pokušava se osigurati vladavina prava što je kontradiktorno samo po sebi jer su te politike razvijene upravo kako bi se podigli demokratski standardi i razina poštivanja vladavine prava u cijelom EU-u.

________________________________ 1 (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011.

5


UDK: 338 6

dr. sc. Davor Galinec*

Glavni naglasci i (pre)poruke jesenskog paketa europskog semestra 2019. Uvod

Europska komisija je 21. studenog 2018. održala tiskovnu konferenciju1 povodom objave jesenskog paketa europskog semestra 2019., čime je formalno otvoren i novi ciklus tog mehanizma za koordinaciju ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika. Tom prilikom predstavljen je i tzv. jesenski paket europskog semestra, odnosno set dokumenata iz domene ekonomske politike koji se temelji na Komisijinoj jesenskoj ekonomskoj prognozi 2018. i na prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije 2018.

Jesenski paket sastoji se od Godišnjeg pregleda rasta za 2019., Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2019., Preporuke za europodručje 2019., Nacrta Zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2019., Komunikacije o nacrtima proračunskih planova u europodručju za 2019., kao i Izvješća za Italiju u skladu s člankom 126. stavkom 3. te Izvješća o pojačanom nadzoru za Grčku. Novi ciklus europskog semestra započinje u uvjetima daljnjeg (ali i manje dinamičnog) rasta u europodručju i

EU-u te velike neizvjesnosti. Iako je mnogo toga postignuto od 2014., potrebno je učiniti više kako bi se poticao uključiv i održiv rast, stvaranje radnih mjesta te pritom ojačala otpornost gospodarstava država članica. Sve to na razini EU-a zahtijeva donošenje odluka potrebnih za daljnje jačanje ekonomske i monetarne unije. S druge strane, na nacionalnim razinama hitno je potrebno iskoristiti trenutačni trend rasta kako bi se uspostavile fiskalne rezerve i smanjio dug. Ulaganja i strukturne reforme moraju se još više usmjeriti na povećanje produktivnosti i potencijala rasta čime će se osigurati uvjeti za održivu makrofinancijsku stabilnost i potpomoći dugoročnoj konkurentnosti EU-a. To će pak stvoriti uvjete za stvaranje novih i boljih radnih mjesta te veću socijalnu pravednost i bolji standard u EU-u. Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, a zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je na tiskovnoj konferenciji da je Europa u dobrom gospodarskom razdoblju, ali kako i sve veći rizici upućuju na to da to neće trajati zauvijek. Državama članicama EU-a potrebna su dobro usmjerena ulaganja i obnovljeni

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Sektoru statstike HNB-a i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 Priopćenje s tiskovne konferencije na hrvatskom jeziku dostupno je na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-6462_hr.htm.


reformski napori kako bi ojačale svoje temelje rasta i povećale produktivnost te je sad vrijeme za smanjenje razina javnog duga i obnovu fiskalnih rezervi. Time će se osigurati dovoljno manevarskog prostora potrebnog kad dođe do sljedeće recesije, a Dombrovskis smatra kako je sada vrijeme i da se ostvari napredak u produbljivanju europske ekonomske i monetarne unije.

Na njegovo izlaganje nadovezao se Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, koji je tom prilikom, između ostalog, izjavio da gospodarstvo EU-a i dalje intenzivno raste i da se predstavljeni savjeti o politikama odnose na održavanje tog rasta i jačanje njegove otpornosti jer u sve nesigurnijem globalnom kontekstu ništa ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Kako bi europodručje održalo rast, potrebne su ne samo zdrave javne financije nego i konkurentna gospodarstva i uključiva društva. Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je da je gospodarski oporavak posljednjih godina bio popraćen intenzivnim stvaranjem radnih mjesta, a nezaposlenost je dosegla rekordne razine, da je sve više sudionika na tržištu rada te da je stopa aktivnosti dosegla rekordno visoku razinu i čak premašila stopu SAD-a. Thyssen smatra da sada postoje uvjeti da se više uloži u društvo i građane kako bi taj oporavak postao stalan i plodonosan za sve dionike, uključujući buduće generacije. U prethodnom broju Informativnog Mjesečnika zastupnica Maletić i autor ovog teksta u kratkom članku o početku europskog semestra 2019. već su iznijeli kratak osvrt na Godišnji pregled rasta i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, tako da je ovaj tekst usmjeren na ostale dokumente koji čine jesenski paket europskog semestra 2019., s posebnim naglaskom na Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju. Nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2019.

U Nacrtu Zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju za 2019.2 na 175 stranica teksta naveden je godišnji pregled ključnih kretanja u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u Europi, kao i reformi država članica, u skladu sa smjernicama za politike zapošljavanja država članica3. U izvješću se navode ključne sažete poruke, kako slijedi: 1) Ostvaren je napredak u pogledu pregleda socijalnih pokazatelja priloženog europskom stupu socijalnih prava. U EU-u je tijekom prošle godine zabilježeno poboljšanje u prosjeku za 13 od 14 socijalnih pokazatelja koji služe za praćenje napretka u europskom stupu socijalnih prava.

Ipak, gospodarski oporavak još ne pogoduje svim građanima i državama na jednak način. U većini su država članica utvrđeni izazovi koji se odnose na određena načela stupa. Trenutačni gospodarski uzlet prilika je za ubrzavanje reformi namijenjenih poboljšanju uključivosti i pravednosti tržišta rada i sustava socijalne zaštite te povećanju njihove otpornosti, a time i poticanje konvergencije prema boljim životnim i radnim uvjetima u EU-u. Međutim, oporavak je još uvijek ugrožen i zbog toga države članice moraju hitno zgrabiti tu priliku.

2) Brojna se radna mjesta i dalje stvaraju, a zaposlenost u EU-u dosegla je rekordnu razinu. U drugom tromjesečju 2018. u EU-u je bilo zaposleno 239 milijuna osoba, što je 14 milijuna više od najniže razine iz sredine 2013., odnosno od vrhunca krize. U istom je razdoblju stopa zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine porasla na 73,2 % te bi, ako se dosadašnje kretanje nastavi, EU mogao ostvariti cilj strategije Europa 2020., tj. postići stopu zaposlenosti od 75 % do 2020. U svim je glavnim demografskim skupinama došlo do porasta zaposlenosti tijekom 2017. i u prva dva tromjesečja 2018., a najveći je zabilježen u dobnoj skupini 55 – 64 (stariji radnici), kao i prethodnih godina. Znatne razlike u stopama zaposlenosti diljem EU-a ukazuju na to da su daljnja poboljšanja moguća, posebno kad je riječ o onim državama članicama koje su još daleko od ostvarenja nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020. Iako Hrvatska ima uvjerljivo najniže postavljen nacionalni cilj u odnosu na ostale promatrane države članice (62,9 %), stopa zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine iznosila je krajem drugog tromjesečja 2018. godine 65,8 % i vidljivo je da je nacionalni cilj već sada ostvaren.

3) Stopa nezaposlenosti pala je do razine prije krize, ali je u više država članica i dalje visoka. Zahvaljujući stabilnom oporavku tržišta rada stopa nezaposlenosti u EU-u nastavila je padati tijekom cijele 2017. te je u drugom tromjesečju 2018. iznosila 6,9 %. Trenutačno se nalazi na najnižoj razini u posljednjih deset godina, odnosno više je od 4 postotna boda niža od najviše razine koju je dosegla 2013. U europodručju je u drugom tromjesečju 2018. zabilježena stopa nezaposlenosti od 8,3 % koja je i dalje za jedan postotni bod viša nego 2008., kada je zabilježena njezina najniža razina. Stope nezaposlenosti tijekom drugog tromjesečja 2018. još su bile osobito visoke u Grčkoj (19,2 %), Španjolskoj (15,4 %), Italiji (10,9 %), Francuskoj (8,8 %), Finskoj (8,4 %), Hrvatskoj (7,7 %) i Cipru (7,5 %). Pritom treba naglasiti da Hrvatska bilježi najveći pad stope nezaposlenosti u EU-u (u drugom tromjesečju 2017. iznosila je 11,1 %, a u drugom tromjesečju 2016. čak 13 %).

________________________________ 2 Dostupno na hrvatskom jeziku na: http://www.ipex.eu/IPEXL-WEB/dossier/document/COM20180761.do?appLng=HR 3 Revidirane smjernice za zapošljavanje donijelo je Vijeće Europske unije u srpnju 2018. te ih uskladilo s europskim stupom socijalnih prava (Odluka Vijeća (EU) 2018/1215 od 16. srpnja 2018. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica).

7


8

4) Rast zaposlenosti i dalje je izraženiji kad se u obzir uzimaju osobe koje su se zaposlile, a ne odrađeni sati. Ukupan broj odrađenih sati u EU-u nastavio je rasti 2017., doduše sporije nego ukupan broj zaposlenih, i nije se još vratio na razinu iz 2008. Činjenica da postoji velik broj radnika koji nesvojevoljno rade u nepunom radnom vremenu (tj. radnika koji rade u nepunom radnom vremenu, ali bi željeli raditi više) i to još uvijek 1,3 milijuna više nego 2008., ukazuje na to da tržište rada i dalje stagnira. Ipak, sve manji broj odrađenih sati po osobi dio je strukturnog kretanja započetog ranih 2000-tih.

5) Dohoci kućanstava i dalje rastu u gotovo svim državama članicama. Realni raspoloživi dohodak kućanstva po glavi stanovnika izraženije je rastao u državama članicama koje su zadnje pristupile Uniji, čime se potvrđuje uzlazna konvergencija. Iako su na to najviše utjecali povoljni gospodarski uvjeti, tome su pridonijele i reforme kojima je poboljšana primjerenost socijalnih naknada, uključujući sustave minimalnog dohotka. Ipak, u više je država članica realni bruto raspoloživi dohodak po glavi stanovnika i dalje znatno niži od razine prije krize. Dohoci kućanstava rasli su sporije nego BDP, što ukazuje na to da je oporavak tek u određenoj mjeri utjecao na rast dohodaka kućanstva, zbog čega se postavlja pitanje uključivosti nedavnog rasta.

6) Zahvaljujući snažnijem gospodarskom oporavku i oporavku tržišta rada, udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zamjetno se smanjio 2017. Više od pet milijuna osoba više nije ni siromašno ni socijalno isključeno, što je najveći pad od početka oporavka. Tome je najviše pridonijelo smanjenje broja osoba koje žive u teškoj materijalnoj oskudici i/ili kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (15, odnosno osam milijuna manje od njihova najvišeg zabilježenog broja). Ukupan broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, koji je u EU-u 2017. iznosio 113 milijuna osoba ili 22,5 % ukupnog stanovništva, sada je na razini prije krize. Procjenjuje se da će se to kretanje nastaviti i u sljedećoj godini. No još je mnogo toga potrebno učiniti kako bi se ostvario cilj strategije Europa 2020. u pogledu smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti. Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti i dalje je stvaran, posebno kad je riječ o djeci, osobama s invaliditetom i osobama migrantskog podrijetla. Hrvatska je ostvarila svoj nacionalni cilj (< 1,220 milijuna) još 2015. godine. Broj osoba izloženih siromaštvu ili riziku socijalne isključenosti u Hrvatskoj je smanjen s početnih 1,384 milijuna u 2011. na 1,085 milijuna u 2017. godini (što je za oko 135 tisuća osoba manje u odnosu na nacionalni cilj). 7) Rast realnih plaća usporio se 2017., ali se 2018. počeo ubrzavati. Rast plaća općenito je i dalje manji nego što bi se moglo očekivati s obzirom na pozitivne gospodarske rezultate i rezultate na tržištu rada.

Skromna dinamika rasta plaća tijekom proteklih godina može se objasniti slabim rastom produktivnosti, i dalje niskom očekivanom inflacijom i preostalim viškovima na tržištu rada. Realne prosječne plaće u mnogim državama članicama i dalje su niže nego prije krize te su 2017. rasle sporije od produktivnosti. To je u skladu s dugoročnim kretanjem: u EU-u je u razdoblju od 2000. do 2017. stvarna dodana vrijednost po zaposlenoj osobi porasla za 15,6 %, a realna naknada po zaposleniku za samo 11,2 %. Ipak, postoje dokazi o konvergenciji razina dohotka od rada iako i dalje postoje velike razlike među državama članicama i unutar njih. 8) Okviri za određivanje plaća (među ostalim, minimalnih plaća) počinju se prilagođavati poboljšanjima uvjeta na tržištu rada. U nekoliko je država članica u suradnji sa socijalnim partnerima povećan iznos propisane minimalne plaće. To je važno zbog toga što je u više država članica i dalje prisutna visoka stopa siromaštva unatoč zaposlenju, što isto tako zahtijeva djelovanje u područjima planiranja poreza i prikladnosti naknada. U tom je kontekstu važno da prilagodba razina minimalne plaće bude u skladu s transparentnim i predvidivim pravilima uzimajući u obzir njihov utjecaj na konkurentnost, otvaranje radnih mjesta i siromaštvo unatoč zaposlenju. Treba napomenuti da u tom smjeru ide i Hrvatska, krajem studenog 2018. donesena je odluka o povećanju neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna (ili za 9 %) za 2019. godinu, što predstavlja najveće jednokratno povećanje minimalne plaće od 2008. godine. Isto tako, početkom prosinca 2017. donesena je odluka o povećanju minimalne plaće s 2621 na 2752 kune (ili za 5 %) za 2018. godinu.

9) U kontekstu trajnog otvaranja radnih mjesta, neke skupine i dalje teško ostvaruju koristi od oporavka. Do rasta zaposlenosti 2017. došlo je ponajviše zahvaljujući zapošljavanju žena, starijih radnika i visokokvalificiranih osoba. S druge je strane stopa zaposlenosti niskokvalificiranih radnika i dalje niža nego što je bila prije krize te je gotovo 30 postotnih bodova niža od stope zaposlenosti visokokvalificiranih radnika. Stopa zaposlenosti mladih je i dalje niža nego 2008. (za 2,7 postotnih bodova) iako se povisuje. Dobra je vijest da se udio mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju smanjio na razinu prije krize (sada iznosi 10,9 %). Osobe migrantskog podrijetla teže su zapošljive: razlika u stopi zaposlenosti domaćih radnika i radnika rođenih izvan EU-a iznosila je 10 postotnih bodova 2017. (dok je 2008. iznosila 4,5 postotnih bodova). Ta je razlika posebno izražena kad je riječ o migranticama. Konačno, čini se da osobe s invaliditetom manje sudjeluju na tržištu rada; njihovi potencijali dalje su uglavnom neiskorišteni.

10) Žene i dalje sve više sudjeluju na tržištu rada. Stopa zaposlenosti žena od 20 do 64 godine iznosila je 66,8 % u


četvrtom tromjesečju 2017., što je gotovo pet postotnih bodova više nego pretkrizne 2008. Ipak, razlika u stopi zaposlenosti muškaraca i žena i dalje je velika, a u tom pogledu postoje velike razlike i među državama članicama (primjerice, u zadnjem tromjesečju 2017. razlike su se kretale u rasponu od 47,6 % u Grčkoj do 77 % u Estoniji dok je u Hrvatskoj zabilježena stopa od 59,8 % – op. a.). Iako su žene općenito kvalificiranije od muškaraca kad je riječ o razini obrazovnog postignuća, plaće muškaraca i žena uvelike se razlikuju i ta se razlika tek postupno smanjuje. Žene su prekomjerno zastupljene u slabije plaćenim sektorima i zanimanjima te, u usporedbi s muškarcima, češće obavljaju poslove za koje su prekvalificirane. Utjecaj roditeljstva i skrbničkih obveza i dalje je glavni razlog nižih stopa zaposlenosti, a nedovoljno razvijene usluge glavna su prepreka ostanku ili povratku na tržište rada. Nadalje, neformalni skrbnici, od kojih su većina žene, izloženiji su siromaštvu i financijskoj ovisnosti, a prekidi u karijeri često rezultiraju nižim mirovinskim pravima. Više država članica radi na osiguravanju povoljnog i jednakog pristupa kvalitetnim uslugama skrbi o djeci i uslugama dugotrajne skrbi, no znatni izazovi i dalje postoje. U nekim bi slučajevima bilo korisno da se plaćeni dopust iz obiteljskih razloga ravnomjernije raspodijeli između žena i muškaraca. Nekoliko država članica prilagođava svoje porezne sustave i sustave naknada kako bi se stimuliralo zapošljavanje primatelja drugog dohotka. Konkretne mjere za smanjenje razlike u plaćama između muškaraca i žena provode se samo u ograničenom broju zemalja. 11) Stopa zaposlenosti starijih radnika u proteklom se desetljeću znatno povećala. Za dobnu skupinu od 55 do 64 godine povećala se s 45,5 % u 2008. na 57,1 % u 2017. Stariji su radnici bili relativno zaštićeniji od recesije i njihova se stopa zaposlenosti nastavila povećavati tijekom krize te je postala važan pokretač oporavka zapošljavanja. Sve dulji radni vijek uzrokovan je raznim čimbenicima, uključujući povećanje zakonske dobi za umirovljenje, bolji pristup uslugama skrbi, dostupnost fleksibilnih radnih aranžmana i strategije aktivnog starenja. Više država članica dodatno promiče sudjelovanje starijih radnika na tržištu rada, uključujući podupiranje fleksibilnih prelazaka u mirovinu i pružanje financijskih poticaja poslodavcima i zaposlenicima. U Hrvatskoj je mogućnost rada u radnom odnosu uz istovremeno primanje mirovine uvedena 2014. godine samo za korisnike starosnih mirovima do polovine punog radnog vremena, no od 2019. godine se na temelju izmijenjenih mirovinskih propisa mogućnost rada uz mirovinu proširuje i na korisnike prijevremenih mirovina i mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, te na korisnike mirovina prema posebnim propisima (vojska, policija, službene vojne osobe). I dalje će svi umirovljenici moći ostvarivati primitke od drugog dohotka i istodobno primati punu mirovinu, pri čemu i plaća za rad u radnom odnosu i naknada za rad prema ugovoru o djelu podliježu plaćanju obveznih doprinosa.

Ta činjenica omogućuje takvoj kategoriji umirovljenika koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvare najmanje jednu godinu „novog“ mirovinskog staža da od HZMO-a zatraže ponovno određivanje mirovine (op. a). 12) Položaj mladih na tržištu rada i dalje se poboljšava, no nezaposlenost mladih još uvijek je visoka u više država članica. Iako je u stalnom padu (s vrhunca od 23,7 % u 2013. na 16,8 % u 2017.), stopa nezaposlenosti mladih (u dobnoj skupini od 15 do 24 godine) i dalje je viša nego 2008. i u nekim državama članicama (Italiji, Španjolskoj i Grčkoj) ne pada ispod 30 %. Istovremeno, ostvarena su izuzetna smanjenja u Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Irskoj i Poljskoj, koje su bile znatno ispod prosjeka EU-a 2017. Znatan dio mladih još je gospodarski neaktivan. Ukupno je u EU-u 2017. bilo gotovo 6 milijuna osoba u dobi od 15 do 24 godine koje nisu bile zaposlene, nisu se obrazovale i nisu se osposobljavale (skupina NEET). To je 10,9 % stanovništva te dobne skupine, što je niže od najviše razine od 13,2 % dostignute 2012. i jednako razini iz 2008. (10,9 %). Do smanjenja je uglavnom došlo jer su nezaposleni iz skupine NEET našli posao. No stope za skupinu NEET koje su više od 15 % i dalje se bilježe u nekoliko zemalja (Italija, Cipar, Bugarska, Hrvatska, Grčka i Rumunjska). Dugotrajna odvojenost mladih od tržišta rada može imati negativne posljedice po mogući rast i negativno utjecati na mlade koje to pogađa – njihove vještine mogu izgubiti na vrijednosti, a kasnije u životu mogu biti u većoj opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti. Mjere koje države članice poduzmu u skladu s Preporukom Vijeća o uspostavi Garancije za mlade ključni su pokretači poboljšanja. 13) Osiguravanje pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju omogućuje mlađim generacijama da postanu angažirani i aktivni građani te im pomaže da se uključe na tržište rada i u društvo. Europa je na dobrom putu da ostvari glavni cilj strategije Europa 2020., a to je stopa ranog napuštanja školovanja od 10 %; stopa stjecanja visokog obrazovanja od 40 % samo što nije dosegnuta. No i dalje postoje velike razlike među državama članicama i među skupinama stanovništva (npr. među muškarcima i ženama te osobama rođenima u EU-u i izvan njega). Velik udio učenika s lošim rezultatima u osnovnim vještinama te snažna povezanost obrazovnih rezultata sa socioekonomskim statusom i rezultatima na tržištu rada razlozi su za zabrinutost. Države članice poduzimaju korake kako bi poboljšale svoje obrazovne sustave, posebno kako bi dodatno smanjile stope napuštanja školovanja, potaknule jednak pristup i poboljšale rezultate obrazovanja učenika u nepovoljnom položaju. Republika Hrvatska ima postavljen nacionalni cilj (stopa napuštanja školovanja od 4 %), a taj je cilj postignut 2014., kada je vrijednosti pokazatelja smanjena na razinu od 2,8 % (koja je održana i tijekom 2015. i 2016.). Unatoč porastu na razinu od 3,1 % u 2017.,

9


10

to ne bi trebalo bitno utjecati na konačnu ostvarivost cilja do kraja 2020. Povećanje (učinkovitijeg) ulaganja u sustave obrazovanja i osposobljavanja prioritet je u nekim državama članicama. Poboljšanje kvalitete višeg obrazovanja i njegove relevantnosti za tržište rada isto je tako visoko na listi prioriteta država članica, posebno u kontekstu sve viših stopa stjecanja visokog obrazovanja. Hrvatska je svoj nacionalni cilj na tom području postavila na za naše prilike vrlo ambicioznih 35 %. U razdoblju od 2010. do 2017. u Hrvatskoj je povećan udio stanovništva sa završenim visokoškolskim obrazovanjem s 24,5 % na 28,7 %. Ono što zabrinjava je činjenica da se udio stanovništva sa završenim visokoškolskim obrazovanjem u Hrvatskoj blago smanjuje s dostignute razine od oko 30 % od 2014. na dalje. Ako se nastavi taj trend, vrlo je neizvjesno hoće li cilj od 35 % biti ispunjen do kraja 2020. Pritom treba uzeti u obzir i negativne učinke iseljavanja iz Hrvatske jer je u strukturi iseljenih osoba sve značajniji udio stanovništva sa završenim visokoškolskim obrazovanjem. U Izvješću za Hrvatsku 2018. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža od 7. ožujka 2018. Komisija je iznijela mišljenje da Hrvatska do 2020. neće moći ostvariti svoj nacionalni cilj u pogledu stjecanja visokog obrazovanja. 14) Tehnološke promjene i povezane transformacije tržišta rada nužno zahtijevaju usavršavanje i prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva. Zbog toga je, među ostalim, potrebno olakšati razumijevanje i priznavanje vještina i kvalifikacija diljem Europe te uzeti u obzir učenje izvan institucijskog konteksta. Preispituju se i ažuriraju sustavi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s ciljem poboljšanja njihove relevantnosti za tržište rada te promicanja pristupa tim sustavima, no u tim područjima i dalje postoje izazovi. Poticanje skupina u nepovoljnom položaju na sudjelovanje u obrazovanju odraslih, uz odgovarajuće je usmjeravanje i financijsku potporu trgovačkim društvima za osposobljavanje osoblja važno za postizanje boljih rezultata. Države članice nastavljaju nuditi sve više prilika za učenje i stjecanje kvalifikacija niskokvalificiranim odraslim osobama u skladu s inicijativom o oblicima usavršavanja. Promicanje razvoja digitalnih vještina jedan je od prioriteta država članica u pogledu obrazovanja i vještina.

15) Učestalost netipičnih oblika rada uglavnom je stabilna na razini EU-a, ali je velika segmentacija tržišta rada i dalje problem u više država članica. Udio zaposlenika na određeno vrijeme u posljednjih se nekoliko godina nije znatno promijenio te je u prosjeku iznosio oko 14 %. Općenito je više od polovine zaposlenika na određeno vrijeme na takav ugovor pristalo nesvojevoljno (70 % ili više u 12 država članica).

U nekoliko zemalja kombinacija visokog udjela ugovora sklopljenih na određeno vrijeme i niskih stopa prelaska u stalni radni odnos ukazuje na dvojnost tržišta rada. To je razlog za zabrinutost jer su atipična radna mjesta niže kvalitete dok je istodobno rizik od siromaštva unatoč zaposlenju za radnike zaposlene na takvim radnim mjestima veći. Usto, oko 25 % svih samozaposlenih radnika u EU-u može se smatrati „ranjivim” ili „prikrivenim”. Rezultati ankete upućuju i na to da se udio osoba koje više od polovine svojeg dohotka zarađuju od rada na platformi povećao na oko 2 % (2017.) te se očekuje njegov porast, što naglašava važnost većeg usmjeravanja politike na to kretanje. U nekim se državama članicama provode reforme u području zakonodavstva o zaštiti radnih mjesta s ciljem postizanja bolje ravnoteže između fleksibilnosti i sigurnosti te izbjegavanja segmentacije. Te reforme u nekim slučajevima uključuju strože uvjete za upotrebu ugovora na određeno vrijeme ili širi opseg kolektivnog pregovaranja radi utvrđivanja okvira. U nekoliko je država članica započeto reguliranje novih oblika rada, uključujući radnike koji rade na platformi i samostalne radnike.

16) Tražiteljima zaposlenja nužno je tijekom prelazaka osigurati naknade za nezaposlene odgovarajućeg iznosa, razumnog trajanja, dostupne svim radnicima i popraćene djelotvornim poticajnim mjerama. Karakteristike tih sustava znatno se razlikuju među državama članicama, bez obzira na to o kojoj je dimenziji riječ. Nedavne su reforme u tom području bile ponajviše usmjerene na postroživanje zahtjeva u pogledu aktivacije tražitelja zaposlenja koji primaju naknadu, na primjer, obveza traženja posla i uvjeta za prihvaćanje novog posla. Zabrinutost i dalje postoji kad je riječ o obuhvatu atipičnih radnika, koji često nemaju potpuni pristup sustavu, i činjenici da samozaposleni nisu obuhvaćeni. Ta su pitanja naglašena u Komisijinu prijedlogu preporuke Vijeća o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti. 17) Djelotvorne aktivne politike tržišta rada i javne službe za zapošljavanje imaju presudnu ulogu u osiguravanju uključivih tržišta rada koja dobro funkcioniraju. Aktivnim se politikama tržišta rada poboljšava usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, a tražiteljima zaposlenja povećavaju šanse za pronalazak posla. One su osobito važne za poticanje uključivanja dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada. No najvažniju ulogu u pomaganju nezaposlenima u pronalasku posla i odgovarajućih poticajnih mjera imaju javne službe za zapošljavanje. Ipak, sudjelovanje u aktivnim politikama tržišta rada i ulaganje u te politike znatno se razlikuje diljem EU-a. Slično tome, djelotvornost javnih službi za zapošljavanje u pružanju podrške pri traženju zaposlenja razlikuje se među državama članicama, a ponekad i


unutar njih. Iako većina država članica provodi važne mjere s naglaskom na pružanje individualiziranih usluga, nekoliko bi država članica moglo ojačati svoje sustave aktivnih politika tržišta rada. Države članice napredovale su u provedbi preporuka Vijeća o uključivanju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada, a još je potrebno raditi na poticanju suradnje među različitim akterima i na boljem informiranju neaktivnih osoba. Javne službe za zapošljavanje i dalje provode programe reformi u okviru Europske mreže javnih službi za zapošljavanje. Iako su neke države članice poduzele daljnje mjere za promicanje uključivanja migranata na tržište rada (s posebnim naglaskom na izbjeglice), sustavni pristupi ne postoje, a potrebno je uložiti više u usavršavanje i priznavanje vještina i kvalifikacija, učinkovite politike tržišta rada i potporu javnih službi za zapošljavanje.

18) Dohodovna nejednakost u EU-u prvi put nakon krize blago se smanjila 2017. zahvaljujući bržem povećanju dohodaka kućanstava s nižim dohotkom. To bi moglo značiti da oporavak polako doseže one najranjivije. To će se pozitivno kretanje, prema dostupnim procjenama, nastaviti u većini država članica. Ipak, raspoloživi dohodak 20 % najbogatijeg stanovništva bio je 2017. godine 5,1 puta veći od dohotka 20 % najsiromašnijeg stanovništva u EU-u (2016. je bio 5,2 puta veći), uz znatne razlike među državama članicama. Dohodovna nejednakost u nekim je zemljama na razini prije krize, što je često povezano s nejednakim mogućnostima pristupa obrazovanju, osposobljavanju i socijalnoj zaštiti te slabim rezultatima na tržištu rada. Neke države članice provode politike smanjenja nejednakosti, posebno kad je riječ o načinu utvrđivanja minimalne plaće te oblikovanju poreznog sustava i sustava naknada. Kako bi se nejednakosti prestale prenositi s jedne generacije na drugu države članice mogu poduzeti daljnje mjere u raznim područjima kao što su poticanje jednakih mogućnosti za obrazovanje i osposobljavanje, osiguravanje pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i drugim uslugama, promicanje rodne ravnopravnosti i smanjenje regionalnih razlika. 19) Izmjereni učinak socijalnih transfera (isključujući mirovine) na smanjenje siromaštva nastavio se smanjivati 2017. To je u skladu sa smanjenim učincima automatskih stabilizatora u fazi gospodarske ekspanzije iako među državama članicama i dalje postoje velike razlike. Učinak socijalnih transfera na smanjenje siromaštva smanjio se uglavnom u starim državama članicama, a povećao u zemljama koje su nedavno pristupile Europskoj uniji (što upućuje na to da je konvergencija u tijeku). Konačan rezultat ovisi o poboljšanim uvjetima na tržištu rada (i povezanim promjenama obilježja onih

koji su izloženi riziku od siromaštva), kao i promjenama obuhvata i primjerenosti naknada, uključujući činjenicu da naknade ponekad zaostaju za dohocima koji se uglavnom povećavaju. Primjerenost minimalnog dohotka znatno se razlikuje među državama članicama, kako prikazuju rezultati povezanog postupka utvrđivanja referentnih vrijednosti.

20) Države članice nastavljaju modernizirati sustave socijalne zaštite te proširivati obuhvat i poboljšavati primjerenost naknada i usluga. Poduzimaju se koraci kako bi se poboljšao pristup socijalnoj zaštiti, posebno za nestandardne radnike i samozaposlene koji joj i dalje nemaju potpun pristup. Uvode se i neke inovacije u pogledu novih oblika rada. Nastavlja se poboljšavati primjerenost naknada, iako su u nekim slučajevima zabilježena kašnjenja. Više država članica poboljšava svoje programe minimalnog dohotka kombiniranjem odgovarajućih razina potpore s pristupom potpornim dobrima i uslugama te s poticajima za (ponovno) uključivanje na tržište rada, u skladu s pristupom aktivnog uključivanja. Neke države članice poboljšavaju integrirano pružanje usluga (kao što su socijalna pomoć, usluge zapošljavanja i druge socijalne usluge). S obzirom na to da troškovi stanovanja čine znatan dio dohotka mnogih kućanstava, a broj beskućnika se ne smanjuje, neke su države članice provele reforme kako bi poboljšale pristup stanovanju pružanjem poticaja ili provođenjem preventivnih mjera. 21) Zbog demografskih promjena i sve duljeg očekivanog životnog vijeka nužna je prilagodba mirovinskog sustava, sustava zdravstvene zaštite i sustava dugotrajne skrbi. Potražnja za dugotrajnom zdravstvenom skrbi raste, a potrebe se mijenjaju kako stanovništvo stari. U sljedećih će se pet desetljeća udvostručiti broj Europljana starijih od 80 godina. Do 2050. omjer radno sposobnog stanovništva (u dobi od 15 do 64 godina) i osoba starijih od 65 godina bit će samo 2:1 dok danas taj omjer iznosi 3:1 i već se smanjuje. Stoga, iako su mjere za poboljšanje financijske održivosti i dalje visoko na listi prioriteta mnogih država članica, sve je važnije i osiguravanje primjerenosti mirovina. Kapacitet mirovina da zamijene dohodak i pridonesu sprječavanju siromaštva znatno se razlikuje među državama članicama. Države članice sve se više zalažu za očuvanje primjerenosti mirovina osiguravanjem minimalnih jamstava i indeksacijom naknada, promicanjem fleksibilnog umirovljenja te prilagođavanjem uvjeta stjecanja mirovine raznim kategorijama radnika, kao i jačanjem uloge dopunskih mirovina. 22) Reforme u državama članicama ponajprije se temelje na poboljšanju pristupa kvalitetnoj

11


12

zdravstvenoj skrbi i dugotrajnoj skrbi, s povećanjem njihove djelotvornosti. Nekim Europljanima troškovi i liste čekanja i dalje znatno otežavaju pristup zdravstvenoj skrbi. Stoga su u više država članica reforme sustava zdravstvene zaštite usmjerene na poboljšanje njihove djelotvornosti boljim usklađivanjem te povećanjem uloge primarne zdravstvene skrbi i prevencije. Poduzimaju se mjere kako bi se poboljšali uvjeti za osposobljavanje, kao i uvjeti rada zdravstvenih radnika. Kad je riječ o dugotrajnoj skrbi, takvu i dalje uglavnom pružaju članovi obitelji s obzirom na to da u većini država članica ne postoje sveobuhvatni sustavi kojima bi se obuhvatila potreba za skrbi u starijoj dobi. Trenutačne su reforme namijenjene objedinjavanju sustava podrške koju javne institucije pružaju neformalnim skrbnicima i onima koji skrbe za člana obitelji, i mreže lokalnih i institucijskih službi, vodeći pritom računa o održivosti s obzirom na demografske izazove.

23) Socijalni dijalog koji dobro funkcionira ključan je element europskog socijalnog tržišnog gospodarstva. Pomaže u jačanju socijalne kohezije i smanjenju sukoba u društvu u korist radnika, poslodavaca i vlada. Uključivanjem socijalnih partnera u pripremu reformi mogu se poboljšati njihova izrada i provedba te povećati odgovornost među građanima, a u konačnici postići bolji socioekonomski rezultati. Međutim, stupanj i učinak uključenosti socijalnih partnera znatno se razlikuju među državama članicama, a u nekim su slučajevima nezadovoljavajući. Iako ne postoji univerzalan model u pogledu praksi socijalnog dijaloga, u nekim državama članicama očigledno je moguće poboljšati kapacitete socijalnih partnera i osigurati im odgovarajući okvir za predvidivo i pravodobno savjetovanje, među ostalim u svim ključnim fazama europskog semestra. Slično tome, korištenje iskustvom organizacija civilnog društva može imati i ima važnu ulogu u osiguravanju da se reforme djelotvorno oblikuju i provode. Ipak, razina uključenosti društvenih dionika znatno se razlikuje među državama članicama, a kod nekih od njih problem je nedovoljan kapacitet za aktivno sudjelovanje u raspravama o politikama.

Preporuka o ekonomskoj politici europodručja

Preporuka o ekonomskoj politici europodručja4 za 2019. i 2020., u kojoj se utvrđuju konkretne mjere ključne za funkcioniranje europodručja, pojednostavnjena je kako bi se veći naglasak stavio na ključne izazove budući da europodručje ulazi u šestu godinu neprekinutog gospodarskog rasta i negativni jaz učinaka smanjuje se, povećava se mogućnost pogoršanja ekonomskih izgleda, a očekuje se i umjereniji rast.

Za povećanje potencijala dugoročnog rasta i prevladavanje nacionalnih i regionalnih razlika potrebno je dodatno povećati stope sudjelovanja na tržištu rada, poduzeti strukturne reforme kojima se potiče rast te povećati materijalna i nematerijalna ulaganja u cilju povećanja produktivnosti i inovacija, posebno u onim državama članicama u kojima su ta ulaganja vidljivo manja od prosjeka europodručja. Preporukom se poziva na izradu politika kojima se u europodručju podupire uključiv i održiv rast te poboljšavaju otpornost, rebalansiranje i konvergencija. U dokumentu Komisija preporučuje Vijeću da u 2018. i 2019. države članice europodručja u okviru euroskupine pojedinačno i zajednički poduzmu sljedeće:

1. Prodube jedinstveno tržište, poboljšaju poslovno okruženje i nastave provedbu reformi kojima se povećava otpornost tržišta proizvoda i usluga. Da smanje vanjski dug i nastave provedbu reformi za povećanje produktivnosti u državama članicama europodručja s deficitom tekućeg računa i jačanje uvjeta kojima se podupire rast plaća uz poštovanje uloge socijalnih partnera te provedu mjere kojima se potiču ulaganja u državama članicama europodručja s velikim suficitom tekućeg računa. 2. Obnove fiskalne rezerve u zemljama europodručja s visokom razinom javnog duga, podupru javna i privatna ulaganja te poboljšaju kvalitetu i strukturu javnih financija u svim zemljama. 3. Preusmjere poreze s rada i osnaže obrazovne sustave i ulaganja u vještine te učinkovitost aktivnih politika tržišta rada kojima se pruža potpora u prijelaznim razdobljima. Da riješe problem segmentacije tržišta rada i osiguraju odgovarajuće sustave socijalne zaštite u cijelom europodručju. 4. Učine operativnim zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju, uspostave europski sustav osiguranja depozita i osnaže europski regulatorni i nadzorni okvir. Da promiču propisno razduživanje visokih razina privatnog duga te da brzo smanje razinu loših kredita u europodručju i spriječe njihovo gomilanje, među ostalim i uklanjanjem povlaštenog poreznog tretmana duga. 5. Ostvare brz napredak u dovršenju ekonomske i monetarne unije, među ostalim i radi jačanja međunarodne uloge eura, uzimajući u obzir prijedloge Komisije, uključujući one koji se odnose na financijski sektor te program potpore reformama i europsku funkciju stabilizacije ulaganja u okviru prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.

__________________________________________ 4 Dostupno na hrvatskom jeziku na: https://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2018:0759:FIN:HR:PDF.


Komunikacija o nacrtima proračunskih planova u europodručju Sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 473/2013 o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju (jedna od dviju uredbi tzv. „paketa od dvije mjere“ iz svibnja 2013.), države članice europodručja moraju do 15. listopada tekuće godine dostaviti Komisiji nacrte proračunskih planova za sljedeću godinu kako bi se osiguralo usklađivanje gospodarske politike država europodručja u skladu s pravilima gospodarskog upravljanja EU-om (Pakt o stabilnosti i rastu). Komisija je ocijenila zaprimljene nacrte proračunskih planova za 2019. te je svoje nalaze objavila prilikom predstavljanja tzv. jesenskog paketa europskog semestra u dokumentu pod nazivom Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj središnjoj banci o nacrtima proračunskih planova za 2019: ukupna ocjena, a objavila je i pojedinačne ocjene za svaku državu europodručja. U segmentu 18 država članica na koje se primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu:

yy U slučaju Italije Komisija je nakon dostavljenog nacrta i potom revidiranog nacrta proračunskog plana ustanovila postojanje posebno ozbiljne neusklađenosti s Preporukom koje je Vijeće 13. srpnja 2018. uputilo Italiji. To je prvi dosad zabilježen slučaj da je Komisija bila prisiljena zatražiti od jedne članice eurozone da revidira svoj prijedlog proračuna. Pretposljednjeg dana 2018. zastupnici talijanskog parlamenta izglasali su u konačnici izmijenjeni proračun za 2019. i u posljednji trenutak izbjegnuta je mogućnost primjene financijskih sankcija prema Italiji. Talijanske vlasti pristale su na smanjenje rashodne strane proračuna što je rezultiralo novim službeno ciljanim deficitom od 2,04 % BDP-a u 2019. s kojim je Komisija zadovoljna i smatra ga ostvarivim (op. a.). yy Nacrti proračunskih planova 10 država članica (Irska, Grčka, Cipar, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija i Finska) smatraju se usklađenima sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu u 2019. yy Nacrti proračunskih planova tri države članice (Estonija, Latvija i Slovačka) smatraju se uglavnom usklađenima sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2019. Za te države članice planovi bi mogli rezultirati određenim odstupanjem od srednjoročnog proračunskog cilja svake pojedine države članice ili od kretanja prilagodbe prema ostvarenju tog cilja. yy Nacrti proračunskih planova četiri države članice (Belgija, Francuska, Portugal i Slovenija) predstavljaju

rizik od neusklađenosti sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu u 2019. Nacrti proračunskih planova tih država članica mogli bi rezultirati značajnim odstupanjem od kretanja prilagodbe prema predmetnom srednjoročnom proračunskom cilju. yy U segmentu korektivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu (Postupak u slučaju prekomjernog deficita) nalazi se samo Španjolska. Predviđa se da će ukupni deficit Španjolske 2019. godine pasti na razinu ispod 3 % BDP-a i da bi ta država trebala izići iz Postupka u slučaju prekomjernog deficita, tj. na Španjolsku će se od 2019. primjenjivati preventivni dio Pakta. U tom je kontekstu za nacrt proračunskog plana koji je dostavila Španjolska utvrđeno da postoji rizik od neusklađenosti s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu u 2019. To se temelji na projekciji iz jesenske ekonomske prognoze 2018. o značajnom odstupanju od potrebnog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja i neusklađenosti s prijelaznim referentnim mjerilom za smanjenje duga u 2019.

Izvješće o pojačanom nadzoru za Grčku

Komisija je donijela prvo izvješće za Grčku u okviru pojačanog nadzora uspostavljenog nakon završetka programa potpore stabilnosti Europskog stabilizacijskog mehanizma 20. kolovoza 2018. U izvješću se zaključuje da se nacrtom proračunskog plana za 2019., koji je dostavila Grčka, osigurava usklađenost s preuzetom obvezom postizanja primarnog suficita od 3,5 % BDP-a. Utvrđeno je da je napredak u reformama u drugim područjima raznolik te će tijela, kako bi postigla svoje ciljeve, morati ubrzati provedbu. Pokretanje mjera razduživanja uvjetovanih politikama dogovorenih u okviru bitnog paketa mjera razduživanja na sastanku euroskupine 22. lipnja 2018. bit će uvjetovano pozitivnom procjenom u drugom izvješću u okviru pojačanog nadzora. To bi izvješće trebalo biti objavljeno početkom 2019. godine.

13


UDK: 316.3 14

Katarina Ivanković-Knežević, dipl.iur*

Usamljenost – izazov na koji trebamo odgovoriti Prije nekoliko tjedana njemačka je televizija emitirala prilog o umirovljenicima koji se okupljaju u lokalnoj udruzi na sjeveru Njemačke te s njima razgovara robot programiran za vođenje razgovora sa starijim osobama. Najpotresniji dio priloga bio je razgovor s umirovljenikom koji je rekao da mu je dolazak u udrugu i razgovor s robotom najljepši dio dana jer inače nema s kim drugim razgovarati i stalno se osjeća usamljen. Bio je to uvod u prilog o usamljenosti kao pojavnosti među građanima Europske unije. Zajednički centar za istraživanja (engl. Joint Research Center – JRC) provodi niz istraživanja kojima je cilj istražiti usamljenosti i sa svih razina promotriti ovaj nejednako raširen fenomen u zemljama EU-a.

18 % Europljana susreće se s drugima najviše jedanput mjesečno

Istraživanjem su promatrane dvije skupine osoba, usamljene pojedince (one koji se izjašnjavaju kao usamljeni većinu vremena, skoro cijelo vrijeme ili uvijek tijekom proteklog tjedna) i socijalno izolirane osobe (oni koji najviše jedanput mjesečno imaju kontakt s prijateljima, rodbinom ili kolegama).

Prema istraživanju JRC-a 7 % Europljana se osjeća usamljeno, a 18 % ih se susreće s drugima najviše jedanput mjesečno. Pritom ističu kako su Europljani s istoka i juga usamljeniji i socijalno izoliraniji od onih sa sjevera i zapada Europe. Primjerice, 10 % Mađara, Čeha, Talijana, Poljaka, Francuza i Grka se osjeća usamljeno dok je to 3 % Nizozemaca i Danaca. Istraživanje je proučavalo odnos zdravlja pojedinca i usamljenosti te kažu da se osobe slabog zdravstvenog stanja osjećaju usamljenijima nego oni boljeg zdravlja. Također, rizik od usamljenosti pogađa 7 % više nezaposlene osobe nego one koji su u bilo kakvom obliku radnog odnosa. Zanimljiv je podatak kako se starije osobe osjećaju više socijalno izolirane, ali ne i usamljenije od ostatka stanovništva. Starije je osobe teže uključiti u društvene aktivnosti, a podjednako su usamljene osobe u ruralnim i urbanim područjima.

Usamljenost dovodi do zdravstvenih problema

U prvom dijelu istražuje se zašto je usamljenost bitno promatrati. Osnovne teze su da su zdravstveni rizici usamljenosti jednaki kao rizici povezani s pušenjem ili pretilosti, za usamljene osobe kažu da su slabijeg

__________________________________________ * Katarina Ivanković-Knežević, dipl. iur., autorica je direktorica za socijalna pitanja u Glavnoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost Europske komisije.


zdravlja, imaju više psihičkih poteškoća, slabije kognitivne sposobnosti, pesimistično prosuđivanje, te su uplašeniji u mnogim životnim situacijama. Kažu da se osjećaju stigmatizirani kao socijalno nepoželjne osobe.

JRC će tijekom 2019. godine objaviti niz specifičnih istraživanja o usamljenosti, a krajem godine sveobuhvatni izvještaj o usamljenosti u zemljama EU. Prva dva dijela, nedavno objavljena, odnose se na „Usamljenost – nejednako raspoređen teret u Europi“ i „Mediteransko siromaštvo - rezultat nejednakosti prihoda“. Istraživanje su provodili strukturiranim upitnicima u okviru Europskog socijalnog istraživanja tijekom 2010., 2012. i 2014. godine. Obuhvatili su više od 106 000 osoba u 24 europske zemlje. U prvom dijelu istraživanja došli su do podatka da 75 milijuna odraslih Europljana susreće obitelj i prijatelje najviše jedanput mjesečno, a da se oko 30 milijuna Europljana često osjeća usamljeno. Usamljenost podjednako pogađa sve dobne skupine. Usamljenost se dovodi u odnos sa starenjem stanovništva, samačkim životom, ali i povećanom upotrebom digitalnih tehnologija, a istraživači upozoravaju kako nikako ne bismo smjeli podcijeniti usamljenost kao prijetnju osobnoj kvaliteti življenja (engl. Well-being) i socijalnoj koheziji.

U Istočnoj Europi usamljenost zahvaljujući obiteljskoj povezanosti

niža

Također, ističu kako usamljenost ima jaka regionalna obilježja. Tako u Sjevernoj i Zapadnoj Europi bilježimo najmanje usamljenih osoba (uz iznimke Francuske i Belgije). Najmanje socijalno izoliranih osoba ima u Zapadnoj i Južnoj Europi. Primjerice, u Portugalu ima 9 % socijalno izoliranih osoba dok ih u Grčkoj ima čak 43 %. Hrvatsku se svrstava u zemlje Istočne Europe zajedno s Bugarskom, Češkom, Estonijom, Mađarskom, Latvijom, Poljskom, Slovenijom i Slovačkom u kojima se usamljenima izjašnjava između 5 i 9 % stanovništva. Istraživači to tumače postojanjem čvrstih obiteljskih veza i određenih društvenih obrazaca, poput zajedničkog višegeneracijskog stanovanja. Jednako tako očekivanja pojedinaca o tzv. socijalnoj korektnosti izraženija su u ovom dijelu Europe nego u ostalima.

Kako smo već istakli, slabije i loše zdravstveno stanje izravno se povezuje s većim osjećajem usamljenosti, stoga autori predlažu ulaganja u zdravstvo i socijalu kao osnovni način borbe protiv ove pojavnosti. Jednako tako upozoravaju na činjenicu da osobe koje žive same imaju 8 % veći rizik od usamljenosti nego osobe koje žive u zajedničkim kućanstvima. Udovice i udovci su usamljeniji, a imaju za 5 % veći rizik od česte usamljenosti u zemljama Sjeverne Europe, a postotak se čak udvostručuje u zemljama Istočne Europe. Zanimljiva je činjenica da usamljenost nema dominantni spol, podjednako su usamljeni i muškarci i žene i to bez obzira na to žive li u

ruralnim ili urbanim sredinama. Također, uzročnost će se promatrati i u kontekstu političkih i socijalnih vrijednosti što će biti predmet jednog od sljedećih tematskih sažetaka o usamljenosti.

Ulaganje u društveno povezivanje i skrb o samačkim kućanstvima uz investicije u socijalnu i zdravstvenu infrastrukturu važan su prioritet za financiranje iz fondova EU-a

Kada bismo Hrvatsku promatrali u kontekstu ostalih zemalja EU-a možemo, s punom sigurnošću, potvrditi neke od teza. Primjerice, naša je obiteljska povezanost izraženija nego u mnogim drugim europskim zemljama, jednako kao i suživot više generacija pod jednim krovom, što je, nažalost, najčešće rezultat financijske nemogućnosti mlađih generacija za stambenim osamostaljivanjem. U Hrvatskoj postoji velik broj osoba koje se osjećaju izdano, obeshrabreno i bezizlazno, što sasvim sigurno doprinosi osjećaju usamljenosti i socijalne izolacije. Odgovore treba tažiti u integriranim akcijama na svim razinama, koje će, uz nužno potreban razvoj različitih investicijskih programa, voditi računa o pojedincima, posebice o onima koji su u nepovoljnom položaju. Posebna pozornost se treba posvetiti stambenoj politici. Hrvatska mora poticati socijalno stanovanje, vodeći računa o onima koji ni na koji način ne mogu sami realizirati stambeno pitanje, ali također se mora voditi računa o dostupnom i prihvatljivom stanovanju za one osobe koje nemaju početni kapital koji bi im pomogao riješiti stambeno pitanje. Pritom ponajprije mislim na mlade, kako pojedince, tako i na mlade obitelji, ali i neke druge skupine, poput samohranih roditelja, višečlanih obitelji, onih koji rade, ali ne ostvaruju dovoljne prihode za zadovoljenje svih životnih potreba. O svima je nužno voditi računa. Europska unija upravo pregovara o nekoliko bitnih fondova u ovom području, uz Europski socijalni fond+, Europski fond za regionalni razvoj, svakako treba voditi računa o mogućnostima koje će pružiti InvestEU, koji ima predviđen veliki dio za socijalne investicije, gdje svoje mjesto jednostavno mora pronaći stanovanje, ali i klasična zdravstvena i socijalna infrastruktura, kao i noviteti poput tzv. socijalnih obveznica i drugih inovativnih oblika ulaganja. Već duži period svjedočimo usamljenosti starijih i samačkih kućanstava, posebice u ruralnim dijelovima RH i u nadolazećem ćemo periodu morati učiniti dodatne napore, kako bismo osigurali podršku i pomoć našim potrebitim usamljenim i izoliranim sugrađankama i sugrađanima, zadržali stanovništvo u njihovim domovima i doprinijeli osjećaju bolje socijalne kohezije cijelog društva. Velike mogućnosti su pred nama, a na nama samima je da ih iskoristimo, kako na razini RH tako i na razini EU-a.

15


UDK: 331.5 16

Alen Halilović, mag. oec.*

Europske snage solidarnosti Uvod

Europske snage solidarnosti inicijativa su Europske unije kojom se stvaraju mogućnosti za mlade da volontiraju ili rade na projektima od koristi zajednicama i osobama diljem Europe. Inicijativu je najavio predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, u svom govoru o stanju Europske unije u rujnu 2016.: „Mladi diljem EU-a moći će pružiti svoju pomoć ondje gdje je najpotrebnija, kao odgovor na krizne situacije poput izbjegličke krize ili nedavnih potresa u Italiji. Želim da se Europske snage solidarnosti aktiviraju što prije te da do 2020. u njima sudjeluje prvih 100 000 mladih Europljana.“, a službeno je pokrenuta u prosincu 2016.

Europske snage solidarnosti osmišljene su kako bi se europskim građanima mlađima od 30 godina omogućilo pružanje potpore nevladinim organizacijama, tijelima lokalne vlasti ili privatnim poduzećima aktivnima u rješavanju zahtjevnih situacija diljem Europske unije, na primjer: ponovnoj izgradnji zajednica nakon prirodnih katastrofa, rješavanju socijalnih izazova poput socijalne isključenosti, siromaštva, zdravstvenih i demografskih izazova, ili radu na prihvatu i integraciji izbjeglica.

Europske snage aktivnosti:

solidarnosti

sadržavaju

različite

yy Volonterske aktivnosti (pojedinačne i grupne) – pojedinačne volonterske službe omogućuju mladima sudjelovanje u svakodnevnom radu organizacija u trajanju od dva do 12 mjeseci. Sudionici mogu volontirati u inozemstvu ili u vlastitoj zemlji, a projekti pokrivaju različita područja poput društvene uključenosti, okoliša, kulture i ostalih. Grupne volonterske službe su skupine od 10 do 40 mladih ljudi iz najmanje dvije zemlje koji volontiraju zajedno u razdoblju od dva tjedna do dva mjeseca. Troškovi smještaja i hrane su pokriveni, a sudionici dobivaju i džeparac za osobne troškove. yy Stažiranje i zaposlenje – stažiranje je praksa za posao u punom radnom vremenu, a traje između dva i šest mjeseci, što je moguće jednom produljiti. Naknadu osigurava organizacija odgovorna za stažiranje. Zaposlenja se otvaraju na puno radno vrijeme, a otvorena su na razdoblje od tri do 12 mjeseci. Plaću osigurava organizacija koja zapošljava sudionika. yy Projekte solidarnosti u trajanju od dva do 12 mjeseci pokreće, razvija i provodi najmanje pet mladih osoba

__________________________________________ * Autor je asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić


koje žele donijeti pozitivne promjene u svojoj lokalnoj zajednici.

U projektima Europskih snaga solidarnosti mogu sudjelovati mladi od 18 do 30 godina iz država članica EU-a, a uvjet za sudjelovanje je registracija na portalu Europskih snaga solidarnosti (www.europa.eu/youth/ solidarity_hr). Registracija je besplatna, a služi tome da organizacije mogu na jednostavan i pregledan način oglasiti svoje projekte te kontaktirati i pretraživati odgovarajuće kandidate za sudjelovanje u projektima. U sklopu programa svoje projekte mogu oglasiti javne i privatne nacionalne i međunarodne organizacije iz država članica Europske unije. Uvjet za sudjelovanje jest da organizacije posjeduju odgovarajuću oznaku kvalitete (Quality Label) kojom se potvrđuje da organizacije posjeduju kapacitet za kvalitetno provođenje projekata u skladu sa standardima kvalitete i pravilima programa. Dobivanje oznake kvalitete preduvjet je kako bi organizacije mogle prijaviti projekte na programske natječaje te samo po sebi nije jamstvo dobivanja bespovratnih sredstava za provedbu projekata. Po dobivanju oznake kvalitete organizacije mogu prijaviti projekte koji zatim prolaze formalnu i kvalitativnu provjeru. Njih je potrebno podnositi putem internetskih obrazaca nacionalnoj agenciji u zemlji u kojoj je organizacija koja podnosi prijavu osnovana (za Hrvatsku je odgovorna Agencija za mobilnost i programe EU)1.

Europske snage solidarnosti podržavaju različite oblike projekata grupirane u sljedeće kategorije:

1. Uključenost – uključuje projekte koji sadržavaju aktivnosti poput rada s osobama s invaliditetom, borbe protiv diskriminacije i netolerancije, rada s manjinskim skupinama. 2. Prihvat i integracija izbjeglica i migranata – pomoć u integraciji u njihove nove zajednice diljem Europe. 3. Demokratsko sudjelovanje – projekti povezani s ljudskim pravima, pravdom i pravnim pitanjima te pomaganje ljudima da razumiju demokratske procese. 4. Sprečavanje katastrofa i oporavak – pomoć zajednicama u izbjegavanju utvrđenih rizika povezanih s prirodnom katastrofom ili potpora zajednicama u oporavku nakon prirodnih katastrofa. 5. Zaštita okoliša i prirode – projekti povezani s klimatskim promjenama, energijom i prirodnim resursima u različitim područjima, poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. 6. Zdravlje i dobrobit – projekti kojima se promiče opće zdravlje i dobrobit, poput zdravih načina života i aktivnog starenja. 7. Obrazovanje i osposobljavanje – projekti mogu

uključivati širok raspon tema povezanih s obrazovanjem, poput borbe protiv ranog napuštanja školovanja, povećanja osnovnih kompetencija kao što su matematika ili vještine povezane s informatičkom tehnologijom ili podučavanja stranih jezika. 8. Zapošljavanje i poduzetništvo – projekti koji se bave pitanjima povezanim s nezaposlenošću te pomoć u poticanju poduzetništva. 9. Kreativnost i kultura – projekti koji uključuju upotrebu kreativnih umjetnosti i kulture u radu sa zajednicama kako bi se rješavao širok raspon pitanja. 10. Sport – povećavanje uključenosti, jednakih mogućnosti i sudjelovanja u sportovima te poticanje amaterskog sporta. Nakon sudjelovanja u projektu svaki sudionik dobiva potvrdu kojom se dokumentira sudjelovanje, a koja se kasnije može upotrijebiti prilikom prijavljivanja za poslove ili u daljnjem obrazovanju. Mladi koji se odluče na volontiranje neće primati plaću, ali imaju pravo na pokriće troškova putovanja, smještaja i boravka te osiguranja za vrijeme aktivnosti. Sudionici volonterskih aktivnosti, stažisti i zaposleni dobivaju jezičnu potporu putem interneta, osposobljavanje i mentoriranje.

Za sudionike koji obavljaju stažiranje u nekim će se zemljama sastaviti ugovor o radu u skladu s nacionalnim propisima zemlje domaćina. Osigurat će se naknada za troškove boravka. Za sudionike koji se zapošljavaju uvijek će postojati službeni ugovor o radu i plaća u skladu s lokalnim zakonima, propisima i kolektivnim sporazumima.

Provedba Europskih snaga solidarnosti u praksi i rezultati na razini EU-a

Europske snage solidarnosti od pokretanja u prosincu 2016. privukle su gotovo 93 000 mladih ljudi koji su se registrirali na portalu Europskih snaga solidarnosti, od čega ih je više od 10 000 već započelo sa svojim angažmanom u okviru projekata koji se bave različitim temama kao što su okoliš, kultura, socijalne usluge te pomoć izbjeglicama, migrantima, djeci ili starijim osobama. Projekt Europskih snaga solidarnosti provodio se u okviru osam različitih programa, od kojih svaki ima svoju pravnu osnovu, ciljeve i proračun (program Erasmus+, Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), program LIFE, Fond za azil i migracije, Zdravstveni program, program Europa za građane, Europski fond za regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj). Europska komisija je u svibnju 2017. iznijela prijedlog o uspostavi jedinstvene pravne osnove Europskih snaga solidarnosti, njihova vlastitog mehanizma financiranja,

________________________________ 1 http://europskesnagesolidarnosti.hr/cms_files/2018/10/1539866514_quality-label-guidelines.pdf.

17


18

kao i šireg skupa aktivnosti u području solidarnosti. Dogovor o pravnom okviru za pokretanje programa Europske snage solidarnosti postignut je u lipnju 2018. Nakon pozitivnog ishoda glasovanja u Europskom parlamentu tijekom plenarne sjednice u rujnu i službenog donošenja u Vijeću, uredba je stupila na snagu 1. listopada 2018. Ukupna raspoloživa proračunska sredstva za provedbu Europskih snaga solidarnosti za razdoblje do 31. prosinca 2020. iznose 376 milijuna eura s ciljem omogućavanja sudjelovanja najmanje 100 000 mladih. Europske snage solidarnosti posvetit će 90 % svojih sredstava projektima volontiranja i solidarnosti, a 10 % osposobljavanju za samostalni rad i/ili zapošljavanju, s maksimalnim iznosom od 20 % izdvojenim za nacionalne aktivnosti.

Europska komisija objavila je 10. prosinca 2018. poziv na podnošenje projektnih prijedloga za program Europske snage solidarnosti za 2019. Ukupni proračun predviđen za ovaj poziv na podnošenje prijedloga procijenjen je na 96 milijuna eura (za projekte u 2018. bilo je predviđeno 44 milijuna eura).

Za financiranje u okviru Europskih snaga solidarnosti može se prijaviti svaki javni ili privatni subjekt2. Osim toga, za financiranje za projekte solidarnosti mogu se prijaviti skupine mladih koje su registrirane na portalu Europskih snaga solidarnosti. Rokovi za podnošenje prijava u 2019. Volonterski projekti

7. veljače 2019.

30. travnja 2019. 1. listopada 2019.

Volonterska partnerstva (posebni sporazumi za 2019. na temelju 30. travnja 2019. okvirnog sporazuma o partnerstvu za razdoblje 2018. – 2020.) Volonterski timovi u područjima 28. rujna 2019. visokog prioriteta Pripravništvo i zaposlenje Projekti solidarnosti

7. veljače 2019.

30. travnja 2019. 1. listopada 2019. 7. veljače 2019.

30. travnja 2019. 1. listopada 2019.

Detaljni uvjeti ovog poziva na podnošenje prijedloga, uključujući prioritete, mogu se pronaći u Vodiču za Europske snage solidarnosti na stranici www.ec.europa. eu/youth/solidarity-corps.

Europske snage solidarnosti u Hrvatskoj

Prema podacima za 2018. na portalu Europskih snaga solidarnosti registriralo se 803 mladih iz Hrvatske dok je 335 mladih započelo s angažmanom u okviru projekata programa Europskih snaga solidarnosti na hrvatskom području što Hrvatsku stavlja na 11. mjesto u odnosu na ostale države korisnice programa.

Sukladno objavljenom pozivu za 2018., za sve aktivnosti programa Europskih snaga solidarnosti odobreno je ukupno 15 projekata (od 17 prijavljenih) ukupne vrijednosti u iznosu od 300 tisuća eura. U 2019. prvi rok za prijavu projekata je 7. veljače, a sve zainteresirane organizacije mogu iskoristiti savjetovanje koje organizira Agencija za mobilnost i programe (savjetovanje za rok 7. veljače otvoreno je do 30. siječnja). Na savjetovanje su posebno pozvane organizacije koje dosad nisu prijavljivale projekte iz programa Erasmus+ kao i one organizacije koje žele ponovno prijaviti projekte koji su na prijašnjim rokovima odbijeni radi kvalitete. Savjetovanja se u prvom redu odvijaju putem e-pošte slanjem radne verzije prijavnog obrasca na adresu ess@mobilnost.hr. Proračun za program Europske snage solidarnosti za 2019. za prvi rok iznosi 585,5 tisuća eura, od čega je za aktivnosti volonterskih projekata predviđeno 497,2 tisuće eura. Agencija za mobilnost i programe EU-a za prvi rok dodjeljuje oko 40 % od ukupno raspoloživih sredstava za svaku pojedinačnu aktivnost. Za drugi i treći rok dodjeljuje se oko 30 % od ukupno raspoloživih sredstava za svaku pojedinačnu aktivnost. Primjeri iskustva mladih u okviru programa Europske snage solidarnosti:

yy Albín Balát volonter je iz Češke koji je boravio na kratkoročnoj volonterskoj aktivnosti u udruzi Europski dom Slavonski Brod gdje je bio uključen u svakodnevne aktivnosti udruge s mladima te je pritom izradio videoblog. yy Petya Hristova iz Češke volontirala je u Staroj Zagori u Bugarskoj gdje je bila uključena u rad na terenu s romskom djecom i mladima. Vodila je različite radionice kao što su glazbena i plesna radionica, nastava engleskog jezika ili sportske aktivnosti. yy Rubén Ruiz Redondo iz Španjolske volontirao je na Malti kako bi pomogao osobama s fizičkim i mentalnim

__________________________________________ 2 U okviru ove aktivnosti prijave mogu podnositi samo organizacije sudionice koje su potpisale okvirni sporazum o partnerstvu za razdoblje 2018. – 2020.


invaliditetom pružanjem edukacijskih, terapeutskih i rekreacijskih usluga. Te usluge uključuju satove lončarstva, terapijsko jahanje, umjetnost i obrt, satove plivanja i posjete životinjskim parkovima. yy Nazli Deger iz Turske volontirao je u Manderfeldu u Belgiji gdje je pomagala izbjeglicama i tražiteljima azila koje udomljuje Crveni križ. Ona je pomagala u svakodnevnim dužnostima centra za azil kao što su prehrana, usluge prihvata, ali i u aktivnostima kao što su uključivanje izbjeglica u sportske aktivnosti, kulturu, proizvodnju te nastavu jezika i informatike. yy Vladislavs Jelisejevs iz Latvije radio je u općini Dumbrăvița u Rumunjskoj za projekt „Europska različitost u ljudskom jedinstvu” u okviru kojeg se posebnu pozornost pridaje pružanju neformalnog obrazovanja učenicima svih uzrasta u gradu Baia Mare i njegovoj okolici. Predmetna udruga organizira i javna događanja te satove engleskog jezika o različitim temama. yy Merelle Naar iz Estonije volontirala je u Zirlu u Austriji gdje je pomagala lokalnoj zajednici u izgradnji igrališta za djecu u prirodnom okruženju i obnovi povijesnih staza.

Planovi i prijedlozi za budućnost programa Europskih snaga solidarnosti

Europska komisija predstavila je 11. lipnja 2018. godine prijedlog nove Uredbe za Europske snage solidarnosti nakon 2020. uz proračun od 1,26 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027., što će omogućiti da otprilike 350 000 mladih sudjeluje u aktivnostima solidarnosti. Budući da postoji potencijal za daljnji razvoj solidarnosti sa žrtvama kriza i katastrofa u trećim zemljama, novim se prijedlogom predviđa proširenje opsega Europskih snaga solidarnosti kako bi se obuhvatile operacije humanitarne pomoći u trećim zemljama, između ostalog i zemljama u susjedstvu najudaljenijih regija EU-a. U okviru Europskih snaga solidarnosti ponudit će se nove mogućnosti u području humanitarne pomoći koje se više neće podupirati putem inicijative Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a (koja će završiti 2020.) i istodobno će se pojednostavniti pristup zainteresiranim mladim ljudima i organizacijama. Programu Europskih snaga solidarnosti moći će se i dalje pristupiti preko jedinstvene, lako dostupne ulazne točke na njihovu portalu koji, između ostalog, ima zadaću doprijeti do što većeg broja organizacija sudionica i uključenih mladih ljudi.

Proširenjem opsega kojim bi se obuhvatile aktivnosti kojima se podupiru operacije humanitarne pomoći, Europske snage solidarnosti poslužit će kao jedinstvena ulazna točka za visokokvalitetne volonterske i stručne aktivnosti solidarnosti za mlade u cijelom EU-u. Kako su aktivnosti trenutačno dostupne putem dvaju različitih programa, novom Uredbom osigurat će se da sve zainteresirane mlade osobe u EU-u imaju jednake mogućnosti za sudjelovanje u većem broju aktivnosti te lakši pristup tim aktivnostima.

Zastupnica Maletić je kao izvjestiteljica za izvješće Odbora za regionalni razvoj u Europskom parlamentu o izmjeni Uredbe o Europskim snagama solidarnosti, koje je usvojeno 15. svibnja u Strasbourgu, predložila niz prijedloga za unaprjeđenje prijedloga Europske komisije. U sklopu izvješća zastupnica Maletić naglasila je da se aktivnosti solidarnosti posebno usmjere na mlade koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne usavršavaju (skupina NEET) te da je sudionicima programa potrebno u potpunosti nadoknaditi sve troškove vezane uz volonterske aktivnosti, kao što su smještaj, lokalni prijevoz, džeparac, obroci, prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta volontiranja i natrag.

Izmjenama Uredbe, zastupnica Maletić omogućila je da se u sklopu Europskih snaga solidarnosti proširi mogućnost sudjelovanja u aktivnostima projekata solidarnosti organizacijama mladih i za mlade, a ne samo skupinama od najmanje petoro mladih3. Primjerice, udruga mladih može prijaviti projekt, za volontere koje okuplja, u kojem je cilj pružiti pomoć osobama starije životne dobi u svojoj lokalnoj zajednici u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (kupovina, cijepanje drva, čišćenje stana, uređivanje vrta i sl.). S ciljem dodatnog olakšavanja korištenja programima organizacijama i skraćivanja vremena potrebnog za administriranje projekata, zastupnica je, također, uključila i mogućnost korištenja pojednostavljenim metodama obračuna troškova prilikom provedbe projekata što znači da organizacije ne trebaju pravdati svaki pojedinačni trošak, već je ključna realizacija projekata i ispunjavanje ciljeva za pravdanje troškova.

Svaka organizacija koja želi sudjelovati u programu Europskih snaga solidarnosti treba dobiti oznaku kvalitete kao preduvjet za sudjelovanje. S ciljem osiguravanja kvalitete organizacija koje sudjeluju u programu i zaštite samih sudionika zastupnica Maletić u svom je izvješću naglasila da bi se propisana oznaka kvalitete trebala ponovno procjenjivati najmanje svake četiri godine te se može i opozvati.

________________________________ 3 U kategoriji projekata “Projekti solidarnosti” do sad je bio uvjet da projekte solidarnosti u trajanju od dva do dvanaest mjeseci pokreće, razvija i provodi najmanje pet mladih osoba koje žele donijeti pozitivne promjene u svojoj lokalnoj zajednici.

19


20

Aktivnosti ureda IZ SRCA EUROPE, 17. 1. 2019. Emisija „Iz srca Europe“

Zastupnica Ivana Maletić gostovala je u četvrtak, 17. siječnja u emisiji „Iz srca Europe“ u Europskom parlamentu u Strasbourgu s temom projekata i aktivnosti na kojima je radila.

Zastupnica je naglasila kako je krajem 2018. godine pripremila materijal u kojem opisuje stanje s prijedlogom višegodišnjeg proračuna za 2021. – 2027. i analizu Regulativa vezanih uz višegodišnji proračun. „Na sve se načine, zajedno s grupom kolega zastupnika iz Odbora za regionalni razvoj, borim za snažnu poziciju kohezijske i poljoprivredne politike te ruralnog razvoja u novom proračunu EU-a. Snažno se protivim smanjenjima proračuna za ta područja i kompliciranju uvjeta korištenja sredstvima predloženim Regulativama“, naglasila je zastupnica Maletić. Govoreći o svom petogodišnjem mandatu u Europskom parlamentu, zastupnica je istaknula kako je jedna od njenih prvih inicijativa bila rezolucija o ubrzanju korištenja fondovima EU-a. „Pokrenula sam rezoluciju o ubrzanju korištenja fondovima EU-a te potaknula na što intenzivniju upotrebu tehničke pomoći za pripremu projekata i formiranje i korištenje povoljnim izvorima sredstava za poduzetnike”, navela je zastupnica.

Zastupnica je posebno istaknula svoj rad s mladima i za mlade u Europskom parlamentu. „Uvijek sam isticala da moramo mjere prilagođavati mladima, a ne mlade mjerama jer ćemo tako imati zadovoljne mlade ljude koji će vidjeti svoju budućnost u Hrvatskoj“, istaknula je zastupnica Maletić. Naglasila je kako je posebno ponosna na edukaciju za mlade #mojeuprojekt tijekom koje je 100 mladih naučilo i pripremilo 16 projekata nakon čega se, zahvaljujući novim znanjima, lakše zaposlilo. O tim i drugim aktivnostima zastupnice može se pronaći više na sljedećoj poveznici: Https://Bit.Ly/2DoZmqR

INTERVJU U VEČERNJEM LISTU, 12. 1. 2019.

Zastupnica Ivana Maletić u intervjuu za Večernji list kazala je novinaru Ratku Boškoviću kako se u Europskom parlamentu zalaže za što ujednačenije i povoljnije uvjete financiranja poduzetnika i inovatora. Zastupnica se usprotivila posebnom proračunu za eurozonu na uštrb kohezijske i poljoprivredne politike jer je smanjivanje razlika u razvijenosti između država članica najvažniji cilj i preduvjet snažnog i razvijenog EU-a.

O ovim i drugim temama poput ulaska Hrvatske u eurozonu, ulozi Europske središnje banke, problemima s uspostavom Europskog sustava osiguranja depozita može se pročitati na poveznici u nastavku: Https://Bit. Ly/2D588u3


21

INTERVJU U SLOBODNOJ DALMACIJI, 29. 12. 2018. Maletić: Novi proračun EU-a uzima nam dvije milijarde eura na što ne smijemo pristati Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, 29. prosinca 2018. osvrnula se na očekivanja u 2019.; koje će teme dominirati na razini čitave Europske unije i zašto je novi proračun EU-a važan za Hrvatsku.

Zastupnica je naglasila kako će u 2019. ključne teme oko kojih će trebati postići dogovor i jedinstveni pristup u EU-u biti: obrana, sigurnost, migracije i upravljanje vanjskom granicom. Također, najvažnija rasprava vodit će se o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. Cilj je bio donijeti proračun prije travnja 2019. jer bi tako države članice imale više od godinu dana za pripremu provedbe pa bi se od prvog dana 2021. moglo očekivati korištenje sredstvima iz novog razdoblja. Sada, budući da to neće biti moguće, konačna odluka može se očekivati 2020. Analizirajući prijedlog Komisije, zastupnica je istaknula kako je on paradoksalan s obzirom na to da se jačaju programi konkurentnosti kojima se najviše koriste najrazvijenije države članice uz istovremeno smanjivanje sredstava za kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku te ruralni razvoj, što dovodi do udaljavanja od osnovnog cilja EU-a, a to je ujednačeni razvoj i smanjivanje razlika u razvijenosti između država članica. Za Hrvatsku je Komisija predložila smanjenje omotnice u iznosu od 6

% u odnosu na razdoblje 2014. – 2020. što iznosi oko 650 milijuna eura, ali je smanjenje zapravo veće jer u tekućem razdoblju Hrvatska nije dobila stopostotni iznos zbog postupnog ulaska u sustav fondova EU-a pa joj je omotnica za razdoblje 2014. – 2020. u samom početku bila manja za 6 %. O važnosti proračuna EU-a za Hrvatsku, proračunskim ciljevima i prioritetima financiranja te razlozima protivljenja Parlamenta prijedlogu Komisije, kao i o europskim izborima više se može pročitati na poveznici u nastavku: https://bit.ly/2SZJBMu.


22

Vijesti iz Europskog parlamenta REGI, 22. 1. 2019.

Razmjena mišljenja s povjerenicom Crețu o novoj Uredbi o zajedničkim odredbama i budućnosti kohezijske politike

Maletić: Prijedlog Komisije je usporavao i komplicirao kohezijsku politiku, te ju je smanjenjem sufinanciranja učinio manje atraktivnom – tome se protivim U utorak, 22. siječnja 2019. u Bruxellesu na Odboru za regionalni razvoj (REGI) održana je razmjena mišljenja o novoj Uredbi o zajedničkim odredbama i budućnosti kohezijske politike s Corinom Crețu, povjerenicom za regionalnu politiku.

U uvodnom izlaganju povjerenica Cretu istaknula je važnost usvajanja Uredbe o zajedničkim odredbama koja obuhvaća sedam različitih fondova koji se provode u partnerstvu s državama članicama i koja je temeljni dokument za pokretanje pregovora o budućnosti kohezijske politike. Povjerenica je zahvalila članovima odbora REGI koji su izglasali izvješće o Uredbi o zajedničkim odredbama koja podržava politiku Europske komisije u cilju doprinosa administrativnom pojednostavljenju i usklađenosti te osiguravanjem sinergije među različitim fondovima. „Kohezija je naš krajnji cilj, a pojednostavljenje i fleksibilnost sredstva su kojim ćemo doći do tog cilja. Ne možemo prihvatiti dvostruke standarde ili različita pravila

za različite države članice, i ne možemo prihvatiti različita pravila za različite fondove“, istaknula je povjerenica.

Nadalje, povjerenica je istaknula važnost programiranja po pravilu 5 + 2 u kojem će svaka država članica imati mogućnost revizije programiranja nakon pet godina provedbe čime se stvara dodatna fleksibilnost u trošenju sredstava i prilagođavanje stvarnim potrebama građana. Uredbom je, također, predviđeno pravilo N + 2 što znači da države članice imaju dodatne dvije godine da apsorbiraju sredstva nakon godine u kojoj je projekt odobren, odnosno do kraja 2019. godine. Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi te istaknula kako nikako nije mogla podržati prijedloge Komisije vezano uz smanjivanje sufinanciranja, prijenos sredstava iz kohezijske politike u centralizirane programe konkurentnosti, a posebno je naglasila kako je prijedlog Komisije za programiranje 5 + 2 loš jer će dodatno usporiti ionako sporu provedbu u državama članicama: „Nadam se da ćete na trijalogu podržati naša stajališta vezano uz povećanje sufinanciranja i onemogućavanje prijenosa sredstava u druge programe. Programiranje 5 + 2 je potpuno u suprotnosti s poticajima uvedenim u tekućoj perspektivi u kojoj se na temelju pravovremene i kvalitetne provedbe te postignutih rezultata mogu dobiti dodatna sredstva iz rezerve za uspješnost provedbe. Sada je poruka sljedeća: bolje je ne ugovoriti što prije cijelu sedmogodišnju omotnicu i težiti tome da provedba bude gotova do kraja sedmogodišnjeg razdoblja, nego radije prvo pet godina polako pa nakon toga, ovisno o novim izazovima, krenuti u dodatno programiranje.


To sigurno ne može biti cilj, cilj nam mora biti potaknuti države članice da što prije i što kvalitetnije iskoriste dodijeljena sredstva kako bi početkom novog sedmogodišnjeg razdoblja odmah bile spremne za korištenje novim sredstvima.“

Zastupnica Maletić je ukazala i na činjenicu da je, iako povjerenica govori o pojednostavljivanju, broj pokazatelja uspješnosti provedbe projekata s dosadašnjih 40 povećan na 85: „To nikako ne može biti povezano uz potrebu za boljim praćenjem rezultata politike jer broj pokazatelja ne znači i bolje praćenje, ali ono što sigurno znači je kompliciranje praćenja postignutih rezultata, osobito kompliciranje praćenja provedbe na razini projekata.“

Uz navedeno, zastupnica je uputila kritiku na aneks 22 Uredbe o zajedničkim odredbama koji se odnosi na raspodjelu sredstava po državama članicama, a koji zbog nedefiniranih konačnih iznosa u višegodišnjem proračunskom okviru nije mogao biti raspravljen u ovom trenutku. „Postupak raspodjele sredstava po državama članicama nije jasan i ne može se jednostavno doći do izračuna koji je Komisija primijenila“, istaknula je zastupnica Maletić koja je u ranijim raspravama upozoravala da Hrvatskoj ne mogu sredstva biti smanjena za 6 % u odnosu na razdoblje 2014. – 2020. jer nam je ta omotnica u samom početku, zbog prijelaznog razdoblja ulaska u EU, umanjena za 6 %. Na kraju izlaganja zastupnica Maletić pozvala je povjerenicu Crețu da aktivno sudjeluje u raspravama o drugim regulativama kojima se postavljaju uvjeti za kohezijsku politiku poput prijedloga nove regulative za poduzimanje mjera u slučaju kršenja vladavine prava. „Mnogo bolje rješenje bilo bi da vlada države članice, u slučaju nepoštivanja vladavine prava, plaća kaznu izravno u europski proračun u iznosu od 0,2 % BDP-a, kako je to predviđeno u Paktu o stabilnosti i rastu u slučaju nepridržavanja zahtjevima o visini duga i deficita jer ne smijemo dopustiti da se zbog lošeg upravljanja vlade sredstva blokiraju krajnjim korisnicima – mladima, poduzetnicima, poljoprivrednicima, neprofitnim organizacijama, znanstvenicima i drugima“, kazala je zastupnica Maletić.

Raspravu je zastupnica zaključila izražavajući nadu da će se u sklopu pregovora o višegodišnjem financijskom okviru osigurati veća sredstva za kohezijsku politiku i da na kraju neće doći do smanjenja sredstava u odnosu na tekuće razdoblje 2014. – 2020. Zastupnica je bila izvjestiteljica za mišljenje ECON-a na Uredbu o zajedničkim odredbama te se izborila za onemogućavanje blokiranja isplata sredstava državama i krajnjim korisnicima u slučaju nepridržavanja

makroekonomskim uvjetima. Amandmanima se založila za onemogućavanje prijenosa sredstava kohezijske politike drugim programima posebno programu potpore za provedbu strukturnih reformi jer nema smisla, već na početku smanjenu, kohezijsku politiku dodatno smanjivati. Zbog svih ovih manjkavosti u Komisijinom prijedlogu regulative, napisala je i poseban članak „EU proračun nakon 2020.: Je li ovo kraj kohezijske politike?“ koji je objavljen u Informativnom mjesečniku Ureda Ivane Maletić u studenom 2018. (https://issuu.com/ ivanamaletic/docs/im_prosinac_2018). Tekst je preveden i na engleski te poslan svim kolegama u EP-u, Komisiji, Odboru regija i ostalim relevantnim institucijama i organizacijama.

ECON, 10. 12. 2018.

U ponedjeljak, 10. prosinca 2018., na sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku održan je gospodarski dijalog i razmjena mišljenja o jesenskom paketu Komisije, uključujući njezina mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja, a posebno Italije. Komisiju su predstavljali Valdis Dombrovskis, potpredsjednik nadležan za euro i socijalni dijalog, a zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala te Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu. Predstavljajući Godišnji pregled rasta, Dombrovskis je istaknuo kako Europa ulazi u šestu godinu neprekidnog gospodarskog rasta potaknutog rastom investicija, jačanjem potražnje, poboljšanjem javnih financija i stvaranjem radnih mjesta.

Tome je doprinio nastavak primjene „trokuta uspješnosti” čije su sastavnice poticanje ulaganja, provedba strukturnih reformi i osiguravanje odgovornih fiskalnih politika na nacionalnoj i razini EU-a, uključujući Plan ulaganja za Europu. Međutim, naglasio je kako gospodarski rast ne doprinosi svim građanima, kao ni svim državama članicama jednako, te je osjetljiv na globalna kretanja i srednjoročne i dugoročne izazove.

Negativni rizici, između ostalog, uključuju zaoštravanje financijskih uvjeta, neusklađenost ponude i potražnje za radom, nizak rast produktivnosti, sporo širenje tehnologije i starenje populacije. Stoga Europska komisija u Godišnjem pregledu rasta poziva na odlučujuće korake: – na razini EU-a potrebno je dodatno jačanje u smislu dovršenja ekonomske i monetarne unije, što uključuje produbljivanje zajedničkog tržišta, jačanje Europske monetarne unije u vezi s dovršetkom bankovne unije i reforme Europskog stabilizacijskog mehanizma, kao i dovršetak uspostave Unije tržišta kapitala, čime bi se osigurala dodatna sredstva za rast i investicije

23


24

– na nacionalnoj razini politike bi se trebale usredotočiti na poticanje kvalitetnih ulaganja, reformi koje potiču rast produktivnosti i poboljšanja kvalitete institucija, pritom održavajući makroekonomsku stabilnost i zdrave javne financije.

Dombrovskis je istaknuo kako su svjesni da reforme zahtijevaju politički kapital, uključuju tehničku složenost i proračunske troškove te zahtijevaju stručnost za dizajn i implementaciju. Zato je Komisija povećala proračun Programa za podršku strukturnim reformama koji joj omogućuje da pruža ciljanu podršku državama članicama na njihov zahtjev dok je za razdoblje nakon 2020. godine predložen novi Program podrške reformama koji nudi ne samo tehničku pomoć, već i financijsku potporu. Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica EPP-a za ovaj program na odborima REGI i ECON te se usprotivila raspodjeli sredstava samo prema broju stanovnika i izborila za uvođenje kriterija razvijenosti na temelju čega će Hrvatskoj biti dodijeljeno oko 100 milijuna eura sredstava više u odnosu na prvotni izračun. Detaljnije se može pročitati na: http://www.ivana-maletic.com/ novosteu/maletic-ukljucivanjem-razine-razvijenostikriterij-raspodjele-sto-se-regi-izborila-dobit-cemo-100milijuna-eura-vise-iz-programa-potpore-reformama/ Vezano za Preporuke za europodručje za 2019. godinu, Dombrovskis je naveo kako je naglasak stavljen na ključne izazove koji se odnose na povećanje produktivnosti i potencijalnog rasta, produbljenje jedinstvenog tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja, promicanje investicija i unaprjeđenje tržišta rada. Također, preporučuje se stvaranje fiskalnog prostora u zemljama europodručja s visokim javnim dugom, kao i poticanje javnih i privatnih investicija te poboljšanje kvalitete i strukture javnih financija. Vezano za mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja, Dombrovskis je istaknuo kako je Komisija po prvi put izradila mišljenja za sve države članice europodručja s obzirom na to da je Grčka iznijela svoj prvi plan koji je u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu te da je zadržavanje tijeka reformi i ispunjavanje dogovorenih fiskalnih ciljeva ključno za povjerenje u grčko gospodarstvo.

Ukupni javni deficit u eurozoni predviđa se ispod 1 %. Ove i sljedeće godine ne očekuje se da će ijedna zemlja eurozone zabilježiti deficit iznad 3 % BDP-a, prvi put od uvođenja eura, a za javni dug, koji je još uvijek visok, predviđa se pad na oko 85 % u 2019. Pritom je Dombrovskis naglasio kako, iako slika nominalno izgleda dobro, strukturna kretanja nisu tako pozitivna te će provedba proračunskih planova rezultirati ekspanzivnim fiskalnim kretanjima u 2019., a većina država članica s visokim dugom ostvarit će malu

ili nikakvu fiskalnu prilagodbu u strukturnim terminima. Posebno je istaknuta Italija koja planira značajno pogoršanje svog strukturnog salda.

Fokus rasprave zastupnika bio je također na Italiji. To je bio prvi put da je Komisija morala tražiti od države članice da revidira svoj nacrt proračunskog plana te je na temelju revidiranog plana, Komisija potvrdila procjenu da je nacrt proračuna Italije u posebno ozbiljnoj neusklađenosti s preporukom Vijeća od 13. srpnja. Vijeće je preporučilo Italiji smanjenje strukturnog deficita za 0,6 % BDP-a u 2019. godini, no analiza pokazuje povećanje deficita za oko 1 % BDP-a. Kao posljedica toga, Italija ne ispunjava kriterij smanjenja javnog duga propisanog Paktom o stabilnosti i rastu te će Komisija za Italiju otvoriti proceduru prekomjernog deficita, a takvu procjenu podržala je i Eurogrupa.

Dombrovskis i Moscovici istaknuli su kako je Komisija u stalnom konstruktivnom dijalogu s talijanskim vlastima te da se nadaju da će talijanska vlada učiniti neophodne i značajne promjene kako bi se osigurala usklađenost proračuna Italije sa zajedničkim fiskalnim pravilima.


25

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta PLENARNA, 15. 1. 2019.

Započeo trio Rumunjska – Finska – Hrvatska: Rumunjska 1. siječnja od Austrije preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije Pregled austrijskog predsjedanja

Od 1. srpnja do 31. prosinca 2018. Austrija je pod motom „Europa koja štiti” predsjedavala Vijećem Europske unije (EU). U programu austrijskog predsjedništva naglasak je stavljen na pitanja azila i migracija, zaštitu vanjskih granica, borbu protiv radikalizacije, terorizma i organiziranog kriminala, digitalnu sigurnost te zaštitu europskih vrijednosti. Od pristupanja Uniji 1995. ovo je bio treći put da Austrija predsjeda Vijećem EU-a (nakon 1998. i 2006.).

To je dovelo do toga da danas 95 % manje ljudi na taj način dolazi u Europu nego što je to bilo 2015. Ne samo da je smanjen broj dolazaka, nego je uvelike smanjen i broj stradalih na Sredozemnom moru, a središnja ruta koja vodi izravno prema Italiji praktički je zatvorena. Prošlih tjedana tako nije zabilježen gotovo nijedan dolazak.“

Glede sigurnosti vanjskih granica, Kurz je kazao kako je dobivena suglasnost za jačanje Frontexa pa dodao: „Frontex će u budućnosti ne samo bolje koordinirati rad svih i surađivati sa svima, nego će i odrađivati najveći dio posla kada je riječ o sigurnosti vanjskih granica. I dalje ćemo se zalagati za njegovo kadrovsko, ali i proračunsko jačanje.“ Blagostanje, globalna održivost EU-a

tržišna

konkurentnost

i

Povodom završetka austrijskog predsjedanja u Europskom je parlamentu 15. siječnja održana rasprava pod nazivom „Izjave Vijeća i Komisije – pregled austrijskog predsjedanja Vijećem“, na kojoj se Sebastian Kurz, austrijski kancelar, osvrnuo na postignute rezultate austrijskog predsjedanja.

Prema riječima kancelara, Austrija je težište u svom presjedanju stavila na jačanje unutarnjeg digitalnog tržišta i mnogi su dosjei na tom području pozitivno zaključeni, primjerice, u području kibernetičke sigurnosti ili radijskih frekvencija, ali i oporezivanja internetskih giganata.

Kurz je naglasio kako je Austrija za vrijeme predsjedanja Vijećem uspjela ostvariti vrlo dobru suradnju s trećim državama, posebno s Egiptom: „Spašavanje izbjeglica na moru više se ne obavlja samo europskim brodovima, već takvo spašavanje u sve većoj mjeri preuzimaju i obalne straže Libije, Egipta i drugih afričkih država, koje ih vraćaju na obalu Sjeverne Afrike.

Kurz se zatim osvrnuo i na ekologiju i socijalna pitanja: „Za vrijeme svog predsjedanja reducirali smo uporabu CO2 za osobna i teška ekonomska vozila, a zabranili smo

Borba protiv ilegalnih migracija i sigurnost vanjskih granica

Dodao je zatim kako je za snažnu i globalno konkurentnu Uniju potreban moderan proračun: „Iako sam u početku bio skeptičan prema prijedlogu Komisije, danas sam uvjeren da je to pravi prijedlog. U prosincu smo Rumunjskoj, kao novoj predsjedateljici Vijećem, uspjeli predati kompletni nacrt novog sedmogodišnjeg europskog proračuna.“


26

i određene plastike za jednokratnu upotrebu. Osim toga, ojačali smo zaštitu od različitih kancerogenih tvari na radnom mjestu te uspostavili posebnu europsku agenciju za zapošljavanje.“ Stabilnost u susjednim državama i dobrosusjedska politika EU-a

Austrijski kancelar posebno je u svom govoru naglasio napredak u odnosima s državama zapadnog Balkana: „Postigli smo velik napredak u približavanju tih država EU-u – otvorili smo dva poglavlja sa Srbijom, zatvorili jedno poglavlje s Crnom Gorom te riješili problem imena Bivše jugoslavenske Republike Makedonije.“

Zatim se osvrnuo i na odnos s afričkim zemljama: „Na kongresu koji smo pred kraj našeg predsjedanja organizirali u Beču pokušali smo okupiti sve dionike zainteresirane za bolje odnose i suradnju s afričkim državama te smo razgovarali s potencijalnim investitorima. Poduzeli smo sve što smo mogli, kako na temelju bilateralnih sporazuma, tako i na temelju Fonda za pružanje uzajamne pomoći. Afrički partneri danas su puno spremniji u poslovnom smislu istupati prema Europi.“ Naposljetku je dodao i kako je Austrija ponovno aktivna u borbi protiv antisemitizma i anticionizma: „U Beču smo po prvi puta održali konferenciju sa svim židovskim općinama Europe na tu temu. U prosincu su zaključci s te konferencije uvršteni u zaključke Vijeća. EU ne smije tolerirati da se Židovke i Židovi više ne osjećaju sigurno u mnogim europskim zemljama.“

Na plenarnoj sjednici 15. siječnja sudjelovao je i JeanClaude Juncker, predsjednik Europske komisije, koji je naglasio kako je bilanca austrijskog predsjedanja Vijećem impresivna s obzirom na broj postignutih dogovora između Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije: „Od ukupno 134 dosjea, postignuta su 73 politička suglasja s Europskim parlamentom te 61 dogovor na trijalozima. U usporedbi s prethodnim predsjedanjima Vijećem, ta je bilanca izvanredna.“ Iako austrijsko predsjedništvo smatra vrlo uspješnim i predsjedništvom koje u budućnosti može biti uzor, Juncker zamjera austrijskoj vladi negativnu orijentiranost prema Paktu o migracijama Ujedinjenih naroda. Međutim, bez obzira na to, istaknuo je učinkovitost austrijskog predsjedanja koje je dosljedno i jasno slijedilo liniju europskog jedinstva.

Rumunjska predstavila svoj program za predsjedanje Vijećem EU-a do 30. lipnja 2019. Rumunjska je 15. siječnja 2019. službeno predstavila svoj program predsjedanja EU-om pod sloganom „Kohezija,

zajednička europska vrijednost”. Ovo je prvi put da Rumunjska obnaša dužnost rotirajućeg predsjedanja Vijećem, a u tročlanoj rotirajućoj skupini (tzv. trio) s njom se nalaze Finska i Hrvatska. Dok predsjeda Vijećem, trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program Vijeća za naredno razdoblje od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje onda pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe. Tako je rumunjsko predsjedanje zapravo označilo i početak priprema za predsjedanje Hrvatske za godinu dana. Rumunjski program sastoji se od četiri glavna stupa:

1. Europa konvergencije – osigurati konvergenciju i koheziju za održiv i pošten razvoj za sve građane i države članice 2. Sigurnija Europa – povećati koheziju među državama članicama 3. Europa kao snažniji globalni akter – nastaviti rad na implementaciji Globalne strategije 4. Europa zajedničkih vrijednosti – promovirajući politike borbe protiv diskriminacije, poticanja jednakih mogućnosti za muškarce i žene te povećanje sudjelovanja građana u europskim debatama i temelji se na dva prioriteta:

a) kohezijski paket za razdoblje nakon 2020. – nastojat će se stvoriti pravni okvir temeljen na ulaganjima, s ciljem poticanja gospodarskog i društvenog razvoja svih država članica i svih europskih regija. U skladu s tim namjerava se pojačati tempo pregovora u Vijeću EU-a o prijedlozima Europske komisije (posebno o CPR-u i Uredbi o Interregu), kako bi se osigurao kontinuitet i nesmetani prijelaz prema sljedećem programskom razdoblju. Kohezivna Europa zasniva se na dostupnosti jednakih mogućnosti za fizičke i pravne osobe u cijelom EU-u b) digitalna transformacija (razvoj digitalnih vještina i digitalne pismenosti) i umjetna inteligencija. Osim toga program je usmjeren i na:

yy inovacije i istraživanja yy jačanje mobilnosti unutar europskog jedinstvenog tržišta yy područje zapadnog Balkana kao područje od strateškog interesa (razvoj odnosa EU-a s Turskom, ali i drugim susjednim zemljama poput Ukrajine, Moldavije i Gruzije) yy predsjedanje Rumunjske prema Strategiji EU-a za dunavsku regiju (listopad 2018. – listopad 2019.). U takvom dvostrukom predsjedavajućem položaju Rumunjska će nastaviti aktivno promicati dodanu vrijednost regionalne suradnje i razvoj kohezije


makroregionalnim strategijama, s naglaskom na Strategiju za dunavsku regiju. Rumunjsko predsjedništvo nastojat će olakšati usvajanje zaključaka Vijeća temeljenih na izvješćima Komisije o provedbi makroregionalnih strategija. Predsjedništvo će, također, biti aktivno uključeno u proces revizije Akcijskog plana Strategije za dunavsku regiju; yy postavljanje temelja za razvoj teritorijalne agende EU-a yy nastavak uspješnog rada prethodno predsjedavajuće Austrije u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda.

PLENARNA, 15. 1. 2019.

Maletić: S novim programom InvestEU moramo dati priliku poduzetnicima početnicima i onima koji ne mogu doći do klasičnih izvora financiranja, a zaslužuju drugu šansu Na raspravi o novom programu InvestEU održanoj na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu 15. siječnja, sudjelovala je i zastupnica Maletić koja je amandmanima naglasila važnost financiranja inovacija, startupova i rizičnijih poduzetničkih projekata te uključivanje zaklada i filantropskih organizacija u financiranje projekata socijalnog poduzetništva i drugih društveno važnih i korisnih ulaganja.

„Moramo omogućiti financiranje poduzetnika početnika i inovatora te poduzetnika u poteškoćama koji zaslužuju drugu šansu. Najlakše je ići na sigurno i financirati javne projekte ili uhodane poslove, ali garancijama iz proračuna EU-a moramo dati priliku onima koji ne mogu doći do klasičnih izvora financiranja“, naglasila je zastupnica pozivajući na jačanje potpore rizičnijim ulaganjima. Programom InvestEU želi se nadoknaditi nedostatak investicija u cijelom EU-u koji dodatno onemogućuje postizanje većih stopa gospodarskog rasta.

Zastupnica Maletić naglasila je kako je uspješno korištenje Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU), na kojem su Europska komisija, Parlament i države članice zajedno mnogo radile, omogućilo ambiciozniji pristup u novom višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. u kojem se dosadašnja sredstva od 4 milijarde eura povećavaju na 13,1 milijardu eura za strateška ulaganja u EU-u, a u Europskom parlamentu taj se iznos dodatno povećao na 14,1 milijardu eura.

Samo u Hrvatskoj održane su brojne konferencije, a zastupnica je s potpredsjednikom Katainenom uz konferenciju održala i dijalog s građanima (Http://Www. Ivana-Maletic.Com/Europski-Fond-Strateska-UlaganjaPrednosti-Prilike-Poduzetnike-Lokalne-Jedinice-2/) te pripremila i posebno izdanje o izazovima i prilikama korištenja EFSU-om (Https://Issuu.Com/Ivanamaletic/ Docs/Efsu_web__2_).

Upravo na temelju iskustava s EFSU-om zastupnica Maletić je u raspravi u Parlamentu naglasila važnost jačanja tehničke pomoći za pripremu projekata posebno u manje razvijenim državama članicama koje nemaju dovoljno administrativnih kapaciteta te spremnost financijskih institucija da uz garanciju iz proračuna EU-a financiraju rizičnije, inovativne poduzetničke pothvate, osobito potpuno nove projekte i startupove, s „minusom“ na računu jer se ne može očekivati „plus“ na početku poslovanja: „Zahvaljujući uspješnoj provedbi EFSU-a sad možemo razgovarati i o novom, znatno većem, programu InvestEU. Ono što smo radeći na EFSU-u naučili jest da je jako važna priprema projekata i da je taj project pipeline u državama članicama ključan za njihovo kvalitetno uključivanje u ovaj program stoga naglašavam kako se moramo posebno posvetiti korištenju tehničkom pomoći i što većim ulaganjima u manje razvijenim državama članicama koje nemaju dovoljno administrativnog kapaciteta za pripremu projekata i sudjelovanje u InvestEU-u. Drugi element izuzetno važan za rezultat novog programa InvestEU je naša spremnost na veće rizike, dakle, da ne financiramo samo sigurne javne projekte nego da što više financiramo inovacije, startupove, nove poduzetničke projekte jer to je ključno za snažniji rast i podizanje gospodarstva.“ Potpredsjednik Katainen istaknuo je da su 2014. kao posljedica financijske i gospodarske krize ulaganja u EU-u pala za 50 %. Odgovor na to bio je EFSU, tzv. Junckerov fond: „Bilo je važno nadoknaditi manjak ulaganja i vratiti povjerenje u europsko gospodarstvo, a i u kapacitete i sposobnosti europskih institucija da ostvare očekivanja građana. Uvjeti za ulaganja u Europi su sada bolji, ali još uvijek postoji veliki nedostatak ulaganja osobito na području socijalne infrastrukture i ulaganja u digitalnu tranziciju.“ Govoreći o InvestEU-u potpredsjednik je naglasio: „Novi InvestEU više je oslonjen na politike nego što je to bio EFSU. To ne znači da se projekti biraju prema političkim kriterijima, naravno da će izbor i dalje ovisiti o njihovoj kvaliteti i dodanoj vrijednosti koju stvaraju, ali želimo se pozabaviti posebnim politikama poput klimatskih promjena, poboljšanja digitalizacije ili povećanja financiranja za male i srednje poduzetnike koji nemaju dovoljno sredstava, osobito u nekim državama članicama. InvestEU se temelji na potražnji, zahtjev mora doći od korisnika i iz država.“

27


28

PLENARNA, 16. 1. 2019. Sánchez Pérez-Castejón: Moramo zaštititi Europu, kako bi Europa zaštitila svoje građane Kao petnaesta u nizu rasprava na temu „Budućnost Europe“, na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu 16. siječnja održana je rasprava sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom Pérez-Castejónom. Na raspravi je sudjelovao i Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije za bolju regulativu, međuinstitucijske odnose, vladavinu prava i Povelju o temeljnim pravima. U nastavku su izdvojeni najvažniji dijelovi rasprave. Pedro Sánchez Pérez-Castejón

Španjolski premijer Pedro Sánchez Pérez-Castejón uvodno je istaknuo kako je Europska unija (EU) sinonim demokracije utemeljen na pravnoj sigurnosti, vladavini prava, koheziji, feminizmu, jednakosti u mogućnostima, bratstvu, suživotu, međugeneracijskoj solidarnosti te zaštiti okoliša, a potom se detaljnije osvrnuo na neke od aktualnih izazova s kojima se Unija suočava. Brexit

Španjolski premijer kazao je kako poštuje odluku Britanaca o napuštanju Unije te da žali što predloženi sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz EU-a nije izglasan: „Iako Brexit smatram velikom tragedijom u kojoj svi gube, sporazum o povlačenju UK-a najbolja je i jedina opcija koja štiti interese i UK-a i ostalih država članica te interese građana i ekonomskih subjekata. Želim da UK u budućnosti ostane u bliskoj suradnji s EU-om.“ Socijalna Europa

Španjolski premijer istaknuo je kako Europu treba približiti građanima pa dodao: „Ako želimo da Europa štiti svoje građane, najprije moramo zaštititi Europu. Moramo izgraditi Europu prava koja će štititi najranjivije, odnosno potaknuti stvaranje mogućnosti za naše mlade i dugotrajno nezaposlene, te socijalnu Europu koja će pred aktualnim nesigurnostima na tržištu rada osnaživati naše poduzetničko i industrijsko tkivo te radnička prava.“

Kasnije je dodao kako su socijalna i teritorijalna kohezija ključne za vraćanje legitimiteta Uniji među građanima, kako je potrebno osmisliti novi socijalni ugovor i osnažiti socijalnu koheziju jasnim i mjerljivim ciljevima. Zato se u govoru posebno založio za pravo na pristup dostojanstvenom radnom mjestu i jamstvo za mlade te uredbu kojom će se zaštititi prava radnika, a predložio je i

usvajanje obvezujuće strategije za rodnu jednakost u EUu, koja bi bila glavnim europskim alatom za borbu protiv nejednakosti između muškaraca i žena, posebno kada je riječ o jazu u plaćama. Sigurnosna i obrambena politika

Španjolski premijer naglasio je kako EU još uvijek nije globalni akter, a kako bi to postao mora biti odlučan u stvaranju svoje vojske: „Želimo stvoriti europsku vojsku kojom ćemo pokazati kako imamo tzv. soft power zato što to želimo, a ne zato što ne možemo drukčije. Okupljanje zajedničkih snaga i politička volja ključni su temelji za naše pozicioniranje kao globalne snage u ovako izazovnim globalnim uvjetima.“ Europa kao globalni akter

Sánchez Pérez-Castejón naglasio je potrebu pozicioniranja EU-a kao globalne sile, a kao glavne instrumente za postizanje tog cilja vidi uspostavljanje europske vojske, osnaživanje europske vanjske politike, uređivanje politike oporezivanja, usvajanje kvalitetnog novog višegodišnjeg financijskog okvira, jačanje socijalne države i vladavine prava te daljnje promicanje načela o klimatskim promjenama iz tzv. Pariškog sporazuma. Ekonomska i monetarna unija te novi višegodišnji proračun

Španjolski premijer pitanje dovršetka europske ekonomske i monetarne unije smatra ključnim izazovom u narednim godinama: „Euro je unatoč desetljeću financijske krize uspješan projekt, no reforme radi jačanja njegove strukture itekako su potrebne. Pritom ne govorim o jačanju financijskog sustava samo bankarskom unijom, već i srednjoročnom fiskalnom integracijom. Pritom je ključno da u provedbi reformi aktivno sudjeluju i sami građani.“

Glede novog višegodišnjeg financijskog okvira, Sánchez Pérez-Castejón založio se za osnaženje „tradicionalnih“ strateških europskih inicijativa poput zajedničke poljoprivredne ili kohezijske politike: „Urbana Europa ne smije zaboraviti na ruralnu Europu. Zato ne možemo prihvatiti ideju EU-a koja se iz tih sektora povlači.“ Naglasio je, zatim, kako prijedlog Komisije ima i dosta pozitivnih elemenata poput razine troškova, vanjske politike, jačanja programa za inovacije i tehnološki razvoj te udvostručenja sredstava za Erasmus, ali da mora odgovoriti i na novonastale fenomene poput povećanja nejednakosti ili siromaštva djece. Pozvao je zato na osnivanje jamstva za djecu.


Klimatske promjene Sánchez Pérez-Castejón kazao je kako energetska tranzicija mora biti okosnica budućnosti Europe. Također je naglasio kako države članice, ali i treće države, moraju osvijestiti činjenicu da po pitanju klimatskih promjena državne granice nemaju nikakvo značenje te je pozvao da se na te izazove odgovori znanošću i razumom. Migracije

Prema španjolskom premijeru rješenje za pitanje migracija leži u dobroj suradnji zemalja podrijetla i zemalja odrednica, zbog čega je dobra suradnja s Afrikom ključna, a prvi konkretni korak po tom pitanju poduzet je potpisivanjem Marakeškog sporazuma. Premijer je naglasio kako regularne migracije imaju pozitivne učinke na europski gospodarski razvoj i igraju ključnu ulogu u sektorima u kojima nedostaje radne snage, a pomažu i u rješavanju problema starenja europskog stanovništva. Založio se potom za reformu zajedničkog sustava azila koja bi se trebala voditi humanitarnim načelima i načelom solidarnosti. Frans Timmermans

Prvi potpredsjednik Komisije u svom se govoru posebno osvrnuo na važnu ulogu koju je Španjolska odigrala tijekom migracijske krize te je, kao i španjolski premijer, naglasio važnost uspostave zajedničke odgovornosti Europe i Afrike i založio se za reformu zajedničkog sustava azila: „Sam nadzor granica neće donijeti potrebne promjene. Reforma sustava azila na temelju solidarnosti i vrijednosti EU-a zato je prijeko potrebna.“ Podsjetio je i na trostruko povećanje sredstava za migracije i sigurnost u novom višegodišnjem proračunu. Timmermans se potom kratko osvrnuo i na poticanje digitalizacije u novoj financijskoj perspektivi, jačanje investicija, razvoj kružnog gospodarstva, osnivanje fonda InvestEU, povećanje sredstava za program Erasmus te važnosti reformi u pogledu izjednačavanja položaja muškaraca i žena na tržištu rada.

PLENARNA, 16. 1. 2019.

Maletić: Ne možemo za ista nepoštivanja vladavine prava više kažnjavati one koji se više koriste sredstvima EU-a Na raspravi o prijedlogu Komisije o novoj regulativi za poduzimanje mjera u slučaju kršenja vladavine prava održanoj na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu 15. siječnja, sudjelovala je i zastupnica Maletić koja je naglasila da je prijedlog Komisije o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu

vladavine prava u državama članicama neprimjenjiv i neusklađen s Financijskom regulativom, Temeljnim ugovorom i Uredbom o utvrđivanju zajedničkih odredbi za fondove EU-a (CPR).

Zastupnica Maletić kao izvjestiteljica EPP-a na Odboru za regionalni razvoj predložila je niz amandmana koji su usvojeni na Odboru za regionalni razvoj od kojih su najvažnije promjene vezane uz zaštitu krajnjih korisnika sredstava EU-a u slučaju poduzimanja mjera blokiranja sredstava državi te izuzimanje kohezijske politike, odnosno ESI fondova u slučaju općih nedostataka koji imaju posljedice na proračun i dobro financijsko upravljanje iz te regulative jer su za to u CPR-u i Financijskoj regulativi propisane mjere.

Svi prijedlozi zastupnice bili su usvojeni na REGI-ju, međutim, konačno izvješće doneseno je na Odboru za proračun na kojem su izvjestitelji izmijenili prijedlog Komisije, no i dalje ovom regulativom propisuju mjere za nepravilnosti koje imaju utjecaj na proračun EU-a te, iako je riječ o kršenju ljudskih prava i nepoštivanju vladavine prava, nepravilnosti povezuju sa zaštitom financijskih interesa i proračuna EU-a, zbog čega je zastupnica Maletić održala kritički govor u kojem je naglasila: „Zaštita ljudskih prava, dostojanstva, vrijednosti EU-a, vladavine prava i demokracije nema alternativu i ne mogu se složiti da je to pitanje zaštite financijskih interesa EU-a i proračuna. To je pitanje zaštite EU-a u cjelini, daleko iznad samih financijskih interesa. Mjere koje poduzimamo ne mogu biti vezane uz sredstva koja pojedina država članica upotrebljava jer bi to značilo da za jednako nepoštivanje ljudskih prava ili nefunkcioniranje sudstva više kažnjavamo države koje se koriste više, a manje države koje se sredstvima iz proračuna EU-a koriste manje. Iako su kolege izvjestitelji značajno unaprijedili prijedlog Komisije koji je bio poprilično neprovediv u praksi, ovu regulativu treba doraditi i osigurati jedinstvenu primjenu u državama članicama neovisno o novcu.“ Mnogo bolje rješenje bilo bi uvođenje plaćanja kazni za slučajeve nepoštivanja vladavine prava po uzoru na kazne u slučaju nepoštivanja makroekonomskih uvjeta – visine duga, deficita, makroekonomskih neravnoteža i slično. Ovako, ograničavanjem provedbe politika solidarnosti i konkurentnosti pokušava se osigurati vladavina prava što je kontradiktorno samo po sebi jer su te politike razvijene upravo kako bi se podigli demokratski standardi i razina poštivanja vladavine prava u cijelom EU-u.

29


30

PLENARNA, 16. 1. 2019.

PLENARNA, 16. 1. 2019.

Maletić: ESF je ključan za razvoj novih znanja i vještina, zapošljavanje mladih, iskorjenjivanje siromaštva i poboljšanje životnih uvjeta osoba s invaliditetom te nikako ne prihvaćam smanjenje sredstava

Maletić: Projekti u prekograničnoj suradnji su mali, ali važni za razvoj zajedništva i solidarnosti te moraju biti privlačni i jednostavni za provedbu

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, 16. siječnja, usvojeno je izvješće za novi Europski socijalni fond plus (ESF+) u višegodišnjem proračunskom okviru 2021. – 2027. Za razdoblje 2021. – 2027. Komisija predlaže da se za ESF+ iz proračuna EU-a dodijeli 89 milijardi eura što je smanjenje od gotovo 7 milijardi eura u odnosu na dosadašnje razdoblje. „Nikako se nismo mogli složiti s prijedlogom smanjenja ulaganja u ESF+ i naš prijedlog ide upravo u suprotnom smjeru; skok s dosadašnjih 96 na 106 milijardi eura“, istaknula je zastupnica Maletić naglasivši sljedeće: „Ovaj instrument je izuzetno bitan za razvoj novih znanja u EU-u, za nove vještine, digitalnu transformaciju, pripremu za nove poslove, posebno vezano uz zapošljavanje mladih, a s druge strane ključan je i za društvenu solidarnost, odnosno poboljšanje uvjeta života za osobe s invaliditetom, uključivanje marginaliziranih skupina u svakodnevni društveni život te posebno za iskorjenjivanje siromaštva, osobito vezano uz dječje siromaštvo. Upravo zbog toga tražimo više sredstava i više aktivnosti usmjerenih na nova znanja i društvenu solidarnost.“ Novi Europski socijalni fond plus (ESF+) rezultat je spajanja sadašnjeg Europskog socijalnog fonda, Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI), Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije te Europskog programa za zdravlje. Cilj spajanja navedenih programa jest povećanje usklađenosti i sinergije komplementarnih instrumenata EU-a, povećanje fleksibilnosti te pojednostavljenje programiranja fondova i upravljanja njima te smanjenje administrativnog opterećenja za tijela i korisnike. Iz ESF+ ulagat će se u tri glavna područja: 1. obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, 2. djelotvornost tržišta rada i jednak pristup zaposlenju, te 3. socijalnu uključenost, zdravlje i suzbijanje siromaštva. „U Europskom parlamentu predložili smo povećanje udjela sredstava iz ESF+ za socijalnu uključenost s predloženih 25 % na 27 % te za specifične mjere borbe protiv siromaštva distribucijom hrane i drugih životnih potrepština najsiromašnijima s predloženih 2 % na 3 % ukupnih sredstava. S obzirom na visoke stope mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) koja je u 2017. iznosila 13,4 %, predložili smo povećanje sredstava za ciljane aktivnosti koje će izravno utjecati na smanjenje broja mladih u skupini NEET, na 15 % u odnosu na predloženih 10 %, uz omogućavanje predfinanciranja kada je to potrebno“, rekla je zastupnica Maletić.

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, 16. siječnja, usvojeno je izvješće o programu Europska teritorijalna suradnja (Interreg) u razdoblju 2021. – 2027. u sklopu kojeg je usvojen velik broj amandmana zastupnice Maletić vezanih uz pojednostavljivanje procedura. „Drago mi je da su amandmani koje sam predložila vezano uz pojednostavljivanje procedura provedbe ušli u konačni tekst i da ćemo u budućnosti imati manja administrativna opterećenja na koja su se korisnici u praksi najčešće žalili“, istaknula je zastupnica Maletić. Zastupnica je predložila smanjenje broja izvještaja upravljačkog tijela prema Komisiji te veću fleksibilnost u području ograničavanja elemenata uredskih i administrativnih troškova, putnih troškova te troškova vanjskih stručnjaka i troškova usluga. Predložila je i da glavni partner, budući da ima ključnu ulogu u koordinaciji cjelokupnog projekta, ne bude organizacija koja ne prima sredstva iz fonda te da se ostalim partnerima jamči dobivanje ukupnog iznosa sredstava iz fonda u cijelosti i unutar dogovorenog roka. Ograničila je dostupnost podataka o članovima odbora za praćenje čime se smanjio rizik od utjecaja sudionika i potencijalnih korisnika na odluke odbora. „Programi Europske teritorijalne suradnje izuzetno su važni za jačanje europske solidarnosti i zajedništva, a posebno prva komponenta prekogranične suradnje i zato mi je drago što smo u Parlamentu prihvatili povećanje iznosa za prekograničnu suradnju. Isto tako, zadnja komponenta inovacije izuzetno je važna i nadam se da ćemo uspjeti povećati ukupnu omotnicu za 0,3 % kako bismo mogli što više uložiti u inovacije“, naglasila je zastupnica Maletić. Pomoću europske teritorijalne suradnje proteklih je desetljeća ostvaren neosporan doprinos zajedničkom rastu Europe, a uklanjanjem granica i birokratskih prepreka osnažen je i olakšan svakodnevni suživot preko granica. Komisija je u svojem prijedlogu predvidjela pet sastavnica Europske teritorijalne suradnje: prekogranična suradnja, transnacionalna i pomorska suradnja, suradnja najudaljenijih regija, međuregionalna suradnja te ulaganja u međuregionalne inovacije. „U EP-u se nismo složili s predloženim rezovima u području provjerenih i djelotvornih programa prekogranične suradnje u iznosu od 2,2 milijarde eura i međuregionalne suradnje u iznosu od 400 milijuna eura, te smo predložili da se prekograničnoj suradnji dodijeli najviše sredstava, i to 73,8 % što je 7,5 milijardi eura, odnosno 1,1 milijardi eura više od dosadašnjeg ulaganja“, istaknula je zastupnica Maletić.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Profile for Ivana Maletić

I'M siječanj 2019.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M siječanj 2019.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić