__MAIN_TEXT__

Page 1

broj 9 rujan 2018.


Impressum broj 9 rujan 2018.

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Naslovnica: Falkuša Autor: Ivo Pervan Izvor: www.htz.hr

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić i Tea Japunčić, mag.iur. Programi potpore strukturnim reformama u Europskoj uniji

10

Tea Japunčić, mag.iur. Pregled dosadašnjih rasprava na temu „Budućnost Europe“: s čelnicima država i vlada članica Unije u Europskom parlamentu

16

mr. sc. Ivana Maletić Savjeti za dobru pripremu projekata

21

dr. sc. Davor Galinec Kako su Europska središnja banka i Europska komisija ocijenile trenutnu spremnost Hrvatske za uvođenje eura?

27

Benjamin Kardum, mag.oec. Pozicija Hrvatske prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti

32

Aktivnosti ureda

39

Vijesti iz Europskog parlamenta

41

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Uredništvo Alen Halilović Ema Brnardić Domagoj Badžim Benjamin Kardum Tea Japunčić Kristina Kosor Maja Butorac Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini Lektura Tamara Bodor

Izlazi mjesečno.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Najvažnije teme u Europskom parlamentu vezane su uz budući proračun EU-a i, naravno, budućnost svih politika koja se utvrđuje upravo proračunom. Europska komisija poslala je svoj prijedlog i u tijeku su rasprave, pripreme izvješća i mišljenja na predloženo. Prema prijedlogu Komisije smanjuju se kohezijska politika (za 10 % odnosno 48,6 milijardi eura) i poljoprivredna politika (za 15 % odnosno 87 milijardi eura), a povećavaju se izdvajanja za istraživanje i razvoj, dakle, za Obzor 2020 odnosno novi FP9. Za Erasmus+ Komisija predlaže udvostručenje iznosa koji će obuhvatiti i troškove karte Interrail – odnosno besplatne jednogodišnje karte vlakom unutar Unije za svakog državljanina članice EU-a kad napuni 18 godina. Sredstva se žele povećati i za obranu, posebno obrambenu industriju, zaštitu vanjske granice, migracije, sigurnost i borbu protiv terorizma te posebno, uz istraživanje i razvoj i obrazovanje mladih, za digitalizaciju, a prema prijedlogu Komisije dobro prolaze i transport te energetika i zaštita okoliša za koju se sredstva povećavaju za 50 %. Prema prijedlogu Komisije sredstva koja nedostaju zbog Brexita i novih prioriteta nadoknađuju se dijelom na temelju ušteda u proračunu na postojećim prioritetima, a dijelom na temelju novih uplata. Kao zastupnica u Europskom parlamentu nikako se ne mogu složiti s ovim prijedlozima Komisije i smatram da se sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku ne smiju umanjiti jer su smanjivanje razlika među državama članicama i solidarnost ključni za snažnu i jedinstvenu Europsku uniju kakvu želimo graditi. Svjesna sam da je izlaskom Velike Britanije iz EU-a proračun manji, ali nedostatak sredstava potrebno je kompenzirati nešto većim uplatama država članica, učinkovitijim upravljanjem proračunom EU-a te većom sinergijom između EU-a i nacionalnih proračuna. Potrebna su sredstva za nove politike, ali nećemo postići željene rezultate ako se zbog novih politika smanjuju temeljne, ključne politike usmjerene razvoju najslabijih regija, ruralnih krajeva, poljoprivrednika, poduzetnika i socijalnoj pravednosti.

Jedan od primjera iz kojeg se vidi koliko je takav pristup loš je novi Program potpore reformama za koji Komisija predlaže proračun od 25 milijardi eura. Sredstva Programa Komisija ne bi raspoređivala prema potrebama država za provedbom reformi već prema broju stanovnika i kvaliteti predloženih projekata. Dakle, manje razvijenim državama smanjuju se sredstva koja dobivaju iz kohezijske politike, a za sredstva potpore reformama koje moraju provesti konkurirat će s najrazvijenijim državama članicama. Usto, ulaganje u reforme, a istovremeno smanjivanje sredstava za investicije neće rezultirati ubrzavanjem rasta jer je za to potrebno jedno i drugo uz, naravno, pažljivo upravljanje javnim financijama. Jasno je da prijedlog Komisije ne može biti prihvatljiv jer ne vodi postizanju ključnih ciljeva, a to su: smanjenje razlika u razvijenosti među državama članicama, ubrzanje gospodarskog rasta i poboljšanje životnog standarda u EU-u; i da će rasprave o pojedinim programima i novom višegodišnjem financijskom okviru potrajati.

S obzirom na početne potpuno različite stavove Komisije i Europskog parlamenta oko novog proračuna i programa EU-a, vrlo će važni biti stavovi država članica, odnosno Vijeća za postizanje dogovora do travnja sljedeće godine. Prateći dosadašnje govore čelnika država članica u Europskom parlamentu, dogovori u Vijeću neće biti nimalo jednostavni i teško je za očekivati zaključivanje novog proračuna u predviđenom vremenu. Naime, čelnici država neto uplatiteljica u proračun EU-a nisu iskazali spremnost za povećanjem uplata, ali pristali bi na uvođenje nekih novih prihoda EU-a. Što se rashoda tiče, važni su im novi prioriteti vezani uz obranu, sigurnost, migracije, vanjsku granicu tako da su po svojim stajalištima bliži prijedlogu Komisije. S druge strane, čelnici država neto primateljica iz proračuna EU-a smatraju da se tradicionalne politike – kohezijska i poljoprivredna, ne smiju smanjivati i spremni su na povećanje uplata u proračun EU-a kako bi se zadržala dosadašnja razina ulaganja u koheziju, konvergenciju, razvoj poljoprivrede i ruralnih krajeva. Stajališta su različita i jedno je sigurno – čekaju nas zanimljivi dogovori i pregovori među državama članicama i institucijama EU-a. Nadamo se da će europska solidarnost i zajedništvo ipak dominirati i utjecati na konačan ishod.

Kako bismo olakšali vaše praćenje ovih tema, u ovom broju mjesečnika dajemo pregled dosadašnjih rasprava o budućnosti EU-a održanih u Europskom parlamentu s čelnicima država članica te poseban članak o programu potpore reformama iz kojeg se detaljno vidi koje su problematične točke prijedloga Komisije. Iz teksta o Izvješću o konvergenciji za 2018. može se vidjeti koliko je Hrvatska blizu, odnosno daleko od uvođenja eura, a u ovom broju dana je i posebna analiza pozicije Hrvatske prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti. Usto, donosimo i poseban tekst sa savjetima koji će vam pomoći u što boljoj i kvalitetnijoj pripremi projekata EU-a.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338 4

mr. sc. Ivana Maletić*

Tea Japunčić, mag.iur.**

Programi potpore strukturnim reformama u Europskoj uniji Uvod

Provedba strukturnih reformi, uz investicije i pametnu fiskalnu konsolidaciju, ključna je za postizanje održivog i snažnijeg rasta i razvoja na razini pojedine države članice i EU-a u cjelini. Strukturnim reformama trajno se mijenja gospodarska struktura te institucionalni i regulatorni okvir država članica, a ako su pomno osmišljene i dobro razrađene, strukturne reforme mogu ubrzati socijalnu i gospodarsku konvergenciju europskih gospodarstava te ojačati njihovu otpornost. Strukturne reforme nužne su za poboljšanje kohezije u EU-u, poticanje ulaganja, zapošljavanje (osobito mladih osoba), rast produktivnosti i održivi rast, ali činjenica je da je njihova provedba u većini država članica i dalje prespora ili u potpunosti izostaje. Planiranje i provedba strukturnih reformi dugotrajan je i složen proces koji zahtijeva suradnju različitih struka, raspolaganje stručnim znanjima i vještinama te relevantnim iskustvom, a jednako su važna i nužna i dostatna financijska sredstva. Kako bi olakšala provedbu ključnih reformi u državama članicama, Europska komisija osnovala je Službu za potporu strukturnim reformama radi pružanja potpore državama članicama u pripremi, osmišljavanju i provedbi institucionalnih, strukturnih i

upravnih reformi. Dvije godine kasnije uspostavljen je i pilot-projekt – Program potpore strukturnim reformama, usko povezan s procesom europskog semestra, a ove godine predstavljen je i prijedlog novog Programa potpore reformama u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.

U prvom dijelu članka bit će predstavljen aktualni Program potpore strukturnim reformama za razdoblje 2017. – 2020. – pravna osnova, cilj i proračun, Služba za potporu strukturnim reformama, način pružanja potpore te provedba u 2017. i 2018., uz nekoliko primjera uspješnog korištenja potporom. U drugom dijelu članka na sličan će način biti predstavljen i novopredloženi Program potpore reformama – pravna osnova, cilj i proračun, struktura i način pružanja potpore te poseban osvrt na govor hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić u Odboru Europskog parlamenta za regionalni razvoj (REGI) o prijedlogu novog programa te stajalište Europske komisije o istom.

________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. ** Tea Japunčič, mag. iur, lokalna asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić.


Program potpore strukturnim reformama 2017. – 2020. Pravna osnova, cilj i proračun Uredba o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. objavljena je 17. svibnja 2017.1 Kako i sam naziv kaže, Program potpore strukturnim reformama (engl. Structural Reform Support Programme, SRSP) namijenjen je pružanju pomoći državama članicama u provedbi strukturnih reformi. Temelji se na iskustvima EU-a stečenim prilikom pružanja tehničke pomoći državama članicama (Grčkoj i Cipru) u okviru programa gospodarske prilagodbe te je usmjeren na poticanje država članica da ta iskustva iskoriste u provedbi budućih važnih reformi. Osim pomoći usmjerene na strukturne reforme, SRSP podrazumijeva i pružanje pomoći državama članicama s ciljem učinkovitog i transparentnog korištenja fondovima Unije putem pomoći za poboljšanje njihovih upravnih i institucijskih kapaciteta. Na taj način SRSP bi u konačnici trebao olakšati, ali i poboljšati provedbu reformi istaknutih u preporukama po državama članicama i u izvješćima za pojedine zemlje koja se svake godine donose u okviru europskog semestra (sustava koordinacije nacionalnih ekonomskih politika država članica Unije). Cilj je SRSP-a doprinijeti institucijskim, administrativnim i strukturnim reformama usmjerenim na povećanje konkurentnosti, produktivnosti, rasta, otvaranje radnih mjesta, koheziju i investicije, pružanjem pomoći, savjeta i stručnog znanja nadležnim nacionalnim vlastima tijekom cijelog procesa provedbe reforme ili u njegovim pojedinačnim fazama. U tome se očituje dodana vrijednost Programa. Financiranjem djelovanja i aktivnosti europske dodane vrijednosti, SRSP izravno podupire gospodarsko upravljanje EU-a. SRSP raspolaže proračunom od 142,8 milijuna eura, ove godine uvećanim za dodatnih 80 milijuna za razdoblje 2019. – 2020. (ukupno 222,8 milijuna eura), a očekuje se da će se dobrovoljnim doprinosima država članica priskrbiti još 80 milijuna eura.2 Time bi se sredstva SRSP-a povećala na više od 300 milijuna eura do 2020., što bi mu omogućilo da odgovori na sve veću potražnju za tehničkom potporom od one koja se predviđala i da pruži potporu reformama u državama članicama koje još nisu u europodručju, a u postupku su uvođenja eura.

Služba za potporu strukturnim reformama Europska komisija 2015. osnovala je Službu za potporu strukturnim reformama (engl. Stuctural Reform Support Service, SRSS) radi pružanja tehničke potpore državama članicama u osmišljavanju, pripremi i provedbi institucionalnih, strukturnih i upravnih reformi. Služba je preuzela ulogu upravljanja SRSP-om te, u suradnji s odgovarajućim službama Komisije, koordinira i pruža tehničku potporu državama članicama poglavito u okviru tog programa.3

Svrha je Službe pomoći državama članicama u povećanju učinkovitosti nacionalnih institucija, jačanju njihovih upravnih okvira i stvaranju učinkovitih javnih uprava. Osim toga, potporom Službe potiče se jačanje nacionalnih kapaciteta u pogledu otvaranja novih radnih mjesta i održivog rasta, ali i različita druga područja poput upravljanja prihodima i javnim financijama, aktivnosti kojima se podupire vladavina prava ili borba protiv korupcije, pranja novca i različitih prijevara, poboljšanja investicijskog okruženja, javne imovine, energetske unije, obrazovanja, zdravstvene skrbi, unije tržišta kapitala i migracija.

Otvorene i zatvorene pozive na podnošenje ponuda Službe za potporu strukturnim reformama moguće je pronaći na digitalnoj platformi eTendering na: etendering.ted. europa.eu.

Pružanje potpore Prema članku 7. Uredbe o SRSP-u, potpora koja se pruža u okviru Programa dostupna je svim državama članicama na njihov zahtjev i ne iziskuje sufinanciranje. Država članica koja želi primiti potporu u okviru Programa podnosi zahtjev za potporu Europskoj komisiji te pritom navodi područja politike i prioritete za potporu u području primjene Programa. Taj se zahtjev podnosi do 31. listopada. Nakon dijaloga s državom članicom, među ostalim u okviru europskog semestra, Komisija analizira zahtjev za potporu na temelju više kriterija: hitnosti, opsega i ozbiljnosti utvrđenih problema, potreba za potporom u vezi s dotičnim područjima politike, analize socioekonomskih pokazatelja i općeg administrativnog

________________________________ 1 Tekst Uredbe dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32017R0825&from=EN. 2 Prema članku 11. Uredbe o SRSP-u, osim sredstvima iz financijske omotnice, SRSP se može financirati i dodatnim dobrovoljnim doprinosima država članica. Ti se dodatni doprinosi mogu sastojati od doprinosa iz sredstava predviđenih za tehničku pomoć na inicijativu država članica, a upotrebljavaju se za radnje potpore kojima se doprinosi ostvarivanju strategije EU-a za pametan, održiv i uključiv rast – strategije Europa 2020. Doprinos države članice korisnice upotrebljava se isključivo u toj državi članici. 3 Pored toga, Služba, primjerice, koordinira rad Europske komisije na ponovnom ujedinjenju Cipra, nadležna je za provedbu programa pomoći za tursku zajednicu na Cipru, kao i za praćenje primjene Uredbe o zelenoj crti razgraničenja te osigurava i izravnu potporu Grčkoj za upravljanje migracijama.

5


6

kapaciteta države članice. Na temelju te analize, uzimajući u obzir načela transparentnosti, jednakog postupanja i dobrog financijskog upravljanja te postojeće radnje i mjere koje se financiraju iz fondova ili drugih programa EU-a, Komisija postiže dogovor s dotičnom državom članicom o prioritetnim područjima za potporu, ciljevima, indikativnom vremenskom slijedu, opsegu mjera potpore koje treba pružiti i procijenjenom ukupnom financijskom doprinosu za takvu potporu, što se navodi u planu suradnje i potpore.

Prema stavku 3. istog članka, potpora će biti dostupna za: • reforme koje države članice provode na vlastitu inicijativu radi stvaranja novih radnih mjesta i ostvarivanja održivog gospodarskog rasta • reforme povezane s provedbom programa ekonomske prilagodbe • reforme povezane sa specifičnim preporukama izdanim za pojedine države članice u okviru procesa europskog semestra ili radnji povezanih s provedbom prava EU-a. Potpora će se u okviru SRSP-a pružati za najvažnije reforme i pitanja, prema dogovoru države članice koja je podnijela zahtjev i Europske komisije.

Poziv za podnošenje zahtjeva za potporu iz SRSP-a u 2019. bit će otvoren ove jeseni, a rok prijave bit će 31. listopada 2018. Na slici 1 grafički je prikazan vremenski tijek odabira projekata za financiranje, od analize zahtjeva do provedbe odabranih projekata. Slika 1. Kalendar SRSP-a za 2019.

Dosadašnja provedba Otkako je Uredba o SRSP-u prošle godine stupila na snagu, zabilježen je velik broj podnesenih zahtjeva država članica, čiji je ukupni iznos premašio iznos sredstava SRSP-a za 2017. Tako je prošle godine 16 država članica podnijelo 271 zahtjev za potporu, procijenjene ukupne vrijednosti veće od 80 milijuna eura, dok su sredstva dodijeljena za 2017. iznosila 22,5 milijuna eura.4

Ove su godine zahtjevi država članica za tehničku potporu pet puta premašili raspoloživi iznos, a broj država članica koje će imati koristi od tehničke potpore u okviru SRSP-a znatno se povećao u usporedbi s 2017. U okviru SRSP-a u 2018. osigurat će se tehnička potpora za 24 države članice za provedbu više od 140 projekata, koji će se nadovezati na više od 150 projekata odabranih godinu ranije. Upravo zbog velike zainteresiranosti država članica za potporu u okviru SRSP-a, u Godišnjem programu rada za 2018.5 jasno su utvrđeni prioriteti, ciljevi i očekivani rezultati te mjere koje će se u okviru njega provesti. Tako se, primjerice, u okviru tehničke potpore državama članicama nastoji pružiti pomoć u reformiranju proračunskih sustava, modernizaciji javne uprave, poboljšanju kvalitete i učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava te borbi protiv prijevara, korupcije i pranja novca. Dodatna potpora usmjerena je na upravljanje prirodnim resursima i njihovu učinkovitost te aktivnosti koje se odnose na energetsku uniju, kao i na reformu zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi te razvoj tržišta kapitala, reformiranje stečajnih okvira i rješavanje problema loših kredita.

do 31. kolovoza 2018.

studeni 2018.

prosinac 2018.

podnošenje zahtjeva za potporu u 2019.

analiza podnesenih zahtjeva

izbor projekata za potporu u 2019.

veljača 2019.

siječanj – veljača 2019.

Godišnji program rada SRSP-a za 2019. (odluka o financiranju)

priprema / dopuna planova suradnje i potpore

proljeće 2019. pokretanje projekata

Izvor: Izrada autorice prema europarl.europa.eu

________________________________ 4 Prema Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2017/825 radi povećanja financijske omotnice Programa potpore strukturnim reformama i izmjene njegova općeg cilja dostupnim na hrvatskom jeziku na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ ALL/?uri=CELEX%3A52017PC0825. 5 Godišnji program rada za 2018. dostupan je na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/srsp2018_annual_work_programme.pdf.


Tablica 1. Usporedba podnesenih i odobrenih zahtjeva u okviru SRSP-a 2017. i 2018. (prema podacima od 10. srpnja 2018.) 2017.

Godišnji proračun

Broj država članica koje su podnijele zahtjev za potporu

Broj i vrijednost podnesenih zahtjeva

2018.

22,5 milijuna eura 30,5 milijuna eura 16

24

271 zahtjev ukupne vrijednosti 83 milijuna eura

444 zahtjeva ukupne vrijednosti 152 milijuna eura

Broj odabranih 159 projekata

146

Izvor: izrada autorice prema europarl.europa.eu U nastavku slijedi pregled nekoliko uspješnih europskih projekata financiranih iz sredstava SRSP-a.6 • Javna uprava i upravljanje. U Republici Hrvatskoj financirano je jačanje učinkovitosti pravosudnog sustava te je Služba za potporu strukturnim reformama mobilizirala nekoliko sudaca iz Francuske, Nizozemske i Slovenije kako bi svoje dobre nacionalne prakse podijelili s hrvatskim nadležnim tijelima. To je rezultiralo dovršenjem nacrta nekoliko hrvatskih zakona koji su bili u pripremi, a koji su se odnosili na upravljanje sudovima i ocjenjivanje sudaca i drugog profesionalnog sudskog osoblja. • Porezi i javne financije. U Cipru je financirano optimiziranje procesa porezne administracije, te su stručnjaci iz Službe i drugih država članica kratkoročnim misijama u razdoblju od 12 mjeseci pružali potporu Cipru, što je u konačnici rezultiralo donošenjem različitih analiza, modela, planova i metodologije za reformu i budući razvoj ciparske porezne administracije. • Rast i poslovno okruženje. U Grčkoj je financirano jačanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, te je uz pomoć Službe donesena nova tržišno orijentirana shema za poticanje korištenja obnovljivim izvorima energije, nova shema obveza energetske učinkovitosti te nova shema za energetsku reviziju. Program je rezultirao snažnijom energetskom učinkovitošću i novim kompetencijama za javne energetske menadžere te ostale sudionike u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

• Tržište rada, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. U Austriji traje provedba reforme primarne zdravstvene zaštite, a potpora Službe temelji se na osmišljavanju vodiča za uspješno osnivanje jedinica primarne zdravstvene zaštite namijenjenih profesionalcima u tom sektoru, održavanju poduka i konzultacija te opskrbljivanju zaposlenih u zdravstvenom osiguranju i regionalnim vladama o mogućnostima financiranja takvih jedinica te dizajniranju internetske stranice i komunikacijske strategije o tim temama. • Financijski sektor i pristup financiranju. U Češkoj je financirana dijagnostika tržišta kapitala, te je Služba u suradnji sa Svjetskom bankom provela nezavisno istraživanje češkog tržišta kapitala i na temelju toga donijela preporuke za njegov budući razvoj. Rezultat potpore očitovao se u dobivanju solidne podloge za donošenje nacionalne strategije za daljnji razvoj tržišta kapitala i razjašnjenju postojećih prilika i aktivnosti koje bi se trebalo poduzeti za njegov daljnji razvoj.

Program potpore reformama za razdoblje 2021. – 2027. Pravna osnova, cilj i proračun

Europska komisija pripremila je 31. svibnja 2018., kao dio šireg programa za produbljivanje europske ekonomske i monetarne unije i nastavak prethodno opisanog pilotprograma SRSP, Prijedlog Uredbe o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama (dalje u tekstu: Prijedlog Uredbe o RSP-u).7 Prijedlog se temelji na članku 175. stavku 3. i članku 197. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Prema članku 4. Prijedloga Uredbe o RSP-u, Program potpore reformama (engl. Reform Support Programme, RSP) podupire ispunjavanje dva opća cilja u državama članicama: a) pridonosi rješavanju problema strukturne prirode pri provedbi nacionalnih reformi kojima je cilj poboljšati rezultate nacionalnih gospodarstava i promicati otporne ekonomske i socijalne strukture te tako pridonijeti koheziji, konkurentnosti, produktivnosti, rastu i zapošljavanju; te b) pridonosi jačanju administrativnih kapaciteta država članica koji su potrebni da bi se odgovorilo na izazove s kojima se susreću institucije, upravljačka tijela, javna uprava te gospodarski i socijalni sektori. Ukratko, Program se nadovezuje na iskustvo SRSP-a i njime bi se trebalo osigurati dostatne financijske poticaje za dovršetak strukturnih reformi te tehničku potporu za jačanje administrativnih kapaciteta u državama članicama.

________________________________ 6 Europska komisija, Primjeri reformi podržanih od strane Službe za potporu strukturnim reformama. Dostupno na engleskom jeziku na: https:// ec.europa.eu/info/examples-reform-support-provided-srss_en. 7 Tekst Prijedloga Uredbe dostupan je na hrvatskom jeziku na: http://www.ipex.eu/IPEXL-WEB/dossier/files/download/082dbcc563e6c856016 3e6ff6aa502a9.do.

7


8

Područje primjene RSP-a vrlo je široko i obuhvaća različita područja politika poput upravljanja javnim financijama i imovinom, proračunskog postupka, politika za suzbijanje utaje poreza, institucijskih i administrativnih reformi, poslovnog okruženja, tržišta proizvoda, usluga i rada, obrazovanja i osposobljavanja, politike tržišta rada, politike u području kohezije, azila, migracija i granica, politike za provedbu klimatske politike, javnog zdravstva i financijskog sektora.

S proračunom Programa od ukupno 25 milijardi eura, ciljani financijski poticaji i tehnička potpora pružit će se prioritetnim reformama u državama članicama. Prema indikativnoj raspodjeli ukupnog proračunskog iznosa, za instrument za provedbu reformi izdvaja se maksimalno 22 milijarde eura, za instrument za tehničku pomoć maksimalno 840 milijuna eura te za instrument za konvergenciju maksimalno 2,16 milijardi eura, od čega maksimalno 2 milijarde eura za komponentu financijske potpore i maksimalno 160 milijardi eura za komponentu tehničke potpore. Ako država članica koja do kraja 2023. ispunjava uvjete u okviru instrumenta za konvergenciju u određenom roku ne poduzme konkretne korake za uvođenje eura, iznos koji je toj državi članici dostupan u okviru komponente financijske potpore iz instrumenta za konvergenciju prenijet će se u instrument za provedbu reformi. O tome će odluku donijeti Europska komisija po prethodnom očitovanju države članice u pitanju. Struktura

Tri su zasebne i komplementarne komponente novog Programa:

• Instrument za provedbu reformi – riječ je o novom instrumentu čija je svrha dati financijsku podršku reformama utvrđenim u okviru europskog semestra. Prema članku 5. Prijedloga Uredbe o RSP-u, posebni cilj ovog instrumenta je dodatno ojačati vezu između europskog programa potpore strukturnim reformama i europskog semestra, i to na nekoliko načina8: • potpunom usklađenošću instrumenta za provedbu reformi s europskim semestrom • podupiranjem reformi onih područja i politika koje su u okviru europskog semestra izdvojene kao one koje treba reformirati (time se primjena RSP-a sužava u odnosu na SRPS) • jačanjem dijaloga između Europske komisije i država članica • praćenjem provedbe reformi kroz proces europskog semestra. • Instrument za tehničku potporu – riječ je o instrumentu koji se nastavlja na SRSP i koji je usmjeren na pružanje potpore državama članicama pri osmišljavanju i provedbi reformi te povećanju administrativnih kapaciteta. Dodana vrijednost ovog instrumenta očituje se u tome što istovremeno uzima u obzir specifične perspektive država članica te

najvažnija djelovanja koja države članice poduzimaju u skladu s glavnim ciljevima EU-a. • Instrument za konvergenciju – riječ je o novom instrumentu koji pruža financijsku i tehničku potporu državama članicama koje su već poduzele konkretne korake u postupku uvođenja eura. Svrha instrumenta nije promjena kriterija za pristupanje europodručju ili otežavanje tog procesa, već pružanje praktične potpore onim državama članicama koje žele postati njegovim dijelom. Pružanje potpore

Postupak podnošenja zahtjeva za potporu propisan je člancima od 12. do 29. Prijedloga Uredbe o RSP-u, a razlikuje se ovisno o tome iz kojeg instrumenta RSP-a država članica želi primiti podršku.

Glede instrumenta za provedbu reformi, država članica koja želi primiti potporu Komisiji dostavlja prijedlog reformskih obveza, u kojem detaljno navodi mjere za provedbu strukturnih reformi kako bi pristupila rješavanju problema utvrđenih u postupku europskog semestra te ključne faze, ciljane vrijednosti i rokove za provedbu reformi u razdoblju od najviše tri godine. Komisija će odluku o dodjeli ili uskrati financijskog doprinosa donijeti u roku od četiri mjeseca nakon što država članica službeno dostavi svoj prijedlog. Ako Komisija pozitivno ocijeni prijedlog reformskih obveza države članice, u svojoj će odluci, među ostalim, navesti financijski doprinos koji joj se dodjeljuje. Taj se financijski doprinos državi članici isplaćuje jednokratno i u cijelosti nakon što ista u zadovoljavajućoj mjeri ostvari sve ključne faze i ciljane vrijednosti potrebne za ispunjenje svake od reformskih obveza. Važno je naglasiti kako se u odluci Komisije detaljno uređuje i izvješćivanje države članice o ispunjenju njenih reformskih obveza u okviru procesa europskog semestra.

Vezano uz instrument za tehničku pomoć, za podnošenje zahtjeva za potporu vrijede gotovo ista pravila kao za zahtijevanje potpore prema SRSP-u koji je u provedbi do 2020. Za instrument za konvergenciju, država članica Europskoj komisiji podnosi prijedlog svojih reformskih obveza kojim se utvrđuju reforme koje se smatraju važnima za pripremu države članice koja ispunjava uvjete za sudjelovanje u europodručju. Financijski doprinos dodijeljen u okviru instrumenta za konvergenciju predstavlja zaseban doprinos u odnosu na financijski doprinos koji se dodjeljuje u okviru instrumenta za provedbu reformi te se dodjeljuje za reforme koje su važne za pripremu sudjelovanja države članice u europodručju i koje ta država članica provodi.

________________________________ 8 Prema Europska komisija, The link between the Semester and technical support provided by the Commission, dostupno na: http://www.europarl. europa.eu/cmsdata/151115/SRSP%202019_PPT%20100718_EP.pdf.


Rasprava o novom RSP-u na Odboru Europskog parlamenta za regionalni razvoj Brz dogovor o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.– 2027. neophodan je kako bi se predviđena sredstva EU-a što prije počela dodjeljivati i počela stvarati rezultate u državama članicama. Nužno je osigurati kontinuitet u financiranju između dvaju višegodišnjih financijskih perspektiva te tako spriječiti usporavanje dovršetka europske ekonomske i monetarne unije i usporavanje provedbe potrebnih reformi. Dogovor o novom financijskom okviru podrazumijeva i dogovor o novopredloženom RSP-u oko kojeg se posljednjih mjeseci vode žustre rasprave u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji. S obzirom na različita stajališta Parlamenta i Komisije vezano uz novi višegodišnji financijski okvir, ali i pojedine programe i predložena zakonska rješenja, teško je za očekivati brzo postizanje dogovora.

Europska komisija smatra kako je uspostava RSP-a nužna za dovršetak europske ekonomske i monetarne unije i da će pridonijeti jačanju učinkovitosti i otpornosti europskih međuovisnih gospodarstava. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je kako se u EU-u i europodručju moraju uspostaviti instrumenti potrebni za postizanje još većeg blagostanja i stabilnosti te je istaknuo RSP kao jedan od takvih instrumenata. Komisija nastoji mobilizirati proračun EU-a kako bi se povećala učinkovitost, otpornost i kapacitet za odgovor na krizu u svim državama članicama, bilo da su već članice europodručja bilo da se pripremaju za članstvo. Pierre Moscovici, povjerenik Europske komisije za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, također se osvrnuo na novopredloženi program istaknuvši kako dva prijedloga (RSP i europska funkcija stabilizacije ulaganja ) čine jedinstvenu cjelinu te pružaju nove instrumente za jačanje kohezije europodručja i pripremu za njegovo buduće širenje. U njima se kombiniraju odgovornost i solidarnost jer se države članice potiču na provedbu reformi, a za taj često težak postupak istovremeno im se pruža financijska potpora. Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis istaknuo je također kako je RSP jedan od koraka prema dovršetku europske ekonomske i monetarne unije. Poticanjem reformi na nacionalnoj razini i stabiliziranjem javnih ulaganja tijekom razdoblja gospodarskog pada pojačat će se otpornost pojedinačnih gospodarstava i europodručja u cjelini. Krajnji cilj je da životni i društveni standard bude bolji za sve Europljane. Europska komisija složna je u mišljenju da se RSP-om odgovara na neke od preostalih izazova za dovršetak europske ekonomske i monetarne unije te pokazuje nov način na koji se proračunom EU-a može koristiti kako bi se podržala stabilnost, konvergencija i kohezija u Europi.

Na Odboru Europskog parlamenta za regionalni razvoj 13. rujna ove godine održana je rasprava o prijedlogu komisije za RSP na kojoj je zastupnica Maletić istaknula kako je s obzirom na dosadašnje iskustvo rada sa SRSP-om i veliki interes država članica jasno da je nastavak u RSP-u potreban. Poticanje i ubrzavanje strukturnih reformi važno je i radi jačanja efekata drugih ulaganja iz proračuna EU-a. Tako npr. investicije koje se provode uz potporu fondova EU-a u okviru kohezijske i poljoprivredne politike ostvaruju znatno bolje rezultate ako se istovremeno provode neophodne reforme koje olakšavaju i ubrzavaju poslovanje te podižu razinu znanja i povezivanja znanstvenog i istraživačkog sektora s gospodarstvom.

Međutim, prijedlog Komisije je, s obzirom na način kako je zamišljena raspodjela sredstava RSP-a po državama članicama, vrlo upitan i nikako ga se ne može podržati. Na početku rasprave o pilot-programu potpore strukturnim reformama, stav većine zastupnika u Europskom parlamentu bio je kako se taj program ne bi smio financirati iz sredstava kohezijske politike. RSP, kao nastavak pilot-projekta (SRSP-a) dio je ekonomske politike i provedbe procesa europskog semestra, te kao takav nije instrument kohezijske politike. Međutim, u novom višegodišnjem financijskom okviru predloženom od strane Europske komisije istovremeno se predlaže uvođenje RSP-a s proračunom od čak 25 milijardi eura, i smanjenje sredstava za kohezijsku politiku od oko 10%, odnosno preko 40 milijardi eura. Da bi se postigao ubrzani rast i razvoj te ojačala kohezija i ubrzala konvergencija, neophodno je uz ulaganja od 25 milijardi eura u strukturne reforme osigurati barem istu razinu investicija kao u tekućoj financijskoj perspektivi. Povećanjem proračuna za reforme, a smanjenjem za investicije, odnosno kohezijsku politiku ne mogu se postići željeni rezultati. Uz navedeno, problem prijedloga Komisije za RSP je njegova raspodjela prema broju stanovnika država članica, a u drugoj fazi prema konkurentnosti podnesenih prijedloga projekata. To znači da se sredstva ne raspodjeljuju prema potrebi – broju i kompleksnosti reformi koje država treba provesti te će veći dio sredstava otići državama koje imaju veće administrativne kapacitete i koje su konkurentnije, a u pravilu su to najrazvijenije države članice. Ovakvim pristupom RSP može samo povećati razlike među državama članicama i usporiti konvergenciju. Zbog svega navedenog ovakav prijedlog Komisije za zastupnicu Maletić potpuno je neprihvatljiv, zbog čega je na raspravi na Odboru za regionalni razvoj istaknula da će amandmanima te dijelove promijeniti. Gotovo svi izvjestitelji iz drugih političkih grupa tijekom rasprave složili su se s primjedbama koje je iznijela te je zajednički zaključak bio da prijedlog uspostave RSP-a, ali i prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira, može biti prihvatljiv jedino ako se ne smanjuju sredstava za kohezijsku politiku i ako se osigura raspodjela sredstava u skladu s potrebama i razinom razvijenosti, a ne prema konkurentnosti i broju stanovnika država članica.

9


UDK: 330 10

Tea Japunčić, mag. iur.*

Pregled dosadašnjih rasprava na temu „Budućnost Europe“: s čelnicima država i vlada članica Unije u Europskom parlamentu Potaknuti mnogim izazovima pred kojima se Europska unija (dalje u tekstu: EU) našla u posljednjih nekoliko godina, ponajprije odlukom Ujedinjenog Kraljevstva o napuštanju EU-a i izbornim rezultatima u pojedinim državama članicama, ali i izazovima koji tek predstoje, poput usvajanja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. te europarlamentarnih izbora u svibnju iduće godine, zastupnici u Europskom parlamentu tijekom 2018. organizirali su niz rasprava na temu „Budućnost Europe“ s čelnicima država i vlada članica Unije. Dosad (rujan 2018.) je održano ukupno devet takvih rasprava. Europski parlament u siječnju je ugostio irskog premijera Lea Varadkara, u veljači hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, u ožujku portugalskog premijera Antónia Costu, u travnju francuskog premijera Emmanuela Macrona, u svibnju belgijskog premijera Charlesa Michela i luksemburškog premijera Xaviera Bettela, u lipnju nizozemskog premijera Marka Ruttea, u srpnju poljskog premijera Mateusza Morawieckog, te u rujnu grčkog premijera Alexisa Tsiprasa. Glede predstojećih rasprava na istu temu, u listopadu se očekuje gostovanje estonskog

premijera Jürija Ratasa i rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa, dok će u studenom Europski parlament ugostiti njemačku kancelarku Angelu Merkel i danskog premijera Larsa Løkkea Rasmussena. Konačno, kao posljednji u ovoj godini, svoje viđenje budućnosti Europe u Parlamentu će iznijeti španjolski premijer Pedro Sanchez. (Slika 1.) Cilj ovog članka je prema politikama Unije sistematizirati glavne stavove i poruke navedenih čelnika koji su dosad imali priliku s članovima Europskog parlamenta razmijeniti mišljenja o prošlim i budućim izazovima za Europu. U članku će tako biti sažeta njihova najvažnija stajališta o: ekonomskoj i monetarnoj politici (europski proračun, višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027., eurozona, ekonomska i monetarna unija, bankovna unija te unija tržišta kapitala), kohezijskoj politici, konvergenciji i socijalnim pravima, vanjskoj politici, migracijskoj politici, sigurnosnoj i obrambenoj politici, politici proširenja, trgovinskoj politici, politici granica i sigurnosti (Schengenski prostor) te o tzv. Brexitu.

________________________________ * Tea Japunčič, mag. iur, lokalna asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić


Slika 1. Sudionici rasprava na temu „Budućnost Europe“ u Europskom parlamentu, 2018.

Izvor: europarl.europa.eu O višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. Višegodišnji financijski okvir bio je temom svih govora o budućnosti Europe održanim u Europskom parlamentu. Govornici su istaknuli različite dosad postojeće politike kojima bi se u novom okviru trebala dati prednost, poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne ili obrambene politike, ali su predložili i oblikovanje novih politika usmjerenih na sigurnost, inovacije i digitalnu ekonomiju.

Neki su od govornika iskazali i spremnost njihovih država na uplatu povećanog doprinosa u europski proračun, dok su drugi to isto uvjetovali novim politikama za koje je potrebno dodatno financiranje. Međutim, ono oko čega su se svi govornici složili jest da europski proračun mora odgovarati europskim potrebama i ambicijama.

Mark Rutte: „Smatram kako je sljedeći proračun prilika da Europa pokaže kako ozbiljno razmišlja o reformama i usmjeravanju svojih sredstava prema novim prioritetima. Današnje probleme nije moguće riješiti instrumentima za one jučerašnje. EU kao proračun 21. stoljeća ne može imati proračun koji odražava okolnosti prošlog desetljeća.“

Irski premijer Varadkar smatra kako se prioritet u novom višegodišnjem financijskom okviru mora dati postojećim, dosadašnjim politikama, uključujući kohezijsku i poljoprivrednu politiku, financiranje istraživanja i inovacija, program Erasmus, program Interreg te aktivnosti Europske investicijske banke. Hrvatski premijer Plenković istaknuo je kako bi sredstva trebalo usmjeriti ka gospodarskom rastu te rastu i razvoju država članica, kao i stvaranju globalno konkurentne EU u kojoj raste zaposlenost, a osobito perspektiva mladih.

Glavna poruka francuskog predsjednika Macrona o europskom proračunu bila je da isti treba biti odraz političkog projekta koji je koherentan, učinkovit i konvergentan te se izričito založio za novu kategoriju vlastitih resursa proračuna. Belgijski premijer Michel kratko se osvrnuo na istu temu rekavši kako smatra da bi europski proračun trebao biti podvrgnut istom strogom nadzoru koji Europska komisija provodi nad nacionalnim proračunima, kao i luksemburški premijer Bettel koji je ukratko istaknuo kako bi u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru na umu trebalo imati potrebu za ekonomskom konvergencijom i dodatno se fokusirati na inovativnost. Nizozemski premijer Rutte prilikom svog govora založio se za proporcionalnost i razumnost financijskih doprinosa europskom proračunu tako da bogatije države članice (uključujući Nizozemsku) plaćaju veće doprinose.

Leo Varadkar: „Izdvajanja za dosadašnje politike moraju biti zaštićena. Iz europskog proračuna možemo financirati i nove programe, ali za njih trebamo rabiti novi novac.“

Andrej Plenković: „U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru temeljni princip financiranja treba biti europska dodana vrijednost.“ O ekonomskoj i monetarnoj politici: eurozona, ekonomska i monetarna unija, bankovna unija te unija tržišta kapitala Pitanja eurozone u svojim su se govorima dotaknuli luksemburški i grčki premijer složivši se oko važnosti prošlih iskustava EU-a za njen budući razvoj.

11


12

Luksemburški premijer Xavier Bettel smatra kako su euro i unutarnje tržište međusobno uvjetovani, što posljedično usko veže gospodarstvo i monetarnu uniju, dok je grčki premijer Tsipras uvjeren kako Europi treba nova eurozona s mehanizmom protiv dispariteta i razlika.

Xavier Bettel: „Euro je temeljni instrument za jedinstveno tržište EU-a koji omogućava njegovo dobro funkcioniranje i upravo je zato od strateškog značaja produbljenje ekonomske i monetarne unije.“

Na ekonomsku i monetarnu uniju pred Europskim se parlamentom osvrnula velika većina čelnika (uključujući i hrvatskog premijera Plenkovića, premda Hrvatska još nije članica eurozone), istaknuvši potporu njezinu dovršetku. Tako, primjerice, irski premijer Varadkar u ekonomskoj i monetarnoj uniji vidi jedan od puteva za unaprjeđenje demokracije u EU-u dok portugalski premijer Costa smatra kako se ekonomskom i monetarnom unijom može zajamčiti sredstva i pojačati tržišnu poziciju država članica (ali ne tako da se ona temelji isključivo na monetarnom stupu). Istaknuo je, također, kako je nužno da u procesu poboljšanja ekonomske i monetarne unije sudjeluju sve države članice. S tim se složio i nizozemski premijer Rutte naglasivši da je ekonomska i monetarna unija od koristi za sve države članice.

Emmanuel Macron: „Vjerujem u gospodarsku suverenost koja unutar ekonomske i monetarne unije dovodi do boljeg tržišnog natjecanja.“

Irski premijer i francuski predsjednik u svojim su se govorima dotaknuli pitanja dovršetka bankovne unije te ga istaknuli kao jedan od primarnih ciljeva EU-a u narednim godinama čiju provedbu snažno podupiru. Irski premijer Leo Varadkar smatra da je došlo vrijeme za završetak svih aktivnosti za potpunu uspostavu jedinstvenog tržišta te potiče na završetak uspostave ne samo bankovne unije, već i unije tržišta kapitala, sustava osiguranja, hipoteka i kredita, a sve kako bi građani EU-a mogli imati koristi od jeftinijih izvora financiranja. Francuski predsjednik Macron s druge je strane istaknuo potrebu definiranja plana koji će u području bankovne unije omogućiti napredovanje. O kohezijskoj politici i konvergenciji te socijalnim pravima

Na kohezijsku politiku u svojim se govorima osvrnula većina govornika, uglavnom zagovarajući povećanje sredstava za istu u idućem višegodišnjem financijskom okviru.

Irski premijer Varadkar i hrvatski premijer Plenković zagovaraju takvo povećanje svjesni važnosti kohezijske politike za razvoj EU-a dok portugalski premijer Costa smatra da je to potrebno kako bi se općenito poboljšali rezultati te politike. I dok je pozicija francuskog predsjednika Macrona o kohezijskoj politici prilično nejasna (u govoru se većinom fokusirao na lošu praksu korištenja sredstvima u okviru te politike), luksemburški premijer Bettel uvjeren je u dodanu vrijednost fondova EU-a. Prema mišljenju poljskog premijera Morawieckog, kohezijska politika jedan je od ključnih instrumenata za razvoj zajedničkog unutarnjeg tržišta.

Mateusz Morawiecki: „To je politika koja može dati velike komercijalne prednosti našem globalnom gospodarstvu. Zato bi smanjivanje kohezijske politike u bilo kojem obliku bilo ravno promoviranju populističkih mjera.“

Većina čelnika pred Europskim je parlamentom istaknula i konvergenciju kao jedan od najvažnijih instrumenata za budućnost EU-a. Portugalski premijer Costa naglasio je kako je konvergencija ključni element razvitka i stabilnosti EU-a, s čime se složio i francuski predsjednik Macron, zagovarajući modernizaciju postojećih kriterija konvergentnosti u socijalnim pitanjima. Charles Michel, belgijski premijer, naglasio je kako je za ostvarenje konvergencije ključna suradnja s državama članicama, a luksemburški premijer Bettel fokusirao se na povezanost socijalne konvergencije i ekonomske i monetarne politike, naglasivši kako se EU ne smije ograničiti na svoje unutarnje tržište, već dodatno ulagati i u europski socijalni model.

Xavier Bettel: „Europa se ne smije ograničiti na svoje unutarnje tržište i mora ulagati napore u europski socijalni model koji će favorizirati socijalnu konvergenciju. (...) Samo jako gospodarstvo i jaka europska monetarna unija mogu stvoriti radna mjesta i čvrsti europski model socijalne zaštite.“

Osim nizozemskog premijera, svi su se čelnici u svojim govorima osvrnuli na europsku socijalnu dimenziju. Istaknuli su snažnu povezanost ekonomskog i socijalnog razvoja EU-a te pozvali na jačanje suradnje država članica u socijalnim pitanjima, pitanjima zaposlenja, pravednog pristupa tržištu rada, pravednog sustava socijalne sigurnosti i primjerenih mirovina. Neki su čak ustvrdili kako se potpuna jednakost država članica može postići jedino implementacijom zajedničke socijalne stečevine na unutarnjem tržištu.


Andrej Plenković: „Jedno od naših postignuća je i naš socijalni model koji trebamo dodatno unaprjeđivati, njegujući pritom dijalog sa socijalnim partnerima i socijalnu koheziju.“ O migracijskoj politici Svi čelnici država i vlada u svojim govorima o budućnosti Europe dotaknuli su se migracijske politike. Složili su se oko činjenice da migracije i dalje predstavljaju jedan od najvećih izazova EU-a koji je moguće uspješno riješiti jedino na europskoj razini te oko potrebe jačanja suradnje s domicilnim državama migranata, kao i državama tranzita. Dodatno, neki od čelnika zagovarali su i povećanje sredstava za migracijsku politiku i razvitak sustava legalne i organizirane migracije.

Leo Varadkar: „Brojni izazovi s kojima se susrećemo poput migracija, terorizma, kibernetske sigurnosti i klimatskih promjena ujedno su i globalni izazovi na koje nijedna država članica ne može odgovoriti sama. Međutim, zajedno možemo pronaći rješenja. U jedinstvu je sigurnost, u suradnji je snaga.“

Irski premijer Varadkar posebno je istaknuo kako je tek nekoliko država članica preuzelo odgovornost za izbjeglice u EU-u i kako se to mora promijeniti. Hrvatski premijer Plenković u svom je govoru posebno naglasio potrebu reformiranja Zajedničkog europskog sustava azila, dok francuski predsjednik Macron rješenje vidi u preispitivanju Dublinske uredbe i pitanja preseljenja. Belgijski premijer Michel podsjetio je kako su migracije dio povijesti čovječanstva kojeg se ne treba bojati nego ga treba razumjeti. Poljski premijer Morawiecki o migrantskoj je politici imao ponešto drukčiji stav, rekavši kako se migrantima treba pomagati u njihovim zemljama, čiji rast i razvoj EU mora potpomoći.

Xavier Bettel: „Ne bismo trebali uvoditi koncepte poput fleksibilne solidarnosti, jer bi isti u konačnici mogli rezultirati međusobnim nedostatkom solidarnosti.“

Velik dio svog govora pitanju migracija posvetio je grčki premijer Tsipras, rekavši kako je Grčka u jeku migrantske krize poduzela sve što se moglo u okviru međunarodnog prava. Dok su druge zemlje radile na preprekama kako bi spriječile ulazak migranata na svoj teritorij, Grčka ih unatoč svom teškom gospodarskom položaju nije odbila.

Tsipras je naglasio kako su grčke lokalne zajednice, u suradnji s EU-om i međunarodnim organizacijama, održale lekciju o humanosti i pokazale svijetu kako se postupa s izbjeglicama, upravljajući s najvećim brojem zahtjeva za azilom u odnosu na broj stanovnika. O politici proširenja

Proširenje EU-a, i to ponajprije na balkanske zemlje, bilo je temom govora nekoliko čelnika u Parlamentu. Hrvatski premijer Plenković smatra kako se obećanja dana kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo moraju ispuniti, isto kao što te države moraju udovoljiti zadanim kriterijima i uvjetima za pristupanje EU-u, što podrazumijeva i provedbu reformi. Francuski predsjednik Macron smatra kako bi se u pogledu proširenja EU-a na Zapadni Balkan istovremeno trebalo raditi na tome da Europa slijedi svoje interese, ali i da bude pragmatična. Poljski premijer Morawiecki istaknuo je kako Varšava podražava proces integracije balkanskih zemalja u EU.

Emmanuel Macron: „Potrebno je države Zapadnog Balkana uskladiti s državama članicama i uključiti ih u europske politike jer postoji geostrateški rizik da se te zemlje okrenu prema Turskoj ili Rusiji, ili pak da se i same unutar sebe ili među sobom podijele.“

O vanjskoj politici Kada je riječ o vanjskoj politici EU-a, europski se čelnici slažu kako je ona ključna za globalno pozicioniranje Unije. Europska vanjska politika mora biti svjesna izazova, ali i prilika koje donosi 21. stoljeće, a EU mora staviti naglasak na multilateralizam te održavati odnose s drugim akterima na svjetskoj sceni (SAD, Kina, Indija).

Hrvatski premijer Plenković smatra kako je predanost međunarodnom poretku temeljenom na poštovanju demokracije, međunarodnog prava, vladavine prava i ljudskih prava ključna investicija u jačanje uloge EU-a kao globalnog čimbenika i promicatelja multilateralizma. Luksemburški premijer Bettel podsjetio je kako su Temeljni ugovori osnova odnosa EU-a s ostatkom svijeta, dok je nizozemski premijer Rutte dodatno naglasio važnost dijaloga s SAD-om, bez obzira na postojeće izazove.

13


14

Mark Rutte: „Multilateralni poredak danas je suočen s mnogim izazovima na način kakav nismo vidjeli desetljećima, a o tome dodatno svjedoči i pomicanje geopolitičke ravnoteže. (...) Moramo biti svjesni svih izazova i prilika koje podsjećaju na ulogu EU-a kao jednog od najvećih trgovinskih blokova i vodeće snage koja se bori za mir, stabilnost i razvoj.” O sigurnosnoj i obrambenoj politici Svi čelnici u svojim su se govorima dotakli sigurnosne i obrambene politike EU-a, pritom se složivši kako narušena globalna sigurnost zahtijeva jedinstven odgovor EU-a i njenih država članica na različite izazove koji iz nje proizlaze. Većina ih je stoga poduprla i dodatno jačanje europske sigurnosne politike, referirajući se pritom uglavnom na prijetnje poput terorizma ili kibernetičkih napada. Govoreći o europskoj sigurnosti, belgijski premijer Michel istaknuo je kako je ostvarenje sigurnosti preduvjet ostvarenju slobode kretanja i kako bi razvoj Zapadnog Balkana doprinio stabilizaciji i sigurnosti EU-a u cjelini. Luksemburški premijer Bettel smatra kako se nacionalne granice država članica mogu štititi samo na vanjskim granicama EU-a, a nizozemski premijer Rutte jasno podržava snažnu suradnju u vanjskoj politici i povećanu vojnu mobilnost. Poljski premijer Morawiecki u svom govoru u Strasbourgu također je istaknuo važnost suradnje u obrani, ali i važnost povećanja sredstava u europskom proračunu za obranu europskih zemalja.

Xavier Bettel: „Jedino jedinstvena vanjska politika EU-a može utjecati na zbivanja u susjedstvu, a nacionalne granice u tom kontekstu gube smisao.“

O politici granica i sigurnosti: Schengenski prostor Schengenski prostor i njegovo jačanje, ali i širenje, također je bilo temom govora nekoliko gostujućih čelnika koji su se složili da taj prostor mora biti otvoren svim državama članicama koje žele biti njegovim dijelom. Tako je hrvatski premijer Plenković istaknuo kako je ambicija Republike Hrvatske ući u Schengenski prostor i dodao kako je to važno ne samo za Hrvatsku, već i za sigurnost cijele EU. S tim se složio i portugalski premijer António Costa, naglasivši da Schengenski prostor ne smije biti ničije ekskluzivno pravo, već prostor čija su vrata otvorena za sve države članice.

Isti je stav u svom govoru iznio i belgijski premijer Bettel.

António Costa: „Moramo čuvati i poštovati slobodu kretanja unutar EU-a. Ne smijemo ograničiti mogućnost nekima da se brže i slobodnije kreću. Promjenjiva geometrija ne smije biti nečije ekskluzivno pravo. Moramo ostaviti otvorena vrata svim državama članicama.“

O trgovinskoj politici Većina čelnika u Europskom se parlamentu osvrnula i na trgovinsku politiku EU-a, pri čemu je prevladavalo zajedničko mišljenje da u trgovinskoj politici EU mora braniti svoje strateške interese te biti dosljedna glede određenih standarda (primjerice, okolišnih, socijalnih i sanitarnih zahtjeva). Odgovarajući na pitanja zastupnika, francuski predsjednik Macron izrazio je povjerenje prema trgovinskoj politici koju je Europa izgradila na multilateralnoj razini, a belgijski premijer Michel jasno je naglasio kako podupire jaču trgovinsku suradnju i potpisivanje trgovinskih sporazuma koji odražavaju socijalne i ekološke standarde.

Emmanuel Macron: „Neprihvatljivo je pregovarati o novim sporazumima gdje se prihvaća otvaranje trgovinskog prostora Unije prema državama ili područjima koja ne žele prihvatiti europske standarde.“ Charles Michel: „Ključno je da postoji uzajamnost, da se poštuju socijalni i okolišni standardi. Mnoge smo sporazume o slobodnoj trgovini temeljili na trgovačkom mandatu, ali taj mandat nije uvijek uzimao u obzir dostignuća u slobodnoj razmjeni.“

O izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a (Brexit) Osim belgijskog, nizozemskog i grčkog premijera, gostujući čelnici država članica i vlada referirali su se i na pitanje izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, dijeleći mišljenje kako to jest gubitak za EU, ali kako EU mora ostati jedinstvena u pregovorima do ožujka iduće godine, a pogotovo nakon toga. Smatraju kako s Ujedinjenim Kraljevstvom treba zadržati partnerske odnose, ali ne dopustiti da uživa iste povlastice i prava koje je uživala kao država članica.


Hrvatski premijer Plenković povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva smatra lošom odlukom, dok luksemburški premijer Bettel smatra kako Britanci tek sada postaju svjesni dodane vrijednosti članstva u EU-u, zbog čega ih sve veći broj pokušava steći državljanstvo neke od država članica. Nizozemski premijer Rutte smatra kako će nakon Brexita ostati jedna velika rupa unutar EU-a, ali pozitivan učinak istog ogledat će se u osvješćivanju ostalih 27 država članica o važnosti jedinstva, zajedničkog djelovanja i suradnje.

Xavier Bettel: „Ne želimo kažnjavati Veliku Britaniju, ali ne smijemo dopustiti da imaju sustav birati ono što im odgovara, tzv. cherry picking. Moramo imati zajedničke propise koje će Velika Britanija morati poštovati ako će htjeti nastaviti suradnju s Unijom.“

Andrej Plenković: „To je situacija u kojoj svi gube. Gubi Ujedinjena Kraljevina. Gubi EU u cjelini. (...) Moramo zadržati jedinstvo u pregovorima. Naš budući odnos treba se temeljiti na obostranim interesima.“

Mark Rutte (Nizozemska)

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Izvor: obrada autorice prema ep.thinkthank.eu

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+ +

+

+ +

+

+

+

+

+

Hrana i zdravstvo

+

+

+

EMU2

+

+

Multilateralizam

+

+

Konkurentnost

+

+

+

Digitalizacija

Europski izbori

+

+

5 scenarija za EU3

+

+

+

Promet

+

+

+

Obrana

+

Sigurnost

+

Socijalna Europa

+

+

Proširenje EU-a

+

+

Porezi

+

+

+

Klima

+

+

Brexit

+

+

+

Institucionalna pitanja

+

+

Unutarnje tržište

+

Energija

Migracije

+

Novi VFO1

+

Mateusz Morawiecki (Poljska) Alexis Tsipras (Grčka)

+

+

+

+

+

+

+

+

+ +

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Sloboda medija

Xavier Bettel (Luksemburg)

+

Razvojna politika

Charles Michel (Belgija)

+ +

António Costa (Portugal) Emmanuel Macron (Francuska)

Povijest EU-a

Andrej Plenković (Hrvatska)

Trgovina

Leo Varadkar (Irska)

EU kao globalni akter

Obrazovanje

Tablica 1. Pregled tema kojih su se govornici dotaknuli u dosadašnjim debatama na temu „Budućnost Europe“ u Europskom parlamentu

+

+

+

+

+ +

+

+

________________________________ 1 VFO – višegodišnji financijski okvir 2 EMU – ekonomska i monetarna unija 3 5 scenarija za EU – u Bijeloj knjizi koju je Europska komisija predstavila 1. ožujka 2018. navedeni su mogući smjerovi budućnosti Europe, tzv. 5 scenarija: „Socijalna dimenzija Europe“, „Svladavanje globalizacije“, „Jačanje ekonomske i monetarne unije“, „Budućnost europske obrane“ i „Budućnost financija EU-a“. Detaljnije na: https://ec.europa.eu/commission/white-paper-future-europe-reflections-and-scenarios-eu27_hr.

15


UDK: 330 16

mr. sc. Ivana Maletić*

Savjeti za dobru pripremu projekata Kada je riječ o fondovima Europske unije, projektima koji su zadovoljili na natječajima i općenito mogućnostima financiranja, zainteresirani potencijalni korisnici najčešće postavljaju sljedeća pitanja: Koji su projekti dobri? Kakvi projekti prolaze na natječajima? Je li dovoljno napisati projekt koji tehnički zadovoljava natječajne uvjete? Koliko je kvaliteta projekta važna za dobivanje bespovratnih sredstava? Jesu li dobro napisani projekti uvijek uspješni i u provedbi? Pitanja je puno, ali nema jednoznačnog odgovora. Važno je imati jasne ciljeve, realne očekivane rezultate, kvalitetno definirane aktivnosti, dobro iskalkulirane troškove itd. Svi ti čimbenici izravno ili neizravno utječu na sadržaj projekta, a kasnije i na samu kvalitetu njegove provedbe.

Glavni izvor informacija o otvorenim natječajima i natječajima u najavi je mrežna stranica www. strukturnifondovi.hr na kojoj je dan jednostavan pregled svih informacija vezanih uz natječaje EU-a. Natječaje je moguće pretražiti koristeći se raznim filterima prema području, vrsti prijavitelja, tipu natječaja, ali i prema drugim kategorijama. Osim otvorenih natječaja, odnosno poziva na dostavu projektnih prijedloga, na ovom internetskom portalu moguće je pronaći prethodno objavljene, zatvorene natječaje, ali i najave natječaja, što može biti korisno za pravovremenu pripremu projektnih prijedloga. U nastavku dani su savjeti svim zainteresiranim potencijalnim korisnicima sredstava EU-a koji će sigurno pomoći u donošenju odluke o pripremi projekta EU-a te kako bi se izbjegle najčešće greške zbog kojih projekti ne uspiju zadovoljiti na natječajima. ________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

1. Važno je imati viziju i strategiju razvoja Potencijalni korisnici često prvo traže što se sve može financirati iz fondova EU-a pa tek onda osmišljavaju svoje projekte. To je potpuno pogrešan pristup i rijetko koji takav projekt, ako i zadovolji na natječaju, bude uspješno proveden, a posebno dugoročno održiv. Najvažnije je imati viziju i strategiju razvoja ustanove, institucije, poduzeća, lokalne jedinice i sl. te osmišljene aktivnosti i projekte kojima se vizija i strategija razvoja kao i postavljeni ciljevi žele ostvariti.

2. Kad znamo što hoćemo tada tražimo izvore financiranja

Nakon toga se za ostvarivanje aktivnosti i projekata pronalaze mogući izvori financiranja. Projekti koji proizlaze iz potreba ispunjavanja ciljeva razvoja korisnika u pravilu su projekti koji ostvaruju najbolje rezultate i imaju najmanje problema u provedbi te kasnijem funkcioniranju. Ponekad su idealan izvor financiranja bespovratna sredstva fondova EU-a, ali sve češće se krajnji korisnici odlučuju i za financijske instrumente odnosno povoljne zajmove s kamatnom stopom 0,5 % – 3 % kojima financiraju ukupno ulaganje dok fondovi EU-a sufinanciraju samo određeni postotak i to ne od ukupnog ulaganja nego od prihvatljivih troškova. Tako je često udio bespovratnih sredstava fondova EU-a u ukupnoj vrijednosti investicije 30 % – 50 %, umjesto 50 % – 80 %.


3. Važno je znati što i koliko možemo provesti Tijekom osmišljavanja strategije razvoja, ciljeva, aktivnosti i projekata važno je napraviti samoprocjenu vlastitih kapaciteta za pripremu i provedbu projekata te plan temeljiti na realnim i ostvarivim mogućnostima. Samoprocjena obuhvaća: ocjenu ljudskih potencijala (usklađenost znanja, iskustava i broja zaposlenika / članova / volontera s potrebnim angažmanom ljudskih kapaciteta za provedbu planiranih aktivnosti i projekata), ocjenu financijskih potencijala (mogućnost sufinanciranja troškova), mogućnost angažiranja novih suradnika / zapošljavanja radnika, mogućnost dobivanja potrebnih dozvola, rješavanja imovinsko – pravnih odnosa, izrade studija i slično, i naravno ocjenu isplativosti i održivosti planiranog ulaganja. Ispravnom samoprocjenom može se već u početnoj fazi zaključiti ima li smisla ili ne pripremati pojedine projekte te se može odustati od pripreme prije nego što su napravljeni ikakvi značajniji troškovi. Tablica 1: Primjer postupka provjere usklađenosti projektnih prijedloga s administrativnim kriterijima Uvjeti za registraciju i administrativnu provjeru

Mogućnost traženja zahtjeva za pojašnjenjima (Da / Ne)

1. Zaprimljeni prijavni paket / omotnica je zatvorena.

NE

2. Prijavni paket / omotnica predan je nakon objave Poziva te u dan NE i vrijeme predaje Poziv nije bio zatvoren ili obustavljen. 3. Na zaprimljenom prijavnom paketu / omotnici ili potvrdi primitka projektnog prijedloga zabilježen je datum podnošenja NE projektnog prijedloga.

8. Projektni prijedlog sadrži sve obvezne priloge i prateće dokumente. Gdje je to predviđeno, DA dokumenti su potpisani od ovlaštene osobe i ovjereni službenim pečatom organizacije. 9. Predviđeno trajanje projekta je DA unutar propisanih granica. 10. Projektno partnerstvo čine DA prihvatljivi projektni partneri. Prihvatljivosti prijavitelja, partnera

11. Prijavitelj i partner je prihvatljiv DA po obliku pravne ili fizičke osobnosti. 12. Prijavitelj i partner je prihvatljiv po drugim zahtjevima predmetnog DA postupka dodjele. Prihvatljivost projekta 13. Projekt prihvatljivom području.

se

provodi na zemljopisnom DA

14. Projekt je u skladu s nacionalnim i propisima EU-a, uvažavajući pravila o državnim potporama / potporama male vrijednosti, i u skladu je sa DA specifičnim pravilima i zahtjevima primjenjivim na predmetnu dodjelu bespovratnih sredstava. 15. Projekt u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije ni fizički DA ni financijski završen. 16. Projektne aktivnosti se neće DA dvostruko financirati. 17. Projekt doprinosi zajedničkom DA pokazatelju.

Prihvatljivost ciljeva projekta i projektnih aktivnosti

4. Zatraženi iznos bespovratnih NE sredstava je u propisanim granicama.

18. Cilj operacije / projekta je u skladu sa svim ciljevima u sklopu DA Poziva.

6. Projektni prijedlog istovjetan je u svim dostavljenim medijskim formatima (u elektronskoj i DA papirnatoj verziji pripadajućeg obrasca tamo gdje su zatražene obje verzije).

20. U sklopu projektnog prijedloga uključeni su elementi Promidžba i DA vidljivost i Upravljanje projektom i administracija.

5. Projektni prijedlog predan je na propisanom mediju i u propisanom DA formatu.

7. Projektni prijedlog ispunjen je na DA ispravnim predlošcima.

19. Aktivnosti projekta su u skladu s prihvatljivim aktivnostima DA predmetne dodjele.

Izvor: www.esf.hr (22. lipnja 2018.)

17


18

Za prva četiri pitanja u Obrascu nema mogućnosti zahtjeva za dodatnim pojašnjenjima (u drugom stupcu upisano je NE) što znači da, ako se prijavitelj ne pridržava jednog od ta četiri uvjeta, projektni prijedlog automatski se odbacuje.

Nakon što je prijavitelj na temelju samoprocjene ocijenio da može kadrovski, financijski i administrativno odgovoriti svim zahtjevima uspješne provedbe projekta, potrebno je napraviti provjeru zadovoljavanja uvjeta natječaja.

4. Potrebno je ocijeniti uklapa li se projekt u nacionalne i ciljeve EU-a

Kvalitetna usklađenost projektnih ciljeva s lokalnim, nacionalnim (općim i sektorskim) i strategijama EU-a prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga može donijeti i do 30 % ukupnih bodova tako da je važno ozbiljno se posvetiti pripremi i odabrati samo one prioritete na kojima se zaista mogu vidjeti doprinosi projektnog prijedloga.

Na razini korisnika odnosno prijavitelja projekta u fazi programiranja bitno je utvrditi je li sektor na koji se odnosi projekt prioritet u strateškim dokumentima te koje su specifične mjere i aktivnosti koje se podupiru kako bi se zaključilo može li se projekt financirati iz nekog od fondova. Primjerice, ako organizacija koja ima sjedište u manjoj općini odabere osmisliti projekt u sektoru kulture, potrebno je unutar ključnih strateških dokumenata pronaći prioritete za sektor kulture u ruralnim zajednicama, specifične aktivnosti koje se podupiru i ciljanu skupinu koja je prihvatljiva za takve aktivnosti. Ako se projekt uklapa u predviđene prioritete, može se prijaviti na natječaj.

5. Važnija je kvaliteta od kvantitete

Zamka u koju krajnji korisnici odnosno prijavitelji projekata često upadaju je definiranje velikog broja različitih aktivnosti i ciljeva kako bi pokazali da projekt doprinosi ispunjavanju više prioriteta utvrđenih u strateškim dokumentima. Međutim, u postupku ocjene relevantnosti projekta bitna je kvaliteta, a ne kvantiteta predloženih prioriteta. Tako učinak često bude obrnut od očekivanog te se projekt zbog prevelikog broja različitih aktivnosti i ciljeva smatra nerealnim i teško ostvarivim te dobije manje bodova.

od 2021. do 2027. u kojoj Hrvatsku očekuje gotovo jednako sredstava kao u tekućoj perspektivi 2014. – 2020. Predloženo je smanjenje ukupnog iznosa od 6 %, ali za očekivati je da će tijekom pregovora o novoj perspektivi taj postotak biti smanjen, ako ne i sveden na nulu. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije pozvalo je JLP(R)S-ove, akademsku zajednicu, poduzetnike, neprofitne organizacije, mlade i sve ostale zainteresirane segmente društva da se uključe u izradu strategije i doprinesu utvrđivanju ciljeva i prioriteta koji su odraz potencijala Hrvatske za postizanje gospodarskog i razvojnog preokreta, a čemu će fondovi EU-a dati dodatni poticaj i ubrzanje.

7. Analiza problema ključna je za definiranje aktivnosti i ciljeva projekta

Kvalitetna analiza problema preduvjet je za pravilno određivanje ciljeva projekta, a samim tim preduvjet je i za njegov uspjeh. Neovisno o kvaliteti projektnih aktivnosti projekt ne može zadovoljiti potrebe dionika ako nije napravljena ozbiljna analiza postojećeg stanja. Često se u praksi događa da osobe koje planiraju projekt smatraju kako same znaju utvrditi probleme i kako nema potrebe za dodatnim analizama ili uključivanjem više ljudi, odnosno različitih segmenata društva. Međutim, činjenica je da jedna osoba ili zaposlenici jedne organizacije, lokalne jedinice, poduzeća i slično rijetko imaju cjelovitu sliku problema koje u pravilu treba sagledati s više strana. Poštivanje principa partnerstva, odnosno uključivanje većeg broja različitih dionika izuzetno je važno za sveobuhvatnu analizu koja će odražavati stvarno stanje. Loša analiza dionika može donijeti puno problema u provedbi, npr. ako prilikom organizacije radionica nije istražena zainteresiranost sudionika za sudjelovanjem, postoji mogućnost nedovoljnog broja sudionika čime se u pitanje dovodi kvaliteta provedbe i mogućnost ispunjavanja predviđenih rezultata. Nakon što se utvrde dionici može se krenuti s identifikacijom problema. Česta pogreška u ovoj fazi jest da se problem utvrdi, a da se pritom ne pronađu relevantni dokazi (npr. statistički podaci iz mjerodavnih institucija poput Državnog zavoda za statistiku, HZZ-a, HKG, HOK-a) da je navedeni problem zaista prisutan.

6. Uključite se u izradu nove nacionalne 8. Prijavni obrazac treba znati dobro popuniti strategije i utvrđivanje razvojnih prioriteta i Iako se za većinu natječaja prijavni obrasci ispunjavaju ciljeva Upravo je u tijeku izrada strategije razvoja Hrvatske do 2030. kao temeljnog nacionalnog dokumenta iz kojeg će se definirati prioriteti za operativne programe – strateške dokumente za financiranje iz fondova EU-a, za razdoblje nakon 2020., odnosno za novu financijsku perspektivu

on-line, preporučljivo je da se prijava pripremi i u formatu Word te se u on-line obrazac unese samo završna verzija. On-line obrasce nije poželjno ispunjavati u zadnjim danima prije roka za prijavu budući da je tada veliko opterećenje sustava i postoji opasnost od brisanja podataka, nemogućnosti prijave u sustav i sl.


Prilikom ispunjavanja on-line obrasca u svakom je trenutku moguće spremati nacrte. Preporuka je spremiti nacrt nakon svakog unesenog odgovora na pitanje.

Ispunjavanje prijavnih obrazaca nije posao za jednu osobu već je potrebno odabrati najmanje dvije osobe koje će se međusobno provjeravati i nadopunjavati. Također, ako su u projektu predviđeni partneri, bitno je u ispunjavanje prijavnog obrasca uključiti i njihove predstavnike, posebno prilikom izrade plana aktivnosti i proračuna. Prije slanja prijavnog obrasca potrebno je definirati Ugovor u suradnji.

Prijavitelji na neki od natječaja svoje prijave šalju kroz sustav Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (eFondovi / MIS1) kad se radi o Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i Operativnom programu Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., te kroz sustav AGRONET kada je riječ o Programu ruralnog razvoja 2014. – 2020.

U cilju ubrzanja, pojednostavljenja i ujednačavanja provedbe Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova) kao i smanjenja administrativnog tereta korisnika uveden je elektronički sustav eFondovi iako se dio natječaja provodi i kroz sustav MIS.

Ključna razlika novog sustava (eFondovi) u odnosu na prethodne aplikacije (MIS) je da prijavitelji mogu pripremati i dostavljati svoje projektne prijedloge i njima upravljati, pratiti njihov status, te nakon odabira i ugovaranja, upravljati svojim ugovorom putem portala.

Važno je naglasiti da inicijalnu registraciju pravne osobe, otvaranje prve projektne prijave i dodavanje povezanih osoba na pojedini projekt (projektnu prijavu) vrši isključivo ovlaštena osoba. Projekti sufinancirani iz sredstava EU-a većinom su poprilično zahtjevni po pitanju administracije i pripreme dokumentacije (u pripremi i u provedbi projekta), te zahtijevaju visoku razinu kvalitete i održivosti projektnih rezultata. Kod ispunjavanja prijavnih obrazaca za većinu pitanja postoje ograničenja za unos znakova tako da se od prijavitelja očekuje da na pitanja odgovara sažeto i konkretno.

U sljedećoj tablici nalaze se savjeti za kvalitetno ispunjavanje prijavnih obrazaca: PODACI O PROJEKTU

PREPORUKA

Odgovorna i kontakt osoba

Razlika između odgovorne osobe i kontakt osobe jest u tome što odgovorna osoba ima ovlasti za potpisivanje dokumentacije vezane uz projekt u ime prijavitelja te vodi projektni tim, dok je kontakt osoba odgovorna za pripremu projektne prijave i treba biti lako dostupna za komunikaciju.

Naslov

Lokacija

Ciljane skupine

Provedbeni kapaciteti

Partner

Održivost

________________________________ 1 Integrirani sustav upravljanja informacijama o ESI fondovima.

Naslov projekta treba biti jednostavan, maksimalno do 10 riječi (ako se upotrebljavaju akronimi treba provjeriti da već nisu u upotrebi).

Kod definiranja lokacije projekta treba definirati samo lokaciju na kojoj se provode projektne aktivnosti (ne lokaciju koja je sjedište nositelja i/ili partnera u projektu). Ciljane skupine unose se prema redoslijedu važnosti s obzirom na svrhu projekta, odnosno potrebno je najprije objasniti utjecaj na ciljanu skupinu koja je definirana u Uputama za prijavitelje pa tek onda dodatne ciljane skupine vezane uz projekt.

Informacije o provedbenim kapacitetima prijavitelja uključuju opis operativnih i upravljačkih kapaciteta za provedbu projekta. Poželjno je navesti i ukratko opisati projektni tim (u projektnom timu nalazi se najmanje jedna osoba iz svake partnerske organizacije).

U opis partnera treba uključiti obrazloženje njegove dodane vrijednosti uključivanja u projekt (kako je odabran, koje je dosadašnje iskustvo između nositelja i projektnog partnera te kako nadopunjuje potencijalne nedostatke nositelja projekta).

Održivost projekta ne podrazumijeva samo financijsku održivost nego i institucionalnu održivost (razvoj organizacijskih kapaciteta, osiguranje ljudskih i organizacijskih resursa, dugoročno funkcioniranje projektnih rezultata za provedbu novih projekata), održivost na razini javnih politika (utjecaj na unaprjeđenje zakonodavstva, razvoja uredbi i pravilnika, razvoj novih metoda) i održivost u pogledu zaštite okoliša (koji će utjecaj projekt imati na okoliš, kako će se spriječiti mogući štetni utjecaj).

19


20

Specifični ciljevi Podugovarači

Suradnici

Proračun

Prilikom definiranja ciljeva projekta poželjno je definirati najviše tri specifična cilja.

Podugovarači na projektu EU-a nisu partneri, oni su, primjerice, dobavljači opreme, vanjski suradnici, izvršitelji različitih usluga / radova za korisnike bespovratnih sredstava i biraju se u skladu s pravilima podugovaranja.

Suradnici na projektu također nisu partneri, ali su uključeni u provedbu projektnih aktivnosti. Nisu izravni korisnici bespovratnih sredstava EU-a nego im se iz projekta mogu nadoknaditi putni troškovi i/ili dnevnice. Suradnici su najčešće strukovna udruženja ili trgovačka društva koja nisu prihvatljivi korisnici u samom natječaju, ali imaju interes za sudjelovanjem u projektnim aktivnostima i pridonose ostvarenju projektnih rezultata. Prilikom definiranja proračuna projekta bitno je provjeriti cijene i uvjete isporuke kako bi bili sigurni da je procjena troška po jedinci razumna i realna (obvezno čuvati sve prikupljene ponude od potencijalnih dobavljača).

9. Dodatnu dokumentaciju prikupite na vrijeme

Uz ispunjavanje prijavnog obrasca u većini natječaja potrebno je dostaviti i popratnu dokumentaciju (npr. BON2 / SOL2, potvrdu porezne uprave da je prijavitelj ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, Izjavu o korištenim potporama male vrijednosti i sl.). Dodatnu dokumentaciju uvijek je poželjno prikupiti prije ispunjavanja prijavnog obrasca, uzimajući u obzir ograničenja za starost određene dokumentacije (npr. potvrda porezne uprave ili potvrda o nekažnjavanju ne smije biti starija od 30 dana od datuma predaje projektne prijave, BON2 / SOL2 sa stanjem ne starijim od pet dana od datuma predaje projektne prijave i sl.). Osim aktivnosti koje su izravno vezane uz ciljeve iz natječaja prijavitelj mora navesti i utjecaj projekta na horizontalne mjere (jednake mogućnosti, održiv razvoj i zaštita okoliša, te promicanje načela dobrog upravljanja). Prije slanja projektne prijave potrebno je detaljno proučiti informacije o načinu slanja prijavnog obrasca i dodatne dokumentacije (u Uputama je sve detaljno objašnjeno, pa čak i način ispunjavanja kuverte za slanje dokumentacije).


UDK: 336 21

dr. sc. Davor Galinec*

Kako su Europska središnja banka i Europska komisija ocijenile trenutnu spremnost Hrvatske za uvođenje eura? Uvod

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) objavile su isti dan (23. svibnja 2018.) svoja Izvješća o konvergenciji za 2018. godinu1, kojim su obuhvaćene države članice koje još nisu postale članicama europodručja: Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Izradom i objavom svojih izvješća ESB i EK ispunjavaju svoju obvezu u skladu sa zahtjevima Ugovora o funkcioniranju Europske unije2.

U izvješću ESB-a detaljno se analizira stupanj održive konvergencije (ekonomska konvergencija) i procjenjuje usklađenost sa statutarnim zahtjevima koje nacionalne središnje banke trebaju ispuniti kako bi postale sastavni dio eurosustava (tzv. pravna konvergencija).

Ovogodišnje izvješće zasniva se na načelima utvrđenim u prethodnim izvješćima ESB-a (i prije njih u izvješćima Europskog monetarnog instituta), kako bi se osigurali kontinuitet i jednak tretman država članica.

S druge strane, pri izradi izvješća EK upotrjebljen je malo drugačiji i širi pristup koji se zasniva na elementima iz ciklusa Europskog semestra (postupak prekomjernog deficita i postupak prekomjernih neravnoteža) i koji u suštini daje jedan integrirani pogled iz perspektive izazova ekonomske politike s kojima se suočava Europska monetarna unija (EMU) u osiguravanju fiskalne održivosti, konkurentnosti, stabilnosti financijskog tržišta i ekonomskog rasta.

U izvješću Komisije posebno mjesto zauzimaju i nalazi utvrđeni za promatrane države u sklopu postupka prekomjernih neravnoteža (Izvješće o mehanizmu upozoravanja iz studenog 2017. i rezultati provedenih postupaka dubinskih analiza iz ožujka 2018.). Kako između ova dva slična izvješća objavljena od strane dvije institucije postoje određena sadržajna preklapanja, u ovom radu bit će primarno riječi o nalazima objavljenog Izvješća o konvergenciji 2018. ESB-a, a zatim i na specifične nalaze iz Komisijinog izvješća koji nisu prezentirani u izvješću ESB-a.

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Sektoru statstike HNB-a i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 Dostupno na engleskom jeziku na: http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/conrep/ecb.cr201805.en.pdf?ee1c3b309ded218fe2785c36ce4d65ba (ESB) i https://ec.europa.eu/info/publications/economy-finance/convergence-report-2018_en (EK). 2 Članak 140. Ugovora propisuje da ESB najmanje jednom svake dvije godine ili na zahtjev države članice s odstupanjem izvješćuje Vijeće EU-a „o napretku koji su države članice s odstupanjem ostvarile u ispunjavanju svojih obveza u odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne unije“.


22

Ocjena ekonomske konvergencije u ESBovom Izvješću 2018. za promatrane države i Republiku Hrvatsku U uvodnom dijelu priopćenja za tisak povodom objave ESB-ovog Izvješća o konvergenciji 2018. navode se tri glavna zaključka: svih sedam promatranih država članica EU-a napredovalo je u ispunjavanju konvergencijskih kriterija, nijedna država nije ispunila sve obveze propisane Ugovorom (uključujući kriterije pravne konvergencije), a za uspješno uvođenje eura potrebna je održiva konvergencija. U pogledu kretanja cijena (inflacija), ESB u svom priopćenju za tisak i u skraćenom tekstu izvješća na hrvatskom jeziku3 navodi da su se razlike među promatranim državama s obzirom na inflaciju dodatno smanjile, što upućuje na napredak prema postizanju visokog stupnja stabilnosti cijena. Tijekom referentnog dvanaestomjesečnog razdoblja od travnja 2017. do ožujka 2018. inflacija u EU-u narasla je prije svega zbog snažnog gospodarskog rasta te rasta cijena energije i sirovina. To se odrazilo na referentnu vrijednost za kriterij stabilnosti cijena, koji je ispunilo pet od sedam promatranih država. U Češkoj i Mađarskoj zabilježene su stope inflacije više od referentne vrijednosti, u Rumunjskoj i Švedskoj inflacija je bila u skladu s referentnom vrijednošću, u Bugarskoj i Poljskoj bila je ispod, a u Hrvatskoj znatno ispod referentne vrijednosti. U idućim godinama očekuje se daljnje povećanje inflacije u promatranim državama te posljedično postoji zabrinutost u vezi s dugoročnom održivošću konvergencije inflacije u većini tih država. Na području fiskalnih kriterija izvješće upućuje na vidljivo poboljšanje, jer je u većini promatranih država smanjena fiskalna neravnoteža.

U 2017. sve promatrane države izvijestile su da njihov fiskalni saldo ne prelazi referentnu vrijednost od 3 % deficita u odnosu na BDP i u nijednoj se državi trenutačno ne provodi postupak u slučaju prekomjernog deficita, tako da sada sve promatrane države ispunjavaju kriterij deficita. U 2016. postupak u slučaju prekomjernog deficita provodio se nad Hrvatskom, koja je iz njega službeno izašla sredinom 2017. Promatra li se kriterij duga, samo u Hrvatskoj i Mađarskoj omjer duga i BDP‑a prekoračuje referentni prag od 60 % BDP-a, ali se u obje države smanjuje u dovoljnoj mjeri i zadovoljavajućom brzinom se približava vrijednosti od 60 % BDP-a, što se smatra zadovoljavajućim u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Nijedna od promatranih država nije sudjelovala u europskom tečajnom mehanizmu ERM II. U većini promatranih država tečaj je tijekom dvogodišnjeg referentnog razdoblja bio relativno kolebljiv, uz iznimku Bugarske (koja ima valutni odbor u odnosu na euro) i Hrvatske (koja primjenjuje režim čvrsto upravljanog fluktuirajućeg tečaja).

Vezano uz konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa, u pet od sedam promatranih država zabilježene su dugoročne kamatne stope niže od referentne vrijednosti od 3,2 %. Dugoročne kamatne stope prelazile su referentnu vrijednost u Poljskoj i Rumunjskoj dok su najniže vrijednosti zabilježene u Češkoj i Švedskoj, što znači da nisu zabilježene gotovo nikakve promjene u odnosu na situaciju u vrijeme objave prethodnog Izvješća za 2016. godinu. U dijelu izvješća u kojem se ocjenjuje napredak u zadovoljavanju kriterija nominalne konvergencije u Hrvatskoj, ESB je iznio sljedeća zapažanja:

1. Stabilnost cijena – U ožujku 2018. dvanaestomjesečna prosječna stopa inflacije mjerena HIPC-om iznosila je 1,3 %, odnosno bila je znatno ispod referentne vrijednosti za kriterij stabilnosti cijena od 1,9 %. U posljednjih deset godina ta je stopa fluktuirala u relativno širokom rasponu od – 0,8 % do 6,0 %, a prosjek u tom razdoblju bio je umjeren te je iznosio 1,8 %. Prošle godine (2017.) inflacija je ponovno postala pozitivna, pod utjecajem kretanja cijena hrane i oporavka domaće potražnje. U prvom tromjesečju 2018. zabilježena je prosječna godišnja stopa inflacije HICP-a od 1,1 %. Ta stopa inflacije uglavnom odražava doprinos usluga, energije i cijene hrane, dok je inflacija cijena neenergetske industrijske robe ostala na niskoj razini. Što se tiče nadolazećeg razdoblja, postoji zabrinutost kada je riječ o održivosti konvergencije inflacije u Hrvatskoj u duljem razdoblju. Proces dostizanja vjerojatno će dovesti do pozitivnih razlika inflacije u odnosu na inflaciju europodručja. Da bi se spriječio rast prekomjernih cjenovnih pritisaka i makroekonomskih neravnoteža, proces konvergencije moraju poduprijeti odgovarajuće politike. S obzirom na ograničen prostor za djelovanje monetarne politike u sklopu režima čvrsto upravljanog tečaja u Hrvatskoj, nužno je da druga područja politike podupru sposobnost gospodarstva da održi stabilnost cijena, nosi se sa šokovima specifičnim za državu i da se izbjegne porast makroekonomskih neravnoteža. 2. Fiskalna disciplina – U Hrvatskoj je saldo proračuna opće države bio u skladu s maastrichtskim kriterijima u 2017., a omjer duga prelazio je referentnu vrijednost, premda se smanjivao u skladu s referentnom vrijednošću smanjenja duga iz Pakta o stabilnosti i rastu. Na Hrvatsku se od 2014. primjenjivao korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu, a u lipnju 2017. zaključen je postupak u slučaju prekomjernog deficita. U ekonomskoj prognozi Europske komisije u proljeće 2018. predviđa se da će kretanje salda državnog proračuna i deficita biti u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Tako se predviđa suficit u iznosu od 0,7 % BDP-a 2018. godine, dok bi se omjer duga države i BDP-a trebao smanjiti na 73,7 % BDP-a. Dok je Hrvatska

________________________________ 3 Dostupno na: http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/conrep/ecb.cr201805.hr.pdf?d9bdfc0cb29364a6aedb102a02457b47.


u određenoj mjeri zaštićena od djelovanja kamatnih šokova, proračunski saldo mogao bi biti vrlo osjetljiv na potencijalne promjene tečaja. Udio državnog duga s kratkoročnim dospijećem je nizak (4,8 % u 2017.). Uzimajući u obzir činjenicu da je trenutno evidentirani srednji i dugoročni dug u cijelosti na režimu fiksnih kamatnih stopa, proračunski saldo relativno je neosjetljiv na promjene kamatnih stopa. Međutim, visok udio javnog duga je denominiran u stranoj valuti (76,5 % u 2017. godini), uglavnom u eurima (94,6 % duga u stranoj valuti). Uzimajući u obzir omjer državnog duga u odnosu na BDP, to podrazumijeva da je proračunski saldo vrlo osjetljiv na promjene tečaja. Izvješće Europske komisije o održivosti duga za 2017. upućuje na to da se Hrvatska suočava s visokim rizikom za održivost duga u srednjoročnom razdoblju. Stoga je potrebna razborita fiskalna politika kako bi se dodatno smanjila razina javnog duga. Iako je rizik u Hrvatskoj naizgled nizak u dugoročnom razdoblju zahvaljujući tome što projekcije upućuju na smanjenje potrošnje povezane s dobi, niska razina i projicirano daljnje smanjenje omjera mirovina i plaća stvaraju zabrinutosti glede adekvatnosti mirovinskog sustava. Razborita fiskalna politika koja dodatno poboljšava učinkovitost prihoda i rashoda, u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu, treba dovesti do dugoročnog silaznog trenda omjera duga. To će smanjiti rizike koji proizlaze iz nepovoljnih demografskih i emigracijskih trendova kao i potencijalnih obveza. Osim toga, Hrvatska mora nastaviti poboljšavati svoj fiskalni okvir. Fiskalna strategija treba se usredotočiti na pitanja koja se odnose na sastav kako bi javna potrošnja postala usmjerenija na rast i zaposlenost i bila učinkovitija. Nova Uredba o visinama upravnih pristojbi i novi Zakon o javnoj nabavi koraci su u pravom smjeru. Porezne reforme također se provode, a uključuju pojednostavljivanje i smanjenje tereta poreza na osobni dohodak, racionalizaciju poreza na dobit i promjenu stopa PDV-a (koja pogoduje poljoprivrednom i energetskom sektoru) i pružanje fiskalnih poticaja za otpis neprihodonosnih kredita. Prijedlozi propisa, koji su u različitim fazama procesa donošenja, povezani su sa strategijom upravljanja dugom i povećanjem neovisnosti fiskalnih institucija. Cilj prijedloga novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je iznijela vlada jest jačanje brojčanih fiskalnih pravila i usklađivanje okvira s fiskalnim pravilima EU-a, čime se jača neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku. Vlada također planira unaprijediti institucionalni okvir uvođenjem poboljšanja u srednjoročno proračunsko planiranje. 3. Stabilnost tečaja – U dvogodišnjem referentnom razdoblju od 4. svibnja 2016. do 3. svibnja 2018. (u razdoblju između dva izvješća o konvergenciji) hrvatska kuna nije sudjelovala u ERM-u II, već se njome trgovalo prema tečajnom režimu koji uključuje čvrsto

upravljani fluktuirajući tečaj valute. Tečaj hrvatske kune prema euru pokazivao je, prosječno, nizak stupanj kolebljivosti tijekom referentnog razdoblja. Tečaj je iznosio 7,415 kuna za euro 3. svibnja 2018., što je za 1,1 % više od njegove prosječne razine u svibnju 2016. Općenito, tečaj hrvatske kune prema euru pokazivao je prosječno nizak stupanj kolebljivosti tijekom referentnog razdoblja. To je odražavalo strategiju Hrvatske narodne banke da ograniči tečajne fluktuacije povremenim intervencijama na deviznom tržištu. U referentnom razdoblju Hrvatska narodna banka provela je deset deviznih intervencija, pri čemu je prodala domaću valutu za euro. Cilj je bio smanjiti aprecijacijske pritiske koje su prouzročile dobre turističke sezone i poboljšana makroekonomska ostvarenja. U referentnom razdoblju razlika između kratkoročnih kamatnih stopa i tromjesečnog EURIBOR-a ostala je uglavnom stabilna na niskoj razini. 4. Dugoročne kamatne stope – Tijekom referentnog razdoblja od travnja 2017. do ožujka 2018. dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj iznosile su prosječno 2,6 %, odnosno ostale su ispod referentne vrijednosti od 3,2 % za kriterij konvergencije kamatnih stopa. Od 2015. godine dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj kontinuirano se smanjuju i dosegnule su povijesno nisku razinu od 2,2 % u ožujku 2018. godine. Od zadnjeg Izvješća o konvergenciji iz lipnja 2016., smanjenje se uglavnom može pripisati kombinaciji prilagođene monetarne politike, povratku gospodarskog rasta i značajnoj konsolidaciji javnih financija. Poboljšana je i percepcija investitora što se vidi u poboljšanju hrvatskog kreditnog rejtinga. Dvije od tri glavne agencije za rejting poboljšale su izglede zemlje tijekom prvog tromjesečja 2018., no unatoč tome na kraju referentnog razdoblja ocjena hrvatskog kreditnog rejtinga ostala je neznatno ispod investicijske ocjene.

Ocjena pravne konvergencije u ESB-ovom Izvješću 2018. za promatrane države i Republiku Hrvatsku

U domeni pravne konvergencije, u nijednoj od sedam promatranih država pravni okvir nije u potpunosti usklađen sa svim preduvjetima za uvođenje eura. I dalje postoji neusklađenost glede neovisnosti središnje banke, osobito njezine institucijske i financijske neovisnosti te osobne neovisnosti. Osim toga, u svim promatranim državama, uz iznimku Hrvatske, postoji neusklađenost povezana sa zabranom monetarnog financiranja i s pravnom integracijom središnjih banaka u eurosustav. Što se tiče pravne neusklađenosti u Hrvatskoj, ESB naglašava da hrvatski pravni okvir ne ispunjava sve zahtjeve za neovisnost središnje banke. Hrvatska je država članica EU-a s odstupanjem i stoga mora poštovati

23


24

sve zahtjeve za prilagodbu iz članka 131. Ugovora (Pravna integracija nacionalnih središnjih banaka u eurosustav). Radi usklađenosti s člankom 131. Ugovora, nacionalno je zakonodavstvo bilo potrebno prilagoditi kako bi se osigurala njegova usklađenost do datuma uspostave odnosa s Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB), a to je bio 1. srpnja 2013. kada se Hrvatska pridružila EU-u. No, neovisno o tome, statutarni zahtjevi koji se odnose na potpunu pravnu integraciju HNB-a u eurosustav trebaju stupiti na snagu tek u trenutku kada potpuna integracija stupi na snagu, tj. na dan kad Hrvatska prihvati euro. To je vidljivo u domeni institucionalne i osobne neovisnosti.

Naime, članak 71. Zakona o HNB-u djelomično odražava članak 130. Ugovora i članak 7. Statuta ESSB-a, no u članku 71. stavak 2. Zakona o HNB-u nije izričito navedena zabrana Vladi Republike Hrvatske da utječe na neovisnost Hrvatske narodne banke, donošenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke i njezinih tijela te odobrava, poništava, odgađa, ukida ili na bilo koji drugi način utječe na bilo koju odluku Hrvatske narodne banke u područjima iz njezine nadležnosti.

Dodatne ocjene ekonomske i pravne konvergencije u Komisijinom Izvješću 2018. za Republiku Hrvatsku

Kao i u izvješću proizvedenom od strane ESB-a, Komisija smatra da je Hrvatska zadovoljila maastrichtske kriterije stabilnosti cijena, fiskalne discipline i dugoročnih kamatnih stopa, a poput ostalih promatranih država ne zadovoljava kriterij stabilnosti tečaja (koji bi najvjerojatnije mogao biti ostvaren da je hrvatska kuna sudjelovala u ERM-u II budući da se kunama trgovalo sukladno tečajnom režimu čvrsto upravljanog fluktuirajućeg tečaja valute). U referentnom razdoblju tečaj hrvatske kune prema euru je pokazivao u prosjeku nizak stupanj kolebljivosti. U svom izvješću Komisija je iznijela mišljenje o nekim drugim čimbenicima koji utječu na ocjenu konvergencijskog procesa Republike Hrvatske i čije se praćenje nalazi u djelokrugu rada te institucije4 (uključujući i aktivnosti Eurostata koji je sastavni dio Komisije), a koji nisu u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir u izvješću ESB-a. Podsjećaju da je u studenom 2017. Komisija objavila svoje sedmo Izvješće o mehanizmu upozoravanja (AMR 2018) u sklopu postupka makroekonomskih neravnoteža, u kojem je zaključeno da se Hrvatska treba uključiti u postupak dubinskog preispitivanja (tzv. In-Depth Review – IDR).

Nakon provedenog postupka dubinskog preispitivanja, u ožujku 2018. Komisija je objavila svoje Godišnje izvješće o Hrvatskoj koje sadrži i nalaze provedenog postupka. Zaključeno je da u Hrvatskoj postoje prekomjerne

makroekonomske neravnoteže koje su povezane s visokim razinama javnog, privatnog i inozemnog duga (uz značajan dio duga koji je denominiran u inozemnoj valuti). Snažan gospodarski rast potpomaže ubrzano smanjenje vrijednosti pokazatelja duga u odnosu na BDP (učinak rasta vrijednosti nazivnika izraza). Bankarski sektor sve je profitabilniji i solventniji, a vrijednost ukupnih nenaplativih i teško naplativih kredita se smanjuje. Unatoč tome, prisutan je i rizik izloženosti korisnika kredita (poduzeća i stanovništva) promjenama tečaja inozemnih valuta (uglavnom eura) budući da velik dio tih kredita sadrži i valutnu klauzulu. Iako se gospodarsko okruženje poboljšalo, slab napredak ostvaren je kod provedbe mjera ekonomske politike usmjerenih na ublažavanje makroekonomskih neravnoteža i ubrzanje dinamike gospodarskog rasta. Kretanja u platnoj bilanci

Nakon smanjenja na razinu od 2,5 % BDP-a u 2016. godini, suficit tekućeg računa platne bilance povećan je na 3,8 % BDP-a u 2017. Pritom je u 2017. došlo do blagog pogoršanja trgovinske bilance u odnosu na prethodnu godinu, deficit bilance primarnog dohotka smanjen je zbog gubitaka / smanjenja dobiti zabilježenih u bankarskom sektoru (koji je u velikoj mjeri u inozemnom vlasništvu), a koji su posljedica krize u tvrtki Agrokor i neizvjesne sudbine naplate kredita koje su banke odobrile toj tvrtki. Istovremeno, povećan je suficit na računu sekundarnog dohotka, gdje se bilježe i prihodi od radničkih doznaka iz inozemstva. Iako je u odnosu na 2016. zabilježen rast bankarskih kredita stanovništvu i tvrtkama, nije došlo do povećanja udjela investicija u strukturi BDP-a. Izvoz i dalje raste, ali po nešto nižim stopama nego u prethodnim godinama. Razina neto stanja međunarodnih ulaganja i dalje je negativna (što implicira neto odljev kapitala), no u 2017. došlo je do vrlo značajnog smanjenja (s oko 77 % BDP-a krajem 2015. na oko 63 % BDP-a), a razina ukupnog inozemnog duga smanjena je na 83,1 % BDP-a (što bi moglo rezultirati povratkom Hrvatske u skupinu umjereno zaduženih zemalja prema kriterijima Svjetske banke u bližoj budućnosti – op.a.). Tržišna integracija

Hrvatsko je gospodarstvo dobro trgovinski i investicijski integrirano s eurozonom. Stupanj otvorenosti trgovine posljednjih godina postupno je narastao i dostigao 55 % BDP-a u 2017., ali i dalje je relativno nizak. Na trgovinu s državama eurozone otpada oko 31 % BDP-a u 2017. i vrijednost te trgovine predstavlja više od polovine ukupne trgovine s ostatkom svijeta, pri čemu su Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija najvažniji hrvatski trgovinski partneri, no Komisija smatra da ima prostora za daljnje produbljivanje trgovinske integracije s eurozonom. Inozemna izravna ulaganja (FDI) dosad su uglavnom

________________________________ 4 Tu se ponajprije misli na analize kretanja pokazatelja koji se prate na Ljestvici pokazatelja i pragova (engl. MIP Scoreboard)


bila usmjerena na sektore bankarstva, nekretnina i maloprodaje, a najveći priljevi ulaganja potječu iz Austrije, Nizozemske i Mađarske. S druge strane, Hrvatska nije privukla značajne priljeve inozemnih izravnih ulaganja u izvozno orijentirane proizvodne sektore i slabo je integrirana u globalne opskrbne lance.

Nepovoljno poslovno okruženje najveća je prepreka privlačenju novih izravnih ulaganja. Kvaliteta poslovnog okruženja lošija je u odnosu na većinu članica eurozone (mjereno indeksima Doing Business Svjetske banke i Global Competitiveness Svjetskog ekonomskog foruma), no ono što zabrinjava je da značajnije relativno poboljšanje ranga Hrvatske nije zabilježeno u posljednjih nekoliko godina. Hrvatska ima nizak rang kod pokazatelja izdavanja građevinskih dozvola, plaćanja poreza te regulatorne kvalitete. Zaostatak u implementaciji odredbi direktiva EU-a iz područja internog tržišta u nacionalno zakonodavstvo povećan je u 2017. Financijski sektor u Hrvatskoj snažno je integriran u financijski sektor EU-a, posebice visokim udjelom inozemnih banaka u vlasništvu bankarskog sektora, a oko 90 % ukupne imovine bankarskog sektora u posjedu je banaka u inozemnom vlasništvu. Koncentracija u bankarskom sektoru relativno je visoka, pet najvećih banaka posjeduje više od 70 % ukupne imovine sektora, što je prilično iznad prosjeka država eurozone koji iznosi 48 %. Bankovni sustav u Hrvatskoj dobro je kapitaliziran, s omjerom adekvatnosti kapitala većim od 20 % (prosjek eurozone je 18 %). Međutim, udio loših kredita (NPL) ostao je na razini od oko 10 % dok se u eurozoni smanjio na oko 4 %. Profitabilnost bankarskog sektora bila je volatilna u posljednjih nekoliko godina i u trećem tromjesečju 2017. prosječni godišnji prinos na kapital (RoE) premašio je vrijednost od 5 %, što je iznad prosjeka eurozone koji je iznosio 4,5 %. Udio depozita u stranim valutama (uglavnom u EUR) u ukupnim depozitima iznosio je oko 60 % krajem 2017. Veličina financijskog sustava u Hrvatskoj (u % BDP-a) manja je u odnosu na prosjek eurozone.

U 2017. je iznos potraživanja po kreditima koje su banke odobrile nefinancijskim poduzećima i stanovništvu iznosio oko 56 % BDP-a, dok je vrijednost istovrsnom pokazatelju za prosjek eurozone iznosila gotovo 90 % BDP-a. Većina odobrenih bankovnih zajmova denominirana je u eurima, ali krediti stanovništvu u kunama bilježe trend rasta od 2013. na dalje. Ukupna vrijednost dionica poduzeća koje kotiraju na burzi u Hrvatskoj bila je manja od 40 % BDP-a, a u eurozoni iznosi oko 67 % BDP-a. Nominalna vrijednost tržišta dužničkih vrijednosnica u Hrvatskoj iznosi 61 % BDP-a i na njemu uglavnom dominiraju državni vrijednosni papiri, što znači da je to tržište oko 2,5 puta manje u

odnosu na tržište eurozone (čija je nominalna vrijednost iznosila 150 % BDP-a). Što se tiče duga privatnog sektora, on je na konsolidiranoj razini postupno smanjen sa 125 % BDP-a u 2010. na 106 % BDP-a u 2016., a ukupna razina privatnog duga niža je u odnosu na razinu duga eurozone (koja je iznosila 137 % BDP-a). Pravna integracija

Za razliku od izvješća ESB-a u kojem je izneseno da nijedna od promatranih država (pa tako ni Hrvatska) ne zadovoljava kriterij pravne konvergencije, u izvješću Komisije iznesena je ocjena da Hrvatska zadovoljava uvjete pravne konvergencije (definiranih člancima 130. i 131. Ugovora o funkcioniranju Europske unije), pri čemu se ne uzimaju u razmatranje odredbe Statuta ESSB-a. Pritom Komisija naglašava da ocjena pravne konvergencije za Hrvatsku ne uzima u obzir moguće učinke nacrta izmjena i dopuna Zakona o HNB-u koji su se našli u saborskoj proceduri u trenutku izrade Komisijinog izvješća.

Zaključak

Ispunjavanje brojčanih konvergencijskih kriterija u određenom trenutku nije samo po sebi jamstvo za nesmetano pridruživanje ekonomskoj i monetarnoj uniji. Države koje uvode euro moraju moći dokazati održivost svojih konvergencijskih procesa. Stoga su u mnogim promatranim zemljama potrebne trajne prilagodbe ekonomskih politika, s naglaskom na osiguranje dugotrajne održivosti i poboljšanja povezanih s fiskalnim kriterijima.

Cilj strukturnih reformi trebao bi biti uspostava pouzdanih institucija i dobrog gospodarskog upravljanja, čime će se stvoriti povoljni uvjeti za učinkovitu upotrebu kapitala i radne snage te fleksibilna tržišta rada i proizvoda. Preduvjet za održivu konvergenciju je makroekonomska stabilnost, a posebice zdrava fiskalna politika. Visok stupanj fleksibilnosti na tržištima proizvoda i rada nužan je za sprječavanje makroekonomskih šokova. Mora postojati kultura stabilnosti s dobro ukorijenjenim inflacijskim očekivanjima koja pogoduju ostvarenju stabilnosti cijena. Povoljni uvjeti za učinkovitu upotrebu kapitala i radne snage u gospodarstvu potrebni su za povećanje ukupne faktorske produktivnosti i dugoročnog gospodarskog rasta. Održiva konvergencija također zahtijeva učinkovite institucije i poticajno poslovno okružje. Visok stupanj ekonomske integracije s europodručjem potreban je za postizanje sinkronizacije poslovnog ciklusa. Nadalje, moraju se uvesti primjerene makrobonitetne politike (kako bi se spriječio rast makroekonomskih neravnoteža, kao što su prekomjerna povećanja cijena imovine i ciklusi naglog rasta i pada kredita) te primjeren okvir za nadzor financijskih institucija.

25


26

Osim ispunjavanja četiri nominalna kriterija ekonomske konvergencije tijekom referentnog razdoblja koje prethodi izradi Izvješća o konvergenciji, treba uzeti u obzir i pravnu konvergenciju i još neke dodatne čimbenike. Prema nalazima oba izvješća o konvergenciji 2018. (ESB i Komisija), može se zaključiti da Hrvatska trenutno zadovoljava nominalne kriterije stabilnosti cijena, fiskalne discipline i dugoročnih kamatnih stopa na državne obveznice. Kriterij stabilnosti tečaja formalno se ne može preispitati jer Hrvatska još uvijek ne participira u tečajnom mehanizmu ERM II.

Što se tiče ispunjenja pravnih zahtjeva da zakoni države članice koja pretendira postati članicom europodručja moraju garantirati potpunu neovisnost središnje banke te omogućiti njezinu integraciju u europski sustav središnjih banaka, Komisija smatra da Hrvatska u potpunosti zadovoljava kriterije pravne konvergencije (uz ogradu da njihova ocjena ne uzima u obzir prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HNB-u koji se našao u saborskoj proceduri u vrijeme izrade izvješća). S druge strane, ESB smatra da Hrvatska ne zadovoljava u potpunosti kriterije pravne konvergencije, jer smatra da u članku 71. stavak 2. Zakona o HNB-u nije izričito navedena zabrana Vladi Republike Hrvatske da ne smije utjecati na neovisnost Hrvatske narodne banke, donošenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke i njezinih tijela te ne smije odobravati, poništavati, odgađati, ukidati ili na bilo koji drugi način utjecati na bilo koju odluku Hrvatske narodne banke u područjima iz njezine nadležnosti.

U svakom slučaju, može se reći da je dosad postignut značajan napredak u zadovoljavanju četiri nominalna kriterija konvergencije u razdoblju od 2014. do 2018. (Tablica 1), no isto tako treba reći da je potrebno uložiti još mnogo napora u postizanju realne konvergencije (uključujući i poboljšanje razine trgovinske integracije i tržišne integracije). Tablica 1: Republika Hrvatska i ispunjavanje kriterija konvergencije 2014. – 2018. Kriterij konvergencije

2014.

2016.

2018.

Stabilnost tečaja

-

-

-

+

+

+

-

-

-

Stabilnost cijena

Fiskalna disciplina

Dugoročne kamatne stope Pravna usklađenost

Izvor: izrada autora

+ -

+ -

+ +


UDK: 338 27

Benjamin Kardum, mag.oec.*

Pozicija Hrvatske prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti

Godišnjak svjetske konkurentnosti (eng. World Competitiveness Yearbook) provodi Institut za razvoj poslovnog upravljanja (eng. International Institute for Management Development, IMD) iz Lausanne, a analizira se više od 340 kriterija od kojih se 2/3 odnosi na statističke pokazatelje (međunarodni / nacionalni izvori) te se 1/3 temelji na istraživanju mišljenja gospodarstvenika (ankete). Godišnjakom svjetske konkurentnosti mjeri se koliko je dobro upravljanje država nacionalnim resursima i kompetencijama kako bi te države omogućile dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na četiri stupa konkurentnosti: gospodarski rezultati, učinkovitost javnog sektora, učinkovitost poslovnog

sektora i infrastruktura, a svaki stup popraćen je s pet indeksa. Prema ovogodišnjem istraživanju Hrvatska je zauzela 61. mjesto od ukupno 63 države koje su obuhvaćene istraživanjem. Najnoviji podaci objavljeni su u svibnju ove godine, a moguće ih je pronaći na službenim stranicama Instituta za razvoj poslovnog upravljanja IMD (https://www.imd.org/wcc/world-competitivenesscenter-rankings/world-competitiveness-ranking-2018/). U nastavku slijedi tablični prikaz pozicije Hrvatske i odabranih država prema rezultatima Godišnjaka svjetske konkurentnosti.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

29

30

33

35

33

29

27

Estonija

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

2011.

29

Promjena u odnosu na prošlogodišnje razdoblje

2010.

28

2018.

2009.

Češka

2017.

Naziv države

2008.

Tablica 1. Prikaz pozicije Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema IMD-u 2018. uz uključenu finalnu ocjenu dodijeljenu pojedinoj državi

28

29

-1

-1

31

-1

-8

(62,25)

(66,76)

(65,44)

(70,99)

(66,19)

(64,41)

(62,21)

(70,83)

(76,15)

(78,95)

(79,05)

(69,65)

(62,57)

(62,64)

(68,26)

(66,95)

(64,42)

(64,34)

(69,21)

(73,55)

(77,75)

(78,47)

23

35

34

33

31

36

30

31

31

30

________________________________ * Benjamin Kardum, doktorand ekonomije, mag.oec., asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić


2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

43

45

36

31

34

28

30

Poljska

Slovenija

Latvija

Mađarska

Bugarska

Rumunjska

Slovačka

Hrvatska

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

2011.

31

Promjena u odnosu na prošlogodišnje razdoblje

2010.

36

2018.

2009.

Litva

2017.

Naziv države

2008.

28

33

32

1

4

34

4

10

37

6

-5

40

0

1

47

5

-9

48

1

-9

49

1

-4

55

-4

-25

61

-2

-12

(56,23)

(64,88)

(54,10)

(60,21)

(63,42)

(66,49)

(62,01)

(71,74)

(74,04)

(75,61)

(76,88)

(47,99)

(53,93)

(64,48)

(66,86)

(64,18)

(65,44)

(61,77)

(68,76)

(71,30)

(73,72)

(75,43)

(57,9)

(64,64)

(48,69)

(56,88)

(52,96)

(51,00)

(46,25)

(56,76)

(64,87)

(70,74)

(73,34)

(58,68)

(61,85)

(59,78)

(66,55)

(71,84)

(72,27)

44

32 /

38

44

32 /

45

32

52 /

42

34

51 /

47

34

51 /

45

33

52

41 50

36

55 35 48

33

49

43

48

33

43

37 46

38

43

40

52

(52,93)

(53,91)

(54,12)

(58,92)

(57,34)

(53,5)

(52,55

(57,00)

(62,65)

(64,42)

(65,98)

(51,39)

(58,99)

(47,76)

(53,56)

(48,45)

(47,80)

(45,78)

(50,32)

(61,74)

(65,73)

(65,67)

(47,55)

(46,95)

(47,48)

(57,50)

(48,93)

(49,70)

(52,84)

(57,13)

(62,27)

(64,74)

(64,92)

(59,37)

(63,91)

(51,09)

(58,59)

(55,67)

(54,49)

(53,30)

(57,18)

(65,89)

(64,72)

(60,03)

(45,20)

(48,59)

(40,06)

(49,40)

(45,30)

(44,11)

(38,97)

(44,76)

(51,59)

(56,51)

(55,34)

39

45

30

49

38

54

33

53

53 54

49

56

55 50

48

58

54

53 47 57

57

55 47 58

56

47 45

59

55

47 46

58

50 49

40

58

49 50

51

59

Izvor: izrada autora prema IMD World Competitiveness, 2018., „World Competitiveness ranking“, dostupno na: https://www.imd.org/wcc/world-competitiveness-center-rankings/countries-profiles/, pregledano 31. svibnja 2018. Pored prikaza ukupne pozicije potrebno je promatrati i dinamičnost ocjene, pri čemu je najkonkurentnija ona država svijeta koja ima ocjenu 100 (u 2018. to su bile SAD), dok je najlošije ocijenjena bila Venezuela s ocjenom 27,50 (63. mjesto).

U početnom promatranom razdoblju Hrvatska je zauzela 49. mjesto sa sveukupnom ocjenom 45,20. Primjerice, u 2009. Hrvatska je u odnosu na početno promatrano razdoblje lošije pozicionirana za četiri mjesta sa sveukupnom ocjenom 48,59, a koja je veća od ocjene iz početnog razdoblja. Pad i stagnacija na rangovnoj ljestvici uz povremeni rast ocjene pokazatelj je kako Hrvatska ostvaruje napredak u raznim gospodarskim područjima, ali je taj rast sporiji usporedno s ostalim državama. Navedena činjenica ukazuje kako Hrvatska zaostaje u provođenju učinkovitih i strukturnih reformi, što je u konačnici čini manje konkurentnom i tako dolazi do zaostajanja za novijim državama članicama. Ocjene koje je Hrvatska ostvarila objašnjavaju se prema postotku usvojenosti preporuka za određene gospodarske faktore.

Tijekom promatranog razdoblja može se primijetiti volatilnost ocjene dodijeljene Hrvatskoj; najniža ocjena zabilježena je 2014. (59. mjesto, ocjena 38,97), dok je najveća ocjena zabilježena u 2017. (59. mjesto, ocjena 56,51). Može se primijetiti kako je Hrvatska zadržala istu, vrlo nisku poziciju iako je ocjena povećana za 17,54 postotnih bodova. Tijekom promatranog desetogodišnjeg razdoblja Hrvatska je pala za 12 mjesta, a u odnosu na države članice iz petog vala proširenja Hrvatska je čitavo vrijeme na posljednjem mjestu (izuzev 2009. kad je Hrvatska za jedno mjesto bila bolja od Rumunjske).

SAD je prema ocjenama iz 2018. skočio tri mjesta i time zauzeo prvo mjesto čime je prestigao Hong Kong, Singapur i Nizozemsku. Analize iz tablice 1 ukazuju kako pojedine države istočne Europe poput Litve i Poljske napreduju na ljestvici konkurentnosti te se sve više približavaju državama zapadne Europe. U nastavku slijedi tablični prikaz pojedinačnih ocjena dodijeljenih Hrvatskoj.


Tablica 2. Usporedba rezultata pojedinačnih ocjena dodijeljenih Hrvatskoj prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti Područje

Promjena u odnosu na prošlogodišnje razdoblje

Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

Gospodarski rezultati

53

56

56

58

58

57

56

57

56

1

-3

Međunarodna trgovina

41

40

42

44

38

27

24

18

16

2

25

-10

-15

Domaća ekonomija

55

57

57

60

60

59

58

53

60

-7

-5

35

18

Strana ulaganja

40

Zaposlenost

51

Učinkovitost javnog sektora

55

Cijene

Fiskalna politika Javne financije

44

33

50

53

54

57

57

54

54

54

45

46

52

51

53

57

Društveno okruženje

51

41

Učinkovitost poslovnog sektora Financije

54

58 50

46

42

56

50

58

0

-7

32

24

54

56

56

57

11

56

1

-1

47

47

54

57

57

0

-13

4

-13

56

57

54

55

46 56

-1

-3

54 49

60

50

54

53

54

59

60

60

Stavovi i vrijednosti

58

56

59

57

60

59

Infrastruktura

42

43

41

42

41

Znanstvena infrastruktura

54

52

51

51

54

39

38

39

43

42

37

45

Osnovna infrastruktura

48

Tehnološka infrastruktura

44

50

42

37 47

36 49

48

34 50 44

50

52

55

-5 11

61

63

40

-4

61

36

59

0

33

62

1

-4

52

56

59

60

60

63

61

49

58

39

61

35

38

54

60

49

37

55

60

61

56

Obrazovanje

58

60

Produktivnost i učinkovitost

Zdravlje i okoliš

55

43

58

59

45

39

59

59

52

48

58

35

55

47

27

39

53 58

54

22

55

40

Tržište rada

Menadžment

44

46

Institucije

Poslovna legislativa

4

54

61

60

59

62 63

-1

-10

63

-1

-10

63

0

-5

63

0

-5

46

54

2

43

51

-3

43

52

46

0

-4

54

52

56

57

-1

-3

42

42

44

40

55

34

51 48

34 49

52

33 53

53

37

-4

0

4

-1

57

-4

-9

0

-9

53

Izvor: izrada autora prema IMD World Competitiveness, 2018., „Competitiveness ranking – Croatia“, dostupno na: https://worldcompetitiveness.imd.org/countryprofile/HR/wcy, pregledano 31. svibnja 2018.

Ovogodišnje izvješće za Hrvatsku usporedno prošlogodišnjem razdoblju prikazuje najveći pad u području stranih ulaganja (-10) što je posljedica niske razine stranih ulaganja, te u području domaće ekonomije (-7) zbog nepovoljnog poslovnog okruženja i loših anketnih ocjena glede dinamičnosti tržišta. Zamjetni su i manji padovi u području društvenog okruženja (-4), produktivnosti i učinkovitosti privatnog sektora (-3), zdravlja i okoliša (-4) i osnovne infrastrukture (-4).

Tri od četiri stupa (gospodarstvo, učinkovitost javnog sektora, učinkovitost poslovnog sektora) ostvarila su napredak za jedno mjesto u odnosu na prethodno promatrano razdoblje.

Od znatnijeg poboljšanja može se uočiti porast ocjena u području cijena (+32) radi niskih troškova života, niske cijene najma i korigiranja inflatornog kretanja, javnih financija (+4) zbog poboljšanja fiskalne slike, smanjenja javnog duga i smanjenja deficita te u području obrazovanja (+4) zbog provođenja obrazovnih reformi, visoke razine znanja stranih jezika i sl. U usporedbi s početnim promatranim razdobljem Hrvatska je ostvarila nazadovanje u sva četiri stupa konkurentnosti, pa je tako u području gospodarskih rezultata zabilježen pad za tri mjesta, u učinkovitosti javnog sektora zabilježen je pad od jednog mjesta, a učinkovitost poslovnog sektora i infrastruktura pali su za četiri mjesta.

29


30

Rezultati za Hrvatsku ukazuju na brojne slabosti i nedostatke kao što su: slaba otpornost na gospodarsku krizu, niska zaposlenost, slab pravni i regulatorni okvir, visoke cijene kapitala, preveliki porezi i doprinosi, prisutnost državnog vlasništva u poduzećima, nedovoljna razvijenost poduzetništva, niska inovativnost, neadekvatno visoko školstvo i menadžersko obrazovanje, zastarjelosti proizvodne tehnologije, nepovoljno poslovno okruženje. Kao najveći izazovi s kojima se hrvatsko gospodarstvo susreće istaknuti su: • provođenje mjera koje će spriječiti nezaposlenost i kojima će se mladi i obrazovani ljudi zadržati u zemlji • smanjenje poreznog opterećenja u poslovanju (parafiskalni nameti) kako bi se stvorilo povoljno i poticajno poslovno okruženje

• poboljšanje učinkovitosti javnog sektora i stvaranje transparentnog regulatornog okvira • poticanje gospodarskog rasta kroz veća strana ulaganja.

Kao najpovoljniji pokazatelji prema mišljenju gospodarstvenika istaknuti su: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocijenjena područja: sposobnost vlade, učinkovito pravno okruženje, poslovno prijateljsko okruženje te konkurentan porezni sustav. U nastavku slijedi grafički prikaz dodijeljenih pozicija u odabranim državama po stupovima konkurentnosti.

Grafikon 1. Pojedinačne pozicije dodijeljene odabranim državama u Godišnjaku svjetske konkurentnosti u područjima gospodarskih rezultata, učinkovitosti javnog sektora, učinkovitosti poslovnog sektora i infrastrukture (pri čemu je veći broj oznaka lošije pozicije) Gospodarski rezultati

Učinkovitost javnog sektora

Infrastruktura

Učinkovitost poslovnog sektora

Izvor: izrada i prilagodba autora prema IMD World Competitiveness, 2018., „Competitiveness ranking“, dostupno na: https://worldcompetitiveness.imd.org/rankings/wcy, pregledano 31. svibnja 2018.


U početnom promatranom razdoblju Češka (20. mjesto) je predvodila u području gospodarskih rezultata, dok je na začelju bila Hrvatska (40. mjesto). S vremenom Hrvatska bilježi negativan trend kretanja gospodarskih rezultata, a najgore je bila pozicionirana u 2013. s 58. mjestom te je istu poziciju zadržala i 2014. Nakon 2014. dolazi do osciliranja pozicije te je Hrvatska u 2018. zaključila poziciju s 56. mjestom (pad za 16 mjesta u odnosu na početno razdoblje). Češka, Poljska i Slovenija od 2013. bilježe pozitivan trend kretanja gospodarskih rezultata što se reflektiralo na njihove konačne pozicije. Češka je u odnosu na početno promatrano razdoblje (20. mjesto) poboljšala svoju poziciju za četiri mjesta, a Poljska (31. mjesto) za 13 mjesta. Od početnog do zaključnog promatranog razdoblja Hrvatsku prati negativan trend kretanja učinkovitosti javnog sektora. Hrvatska je najgore bila pozicionirana u 2017. s 57. mjestom, a do poboljšanja za jedno mjesto došlo je u 2018. U početnom promatranom razdoblju od odabranih država članica najbolje pozicionirana bila je Slovačka s 31. mjestom dok je najgora bila Hrvatska s 50. mjestom. Tijekom promatranog razdoblja Slovačku prati negativan trend kretanja učinkovitosti javnog sektora čime zaključuje svoju poziciju s 55. mjestom (pad za 24 mjesta) u 2018. Poljska je s početnog 49. mjesta u zaključnom razdoblju zauzela 40. mjesto i time ostvarila napredak za devet mjesta. Od početnog do zaključnog promatranog razdoblja Hrvatska je ostvarila nazadovanje za šest mjesta. U 2018. predvodnica u učinkovitosti javnog sektora je Češka s 22. mjestom, dok je Hrvatska na začelju i zauzima tek 56. mjesto, a prati je Slovačka koja je na 55. mjestu.

U području učinkovitosti poslovnog sektora Hrvatska je u početnom promatranom razdoblju bila pozicionirana na 51. mjesto, a slijedila je Poljska na 50. mjestu dok je Slovenija bila najbolje pozicionirana na 32. mjestu. Od 2009. Hrvatska bilježi negativan trend kretanja učinkovitosti poslovnog sektora (osim 2014. i blagog poboljšanja u 2018.). Hrvatska je najniže pozicionirana bila 2017. godine na 63. mjestu, a najbolje 2008. na 51. mjestu. Neučinkovit i stagnirajući poslovni sektor doveli su Hrvatsku na začelje u odnosu na ostale usporedne države članice. Najveći napredak ostvarila je Poljska koja je s početnog 50. mjesta skočila na 37. mjesto dok su Mađarska (pad za 13 mjesta), Slovačka (pad za 34 mjesta) i Slovenija (pad za 15 mjesta) pogoršale svoju poziciju usporedno s početnim promatranim razdobljem.

U početnom promatranom razdoblju Hrvatska je prema ocjeni infrastrukture bila najlošije pozicionirana (40. mjesto) dok je Češka predvodila na 24. mjestu u odnosu na ostale države članice. Češka je u završnom promatranom razdoblju izgubila vodeću poziciju te ju je u završnom promatranom razdoblju prestigla Slovenija pozicionirajući se na 28. mjesto dok je u završnom promatranom

razdoblju Hrvatska zauzela 46. mjesto što je pogoršanje za šest mjesta u odnosu na početno razdoblje.

Može se zaključiti kako u sva četiri stupa konkurentnosti Hrvatska bilježi negativne rezultate što alarmira na nužnost provođenja brzih i učinkovitih reformi kako bi se zaustavili negativni ekonomski trendovi. Samo se tako može doći do poboljšanja učinkovitosti, boljeg poslovnog okruženja, veće zaposlenosti te povećanja inozemnih ulaganja.

31


32

Aktivnosti ureda

DODJELA NAGRADE EUROPSKI GRAĐANIN, 17.9.2018. U ponedjeljak 17. rujna u Hrvatskom saboru održana je dodjela nagrade Europski građanin Hrvatskom uredu za kreativnost i inovacije (HUKI). Udrugu HUKI s projektom LEAP Summit nominirali su zastupnik Ivica Tolić i zastupnica Ivana Maletić.

Zastupnica Maletić istaknula je kako je ponosna što je HUKI s projektom LEAP Summit dobitnik ovogodišnje nagrade Europski građanin: „Inicijative mladih u području razvoja poduzetničkih projekata prepoznaju se kao prioritet ne samo na razini EU-a nego i u Hrvatskoj. Mladi mogu pokrenuti velike projekte i promijeniti lokalne zajednice i cijelo društvo, stvarajući time pretpostavke za snažniji razvoj i napredak. Sigurna sam da će ovo priznanje biti vjetar u leđa mladima okupljenim u udruzi HUKI koji će nastaviti s organiziranjem događaja na kojima se razmjenjuju znanja i iskustva te pomagati mladim poduzetnicima i inovatorima da dobiju potrebnu podršku i brže se razvijaju. Ovom nagradom motiviramo mlade poduzetnike i inovatore za razvoj novih uspješnih inicijativa i projekata.” „Zahvaljujem svim kolegama i kolegicama u Europskom parlamentu koji su prepoznali vrijednost projekata koje mladi okupljeni u Hrvatskom uredu za kreativnost i inovacije pokreću te su svojim visokim ocjenama osigurali da upravo mladi budu dobitnici nagrade Europski građanin 2018.“, zahvalila je zastupnica Maletić svim zastupnicima u EP-u.

„Mladi su generator pozitivnih promjena u Europi. S LEAP Summitom želimo osigurati perspektivnu budućnost svim mladima i budućim generacijama koje dolaze, te Hrvatsku pozicionirati kao centar znanja, inspiracije i poduzetničkih inicijativa u Europi. Nagrada Europski građanin predstavlja iznimno važno priznanje za nas i veliku motivaciju za ostvarivanje još boljih rezultata u budućnosti”, ističu iz Hrvatskog ureda za kreativnost i inovacije. Nagradu Europski građanin od 2008. dodjeljuje Europski parlament kao priznanje za iznimna postignuća u promicanju boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti građana država članica te olakšavanje prekogranične i transnacionalne suradnje unutar Europske unije. HUKI je udruga mladih osnovana primarno radi promicanja talenata, poduzetništva, inovacija i


33

umrežavanja te rješavanja izazova lokalnih zajednica društvenim inovacijama. Provedbom više od 30 projekata svake godine, HUKI u središte interesa stavlja umrežavanje mladih s uspješnim ljudima iz cijelog svijeta te promicanje poduzetništva i zapošljavanja.

Najveći projekt udruge je LEAP Summit – međunarodna konferencija za mlade koja se održava već tri godine u Zagrebu te okuplja više od 3.000 mladih iz više od 40 država svijeta. Konferencija je usmjerena na poticanje mladih na poduzetništvo, razmjenu ideja i znanja te inspiriranje i ohrabrivanje mladih u pronalasku zanimanja. Projektom se želi stvoriti mreža ljudi različitih struka koji dijele ambicije za uspjeh i kreiranje pozitivnih promjena u svojim sredinama.

Uz središnju konferenciju u Zagrebu u trajanju od tri dana, udruga organizira i jednodnevne konferencije za mlade u više od 30 gradova Europske unije pod nazivom LEAPin koje s LEAP Summitom povezuje pokret za mlade LEAP. Zahvaljujući LEAP-u svake godine tisuće mladih usvoje nova aktualna znanja koja su važna za zapošljavanje i samozapošljavanje, povežu se s kolegama iz cijelog svijeta te pokreću nove projekte i poduzeća, ostvaruju nove poslovne suradnje i stvaraju nove pozitivne inicijative. Na samom LEAP Summitu i konferencijama LEAPin sudjelovalo je već više od 300 predavača koji su brojnim interaktivnim predavanjima, panel-raspravama, debatama i studijama slučaja mladima prenijeli različita znanja. Glavni događaj je uručivanje nagrada dobitnicima u Europskom parlamentu u Bruxellesu, 9. listopada ove godine.

DOBRO JUTRO, HRVATSKA, 17.9.2018. Zastupnica Ivana Maletić gostovala je 17. rujna u emisiji Dobro jutro, Hrvatska povodom dodjele nagrade Europski građanin Hrvatskom uredu za kreativnost i inovacije (HUKI). S njom je u emisiji gostovao i voditelj marketinga u udruzi HUKI Andrej Kajganić. Na pitanje zašto baš HUKI, tj. zašto je zastupnica predložila njihov program, ona je odgovorila da je sa zastupnikom Tolićem predložila njih jer je potrebno isticati primjere mladih koji, puni inicijative i energije, potiču poduzetništvo u Hrvatskoj i pomažu drugima u razvoju karijere. To se mora primijetiti, isticati, nagrađivati i tako mlade motivirati i ohrabrivati da nastave s takvim aktivnostima. Posebno ju je privukao projekt udruge LEAP Summit kojim je HUKI u Hrvatsku prenio i međunarodno djelovanje, a spomenuta nagrada traži upravo povezivanje građana Europske unije i šire, koji putem projekata uče o vrijednostima Europske unije.

Nagrada Europski građanin dodjeljuje se od 2008. godine, u Hrvatskoj od 2013., a dodjela će se ove godine odviti u Europskom parlamentu, 9. listopada, kad će udruzi HUKI biti uručena plaketa kojom će članovi udruge, prema riječima zastupnice, “dobiti veći poticaj za njihove sljedeće projekte. Mislim da će i na razini Europe biti zanimljivo vidjeti kako je Hrvatska izabrala jednu takvu udrugu koja je važna, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi. Mlade treba poticati na takvo djelovanje i zaista je posebno kako su ovi mladi uložili svoje slobodno vrijeme i entuzijazam i s malo financijskih sredstava ostvarili jako puno“, istaknula je zastupnica.


34

KONFERENCIJA EU PROJEKTI, MOSTAR, 14.9.2018. Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić održala je u petak 14. rujna u Mostaru predavanje na temu Mogućnosti korištenja EU sredstava za financiranje projekata u BiH u sklopu konferencije EU projekti koja je održana u Tehnološkom parku INTERA u organizaciji agencije za profesionalno usavršavanje APRIORI BH, Ureda Vlade Zapadnohercegovačke županije za europske integracije i Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. Cilj ove konferencije je informirati i upoznati sve ključne aktere o novoj strategiji EU-a za Balkan te promjene koje donosi za institucije i organizacije prijavitelje projekata na programe EU-a. Isto tako potrebno je staviti u fokus mogućnosti koje programi EU-a pružaju za razvoj zemljama potencijalnim članicama, te podići broj i kvalitetu prijavljenih projekata na višu razinu.

Financijska perspektiva EU-a za razdoblje 2021. – 2027. donosi povećano financiranje, a to se posebno odnosi na novu generaciju Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) koji će biti povećan s dosadašnjih 11,7 milijardi na 15 milijardi eura, dakle, za gotovo četvrtinu raspoloživog iznosa. Zastupnica je uz predavanje, odgovarala na pitanja prisutnih i novinara te su u nastavku neka od tih izdvojena: 1. Kao zastupnica u Europskom parlamentu i ekonomska stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova možete li nam kazati što nas očekuje u sljedećoj financijskoj perspektivi EU-a (2021. – 2027.) u kontekstu potreba lokalne i regionalne razine, a posebno vezano za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU-u?

Nova generacija Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) pomagat će državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama da ispune kriterije za pristupanje. Osim toga, pridonijet će ostvarenju općih europskih ciljeva ostvarenja stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u najbližem susjedstvu EU-a. Za razdoblje 2021. – 2027. Instrument će biti uvećan za gotovo četvrtinu – IPA trenutno na raspolaganju ima 11,7 milijardi eura, dok bi prema novom planu na raspolaganju trebao imati oko 15 milijardi eura. Osim programa IPA brojni su drugi programi trenutno otvoreni za BiH, primjerice: novi europski istraživački program Obzor 2020. (za područje istraživanja i inovacija), program COSME (za razvoj malih i srednjih poduzeća), Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR), program Europa za građane (za promicanje aktivnog europskog građanstva), program Kreativna Europa (za potporu kulturi i audiovizualnom sektoru).

Predviđeno je povećano financiranje na područjima prometa, energetike, socijalnog sektora, okoliša i razvoja privatnog sektora, uključujući digitalnu ekonomiju. Cilj je povezati socioekonomski razvoj u regiji s investicijskim prioritetima Unije kako bi se značajno pojačalo pružanje


jamstava pod investicijskim okvirom za Zapadni Balkan u cilju privlačenja privatnih ulaganja u regiju, u punoj komplementarnosti s postojećom inicijativom. Komisija će dodatno olakšati trgovinu između EU-a i država Jugoistočne Europe. Kako bi se pojačalo poduzetništvo i inovacije, Komisija će uvesti shemu podrške transferu tehnologija i startupovima u cijeloj regiji te pružiti podršku naporima usmjerenim na pametnu specijalizaciju, kao i kružno gospodarstvo. Planira se veća financijska potpora socijalnom sektoru, osobito za ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, kako bi se pružila podrška socijalnoj uključenosti. Financiranje pod programom Erasmus+ udvostručit će se te će se uspostaviti pilot-shema mobilnosti za učenike i učitelje u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u bliskoj suradnji sa svim dionicima, uključujući Europsku zakladu za izobrazbu.

2. Nedavno ste, između ostalog, izjavili da javna nabava u kontekstu fondova EU-a usporava cijeli sustav i da treba pojednostaviti ovaj proces kako bi korištenje fondovima EU-a bilo uspješnije i učinkovitije. Što mi već sada u pretpristupnoj fazi trebamo napraviti kako bi se naše institucije, kao i privatni sektor, pripremili za što bolje i učinkovitije korištenje sredstvima EU-a? Javna nabava jedan je od procesa koji zbog svoje kompleksnosti s jedne strane, te nedovoljno razvijenih znanja u javnoj administraciji za provedbu postupaka javne nabave s druge strane, znatno usporavaju proces korištenja sredstvima EU-a. Uz javnu nabavu prepreka su i neriješeni imovinsko – pravni odnosi, dugotrajni postupci dobivanje dozvola i rješenja, izrada studija, nedovoljno kvalitetno pripremljenih projekata i slično. Uz sve to, natječaji često nisu prilagođeni korisnicima pa ili nema dovoljno prijava, ili su alokacije sredstava premale zbog prevelikog broja prijava. Za uspješnost je neophodno: 1. pojednostavniti procedure i kriterije za prijavu projekata, 2. pomoći krajnjim korisnicima u osiguravanju sredstava za pripremu projekata te kasnije za sufinanciranje projekta u provedbi, 3. postići veću koordiniranost i povezanost sa svim politikama EU-a, 4. ubrzati ocjenjivanje i odabir projekata te praćenje provedbe, 5. osigurati što bolju informiranost potencijalnih krajnjih korisnika o mogućnostima i pravilima financiranja iz fondova EU-a, 6. educirati što veći broj ljudi za rad na projektima EU-a te tako osigurati administrativne kapacitete u smislu kvantitete i kvalitete. U pretpristupnoj fazi možete napraviti puno, a sve pripreme za kvalitetno korištenje sredstvima EU-a korisne su za poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje investicijskih potencijala u državi neovisno o sredstvima EU-a. Najvažnije je provesti detaljne analize i javne konzultacije te utvrditi ciljeve, prioritete razvoja i područja ulaganja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Na temelju toga ulaže se u pripremu projekata i priprema lista projekata za koje se pozivaju potencijalni ulagači. Fondove EU-a treba promatrati samo kao jedan od potencijalnih izvora financiranja za projekte koje

svakako želimo realizirati jer su ključni za rast i razvoj. Bilo bi dobro odmah (tijekom pristupanja) riješiti zemljišne knjige i imovinsko – pravne odnose kako ne bi kasnije bili prepreka razvoju projekata, a isto tako urediti administraciju i procedure izdavanja dozvola, rješenja, izrade studija i slično. Rad na razvoju administrativnih kapaciteta treba biti kontinuiran i uspostavljen na svim razinama – od edukacija u institucijama do edukacija u školama i na fakultetima. Svakako je važno odmah razviti posebne programe edukacije o projektima EU-a, njihovoj pripremi, provedbi i izvorima financiranja. 3. Kakva su iskustva Republike Hrvatske u privlačenju sredstava EU-a, a koja mogu biti korisna BiH i ostalim zemljama u ovoj fazi europskih integracija?

Sve navedeno proizlazi iz naših iskustava. Za dobro i uspješno korištenje sredstvima EU-a potrebno je imati dobro uređen, kvalitetan i brz sustav javne uprave, sve procedure uspostavljene, jasne ciljeve i prioritete razvoja, dovoljan broj educiranih kadrova u javnom i privatnom sektoru te sustav obrazovanja prilagođen njihovim potrebama. Tako uređen, stabilan, siguran i predvidljiv sustav preduvjet je za dobro korištenje i drugim izvorima financiranja te privlačenje investitora i poticanje domaćih poduzetnika na nova ulaganja i proširenje poslovanja. Uobičajeno, države koje se ne koriste sredstvima EU-a, imaju i vrlo niske iznose investicija, nizak gospodarski rast, a strani investitori ih zaobilaze. Loše korištenje sredstvima EU-a pokazatelj je lošeg poslovnog okruženja, neučinkovite javne uprave i nedostatka donošenja odluka i koordinacije u državi. 4. Koja je uloga i značaj projekata financiranih iz fondova EU-a za lokalni i regionalni razvoj kao i za društveni razvoj u cjelini?

U ovoj pretpristupnoj fazi sredstva EU-a (IPA) namijenjena su ponajprije jačanju institucija i promjenama potrebnim za ispunjavanje pristupnih kriterija. Dio sredstava namijenjen je i pripremama za korištenje fondovima EU-a, a u okviru toga i jačanju gospodarstva poticanjem konkurentnosti i produktivnosti. Upravo zato predviđena su sredstva za projekte poduzetnika, modernizaciju proizvodnih procesa i bolje pozicioniranje na tržištu EUa. Značajna su ulaganja i u obrazovni sustav jer bez radne snage prilagođene potrebama realnog sektora teško je napraviti preokret i razvojni skok. Posebno su važni programi prekogranične suradnje kojima je cilj poboljšati odnose među susjednim državama te razmjena znanja i iskustava. Projekti EU-a daju primjer i poticaj za smanjenje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, poboljšanje infrastrukture, povećanje atraktivnosti za potencijalna ulaganja te za jačanje aktivnog sudjelovanja stanovnika u gospodarskom i društvenom životu. Takvi projekti uvijek potiču gospodarski i/ili socijalni napredak te promjene nabolje. Zato je važno iskoristiti sredstva koja su državama na raspolaganju te pokrenuti kotač pozitivnih promjena.

35


36

GOSTOVANJE U EMISIJI IZ SRCA EUROPE, INTERVJU LIDER, 12.9.2018. 12.9.2018. Odgovori zastupnice Maletić za LIDER o direktivi Copyright Zastupnica Ivana Maletić s glavnom urednicom Hrvatskog radija Elianom Čandrlić – Glibota i glavnim urednikom portala Euroactiv Ivanom Fischerom gostovala je 12. rujna u emisiji Iz srca Europe. Tema emisije bilo je pokretanje portala Euroactiv koji će pokrivati teme i događanja iz Europskog parlamenta na hrvatskom jeziku. Zastupnica Maletić komentirala je kako je dobro da postoje mediji koji se isključivo bave europskim temama jer, kako kaže, „postoje teme koje u startu nisu zanimljive javnosti, ali su važne jer mijenjaju određena pravila i načine rada koji mogu utjecati na svakodnevni život ljudi i koje ipak treba prezentirati glasnije.“ Izazov je vrlo složene teme na jednostavan način prenijeti zainteresiranim građanima, ali zajedničkim radom i ustrajnim prezentiranjem tema može se podići zainteresiranost građana i znanje o važnosti tema o kojima se raspravlja na razini EU-a.

Više o razlozima zašto je važno da se ljudi informiraju o europskim aktivnostima i poprate portale poput Hine i novog Euroactiva te što su o toj temi prokomentirali ostali gosti emisije može se saznati u emisiji Iz srca Europe dostupnoj na sljedećoj poveznici: h t t p s : / / w w w. y o u t u b e . c o m / w a t c h ? v = 0 Us0LvcnQ0&feature=youtu.be

Ako bude usvojena, što nova direktiva znači za hrvatsko tržište nakladnika i izdavača? Koje će biti njihove nove obveze i prava, a čime bi konkretno mogli profitirati? Direktiva Copyright (dalje u tekstu: Direktiva) donosi se s ciljem prilagođavanja propisa o zaštiti autorskih prava novim uvjetima poslovanja u digitalnom okruženju te ujednačavanja pravila na razini EU-a. Sve se manje kupuju tiskana izdanja i CD-ovi, a upotrebljavaju se digitalni sadržaji. Ako platforme koje distribuiraju digitalne sadržaje s autorskim pravima, i pritom zarađuju, nemaju obvezu platiti autore, autorski, umjetnički i kreativni radovi s vremenom će nestati. Cilj Direktive nije smanjiti internetske slobode i filtrirati sadržaj nego, upravo obrnuto, omogućiti da taj sadržaj bude što bogatiji što boljim ugovornim položajem autora, izvođača i umjetnika i zato sam podržala njeno usvajanje.

Direktivom se nakladnicima i izdavačima, ali i novinarima, omogućuje dobivanje naknade za uporabu njihovih autorskih djela (članaka), omogućuje se stvaranje financijski neovisnih novinskih platformi čime se štiti i promiče kvalitetno novinarstvo. Dosad su se autorska glazba, autorske slike, videa i drugi predmeti autorskih i njima srodnih prava digitalnim prostorom širili bez izričitog pristanka njihova autora, koji tako za korištenje svog djela od trećih strana uglavnom nisu uživali nikakvu naknadu. Međutim, prema članku 14. nove Direktive autorima i izvođačima se omogućava da dobivaju informacije o iskorištavanju njihovih djela i izvedbi, posebno u pogledu od njih ostvarenih prihoda i naknade koju za to trebaju primiti.


Naknada za uporabu autorskih djela utvrđivat će se sklapanjem ugovora između autora, odnosno izvođača i druge strane, a ako takva naknada bude niska u odnosu na kasnije prihode druge strane od tih autorskih djela ili koristi ostvarenih njihovim iskorištavanjem, autori i izvođači moći će naknadno tražiti i dodatnu, odgovarajuću naknadu. Važno je istaknuti kako se Direktivom ne ograničava privatna uporaba novinarskih članaka i ne zabranjuje se uporaba digitalnih putokaza, tzv. hyperlinkova, što se često u komunikaciji o Direktivi ističe. Direktivom se predlaže proširenje određenih prava na izdavače informativnih publikacija u pogledu digitalne upotrebe istih, poput isključivog prava reproduciranja i prava stavljanja na raspolaganje javnosti.

Što bi jedan poduzetnik u Hrvatskoj trebao znati o novoj direktivi (primjerice, hoće li objavama linkova na vlastitim mrežnim stranicama i stranicama na društvenim mrežama morati plaćati određene naknade, press-kutak u kojem prenosi tekstove o svojoj kompaniji i sl.)? Poduzetnici kojima glavna djelatnost nije dijeljenje sadržaja koji su zaštićeni autorskim pravima, kao i mala i mikro poduzeća, koja su izričito izuzeta iz primjene Direktive, neće biti obvezni plaćati naknade za objave i dijeljenje linkova na vlastitim mrežnim stranicama. Također, usluge koje se pružaju u nekomercijalne svrhe poput on-line enciklopedija (primjerice, Wikipedia) i pružatelja mrežnih usluga na koje je sadržaj prenesen uz odobrenje svih nositelja prava nad tim sadržajima, poput obrazovnih ili znanstvenih repozitorija, nisu obuhvaćene odredbama Direktive. Isto vrijedi i za pružatelje usluga cloud za individualnu upotrebu, kojima se ne pruža izravan pristup javnosti (primjerice, Dropbox), platforme za razvoj otvorenog koda (primjerice, GitHub) i on-line tržišna mjesta čiji je glavna djelatnost prodaja fizičkih dobara (primjerice, eBay).

Cilj je Direktive postići zaštitu autorskih prava i omogućiti autorima da dobiju naknadu za djela na kojima on-line platforme poput Googlea i Facebooka zarađuju, a da se pritom ne ograniče internetske slobode dijeljenja i razmjene informacija. Upravo zato Direktiva isključuje online enciklopedije poput Wikipedije, Dropbox, ebay, i sve pružatelje on-line usluga na kojima je sadržaj objavljen uz autorizaciju nositelja prava. Iz obuhvata Direktive također su isključene parodije, gifovi i privatni korisnici, koji će se internetom služiti kao i dosad. Osim izdavačke industrije, koje će još grane gospodarstva biti obuhvaćene Direktivom i na koji način? Direktiva obuhvaća istraživačke djelatnosti, obrazovni sektor i sektor očuvanja kulturne baštine. Digitalnim tehnologijama omogućuju se nove vrste uporaba predmeta autorskih i srodnih prava koje nisu obuhvaćene dosadašnjim pravilima. Tako se danas omogućuje automatizirana računalna analiza informacija u

digitalnom obliku (teksta, zvuka, slika i sl.), čime se istraživačima omogućuje da obrađuju veće količine informacija za stjecanje novih znanja i otkrivanje novih spoznaja, čime se potiču i inovacije, a Direktivom se jasno određuje do koje je mjere takva obrada prihvatljiva i kada je za nju potrebno odobrenje. Slična je situacija i kada je riječ o digitalnoj uporabi različitih sadržaja za potporu i nadopunu nastavnih aktivnosti, poput upotrebe dijelova teksta ili slika različitih autora u nastavi. Direktivom se uvodi ograničenje autorskog i srodnih prava za korištenje djelom i drugim sadržajima u nastavi i za prekograničnu i digitalnu nastavu, pri čemu se mora voditi računa o ravnoteži javnih interesa u području obrazovanja i interesa autora, odnosno nositelja srodnog prava, što obuhvaća i njegova moralna prava. Direktiva određuje koliko je to prihvatljivo, odnosno kada je dopustivo. Za Republiku Hrvatsku posebno je značajan aspekt zaštite autorskih i srodnih prava kada je riječ o očuvanju kulturne baštine, odnosno dopuštenju za umnožavanje djela i drugih sadržaja koji su trajni dio zbirki institucija kulturne baštine, a koja je nužna za njihovo očuvanje. RH podržava odredbe Direktive koji se odnose upravo na to područje, a hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u tom je pogledu već usklađen s njome. Koje su sporne, odnosno nedorečene odredbe oko kojih se zakuhala atmosfera u Europskom parlamentu?

Najveće su prijepore izazvali članak 11. Direktive, kolokvijalno nazvan porez na linkove, te članak 13., koji se odnosi na upload filter.

Člankom 11. Direktive želi se postići veća zaštita autora tekstova, fotografija i drugih radova, čija se autorska djela ili njihovi isječci / dijelovi dijele na internetu (primjerice, putem Facebooka ili Twittera). Cilj je zaštititi autore u tom smislu da se za svako on-line dijeljenje njihova rada mora zatražiti njihovo odobrenje, a to bi im pravo pripadalo 20 godina nakon objave rada. Ukratko, želi se zaštititi djelatnost izdavača i osigurati pravedna i prikladna naknada za autore, umjetnike i stvaratelje djela zaštićenih autorskim pravima i pravno zaštititi kreativan rad te osigurati bolji ugovorni položaj autora, izvođača i umjetnika. Rast tradicionalnih medija u digitalnoj sferi doveden je u pitanje zbog agregatora za vijesti i pružatelja on-line usluga koji razvijaju svoje aktivnosti uporabom autorskih sadržaja, a da pritom ne pridonose njihovu stvaranju, odnosno autoru ne osiguravaju pravednu naknadu. Ako se nastavi raditi na taj način nestat će kvalitetno, stručno, istraživačko novinarstvo i otvorit će se prostor lažnim vijestima. Člankom 11. ta praksa želi se zaustaviti. S druge strane, protivnici uvođenja naknada za novinske portale prilikom dijeljenja njihovog sadržaja od strane krajnjih korisnika smatraju da je prikazivanje sadržaja na društvenim mrežama usluga promoviranja koja omogućuje dosezanje većeg broja čitatelja, te da će, u

37


38

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

slučaju uvođenja naknada, društvene mreže i druge internetske platforme odbiti prikazivanje takvih sadržaja, a korisnici izgubiti interes otvarati i čitati portale zbog naplate. Člankom 13. želi se povećati odgovornost platformi koje nude i dijele sadržaje zaštićene autorskim pravom. Takve platforme moraju imati licencu i sklopljene ugovore s nositeljima autorskih prava. Predložene mjere nisu tzv. filteri ili cenzori, već im je namjera zaštititi autore. Ta pravila odnose se samo na djela koja su zaštićena autorskim pravima. Platforme su prilikom stavljanja sadržaja obavezne koristiti alat za prepoznavanje sadržaja, koji ne služi za cenzuru istog sadržaja, već upravo za prepoznavanje djela koja su zaštićena autorskim pravima. Članak se odnosi na sve platforme koje svoj poslovni model temelje na ponudi radova koji su zaštićeni autorskim pravima i njime se želi pravovremeno reagirati i spriječiti kršenje autorskih prava.

Činjenica je da posrednici ostvaruju profit sa sadržajem koji ne stvaraju, profit ne dijele sa stvarateljima te nastaje vrijednosni jaz. Uz to posrednici su postali glavni kanali za korištenje on-line sadržajima koji djeluju u izravnoj konkurenciji s drugim pružateljima usluga koji zaključuju licence s nositeljima prava, i naravno da u takvoj utakmici nestaju pružatelji koji zaključuju licence. Platforme koje daju pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravima i tako se natječu s licenciranim uslugama za mrežne sadržaje, trebaju biti odgovorne za upotrebu takvih sadržaja. Sve su to argumenti zbog kojih su zastupnici podržali članak 13. Direktive. S druge strane, oni koji se protive usvajanju članka 13. ističu kako će taj pokušaj zaštite autorskih prava imati neželjene učinke poput, primjerice, primoravanja određenih platformi kao što su Facebook i YouTube da nadziru sve aktivnosti koje se na njihovim stranicama odvijaju te da sukladno tome filtriraju neželjeni sadržaj. Takva filtracija sadržaja neće uvijek biti proporcionalna, odnosno brisanje nekog sadržaja neće uvijek odgovarati stvarnoj potrebi da se on izbriše, te će se tako ugroziti sloboda govora. Takvo će postupanje biti moguće za svaku vrstu sadržaja, pa i, primjerice, neki video u čijoj pozadini svira glazba drugog autora, a na taj bi način, također, mogli biti uklonjeni i sadržaji koji objavljuju tzv. zviždači. Smatrate li da će Direktiva doprinijeti većem redu na digitalnom tržištu?

Hoće jer utvrđuje pravila za nove načine uporabe autorskih djela i drugih predmeta zaštite na digitalnom tržištu. Sadašnji propisi nisu prilagođeni novim uvjetima poslovanja. Direktivom se usklađuju različiti propisi država članica te se moderniziraju tako da bolje odgovaraju potrebama poslovanja u digitalnom okruženju.

Činjenica je da je potrebno preciznije formulirati odredbe članka 13., ali nakon glasovanja u Parlamentu, Direktiva će se moći još doraditi tijekom Trijaloga (Vijeće, Europska komisija, Europski parlament).


39

Vijesti iz Europskog parlamenta ECON, 3.9.2018.

Zastupnica Maletić na zasjedanju odbora ECON predstavila je mišljenje o budućnosti Europske unije, za koje je izvjestiteljica. Tom prilikom zastupnica je istaknula važnost dovršetka bankovne unije i potrebu jednakog postupanja prema svim državama članicama koje sudjeluju u bankovnoj uniji: „Kamatne stope za financiranje poduzetničkih projekata i kredita građana u svim državama članicama moraju biti što ujednačenije ako želimo govoriti o Uniji jednakih mogućnosti za sve njene građane. U Republici Hrvatskoj poduzetnici i građani plaćaju znatno veće kamatne stope u odnosu na one u razvijenijim državama članicama i to možemo promijeniti samo bržom konvergencijom i većim ulaganjima u koheziju. Nastavak procesa produbljivanja ekonomske i monetarne unije (EMU) važan je radi očuvanja stabilnosti jedinstvene valute i povećanja gospodarskih i fiskalnih konvergencija među državama članicama.“ Zastupnica je istaknula i važnost dovršetka unije tržišta kapitala jer su razvijena i dobro integrirana tržišta kapitala komplementarna s bankovnom unijom koja potiče podjelu rizika s privatnim sektorom, povećava gospodarsku konvergenciju i pomaže ublažiti buduće šokove.

Zastupnica Maletić istaknula je kako je važno ubrzati provedbu ključnih reformi u državama članicama i tako osigurati provedbu Europskog semestra, a posebno je podržala prijedlog Komisije prema kojem se instrumentom za konvergenciju želi dati poticaj i pomoći državama članicama izvan eurozone kako bi provele reforme,

ubrzale rast, podigle konkurentnost gospodarstva i životni standard ljudi te tako ispunile kriterije za uvođenje eura. Novi višegodišnji proračun EU-a mora nastaviti promicati europsku dodanu vrijednost, osigurati financije za nove izazove i nastaviti podupirati solidarnost, stabilnost, rast i modernizaciju europskih politika.

Novi instrument za podršku investicijama u EU-u, InvestEU, koji je Komisija također predvidjela za sljedeći višegodišnji proračun, bit će nastavak EFSU-a i omogućit će nova ulaganja od 38 milijardi eura u investicijske projekte. „InvestEU treba osigurati dodatna financijska sredstva i za rizičnije projekte, inovacije i povećanje ulaganja u razvoj startup poduzeća“, istaknula je u mišljenju zastupnica Maletić.

Kada je riječ o poreznoj politici Unije, zastupnica je istaknula da je potrebno započeti sveobuhvatni pregled postojećeg zakonodavstva o PDV-u i nastaviti borbu protiv loših poreznih praksi, poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza. Također, potrebno je osigurati i pravedan udio poreznih prihoda od internetskih aktivnosti, odnosno oporezivati digitalna poduzeća na pravedan i održiv način koji je prilagođen rastu tih poduzeća.

BUDG, 29.8.2018.

Zastupnica Maletić je na Odboru za proračun 29. kolovoza predstavila Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) i iznijela poseban slučaj Nizozemske. Nizozemska je zahtjev podnijela 23. veljače 2018. nakon otpuštanja 1324 radnika u bankarskom sektoru i to je prvi takav


40

zahtjev u ovom gospodarskom sektoru od osnutka EGF-a. Komisija je završila svoju procjenu 20. srpnja i iznijela je Parlamentu 20. kolovoza 2018. Uvjeti navedeni u Uredbi EGF-a ispunjeni su i Nizozemska ima pravo na financijsku potporu od 1.192.500 eura, što predstavlja 60 % ukupnih planiranih troškova.

Otpuštanja koja su se dogodila u 20 poduzeća u nizozemskom bankarskom sektoru povezana su s globalnom financijskom i gospodarskom krizom i njezinim utjecajem na usluge i funkcioniranje nizozemskih banaka koje su, zbog niskih kamatnih stopa i pada profitabilnosti, smanjile svoje osoblje zbog zatvaranja regionalnih podružnica i okretanja na on-line bankarstvo. Suvišna su bila 1324 radnika, ali samo njih 450 bit će potpomognuto predloženim mjerama s ciljem poboljšanja izgleda za reintegraciju na tržištu rada. Vlada je objasnila da će biti podržane samo najranjivije skupine.

Zastupnica je na kraju ponovila poziv Komisiji da osigura pristup javnosti svim dokumentima koji se odnose na slučajeve EGF jer je to važno, ne samo zbog transparentnosti, već i zbog razmjene znanja i dobre prakse među državama članicama.

ECON, 28.9.2018.

Također, zastupnica je na odboru ECON predstavila izmjenu uredbe o administrativnoj suradnji u području trošarina u pogledu sadržaja elektroničkog upisnika za koju je izvjestiteljica. Tom prilikom zastupnica je naglasila da je predložena izmjena Uredbe važna jer se sadržaj elektroničkog registra tehnički usklađuje s novim sustavom iz Direktive o utvrđivanju općih aranžmana za trošarine koja je također u proceduri izmjena.

Tako se Direktivom o utvrđivanju općih aranžmana za trošarine novim sustavom propisuje obvezna registracija gospodarskih subjekata koji premještaju robu u skladu s poglavljem V. Direktive kako bi se automatizirao nadzor kretanja trošarinske robe koja je puštena u potrošnju u jednoj državi članici i zatim premještena u drugu državu članicu radi dostave u komercijalne svrhe u toj drugoj državi. Da bi to bilo moguće pratiti, Uredba se mijenja i u elektronički upisnik uvode se dvije nove kategorije gospodarskih subjekata: 1. ovjereni pošiljatelji koji su registrirani kao pošiljatelji trošarinske robe koja je već puštena u potrošnju te 2. ovjereni primatelji koji su registrirani kao primatelji trošarinske robe koja je već puštena u potrošnju. Nadležna tijela država članica morat će biti upućena u tu činjenicu i tu će informaciju trebati unijeti u upisnik.

Dodatno usklađivanje s Direktivom o utvrđivanju općih aranžmana je i izmjena prema kojoj će elektronički upisnik sadržavati podatke koji se odnose na pravo registriranog pošiljatelja da ostavi prazna polja za odredište (dosad su prazna polja za odredište bila moguća samo u slučaju ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta). To je usklađivanje s člankom 23. Direktive prema kojoj ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta i registrirani pošiljatelj mogu izostaviti podatke u polju za odredište.

„S obzirom na to da se predloženim izmjenama sadržaj elektroničkog registra tehnički usklađuje s novim sustavom iz Direktive o utvrđivanju općih aranžmana za trošarine, smatram da možemo podržati prijedlog Komisije i da nema potrebe za dodatnim izmjenama predloženog, stoga ovo izvješće možemo usvojiti po pojednostavljenoj proceduri“, zaključila je zastupnica Maletić.


41

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta PLENARNA, 12.9.2018. Govor predsjednika Junckera o stanju Unije

Ovogodišnji Govor o stanju Unije, četvrti i posljednji u mandatu Jean-Claudea Junckera, posljednji je takav govor prije nadolazećih europarlamentarnih izbora u svibnju iduće godine. Predsjednik Komisije u govoru se dotaknuo najvećih dostignuća i napora Komisije koju je predvodio posljednje četiri godine, ali i potaknuo debatu o izazovima na koje se treba usmjeriti Komisija u preostalim mjesecima do samita u Sibiju, u Rumunjskoj, 9. svibnja 2019. 1. Podržava špicen kandidata i transnacionalne liste. Države članice odbile su transnacionalne liste za 2019., ali nada se 2024. „Htio bih da izbori iduće godine budu velik trenutak za europsku demokraciju i da se iskustvo Spitzenkandidata ponovi. Za mene će to iskustvo postati još vjerodostojnije kada ćemo imati prave transnacionalne liste koje bi trebalo osigurati za izbore 2024.” 2. Protivi se podjeli EU-a – zaslužujemo bolje „Od danas pa do izbora moramo pokazati da Unija može nadići razlike između sjevera, juga, istoka i zapada. Zajednički možemo zasijati sjeme suverenije Europe. Europa je premalena da bi bila podijeljena na dva, a kamoli četiri dijela.”

3. Brexit – ambiciozno novo partnerstvo koje razvija i Theresa May „I nakon 29. ožujka 2019. Ujedinjeno Kraljevstvo za nas neće biti obična treća zemlja, nego uvijek vrlo blizak susjed i partner u ekonomskom, političkom

i sigurnosnom smislu. Proteklih mjeseci kada nam je trebalo jedinstvo u Uniji, Velika Britanija bila je uz nas. Vežu nas iste vrijednosti i načela kao i sve ostale Europljane. Zato podržavam prijedlog premijerke May za osmišljavanje ambicioznog novog partnerstva za budućnost s Velikom Britanijom nakon Brexita. Slažemo se, također, s ministarstvom financija da zona slobodne trgovine između Velike Britanije i Unije treba biti početak toga. Na temelju tih načela, Komisijini pregovarači spremni su danonoćno raditi kako bi osigurali da odlazak Ujedinjenog Kraljevstva bude uredan i da nakon toga uslijedi stabilnost. Komisija na tom putu neće praviti prepreke.”

4. Nema demokracije bez slobodnih medija „Polemike između vlada i europskih institucija sve su žešće i ne doprinose europskoj arhitekturi. Ne brine me samo negativan ton tijekom razgovora, nego i način na koji neki tretiraju medije i novinare. Europa mora biti mjesto gdje sloboda medija nije dovedena u pitanje. Prevelik je broj novinara kojima se prijeti, koje se zastrašuje, napada i ubija. Nema demokracije bez slobode medija.”

5. Orban – moramo pronaći kompromis, Orban mora pomoći u tome, moramo se oduprijeti kad se vladavina prava ne poštuje „Traženje kompromisa nije slabost i ne podrazumijeva žrtvovanje vlastitih vrijednosti ili sprječavanje slobode rasprave. Komisija se protivi svim napadima na vladavinu prava. Članak 7. mora se primjenjivati tamo gdje je vladavina prava ugrožena. Moramo poštivati i istraživati odluke Europskog suda. Europska unije je zajednica prava, a poštivanje prava i odluka pravosudnog sustava nisu opcija nego obveza.”


42

6. Za vanjsku politiku donošenje odluka kvalificiranom većinom – to bi bila ogromna promjena u odnosu na danas, ne želi da jedna država koči odnose, spori smo „Moramo osuđivati kršenje ljudskih prava u Kini, bez obzira na to što se tome protivi jedna od država članica. I to je samo jedan od takvih primjera. Zato Komisija danas predlaže da se vratimo na glasovanje kvalificiranom većinom kada je riječ o dosjeima koji se odnose na europsku vanjsku politiku. U tom ćemo smislu dati konkretne prijedloge koji će se odnositi na glasanje kvalificiranom većinom u odnosu na određene teme. Smatram da je došao trenutak da udahnemo život klauzuli pasarela iz Temeljnog ugovora. Kada je riječ o poreznim pitanjima, i o tome možemo odlučivati kvalificiranom većinom.”

7. Proračun se mora donijeti do izbora i izbori ne smiju biti izgovor za nedonošenje proračuna „Dotad ćemo morati ispregovarati i sporazum o europskom proračunu za razdoblje nakon 2020. Pritom moramo mlade Europljane potaknuti da se koriste sredstvima iz programa Erasmus, i za njega bi u idućem financijskom razdoblju trebali izdvojiti više sredstava. Želimo više mogućnosti i za znanstvenike i startupove. Također, ako želimo 20 puta povećati troškove za obranu, to moramo odlučiti prije izbora. Ako želimo 23 % više investicija prema Africi, i o tome moramo donijeti odluku u istom vremenskom periodu. U demokraciji je normalno da se odluke donose prije izbora kako bi se znalo što se očekuje, a ne suprotno.” 8. Novo partnerstvo s Afrikom pomoći će Africi da stvara nova radna mjesta i razvija se, Afrika ne treba milostinju nego partnerstvo, ulaganjem u Afriku sprječavamo migracije u budućnosti „Izgradit ćemo novo partnerstvo s Afrikom. Komisija danas predlaže novi savez za ulaganja i održivi razvoj između Europe i Afrike. To će omogućiti otvaranje do 10 milijuna novih radnih mjesta u Africi u narednih pet godina i stvorit će okvir za dodatno privlačenje privatnih investicija u Africi. Pritom ne krećemo od nule – naš fond za vanjska ulaganja, osnovan prije 12 godina, mobilizirao je više od 12 milijardi eura za investicije u Africi. Danas je ta brojka narasla na 24 milijarde. Ono što želimo jesu investicije koje će napraviti razliku. Do 2020. Europska unija poduprijet će 35.000 studenata i znanstvenika iz Afrike, a ta će brojka do 2030. narasti na čak 105.000. Također, trgovinski odnosi između Afrike i Unije nisu nevažni. Čak 35 % afričke trgovine vodi se s Europskom unijom, ali trgovinska razmjena nije dovoljna. Uvjeren sam da trebamo postići napredak nizom različitih sporazuma s različitim zemljama i da to u konačnici treba pretočiti u sporazum o slobodnoj trgovini između dva kontinenta.”

9. Plan za migrante – ojačati granice i zaustaviti ilegalne migrante „Države članice još nisu u potpunosti preuzele pravi odnos između odgovornosti i solidarnosti. Solidarnost je imperativ koji države članice svaki dan moraju ispuniti ako žele osigurati i zaštititi vanjske granice Europske unije, što nam je svima u interesu. Trebamo se boriti protiv ilegalnih migracija i otvoriti put za one legalne. Trebaju nam kvalificirani migranti i prijedlozi Komisije upravo o tome već su dugo pred nama, pitanje je samo provedbe.” 10. Obrambena politika nije militarizacija Europe nego stvaranje sigurnog okruženja za naše građane, želimo biti neovisni i odgovorni „Europa je svjesna političke i ekonomske, a u posljednje vrijeme i vojne snage svojih naroda. Da, mi smo globalni akter. Zato smo, unatoč velikim otporima u prošlosti, 2014. pokrenuli projekt europske obrambene unije, a Komisija će idućih mjeseci raditi na njegovoj operativnosti. Ne želim reći da ćemo militarizirati Uniju, nego želim naglasiti da moramo i želimo postati odgovorniji i neovisniji, jer jedino snažna i ujedinjena Europa može zaštititi naše građane od vanjskih i unutarnjih prijetnji, zaštititi naša radna mjesta i kvalitetno iskoristiti digitalizaciju.” 11. Borba protiv terorizma – novi načini rada javnog tužitelja „Europljani s pravom očekuju sigurnost u Uniji. Komisija stoga danas predlaže proširenje ovlasti novoosnovanog Ureda europskog javnog tužitelja na borbu protiv kaznenih djela terorizma. Moramo se osposobiti za koordinirani progon terorista u cijeloj Uniji. Teroristi ne poznaju granice. Ne smijemo im nehotice pomagati zato što ne znamo surađivati.”

PLENARNA, 11.9.2018. Maletić: „Aktivacija članka 7. nuklearna je opcija koju pokreće Komisija, a ne Parlament i to kada se drugi mehanizmi iscrpe” Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu ovog tjedna održana je rasprava i glasovanje o izvješću o prijedlogu kojim se Vijeće poziva da, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi da postoji očita opasnost da je Mađarska teško prekršila vrijednosti na kojima se temelji Europska unija. Ovim prijedlogom Europski parlament po prvi put u povijesti pozvao je Vijeće da utvrdi postojanje očite opasnosti da jedna država članica, u ovom slučaju Mađarska, teško krši vrijednosti na kojima počiva Europska unija. Postupak utvrđivanja povrede temeljnih vrijednosti EU-a protiv Mađarske Europska komisija nije


odlučila pokrenuti, za razliku od slučaja s Poljskom kad je aktiviran članak 7. Ugovora o Europskoj uniji.

U Europskoj uniji postoji zabrinutost zbog poštivanja vladavine prava i temeljnih europskih vrijednosti u Mađarskoj, osobito u području funkcioniranja ustavnog poretka, pravosuđa, akademskih sloboda te poštivanja prava migranata i tražitelja azila.

Zastupnica Maletić naglasila je da Parlament nije smio prejudicirati odluke Suda EU-a na kojem se vodi nekoliko postupaka zbog kršenja pravne stečevine EU-a. Pažljivim analiziranjem izvješća Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te argumenata koje je Mađarska izložila u proteklom razdoblju zaključeno je da bi o spornim pitanjima svoju odluku u konačnici trebao donijeti Sud Europske unije budući da se protiv Mađarske već vodi nekoliko postupaka zbog kršenja pravne stečevine EU-a. Tek ako se sudski utvrdi njeno kršenje, a Mađarska ne postupi u skladu s odlukom Suda, bilo bi jasno da postojeći mehanizmi nisu dostatni te bi trebalo ozbiljno razmotriti i druge, kao što je aktivacija članka 7., a što bi trebalo biti posljednje sredstvo protiv države članice kada se svi drugi načini osiguravanja poštivanja temeljnih vrijednosti pokažu neuspješni, smatra zastupnica Maletić.

PLENARNA, 11.9.2018. Grčki premijer u EP-u: „Iako na europskom nebu još uvijek stoji mnogo oblaka, uvjereni smo da postoji put kojim možemo uspjeti. Vjerujemo da je to put za budućnost Europe.”

Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu, 11. rujna 2018., održana je deveta u nizu rasprava na temu Budućnost Europe. Ovog puta rasprava je održana s grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom, a na njoj je, u ime predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, sudjelovao i Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen, također, za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala. Alexis Tsipras

Grčki premijer Alexis Tsipras na početku svog govora istaknuo je kako je Grčka, nakon osam godina i triju programa prilagodbe, izašla iz krize. „Grčka se zadnjih godina nalazila u vrlo teškoj situaciji. Politika deficita, trošenje javnog novca i korupcija prethodnih vlada odveli su moju zemlju u stečaj, a institucije nisu uspjele provesti potrebne strukturne reforme u prvim godinama programa. Došli smo tako do samog ruba stečaja i socijalne eksplozije. Od 2010. do 2014. Grčka je izgubila četvrtinu svog BDP-a, nezaposlenost, siromaštvo, socijalna isključenost i javni dug enormno su porasli, izgubile su se sve javne investicije, a istodobno je velik dio stanovnika napustio našu zemlju.

Grčka ekonomska kriza pretvorila se u krizu cijele Europe. Mnogi od prisutnih bili su skeptični i nisu vjerovali u to da će Grčka uspjeti prebroditi krizu u kojoj se našla, ali uspjeli smo i Grčka je danas drukčija zemlja. Uspjeli smo iz dijela problema postati dijelom rješenja za Europu. Izlazak iz programa prilagodbe tijekom posljednje tri godine velik je uspjeh, i to uspjeh grčkog naroda koji je puno toga žrtvovao kako bi Grčka ostala u srcu Europe. Osim toga, to je uspjeh i cijele Europe jer smo dokazali da duh suradnje i solidarnosti može dovesti do zajedničkog rješenja problema. Upravo zato danas optimistično gledamo u budućnost, proveli smo fiskalnu konsolidaciju i duboke reforme, raskinuli smo s nekim lošim praksama iz prošlosti. Uspjeli smo iz krize prijeći u rast. Sada imamo nove investicije koje nas čine transportnim centrom u ovom dijelu svijeta. Nadalje, poduprli smo najslabije i najosjetljivije, uspjeli smo dokinuti humanitarnu krizu, dali smo pristup zdravstvenom sustavu milijunima neosiguranih i uspjeli smo doći do primarnog viška.” Tsipras je istaknuo kako iz grčke krize treba izvući zaključke i pouke za buduće izazove. „Grčka i Grci posljednjih su godina dokazali da su duboko predani ideji europske integracije. Inzistirali smo na europskom putu naše zemlje od samog početka. Nakon osam mukotrpnih godina krize izvucimo neke zaključke o tome kakvu Europu želimo i kako ćemo je zaštititi od kriza. Danas je na kocki nešto egzistencijalne prirode – upravljanje financijskom, izbjegličkom i sigurnosnom krizom pokazalo je mnoge nedostatke i kontradikcije posljednjih godina. Buduće slične, pa i dublje krize mogle bi postati egzistencijalnom, strukturnom krizom za europski projekt. Nemogućnost Unije da iznađe demokratska i funkcionalna rješenja za postojeće probleme u konačnici bi dovela do trijumfa šovinizma i povećanja nacionalističkih sukoba. Tako bi se vratili fragmentiranosti, bez jedinstva, bez kohezije i međunarodne perspektive.” Zaključno, Tsipras je ponovio: „U posljednje tri godine Grčka je od dijela problema postala dio rješenja za probleme u Europi. Nadišli smo krizu i iznijeli teret izbjegličke krize s dostojanstvom. Miroljubivom smo politikom otvorili mogućnost za pomirbu naroda, što nas čini važnim dionikom u postizanju stabilnosti i mira u ovom nestabilnom europskom području istočnog Sredozemlja i Balkana. Iako na europskom nebu još uvijek stoji mnogo oblaka, uvjereni smo da postoji put kojim možemo uspjeti. Vjerujemo da je to put za budućnost Europe. Pred nama su teške borbe, a europski izbori idućeg svibnja bit će više od samo još jednih europarlamentarnih izbora. Bit će to borba protiv ekstremnog neoliberalizma i krajnje desnog populizma, a kako bi se zaštitile temeljne europske vrijednosti i načela te obranila europska ideja, solidarnost i jedinstvo među europskim narodima. U toj borbi sve progresivne demokratske i proeuropske snage imaju dužnost stajati na istoj strani povijesti i ne dopustiti Europi da klizne natrag u svoju prošlost.”

43


44

PLENARNA, 11.9.2018. Maletić: „Program za reforme povećali smo Povjerenik Europske komisije nadležan za euro i socijalni dijalog na početku svog govora naglasio je kako su Grčka, za 80 milijuna eura, a prioritet postaje njen narod i civilizacija izgradili Europu i njene vrijednosti. konvergencija država izvan Eurozone.“ Valdis Dombrovskis

„Grci su izumili demokraciju i znali su je obraniti pred raznim prijetnjama. To je omogućilo našim zemljama da pristupe Europskoj uniji i pokazalo se da budućnost pripada onima koji su arhitekti vlastite budućnosti. Grčka je vrlo važna za budućnost Europe i ima veliku ulogu u stabilnosti na zapadnom Balkanu, a kako bi se izbjegle tragedije kojima smo svjedočili devedesetih godina prošloga stoljeća.”

Zatim je nastavio o važnosti grčke krize za budućnost Europe: „Premijer Tsipras uspio je suzbiti krizu koja je narušavala prosperitet njegove zemlje, a Europa iz te krize može izvući mnogo teških, ali važnih lekcija. Europska komisija uvijek je vjerovala da Grčka ima svoje mjesto u europodručju i zato odajem počasti grčkom narodu koji je zadržao Grčku u srcu Europe. Program stabilnosti u Grčkoj uspješno je zaključen, uređene su javne financije u državi, njeno gospodarstvo raste i dalje će rasti, nezaposlenost, iako još visoka, snažno je pala, a otvorena su i mnogobrojna nova radna mjesta. To je recept za uspjeh Europe koji kombinira solidarnost s odgovornošću. Solidarnost koju su tijekom krize pokazali europski partneri bez presedana je, i kada se radi o financijskoj pomoći, ali i potpori reformama. Narod Grčke snažno je preuzeo odgovornost, a njihovi napori i njihove žrtve bile su temelj za ovakav održivi uspjeh. Međutim, još uvijek postoje gospodarski izazovi. Najbolje ulaganje koje Grčka može učiniti jest ulaganje u povjerenje u njezino gospodarstvo. To podrazumijeva odgovornu fiskalnu politiku i reforme, osiguranje dugoročnog gospodarskog rasta i dobrih uvjeta života za grčki narod. Kada vidim kakvu je hrabrost i odlučnost pokazao grčki narod, ne sumnjam da će i u tome uspjeti.”

Dombrovskis je potom zaključio kako u Europskoj uniji odgovornost i solidarnost idu ruku pod ruku pa dodao: „To smo dokazali kada smo polučili lekcije iz krize i kada smo zajedničku valutu učinili otpornijom na krizu. Kako bismo se bolje suočili s izazovima u budućnosti, moramo poduzeti potrebne korake za zaključenje Ekonomske i monetarne unije. Program je dobro poznat i jasan i to je hitni prioritet za jesen. Konačno, sada zaokružujemo i bankovnu uniju i krećemo prema stvarnoj uniji tržišta kapitala. Unija je izašla iz krize ujedinjena i jača zato što smo izabrali zajednička europska rješenja. Kada gledamo na budućnost Europe, moramo primijeniti duh zajedničkih rješenja prema zajedničkim izazovima. Najbolji dokaz Europljanima da će Europa održati svoja obećanja jest da ostane udružena u pitanjima koja su za nju važna. Nikada ne smijemo izgubiti zajedničke vrijednosti i solidarnost te se na njima moraju graditi i naša budućnost i budućnost Unije.”

U utorak 11. rujna 2018. velikom većinom od čak 489 glasova dana je potpora povećanju Programa za potporu strukturnim reformama. Kao izvjestiteljica EPP-a u sjeni zastupnica Ivana Maletić radila je na tom izvješću te je posebno podržala prijedlog da se prioritet pri dodjeljivanju sredstava treba dati državama članicama koje su izvan eurozone, a kojima se želi pomoći da što prije postignu konvergenciju i ispune kriterije za ulazak u eurozonu. Time ovaj Program potpore strukturnim reformama postaje dio europskog plana solidarnosti, kohezije i konvergencije u cijeloj Europskoj uniji.

Od svibnja 2017. u provedbi je Program potpore strukturnim reformama za razdoblje 2017. – 2020. čiji proračun iznosi 142,8 milijuna eura, a prijedlogom izmjene Uredbe, financijska omotnica Programa povećava se na 222,8 milijuna eura. Program je uspostavljen s ciljem jačanja kapaciteta država članica za pripremu i provedbu administrativnih i strukturnih reformi kojima se održava rast, između ostalog, upotrebom pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje fondovima Unije. Potporu u okviru programa pruža Komisija na zahtjev države članice, a potpora može obuhvaćati razna područja politike, primjerice, javnu upravu, upravljanje prihodima, rast i poslovno okruženje, tržište rada, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge te financijski sektor. Važno je naglasiti da su države već dosad predale zahtjeve za reformama i projektima reformi za financiranje iz ovog Programa u vrijednosti preko 132 milijuna eura, čime se javila potreba za dodatnim sredstvima programa. Što se tiče Hrvatske, Vlada je od početka primjene Programa predložila 17 projekata i zahtjeva za pomoć za projekte reformi ukupne vrijednosti 2,3 milijuna eura. Zastupnica Maletić kao izvjestiteljica EPP-a na raspravama je isticala važnost implementacije strukturnih reformi kako bi se ostvarili bolji rezultati u praksi. „Potrebna je politička volja i potpora različitih sudionika društva, od lokalnih i regionalnih jedinica, poduzetnika i znanstvenika za implementaciju i provedbu reformi u praksi. Moramo imati jasno definirane ciljeve kako bi ostvarili održivost i rezultate”, kazala je zastupnica.

Http://Www.Ivana-Maletic.Com/Novosteu/MaleticProvedbu-Strukturnih-Reformi-Volja-Odlucnost-VaznijiNovca/ Https://Www.Ivana-Maletic.Com/Novosteu/MaleticPotrebna-Politicka-Volja-Potpora-Razlicitih-SudionikaDrustva-Implementaciju-Provedbu-Reformi-Praksi/


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


46

ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Profile for Ivana Maletić

Im rujan 2018  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Im rujan 2018  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić