Page 1

broj 1 sijeÄ?anj 2018.


broj 1 siječanj 2018.

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Fotografija: Drvene igračke Hrvatsko Zagorje Izvor: www.croatia.hr

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić Paket o produbljenju Europske i monetarne unije

8

dr. sc. Davor Galinec Što donosi Jesenski paket Europskog semestra 2018. ?

15

Ivana Ravlić Ivanović, dipl. iur. Financijska tržišta - novosti koje donose MIFID II i MIFIR

25

Alen Halilović, mag.oec. Otvoren Poziv na dostavu projektnih prijedloga u sklopu programa Urbanih inovativnih akcija (UIA)

31

Inicijativa “Neka zvijezde sjaje”

35

Aktivnosti ureda

37

Vijesti iz Europskog parlamenta

39

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Ivana Petričko Alen Halilović Benjamin Kardum Kristina Kosor Maja Butorac Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini Lektura Tamara Bodor

Izlazi mjesečno.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Rasprave u novoj 2018., započele su odmah, kako smo i očekivali, o budućnosti Europske unije i proračuna nakon 2020. Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održana je prva u nizu predviđenih rasprava o budućnosti i razvoju EU s predsjednicima država i premijerima vlada država članica. Prvi je bio irski premijer Leo Vardkar čiji stavovi ulijevaju optimizam. Poziva na jedinstvo i zajedništvo, a solidarnost stavlja u prvi plan polazeći od iskustava same Irske koja se zahvaljujući kohezijskoj politici odnosno europskoj solidarnosti značajno razvila i od jedne od najnerazvijenijih država članica sad je ona ta koja pomaže razvoj ostalih. Naglasio je kako je Irska spremna uplaćivati više u Europski proračun jer žele zadržati snažnu kohezijsku i poljoprivrednu politiku, a za nove prioritete koje je potrebno financirati kako bismo odgovorili na izazove poput suzbijanja terorizma, obrane vanjskih granica, upravljanje migrantima, potrebna su nova, dodatna sredstva. Hrvatskoj ovakvi stavovi odgovaraju, nama je cilj zadržavanje poljoprivredne i kohezijske politike na razini iz ove perspektive, rezanja nam nisu prihvatljiva. Izvrsno je što je ovaj niz rasprava s premijerima i šefovima država započeo ovakvim govorom. Veliko povjerenje i važnost ukazana je i našoj državi i premijeru Andreju Plenkoviću koji će biti sljedeći govornik na plenarnoj sjednici u veljači, te će kohezijska i poljoprivredna politika, ulaganja za mlade kroz Erasmus i Inicijativu za zapošljavanje mladih, infrastrukturna ulaganja i ulaganja u znanost, istraživanja i razvoj dobiti ponovno snažnu potporu još jednog premijera što će imati utjecaj i na sljedeće govornike. Irski premijer je istaknuo i važnost završetka svih aktivnosti vezanih uz potpunu uspostavu jedinstvenog tržišta te je pozvao na što brži završetak uspostave Bankovne unije, Unije tržišta kapitala, sustava osiguranja, hipoteka i kredita kako bi svi građani EU mogli imati koristi od što jeftinijih izvora financiranja.

Na Odboru za proračun održana je rasprava o novom višegodišnjem financijskom okviru i vlastitim prihodima EU proračuna na kojoj je sudjelovao i povjerenik Oettinger. Zanimljivo je kako je povjerenik u govoru posebno istaknuo da novi proračun nakon 2020 treba biti jedinstveni proračun svih 27 država članica te kako neće dopustiti podjele. Komisija, očito, nije više tako sklona uspostavi posebnog proračunskog kapaciteta za Eurozonu jer taj kapacitet definitivno dijeli i fragmentira Europski proračun te narušava načelo jedinstva koje je Povjerenik u govoru stavio u prvi plan. Zalaže se za snažan proračun koji će odgovoriti na nove izazove. Naglasio je kako će novi proračun zbog Brexita biti manji, a novi prioriteti također umanjuju mogućnost financiranja tradicionalnih politika te je dao jasnu poruku da će Komisija u svibnju kada bude predložila nacrt novog proračuna predložiti smanjenje poljoprivredne i kohezijske politike. Istaknuo je da se nedostatak sredstava za nove prioritete treba pokriti iz novih vlastitih sredstava te da očekuje uvođenje novih europskih poreza.

Sudjelujući u ovoj raspravi istaknula sam kako glavni prioritet trebaju biti jake kohezijska i poljoprivredna politika te da ne možemo prihvatiti smanjenje proračuna za ove dvije politike. Kohezijska politika je vezana uz sve nove prioritete koje želimo podržati, iz ESI fondova financira se i digitalizacija, i klimatske promjene, i inovacije, a uz to ova politika ima dodatnu vrijednost, a to je solidarnost koja se ne postiže uvođenjem i jačanjem prioriteta na razini programa EU. Za jačanje nadzora na vanjskoj granici, suzbijanje terorizma, pomoć migrantima, razvoj zajedničke europske obrambene politike, te za veću razvojnu pomoć trećim državama izvori financiranja ne smiju biti u rezanju kohezijske, poljoprivredne politike ili fondova za mlade poput Erasmusa. Za ove izazove potrebni su dodatni izvori financiranja i više sinergije s nacionalnim proračunima. Pred nama je razdoblje borbe za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, za solidarnost koja povezuje i jača države članice EU. Važno je da budemo što aktivniji i glasniji u komunikaciji naših stavova te da u svakoj prilici i na svim razinama komuniciramo što je u interesu Hrvatske i za što se zalažemo.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338.1 4

mr. sc. Ivana Maletić*

Paket o produbljenju Europske i monetarne unije

Na temelju vizije o produbljenu i dovršenju Ekonomske i monetarne unije (EMU) iznesene u Izvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015., Dokumenta za razmatranje o produbljenju EMU-a i Dokumenta za razmatranje o budućnosti financija EU-a iz proljeća 2017., Europska komisija je 6. prosinca 2017. predložila plan za produbljenje EMU-a s konkretnim zakonodavnim prijedlozima koji bi se trebali usvojiti u sljedećih 18 mjeseci. U okviru paketa predstavljeno je više inicijativa1, a Komisija je kao opći cilj navela jačanje jedinstva, učinkovitosti i demokratske odgovornosti EMU-a do 2025. Jačanjem EMU-a želi se pridonijeti stvaranju novih radnih mjesta, rastu, ulaganjima, socijalnoj pravednosti i makroekonomskoj stabilnosti.

Proteklih su godina poduzete važne institucijske reforme za dovršetak i jačanje EMU-a, ali unatoč tome njegova struktura još nije dovršena. U Komisijinom paketu za produbljivanje EMU-a, predstavljene su četiri glavne inicijative:

1. prijedlog da se Ugovor o stabilnosti, konvergenciji i upravljanju u EMU-u integrira u pravni okvir EU-a. Potpisnice Ugovora, ukupno 25 država članica, 2012. su se pravno obvezale uključiti sadržaj tog Ugovora u pravo Unije pet godina nakon njegova stupanja na snagu, odnosno 1. siječnja 2018., što je zatražio i Europski parlament. Prijedlogom se u pravo Unije uključuju glavni elementi Ugovora radi potpore čvrstim fiskalnim okvirima

________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. 1 Daljnje mjere za dovršetak Europske ekonomske i monetarne unije: Plan http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017DC0821&from=EN Prijedlog Uredbe Vijeća o osnivanju Europskog monetarnog fonda http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:050797ec-db5b-11e7-a50601aa75ed71a1.0007.02/DOC_1&format=PDF Prijedlog Direktive Vijeća o utvrđivanju odredaba za jačanje fiskalne odgovornosti i srednjoročnog proračunskog usmjerenja država članica http:// eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017PC0824&from=EN Novi proračunski instrumenti za stabilno europodručje unutar okvira Unije http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:520 17DC0822&from=EN Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni CPR - Uredbe (EU) br. 1303/2013 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/ ?uri=CELEX:52017PC0826&from=EN Prijedlog izmjene Uredbe (EU) 2017/825 radi povećanja financijske omotnice Programa potpore strukturnim reformama i izmjene njegova općeg cilja http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017PC0825&from=EN Komunikacija o europskom ministru gospodarstva i financija http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017DC0823&fr om=EN


na nacionalnoj razini što je u skladu s postojećim pravilima iz primarnog i sekundarnog zakonodavstva.

2. prijedlog vezan uz Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) – postupni prijelaz i preuzimanje uloge Europskog monetarnog fonda (EMF) te korištenje EMF-a kao zajedničke zaštitne mjere (eng. common backstop) za Jedinstveni sanacijski fond (eng. SRF);

3. prijedlog povećanja proračuna Programa za potporu strukturnim reformama (eng. Structural Reform Support Programme) za razdoblje 2018. – 2020. u iznosu od 80 milijuna eura koji bi uključivao i instrument financijske pomoći za države članice koje pristupaju euru te prijedlog uspostave novog, zasebnog instrumenta potpore strukturnim reformama koji bi se financirao iz pričuve za izvrsnost iz kohezijske politike; 4. moguće uvođenje dužnosti europskog ministra gospodarstva i financija koji bi obnašao dužnost potpredsjednika Komisije i predsjednika Eurogrupe što je mogućnost predviđena postojećim ugovorima EU-a. Komisija navodi kako bi se spajanjem postojećih odgovornosti i dostupnog stručnog znanja tom novom dužnosti ojačala dosljednost, učinkovitost, transparentnost i demokratska odgovornost donošenja ekonomskih politika u EU-u i europodručju uz potpuno poštivanje nacionalnih nadležnosti. Postizanje zajedničkog dogovora o ulozi ministra do sredine 2019. omogućilo bi uspostavu te nove dužnosti u okviru sljedećeg sastava Komisije, a Eurogrupa bi mogla izabrati ministra za svog predsjednika u dva uzastopna mandata radi usklađivanja oba mandata.

Važno je napomenuti kako Komisija u svibnju 2018. planira, u sklopu paketa za novi Višegodišnji financijski okvir, predstaviti i prijedlog za razdoblje nakon 2020., koji bi se odnosio na uspostavu posebne proračunske linije za europodručje s četiri specifične funkcije: potpora državama članicama u provedbi strukturnih reformi pomoću instrumenta za provedbu reformi i tehničke potpore na zahtjev država članica; a) posebni instrument za konvergenciju za države članice koje su u postupku uvođenja eura; b) zaštitni mehanizam za bankarsku uniju, u okviru EMF-a / ESM-a, koji bi trebao biti dogovoren do sredine 2018. i postati operativan do 2019.; c) funkcija stabilizacije za održavanje razine ulaganja u slučaju asimetričnih šokova. U Komisijinom paketu za dovršetak Ekonomske i monetarne unije prezentira se prijedlog transformiranja današnjeg Europskog stabilizacijskog mehanizma

u poseban stabilizacijski monetarni fond koji bi se uključio u pravni okvir EU-a. Već je u Izvješću petorice predsjednika najavljeno osnivanje tog Fonda. U dokumentu se navodi da bi uspostavom Europskog monetarnog fonda europodručje steklo veću autonomiju u odnosu na druge međunarodne institucije kad je riječ o financijskoj stabilnosti. Proteklih je godina ESM imao odlučujuću ulogu u zaštiti stabilnosti europodručja pomažući državama članicama da ponovno dobiju ili zadrže pristup tržištima državnih obveznica. Dosadašnja funkcija postojećeg Europskog stabilizacijskog mehanizma omogućavala je državama europodručja upotrebu instrumenata financijske pomoći u situacijama kada te države više nisu bile u stanju financirati vlastite potrebe zaduživanjem na međunarodnom financijskom tržištu. Budući Europski monetarni fond nastao bi na postojećoj financijskoj i institucijskoj infrastrukturi - što znači da bi EMF nastavio pružati pomoć državama europodručja koje se suočavaju s financijskim poteškoćama. Očekuje se da bi EMF u kasnijoj fazi mogao osigurati i nove financijske instrumente, kao potporu svojoj stabilizacijskoj funkciji. Glavna promjena u odnosu na dosadašnje funkcioniranje ESM-a odnosi se na upravljanje i vođenje Fonda predlaganjem integracije Fonda u zakonodavstvo EU-a dok je ESM uspostavljen međuvladinim sporazumom i nije dio zakonodavstva EUa. Europski monetarni fond osigurao bi i zajedničku zaštitnu mjeru za drugi stup Bankovne unije – Jedinstveni sanacijski fond te bi imao ulogu zajmodavca u krajnjoj nuždi kako bi se olakšala uredna sanacija banaka u poteškoćama. Naime, kad je 2013. usvojen Jedinstveni sanacijski mehanizam, države članice također su se usuglasile da će razviti zajedničku zaštitnu mjeru kao zadnje sredstvo koje bi osiguralo dodatno povjerenje u bankovni sustav i omogućilo aktiviranje dodatnih resursa onda kada SRF nije dovoljno likvidan. Države članice dogovorile su se i da bi on u srednjoročnom razdoblju trebao biti proračunski neutralan jer bi potencijalnu primjenu zaštitnog mehanizma financirao bankarski sektor europodručja.

Program potpore strukturnim reformama za razdoblje 2017. – 2020. u primjeni je od 20. svibnja 2017. s proračunom od 142,8 milijuna eura. Osnovan je s ciljem jačanja kapaciteta država članica u pripremi i provedbi administrativnih i strukturnih reformi za poticanje rasta. Potporu u sklopu Programa, prilagođenu svakoj državi posebno, pruža Komisija na zahtjev države članice te obuhvaća širok raspon područja poput poslovnog okruženja, financijskog sektora, tržišta rada i proizvoda, javne uprave i financijskog upravljanja u javnom sektoru. Odabir reformi temelji se na najvažnijim potrebama pojedine članice te se definira u zajednički dogovorenom planu između Komisije i države članice.

5


6

Od stupanja na snagu ovog Programa zahtjevi za potporu značajno premašuju iznos raspoloživih sredstava za godišnje cikluse. Primjerice, u 2017. (unatoč početku Programa kasnije u godini) zaprimljen je 271 zahtjev od strane 16 država članica u procijenjenom iznosu od više od 80 milijuna eura dok su raspoloživa sredstva za 2017. iznosila 22,5 milijuna eura. Nesrazmjer je još izraženiji u 2018., kad je zaprimljeno 444 zahtjeva od 24 države članice u ukupnom procijenjenom iznosu od oko 152 milijuna eura dok raspoloživa sredstva iznose 30,5 milijuna eura.

Osim toga, kako Komisija navodi, potrebno je da se zemlje koje još nisu članice europodručja pripreme za pristupanje europodručju te zadovolje kriterije nominalne i realne konvergencije. Postizanje realne konvergencije i stvaranje otporne i snažne ekonomije omogućava državama učinkovito apsorbiranje šokova te brz oporavak što je ključno u osiguravanju uspješnog sudjelovanja u europodručju. Države članice koje žele napredovati u pogledu pristupanja europodručju u suradnji s Komisijom dogovorile bi određeni set reformskih obveza od posebnog značaja za uspješno pristupanje europodručju, koje će se također odražavati i u Nacionalnom programu reformi. Nakon što se utvrde obveze države članice za provedbu reformi s jasnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima, Komisija će pratiti i ocijeniti njihovu provedbu prije nego što isplati potporu.

Na temelju većih financijskih potreba za potporu strukturnim reformama, ali i potrebe za potporom članicama koje planiraju uvesti euro u ubrzanju njihova procesa realne konvergencije i razvoju otpornijih gospodarstava, Komisija se obvezuje na jačanje proračuna Programa za 80 milijuna eura u razdoblju 2019. – 2020., što bi povećalo financijsku omotnicu Programa na 222,8 milijuna eura. Ovo će se postići korištenjem instrumenta fleksibilnosti vezanog uz članak 11. postojećeg Višegodišnjeg financijskog okvira.

Usto, ovaj povećani proračun bit će nadopunjen i pozivanjem članica da iskoriste mogućnost članka 11. Uredbe Programa koji se odnosi na prijenos dijela sredstava iz komponente tehničke pomoći fonda ESI u ovaj Program. Na temelju trenutnih procjena, ova nadopuna povećala bi proračun Programa na ukupno 300 milijuna EUR, čime bi se udvostručila sredstva Programa do 2020. EK namjerava predložiti i novi instrument potpore državama članicama u provođenju strukturnih reformi identificiranih europskim semestrom. Fokus bi bio na onim reformama koje najviše mogu pridonijeti otpornosti domaće ekonomije i imati pozitivan učinak na druge države članice, kao što su reforme u tržištu proizvoda i rada, porezne reforme, razvoj kapitalnih tržišta, reforme usmjerene poboljšanju poslovnog okruženja kao i ulaganje u ljudske potencijale te reforma javne uprave.

Reforme koje bi bile obuhvaćene ovom potporom bile bi definirane višegodišnjim paketima reformi na koje bi se zemlje obvezale (eng. reform commitment packages), a koje bi se prezentirale i pratile alatima Nacionalni program reformi te Country Report. Država članica koja uspješno implementira reforme koje se obvezala provesti u svom Nacionalnom programu reformi dobila bi nagradu u vidu financijskih sredstava.

U prijedlogu se kao jedan od izvora financiranja spominje udio nacionalnih alokacija za fondove ESI u iznosu od 6 % koji se rabi kao pričuva za ostvarenje rezultata odnosno pričuva za izvrsnost tzv. performance reserve (države članice bile bi dužne izdvojiti 6 % nacionalne alokacije za fondove ESI kao rezervu). Za potpore ne bi bilo potrebno nacionalno sufinanciranje, a država članica sredstva bi dobila nakon što u potpunosti implementira strukturne reforme na koje se obvezala. Cilj je da se državama članicama omogući veća fleksibilnost u primjeni pričuve za izvrsnost iz fondova ESI, a svaka bi država članica mogla pojedinačno odlučiti namjerava li dijelove svoje pričuve za izvrsnost namijeniti novom sustavu. U razdoblju 2018. - 2020. provela bi se pilot-faza u kojoj bi se državama članicama omogućilo korištenje već postojećih rezervi iz fondova ESI dok bi se nakon 2020. instrument uklopio u sljedeću višegodišnju financijsku perspektivu odvojeno od spomenutih fondova. S tim ciljem predlaže se nadopunjavanje regulative koja sadrži zajedničke odredbe o fondovima EU-a, a kako bi se omogućila podrška jačanju strukturnih reformi u državama članicama.

Komisija smatra da bi funkcija europskog ministra gospodarstva i financija bila važan institucijski korak u smjeru usklađenijeg, djelotvornijeg i odgovornijeg gospodarskog upravljanja Europskom unijom. Europski ministar gospodarstva i financija bi, prema prijedlogu Komisije, nadzirao primjenu proračunskih instrumenata EU-a i europodručja i u najvećoj mogućoj mjeri nastojao iskoristiti njihov učinak za potporu zajedničkim prioritetima.

Opisuje se i potencijalno institucijsko okruženje u kojem bi ministar djelovao te bi tako poboljšao europsku dimenziju odlučivanja o ekonomskim politikama i osigurao veći parlamentarni nadzor na razini EU-a, ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti. Kombiniranjem postojećih funkcija i stručnog znanja dostupnog na razini EU-a ministar bi pridonio učinkovitijem okviru upravljanja, čime bi se izvršavanje nacionalnih nadležnosti nadopunilo i olakšalo, uključujući i u njihovoj interakciji na razini EUa. Europski ministar gospodarstva i financija pridonio bi jačanju koordinacije ekonomske politike i osigurao usklađenost raznih područja politika, na temelju mjera koje su već provele Komisija i države članice. U bliskom bilateralnom i multilateralnom dijalogu s nacionalnim


tijelima i Europskim parlamentom ministar bi mogao promicati koordinaciju i provedbu reformi u državama članicama. Ministar bi kao član Komisije koordinirao nadzor fiskalnih politika država članica te osiguravao fiskalnu održivost i primjenu Pakta o stabilnosti i rastu na temelju ekonomskog tumačenja predviđenog pravilima.

Ta bi zadaća uključivala i procjenu primjerenosti smjera fiskalne politike u europodručju i time pridonosila uspostavi ravnoteže između fiskalnih interesa država članica i najboljeg rješenja za europodručje u cjelini. Druga zadaća ministra bila bi promicanje kvalitete i optimalne strukture javnih financija te učinkovitosti nacionalnih fiskalnih okvira kako bi njihov učinak na zapošljavanje i rast bio što veći.

Funkcija ministra kao potpredsjednika Komisije mogla bi se uspostaviti u okviru imenovanja sljedeće Komisije u studenom 2019. Da bi ministar mogao predsjedati Eurogrupom, članovi Eurogrupe mogli bi se neformalno dogovoriti da ga imenuju predsjednikom na dva uzastopna mandata, čime bi se njegov mandat preklapao s njegovim mandatom u Komisiji. Paket koji je Komisija predstavila sadrži važne daljnje mjere za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije, a Komisija smatra da bi se plan trebao usuglasiti u nekoliko faza u sljedećih 18 mjeseci: Do polovine 2018.:

•• donošenje pravnih akata potrebnih za dovršetak bankarske unije, uključujući paket o smanjenju rizika iz studenog 2016. kako bi se povećala otpornost banaka EU-a. Istovremeno je potrebno nastaviti pripremati prijedloge koji se odnose na uniju tržišta kapitala, •• dogovor o zajedničkom zaštitnom mehanizmu za jedinstveni fond za sanaciju kako bi on do 2019. bio operativan, •• donošenje prijedloga o izmjeni proračuna i osnovne regulative o fondovima ESI (CPR) kako bi se do 2020. udvostručile aktivnosti iz Programa potpore strukturnim reformama, •• donošenje ciljanih izmjena Uredbe o zajedničkim odredbama za potporu provedbi nacionalnih reformi. Do kraja 2018.:

•• donošenje prijedloga o Europskom sustavu osiguranja depozita, •• formalizacija prakse održavanja dijaloga između Europskog parlamenta i Komisije.

Do polovine 2019.: •• donošenje prijedloga o 1. osnivanju Europskog monetarnog fonda, 2. uključivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji u pravo Unije i 3. uspostavi jedinstvenog zastupanju europodručja u Međunarodnom monetarnom fondu, •• zajednički dogovor o ulozi europskog ministra gospodarstva i financija u kontekstu sljedeće Komisije, dok bi Eurogrupa tog ministra trebala imenovati svojim predsjednikom za dva uzastopna mandata, •• dovršetak rasprave o prijedlozima u postupku u cilju boljeg funkcioniranja europodručja i njihovo donošenje u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira: 1. prijedlozi o potpori za strukturne reforme, 2. poseban instrument za konvergenciju za države članice izvan europodručja, 3. funkcija stabilizacije, •• donošenje svih zakonodavnih inicijativa u postupku koje se odnose na uniju tržišta kapitala, uključujući reviziju akata o europskim nadzornim tijelima, sve izmjene Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta i razvoj paneuropskog mirovinskog proizvoda. Opisani paket s prijedlozima pripremila je Europska komisija te će se tijekom sljedećih nekoliko mjeseci vidjeti što o tome misle države članice odnosno Vijeće EU-a, a što Europski parlament. Iz dosadašnjih rasprava u Europskom parlamentu jasno je da ima puno neslaganja i pitanja vezanih uz predloženi paket. Česta zamjerka odnosi se na zadiranje u fondove ESI odnosno nacionalne omotnice država članica kao najčešće rješenje u nedostatku sredstava za provedbu strukturnih reformi.

Usto, pozicija tzv. europskog ministra financija i gospodarstva nije nimalo jasna, a pripadnici Eurogrupe sve češće govore da ne žele da taj ministar bude i predsjednik Eurogrupe što automatski cijelu tu novu poziciju dovodi u pitanje. Sigurno je da je potrebno više sinergije, koordinacije i zajedništva u upravljanju proračunom i fiskalnim politikama država članica, neophodno je uspostaviti jedinstveno tržište i ukloniti barijere zbog brojnih različitih regulativa i pravila za poduzetnike. Međutim, nije jednostavno pronaći granicu između samostalnosti i suverenosti država članica i potrebe za jedinstvenim rješenjima i sustavom upravljanja na razini Europske unije. Cijela 2018. bit će u znaku upravo ovih rasprava i pronalaženju najboljih zajedničkih rješenja koja će omogućiti jači gospodarski rast i razvoj Europske unije.

7


UDK: 338 8

dr. sc. Davor Galinec*

Što donosi Jesenski paket Europskog semestra 2018. ? Uvod

U sklopu aktivnosti na početku novog ciklusa europskog semestra 2018., Europska komisija je 22.11.2017. održala tiskovnu konferenciju1 povodom objave Jesenskog paketa europskog semestra 2018., čime je formalno otvoren i novi ciklus tog mehanizma za koordinaciju ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika. Tom prilikom predstavljen je i tzv. “Jesenski paket europskog semestra”, odnosno set dokumenata iz domene ekonomske politike, koji se temelji na Komisijinoj Jesenskoj ekonomskoj prognozi 2017., na prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije 2017. iz rujna te odredbama nedavno proglašenog Europskog stupa socijalnih prava na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu (od 17.11.2017.).

Ovogodišnji Jesenski paket sastoji se od Godišnjeg pregleda rasta za 2018., Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2018. (koje ujedno predstavlja i početnu točku godišnjeg ciklusa Postupka makroekonomskih neravnoteža), Nacrta Zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2018., Prijedloga smjernica za politike zapošljavanja, Preporuke o ekonomskoj politici europodručja te Komunikacije o nacrtima proračunskih planova u europodručju. Novi ciklus europskog semestra započinje u uvjetima

snažne gospodarske aktivnosti u europodručju i EU-u, rekordno visokih razina zaposlenosti i smanjenja stopa nezaposlenosti na pretkrizne razine. Kako sve države članice pridonose snažnom rastu, prioritet je osigurati da taj rast potraje i bude od koristi svim građanima EU-a. Uz odgovorne fiskalne politike provedba strukturnih reformi trebala bi biti usmjerena na stvaranje uvjeta u kojima bi se potakla daljnja ulaganja i povećao rast realnih plaća kako bi se podržala domaća potražnja. Potpredsjednik Komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, izjavio je na tiskovnoj konferenciji da unatoč svim poduzetim reformama europska ekonomska i monetarna unija još nije dovršena i da zato sada moramo iskoristiti razdoblje “dobrog vremena” kako bismo dalje jačali ekonomsku i monetarnu uniju te kako bismo postigli da naša gospodarstva budu otpornija i uključivija. Naglasio je i da jačanje strukture ekonomske i monetarne unije ne može zamijeniti stabilne proračunske, gospodarske i socijalne politike na nacionalnoj razini. Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je da gospodarstvo europodručja raste najbrže u posljednjih deset godina i da će sljedeće godine njegov prosječni deficit pasti ispod 1 % BDP-a, no i da nekoliko država članica i dalje ima velik javni dug koji ograničava njihove mogućnosti ulaganja za budućnost.

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 priopćenje s tiskovne konferencije na hrvatskom jeziku dostupno je na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-4681_hr.htm


Smatra da bi te države članice trebale iskoristiti ovu priliku za daljnje jačanje javnih financija dok bi one s fiskalnim prostorom trebale to iskoristiti za poticanje ulaganja.

Kako je u prošlom broju mjesečnika zastupnica Maletić u svom kratkom članku o početku europskog semestra 2018. već dala kratak osvrt na Godišnji pregled rasta i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, ovaj tekst usmjeren je na ostale dokumente koji čine Jesenski paket europskog semestra 2018., a posebno na Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju.

3.

Nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2018.

U Zajedničkom izvješću o zapošljavanju za 20182. na 141 stranici teksta naveden je godišnji pregled ključnih kretanja u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u Europi te reformskih mjera država članica u skladu sa Smjernicama za politike zapošljavanja država članica, a prati se i uspješnost država članica s obzirom na europski stup socijalnih prava koji je 17.11.2017. potpisan na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu. Tom prilikom Europski parlament, Vijeće i Komisija potpisali su međuinstitucijski proglas kojim se utvrđuju načela i prava u sljedeća tri područja: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost. U izvješću se navode ključne sumarne poruke, kako slijedi:

1. Gospodarski rast koji je sad zahvatio sve države članice, popraćen je stalnim poboljšanjima na tržištu rada i socijalnog stanja. U EU-u je tijekom prošle godine u prosjeku zabilježeno poboljšanje za 11 od 14 socijalnih pokazatelja koji služe za praćenje napretka u europskom stupu socijalnih prava. Od preostala tri, dva su ostala uglavnom nepromijenjena, a samo je za jedan (učinak socijalnih transfera na smanjenje siromaštva) zabilježeno blago pogoršanje, uz vrlo neujednačena kretanja u pojedinim državama. U cjelini, ti podaci upućuju na stalan napredak s obzirom na tri poglavlja stupa. Unatoč tome, za većinu država članica utvrđene su poteškoće s obzirom na određena načela stupa, koje će ujedno biti i predmetom detaljne analize u izvješćima za pojedine države u okviru europskog semestra. 2. Povećan je ritam otvaranja radnih mjesta te se nastavlja ravnomjeran rast zaposlenosti. U drugom tromjesečju 2017. u EU-u je bilo oko 240 milijuna zaposlenih u dobi od 15 do 64 godine (158,9 milijuna u europodručju) što je najveći ikada zabilježeni broj. Zaposlenost premašuje svoju najvišu razinu iz razdoblja prije krize 2008. za 1,7 %. U odnosu na najnižu razinu iz sredine 2013., trenutačni broj zaposlenih u EU-u veći je za 11 milijuna. S obzirom na stopu zaposlenosti od 73,4 % u drugom tromjesečju

4.

5.

6.

2017. i uz održavanje trenutačnog tempa, mogla bi se doseći stopa zaposlenosti od 75 % (cilj naveden u strategiji Europa 2020). Što se tiče Hrvatske, stopa zaposlenih u dobi od 15 do 64 godine iznosila je krajem drugog tromjesečja prošle godine 66,5 % i vidljivo je da je nacionalni cilj već sada ostvaren. Međutim, treba napomenuti da Hrvatska ima najniže postavljen nacionalni cilj u odnosu na ostale promatrane države članice (62,9 %). Sveukupno gledajući, poboljšani su glavni pokazatelji tržišta rada. Stopa nezaposlenosti, koja je u padu od sredine 2013., i dalje se smanjuje. Stopa nezaposlenosti u EU-u smanjena je u kolovozu 2017. na 7,5 % (9 % u europodručju) te se približava najnižoj razini od 6,8 % koja je zabilježena u ožujku 2008. Stope nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti nastavile su padati ujednačenim tempom, a stope aktivnosti se i dalje povećavaju u gotovo svim državama članicama. U kolovozu 2017. stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 10,9 %, što predstavlja veliko smanjenje u odnosu na kolovoz 2016., kada je iznosila 13 %. Iako su poboljšanja vidljiva u svim državama članicama, primjećuju se vrlo bitne razlike. Stopa nezaposlenosti u kolovozu 2017. kretala se u rasponu od 2,8 % (Češka) i 3,7 % (Njemačka) do vrlo visokih 16,8 % (Španjolska) i 20,7 % (Grčka). Istovremeno, stopa zaposlenosti populacije od 15 do 64 godine krajem drugog tromjesečja 2017. kretala se u rasponu od 53,4 % (Grčka) i 57,7 % (Italija) do 75,4 % (Njemačka) i 76,8 % (Švedska). U mnogim državama članicama stope zaposlenosti moraju još znatno rasti da bi se dogodio oporavak nakon krize i da bi se ostvarili nacionalni ciljevi zacrtani strategijom Europa 2020. Nedovoljna iskorištenost radne snage smanjuje se, ali i dalje je prilično visoka čak i u državama u kojima je nezaposlenost niska. Tijekom oporavka ukupni se broj odrađenih sati povećavao znatno sporije od razina zaposlenosti. Važno je naglasiti da se broj odrađenih sati po zaposlenoj osobi održava na stabilnoj razini koja je za oko 3 % niža od pretkrizne razine. Nadalje, (neželjeni) rad u nepunom radnom vremenu i dalje je na visokoj razini, iako se zaposlenost u punom radnom vremenu tijekom 2016. povećala. Iako se zbog oporavka povećava stvaranje stalnih i privremenih radnih mjesta, udio zaposlenika na određeno vrijeme u EU-u i dalje je stabilan (na razini od oko 14 %). Kombinacija visokog udjela ugovora na određeno vrijeme i niskih stopa prelaska u stalni radni odnos ukazuje na segmentaciju tržišta rada u nizu država članica. Samozapošljavanje se 2016. tek neznatno povećalo (za 0,3 %), pri čemu je taj rast bio brži kod samozaposlenih bez zaposlenika. Unatoč poboljšanjima na tržištu rada, rast plaća u većini je država i dalje skroman. Skroman rast

__________________________________________ 2 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14812-2017-INIT/hr/pdf

9


10

plaća može se objasniti zaostalom stagnacijom na tržištu rada, slabim rastom produktivnosti te niskom očekivanom inflacijom. U razdoblju 2014. – 2016. realni rast plaća zaostajao je za rastom produktivnosti što ujedno ukazuje na činjenicu da je to dugoročan trend: u EU-u je u razdoblju 2000. – 2016. realna produktivnost po zaposlenoj osobi porasla za 14,3 %, a realna naknada po zaposleniku za 10,2 %. 7. Nekoliko je država članica poduzelo korake za jačanje predvidljivosti sustava utvrđivanja plaća uz uključivanje socijalnih partnera. One su napravile izmjene kako bi sustav utvrđivanja plaća bolje reagirao na promjene gospodarskih uvjeta, pri čemu su izmijenjeni i postupci kojima je regulirano kretanje minimalnih plaća. Iznose plaća važno je utvrditi na predvidljiv način čime se omogućuje pristojan životni standard, uz poštivanje autonomije socijalnih partnera. Posebno bi minimalne plaće trebalo prilagođavati u okviru transparentnog sustava s dvostrukim ciljem: sprečavanja siromaštva zaposlenih te istodobnog održavanja pristupa zapošljavanju i poticaja za traženje zaposlenja. U tom je kontekstu važna srednjoročna sposobnost reagiranja na promjene kretanja produktivnosti. 8. U skladu s pozitivnim kretanjima na tržištu rada primjećuje se opće poboljšanje financijske situacije kućanstava. Raspoloživi dohodak kućanstava u EU-u nastavio je rasti ujednačenim tempom i uspio je doseći najvišu razinu iz 2009. Povećano otvaranje radnih mjesta i posljedično povećani dohodci od rada najviše su pridonijeli zabilježenom rastu. Poboljšanja su vidljiva u gotovo svim državama članicama, no u nizu država članica raspoloživi dohodak kućanstava još uvijek nije dosegnuo razine iz razdoblja prije krize. 9. Povećanje sudjelovanja na tržištu rada, stopa zaposlenosti i produktivnosti imperativ su s obzirom na demografske promjene. Neprekidno starenje naših društava podrazumijeva veći pritisak na mlađe generacije, koje se suočavaju s otežanim pristupom stabilnim i kvalitetnim radnim mjestima, a sve kako bi se zajamčio dovoljan priljev prihoda u mirovinski sustav i osigurala njegova održivost. Zbog toga u isto vrijeme dulji radni vijek postaje nužnost, a stvara se i pritisak na buduće naknade za mirovinu. U širem smislu, to može dovesti do narušavanja „društvenog ugovora” među generacijama te mogućeg stvaranja generacijskog jaza i ugrožavanja međugeneracijske solidarnosti. Stoga je u trenutačnoj situaciji povećanje stopa zaposlenosti, sudjelovanja i produktivnosti ključno za zaustavljanje tih učinaka. 10. Nedavni porast zaposlenosti nije bio ravnomjerno raspoređen među različitim skupinama stanovništva. Razlika u stopama zaposlenosti između niskokvalificiranih i visokokvalificiranih radnika je velika (31 postotni bod) i naglašava potrebu za ulaganjima u vještine kako bi se bolje odgovorilo

na promjenjive potrebe tržišta rada. U prijavljenim podacima o obrazovanju i osposobljavanju i dalje su prisutne razlike među pojedinim državama članicama, što ukazuje na potencijalne koristi od budućih reformi. Iako je ponovno u porastu, stopa zaposlenosti mladih gotovo je za 4 postotna boda niža u usporedbi s pretkriznom razinom. Nadalje, ponovni rast stope zaposlenosti migranata (koji nisu rođeni u EU-u) bio je sporiji od rasta stopa zaposlenosti za druge skupine te i ovdje još nije dosegnuta razine prije krize. Unatoč poboljšanju stanja, vjerojatnost zaposlenja je za osobe s invaliditetom manja nego za osobe bez njega. Pozitivan je trend daljnji rast stopa zaposlenosti žena i starijih radnika, ali znatne prepreke za obje skupine još su uvijek prisutne na tržištu rada. 11. Iako je stopa zaposlenosti žena dosegnula rekordno visoku razinu, one su i dalje slabije zastupljene na tržištu rada, a razlika u plaćama koje za isti rad dobivaju muškarci i žene i dalje je znatna. Žene u pravilu ostvaruju viši stupanj obrazovanja od muškaraca, ali je njihova stopa zaposlenosti unatoč stalnom porastu i dalje za 11 postotnih bodova niža od one za muškarce. I u ovom se slučaju ta stopa znatno razlikuje u pojedinim državama članicama EUa. Razlika u zaposlenosti posebno je velika kad je riječ o majkama i ženama koje skrbe o drugima. Situaciju dodatno otežavaju financijske mjere koje žene odvraćaju od ulaska na tržište rada ili od dodatnog rada. Iako se smanjuje, velika rodno uvjetovana razlika u plaćama u EU-u i dalje je prisutna pa je tako 2015. prosječni bruto dohodak po satu za muškarce bio za 16 % veći nego za žene. Ta se razlika, koja u određenoj mjeri odražava diskriminaciju na tržištu rada, uglavnom pripisuje slabijoj zastupljenosti žena u dobro plaćenim sektorima i zanimanjima, uključujući pozicije u upravljačkim i nadzornim strukturama. U isto je vrijeme vjerojatnije da će žene uzeti dopust kako bi skrbile o članovima obitelji ili rodbini ovisnima o tuđoj pomoći. 12. Veći udio rada u nepunom radnom vremenu te kraće i isprekidane karijere kod žena često rezultiraju manjim mirovinama. To ukazuje na to da je pri osmišljavanju politika potrebno temeljito razmotriti načine postizanja ravnoteže između profesionalnog i privatnog života. Neke države članice poduzimaju dodatne mjere kako bi se osigurao pristup cjenovno dostupnim i kvalitetnim uslugama skrbi o djeci i drugim uslugama skrbi, dopustu i fleksibilnom radnom vremenu te kako bi se smanjio broj postojećih odredaba u poreznom sustavu i sustavu naknada koje imaju nepoticajni učinak na rad (osobito za primatelje drugog dohotka u kućanstvu). 13. Stariji radnici sve dulje ostaju na tržištu rada. Stopa zaposlenosti za sve dobne skupine od 55 i više godina povećala se nakon krize (ali s velikim razlikama među državama članicama) te nastavlja i dalje rasti.


Posljednji val mirovinskih reformi, kojima se u većini država članica povećala dob za umirovljenje, te dostupnost fleksibilnijih radnih uvjeta neki su od pokretača tog trenda. Međutim, taj je proces ključno popratiti odgovarajućim politikama za postizanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života te potporom upravljanju pitanjem starenja, uključujući modernizaciju radne okoline. U tom smislu, neke države promiču dulji radni vijek omogućivanjem fleksibilnijih prelazaka u mirovinu i kombiniranjem mirovine i dohotka od rada. 14. Rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti i dalje je prioritet. Iako u stalnom padu, stopa nezaposlenosti mladih iznosila je u drugom tromjesečju 2017. čak 17 % te predstavlja ključnu prepreku u nizu država. Isto vrijedi za udio onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (skupina NEET). Dugotrajna nezaposlenost i dalje je vrlo visoka u nekim državama članicama te čini gotovo 50 % ukupne nezaposlenosti. Mjere koje su države članice poduzele u skladu s Preporukom Vijeća iz veljače 2016. o integraciji dugotrajne nezaposlenosti i s Jamstvom za mlade mogu biti ključni pokretači poboljšanja. 15. Ključno je zajamčiti pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju te poboljšati ulaganja u nacionalne sustave obrazovanja i vještine kako bi se ljudima omogućilo da postanu angažirani i aktivni građani te kako bi se olakšavali prelasci na tržište rada i unutar njega. Nastavi li se napredak ostvarivati trenutačnim tempom, Europa je na dobrom putu prema postizanju ciljeva iz strategije Europa 2020. s obzirom na završeno obrazovanje osoba koje su rano napustile školovanje (< 10 %) te završeno tercijarno obrazovanje (> 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine sa završenim tercijarnim obrazovanjem). Države članice poduzimaju mjere za modernizaciju obrazovnih sustava, posebno s obzirom na sprečavanje ranog napuštanja školovanja i poboljšanja poznavanja osnovnih vještina, osobito uklanjanjem razlika u obrazovanju učenika u nepovoljnom položaju. U nekim su slučajevima uvedene posebne mjere za poticanje integracije migranata u obrazovni sustav. Poboljšanje relevantnosti visokog obrazovanja za tržište rada također je jedan od prioriteta u programima. U skladu s Novim programom vještina za Europu, u brojnim su državama članicama pokrenute nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta radi poticanja ulaganja u digitalne vještine. Uz učestalu potporu socijalnih partnera i drugih dionika, države članice poboljšavaju kvalitetu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, naukovanja i mehanizama za potvrđivanje vještina stečenih izvan formalnog sustava. 16. Potporu dobrom funkcioniranju tržišta rada, stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, promicanju poduzetništva i aktivnijem sudjelovanju na tržištu

rada može se dati odgovarajućom kombinacijom fleksibilnosti i sigurnosti na radnom mjestu i tijekom prelazaka. Ključni su ciljevi poticanje stvaranja radnih mjesta uz ugovore na neodređeno vrijeme, olakšavanje prelazaka s jednog radnog mjesta na drugo te omogućivanje širenja poduzetnicima. Države članice poduzimaju korake kako bi oblikovale uravnoteženu politiku, posebno u pogledu jasnijeg i predvidljivijeg zakonodavnog okvira za otkaze te prepoznavanja potrebe za učinkovitim sustavima socijalne zaštite prilagođenima sve različitijim potrebama i okolnostima, osobito kao odgovor na nove oblike rada. Međutim, stupanj pokrivenosti naknadama za nezaposlene te ostalim naknadama i uslugama i primjerenost tih naknada i usluga i dalje se znatno razlikuju među državama članicama. 17. Uz gospodarski oporavak i oporavak tržišta rada, udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 2016. nastavio je padati do razine iz 2008., a smanjenje tog udjela uglavnom je posljedica pada udjela kućanstava s niskim intenzitetom rada te nižih stopa materijalne oskudice dok se (financijska) stopa rizika od siromaštva stabilizirala. Iako u padu, ukupni broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i dalje je na vrlo visokoj razini (118 milijuna osoba ili 23,5 % ukupnog stanovništva 2016.), što nije ni blizu cilju smanjenja siromaštva ili socijalne isključenosti iz strategije Europa 2020. (koji iznosi najmanje 20 milijuna manje osoba izloženih siromaštvu ili u opasnosti da budu izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti). Ostvarenje ovog cilja malo je teže kvantificirati jer su neke države (poput Bugarske i Slovačke) postavile svoje nacionalne ciljeve sukladno nekim svojim nacionalnim definicijama što otežava usporedivost s drugim državama članicama EU-a. Nacionalni ciljevi postavljeni su kao broj osoba (u tisućama) koje bi u pojedinim državama članicama trebale izaći iz skupine siromašnih ili socijalno isključenih (zbroj svih nacionalnih ciljeva iznosi 20 milijuna). Hrvatska je ostvarila svoj nacionalni cilj (< 1,220 milijuna) još 2015. U Hrvatskoj je broj osoba izloženih siromaštvu ili riziku socijalne isključenosti smanjen s 1,384 milijuna u 2011. na 1,182 milijuna u 2016. (što je manje od 1,220 milijuna koliko iznosi nacionalni cilj). 18. Dohodovna nejednakost u EU-u, nakon povećanja kao posljedice krize, neznatno se smanjila. Raspoloživi dohodak najbogatijih 20 % stanovništva bio je 2016. oko pet puta veći od onoga za 20 % najsiromašnijih, uz znatne razlike među državama (i uz povećanje nejednakosti u nekima od njih). Postojanost relativno velike nejednakosti u dohotku, koja je često povezana s nejednakim prilikama za pristup obrazovanju, osposobljavanju i socijalnoj zaštiti te koja odražava slabe rezultate na tržištu rada,

11


12

izaziva zabrinutost u pogledu pravednosti, socijalne uključenosti i održivog rasta. 19. Države članice nastavljaju modernizirati sustave socijalne zaštite poboljšanjem pokrivenosti naknadama i uslugama te njihove prikladnosti, posebno za radnike s nestandardnim ugovorima, te aktivno potiču sudjelovanje na tržištu rada. U skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava, neke su države članice proširile prava iz programa socijalnog osiguranja (uključujući roditeljski dopust te naknade za nezaposlene i bolovanje) na samozaposlene i osobe u slobodnim zanimanjima, koji prethodno nisu bili obuhvaćeni. Nacionalne mjere potpore minimalnom dohotku po prvi su put uvedene u dvjema državama, Grčkoj i Italiji. Poduzimaju se i mjere za jačanje aktivacije primatelja naknada, primjerice, obveznim sudjelovanjem u aktivnim politikama tržišta rada i/ili poboljšanjem individualiziranih usluga. 20. Porezni sustavi i sustavi naknada imaju važnu ulogu u smanjenju učinka na siromaštvo i nejednakost, ali je izmjereni učinak socijalnih transfera (isključujući mirovine) na rizik od siromaštva 2016. još uvijek bio u laganom padu. Tim se kretanjem, u kojem još nisu uzete u obzir najnovije reforme za poboljšanje socijalne sigurnosti, prikrivaju različita kretanja na razini pojedinih država. Ono posebice može odražavati promjene u prikladnosti naknada i pokrivenosti njima, izostanak indeksiranja (u kontekstu dohodaka koji se uglavnom povećavaju), kao i promjene u sastavu kućanstava (i povezanih obilježja onih koji su izloženi riziku od siromaštva). Za rješavanje pitanja nejednakosti i smanjenje siromaštva, uključujući prekidom njihova prenošenja s jedne generacije na drugu, države članice mogu poduzimati dodatne mjere u raznim područjima, uključujući i osmišljavanje boljih poreznih sustava i sustava naknada, poticanje jednakih prilika za obrazovanje i osposobljavanje, osiguravanje pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi te promicanje rodne ravnopravnosti. 21. Zaštita prikladnosti mirovina uz istodobno osiguravanje financijske održivosti sustava socijalne zaštite i dalje je prioritet. Najnovije reforme često sadržavaju mjere za poboljšanje prikladnosti, posebno nižih mirovina. U nizu država poduzete su mjere za povećanje minimalne mirovine ili smanjenje poreznog opterećenja za niže mirovine. Jačanje dopunskih mirovina i drugih oblika mirovinske štednje također bi moglo pozitivno utjecati na poboljšanje prikladnosti u nekim državama članicama. U kontekstu demografskih promjena trebalo bi izbjegavati mirovinske reforme koje mogu dovesti do ranijeg izlaska s tržišta rada te tako ugroziti održivost i prikladnost mirovina. 22. Jednak i pravovremen pristup kvalitetnoj zdravstvenoj i dugoročnoj skrbi, kao i djelotvorno

promicanje zdravlja i prevencija bolesti, ključni su za održavanje stanovništva zdravim i aktivnim te za postizanje gospodarskog blagostanja. U nizu država članica provedene su reforme zdravstvenog sustava radi poticanja pružanja djelotvornih usluga primarne zdravstvene skrbi i pristupa njima, ugradnje promicanja dobrog zdravlja i prevencije bolesti u primarnu skrb, reorganizacije i povećanja održivosti specijalističke i bolničke njege te poboljšanja dostupnosti lijekova po povoljnim cijenama upotrijebljenih na isplativ način, u skladu s nadležnostima država članica. Pojedine države članice isto tako rade na poboljšanju učinkovitosti i kvalitete usluga dugotrajne skrbi, kako bi se poticala socijalna uključenost i kako bi se obiteljskim njegovateljima i njegovateljicama smanjile prepreke sudjelovanju na tržištu rada. 23. Socijalni dijalog koji dobro funkcionira ključan je za ostvarivanje socijalne pravednosti uz istodobno osiguravanje gospodarske uspješnosti te ima središnju ulogu u jačanju socijalnih prava i poboljšavanju održivog i uključivog rasta. Stupanj i učinak uključenosti socijalnih partnera u izradu i provedbu relevantnih reformi znatno se razlikuje među državama EU-a, uglavnom zbog različitosti praksi i institucionalnog okruženja u različitim državama članicama te različitih kapaciteta i doprinosa socijalnih partnera. Iako ne postoji jedan model koji bi služio kao referentan, važno je da socijalni partneri budu aktivno uključeni u svim fazama donošenja politika i njihove provedbe, u skladu s europskim stupom socijalnih prava.

Prijedlog smjernica za politike zapošljavanja

U smjernicama za politike zapošljavanja predstavljeni su zajednički prioriteti i ciljevi za nacionalne politike zapošljavanja, a na njima se temelje Preporuke po državama članicama koje predstavljaju dio integriranih smjernica strategije Europa 2020. Ovogodišnji Prijedlog3 s popratnim Dodatkom4 za razliku od prethodnih godina proširen je u skladu s načelima novo uspostavljenog Europskog stupa socijalnih prava (pratit će se pokazatelji vezani uz 20 načela Stupa koja su obuhvaćena trima kategorijama: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost) te mu je cilj poboljšati konkurentnost Europe i učiniti je boljim mjestom za ulaganja, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i jačanje socijalne kohezije.

Preporuka o ekonomskoj politici europodručja

Uzevši u obzir trenutnu ekonomsku situaciju u europodručju, izazove koji iz nje proizlaze, uočene makroekonomske neravnoteže, koordinaciju monetarne,

__________________________________________ 3 dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-comm-677_en.pdf 4 dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-comm-677-annex_en.pdf


fiskalne i strukturne politike europodručja, koordinacije nacionalnih politika, reformske napretke i tekući proces dovršetka ekonomske i monetarne unije, Komisija je Vijeću EU-a predložila na usvajanje Preporuku o ekonomskoj politici europodručja5 za 2018. i 2019. U dokumentu Komisija preporučuje da u 2018. i 2019. države članice europodručja u okviru Eurogrupe pojedinačno i zajednički poduzmu sljedeće:

1. Provode politike kojima se podupire održiv i uključiv rast, poboljšava otpornost, ponovno uspostavljaju ravnoteže i potiče konvergencija. Trebale bi ostvariti znatan napredak u dovršenju jedinstvenog tržišta, osobito u području usluga, uključujući financijske usluge, digitalnu trgovinu, energetiku i prijevoz. S obzirom na pozitivne cikličke uvjete, prioritet država članica trebale bi biti reforme kojima se povećava produktivnost i potencijal za rast, poboljšava institucionalno i poslovno okruženje, uklanjaju prepreke ulaganjima te podupire otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjuje nejednakost. Države članice s deficitom tekućeg računa ili visokim vanjskim dugom trebale bi još više nastojati ograničiti rast jediničnih troškova rada. Države članice s velikim suficitom tekućeg računa trebale bi dodatno promicati rast plaća i kao prioritet provoditi mjere kojima se potiču ulaganja, podupire domaća potražnja i omogućuje ponovna uspostava ravnoteže u europodručju. 2. Teže uglavnom neutralnom smjeru fiskalne politike na ukupnoj razini za europodručje i uravnoteženom skupu politika. Fiskalnim se politikama mora uspostaviti odgovarajuća ravnoteža između osiguravanja održivosti javnih financija, osobito smanjivanjem visokih stopa duga, i potpore gospodarskom oporavku. Države članice trebale bi osigurati učinkovito funkcioniranje nacionalnih fiskalnih okvira te istodobno, u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, provoditi fiskalne politike kojima se potiču ulaganja te poboljšava kvaliteta i sastav javnih financija, između ostalog pomoću analiza rashoda i donošenjem pravednih poreznih struktura povoljnih za rast. Države članice trebale bi poduzeti i provoditi mjere protiv povlaštenog poreznog tretmana duga pri oporezivanju i agresivnog poreznog planiranja kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti, pravedan tretman poreznih obveznika te zaštitile javne financije i stabilnost u europodručju. To uključuje kontinuirani rad na zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit. 3. Provode reforme kojima se potiče otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni uvjeti rada te podupire socijalna zaštita i uključenost. Ciljani ishodi reformi trebali bi biti: a. pouzdani i fleksibilni ugovori o radu u kombinaciji s prikladnom potporom tijekom prijelaznih razdoblja i sprječavanjem segmentacije tržišta rada; b. kvalitetno, učinkovito i cjeloživotno obrazovanje i

c. d. e. f. g. 4.

5.

osposobljavanje kojim će se nastojati uskladiti vještine s potrebama tržišta rada; učinkovite aktivne politike tržišta rada kojima se potiče sudjelovanje na tržištu rada; održivi i prikladni sustavi socijalne zaštite u skladu s novim vrstama zapošljavanja i zaposleničkim odnosima; neometana mobilnost radne snage u smislu promjene radnog mjesta, sektora i lokacije; učinkovit socijalni dijalog i pregovaranje o plaćama na odgovarajućoj razini; porezno rasterećenje rada, osobito za osobe s niskim dohotkom i primatelje drugog dohotka u kućanstvu. U skladu s programom Vijeća (ECOFIN) iz lipnja 2016. nastave raditi na dovršenju bankovne unije u pogledu smanjenja rizika i dijeljenja rizika, uključujući europski sustav osiguranja depozita, pokrenu zajednički mehanizam zaštite za jedinstveni fond za sanaciju i jačaju europski nadzorni okvir za sprječavanje kumuliranja rizika. Trebaju poduzeti mjere kako bi se osjetno ubrzalo smanjenje loših kredita na temelju akcijskog plana dogovorenog u Vijeću (ECOFIN) i potaklo propisno razduživanje u državama članicama s visokom razinom privatnog duga. Trebale bi povećati integraciju i razvoj tržišta kapitala EU-a kako bi se podržao rast realnog gospodarstva, a istodobno sačuvala stabilnost financijskog tržišta. Ostvare brz napredak pri dovršenju ekonomske i monetarne unije, osobito na temelju inicijativa Komisije pokrenutih u jesen 2017., uz potpuno uvažavanje unutarnjeg tržišta Unije te na otvoren i transparentan način naspram država članica izvan europodručja.

Komunikacija o nacrtima proračunskih planova u Europodručju

Svake godine države europodručja predaju nacrte svojih proračunskih planova Europskoj komisiji. Komisija procjenjuje planove kako bi se osiguralo usklađivanje gospodarske politike država europodručja u skladu s pravilima gospodarskog upravljanja EU-a (Pakt o stabilnosti i rastu). Prijedlozi nacionalnih proračunskih planova ocjenjuju se kao sukladni, široko usklađeni ili su izloženi riziku nepoštivanja propisa. Komisija u sklopu Jesenskog paketa europskog semestra javno objavljuje svoju ocjenu proračunskih planova na razini europodručja kao cjeline6 te nacionalne prijedloge koje su joj dostavile članice europodručja, a sve u skladu s Uredbom br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju. Ove godine Komisija je objavila svoja mišljenja za 18 država članica europodručja (nije objavljeno mišljenje za Grčku), a situacija je sljedeća:

__________________________________________ 5 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14823-2017-INIT/hr/pdf 6 dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/economy-finance/com-2017-800-en.pdf

13


14

U segmentu šesnaest država članica na koje se primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu:

• Nacrti proračunskih planova šest država članica (Njemačka, Litva, Latvija, Luksemburg, Finska i Nizozemska) smatraju se usklađenima sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2018. • Nacrti proračunskih planova pet država članica (Estonija, Irska, Cipar, Malta i Slovačka) smatraju se uglavnom usklađenima sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2018. Za te države članice planovi bi mogli rezultirati određenim odstupanjem od srednjoročnog proračunskog cilja svake pojedine države članice ili od kretanja prilagodbe prema ostvarenju tog cilja. • Nacrti proračunskih planova pet država članica (Belgija, Italija, Austrija, Portugal i Slovenija) predstavljaju rizik od neusklađenosti sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2018. Nacrti proračunskih planova tih država članica mogli bi rezultirati značajnim odstupanjem od kretanja prilagodbe prema predmetnom srednjoročnom proračunskom cilju. Za Belgiju i Italiju predviđa se i neusklađenost s referentnim mjerilom za smanjenje duga. • U slučaju Italije kontinuirano visok javni dug razlog je za zabrinutost. Potpredsjednik Dombrovskis i povjerenik Moscovici dopisom su obavijestili talijanska tijela da Komisija namjerava ponovno ocjenjivati usklađenost Italije s referentnim mjerilom za smanjenje duga u proljeće 2018. U segmentu dviju država članica na koje će se i dalje primjenjivati korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (odnosno koje podliježu Postupku u slučaju prekomjernog deficita):

• Za nacrt proračunskog plana Francuske, na koju bi se preventivni dio mogao početi primjenjivati od 2018. na dalje ako se postigne pravodobno i održivo smanjenje prekomjernog deficita, utvrđeno je da bi mogao postojati rizik od neusklađenosti sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2018. s obzirom na to da se u Komisijinoj jesenskoj prognozi 2017. predviđa značajno odstupanje od potrebnog kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju te neusklađenost s referentnim mjerilom za smanjenje duga u 2018. • Nacrt proračunskog plana Španjolske smatra se uglavnom usklađenim sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2018. s obzirom na to da se u Komisijinoj jesenskoj prognozi 2017. predviđa da će ukupni deficit u 2018. biti ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđene Ugovorom, unatoč tome što nije predviđeno da ciljni ukupni deficit bude ostvaren i što je prisutan znatan pad fiskalnog napora u odnosu na preporučenu razinu.


UDK: 336.1 15

Ivana Ravlić Ivanović, dipl.iur.*

Financijska tržišta - novosti koje donose MIFID II i MIFIR

Financijska kriza iz 2008. godine otkrila je slabosti u funkcioniranju i transparentnosti financijskih tržišta. Stoga su u svibnju 2014. Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli Direktivu o tržištima financijskih instrumenata (MIFID II) i Uredbu o tržištima financijskih instrumenata (MIFIR), a koje su u primjeni od 3. siječnja 2018. Cilj novih pravila jest financijska tržišta učiniti učinkovitijima, otpornijima i transparentnijima, odnosno povećati povjerenje ulagača, smanjiti rizik tržišnih poremećaja, smanjiti sistemski rizik, povećati učinkovitost financijskih tržišta i smanjiti nepotrebne troškove za sudionike.

Uvod U listopadu 2011. Europska komisija predložila je izmjene Direktive 2004/39/EZ1 (dalje u tekstu: MIFID I). Naime, s razvojem financijskih tržišta uočena je potreba za jačanjem okvira za uređenje tržišta financijskih instrumenata, uključujući i kada se trgovanje na takvim tržištima odvija izvan mjesta trgovanja (OTC2), kako bi se povećala transparentnost, bolje zaštitili ulagači, ojačalo

povjerenje, razmotrila neuređena područja i osiguralo da su nadzornicima zajamčene odgovarajuće ovlasti za izvršenje svojih zadataka. MIFID I bio je na snazi od 31. siječnja 2007. do 2. siječnja 2018. Direktiva 2014/65/ EU3 (dalje u tekstu: MIFID II) i Uredba (EU) br. 600/20144 (dalje u tekstu: MIFIR) zamijenile su MIFID I. Direktiva (EU) 2016/10345, tzv. direktiva Quick fix, omogućila je produljenje roka za prilagodbu.

________________________________ * Ivana Ravlić Ivanović, dipl. iur., zaposlenica je Ministarstva financija Republike Hrvatske. Stavovi izneseni u ovom radu su osobni stavovi autorice te nužno ne odražavaju stavove Ministarstva financija. 1 Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32004L0039&from=EN (pristupljeno: 21. siječnja 2018.) 2 Eng. Over-The-Counter. 3 Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32014L0065&qid=1516526969573&f rom=EN) (pristupljeno: 14. siječnja 2018.) 4 Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32014R0600&qid=1516527038985&from=EN) (pristupljeno: 14. siječnja 2018.) 5 Direktiva (EU) 2016/1034 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata – tzv. direktiva Quick fix (dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1516542005448&uri=CELEX:32016L1034) (pristupljeno: 21. siječnja 2018.)


16

Naime, kako bi se podaci prikupljali učinkovito i usklađeno, došlo je do odgode s obzirom na to da je ESMA6 zajedno s nacionalnim nadležnim tijelima razvijala novu infrastrukturu za prikupljanje podataka, sustav referentnih podataka o financijskim instrumentima (tzv. FIRDS). Sustav referentnih podataka o financijskim instrumentima obuhvaća širok spektar financijskih instrumenata obuhvaćenih područjem primjene MIFIR-a te povezuje tijekove podataka između ESMA-e, nacionalnih nadležnih tijela i mjesta trgovanja iz cijele Europske unije. Značajan dio novih sustava informacijske tehnologije trebalo je razvijati od samog početka na temelju novih parametara. Jednako tako dionicima na financijskim tržištima, ali i državama članicama bila je prijeko potrebna odgoda od godinu dana. (Slika 1.) Prilikom izrade MIFID II i MIFIR-a Europska komisija procijenila je da će na razini Europske unije jednokratni troškovi usklađivanja iznositi od 512 do 732 milijuna eura te da će na godišnjoj razini troškovi iznositi od 312 do 586 milijuna eura. Međutim, s druge strane, pri iznošenju procjene Europska komisija je skrenula pozornost da će najvažnije koristi MIFID-a i MIFIR-a tek uslijediti i bit će vrlo opipljive, ali ih u danom trenutku nije bilo moguće sve kvantificirati. Pri tome je riječ o koristima od poboljšanih istih pravila za sve, povećane transparentnosti tržišta, povećanih ovlasti regulatora, veće zaštite ulagača i povećanog povjerenja ulagača u financijska tržišta te od smanjenja rizika.

Uvodno, radi šireg konteksta u kojima su izrađeni MIFID II i MIFIR bitno je ukazati i na druge postkrizne akte koje su donijeli Europski parlament i Vijeće Europske unije paralelno s MIFID II i MIFIR: yyUredba (EU) br. 596/20147 (eng. Market Abuse Regulation - MAR) uvodi nova pravila na razini Europske unije u vezi trgovanja na temelju povlaštenih

informacija i manipulacija na europskim financijskim tržištima koja ojačavaju i zamjenjuju postojeća pravila o zaštiti investitora iz 2003. yyDirektiva 2014/57/EU8 (eng. Market Abuse Directive – MAD) uspostavlja minimalna pravila za kaznenopravne sankcije za trgovanje na temelju povlaštenih informacija, za nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija i za manipuliranje tržištem kako bi se osigurao integritet financijskih tržišta u Europskoj uniji te povećala zaštita ulagatelja i povjerenje u ta tržišta. yyUredba (EU) br. 909/20149 (eng. Central Securities Depositaries Regulation - CSDR) utvrđuje jedinstvene zahtjeve za namiru financijskih instrumenata u Europskoj uniji i pravila za organizaciju i poslovanje središnjiih depozitorija vrijednosnih papira u svrhu promicanja sigurne, učinkovite i neometane namire. Središnji depozitoriji vrijednosnih papira (eng. Central Securities Depository - CSD) zajedno sa središnjim drugim ugovornim stranama (eng. central counterparties - CCP) znatno doprinose održavanju poslijetrgovinskih infrastruktura koje štite financijska tržišta dok sudionicima na tržištu ulijevaju povjerenje da se transakcije vrijednosnim papirima i tijekom razdoblja najvećeg pritiska izvršavaju pravilno i pravodobno. CSDR proširuje definiciju vrijednosnog papira (eng. securities) na sve financijske instrumente te uvodi licenciranje središnjih depozitorija vrijednosnih papira. yyUredba (EU) br. 648/201210 (eng. European Market Infrastructure Regulation - EMIR) utvrđuje zahtjeve za poravnanje i bilateralno upravljanje rizicima za ugovore o izvedenicama OTC, izvještajne zahtjeve za ugovore o izvedenicama i jedinstvene zahtjeve za obavljanje aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana i trgovinskih repozitorija.

Slika 1. Pregled aktivnosti u svezi MIFID II, MIFIR i Direktivi 2016/1034 U listopadu EK predložila izmjene MIFID-a i novu uredbu MIFIR

U lipnju 2014. EP I Vijeće EP usvojili MIFID II i MIFIR, objavljeni 12.6.2014. u Službenom listu

U lipnju 2016. usvojena Quick fix Direktiva - rok za prijenos produžen za 1 godinu (s 3.7.2016. na 3.7.2017.)

MIFID i MIFIR u primjeni od 3.1.2018.

Izvor: Obrada autorice prema MIFID II, MIFIR i Direktivi 2016/1034.

__________________________________________ 6 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (eng. European Securities and Market Authority). 7 Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (dostupno na: http:// eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32014R0596&from=EN) (pristupljeno 19. siječnja 2018.) 8 Direktiva 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kaznenopravnim sankcijama za zlouporabu tržišta (dostupno na: http://eurlex.europa.eu/legalcontent/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32014L0057&from=EN (pristupljeno 19. siječnja 2018.) 9 Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (dostupno na: http://eurlex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32014R0909&from=EN) (pristupljeno 19. siječnja 2018.) 10 Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvedenicama OTC, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32012R0648&qid=1516414636259&from =EN) (pristupljeno 19. siječnja 2018.)


Tko sve primjenjuje MIFID II I MIFIR? MIFID II i MIFIR ponajprije se odnose na sljedeće subjekte: yyinvesticijska društva i yykreditne institucije.

Definicija investicijskog društva nije se promijenila u odnosu na MIFID I, a podrazumijeva svaku pravnu osobu čija je djelatnost pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećim stranama i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi. Kreditnoj instituciji koja ima odobrenje za rad prema Direktivi 2013/36/ EU11 nije potrebno dodatno odobrenje za pružanje investicijskih usluga ili obavljanje investicijskih aktivnosti prema MIFID - u II.

Investicijske usluge i aktivnosti

Investicijske usluge i aktivnosti jesu: 1. zaprimanje i prijenos naloga u vezi jednog ili više financijskih instrumenata12 2. izvršavanje naloga za račun klijenta, 3. trgovanje za vlastiti račun, 4. upravljanje portfeljem, 5. investicijsko savjetovanje, 6. pokroviteljstvo i/ili usluge provedbe ponude financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, 7. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa, 8. upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom (dalje u tekstu: MTP) i 9. upravljanje organiziranom trgovinskom platformom (dalje u tekstu: OTP). Novost je da je MIFID-ovo upravljanje OTP-om dodano kao nova investicijska usluga i aktivnost s obzirom na to da je

OTP uveden kao novo mjesto trgovanja.

Tržišne strukture

Jedan od bitnih ciljeva MIFID-a II je osigurati da se sva organizirana trgovanja provode na uređenim mjestima trgovanja. (Slika 2.)

MIFID II uvodi novo mjesto trgovanja za obveznice, strukturirane investicijske proizvode, emisijske jedinice ili izvedenice – OTP. Novo mjesto trgovanja poprilično je široko uređeno kako bi sada, ali i u budućnosti, mogli biti obuhvaćeni svi oblici organizirane provedbe trgovanja koji nemaju funkcije ili regulatorne specifikacije postojećih mjesta trgovanja. Dok uređena tržišta i MTP nemaju diskrecijska pravila za izvršavanje transakcija, operater OTP-a može izvršiti nalog na diskrecijskoj osnovi, ovisno o zahtjevima za transparentnost prije trgovanja i obvezama najpovoljnijeg izvršavanja naloga. Cilj je da se cjelokupno organizirano trgovanje odvija na uređenim mjestima i potpuno transparentno, kako prije trgovanja tako i poslije trgovanja. Nadalje, MIFID II zadržava i sistematske internalizatore (SI). Riječ je o investicijskom društvu koje na organiziran, učestao i sustavan način te u znatnoj mjeri trguje za vlastiti račun kada izvršava naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a, bez upravljanja multilateralnim sustavom. Je li riječ o trgovanju na učestaloj i sustavnoj osnovi ili ne, utvrđuje se na temelju broja transakcija OTC-a financijskim instrumentom koje je investicijsko društvo sklopilo za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata. Je li riječ o trgovanju na značajnoj osnovi ili ne, utvrđuje se ili prema udjelu trgovanja OTC investicijskog društva pojedinim financijskim instrumentom u ukupnom trgovanju investicijskog društva tim financijskim

________________________________ 11 Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1516544336220&uri=CELEX:32013L0036 (pristupljeno: 21. siječnja 2018.) 12 Financijski instrumenti iz Nacrta prijedloga zakona o tržištu kapitala usklađeni s Prilogom I. Odjeljkom C MIFID -a II: a) prenosivi vrijednosni papiri, b) instrumenti tržišta novca, c) udjeli u subjektima za zajednička ulaganja, d) izvedenice u koje se ubrajaju: – opcije (eng. options), budućnosnice (eng. futures), zamjene (eng. swaps), kamatni unaprijedni ugovori (eng. forward rate agreements) i svi drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose, emisijske jedinice ili druge izvedene instrumente financijske indekse ili financijske mjerne veličine koje se mogu namiriti fizički ili u novcu, – opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i svi drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne ugovorne strane, osim zbog povrede ili drugog razloga za raskid ugovora, – opcije, budućnosnice, zamjene i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, pod uvjetom da se njima trguje na uređenom tržištu, MTP-u ili OTP-u, osim onih koji se odnose na veleprodajne energetske proizvode kojima se trguje na organiziranoj trgovinskoj platformi i koji se moraju namiriti fizički, – opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, ako nisu već navedeni u ovoj točki i ako nemaju komercijalnu namjenu, koji imaju obilježja drugih izvedenih financijskih instrumenata, – izvedeni instrumenti za prijenos kreditnog rizika, – financijski ugovori za razlike (eng. financial contracts for differences), – opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na klimatske varijable, vozarine, stope inflacije ili druge službene ekonomske statističke podatke, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne ugovorne strane, osim zbog povrede ili drugog razloga za raskid ugovora, kao i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na imovinu, prava, obveze, indekse i mjerne veličine koje nisu navedene u ovoj točki, a koji imaju obilježja drugih izvedenih financijskih instrumenata uzimajući u obzir, između ostalog, trguje li se njima na uređenom tržištu, multilateralnoj trgovinskoj platformi ili organiziranoj trgovinskoj platformi, - emisijske jedinice koje se sastoje od bilo kojih jedinica priznatih za usklađenost sa zahtjevima zakona koji uređuje zaštitu okoliša (sustav trgovanja emisijama).

17


18

Slika 2. Pregled mjesta trgovanja uređeno tržište

multilateralna trgovinska platforma (MTP) organizirana trgovinska platfoma (OTP)

Izvor: Obrada autorice prema MIFID II.

je multilateralni sustav kojim upravlja i/ili koji vodi tržišni operater, a spaja ili olakšava spajanje višetrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata, u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima, na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje prema njegovim pravilima i/ili sustavima i koje ima odobrenje za rad i funkcinora redovito u skladu s MIFID - om II je multilateralna trgovinska platforma kojom upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater i koji spaja višestruke interese trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata u okviru sustava i u skladu s nediskrecijskim pravilima, tako da dovodi do sklapanja ugovora u skladu s MIFID - om II je svaki multilateralni sustav koji nije uređeno tržište ili MTP i u kojem višestruki interesi trećih strana za kupnju i prodaju obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda, emisijskih jedinica ili izvedenica mogu biti u interakciji unutar sustava na način koji dovodi do sklapanja ugovora u skladu s MIFID - om II

instrumentom ili prema udjelu trgovanja OTC investicijskog društva pojedinim financijskim instrumentom u ukupnom trgovanju tim financijskim instrumentom na području Europske unije. Definicija sistemskog internalizatora primjenjuje se samo kad investicijsko društvo prijeđe unaprijed određene granice za učestalost, sustavnost i značajnost trgovanja ili kad investicijsko društvo odluči poslovati kao sistemski internalizator.

je objaviti dovoljno informacija kako bi se ulagačima omogućilo donošenje informirane odluke o ulaganju u te financijske instrumente, bilo u obliku prospekta u slučajevima kada postoji obveza objave prospekta, bilo u obliku odgovarajućeg dokumenta zaprimanja u trgovinu, uspostavljeni su učinkoviti sustavi i kontrole u svrhu sprječavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta na MTP-u u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 596/2014).

RASTUĆE TRŽIŠTE MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA

Algoritamsko trgovanje i visokofrekventno algoritamsko trgovanje

MIFID II uvodi dvije bitne novosti u vezi sistematskog internalizatora, a to je veći broj instrumenata koji ulaze u područje primjene i specifične zahtjeve u vezi transparentnosti prije trgovanja za obveznice i izvedenice.

MIFID II olakšava pristup kapitalu malim i srednjim poduzetnicima13 (eng. Small and Medium Enterprises SMEs) uvođenjem oznake rastućeg tržišta malih i srednjih poduzetnika. Operater MTP-a može registrirati MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzetnika ako MTP kojim upravlja ispunjava dodatne uvjete (primjerice, najmanje 50 % izdavatelja čijim se financijskim instrumentima može trgovati na MTP-u moraju biti mali ili srednji poduzetnici, kod prvotnog primanja financijskih instrumenata u trgovinu na MTP-u potrebno

Cilj je malim i srednjim poduzetnicima olakšati pristup kapitalu te olakšati daljnji razvoj specijaliziranih tržišta s fokusom na potrebe malih i srednjih izdavatelja.

U proteklom desetljeću upotreba tehnologije za trgovanje bitno se razvila i sada je u velikoj mjeri upotrebljavaju sudionici na tržištu.

Algoritamsko trgovanje je trgovanje financijskim instrumentima tako da računalni algoritam automatski određuje pojedinačne parametre naloga, kao što je odluka da se pokrene postupak davanja naloga, trenutak davanja naloga, cijena, ili količina, ili način upravljanja nalogom nakon njegovog davanja, uz ograničenu

__________________________________________ 13 Mali i srednji poduzetnici su: 1. društva koja su na temelju kotacije na kraju godine za prethodne tri kalendarske godine imala prosječnu tržišnu kapitalizaciju manju od 1.600.000.000 kuna 2. izdavatelji čije su dionice primljene u trgovinu u razdoblju kraćem od tri godine, a čija je tržišna kapitalizacija manja od 1.600.000.000 kuna: a) zaključne cijene dionice prvog trgovinskog dana ako su njihove dionice primljene u trgovinu tijekom razdoblja kraćeg od jedne godine b) posljednje zaključne cijene dionice u prvoj godini trgovanja ako su njihovi financijski instrumenti primljeni u trgovinu tijekom razdoblja duljeg od jedne godine i kraćeg od dvije godine c) prosjeka posljednjih zaključnih cijena dionica u svakoj od prve dvije godine trgovanja ako su njihovi financijski instrumenti primljeni u trgovinu tijekom razdoblja duljeg od dvije godine i kraćeg od tri godine 3. izdavatelji čijim se vlasničkim financijskim instrumentima ne trguje ni na jednom mjestu trgovanja ako prema njihovim posljednjim godišnjim ili konsolidiranim financijskim izvještajima ispunjavaju barem dva od tri kriterija određena odredbama članka 77. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565.


ljudsku intervenciju ili bez nje. Algoritamsko trgovanje ne obuhvaća sustave koji se upotrebljavaju samo za usmjeravanje naloga na jedno ili više mjesta trgovanja, ili za obradu naloga bez određivanja parametara trgovanja, ili za potvrdu naloga, ili obradu izvršenih transakcija nakon trgovanja. Investicijska društva koja se algoritamskim trgovanjem koriste u sklopu strategije održavanja tržišta trebaju imati djelotvorne sustave i mjere za kontrolu rizika.

Transparentnost i izvješćivanje

Na tržišne strukture primjenjuju se jednaki zahtjevi za transparentnošću prije i poslije trgovanja kao i jednaka organizacija i nadzor.

Radi povećanja transparentnosti, konkurencije i zaštite ulagača, propisana je potreba osiguravanja kvalitetnih i dostupnih podataka s pojedinih tržišta, na temelju kojih sudionici na tržištu donose investicijske odluke. Pritom je potrebno voditi računa o prikladnom formatu podataka, troškovima njihovog prikupljanja i obrade. Nadalje, prošireni su zahtjevi o transparentnosti prije i poslije trgovanja na veći broj financijskih instrumenata, uključujući obveznice i strukturirane financijske proizvode kao i na izvedenice koje ispunjavaju određene uvjete neovisno o tome gdje je trgovanje provedeno.

Dostava podataka

MIFID II uvodi tri nove usluge dostave podataka: 1. ovlašteni sustav objavljivanja (eng. Approved Publication Arrangement, dalje u tekstu: APA) - osoba koja je ovlaštena pružati uslugu objavljivanja izvješća o trgovanju za račun investicijskih društava u skladu s člancima 20. i 21. MIFIR-a, 2. pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju (eng. Consolidated Tape Provider, dalje u tekstu: CTP) - osoba koja je ovlaštena pružati uslugu prikupljanja izvješća o trgovanju financijskim instrumentima iz MIFIR-a od uređenih tržišta, MTP-a, OTP-a i APA-e i njihovog konsolidiranja u kontinuirane elektroničke tijekove podataka u realnom vremenu koji pružaju podatke o cijeni i volumenu za svaki financijski instrument, Slika 3. Pregled kretanja izvješća o trgovanju U listopadu EK predložila izmjene MIFID-a i novu uredbu MIFIR

U lipnju 2014. EP I Vijeće EP usvojili MIFID II i MIFIR, objavljeni 12.6.2014. u Službenom listu

Izvor: Obrada autorice prema MIFID II i MIFIR.

3. ovlašteni mehanizam izvještavanja (eng. Approved Reporting Mechanism, dalje u tekstu: ARM) - osoba koja je ovlaštena pružati uslugu dostave podataka o transakcijama nadležnim tijelima ili ESMA-i za račun investicijskih društava.

APA, ARM i CTP uvedeni su s jedne strane da tržište kao cjelina ima visokokvalitetne informacije na temelju kojih je moguće donijeti odluku o trgovanju i s druge strane da regulatori imaju dovoljno informacija za nadzorne svrhe, ponajprije u svrhu sprječavanja mogućih manipulacija tržištem. (Slika 3.) APA, ARM i CTP moraju imati dozvolu za rad od nadležnog tijela i podliježu nadzoru. Investicijska društva koja upravljaju MTP-om ili OTP-om i tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja moći će pružati usluge dostave podataka. ARM, APA i CTP trebaju imati propisane procedure za upravljanje sukobom interesa i njegovo sprječavanje osobito u slučajevima u kojima su i sami operateri tržišta. ARM će morati imati propisane politike i procedure potrebne za prosljeđivanje informacija u skladu sa zahtjevima iz MIFIR-a.

Najvažnije novosti u dijelu zaštite ulagatelja

MIFID II uvodi veću zaštitu ulagača prilagođenu specifičnostima svake kategorije ulagača – malim ulagačima, profesionalnim ulagačima i kvalificiranim nalogodavcima. Uređivanje dodatnih poticaja

MIFID II uvodi novosti kod dodatnih poticaja. Dodatni poticaji su naknade, provizije, novčane ili nenovčane koristi povezane s uslugama koje se pružaju klijentu, a koje investicijsko društvo daje ili prima od treće osobe ili osobe koja djeluje za račun treće osobe. Investicijsko društvo dodatne poticaje može dati ili primiti jedino ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: yydodatni poticaj osmišljen je kako bi se poboljšala kvaliteta povezane usluge koja se pruža klijentu, yydodatni poticaj ne ugrožava obvezu investicijskog društva da postupa u najboljem interesu klijenta, korektno i u skladu s pravilima struke i

U lipnju 2016. usvojena Quick fix Direktiva - rok za prijenos produžen za 1 godinu (s 3.7.2016. na 3.7.2017.)

MIFID i MIFIR u primjeni od 3.1.2018.

19


20

yyklijentu je prije pružanja usluge jasno, na točan i razumljiv način priopćeno da postoji dodatni poticaj vezan uz određenu uslugu, prirodu i iznos ili količinu dodatnih poticaja, a ako iznos ili količinu nije moguće utvrditi, uz način utvrđivanja dodatnog poticaja.

Investicijsko društvo ima obvezu voditi evidencije o svim naknadama, provizijama i nenovčanim koristima koje je investicijsko društvo zaprimilo od treće osobe u vezi s pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga. Važno je istaknuti da su zabranjeni dodatni poticaji kod neovisnog investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem. Ako investicijsko društvo primi dodatni poticaj, dužan je prenijeti isti klijentu u cijelosti. Dodatni poticaji detaljnije su uređeni Delegiranom direktivom (EU) 2017/59314 koja propisuje zaštitu financijskih instrumenata i novčanih sredstava koja pripadaju klijentima, obveze upravljanja proizvodima i pravila koja se primjenjuju na davanje ili primanje naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi. Promjene u investicijskom savjetovanju

Poboljšana je kvaliteta informacija koje se daju klijentima. Investicijsko savjetovanje je davanje osobnih preporuka klijentu bilo na zahtjev klijenta ili na inicijativu investicijskog društva u pogledu jedne transakcije ili više njih koje se odnose na financijske instrumente. Novost je da je prilikom pružanja usluga investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem, investicijsko društvo obvezno procijeniti jesu li usluga i financijski instrumenti primjereni za klijenta, a posebno jesu li u skladu sa spremnošću klijenta na preuzimanje rizika i njegovom sposobnošću za podnošenje gubitaka.

Prilikom investicijskog savjetovanja klijentu je potrebno pravodobno priopćiti sljedeće podatke: yysmatra li se investicijsko savjetovanje neovisnim i zašto, te vrstu i prirodu primjenjivih ograničenja, yytemelji li se investicijsko savjetovanje koje se nudi na širokoj ili ograničenoj analizi različitih vrsta financijskih instrumenata, uz posebnu naznaku ako je raspon analiziranih vrsta financijskih instrumenata ograničen na financijske instrumente koje izdaju ili nude subjekti povezani s investicijskim društvom ili oni koji su s njim na drugi način pravno ili gospodarski povezani putem ugovornih odnosa koji su takve naravi da predstavljaju rizik narušavanja neovisnosti savjetovanja i yydostavlja li investicijsko društvo klijentu periodičke procjene primjerenosti preporučenih financijskih instrumenata za klijenta.

Svi podaci koje investicijsko društvo pruža klijentu ili potencijalnom klijentu, uključujući promidžbenu

komunikaciju, moraju biti korektni, jasni i ne smiju dovoditi u zabludu, pri čemu promidžbena komunikacija mora biti jasno prepoznatljiva kao takva. Unaprijeđeno upravljanje proizvodima

Investicijsko društvo koje proizvodi, razvija, izdaje ili dizajnira investicijski proizvod namijenjen za prodaju klijentima (proizvođač) dužno je ustrojiti, primjenjivati i periodički preispitivati postupke kojima se unutar društva odobrava svaki pojedini investicijski proizvod kao i značajne promjene i prilagodbe postojećeg investicijskog proizvoda, prije nego što se taj proizvod stavi na tržište ili distribuira klijentima. Proizvođač u sklopu postupka upravljanja proizvodima utvrđuje potencijalno ciljno tržište za svaki proizvod. Ciljno tržište mora biti utvrđeno dovoljno detaljno uz navođenje vrste klijenata s čijim je potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod usklađen, kao i sve skupine klijenata s čijim potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod nije usklađen. Ako je distributer različit od proizvođača, proizvođač utvrđuje potrebe i obilježja klijenata s kojima je proizvod usklađen na temelju teorijskog znanja i prethodnog iskustva s istim ili sličnim proizvodom, financijskim tržištima te potrebama, obilježjima i ciljevima potencijalnih krajnjih klijenata. Također, proizvođač ima obvezu redovito preispitivati proizvod uzimajući pritom u obzir sve događaje koji mogu bitno utjecati na potencijalni rizik utvrđenog ciljnog tržišta.

Povećanje nadzornih ovlasti

MIFIR-om su povećane nadzorne ovlasti nadležnih tijela država članica, ESMA-e i EBA-e15 (u dijelu strukturiranih depozita). Imaju ovlast zabraniti ili ograničiti u toj državi članici ili iz nje: yystavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih instrumenata, ili strukturiranih depozita, ili financijskih instrumenata, ili strukturiranih depozita s određenim naznačenim obilježjima, ili yyodređene vrste financijskih aktivnosti ili praksi. Europska komisija delegiranim aktom određuje kriterije i čimbenike koje nadležna tijela trebaju uzeti u obzir prilikom utvrđivanja postoji li značajna zabrinutost o zaštiti ulagača ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili tržišta robe te stabilnosti financijskog sustava Europske unije unutar barem jedne države članice. Kriteriji i čimbenici uključuju: yystupanj složenosti financijskog instrumenta ili strukturiranog depozita i vezu s vrstom klijenta kojemu je ponuđen, distribuiran i prodan, yystupanj inovacije financijskog instrumenta ili

__________________________________________ 14 Delegirana direktiva Komisije (EU) 2017/593 od 7. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zaštitom financijskih instrumenata i novčanih sredstava koja pripadaju klijentima, obvezama upravljanja proizvodima i pravilima koja se primjenjuju na davanje ili primanje naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi. 15 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (eng. European Banking Authority).


strukturiranog depozita, aktivnosti ili prakse, yypolugu koju pruža financijski instrument ili strukturirani depozit ili praksa, yyu vezi s urednim funkcioniranjem i integritetom financijskih tržišta ili tržišta robe, veličinu ili zamišljeni iznos izdavanja financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita.

Nadalje, određene ovlasti prenesene su na regulatore, odnosno nacionalna nadležna tijela, kao što su zahtjevi za informacijama o derivatnim pozicijama, zahtjevi za traženjem da se obustavi obavljanje svake djelatnosti koja je u suprotnosti s MIFID – om II, zahtjevi za zamrzavanjem ili prinudnom likvidacijom imovine, zahtjevi za zabranom zaključivanja određene transakcije na derivate određenim osobama ili skupinama osoba.

Pristup trećih država tržištu kapitala EU-a

Društvo iz treće države može pružati investicijske usluge ili aktivnosti samo kvalificiranim nalogodavcima i profesionalnim ulagačima i to ako Europska komisija donese odluku o jednakovrijednosti. ESMA vodi registar iz trećih država koja imaju dozvolu za pružanje investicijskih usluga ili aktivnosti u Europskoj uniji. Registar je javno dostupan na internetskoj stranici ESMA-e i sadrži informacije o uslugama i aktivnostima koje društva iz trećih zemalja smiju obavljati te podatke o nadležnom tijelu odgovornom za provođenje nadzora u trećoj državi.

Sankcioniranje U cilju usklađenosti investicijskih društava, tržišnih operatera koji imaju odobrenje za upravljanje MTPom ili OTP-om, uređenih tržišta, APA-e, CTP-ova, ARMova ili onih koji stvarno kontroliraju svoje poslovanje te članova investicijskih društava i upravljačkog tijela uređenih tržišta, s odredbama MIFID-a II i MIFIR-a, države članice dužne su predvidjeti sankcije i mjere koje su učinkovite, proporcionalne i odvraćaju od nepravilnosti. Postojeći sustav osnažen je s ciljem stvaranja podloge za mogućnost izricanja učinkovitih i harmoniziranih sankcija u Europskoj uniji.

Osvrt na nacrt prijedloga zakona o tržištu kapitala

O Nacrtu prijedloga zakona o tržištu kapitala provedeno je javno savjetovanje na portalu E- savjetovanja16 od 8. studenog do 8. prosinca 2017. radi prikupljanja primjedbi, prijedloga i komentara od stručne i šire javnosti. Prema Planu usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2018. koji usvaja Vlada Republike Hrvatske donošenje Nacrta prijedloga zakona o tržištu kapitala predviđeno je u I. kvartalu 2018. Riječ je o robusnom Nacrtu prijedloga zakona koji sadrži više od 700 članaka i koji prenosi sljedeće direktive odnosno omogućuje provedbu uredbi prikazanih u nastavku.

Tablica 1. Pregled uredbi i direktiva koje se prenose Nacrtom prijedloga zakona o tržištu kapitala RB

1.

2.

DIREKTIVE

UREDBE

Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća Uredba Komisije (EZ) br. 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi od 3. ožujka 1997. o sustavima naknada štete za Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti te o njihovom obliku, upućivanju investitore (SL L 84, 26.3.1997.) na informacije i objavljivanju takvih prospekata i distribuciji oglasa (Tekst značajan za EGP) kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/301 оd 30. studenog 2015. o dopuni Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za odobrenje i objavu prospekta i distribuciju oglasa te o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 (Tekst značajan za EGP) (SL L 58, 4.3.2016.)

Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj u platnim sustavima i sustavima za namiru strani i trgovinskom repozitoriju vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.), kako je posljednje izmijenjena Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012

__________________________________________ 16 Dostupan na https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=6312 (pristupljeno: 19. siječnja 2018.)

21


22

RB 3.

4.

5.

DIREKTIVE

UREDBE

Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od i Vijeća od 4. studenog 2003. o prospektu koji 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i je potrebno objaviti prilikom javne ponude investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 345, 31.12.2003.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/ EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ

Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/ EZ i 2004/72/EZ

Direktiva Komisije 2007/14/EZ od 8. ožujka Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o Uredbe (EU) br. 648/2012 usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u odnosu na informacije o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (SL L 69, 9.3.2007.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/ EZ


RB 6.

7.

8.

9. 10.

DIREKTIVE

UREDBE

Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ

Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012

Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena)

Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/ EZ

Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/ EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća

Direktiva (EU) 2016/1034 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata

Uredba (EU) 2016/1033 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Uredbe (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (Tekst značajan za EGP) (SL L 175, 30.6.2016.)

Delegirana direktiva Komisije (EU) 2017/593 od 7. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zaštitom financijskih instrumenata i novčanih sredstava koja pripadaju klijentima, obvezama upravljanja proizvodima i pravilima koja se primjenjuju na davanje ili primanje naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi

Izvor: Obrada autorice prema Nacrtu prijedlogu zakona o tržištu kapitala. Iz tablice je vidljivo kako se u Nacrt prijedloga zakona o tržištu kapitala ne prenosi samo MIFID II i omogućava provedba MIFIR-a, već da je u Republici Hrvatskoj izabrana opcija, odnosno nastavljena tradicija da se jednim zakonom uređuje cjelokupna materija tržišta kapitala. Bitno je napomenuti kako su uredbe u svim državama članicama izravno primjenjive stoga je u nacionalnom propisu bitno samo odrediti tijela nadležna za provedbu nadzora i propisati prekršaje za postupanje protivno MIFIR-u i drugim uredbama što uključuje visinu novčane kazne za pojedine prekršaje.

Područja koja su uređena u Nacrtu prijedloga zakona o tržištu kapitala, usklađena s aktima Europske unije su sljedeća: 1. odobrenje za rad i poslovanje investicijskog društva i drugih osoba ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga,

2. odobrenje za rad i poslovanje tržišnog operatera i uređenog tržišta, 3. odobrenje za rad i poslovanje pružatelja usluge dostave podataka, 4. uvjeti za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, 5. obveze u vezi objavljivanja informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, 6. zabranu zlouporabe tržišta, 7. pohranu financijskih instrumenata i poravnanje i namiru poslova s financijskim instrumentima, 8. suradnju nadležnih tijela i 9. ovlasti i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Prethodno obrađene novosti koje donose MIFID II i MIFIR-a zrcale se u Nacrtu prijedloga zakona o tržištu kapitala. U odnosu na važeći Zakon o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13,

23


24

159/13, 18/15, 110/15 i 123/16) Nacrtom prijedloga zakona o tržištu kapitala dodatno je uređeno područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, detaljnije su propisani uvjeti trgovanja financijskim instrumentima te su propisani uvjeti trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice. Uveden je institut pružatelja usluga dostave podataka,s ciljem maksimiziranja transparentnosti i smanjenja fragmentacije podataka. Unaprijeđena je zaštita ulagatelja s ciljem osnaživanja okvira za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem, kao i poboljšanja kvalitete informacija koji se daju klijentima u vezi investicijskih usluga koje im se pružaju.

Uvode se veći regulatorni zahtjevi s obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture, a u vezi nove trgovinske platforme i visokofrekventnog i algoritamskog trgovanja. Uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane i burze te prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, posebno u području zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja (zlouporabe) tržištem. S ciljem povećanja transparentnosti, povećane su obveze za izvještavanjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i ESMA-e. Također, postrožene su mjere i sankcije koje mogu biti poduzete protiv pravnih i fizičkih osoba sudionika na tržištu kapitala.

Zaključak U prvim danima 2018. započela je primjena novog pravnog okvira u području financijskih tržišta koji je donio široku paletu novosti za sudionike financijskih tržišta, kako na razini Europske unije tako i u Republici Hrvatskoj.

Odgoda prijenosa u nacionalna zakonodavstva država članica (s 3. srpnja 2016. na 3. srpanj 2017.) na razini Europske unije omogućila je dodatno vrijeme za provedbu zahtjevne prilagodbe. Dosad je samo 16 država članica u potpunosti prenijelo MIFID II, 6 ih je prenijelo djelomično, a 6 država članica još nije donijelo nacionalne zakone17. Navedena činjenica sama za sebe dovoljno govori o zahtjevnosti prilagodbe.

Pred sudionicima financijskih tržišta posljednjih je godina bio velik izazov provedbe usklađivanja s izravno primjenjivim uredbama (MAR, EMIR i dr.), a sada je započeo posljednji korak i to provedba usklađenja i primjena novih zahtjeva iz MIFID-a II i MIFIR-a.

Izbor instrumenata i usluga koji su postali sve kompleksniji i složeniji te povećanje broja ulagatelja na financijskim tržištima na razini Europske unije doveli su do izrade MIFID-a II i MIFIR-a. Međutim, s obzirom na to da je hrvatsko tržište kapitala plitko i s ograničenim brojem sudionika te da je nužna ekspanzija uvođenjem novih instrumenata i platformi, treba vjerovati da će tome pridonijeti Nacrt prijedloga zakona o tržištu kapitala i da neće biti promatran samo u kontekstu troškova potrebnih za usklađenje.

Naime, očekuje se da će troškovi nastati zbog usklađivanja kreditnih institucija, investicijskih društava, društava za upravljanje UCITS-ima, Zagrebačke burze d.d. te Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. s tehnološkim zahtjevima kao posljedica prijenosa odredbi MIFID-a II i omogućavanja provedbe MIFIR-a. Uvođenje mogućnosti pružanja novih usluga (upravljanje APA-om, CTP-om i ARM-om) predstavljat će određeni trošak investicijskim društvima, s obzirom na sadašnje male obujme trgovanja na Zagrebačkoj burzi i značajne regulatorne zahtjeve prilikom prijenosa Direktive CRD IV, ako odluče pristupiti uvođenju navedenih usluga. S druge strane, očekuje se da će prilagodba predstavljati značajno manje troškove u odnosu na troškove koje su sudionici tržišta kapitala imali za vrijeme prilagodbe MIFID-u I. __________________________________________ 17 Dostupno na https://ec.europa.eu/info/publications/mifid-ii-directive-transposition-status_en (pristupljeno: 19. siječnja 2018. godine)


UDK: 334 25

Alen Halilović, mag. oec.*

Otvoren Poziv na dostavu projektnih prijedloga u sklopu programa Urbanih inovativnih akcija (UIA) Rješenje EU-a za urbane izazove

Otprilike 72 % ukupne populacije EU-a, odnosno oko 359 milijuna ljudi, živi u gradovima, gradskim i prigradskim naseljima. Urbana područja danas se suočavaju s višestrukim i međusobno povezanim izazovima vezanima uz zapošljavanje, migracije, demografiju, zagađenje vode i tla. Oni su također mjesto stvaranja novih ideja i rješenja, dinamična područja na kojima se promjene događaju u većoj mjeri i brže u odnosu na manje naseljena ruralna mjesta. Kako bi odgovorili na sve složenije izazove s kojima se suočavaju, upravljači u gradovima moraju nadići tradicionalne modele upravljanja te pratiti inovativne trendove u prilagođavanju suvremenim potrebama građana. U tu je svrhu Europska unija pokrenula Urbane inovativne akcije (dalje u tekstu: UIA), inicijativu koja urbanim područjima u Europi omogućuje povlačenje sredstava u svrhu testiranja novih i potpuno inovativnih rješenja za suočavanje sa suvremenim izazovima u gradovima, odnosno promiče pilot projekte u području održivog urbanog razvoja.

Inicijativa je utemeljena sukladno 8. članku Uredbe (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj te predstavlja instrument Europske komisije, središnjeg tijela za odlučivanje o inicijativi UIA. Europska komisija, odnosno njezino tijelo nadležno za politike Komisije u području regija i gradova – Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO) – donosi završnu odluku o financiranju projekata UIA-a. U skladu s člankom 1. Delegiranog akta br. 522/2014, za formalnu provedbu Inicijative u ime Komisije zadužena je regija Hauts-deFrance u Francuskoj koja između ostalog potpisuje ugovore o bespovratnim sredstvima s odabranim projektima.

Za svakodnevno upravljanje inicijativom UIA odgovorno je stalno tajništvo koje surađuje izravno s gradskim tijelima, pruža informacije o postupcima financiranja, podupire prijavitelje u procesu prijave i daje podršku odobrenim projektima. Središte stalnog tajništva nalazi se u gradu Lille. Tijelo nadležno za organizaciju isplata korisnicima UIA-a iz Europskog fonda za regionalni razvoj i pravdanje prihvatljivih izdataka prema samoj Komisiji je pokrajina Istočna Flandrija u Belgiji.

__________________________________________ * ∗ Autor je asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić


26

Za provedbu ove inicijative iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je 372 milijuna eura. Vanjski revizor koji osigurava pravilno provođenje nabava i kontrolira izdatke nastale u sklopu projekata UIA-a je međunarodna kompanija Ernst & Young.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga

Krajem 2017. Regija Hauts-de-France raspisala je treći poziv na dostavu projektnih prijedloga Urbanih inovativnih akcija (http://www.uia-initiative.eu/en/callproposals), na koji se gradovi iz cijele Europske unije mogu prijaviti do 30. ožujka 2018. u 14 sati. Ukupna alokacija predviđena za cijeli poziv iznosi između 80 i 100 milijuna eura. Na poziv se može prijaviti: yysvaka jedinica lokalne samouprave koja je u skladu sa stupnjem urbanizacije definirana kao grad, manji grad, općina ili prigradsko naselje i koja ima barem 50 000 stanovnika; yysvako udruženje jedinica lokalnih samouprava koje su u skladu sa stupnjem urbanizacije definirane kao grad, manji grad ili prigradsko naselje, i koje ima barem 50 000 stanovnika, što može uključivati prekogranična udruženja u različitim regijama i/ili državama članicama.1

Stalno tajništvo za ovaj je poziv razvilo novi alat za samoocjenjivanje što bi trebalo pomoći zainteresiranim prijaviteljima da procijene ispunjavaju li sve uvjete i kriterije poziva. Na taj će način moći identificirati prednosti i slabosti svog trenutnog koncepta projekta, a istim alatom moći će se koristiti u različitim fazama tijekom razvoja projekta kako bi se provjerio njegov napredak. U slučaju dvojbi povezanih s tumačenjem prihvatljivosti zainteresiranog subjekta, preporučuje se da potencijalni prijavitelji kontaktiraju stalno tajništvo UIA-a prije nego što ispune i podnesu prijavni obrazac. Treba naglasiti da u okviru projekta UIA-a prijavitelji nisu obavezni uspostaviti međunarodno partnerstvo s organizacijama iz drugih država članica EU-a.

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti jednom projektu iznosi 5 milijuna eura, a najveći intenzitet sufinanciranja od strane UIA-a je 80 %. UIA svim prijaviteljima i korisnicima nastoji pomoći kako bi zajednički proveli inovativne projekte, podijelili uspješne priče s drugima i pridonijeli kvalitetnijem životu u urbanim područjima diljem Europe. Tijekom odabira projekata koji će se financirati, UIA posebice ocjenjuje element inovativnosti, te je važno naglasiti da projektne aktivnosti ne mogu biti dio uobičajenih aktivnosti jedinica lokalnih samouprava. Drugim riječima, u okviru inicijative UIA mogu se podupirati pilot projekti koji su izrazito rizični da bi bili

financirani tradicionalnim izvorima financiranja pod uvjetom da su vrlo inovativni i eksperimentalni. Iznimno je bitno uključiti adekvatne i kvalificirane stručnjake u samu pripremu projekta, čime se izravno može pridonijeti kvaliteti samog prijedloga (s realno definiranim ciljevima, smisleno planiranim aktivnostima i detaljno razrađenim proračunom). Uz sve to, prijavitelji moraju voditi računa o tome da su jasno opisali promjenu koju žele vidjeti u svojoj lokalnoj zajednici i odredili način za mjerenje i kvantificiranje pokazatelja uspješnosti. Projekti također moraju biti održivi, odnosno primjenjivi za druge urbane jedinice u Europi, kako bi UIA mogla širiti svoj pozitivan utjecaj i podijeliti priče o uspješnim inovativnim projektima sa širom publikom kreatora politike u cijeloj EU. Za ovaj Poziv prijavitelji mogu prijaviti projektne prijedloge koji se odnose na sljedeće teme: 1) Prilagodba klimatskim promjenama

Prijavitelje se posebno upućuje da razmotre projektne ideje kao što su: inovativne i integrirane procjene rizika i ranjivosti od klimatskih promjena, planovi upravljanja rizicima od poplava/vrućina, stvaranje kapaciteta za gradove te dijeljenje informacija na regionalnoj ili nacionalnoj razini, inovativna i integrirana rješenja upravljanja vodom te razvoj zelene i plave infrastrukture, poboljšanje koordinacije između lokalnih tijela s ciljem rješavanja klimatskih rizika velikih razmjera ili prekograničnih klimatskih rizika, sudjelovanje građana u projektima prilagodbe gradova te povećanje društvene svijesti o opasnostima koje donose klimatske promjene. 2) Kvaliteta zraka

Prijaviteljima se predlaže razrada projekata koji će adresirati: izradu i testiranje alata za uspostavu boljeg detektiranja izvora onečišćenja zraka, promicanje prijevoza s malim emisijama i inovativnih načina prijevoza kao što su električni bicikli ili dijeljenje automobila, osmišljavanje javnih područja kojima se potiču aktivnosti kao što su biciklizam i šetnja, educiranje građana za mjerenje kvalitete zraka kako bi se kreirao velik skup podataka o kvaliteti zraka, rješenja temeljena na prirodi u gradovima (npr. drveće i biljke koji dokazano poboljšavaju kvalitetu zraka) te inovativne lokalne i regionalne financijske mehanizme kojima se dalje potiče da građani prihvate niskoemisijska rješenja. 3) Stanovanje

Gradovi se usmjeravaju da svojim projektima utječu na: povećanje pristupačnosti stanova, povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje emisija CO2, promicanje

__________________________________________ 1 Definicija lokalnih upravnih jedinica i razvrstavanje u skladu sa stupnjem urbanizacije i brojke koje se odnose na stanovništvo temelje se na podacima koje je utvrdio Eurostat u tablici korespondencije LAU2-NUTS2010, EU28 (2012). Prijavitelji se pozivaju da se služe tablicom korespondencije radi provjere svoje prihvatljivosti te da navedu informacije o lokalnim upravnim jedinicama na administrativnim granicama i brojke koje se odnose na stanovništvo.


učinkovitog i održivog korištenja građevinskog zemljišta te sprječavanje nekontroliranog širenja gradskih naselja, otvaranje novih radnih mjesta, stvaranje inovativnih planova financiranja javno-privatnim partnerstvom, ograničenje otpada (učinkovitim korištenjem resursa, ponovnim razvojem napuštenih ili neiskorištenih područja, obnovom stanova), usklađivanje urbanističkih planova s demografskim i socijalnim trendovima, poticanje kolaborativnog stanovanja, zatvaranje jaza vezanog uz socijalnu i fizičku izolaciju između različitih skupina društva, sprječavanje nenamjeravanih učinaka gentrifikacije (npr. deložacije) te rješavanje specifičnih potreba ranjivih skupina. 4) Poslovi i vještine u lokalnom gospodarstvu

Prijavitelji se pri osmišljavanju projekata mogu usmjeriti na: jačanje lokalnih opskrbnih lanaca i stvaranje aktivne mreže povezanosti između lokalnih poduzeća, podupiranje MSP-ova i pružanje inovativnih rješenja za njihove ključne izazove, razvoj snažnije poduzetničke kulture te poticanje osnivanja inovativnih poduzeća i društvenih poduzeća promicanjem povoljnih lokalnih ekoloških sustava, kao i putem poslovnih inkubatora, omogućavanje prijelaza gradova na gospodarstvo temeljeno na znanju, održivoj energiji, digitalnim platformama te više lokaliziranim i kružnim oblicima proizvodnje; valorizaciju istraživanja i razvoja komercijalizacijom rezultata znanstvenog istraživanja kroz suradnju poduzetnika i znanstvene zajednice, motiviranje visokoobrazovane radne snage koja posjeduje odgovarajuće vještine u svrhu poticanja veće produktivnosti, kreativnosti i inovacija, te razvoj uključivog tržišta rada pružanjem jednakih prilika za sve, uključujući marginalizirane i ranjive skupine.

Od gradova koji se prijavljuju u okviru poziva na podnošenje prijedloga za UIA traži se da odaberu samo jednu predloženu temu. Međutim, budući da treba razviti jedan integrirani pristup kako bi se učinkovito riješili utvrđeni problemi, u prijavi prijavitelji imaju mogućnost opisati povezanosti s ostalim temama i strateškim područjima kao i vanjske učinke. Kao što je već navedeno, Komisija želi razmotriti predložene projekte u kojima se iznose kreativna, inovativna i trajna rješenja za rješavanje raznih utvrđenih problema. Projektne aktivnosti koje prijavitelji definiraju trebaju biti raspoređene u pet radnih paketa: 1. priprema, 2. upravljanje projektima, 3. komunikacija, 4. provedba, 5. ulaganje. Svi izdaci povezani s provedbom projekata UIA-a prihvatljivi su prema smjernicama UIA-a te se planiraju u odgovarajućim proračunskim linijama: osoblje, ured i administracija, putovanje i smještaj, vanjska ekspertiza i usluge, oprema, infrastruktura i građevinski radovi.

Projektna prijava sastoji se od prijavnog obrasca i skeniranog potpisanog potvrdnog lista. Cjelokupna prijava projekta obavlja se online, korištenjem elektronske platforme EPP (Electronic Platform Exchange). Projektni prijedlog preporučuje se sastaviti na engleskom jeziku, iako se može podnijeti na svakom službenom jeziku EU-a.

Bitni uvjeti Poziva i upute prijaviteljima

Kod manjih projekata (projekti koji se sufinanciraju s iznosom do milijun eura) postoji manja mogućnost da budu odabrani jer se ne može lako dokazati da su dovoljno značajni za utjecaj na urbani kontekst. Sukladno tome, u projektima sa značajnim troškovima ulaganja, posebice na kraju provedbenog razdoblja potrebno je pokazati da troškovi odgovaraju ciljevima inicijative. Provedba projekta može trajati najviše 3 godine. Svaki partner koji prima sredstva iz UIA-a treba osigurati financijska sredstva za najmanje 20 % prihvatljivih troškova projekta iz svojih vlastitih sredstava ili iz drugih izvora.

Na projektima UIA-a partnerstvo je obavezno, a partneri mogu biti iz svih sektora: uz općine i gradove prihvatljivi partneri su neprofitne organizacije, javne ustanove, znanstveno-istraživačke i obrazovne institucije, trgovačka društva, agencije (npr. u području energetike/gospodarenja otpadom, gospodarskog razvoja, promoviranja turizma itd.) koje su u potpunom ili djelomičnom vlasništvu općina i gradova, itd. Broj partnera nije striktno određen; na dosad odobrenim projektima najmanje partnerstvo obuhvaćalo je 4, a najveće 17 partnera. Partneri moraju biti pomno odabrani u fazi pripreme projekta kako bi aktivno sudjelovali u provedbi projektnih aktivnosti i odgovorno upravljali svojim dijelom proračuna. Jedinice lokalne samouprave mogu biti uključene samo u jedan projektni prijedlog u okviru svakog poziva na podnošenje prijedloga (čak i ako se njihovi projektni prijedlozi odnose na različite teme u istom pozivu).

Postupak odabira projekta

Svaka prijava prolazi postupak odabira koji se sastoji od sljedećih koraka: 1. provjere prihvatljivosti; 2. strateške procjene; 3. operativne procjene.

Strateška procjena čini 80 % pondera u odnosu na sveukupnu procjenu projekta i obuhvaća sljedeće kriterije: yyinovativnost (40 % pondera) – evaluira se u kojoj je mjeri prijavitelj sposoban dokazati da je projektni prijedlog nov (nije prethodno ispitan i proveden u dotičnom gradskom području i šire u EU-u) te da ima jasan potencijal za stvaranje dodane vrijednosti; yypartnerstvo (15 % pondera) – evaluira se u kojoj je

27


28

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

mjeri na projektu raspoređeno sudjelovanje svih dionika relevantnih za provedbu projekta; yymjerljivost (15 % pondera) – evaluira se u kojoj će mjeri projekt dati mjerljive rezultate; yyprimjenjivost (10 % pondera) – evaluira se u kojoj će mjeri projekt biti prenosiv na ostala gradska područja diljem Europe. Ostalih 20 % pondera ocjene projekta čini operativna procjena Stalnog tajništva čiji je cilj procijeniti kvalitetu prijedloga (uključujući izvedivost, dosljednost i razumljivost radnog plana, kvalitetu predloženih struktura upravljanja, koherentnost i razmjernost proračuna te kvalitetu predloženih komunikacijskih aktivnosti).

Konačna odluka o odobrenju projekata na ovom pozivu UIA-a očekuje se u listopadu 2018., a početak provedbe odobrenih projekata tijekom studenog 2018. Plaćanje se izvršava višekratno, uz 50 % predujma u roku od 90 dana od potpisivanja ugovora o odobrenju bespovratnih sredstava za provedbu projekta.

Uspješni projekti UIA-a

Do početka 2018., putem dva raspisa poziva na prijavu projektnih prijedloga u okviru inicijative UIA, službeno je odobren 31 projekt. Najuspješnija u prijavi bila je Španjolska sa šest odobrenih projekata, a slijede je Francuska s pet te Italija s četiri projekta. Tri projekta UIA-a provode se u Belgiji i Nizozemskoj dok su Grčkoj, Sloveniji i Ujedinjenom Kraljevstvu odobrena po dva projekta. Jedan uspješan projekt UIA-a za sada imaju Austrija, Finska, Mađarska i Švedska. Nadamo se da će se popisu, nakon ovog natječaja, priključiti i gradovi iz Hrvatske. U prvom raspisu definirana su četiri tematska područja: integracija migranata i izbjeglica, energetska tranzicija, poslovi i vještine potrebne lokalnom gospodarstvu te siromaštvo u gradovima. Na drugom raspisu teme su bile cirkularna ekonomija, integracija migranata i izbjeglica te gradski promet. U nastavku izdvajamo posebno uspješne projekte po zasebnim tematskim kategorijama. yyINTEGRACIJA MIGRANATA I IZBJEGLICA

Austrija, Beč: CORE - CENTRE OF REFUGEE EMPOWERMENT Posljednjih godina svjedočili smo dramatičnom povećanju broja izbjeglica koji dolaze u Europu, pa tako i Austriju (posebno u Beč). S gotovo 90 000 zahtjeva za azil u Austriji, broj je bio jedan od najviših u Europi u odnosu na veličinu populacije. Godine 2015. bečki demografski rast dosegao je plus od 43 000 – više nego dvostruko veći prosjek prošlog desetljeća što


predstavlja ogromne izazove za sustave socijalne skrbi i stanovanja, kao i za tržište rada. U takvim okolnostima, integracija tako velikog broja izbjeglica u urbano društvo zadatak je koji ne može biti ispunjen od strane jedne lokalne jedinice. To zahtijeva nova, inovativna rješenja i nove modele suradnje, čemu će pridonijeti aktivnosti projekta UIA-a. Na provedbi projekta sudjeluju prijavitelj Grad Beč i partneri: javna agencija Fonds Soziales Wien, javna agencija Wiener ArbeitnehmerInnen Förderungsfonds, agencija za podršku poslovanju Wirtschaftsagentur Wien, centar za edukacije Stadtschulrat für Wien – Europa Büro. Iznos sufinanciranja iz UIA-a: 4.786.272 eura

Trajanje projekta: 01/11/2016 – 31/10/2019

yyENERGETSKA TRANZICIJA

Španjolska, Viladecans: VILAWATT - INNOVATIVE LOCAL PUBLIC-PRIVATE-CITIZEN PARTNERSHIP FOR ENERGY GOVERNANCE Glavni je cilj postizanje niske razine ugljika, socijalno pravedne, zdravije i sretnije zajednice u kojoj građani igraju aktivnu ulogu, kako bi osigurali stabilan proces tranzicije energije u gradu Viladecans. Projekt je usmjeren na rješavanje problema energetske učinkovitosti ponajprije u zajednicama s niskim prihodima gdje se trebaju učiniti veći napori. Na društvenoj, gospodarskoj i ekološkoj razini ovaj projekt osvijestit će zajednicu o energetskoj učinkovitosti i upravljanju te će osnažiti građane tako što će ih usmjeriti od pasivne u proaktivnu ulogu. Projekt će, također, ojačati lokalno gospodarstvo podupirući posebno ranjive skupine stvaranjem novih radnih mjesta povezanih s tranzicijom energije. Osim toga, cilj je smanjiti negativan utjecaj na okoliš zahvaljujući mjerama energetske učinkovitosti i prebacivanju s fosilnih goriva na obnovljivu energiju.

Na provedbi projekta sudjeluju prijavitelj Grad Viladecans i partneri: javna agencija Agència d’ecologia urbana de Barcelona, trgovačko društvo UBIQUAT TECHNOLOGIES S.L, istraživački centar ICAEN – Institut Català de l’Energia, trgovačko društvo Associació LIMA – Low Impact Mediterranean Architecture, trgovačko društvo CERCLE GESPROMAT S.L., trgovačko društvo EGM, javno trgovačko društvo VIGEM – Viladecans Grup d’Empreses Municipals, S.L. i trgovačko društvo CICLICA SCCL. Iznos sufinanciranja iz UIA-a: 4.269.862 eura

Trajanje projekta: 01/11/2016 – 31/10/2019

yyPOSLOVI I VJEŠTINE POTREBNE U LOKALNOM GOSPODARSTVU Nizozemska, Rotterdam: BRIDGE – BUILDING THE RIGHT INVESTMENTS FOR DELIVERING A GROWING ECONOMY BRIDGE se bavi urbanim izazovom boljeg usklađivanja obrazovnih izbora mladih s budućim potrebama tržišta rada. Brza transformacija mnogih sektora u roterdamskoj ekonomiji već je počela mijenjati vještine koje su potrebne od radno sposobnog stanovništva. Nove ekonomske prilike i društvene promjene drastično će promijeniti potrebe na tržištu rada – očekuje se da će budućem radnom naraštaju značajno nedostajati potrebne kvalifikacije i vještine. Ovaj problem posebno pogađa mlade koji žive u slabijim imovinskim uvjetima. Ciljno područje južnog Rotterdama (200 000 stanovnika) suočava se s velikim problemima u kontekstu ključnih društveno – gospodarskih pokazatelja u odnosu na ostatak grada i zemlje. Nezaposlenost je na 21 %, 32 % djece odrasta u siromaštvu, a 39 % djece ima roditelje bez formalnog obrazovanja. Prve i druge generacije migranata čine 74 % stanovništva u ciljnim područjima Južnog Rotterdama. Uočeno je da mladi ljudi odabiru obrazovanje za koje nemaju realnu perspektivu na tržištu rada. Navedenu situaciju nastoji se riješiti inovativnim aktivnostima kroz projekt UIA-a.

Na provedbi projekta sudjeluju prijavitelj Grad Rotterdam i partneri: Metropoolregio Rotterdam Den Haag, istraživački centar SEOR B.V., Sveučilište za primijenjene znanosti u Rotterdamu Hogeschool Rotterdam, trgovačko društvo RebelGroup Executives BV. Iznos sufinanciranja iz UIA-a: 4.997.624 eura

Trajanje projekta: 01/11/2016 – 31/10/2019

yySIROMAŠTVO U GRADOVIMA

Italija, Torino: CO-CITY – THE COLLABORATIVE MANAGEMENT OF URBAN COMMONS TO COUNTERACT POVERTY AND SOCIO-SPATIAL POLARISATION Regeneracija zapuštenih četvrti smještenih u različitim dijelovima Torina glavni je izazov Co-Citya. Između 2008. i 2013. broj stanovnika koji žive u apsolutnom siromaštvu porastao je na 7 % ukupnog stanovništva, a 14 % stanovnika živi u relativnom siromaštvu. Stopa nezaposlenosti je 13 % i raste više nego u drugim talijanskim gradovima. Općina je uvela niz aktivnosti za suzbijanje socijalne isključenosti, ali je zbog smanjenja sredstava za socijalne usluge postalo još teže odgovoriti na sve veće potrebe stanovništva. Dok je Torino uspio učinkovito podržati stvaranje društvenih poduzeća i

29


30

poticati stvaranje jednog od najživljih urbanih konteksta za inovativno poduzetništvo, određeni dijelovi grada bili su potpuno isključeni iz ove inovacije, što je dovelo do nepovjerenja prema lokalnim institucijama i unutar lokalne zajednice. Socijalna isključenost također je očito povezana s propadanjem javnih prostora u urbanom kontekstu. Jedan od najvidljivijih znakova urbanog propadanja je velika količina napuštenih zgrada od kojih je većina baština gradske industrijske prošlosti. Čak 6,5 % od oko 1600 zgrada u vlasništvu grada uopće se ili vrlo rijetko upotrebljava, unatoč činjenici da većina njih ima snažan potencijal mogućih pokretača urbane regeneracije. Na provedbi projekta sudjeluju prijavitelj Grad Torino i partneri: sveučilište Università degli Studi di Torino, neprofitna organizacija Fondazione Cascina Roccafranca, nacionalno udruženje gradova ANCI Associazione Nazionale Comuni Italiani. Iznos sufinanciranja iz UIA-a: 4.125.891 eura

Trajanje projekta: 01/11/2016 – 31/10/2019

yyCIRKULARNA EKONOMIJA

Slovenija, Maribor: URBAN SOIL 4 FOOD – ESTABLISHMENT OF INNOVATIVE URBAN SOIL BASED ECONOMY CIRCLES TO INCREASE LOCAL FOOD SELFSUFFICIENCY AND MINIMIZE ENVIRONMENTAL FOOTPRINT

Maribor je drugi po veličini grad u Sloveniji s 111 500 stanovnika i prostire se na 147,5 km2. Gradovi poput Maribora nalaze se u središtu europskog gospodarstva, ali su iznimno ovisni o vanjskim resursima kako bi zadovoljili potražnju za energijom, vodom, hranom i odlaganjem otpada i emisija. Samoodrživost je u Sloveniji rijetka, sve je manje plodnih površina stoga se i kvaliteta hranjivih tvari u hrani smanjuje, a mlada populacija izgubila je znanje i motivaciju za zdravom prehranom. Budući da globalna multinacionalna trgovačka društva kontroliraju proizvodnju sjemena, došlo je do izumiranja lokalnih vrsta i nestanka sjemena. U Sloveniji je zato prepoznata izuzetno važna potreba za korištenjem tradicionalnog i lokalnog sjemena. Stoga je glavni cilj projekta upotreba gradskog otpada za proizvodnju i valorizaciju novih proizvoda i hrane primjenom inovativnog procesa za proizvodnju urbanih plodnih površina, u svrhu povećanja samoodrživosti lokalne proizvodnje hrane i smanjenja negativnih utjecaja urbanih aktivnosti na okoliš. Na provedbi projekta sudjeluju prijavitelj Grad Maribor i partneri: neprofitna organizacija Institute for Innovation and Entrepreneurship, neprofitna

organizacija E-institute for comprehensive development solutions, neprofitna organizacija AKTIVIRAJ SE Development of social projects and promotion of active life association, javno poduzeće Snaga, javno poduzeće Wcycle Institute Maribor, trgovačko društvo Deltaplan, institut Slovenian National Building and Civil Engineering Institute. Iznos sufinanciranja iz UIA-a: 2.998.120 eura Trajanje projekta: 01/11/2017-31/10/2020

yyGRADSKI PROMET

Mađarska, Szeged: SASMOB - SMART ALLIANCE FOR SUSTAINABLE MOBILITY Srednje veliki gradovi diljem Europe bore se s financijskom održivosti javnog prijevoza. U Istočnoj Europi upotreba javnog prijevoza opada u odnosu na upotrebu automobila. Grad Szeged u južnoj Mađarskoj suočava se sa stalnim padom upotrebe javnog prijevoza unatoč značajnim infrastrukturnim kretanjima. Uočena je pozitivna promjena: u Szegedu je porastao udio korištenja biciklima, ali je razina korištenja automobilima ostala nepromijenjena (23 %). Promjene u društvenom ponašanju dolaze sporo u gradovima poput Szegeda gdje su automobili simbolički povezani s društvenim statusom. Pritisak na izdatke javnog prijevoza sve je veći, a sustavi javnog prijevoza sporo reagiraju na promjene u putovanjima. Szeged putem ovog projekta nastoji zadržati i povećati održivost sustava javnog prijevoza poticanjem vozača automobila da se koriste javnim prijevozom.

Na provedbi projekta sudjeluju prijavitelj Grad Szeged i partneri: neprofitna organizacija Szeged Pólus Development, neprofitna organizacija Regional Environmental Center, neprofitna organizacija Urban Management of Szeged Municipality, visokoobrazovna organizacija University of Szeged, trgovačko društvo specijalizirano za prijevoz Szeged Transportation Ltd, trgovačko društvo specijalizirano za prijevoz Centre for South-Alföld Transport Ltd, trgovačko društvo EPAM Systems Ltd, trgovačko društvo IT Services Hungary Ltd, trgovačko društvo Pick Szeged Ltd, trgovačko društvo CAS Software Ltd. Iznos sufinanciranja iz UIA-a: 2.607.376 eura Trajanje projekta: 01/11/2017-31/10/2020


Inicijativa „Neka zvijezde sjaje“

„Neka zvijezde sjaje“ zajednička je inicijativa devet zastupnika Europskog parlamenta (iz Hrvatske, Bugarske, Belgije, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Rumunjske i Slovenije) pokrenuta 30. kolovoza 2017. s ciljem poticanja europskog zajedništva i solidarnosti te promicanja i povećanja vidljivosti kvalitetnih i kreativnih projekata koji su pozitivno utjecali na život građana u državama članicama. Glavna ideja ove inicijative temelji se na jačanju komunikacije i vidljivosti dobrih i pozitivnih projekata koji se potiču u Europskoj uniji i financiraju iz proračuna EU-a. U sklopu ove inicijative zastupnica Maletić organizirala je poziv za prijavu projekata za predstavljanje u Europskom parlamentu u kojem poziva općine, gradove, županije i sve građane da ispune obrazac i prijave projekte financirane sredstvima EU-a koji su pozitivno utjecali na život u njihovim sredinama, pozitivno iznenadili svojim sadržajem ili na poseban način inspirirali nove poduzetničke pothvate i projekte. Pristigle prijave, kojih je bilo 69, ocijenilo je posebno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka na području kohezijske politike te je izabrano 5 najboljih projekata koji će u lipnju 2018. predstavljati Republiku Hrvatsku na konferenciji i izložbi u Europskom parlamentu te ući u posebnu publikaciju Europskog parlamenta o projektima EU-a koji donose pozitivne promjene.

Zastupnica Maletić u Zagrebu je organizirala konferenciju pod nazivom „Dobro upravljanje i pametna specijalizacija JLP(R)S te rješenja za nastavak decentralizacije“. U sklopu konferencije održan je okrugli stol na kojem su uz zastupnicu sudjelovali ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac, ministar financija Zdravko Marić i ministar uprave Lovro Kuščević. Sudionici okruglog stola raspravljali su o ključnim temama postizanja i poticanja razvoja lokalnih jedinica reformom javne uprave koja je nužna i bez koje nema racionalizacije i dobrog upravljanja. Nakon uvodnih izlaganja i okruglog stola dodijeljena su priznanja pobjednicima na natječaju koji će Hrvatsku predstavljati u Europskom parlamentu na konferenciji i izložbi u lipnju 2018., a koji se navode u nastavku.

Revitalizacija tvrđave Sv. Mihovila

„Revitalizacija tvrđave Sv. Mihovila“ projekt je Grada Šibenika ukupne vrijednosti 1,7 milijuna eura koji se provodio od travnja 2012. do srpnja 2014. i financirao iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Projekt se temeljio na uređenju tvrđave Sv. Mihovila kao nove turističke atrakcije koja ima za cilj stvarati inovativne kulturno-umjetničke, edukativne i druge sadržaje. Osim uređenja podzemnog dijela tvrđave, izgrađena je i uređena ljetna pozornica s 1077 mjesta na kojoj su nastupali vrhunski hrvatski i strani izvođači iz svijeta glazbene i

Revitalizacija tvrđave Sv. Mihovila

31


32

Revitalizacija tvrđave Sv. Mihovila

Znanjem do toplog doma

scenske umjetnosti: Maksim Mrvica, 2Cellos, Ansambl Lado, The National, NouvelleVague, Arsen, Gabi i Matija Dedić te mnogi drugi. Tijekom projekta Revitalizacije, za potrebe tvrđave Sv. Mihovila i grada Šibenika izrađeni su promotivni materijali o tvrđavi i projektu na šest jezika, promotivni video i multimedijalna prezentacija. Također su postavljeni panoramski teleskopi na kulama te su izrađene replike srednjovjekovnog oružja i dvadeset srednjovjekovnih kostima namijenjenih osoblju tvrđave. Sve ove aktivnosti rezultirale su odličnim rezultatima u 2014. godini, koji se mjere brojem posjetitelja (više od 110 000) kao i prihodima tvrđave.

situacijom koja sve veći broj građana gura u opće pa posljedično i u energetsko siromaštvo. Uz kontinuirani porast cijena energije sve više kućanstava suočava se s nemogućnošću podmirenja troškova energije zbog čega nemaju osigurane zdravstveno, društveno i kulturološki prihvatljive uvjete stanovanja.

Tvrđava sv. Mihovila jedna je uz još dvije tvrđave u Šibeniku čija se obnova i revitalizacija financira sredstvima EFRR-a, a to su Barone i tvrđava Sv. Ivana. U pripremi je i dokumentacija za četvrtu šibensku tvrđavu Sv. Nikole na samom ulazu u Šibenik koja je prošle godine uvrštena na UNESCOV popis zaštićene svjetske kulturne baštine. I šetnica od tvrđave Sv. Nikole kanalom Sv. Ante do ulaza u Šibenik izgrađena je sredstvima EU-a te tako na malom području možemo vidjeti nekoliko vrlo vrijednih međusobno povezanih projekata. Upravo zbog ovog sustavnog i cjelovitog pristupa u pripremi i provedbi projekata jedan iz te cjeline – „Revitalizacija tvrđave Sv. Mihovila“ odabran je kao primjer kojim će se u Bruxellesu predstaviti zanimljivosti iz Hrvatske.

Znanjem do toplog doma

Projekt Grada Petrinje „Znanjem do toplog doma“ koji se provodio od veljače 2015. do travnja 2016. pokrenut je u suradnji s udrugom mladih “Novi svijet” Luščani i Društvom za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba ukupne vrijednosti 103 tisuće kuna, a financiran je iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Energetsko siromaštvo predstavlja jedan od velikih problema današnjice, a uzrokovano je nepovoljnom socio-ekonomskom

Upravo su socijalno ugroženi građani najizloženiji riziku od energetskog siromaštva te uglavnom nisu u mogućnosti steći znanja i pomoć potrebnu za sprečavanje i ublažavanje te pojave. Ta su kućanstva u sklopu projekta posjećena te su u njima instalirane jednostavne mjere energetske uštede i provedena energetska savjetovanja. Edukacijom ukućana i instaliranjem jeftinih mjera energetske učinkovitosti (štedne žarulje, perlatori, brtvene trake, reflektirajuće folije za iza radijatora itd.), kućanstva su ostvarila uštede energije uz veću udobnost stanovanja: više svjetla, manji propuh, manji gubici topline itd. Tako je pružena pomoć energetski najugroženijim kućanstvima u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nadalje, uspostavom suradnje između javnog i civilnog sektora – organizacija civilnog društva koje se bave pružanjem socijalnih usluga te jedinice lokalne i regionalne samouprave na području Sisačko-moslavačke županije, projekt je pridonio osvještavanju problema energetskog siromaštva u županiji te usmjerio predstavnike obaju sektora ka rješavanju problema energetskog siromaštva međusektorskom suradnjom. Riječ je o malom projektu, ali velikog značenja jer proizlazi iz potreba ljudi te najugroženijima poboljšava životne uvjete. Upravo je zato ovo jedinstveno rješenje za sve prisutniji izazov energetskog siromaštva u cijeloj Europskoj uniji izabrano kao primjer s kojim se želimo predstaviti u Bruxellesu.


33

Coworking Zadar – suradnjom do inovacija

Sisačko-moslavačka županija - Središte gaming industrije

Coworking Zadar – suradnjom do inovacija

Sisačko-moslavačka županija Središte gaming industrije

Projekt “Coworking Zadar – suradnjom do inovacija” odobren je za financiranje na natječaju za izgradnju male poslovne infrastrukture iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013. Ukupna vrijednost projekta, koji je započeo 14. lipnja 2014. i provodio se 18 mjeseci, bila je veća od 5 milijuna kuna, uz 85 % sufinanciranja iz Europske unije. Grad Zadar nositelj je projekta u suradnji sa Zadarskom županijom, Županijskom komorom Zadar, Razvojnom agencijom Zadarske županije – ZADRA te Udruženjem obrtnika Zadar. Projektom je omogućena izgradnja prvog prostora za coworking u Zadru te razvoj zadarske zajednice coworking-a. Projektne aktivnosti promovirale su koncept coworking-a koji podrazumijeva umrežavanje i obavljanje samostalne djelatnosti nezavisnih profesionalaca (freelancera), projekata startup i poduzetnika koji dijele radnu infrastrukturu, ideje, uvjerenja i resurse. Provedene su mnogobrojne radionice na kojima su korisnici prostora za coworking iz drugih gradova podijelili svoja iskustva i time pomogli usmjeriti planiranje zadarskog koncepta coworking-a. I dvije godine nakon završetka projekta, ovaj prvi zadarski prostor za coworking, COIN Zadar, uspješno djeluje, a popunjenost kapaciteta već mjesecima iznosi gotovo 100 %. Popunjenost prostora neznatno je veća tijekom ljetnih mjeseci zbog većeg broja digitalnih nomada koji posjećuju središnju Dalmaciju i odabiru Zadar za svoj privremeni boravak. Ipak, moderno uređen i u potpunosti opremljen prostor za coworking omogućava razvoj turističke komponente Grada Zadra odnosno produžuje turističku sezonu na cijelu godinu. Ovaj projekt pokazuje kako je važno stvoriti okruženje koje će okupljati ljude s idejama i željom za pokretanjem posla, dati im poticaj i omogućiti zajednički rad te razmjenu znanja i iskustava te je svojim zanimljivim i modernim rješenjima zaslužio predstavljati Hrvatsku u Bruxellesu.

Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o. nositelj je projekta „Sisačko-moslavačka županija - Središte gaming industrije“ financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) ukupne vrijednosti od 3,5 milijuna kuna. Cilj ovog projekta usmjeren je na pretvaranje Sisačkomoslavačke županije (SMŽ) u središte industrije videoigara, nove industrijske grane koja posljednjih godina bilježi veliku ekspanziju i zapošljava veliki broj ljudi. Projekt je usmjeren ponajprije mladim i nezaposlenim osobama koje imaju interes za djelovanje u spomenutom području.

Uspostavljen je integrirani program učenja u svim dječjim vrtićima iz Sisačko-moslavačke županije, za svu djecu vrtićke dobi osigurana su sredstva u proračunu SMŽ-a za nabavu edukativne aplikacije, pripremljen je program edukacije (Machina Academy) za provedbu šestomjesečne edukacije po godini provođenja projekta, pripremljen je program provedbe za radionice u osnovnim i srednjim školama SMŽ-a (tri puta tjedno u devet mjeseci po godini provođenja projekta) – učenje o razvoju videoigara na konkretnim primjerima, pokrenuta je inicijativa za izradu nastavnog gradiva kroz videoigru te započeta izgradnja i opremanje poduzetničkog inkubatora sa svom potrebnom opremom za uspješno djelovanje. Osim toga, u suradnji s Tehničkom školom Sisak priprema se novi kurikulum koji uključuje novi smjer u srednjim školama – tehničar za razvoj videoigara. Projekt će stvoriti model za profesionalnu orijentaciju djece u njihovoj ranoj fazi koji se može replicirati i u drugim regijama Republike Hrvatske suočenima s istim izazovima – visoka razina nezaposlenosti (osobito mladih ljudi koji su završili srednju školu) i nedostatak stručnog kadra u sektoru IT-a s naglaskom na područje koje se tiče razvoja videoigara.


Iskustvo stečeno u ovom projektu relevantnim dionicima koji rade na istom ili sličnom području može se prenijeti razmjenom informacija i, još važnije, primjerima dobre prakse uz povezivanje ključnih organizacija i institucija u partnerstvo. Također, uspostavljeni inkubator bit će na raspolaganju cijeloj regiji.

34

Tim inovativnim projektom povezuju se lokalne jedinice, škole i poduzetnici, a mladima se otvaraju mogućnosti za učenje poslova budućnosti. Jedan od najvećih izazova jest kako danas odgovoriti na potrebe poslodavaca u budućnosti, a ovaj projekt daje rješenje upravo za to stoga smo ponosni što će predstavljati Hrvatsku u Bruxellesu.

OSTEOGROW

OSTEOGROW je 54-mjesečni kolaborativni projekt usmjeren na male i srednje tvrtke za koji su sredstva u iznosu od 6 milijuna eura za financiranje druge faze kliničkih ispitivanja novog lijeka “Osteogrow” dobivena iz Sedmog okvirnog programa Europske unije za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstraciju (FP7). Znanstvenici Medicinskog fakulteta u Zagrebu iz Laboratorija za mineralizirana tkiva prije nekoliko godina otkrili su lijek „Osteogrow“ koji pomaže u regeneraciji i zacjeljivanju kostiju. „Ostegrow“ predlaže kliničko ispitivanje regenerativne medicine terapijskog sustava OSTEOGROW za regeneraciju kosti iskorištavanjem novog koštanog sredstva za ubrzavanje i poboljšanje popravka kostiju. Klinička ispitivanja bila su provedena u suradnji s 11 partnerskih institucija iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Engleske, Njemačke i Švedske.

Rezultati provedenih kliničkih ispitivanja pokazuju da bi prvi lijek stvoren u hrvatskoj državi mogao postati nezaobilazna pomoć pacijentima s problemima zarastanja kostiju i onima kojima je potrebno nadomjestiti dio kosti koji nedostaje već za dvije do tri godine.

„Osteogrow“ je prvi lijek stvoren u Hrvatskoj koji je doveden do faze kliničkih ispitivanja uz sve dobivene dozvole i to ne samo u Hrvatskoj (od Središnjeg etičkog povjerenstva i Ministarstva zdravlja) već i u Austriji koja je u tome vrlo rigorozna. Lijek je u Beču primijenjen kod pacijenata koji imaju tzv. zaobljene noge.

OSTEOGROW

Ostvariti financiranje iz Okvirnog programa u konkurenciji s najboljim europskim sveučilištima i znanstvenicima zaslužuje posebno priznanje, a kad je usto riječ i o ovako iznimnom pronalasku koji potpuno mijenja sadašnjost i sve što smo dosad znali na području regeneracije i zacjeljivanja kostiju, o pronalasku koji pokazuje da imamo iznimne znanstvenike koji ruše prepreke i stvaraju budućnost, možemo samo reći da izvan svih kategorija i konkurencija ovaj projekt zaslužuje predstavljati Hrvatsku ne samo u Bruxellesu nego i u cijelom svijetu.


Aktivnosti ureda SLOBODNA DALMACIJA, 13.01.2018.

Maletić: “Nismo na samom dnu korištenja EU fondova”

Zastupnica Maletić se u današnjem izdanju Slobodne Dalmacije osvrnula na dinamiku korištenja ESI fondova u Hrvatskoj. Uspješnost korištenja EU fondova može se na vrlo egzaktan način pratiti i mjeriti što bi trebalo olakšati česte rasprave o tome koliko je pojedina država članica dobra u tom poslu. Europska komisija na portalu Open data za ESI fondove objavljuje sve podatke po državama članicama o dodijeljenim, ugovorenim i isplaćenim sredstvima za sve ESI fondove zajedno što uključuje Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Kad se Republika Hrvatska usporedi s ostalim državama članicama, nije na samom dnu ljestvice po isplaćenim i ugovorenim sredstvima što joj je bila pozicija do 2015. Članak iz Slobodne Dalmacije možete pročitati na: https://issuu. com/ivanamaletic/docs/presscut_17809933

DOSSIER Europa, 04.01.2018.

Gostovanje u Dossier Europa U emisiji Dossier Europa poslušajte o izazovima u 2018. u Europskoj uniji. Zastupnica Maletić istaknula je kako je 2018. godina u kojoj će se intenzivirati rasprave o budućnosti Europske unije poput: definiranja nove financijske perspektive nakon 2020., definiranja budućnosti Europske ekonomske i monetarne unije te formiranja Europskog monetarnog fonda, Europskog ministra ekonomije i financija te posebnog proračunskog instrumenta za Eurozonu; utvrđivanja europske socijalne politike, nove obrambene politike i odgovora na globalizacijske procese. Preispitivat će se uloga i važnost kohezijske politike, neke od država traže značajniju reformu i više zajmova, a manje bespovratnih sredstava, čemu se, koristeći pozitivne primjere dodane vrijednosti kohezijske politike i postignutih rezultata, moramo usprotiviti.

STUDIO 4, 19.12.2017. Zastupnica Maletić u Studio4 na temu decentralizacije i dobrog upravljanja u JLP(R)S

Zastupnica Ivana Maletić je u utorak, 19. prosinca 2017. gostovala u emisiji Studio 4 na temu decentralizacije i dobrog upravljanja u lokalnim jedinicama.

35 Prilikom gostovanja zastupnica Maletić je istaknula važnost ocjenjivanja lokalne uprave kojim se postiže pozitivna konkurentnost: „Kvalitetnim idejama i rješenjima te postizanjem određenih ciljeva lokalne se jedinice rangiraju te se jasno vidi koje rade pozitivan pomak prema naprijed, a koje ostaju samo na mjestu ili idu unatrag. To je jako važno jer time možemo vidjeti sebe i svoje kretanje u odnosu na ostale što pomaže u kretanju pravcem dobrog upravljanja i kvalitetnog razvoja. Bez dobrog upravljanja na lokalnoj razini ne možemo govoriti o decentralizaciji. Počeci decentralizacije u Hrvatskoj bili su još 2002. godine, međutim pomaci nisu bili snažni nakon prvih decentraliziranih funkcija jer nije bilo dovoljno povjerenja u sposobnost lokalnih jedinica da budu odgovorne i mogu upravljati određenim važnim funkcijama ključnim za funkcioniranje cijelog društva. No, ako se uvedu standardi kvalitetnog rada i upravljanja i ako smo sigurni da to dobro funkcionira tad nema prepreka za daljnju decentralizaciju.“

Zastupnica Maletić je istaknula kako Europska komisija već od 1999. godine razvija politike dobrog upravljanja na lokalnoj razini, posebno dobrog urbanog upravljanja. 2005. godine u Bristolu je donesena posebna agenda koja prati i mjeri uspješan rad i upravljanje na razini gradova, koje se može primjeniti na sve lokalne jedinice. „U tim kriterijima uzima se prometna povezanost, socijalna osjetljivost, kvalitetno poslovno okruženje, primjena dobrog povezivanja i partnerstva- odlučuje li lokalna jedinica o svojim prioritetima i ciljevima na način da pozove sve svoje građane, poljoprivrednike, poduzetnike, mlade, znanstvenike da zajedno definiraju koji su njihovi potencijali razvoja i koji su njihovi ciljevi koje žele postići. Najvažnije je da sami građani osjete i prepoznaju potrebe u ciljevima u kojima se postavljaju, ako toga nema, sve pada u vodu“, naglasila je tom prilikom zastupnica Maletić. „Lokalne jedinice imaju jako puno projekata, no ono što vidim da nedostaje obilazeći su dodatna sredstva za daljnju pripremu novih faza projekata te sredstva sufinanciranja šo je riješeno kroz EIB gdje mi kao država možemo regulirati da se lokalnim jedinicama pomogne. Lokalne jedinice imaju projekata no nastao je problem kad su se definirali strateški dokumenti u kojem su istaknuti prioriteti i koje vrste projekata će se financirati. Još 2013./2014.godine kada Vlada nije pitala same građane koje su njihove mogućnosti i potencijali i u kojim područjima treba razvijati projekte, došlo je do situacije kad im je rečeno da pripreme projekte školaobnove, nadogradnje te su to lokalne jedinice pripremile a na kraju toga nije bilo u prioritetima u strateškom dokumentu, a financijska sredstva su izgubljena. Takve se situacije ne smiju događati. Također, važno je riješiti i pitanje preklapanja poslova koja se istovremeno događaju


36

i na središnjoj, regionalnoj, gradskoj i općinskoj razini. Mi u Uredu smo iz tog razloga pripremili posebno izdanje „Vodič za uspješan razvoj lokalnih jednica“ temeljem europskih politika u kojem je jasna poruka- preduvjet bez kojeg se dalje ne može su jasno definirani poslovi. Preklapanje poslova se mora prekinuti jer inače nema dobrog poslovnog okruženja ni kvalitetnih šansi za dugoročan i održiv razvoj. Ministarstva moraju zajedno s lokalnim jednicima definirati opise poslova i tko je zadužen za što kako bi građani i poduzetnici dobivali brze i efikasne odgovore na pitanja“, naglasila je tom prilikom zastupnica Maletić.

07.12.2017.

20. MEĐUNARODNI KULTURNI DIJALOG U Zagrebu se 7. prosinca održao 20. Međukulturalni dijalog s crkvama i vjerskim institucijama u organizaciji EPP - European People’s Party i naše hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu. Na uvodnom dijelu pozdravili su nas predsjednik EPP-a Joseph Daul, premijer Andrej Plenković, pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško, zastupnica Dubravka Šuica te zastupnici György Hölvényi i Jan Olbrycht, potpredsjednici radne skupine EPP-a za interkulturalni dijalog. Također, video porukom pozdravnu riječ uputila nam je Mairead McGuinness, potpredsjednica Europskog parlamenta. Tijekom iduća dva dana na ovom važnom događaju sudjelovali su brojni zastupnici Europskog parlamenta iz EPP-a, predstavnici crkvenih institucija, hrvatske vlade i ministarstva te brojni drugi. Drugog dana održavanja 20. Interkulturalnog dijaloga s crkvama i vjerskim institucijama održala su se dva panela s fokusom na međureligijski dijalog kao sredstvo za postizanje mira i međusobnog razumijevanja. Na panelu o međureligijskim odnosima u Jugoistočnoj Europi na kojem sam bila moderator, sudjelovali su metropolit Emmanuel, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, Zagrebačkoljubljanski metropolit Porfirije i direktor KonradAdenauer-Stiftung u BiH Karsten Dümmel. Otvoreni i međukulturalni dijalog temelj je ostvarenja mira i socijalne kohezije. Samo putem istine, pravde, pomirenja i dijaloga možemo doći do zajedničkog suživota i međukulturalne suradnje.

KONFERENCIJA, 04.12.2017.

Konferencije “Gospodarski rast u Europskoj uniji: dobrobiti za Hrvatsku” u organizaciji Europski parlament, Ured za informiranje u Republici Hrvatskoj i Hrvatske narodne banke održala se 4. prosinca 2017. godine u Zagrebu. Na uvodnom predavanju konferencije naglasila sam kako bez provođenja nužnih reformi u državi članici nema rasta, napretka ni razvoja. EU fondovi mogu biti vjetar u leđa ali potrebno ih je pametno koristiti kako bi se

dugoročno ostvarile koristi. To podrazumijeva ulaganje u znanost i inovacije uz uvjet prethodno provedene reforme. EU fondovi su pozitivni ako je dobar miks ekonomske politike u državi u kojoj se oni provode.

KONCERT, 04.12.2017.

„Klinci s Ribnjaka“ u Bruxellesu 5.-6. prosinca Na poziv sedmero hrvatskih EU zastupnika – Biljane Borzan, Ivane Maletić, Željane Zovko, Ivana Jakovčića, Ivice Tolića, Joze Radoša i Tonina Picule Dječji zbor iz Zagreba „Klinci s Ribnjaka“ boravili su u Bruxellesu od 4.-6. prosinca. Tom prilikom posjetili su Europski parlament, gdje su se imati prilike družiti i s hrvatskim europarlamentarcima, ali i održati svoj božićni koncert u okviru turneje „Djeca Hrvatske djeci Europe“ koja traje od 2011. godine. Koncert se održao u utorak, 5. prosinca, u kazalištu za mlade Bronks, u samom centru Bruxellesa. Publiku koja je prisustvovala na koncert „Klinci“ su obradovati božićnim programom s hrvatskim i međunarodnim hitovima i tradicionalnim pjesmama za sve generacije. Uz „Klince s Ribnjaka“ i zbor mladih „Ex Klinci“ tradicionalno je nastupao orkestar maestra Alana Bjelinskog, sastavljen od ponajboljih hrvatskih glazbenika, kao i odrasle pjevačke zvijezde, poput Davora Gopca, Ksenije Erker i Ricarda Luquea.

Zbor „Klinci s Ribnjaka“ koji djeluje preko trideset godina, jedan je od najpoznatijih i najnagrađivanijih dječjih zborova u Republici Hrvatskoj, kojem je dvanaest puta dodijeljena najprestižnija godišnja hrvatska glazbena nagrada – strukovna nagrada „Porin“. Unutar ciklusa „Djeca Hrvatske djeci Europe“ od 2010-2017. godine održan je niz koncerata diljem Europe – u Ljubljani, Rimu, Beču, Budimpešti, Pragu i Prištini, Sarajevu, Bratislavi i Skopju. Budući da je riječ o projektu koji doprinosi promociji Hrvatske kao najmlađe članice europske obitelji, ali i međusobnom upoznavanju djece zemalja Europe i svijeta, ravnateljica zbora, gđa Nensi Atanasov Premelč izuzetno je ponosna i zahvalna hrvatskim Europarlamentarcima koji su omogućili da se ovaj koncert održi u adventsko doba u samom srcu Europske unije. Budući da se radi o desetom koncertu iz ciklusa „Djeca Hrvatske djeci Europe“, to je i kruna njenih napora da predstavi hrvatsku glazbu europskoj publici, ali i promovira dječje amatersko pjevanje i stvaralaštvo izvan granica Republike Hrvatske. „Djeci, ali i odraslim glazbenicima iz orkestra, kao i pjevačima, bit će velika čast i veselje posjetiti europske institucije i upoznati se s radom hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Nadam se da ćemo našim koncertom opravdati njihovo povjerenje i poziv u Bruxelles“. Koncert se održao uz pokroviteljstvo i podršku hrvatskih europarlamentaraca, Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva kulture, Turističke zajednice Grada Zagreba, kao i Hrvatske turističke zajednice te predstavništva u Bruxellesu.


37

Klinci s Ribnjaka

Visitors

VISITORS, 01.12.2017.

sudionicima, poduzetnicima, inovatorima, znanstvenicima i zastupnicima u EP kako bismo donosili regulative temeljene na potrebama iz praksa, a ne samo temeljem administrativnih spoznaja. Kao članica predsjedništva K4I platforme, organizatora ovog summita, u srijedu 29.11. sam bila domaćin Godišnjeg simpozija Zajedničkog instituta za inovacije na temu “Strateško usmjeravanja politika istraživanja i inovacija”,a u četvrtak 30.11. domaćin panel rasprave „Otvorena znanost, otvorene inovacije – ubrzavanje inovacijskog procesa“ na kojem su sudjelovali i naši visitori iz Hrvatske. Cilj Inovacijskog Summita jest poticanje izgradnje društva usmjerenog znanju, poduzetništvu i inovacijama te se radujemo zaključcima, preporukama, i najviše novim praktičkim rješenjima i njihovoj provedbi u praksi.

Europski parlament i Bruxelles posjetili su preko programa Visitor od 29. studenog do 1. prosinca naši mladi sudionici prošlogodišnje edukacije na temu pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU sredstava, #mojeuprojekt. Ovi mladi u svojim su timovima, zajedno sa svojim mentorima napisali najbolje projekte te im je time pružena prilika da dođu u Bruxelles i upoznaju se s radom europskih institucija. Praksa i konkretan rad na projektima najbolji je način učenja i usavršavanja stoga smo sretni što smo mogli ovim mladim ljudima preko naše edukacije omogućiti upravo to – praksu i rad na realizaciji svojih ideja. Još jednom bravo za naše mlade sudionike i njihove mentore.Veoma smo sretni jer je u Bruxellesu s nama bila još jedna grupa Visitora, naši mladi sudionici prošlogodišnje edukacije na temu pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU sredstava, #mojeuprojekt.

9. INOVACIJSKI SUMMIT, 27.11.2017.

U sklopu 9. Inovacijskog summita, koji se održao od 27.11.2017. do 1.12.2017. u Bruxellesu, bila sam domaćin panel rasprave “Otvorena znanost, otvorene inovacijeubrzavanje procesa inovacije”.

Otvorena znanost ključna je za transformaciju postojećeg istraživačkog i inovacijskog sustava te potiče stvaranje snažnih i mjerljivih ekonomskih utjecaja za cijelo društvo. Principi otvorene znanosti su neograničen pristup podacima, idejama, rezultatima i materijalima koji omogućuju multidisciplinarnu i međusektorsku suradnju koja nadilazi ograničenja intelektualnog vlasništva u korist što brže i učinkovitije komunikacije i transparentnosti. U uvodnom govoru prilikom svečanog otvaranja 9. Inovacijskog summita naglasila sam kako je summit izvrsna prilika za razmjenu znanja i ideja među svim

U sklopu 9. Inovacijskog summita održalo se EU TOP 50 Startup natjecanje. 50 najperspektivnijih startupova, inovatora i poduzetnika predstavilo je svoje inovacije iz brojnih područja- od sigurnosti, obrazovanja, transporta, energije, istraživanja svemira, novih digitalnih tehnologija te brojnih drugih.

Nakon EU TOP 50 - Meet Europe’s Best Startups in the Hemicycle pričala sam s naša dva predstavnika, uspješnim mladim startup-ovcima, Ivan Mrvošom, osnivačem #Include-a, inovatorom koji je sa svojim pametnim klupama već sada dio brojnih inozemnih tržišta te sa Dominik Tomičevićem, jednim od osnivačem #Memgrapha. Oni su snaga koja pokazuje na koji način se može i mora raditi. Preko programa Meet My MEP u Bruxelles su stigli i pobjednici našeg natječaja na temu dostupnosti i cijena javnog prijevoza, koji su se tom prilikom upoznali s radom EU institucija i sudjelovali na panelima u sklopu 9. Inovacijskog summita.


38

Vijesti iz Europskog parlamenta

URBIS, 18.1.2018.

URBIS – nova prilika za gradove: Javite se EIB-u ako vam treba pomoć u pripremi projekata i strategija

U četvrtak, 18. siječnja 2018. održan je sastanak Urban Intergroup-e čiji je član i zastupnica Maletić. Na tom sastanku g. Frank Lee, voditelj Odjela za savjetovanje o financijskim instrumentima u Europskoj investicijskoj banci (EIB), predstavio je URBIS – Urban Investment Support (hrv. pomoć za ulaganja u gradovima). Ovaj novi instrument Europske komisije i Europske investicijske banke pomoć je gradovima u planiranju i pripremi ulaganja radi ispunjenja ciljeva iz strategije urbanog razvoja te dobivanja jednostavnijeg pristupa financijskim izvorima.

URBIS-om se gradovi mogu koristiti u planiranju, pripremi i provedbi projekata, a riječ je o tehničkom i financijskom savjetovanju. Cilj je omogućiti pokretanje kvalitetnih projekata u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, primjerice, u području borbe protiv klimatskih promjena u gradovima. U URBIS-u će sudjelovati stručnjaci Europske investicijske banke iz različitih savjetodavnih i projektnih službi i institucija te osoblje EIB-a koje djeluje u različitim državama članicama. Osim toga, pružanju savjetodavne pomoći pridružit će se i stručnjaci JASPERS-a, neovisnog tima specijaliziranog za pripremu kvalitetnih projekata koje financira EU. Gradovi, neovisno o veličini, iz svih država članica mogu podnijeti zahtjev za dobivanje pomoći iz URBIS-a na internetskoj stranici: Http://Eiah.Eib.Org/ URBIS nudi sljedeće usluge gradovima:

yypoboljšanje lokalnih strategija pružanjem savjetovanja za strateško planiranje, određivanje prioriteta i optimizaciju programa i projekata ulaganja, yyekonomske i financijske analize, dovođenje projekata i programa ulaganja do faze kad se za njih može tražiti financiranje, yyistraživanje mogućnosti financiranja u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), sredstava kohezijske politike ili kombinacijom navedenih instrumenata, yypružanje potpore u pripremnim aktivnostima za investicijske platforme i instrumente za kombiniranje izvora financiranja, poveznica s financijskim

posrednicima i uspostavljanje modela provedbe tih instrumenata, yyrazvijanje pristupa financiranju kojima je cilj rasteretiti lokalne proračune.

URBIS-om se može koristiti kao pomoći za visokokvalitetne investicijske projekte čija je vrijednost oko 20 milijuna eura ili za programe koji uključuju više projekata manjih vrijednosti. Primjeri projekata koji su dobili potporu URBIS-a: yyrazvoj i implementacija sustava urbane regeneracije u Poljskoj yyborba protiv klimatskih promjena u Bologni u Italiji yyurbana investicijska platforma koja kombinira EFSU i ESIF u Bugarskoj yyinvesticijska platforma za razvoj pametnih gradova u Slovačkoj yyrazvoj urbanih strategija yyrazvoj strategija urbanih regeneracija

EUROPSKI SEMESTAR, 24.11.2017.

Početak ciklusa europskog semestra 2018. Europska komisija je 22. studenog 2017. održala tiskovnu konferenciju1 povodom objave „Jesenskog paketa europskog semestra 2018.“, čime je formalno otvoren i novi ciklus tog mehanizma za koordinaciju ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika. Europski semestar 2018. započinje u uvjetima snažne gospodarske aktivnosti u europodručju i EU-u, rekordno visokih razina zaposlenosti i smanjenja stopa nezaposlenosti na razine prije krize.

Budući da sve države članice pridonose tom snažnom rastu, sada je prioritet osigurati da taj rast potraje i bude od koristi svim članovima našeg društva. Uz odgovorne fiskalne politike provedba strukturnih reformi trebala bi biti usredotočena na stvaranje uvjeta u kojima bi se potakla daljnja ulaganja i povećao rast realnih plaća kako bi se podržala domaća potražnja. Tom prilikom predstavljen je i tzv. “Jesenski paket europskog semestra”, odnosno set dokumenata iz domene ekonomske politike, koji se temelji na Komisijinoj Jesenskoj ekonomskoj prognozi 2017., na prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije 2017. iz rujna te na odredbama nedavno proglašenog Europskog stupa socijalnih prava na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu (od 17.11.2017.). „Jesenski paket“ sastoji se od Godišnjeg pregleda rasta za 2018., Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2018, Nacrta


Zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2018., Prijedloga za izmjenu smjernica za zapošljavanje, Preporuke za ekonomsku politiku europodručja te Komunikacije o nacrtima proračunskih planova u europodručju. U nastavku slijedi kratak osvrt na Godišnji pregled rasta i Izvješće o mehanizmu upozoravanja. Godišnji pregled rasta za 2018.

Godišnji pregled rasta za 2018.2 sadrži pregled najvažnijih ekonomskih i socijalnih prioriteta na koje se Europska unija i njezine države članice u idućim mjesecima moraju usredotočiti, donesenih na temelju prethodnih preporuka i s obzirom na različit položaj država članica u aktualnom gospodarskom ciklusu te različite pretkrizne razine BDP-a i zaposlenosti. Države članice pozivaju se na poticanje ulaganja kako bi se podržao uzlet gospodarstva te povećala produktivnost i dugoročni rast. Komisija preporučuje daljnju provedbu strukturnih reformi koje su potrebne za stabilnije, uključivije, produktivnije i otpornije europsko gospodarstvo pri čemu stavlja na raspolaganje državama članicama i uslugu korištenja Programa podrške strukturnim reformama (The Structural Reform Support Programme – SRSP), koji raspolaže proračunom od 142,8 mil. EUR za razdoblje 2017. – 2020, a koji je raspoloživ svim državama članicama i ne zahtijeva od njih nacionalno sufinanciranje aktivnosti. Fiskalnim se politikama mora uspostaviti prava ravnoteža između osiguravanja održivosti javnih financija i potpore gospodarskom uzletu.

Trenutno niski troškovi zaduživanja mogu potaknuti vlade država članica na provođenje kvalitetnih investicijskih programa, a prioritet bi i dalje trebalo biti smanjenje visokih razina državnog duga i ponovna uspostava fiskalnih rezervi. Pritom bi od pomoći moglo biti uklanjanje nedostataka u poreznim zakonima, poboljšanje kvalitete sastava javnih financija i bolje usmjeravanje potrošnje. Socijalna pravednost i dalje je zajednički prioritet te će se ubuduće prava Europskog stupa socijalnih prava obuhvatiti europskim semestrom. Naglašava se i važnost završetka uspostave Europe kao Ekonomske i monetarne unije, o čemu će Komisija tijekom prosinca predložiti odgovarajući paket novih mjera u svrhu ostvarenja tog cilja. Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2018. Izvješće o mehanizmu upozoravanja (IMU)3 sastavni je instrument europskog semestra kojim se želi spriječiti ili riješiti neravnoteže koje otežavaju normalno funkcioniranje gospodarstava država članica, europodručja ili EU-a u cjelini te potaknuti prave političke odgovore (tzv. Postupak zbog makroekonomskih neravnoteža – PMN). U IMU-u se

utvrđuju države članice za koje Komisija treba provesti daljnja i detaljna preispitivanja kako bi ocijenila postoje li u njima neravnoteže. Ono se temelji na ekonomskom tumačenju tablice dogovorenih vrijednosti pokazatelja.

Tijekom 2018. Postupak detaljnog preispitivanja (tzv. IDR prema eng. in-depth review) obuhvatit će 12 država članica za koje su analizom koja proizlazi iz čitanja navedene tablice utvrđene neravnoteže, a to su one iste članice u kojima su neravnoteže utvrđene i u prethodnom ciklusu izvješća o detaljnom preispitivanju (Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska). Od tih 12 država članica, dvije se trenutno nalaze u Postupku prekomjernog deficita (Francuska i Španjolska). Komisija će svoje zaključke detaljnog preispitivanja predstaviti u okviru godišnjih izvješća po državama članicama u veljači 2018. U ovogodišnjem IMU-u preispituje se napredak u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža u kontekstu gospodarskog rasta koji je snažniji od očekivanog i koji je u određenoj mjeri pridonio ublažavanju neravnoteža. Usporedimo li broj prisutnih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj i u 10 novijih članica EU-a u 2016., vidljivo je da su u Mađarskoj i Latviji neravnoteže zabilježene kod četiri različita pokazatelja tzv. MIP Scoreboard-a, no odstupanja od vrijednosti referentnih veličina nisu bila značajna i imaju dobre projekcije gospodarskih pokazatelja za razdoblje 2017. – 2019., pa te države nisu uključene u Postupak dubinskog ispitivanja. Hrvatska, Litva i Slovačka predstavljaju skupine od tri države koje su zabilježile neravnotežne vrijednosti kod tri različita pokazatelja.

Međutim, kod Hrvatske su, u usporedbi sa svih 10 promatranih država, odstupanja od referentnih vrijednosti (neto stanje međunarodnih ulaganja, dug opće države i trogodišnja prosječna stopa nezaposlenosti) najveća, stoga je jedino Hrvatska uključena u Postupak dubinskog preispitivanja. U četiri države članice (Bugarska, Estonija, Rumunjska i Slovenija) zabilježene su neravnoteže kod dva različita pokazatelja, ali su zbog veličine odstupanja (i još nekih drugih čimbenika) Bugarska i Slovenija izabrane u skupinu država nad kojima će se provesti Postupak detaljnog preispitivanja. Po jedan pokazatelj neravnoteže zabilježen je u Češkoj (godišnja promjena cijena nekretnina) i Poljskoj (neto stanje međunarodnih ulaganja), no kako su odstupanja od referentnih granica i drugi potencijalni rizici relativno niski, spomenute države nisu uključene u Postupak detaljnog preispitivanja. Zanimljivo je uočiti da su u 10 od 11 promatranih država zabilježene potencijalne neravnoteže kod pokazatelja neto stanja međunarodnih ulaganja što ukazuje na problematiku odljeva neto kapitala iz novijih članica EU-a (osim Češke) i Hrvatske.

__________________________________________ 1 priopćenje s tiskovne konferencije na hrvatskom jeziku dostupno je na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-4681_hr.htm 2 dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-comm-690_en_0.pdf 3 IMU za 2018. dostupan je na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/economy-finance/com-2017-771-en.pdf

39


40

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta PLENARNA, 17.1.2018.

Maletić: “Kvalitetna edukacija i zapošljavanje mladih glavni su prioritet EU-a”

Na plenarnom zasjedanju u Europskom parlamentu u Strasbourgu, u srijedu 17. siječnja održana je rasprava o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI) u državama članicama. Zastupnica Maletić istaknula je kako je posebno bitna poruka koju Inicijativom za zapošljavanje šaljemo mladima, a to je da su nam važni i da su njihovo zapošljavanje i stjecanje novih znanja i vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada među prioritetima. U svom govoru posebno se osvrnula na potrebu zajedničkog, u suradnji s mladima, definiranja aktivnosti i mjera koje će se provoditi i financirati iz ove Inicijative: „Izvješće „Provedba Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama“ jasno pokazuje da nedostaju konkretnije mjere i aktivnosti koje se provode u suradnji s mladima, a koje bi bolje i kvalitetnije odgovorile na njihove potrebe“. Zastupnica je naglasila: „U Republici Hrvatskoj od mladih smo čuli da bi htjeli više mjera poput inkubatora na fakultetima koji će im omogućiti realizaciju ideja i olakšati samozapošljavanje ili stručno osposobljavanje, ali tijekom studiranja i školovanja, a ne nakon. Mladi žele biti spremni za rad po završetku školovanja, a ne žele početi tek tada učiti raditi“.

Inicijativa za zapošljavanje mladih pokrenuta je u veljači 2013. kao glavni proračunski instrument EU-a povezan s Europskim socijalnim fondom s ciljem pomoći zapošljavanju mladih u regijama država članica u kojima su stope nezaposlenosti mladih posebno visoke (iznad 25 %). Inicijativa za zapošljavanje mladih na razini EU-a iznosi 6,4 milijarde eura za razdoblje 2014. – 2020. od čega su 3,2 milijarde eura iz Europskog socijalnog fonda, a 3,2 milijarde eura iz namjenske proračunske linije za mlade. Prvi paket od 3,2 milijarde eura rasporedio se na početku razdoblja u 2014. i 2015. jer je cilj bila što brža provedba. Zbog uspješnog korištenja sredstava odobreno je dodatnih 1,2 milijardi eura u 2017. i 2018. U Izvješću je istaknuta potreba za utvrđivanjem mehanizama koji će pratiti provedbu Inicijative te njeno usmjeravanje na rješavanje dugoročne nezaposlenosti mladih za što je potrebno sudjelovanje nacionalne, regionalne i lokalne razine.

Više o Inicijativi možete pročitati na: http://www.ivana-maletic.com/iz-medija-single/maletic500-milijuna-eura-programe-zaposljavanja-mladih/ http://www.ivana-maletic.com/iz-medija-single/maleticnajbolja-demografska-mjera-jest-stalan-posao-mlade/

http://www.ivana-maletic.com/maletic-istim-mjeramazaposljavanje-mladih-zena-ne-mozemo-doci-do-novihrezultata/

PREDSJEDANJE EU-om, 17.1.2018.

Započelo je Bugarsko predsjedanje EU-om pod motom „Zajedno smo jači“ Predsjedanje Vijećem Europske unije od Estonije je 1. siječnja preuzela Bugarska. Moto njihovog predsjedanja je “Zajedno smo jači”. Ciljevi Bugarske su jačanje zajedničkih inicijativa EU-a, zajedničko rješavanje problema sigurnosti, migracija, dogovor oko budućnosti Europe i mladih, jačanje kohezijske politike, solidarnosti i postavljanje jasne europske perspektive država Zapadnog Balkana. Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu 17. siječnja bugarski premijer Bojko Borisov predstavio je 4 prioriteta: 1. Budućnost Europe i mladih, 2. Nastavak europske integracije država Zapadnog Balkana, 3. Sigurnost i stabilnost, 4. Digitalna ekonomija. Premijer Borisov naglasio je važnost postizanja dogovora država članica o raspodjeli imigranata i njihove integracije u društvo.

Za države Zapadnog Balkana istaknuo je kako su sigurnost i stabilnost tog područja ključne za sigurnost i stabilnost cijele Europske unije te rekao: “Nastavak europske perspektive država Zapadnog Balkana važna je za ostanak mladih na tom području. Stoga je ovo pitanje jedno od prioriteta našeg predsjedanja. Naša neaktivnost može otvoriti utjecaj Rusije, Kine i Turske na tom području, što nije u interesu Europske unije.“ Među prioritetima je i budućnost mladih u EU-u te omogućavanje mladima stjecanje vještina potrebnih za


poslove budućnosti, jer je to ključno za razvoj konkurentne i uspješne Europe. Proračun EU-a vrlo je važan u nastavku provedbe ovih prioriteta pa je govoreći o proračunu bugarski premijer posebno istaknuo važnost nastavka snažne kohezijske i poljoprivredne politike.

U raspravi su sudjelovali predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i predsjednici klubova zastupnika u Europskom parlamentu. Predsjednik Juncker naglasio je važnost donošenja proračuna EU-a i zajedničko odlučivanje o politikama i prioritetima, a nakon toga govorio je o sredstvima koja će se izdvajati: “Budućnost se mora vidjeti i u proračunu koji će dosljedno odražavati naše prioritete.“ Osvrnuo se i na europsku perspektivu država Zapadnog Balkana istaknuvši: „Bugarsko predsjedanje važno je za nastavak i jačanje europske perspektive Zapadnog Balkana gdje posebno naglašavam nužnost rješavanja njihovih međusobnih graničnih sporova prije ulaska u EU.” Predsjednik kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber istaknuo je važnost rasprave o proračunu EU-a u kojem traži ambiciozniji pristup i određivanje prioriteta financiranja. Istaknuo je kako EPP snažno podupire europsku perspektivu država Zapadnog Balkana i zalaže se za realizaciju konkretnih projekata na tom području koji bi poboljšali vidljivost EU-a. Više informacija o bugarskom predsjedanju dostupno je na stranici: https://eu2018bg.bg/en/priorities

PLENARNA, 17.1.2018.

Irski premijer u EP-u: „U jedinstvu je sigurnost, u suradnji je snaga“ Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 17. siječnja održana je prva u nizu planiranih rasprava između predsjednika država i vlada Europske unije te članova Europskog parlamenta na temu budućnosti i razvoja Europske unije. Prva rasprava održana je s premijerom Republike Irske Leom Vardkarom. Premijer Vardkar je naglasio kako se zahvaljujući temeljnim europskim vrijednostima solidarnosti, partnerstva i suradnje Irska razvila od jedne od najnerazvijenijih država članica u jednu od razvijenijih: „Europska unija omogućila je našu transformaciju iz države na periferiji u državu u srcu zajedničke Europske kuće koju i mi pomažemo graditi. Obećanja i vrijednosti Europe oslobodila su potencijale Irske i to nam je omogućilo da postanemo prepoznatljivi i da zauzmemo posebno mjestu na svijetu.“, rekavši to premijer je istaknuo kako upravo zbog koristi koje je Irska imala od Europske unije ima i posebnu odgovornost sada kada se vodi rasprava o budućnosti Europske unije.

Brojni izazovi s kojima se susrećemo poput migracija, terorizma, kibernetske sigurnosti, klimatskih promjena, ujedno su i globalni izazovi na koje nijedna država članica ne može odgovoriti pojedinačno, ali zajedno možemo pronaći rješenja: „U jedinstvu je sigurnost, u suradnji je snaga“.

PLENARNA, 15.1.2017.

Maletić: „Konačno uzeto u obzir mišljenje prakse i znanstvenika – EP predložio ukidanje ograničenja za mreže plivarice“ Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u ponedjeljak 15. siječnja održana je rasprava o Izvješću za očuvanje ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera (A8-0381/2017) izvjestitelja Gabriela Mata, a o kojem se sljedeći dan glasovalo. Konačno je učinjen zaokret i odlučeno da će se Uredba izmijeniti na temelju mišljenja ribara i znanstvenika. “Ovom Uredbom određujemo ribarima kojim se alatima, kad i gdje mogu koristiti. Važno je da naše odredbe nisu rezultat samo pogleda administracije već potreba prakse, ribara koji žive od ribarstva i znanstvenika kojima je cilj očuvanje resursa i ekosustava. Ribarima je sigurno kao i nama, ako ne i više, stalo do očuvanja ribolovnih resursa i dobrog gospodarenja, pa oni od toga žive. Za postizanje zajedničkih ciljeva trebaju nam jednostavna rješenja prilagođena specifičnostima svake regije, svakog ribolovnog područja, a prihvaćanjem ovog Izvješća kolege Gabriela Matoa i izmjenama Uredbe činimo pozitivne korake.”, istaknula je zastupnica Maletić.

Tijekom glasovanja sve predložene izmjene su prihvaćene, a među njima i izmjene i dopune tzv. Mediteranske uredbe (1967/2006) kojima je izbrisano ograničenje za korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 % visine mreže, za što Republika Hrvatska i hrvatski ribari još od ulaska u Europsku uniju pokušavaju dobiti izuzeće. Ribolov okružujućim mrežama za plivarice (osim za tune) odvija se u priobalnom području gdje dubine značajno variraju. Konfiguracija morskog dna te utjecaj morskih struja na istočnoj obali Jadrana onemogućavaju primjenu navedene odredbe zbog toga što se plivaričarska flota kreće duž cijele obale u potrazi za ribom i ne može predvidjeti mjesto ni dubinu na kojem će obavljati ribolovnu operaciju. “Brisanjem ograničenja za mreže plivarice konačno smo uvažili argumente znanstvenika i ribara, omogućili smo rad, a nismo ugrozili ekosustav i resurse.”, naglasila je zastupnica te izrazila nadu da će argumente Parlamenta prihvatiti Vijeće i Europska komisija tijekom predstojećih pregovora o konačnom tekstu Uredbe.

41


42

PLENARNA, 15.1.2018.

Maletić: „Za provedbu makroregionalnih strategija nužno je osigurati izvore financiranja“ Na plenarnom zasjedanju u Europskom parlamentu u Strasbourgu, u ponedjeljak 15. siječnja 2018. održana je rasprava o Provedbi makroregionalnih strategija EU-a. Makroregionalne strategije zadnjih su godina postale važna platforma za transnacionalnu suradnju među državama članicama, ali i za suradnju s državama nečlanicama. Zahvaljujući njima uspostavljen je integrirani okvir za rješavanje zajedničkih problema i korištenje zajedničkih potencijala. Četiri postojeće makroregionalne strategije (za Baltik, Dunavsku, Jadransko-jonsku i Alpsku regiju) trenutno okupljaju 19 država članica i 8 država koje nisu članice EU-a. Neke države članice, poput Hrvatske, sudjeluju u više makroregionalnih strategija.

„Čak i kad su utvrđeni vrlo konkretni izvori financiranja, vidimo u praksi da postoje problemi u provedbi. Jedan od primjera je Kohezijska politika u kojoj se, unatoč dobro definiranim i velikim nacionalnim omotnicama, u provedbi često suočavamo s manjkom administrativnih kapaciteta, neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, sporim procedurama javne nabave i slično, a ubrzanje provedbe česta je tema. Kod makroregionalnih strategija uz sve navedeno imamo i višerazinsko upravljanje jer je potrebna koordinacija, ne samo između lokalne i nacionalne razine, već i dodatna, između država unutar makroregije. Uz kompleksno upravljanje imamo problema i s nedefiniranim izvorima financiranja. Ako zaista želimo da makroregionalne strategije budu u provedbi i da projekti ugledaju svjetlo dana, moramo na razini Europske unije, u proračunu EU-a osigurati izvore financiranja koristeći se i transnacionalnim programima i kohezijskom politikom za financijsku pomoć državama“, istaknula je zastupnica Maletić tijekom rasprave. O strategiji Europske unije za Jadranko-jonsku regiju zastupnica Maletić pisala je u Informativnom mjesečniku I’M u ožujku 2016. Više pročitajte na: https://issuu.com/ivanamaletic/docs/ im3_2016

PLENARNA, 12.12.2017.

Maletić: „Europski fond za strateška ulaganja treba biti zastupljeniji u slabije razvijenim državama članicama“ Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu, u utorak 12. prosinca 2017. održana je

rasprava o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja. U ovom izvješću o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja predloženo je produljenje trajanja EFSU-a do 2020., povećanje jamstva iz proračuna EU-a za 10 milijardi eura na ukupan iznos od 26 milijardi eura (od kojih bi 16 milijardi eura početnog jamstva bilo dostupno do sredine 2018.), te bi se doprinos Europske investicijske banke (EIB) povećao na 7,5 milijardi eura (s trenutnih 5 milijardi eura), a ukupan cilj ulaganja EFSU-a povećao bi se na 500 milijardi eura. Potpora EFSU-a trebala bi se, ako to bude potrebno, lako kombinirati s potporom iz drugih fondova EU-a, poput europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova.

Zastupnica Maletić tom je prilikom naglasila: „Podržala sam danas nastavak EFSU-a jer je važno povećavati razinu ulaganja u EU, ali posebno u privatne, inovativne i rizične projekte. EFSU nije dovoljno prisutan u manje razvijenim državama članicama, a posebno u susjednim državama kandidatkinjama. Razlog za to nije nedostatak projekata u tim državama kako se zna često čuti, već nedostatak administrativnih kapaciteta. Upravo zato u nastavku EFSU-a moramo ojačati ulogu Europskog savjetodavnog centra za ulaganja koji treba povećati svoje aktivnosti u slabije razvijenim državama i ojačati ulogu nacionalnih razvojnih banaka te raditi na stvaranju teritorijalnih platformi za pomoć.“ Europski fond za strateška ulaganja ključan je element Plana ulaganja za Europu čija je svrha poticanje dugoročnog gospodarskog rasta i konkurentnosti u Europskoj uniji stoga su nužne još bolja potpora i produljenje EFSU-a. „U odnosu na druge instrumente iz Europskog proračuna, EIB-a, EBRD-a i drugih institucija, EFSU treba biti nadogradnja, a nikako zamjena i mora djelovati u sinergiji, a ne miješati se, ispreplitati i preklapati s drugima“, istaknula je na raspravi zastupnica Maletić.

EFSU je zaseban i transparentan instrument i ima zaseban račun kojim upravlja Europska investicijska banka. Uspostavljen je u srpnju 2015. uredbom o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja.


43

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


44

ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

I'M siječanj 2018  
I'M siječanj 2018