__MAIN_TEXT__

Page 1

v

-

Informativni mjesecnik ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i c

2 rujan/2013

Klub zastupnika EPP-a


Impressum

ZAGREB Hrvatska demokratska zajednica Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb STRASBOURG

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Parlement européen Bât. Winston Churchill M02060 1, avenue du Président Robert Schuman

Uredništvo Ivana Maletić Andrea Vodanović Andrea Veselčić Tvrtko Lovrić Marija Tufekčić

CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 05E258 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak

B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 ivana.maletic@europarl.europa.eu http://facebook.com/ivana.maletic.cro https://twitter.com/MaleticIvana

Prijevod

http://www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic

Tonći Orlandini

Izlazi mjesečno.

Pišite nam!


Uvodna riječ Poštovani čitatelji, Nakon predstavljanja prvog broja našeg mjesečnika u Šibeniku dugo smo još raspravljali o radu Vlade i pripremama za korištenje europskih fondova. Kohezijska politika je za sve nas najvažnija jer očekujemo značajna financijska sredstva kao potporu za pojačane investicije te ubrzanje rasta, razvoja i zapošljavanja. Europski fondovi su šansa koju ne smijemo propustiti te ću zato i ja, kao zastupnica u Europskom parlamentu, koristiti svaku priliku da ukažem na propuste i aktivnosti koje je neophodno poduzeti da bi se osiguralo uspješno korištenje sredstava europskih fondova. U ovom broju Informativnog mjesečnika detaljnije pišemo o financijskoj omotnici koja nam je dodijeljena i koju trebamo početi koristiti što prije. Uz temu europskih fondova u ovom broju donosimo vrlo aktualnu temu primjene procedure prekomjernog deficita na Republiku Hrvatsku. Puno se o tome pisalo u medijima i gotovo je sigurno da ćemo od početka 2014. početi primjenjivati mehanizme smanjenja deficita koje Europska komisija kroz ovu proceduru traži. Upravo je u našem Uredu u tijeku i analiza mjera poduzetih u drugim državama članicama koje su bile pod procedurom prekomjernog deficita i s tim ćemo vas upoznati u sljedećem broju Informativnog mjesečnika. Analiziramo i strukturne reforme koje države članice provode o čemu ćemo detaljno pisati jer je važno učiti na iskustvu drugih, izbjeći njihove pogreške i iskoristiti ono što je najbolje za nas. Jesen donosi puno tema o kojima će se raspravljati u Europskom parlamentu. Jačanje Unije te povezivanje fiskalnih politika, ispunjavanje ciljeva Europskog semestra 2013, intenziviranje izvora financiranja za rast i razvoj europskog gospodarstva, rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih, rasprava i donošenje odluke o višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020., povezivanje makroekonomskih uvjeta sa kohezijskom politikom samo si dio zanimljivih tema od osobitog značaja i za Republiku Hrvatsku. Puno aktivnosti isplanirali smo provesti u Hrvatskoj kako bi sve ove važne teme aktualizirali te Hrvatsku učinili uspješnom, aktivnom državom članicom. Organiziramo dvije konferencije, jednu 20. rujna na temu: Izazovi korištenja EU fondova u RH, a drugu 4. listopada ne temu: Hrvatska – izvor pitke vode. U svim županijama organizirat ćemo i posebne edukacije o mogućnostima korištenja EU fondova pripremljene prema potreba i specifičnostima svake od županija. Čitajte nas i pratite rad našeg Ureda jer ćemo redovito prenositi najvažnije teme i znanja potrebna za uspješno sudjelovanje u europskim politikama, a osobito za uspješno korištenje europskih fondova.

Zastupnica u Europskom Parlamentu Ivana Maletić


U Zagrebu će 20. rujna biti održana konferencija “Izazovi korištenja EU fondova u RH” o mogućnostima financiranja iz EU fondova, a od listopada nadalje održavat će se specijalizirane konferencije za svaku od županija u Republici Hrvatskoj, počevši od Šibenskokninske županije.

PROGRAM KONFERENCIJE Izazovi korištenja EU fondova u RH, Zagreb, 20. rujna 2013. 9.30 Registracija 10.00 Otvaranje konferencije, Ivana Maletić, zastupnica u Europskom parlamentu 10.15 - 11.00 Ciljevi i načela Kohezijske politike te pripremne radnje i preduvjeti koje je važno ispuniti za uspješno korištenje EU fondova 11.00 - 11.30 Očekivane aktivnosti Republike Hrvatske i vremenski tijek 11.30 - 12.00 Financijska omotnica za RH. Što je potrebno pripremiti da bi se omotnica mogla iskoristiti 12.00 - 12.30 PAUZA 12.30 - 13.00 Kohezijska politika EU: koncept, evolucija i izazovi 13.00 - 13.30 Iskustvo Slovenije u korištenju EU fondova te stanje priprema za novu perspektivu 2014-2020, priprema strateških dokumenata, pametna specijalizacija, uključivanje lokalnih jedinica, kako je riješeno predfinanciranje i sufinanciranje projekata u jedinicama slabijeg fiskalnog kapaciteta, za neprofitni sektor, poljoprivrednike 13.30 - 14.00 Iskustvo Latvije u korištenju EU fondova te stanje priprema za novu perspektivu 2014-2020, - priprema strateških dokumenata, pametna specijalizacija, uključivanje lokalnih jedinica, kako je riješeno predfinanciranje i sufinanciranje projekata u jedinicama slabijeg fiskalnog kapaciteta, za neprofitni sektor, poljoprivrednike 14.00 - 14.30 Primjeri zanimljivih projekata financiranih iz EU fondova u državama članicama

4


5


Teme na odborima

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Kao što je najavljeno u prioritetima Litvanskog predsjedavanja Vijećem Europske unije, glavni cilj prilikom donošenja odluka u Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku nastavlja biti postizanje ekonomskog rasta kako bi se omogućio pristup fondovima od strane malih

i srednjih poduzeća, stvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje mladih i općenito bolji uvjeti života za sve građane Unije. U rujnu, kao jedna od važnijih tema na Odboru, bit će dugoročno financiranje gospodarstva Europske unije, s posebnim naglaskom na strukturne reforme bankarskog sektora. Stav je europskih institucija da tržište kapitala

6


mora biti u mogućnosti zadovoljiti financijske potrebe članica Europske unije u razdoblju vrlo ograničenih bankovnih zajmova. Potrebno je povećati mogućnosti alternativnih izvora financiranja, osobito na tržištu kapitala, s krajnjim ciljem smanjenja ovisnosti o sredstvima banaka. U ovom kontekstu, raspravljat će se i o direktivama MIFID (Markets in Financial Instruments Directive) i MIFIR (Markets in Financial Instruments Regulation), koje reguliraju, među ostalim, i banke u dijelu poslovanja u kojem se bave trgovinom vrijednosnica i pružanjem investicijskih usluga. Osim bankarskog sektora, Odbor će se baviti oporavkom i rješavanjem problema ne-bankarskih financijskih institucija.

godinu osigurati gospodarski rast kako je i obećano? Ako je nezaposlenost mladih glavni prioritet u 2014., hoće li drugi programi biti zakinuti? Može li Europska unija podržavati zapošljavanje mladih nakon 2016. godine? Što će se dogoditi ako se nepodmireni računi za 2013. u iznosu od 11,2 milijarde eura ne riješe na vrijeme? U prvotnom prijedlogu proračuna za 2014. godinu vidljivo je smanjenje novog višegodišnjeg financijskog okvira, kako je i predloženo od strane Vijeća.

Zbog opreza Europske unije od nove recesije, godišnji proračun je smanjen za 8 milijardi eura. U ovom smanjenju, najviše su zakinuta Vrlo važna tema za države članice koje su financiranja istraživanja, kao i regionalni fonuključene u programe makroekonomske prila- dovi koji gube 13,5 posto, a potpora malim i godbe (Cipar, Grčka, Irska i Portugal) i države srednjim poduzećima smanjuje se za 20 posto. koje su dio eurozone, bit će implementacija prioriteta Europskog semestra za 2013. godinu. Po pitanju programa za istraživanje i razvoj najveći gubitnik je Horizon 2020. Ova tema je za Hrvatsku svakako bitna jer će postati dio programa u sljedećem krugu koji U dosadašnjim raspravama, većina govornika započinje u siječnju 2014. Od Hrvatske će je pozdravila prijedlog veće alokacije sredstava se tražiti brze i efikasne mjere koje će trebati prema zapošljavanju mladih u 2014. i 2015. provesti u roku od 6 mjeseci. godini, ali istaknuta je i zabrinutost da će koncentracija sredstava u tu svrhu značiti manje Na rasporedu je i rasprava o programu Fis- dostupnog novca za druge. calis 2020 koji započinje 1. siječnja 2014. s proračunom od 234,3 milijuna eura. Ovim Istaknuto je kako su po pitanju inicijative programom će se pojačati suradnja između zapošljavanja mladih, potrebne garancije da poreznih uprava u Europskoj uniji kako bi se programi prihvaćeni od država članica neće poboljšala njihova efikasnost i izbjegle nepo- ostati samo na razini političkih deklaracija. dudarnosti u njihovom radu koje otežavaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Odbor za proračun Odbor za proračun će, između ostalog, raspravljati o mogućnostima pokrivanja prekoračenja rashoda u 2013. godini. To uključuje 7,3 milijarde eura dodatnih sredstava kako bi se pokrili rashodi, osobito za potrebe kohezijske politike, te mobilizaciju EU fonda za solidarnost u iznosu od 14,6 milijuna eura zbog poplava koje su pogodile Sloveniju, Hrvatsku i Austriju u jesen 2012. godine. Glavna pitanja koja će se pojaviti na Odboru su: Hoće li proračun Europske unije za 2014.

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Nakon nacrta zakona i zelenog svjetla za početak neformalnih pregovora s Vijećem, radnici zaposleni u inozemstvu jedan su korak bliže ostvarivanju bolje zaštite svojih prava. U pregovorima s Vijećem, pokušat će se doći do najboljeg rješenja kako bi se zagarantirala prava radnika i omogućilo tvrtkama iskorištavanje pogodnosti i prilika na jedinstvenom tržištu. Odbor je predložio popis čijom bi provjerom države članice mogle biti sigurne radi li se o stvarnom zaposlenju ili o pokušaju zaobilaženja zakona kroz zapošljavanje u tzv. letter box tvrtkama s malom socijalnom zaštitom.

7


U ovom kontekstu, kao važna tema na Odboru, pojavit će se mjere olakšavanja ostvarivanja prava radnika vezano uz slobodu kretanja. Sloboda kretanja jedna je od četiri slobode u kojoj uživaju građani Europske unije. Uključuje pravo radnika na kretanje i boravak, pravo na ulazak i boravak članova obitelji te pravo na rad u drugoj državi članici. Podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva među radnicima iz država članica u vezi sa zapošljavanjem, primanjima i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja.

dodijelila neutralni status.

Odbor za kontrolu proračuna

Odbor za regionalni razvoj će usvajanjem novih pravila o investiranju 325 milijardi eura u projekte regionalnog razvoja u razdoblju od 2014. do 2020. godine, usmjeriti gotovo trećinu proračuna Europske unije u lokalni razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Članovi Odbora zalažu se za veću ulogu lokalnih i regionalnih partnera u donošenju odluka, fleksibilnije tematsko planiranje i usmjeravanje regionalnih politika prema ekološkim problemima. Novi zajednički strateški okvir tema je koja će se

Ipak, sve države članice su se usuglasile oko potrebe za asistencijom Europske unije sve dok su stope organiziranog kriminala i korupcije visoke. Za što učinkovitiju ulogu Europske unije po pitanju Kosova potrebna je bolja koordinacija i integracija između europskih institucija i vlasti na Kosovu.

Jedna od ‘lakših’ tema koje će se pojaviti na Odboru, svakako je isplativost ulaganja kohezijske politike u energetsku učinkovitosti. Jedna Za ta prava vrijede određena ograničenja, od postavki u ovoj raspravi je da prioriteti na posebno u pogledu prava na ulazak i boravak europskoj razini moraju biti reflektirani na te prava na zapošljavanje u javnom sektoru. nacionalnim i sub-nacionalnim planovima o Osim toga, u nekim državama, ograničenja energetskoj učinkovitosti te da implementacija se primjenjuju na građane koji dolaze iz novih financijske pomoći Europske unije treba biti država članica. Istraživanja, koja je provela temeljena na indikatorima uspješnosti. Europska komisija, pokazuju da 67 posto ispitanika nije dovoljno informirano o svojim Raspravljat će se također i o uvođenju fiksne pravima kao građana Europske unije. cijene po jedinici ušteđene energije. Zastupnici u Odboru, istaknuli su važnost usvojene DirekNedostatak informiranosti je vidljiv ne samo tive o energetskoj učinkovitosti, čije će odredbe na individualnoj razini, nego i među privatnim stupiti na snagu 5. lipnja 2014. i javnim poslodavcima. Samo 3 posto radne snage u Europskoj uniji, ili 9,5 milijuna ljudi, Ova Direktiva usmjerena je na transformaciju živi i radi izvan svoje države.Na Odboru će i poboljšanje energetske učinkovitosti u svim se također pojaviti i tema Europskog fonda za fazama energetskog lanca: od pretvorbe prilagodbu globalizaciji (EGF), čijim se sred- energije preko distribucije do potrošnje. Za stvima u Europskoj uniji sufinanciraju mjere ispunjenje cilja o energetskoj učinkovitosti koje trebaju omogućiti ljudima da se ponovno Europska komisija predlaže da zemlje članice vrate na tržište rada. EGF raspolaže s više od same sebi zadaju neobvezujuće nacionalne 500 milijuna eura godišnje, a tim novcem se ciljeve za energetsku učinkovitost, a prilikom njipomaže radnicima koji su izgubili posao zbog hova formiranja mogu uzeti u obzir nacionalne globalne krize ili globalnih promjena u sektoru. specifičnosti. U lipnju 2014. godine procijenit će se postignuto i ako se dođe do zaključka da Za Hrvatsku je ova tema osobito aktualna jer Europska unija neće postići ciljeve od 20 posto se za korištenje sredstava iz ovoga fonda javila uštede, Komisija će predložiti daljnje zakonske DIV Brodogradnja. Bivši radnici tog splitskog mjere. brodogradilišta mogli bi u narednim mjesecima dobiti potporu iz EGF-a kako bi se, primjerice, Odbor za regionalni razvoj prekvalificirali ili samozaposlili.

Odbor za kontrolu proračuna raspravljao je o posebnom izvješću Europskog suda na temu učinkovitosti asistencije Europske unije u slučaju pravosuđa na Kosovu te vidljivim rezultatima u različitim područjima kao što su: policija, porezi i antikorupcijske mjere. Pet država članica nije priznalo Kosovo kao nezavisnu državu zbog čega mu je Europska unija

8


učestalo pojavljivati na sjednicama Odbora, a njegova je svrha pojednostavljivanje procedura za svih pet fondova za regionalni razvoj, kako bi se na što bolji način integrirale politike Europske unije. Pet spomenutih fondova, svi redom izrazito bitni za Republiku Hrvatsku, su: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (EDF), Kohezijski fond (CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski pomorski i ribarski fond (EMFF).

Europski parlament je ‘omekšao’ pravila kako bi se postigla veća fleksibilnost i ponudila rješenja za specifične regionalne potrebe, a osobito će se poticati ‘pametna specijalizacija’ i otvaranje radnih mjesta u ‘zelenim’ tvrtkama. Ulaganje i fleksibilnost, čine se kao ključne riječi na Odboru za regionalni razvoj u nadolazećim mjesecima.

Kako bi iskoristivost bila maksimalna, države članice će imati priliku kombinirati fondove ERDF, ESF i CF u multi-fondovske programe.

9


dr. sc. Davor Galinec

Postupak u slučaju prekomjernog deficita (EDP): osnovni pojmovi i “pravila igre” Uvod U posljednje vrijeme učestalo se u domaćim medijima spominje mogućnost ulaska Republike Hrvatske u postupak u slučaju prekomjernog deficita (EDP) odmah po pristupanju u EU ili najkasnije na jesen, tvrdnje da će Bruxelles odlučivati kako će Hrvatska smanjivati proračunski deficit, da je riječ o dosad nepoznatom pravilu koje se u posljednje vrijeme gura, a prema kojem će se države članice koje budu drastično odskakale od kriterija Maastrichta penalizirati oduzimanjem prava na povlačenje sredstava iz fondova EU, kao i da se Njemačkoj javni dug popeo na čak 80 posto BDP-a, no Njemačkoj nitko ne smije ništa, a malim se članicama odmah aktiviraju mehanizmi kažnjavanja. Osnovni je cilj ovog rada informirati čitatelje o osnovnim pojmovima vezanim uz EDP i o „pravilima igre“ vezanim uz ulazak i izlazak iz EDP-a te demistificirati najčešće zablude vezane uz tematiku EDP-a.

Što je EDP ? Prema definiciji, EDP procedura predstavlja postupak kojim Europska Komisija i Vijeće prate kretanja pokazatelja salda nacionalnih državnih proračuna (koji su uglavnom u deficitu) i nacionalnog javnog duga, sa svrhom procjene i/ili otklanjanja rizika od prekomjernog deficita u svakoj državi članici. Osnovni pravni okvir za provođenje EDP-a sačinjavaju Protokol br. 12 o Postupku prekomjernog deficita, koji je dodan u obliku dodatka članku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Uredba Vijeća (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog manjka te Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 o primjeni Protokola o postupku prekomjernog proračunskog manjka. Mehanizmom Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) predviđen je poseban postupak u slučaju pre-

komjernoga deficita (eng. excessive deficit procedure - EDP) nad državama članicama koje ne zadovoljavaju maastricht-ške kriterije iz područja državnih financija (ne smiju ostvarivati na godišnjoj razini deficit opće države veći od 3% BDP-a i ne smiju imati javni dug konsolidirane opće države veći od 60% BDP-a), ali i u slučaju kada se predviđa da će država članica prekoračiti vrijednost jednog od parametara u sljedećoj fiskalnoj godini. Kao što smo spomenuli u prošlom broju Informativnog magazina, pokretanjem EDP procedure Komisija donosi preporuke i državi članici određuje rok od najviše šest mjeseci da poduzme učinkovite radnje za smanjenje deficita i javnog duga. Utvrdi li da takve radnje nisu poduzete, ide se na neku vrstu pritiska, javnu objavu preporuka te uvođenje kazni kao krajnju mjeru. U slučaju primjene kazni, predviđene kazne za zemlje članice Eurozone su novčane (u obliku depozita) i utvrđuju se u iznosu od 0,2 do 0,5 posto BDP-a dotične zemlje (sukladno odredbama tzv. „6 pack“ seta pravnih akata EU 1 ), dok ostale članice EU mogu biti privremeno uskraćene (do izlaska iz EDP procedure) za mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova. U nastavku slijedi opis postupka prikupljanja podataka relevantnih za EDP proceduru od država članica, koji provodi Eurostat (Statistički ured Europske komisije).

1. korak: prikupljanje, analiza i verifikacija nacionalnih EDP statistika (Luxembourg) Podaci statistike državnih financija (Government Finance Statistics - GFS) imaju vrlo važnu ulogu u procesu praćenja ekonomskih pokazatelja u EU, što se posebno odnosi na podatke o državnom deficitu i dugu za potrebe EDP-a. Za prikupljanje EDP podataka za potrebe EK nadležan je Eurostat (Statistički

tzv. „6 pack“ zakonodavni set sastoji se od 5 uredbi i 1 direktive, stupio je na snagu 13.12.2011. sa svrhom reguliranja područja proračunskog i makroekonomskog nadzora zemalja članica, financijskih sankcija za zemlje koje ne provode preporuke za smanjenje deficita i javnog duga te kao takav predstavlja dodatnu podršku mehanizmu Pakta o Stabilnosti i rastu (SGP) u segmentu fiskalnih politika.

1

10


ured EK), koji se nalazi u Luxembourgu. Eurostat je odgovoran za prikupljanje kvalitetnih i vjerodostojnih podataka u okviru EDP statistika od država članica, temeljem kojih kasnije EK pokreće EDP procedure nad državama članicama. Isto tako, Eurostat vodi brigu o tome da zemlje članice ispravno primjenjuju ESA95 metodologiju (koja ima status Uredbe) kod izrade statistika državnih financija i da se drže odredbi Eurostatovog priručnika o državnom deficitu i dugu (Manual of Government Deficit and Debt - MGDD). U slučaju postojanja metodoloških dvojbi (općih metodoloških ili specifičnih za neku zemlju), Eurostat donosi i kontrolira provedbu Odluka (Decisions for GFS)2, računovodstvenih smjernica za EDP i GFS statistike (Guidance notes on accounting rules for EDP and GFS)3, koje se javno objavljuju na Eurostatovim internetskim stranicama. U slučaju specifičnih metodoloških dvojbi kod pojedinih država članica, Eurostat ispituje svaki pojedinačni slučaj (npr. tretman transakcija po osnovi davanja poslova izgradnje autoputa „Tracia“ u Bugarskoj na bazi koncesije 2006. godine), donosi metodološke preporuke i objavljuje ih javno u rubrici „Savjeti državama članicama“ (Advice to Member States“)4. Države članice imaju obvezu dostave podataka EDP statistika dva puta godišnje: krajem ožujka (preliminarni podaci za prethodnu godinu, preliminarni/konačni podaci za još tri prethodne godine, prve projekcije za tekuću započetu godinu) i krajem rujna (preliminarni revidirani podaci za prethodnu godinu, ažurirani preliminarni/konačni podaci za još tri prethodne godine, revidirana projekcija tekuće godine). Podaci koji se dostavljaju krajem ožujka su u većoj mjeri preliminarni jer nacionalni sastavljači EDP statistika u to vrijeme ne raspolažu s npr. konačnim godišnjim izvješćima proračunskih korisnika pa se često koriste procjenama), stoga su podaci koji se dostavljaju krajem rujna mnogo vjerodostojniji jer su sastavljačima nakon proteka 9 mjeseci na raspolaganju mnogo kvalitetniji ulazni podaci i temeljem aktualnih kretanja imaju mnogo više spoznaja za korekciju plana tekuće godine.

stat može javno iskazati tzv. „rezervacije na kvalitetu podataka“ (reservations on the quality of data) i korigirati pokazatelje deficita i duga koje je u EDP izvješću iskazala država članica, o čemu izvještava državu članicu i predsjednika Ekonomskog i financijskog komiteta (EFC) u roku od najviše tri dana uoči objave korigiranih pokazatelja na stranicama Eurostata. U slučaju da Eurostat javno iskaže „rezervaciju na kvalitetu podataka5“, sljedeći korak je izrada plana za poboljšanje EDP statistike u državi članici za koju je iskazana rezervacija i organizira se Metodološki posjet (methodological visit) državi članici s ciljem da se problem riješi i iskazana rezervacija povuče. Isto tako, Eurostat redovno izvještava EFC i Europski parlament o kvaliteti EDP statistika koje je dostavila svaka država članica u obliku Izvješća (Report on the quality of fiscal data reported by Member States5).

2. korak: uspostava EDP procedure nad državama članicama i izlazak iz procedure (Bruxelles vs. glavni gradovi država članica) Za razliku od mehanizma Europskog semestra, koji bismo mogli tretirati kao strateško-programsku mjeru u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) jer se njime usklađuju ekonomske i fiskalne politike država zemalja u smjeru ekonomskog rasta uz istovremeno planirano smanjenje fiskalnog deficita i duga, postupak prekomjernog deficita (i duga), koji se još naziva i EDP procedurom, je korektivna mjera u sklopu SGP-a koja se provodi s ciljem popravka „već učinjene štete“.

Dok se specifične preporuke (CSR) koje država članica dobije od EK u sklopu Europskog semestra obično provode u roku od 12-18 mjeseci kako bi se stvorili uvjeti za ekonomski rast i smanjenje javnog duga i deficita, preporuke koje država članica, koja ne zadovoljava maastricht-ške kriterije, dobiva kroz mehanizam EDP procedure mnogo su radikalnije i trebaju se provesti u kraćem vremenu (najčešće 6 mjeseci, uz mogućnost produljenja U slučaju da Eurostat ima dvojbi oko vjerodos- ukoliko se nazire poboljšanje situacije). tojnosti i metodološke usklađenosti pokazatelja iskazanih u EDP izvješćima država članica te korištenih računovodstvenih politika i poštivanja Svaka zemlja koja bilježi deficit veći od 3% rokova dostave (pri čemu smatra da argumenti BDP-a i javni dug veći od 60% BDP-a ulazi država članica nisu dovoljno uvjerljivi), Euro- u mehanizam EDP procedure (iznimno mogu više na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_finance_statistics/methodology/decisions_for_GFS više na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_finance_statistics/methodology/guidance_accounting_rules 4 više na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_finance_statistics/methodology/guidance_accounting_rules 5 primjer takve javne rezervacije kojom Eurostat iskazuje sumnje u kvalitetu EDP podataka Grčke u razdoblju 2005-2009 dostupan je na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=SPLIT_COM:2010:0001(04):FIN:EN:PDF 6 dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_finance_statistics/publications/quality_reports 2 3

11


i zemlje kojima je samo jedan pokazatelj premašio referentnu vrijednost). EDP proceduru pokreće Europska komisija, a analitička podloga za pokretanje EDP procedure su pokazatelji deficita i javnog duga iskazani u „EDP obavijesnim tablicama“ koje države članice dostavljaju Eurostatu.

godinu dana).

Na primjer, ako je postojeća razina javnog duga neke države 100%, tijekom trogodišnjeg razdoblja potrebno je smanjiti iznos prekomjernog javnog duga od 40% BDP-a za 3/20 (tj. za 6% udjela duga u BDP-u8), tako da bi ukupni javni dug nakon tri godine trebao biti sveden s razine od 100% BDP-a na „prihvatljivu“ razinu od 94% BDP-a (istekom 20-godišnjeg razdoblja na taj se način doseže referentna vrijednost udjela duga u BDP-u od 60%).

Od država članica EU, jedino Estonija, Švedska i Hrvatska nisu nikada bile obuhvaćene EDP procedurom (Hrvatska zbog činjenice da je 01.07.2013. ušla u punopravno članstvo EU i formalno prije niti nije mogla ući u EDP proceduru, što je u bliskoj budućnosti vrlo vjerojatno). Sredinom 2012. godine (na kraju Europskog semestra) iz mehanizma EDP procedure, formalnom odlukom Vijeća EU, izašle su Bugarska i Njemačka, a prije toga Luxembourg (2010) i Finska (2011). Po završetku Europskog semestra 2013. godine iz EDP procedure izašle su Italija, Mađarska, Litva, Latvija i Rumunjska, a nad Maltom je ponovno pokrenuta EDP procedura, što znači da se trenutno 16 država članica nalazi u mehanizmu EDP procedure. Većina tih država ušla je u EDP proceduru 2009. godine, s izuzetkom Cipra i Danske (2010) te Velike Britanije (2008). Od svih država članica koje su ušle u EDP proceduru 2009. godine, iz nje su nakon tri godine (2012.), koliko je na početku bilo postavljeno trajanje procedure, izašle Italija, Rumunjska, Latvija i Litva. Belgiji je trajanje EDP procedure produljeno i na 2013. godinu, a vjerojatno će se i još produljiti pošto su joj određene nove mjere u svrhu smanjenja deficita jer do sada poduzete mjere nisu bile efikasne. Isto tako, nakon proteka 3 godine (2012.), Nizozemska, Portugal, Slovenija, Poljska, Francuska i Španjolska nisu u potpunosti uspjele ostvariti zadane im ciljeve i preporuke, tako da im je trajanje EDP procedure produljeno do 2014. ili 2015. godine. Mađarska je izašla iz EDP procedure ove godine, no bitno je spomenuti da je Mađarska ušla u EDP proceduru sredinom 2004. godine. Dakle, ukoliko država članica

Kada su zadovoljeni ti uvjeti, EK pokreće postupak izlaska države članice iz EDP procedure, o čemu obavještava javnost (i pritom vraća položeni depozit u iznosu od 0,2% BDP-a državi Eurozone koja je bila pod EDP procedurom). Ukoliko država članica ne proKada država članica formalno uđe u EDP pro- vede korektivne mjere za smanjenje duga i ceduru, tijekom zadanog vremenskog razdoblja deficita (ili ih provede suboptimalno), položeni mora svesti deficit i dug unutar prihvatljivih depozit pretvara se u kaznu (globu) i ne vraća referentnih granica. Što se tiče smanjenja se državi članici. Što se tiče drugih potencirazine javnog duga, država članica koja se jalnih sankcija, ukoliko nije uočljiv napredak nalazi pod EDP procedurom mora smanjiti jaz za vrijeme trajanja EDP procedure, država između postojeće razine javnog duga i refer- članica može biti izložena i privremenoj mjeri entne razine od 60% BDP-a za prosječno 1/20 onemogućavanja raspolaganja sredstvima iz godišnje tijekom trogodišnjeg razdoblja7. EU fondova.

Ulazak u EDP proceduru može predstavljati i dodatni trošak za države Eurozone koje u slučaju vrlo visokih odstupanja od referentnih vrijednosti deficita i duga pri ulasku u proceduru moraju položiti i beskamatni depozit u iznosu od 0,2% BDP-a kako bi bile dodatno motivirane za provođenje mjera. U momentu plaćanja depozita to im predstavlja dodatnu financijsku obvezu koja može imati utjecaj na povećanje deficita i/ili duga, a koji su ionako već premašili referentne maastricht-ške vrijednosti. Europska komisija redovito mjeri napredak država članica koje se nalaze pod EDP procedurom u segmentu smanjenja deficita i duga. Za izlazak iz procedure bitno je da se deficit smanji na razinu ispod 3% BDP-a, a javni dug smanji na razinu utvrđenu već spomenutom formulom „za prosječno 1/20 godišnje tijekom trogodišnjeg razdoblja“ (pri čemu se uzimaju u obzir i projekcije EK o kretanju deficita i duga u slijedećim godinama da se ne bi dogodilo da država članica koja izađe iz mehanizma EDP procedure ponovno potpadne pod istu nakon 7 8

cit. „the gap between a country’s debt level and the 60% reference needs to be reduced by 1/20th annually (on average over three years)“

40%*(3/20) = 6%

12


potpadne pod EDP proceduru, taj proces traje minimalno tri godine, a uz produljenja zbog neefikasnosti u ostvarivanju zadanih ciljeva i poduzimanju mjera može se protegnuti i na devet godina (slučaj Mađarske).

3. korak: poduzimanje mjera za izlazak iz EDP procedure (glavni gradovi država članica) Zemlja članica koja uđe pod EDP proceduru s ciljem stabiliziranja javnih financija, tj. smanjenja deficita ispod razine od 3% BDP-a i smanjenja javnog duga do razine predviđene formulom „za prosječno 1/20 godišnje tijekom trogodišnjeg razdoblja“ mora cijelo vrijeme trajanja procedure aktivno provoditi mjere fiskalne politike u smjeru ostvarivanja tih ciljeva, vodeći pri tome računa i da se osigura i gospodarski rast (u uvjetima smanjenja rashoda u državnom proračunu i tendencija povećanja fiskalnih prihoda). Da bi se ostvario rast u takvim uvjetima, od velike pomoći je i povlačenje sredstava iz EU fondova kako se ne bi suvišno opterećivao državni proračun, no s druge strane i povlačenje tih sredstava može biti privremeno zamrznuto od strane EK ukoliko mjere koje Vlada poduzima u svrhu smanjenja deficita i duga nisu dovoljno učinkovite.

Može li Republika Hrvatska u bliskoj budućnosti potpasti pod EDP proceduru ? Što se tiče mogućnosti ulaska Republike Hrvatske u EDP proceduru, trenutno stanje glede deficita i javnog duga vidljivo 9 je da Republika Hrvatska po kriteriju visine deficita proračuna opće države ispunjava uvjete za ulazak u EDP proceduru, dok se po kriteriju visine javnog duga u odnosu na BDP rapidno približavao referentnoj granici od 60% BDP-a krajem 2012. godine. Ako se tom dugu pribroje i izdana državna jamstva (koja predstavljaju potencijalne obveze države u slučaju da dužnik za čije obveze država jamči ne može redovno otplaćivati svoje obveze vjerovnicima), vrijednost tako izračunatog % BDP-a Saldo konsolidirane opće države, GFS 2001 Dug opće države Dug opće države uključujući izdana državna jamstva

duga prelazi referentnu vrijednost od 60% BDP-a. Tu treba uzeti u obzir da iskazane vrijednosti u Tablici 1 nisu metodološki usklađene s ESA95 standardom, što znači da bi predmetni pokazatelji mogli u konačnici (prilikom dostave EDP izvješća Eurostatu krajem rujna 2013.) biti i nešto drugačiji. Po svemu sudeći, izvjesno je da će Hrvatska ući u EDP proceduru. Ostaje još samo otvoreno pitanje hoće li EDP procedura nad Hrvatskom biti otvorena do kraja 2013. (temeljem rezultata EDP izvješća koje se dostavlja krajem rujna 2013.) ili će biti otvorena po završetku Europskog semestra sredinom 2014. godine (tj. nakon još jednog ciklusa dostave EDP statistika Eurostatu krajem ožujka 2014.). Obje varijante su moguće, budući da je nad većinom država koje su ušle u EDP proceduru 2009., procedura ulaska pokrenuta ili početkom prosinca 2009. ili u srpnju 2009. (s izuzetkom Francuske i Španjolske, kod kojih je EDP procedura pokrenuta krajem travnja 2009., neposredno po završetku travanjskog ciklusa EDP notifikacije temeljem EDP izvješća dostavljenih Eurostatu krajem ožujka iste godine). Neovisno o tome hoće li Republika Hrvatska ući u EDP proceduru krajem 2013. ili sredinom 2014. godine i neovisno o preporukama za smanjenje deficita i duga koje će izdati EK, možemo samo zaključiti da pred našim kreatorima ekonomske (a posebno fiskalne politike) stoje veliki izazovi u razdoblju od najmanje tri godine, pri čemu treba uzeti u obzir da EK očekuje da će se ciljevi zadani preporukama ostvarivati unutar rokova od šest mjeseci (i to bez obzira na nacionalne izborne cikluse i njihove ishode). U sljedećem broju Informativnog mjesečnika dat ćemo prikaz preporuka koje je Europska komisija do sada davala državama članicama u sklopu EDP-a.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.* -4,2 -3,5 -3,4 -3,0 -2,1 -4,6 -5,4 -5,5 -4,0 37,6 38,2 35,4 32,9 29,3 35,8 42,6 47,2 53,7 45,0 45,5 42,9 41,3 42,3 51,3 60,9 65,4 70,4

Izvor:Hrvatska narodna banka (internet), Standardni prezentacijski format (SPF) za 3. tromjesečje 2013. ,Tablica 1: Saldo konsolidirane opće države i dug opće države

9

13


mr. sc. Ivana Maletić

Proračun EU i financijska omotnica za RH

Izvori sredstava EU proračuna U početku je europski proračun ovisio o financijskim doprinosima država članica. Nakon odluke iz 1970. financijski doprinosi država članica zamijenjeni su vlastitim izvorima, a od 1978. stupa na snagu nezavisnost proračuna. Dakle, sredstva u proračun EU pritječu iz tzv. vlastitih izvora (own resources), u iznosu od 99 posto, a čine ih: • uvozne carine koje se ubiru pri uvozu iz država koje nisu članice EU, • poljoprivredne pristojbe (carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda i davanja za šećer), a od kojih se ubire 15 posto proračunskih prihoda Europske unije; • 1,4 posto prihoda od PDV-a prikupljenog u svim državama članicama. Ovaj prihod čini 11 posto proračunskih prihoda Europske unije;

• doprinos država članica razmjeran njihovu bruto nacionalnom dohotku (BNP-u). Ovaj izvor je postao najveći izvor proračunskih prihoda i donosi 73 posto proračunskih prihoda Europske unije. Proračun ima i druge izvore kao što su porezi na dohodak službenika u institucijama Europske unije ili doprinosi koje države koje nisu članice Europske unije plaćaju kako bi sudjelovale u određenim europskim programima, kazne za kršenje odredbi tržišnog natjecanja i drugo. Ova sredstva su vrlo mala i čine 1 posto cjelokupnih prihoda proračuna Europske unije. Ukupna potrošnja ograničena je i višegodišnjim ugovorima između država članica, Europskog parlamenta, Vijeća ministara i Komisije. Takvi ugovori sadrže višegodišnji financijski okvir, a na snazi je financijska perspektiva za razdoblje 2007. - 2013. Upravo je u tijeku rasprava u Europskom parlamentu i odlučivanje o novoj financijskoj perspektivi 2014. – 2020. Izglasavanje se očekuje u listopadu 2013.

Grafikon 1: Izvori sredstava Europskog proračuna (http://ec.europa.eu/budget/library/biblio/publications/2012/budget_folder/budget_2012_ en.pdf)

14


Sredstva dodijeljena Republici Hrvat- možemo dobiti predujam od 149,8 milijuna eura ako na vrijeme predamo opis sustava koji smo skoj u EU proračunu Omotnica za 2013.

uspostavili za rad s EU fondovima i ako Europska komisija sustav ocijeni zadovoljavajućim da može samostalno upravljati EU fondovima.

U poglavlju 33. Financijske i proračunske odredbe dogovorena je financijska omotnica za Republiku Hrvatsku u prvoj polovini godine članstva te je prikaz dan u Tablici.

Iznimno je važno dobiti „dozvolu za rad“ što prije u 2013. godini kako bi se predujam realizirao do kraja godine. Bez uplate predujma Republika Hrvatska bi postala prva država članica koja je u prvoj godini članstva postala Najznačajniji iznos od 449,4 milijuna eura dodi- neto uplatiteljica u europski proračun odnosno jeljen nam je iz kohezijske omotnice. Riječ je država koja je uplatila više nego što je povukla o tri fonda, iz kojih će se financirati razvojni sredstava iz europskog proračuna. projekti u Republici Hrvatskoj, a to su: Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond Za države članice uveden je zaštitni mehnii Europski socijalni fond. Iz ovih sredstava

Tablica 1. Odobrena sredstva za Republiku Hrvatsku po glavama u EU proračunu, procjena mogućih isplata te procjena neto pozicije Republike Hrvatske 15


zam temeljem kojeg tijekom prve dvije godine članstva ne bi smjele postati neto uplatiteljice. Riječ je o tzv. kompenzacijama i iz tablice (točka 6.) se vidi da je za nas predviđeno 75 milijuna eura kompenzacija u 2013. te 28,6 milijuna eura u 2014. U procijenjene isplate tijekom 2013. uz kompenzacije uključen je spomenuti predujam iz kohezijske omotnice, provedba IPA projekata, povlačenja iz programa Unije te sredstva u iznosu od 40 milijuna eura za Schengen. Ukupni priljevi u 2013. predviđeni su u iznosu od 374,3 milijuna eura, a uplate vlastitih sredstava u europski proračun u iznosu od 267,7 milijuna eura. Kada bi se ovaj plan ostvario Republika Hrvatska bi 2013. završila kao neto primateljica sredstava iz europskog proračuna: Primili bismo 106,6 milijuna eura više od uplata.

zapošljavanje. Projekti se iz europskih fondova ne financiraju u stopostotnom iznosu te je potrebno samostalno uložiti dio sredstava. Uz to, važno je imati zalihu projekata i uzeti u obzir da dio troškova projekta nije prihvatljiv za EU financiranje te ih je potrebno isfinancirati samostalno. Upravo zato iskustva država članica pokazuju da je za stopostotno korištenje dodijeljenih sredstava potrebno imati gotovo dva puta više pripremljenih projekata. Dakle, za iskoristiti 8,1 milijardu eura potrebno je provoditi gotovo 16 milijardi eura projekata. Te projekte treba na vrijeme pripremiti.

Da bi se toliko projekata pripremilo samo u dokumentaciju treba investirati oko 3 do 5 posto vrijednosti što znači minimalno 500 milijuna eura Međutim, u slučaju da ne dobijemo odobrenje odnosno oko 3,5 milijardi kuna. Tih investicija u za rad sustava upravljanja s EU fondovima i pripremu projekata u Republici Hrvatskoj nema. ne realiziramo predujam od 149,8 milijuna eura Vlada, zbog nedovoljne svijesti o važnosti naša neto pozicija bi bila negativna i 2013. kohezijske politike, propušta najvažniju bismo završili u minusu od 43,2 milijuna eura priliku koju smo kao država članica dobili. unatoč mehanizmu kompenzacija.

Omotnica za 2014. – 2020. Još uvijek je u tijeku rasprava i odlučivanje o višegodišnjem financijskom okviru za 2014. – 2020. Europska komisija je još 2012. poslala okvirni prijedlog financijske omotnice za Republiku Hrvatsku koji je bio izračunat prije dogovora o smanjenju ukupnog financijskog okvira.U nastavku dajemo tablicu pripremljenu prema prvom prijedlogu Europske komisije izmijenjenu na način da su uzeta u obzir naknadna smanjenja proračuna. Iz tablice 2. se vidi da je za Republiku Hrvatsku samo iz kohezijske omotnice (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond) predviđeno 8,1 milijardi eura. Kada se tome dodaju sredstva poljoprivredne politike (tržišne mjere i direktna plaćanja te Fond za ruralni razvoj od oko 330 milijuna eura godišnje) od 3,3 milijarde eura dolazimo do iznosa od 11,4 milijardi eura odnosno 85,5 milijardi kuna što je gotovo jedan čitav godišnji proračun Republike Hrvatske. To su sredstva s kojima se uz dobru i pametnu pripremu mogu preokrenuti negativni trendovi u Republici Hrvatskoj i potaknuti investicije, rast, razvoj i

16


FINANCIJSKA SREDSTVA PREDVIĐENA ZA REPUBLIKU HRVATSKU U VIŠEGODIŠNJEM FINANCIJSKOM OKVIRU 2014 - 2020 (EUR milijuni - 2011 cijene)

ODOBRENA SREDSTVA (COMMITMENT APPROPRIATIONS)

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

TOTAL 2014 - 2020

1. Pametan i uključiv rast od čega: ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija 2. Održiv rast: prirodni resursi od čega: tržišne mjere i direktna plaćanja 3. Sigurnost i građanstvo 4. EU kao globalni partner 5.Administracija od čega: aministrativni troškovi u institucijama 6. Kompenzacije UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA (COMMITMENT APPROPRIATIONS) UKUPNE ISPLATE (PAYMENT APPROPRIATIONS)

1011 939 425 110 82 0 74 74 25 1617 511

1203,055 1128 443 124 29 0 71 71 0 1746 815

1236 1156 453 137 29 0 71 71 0 1788 1193

1264,369 1181 461 151 29 0 71 71 0 1825 1524

1296 1208 483 179 29 0 71 71 0 1878 1639

1327 1235 504 206 29 0 71 71 0 1930 1803

1358 1262 524 231 29 0 71 71 0 1982 1765

8695 8108 3293 1140 254 0 498 498 25 12765 9249

Tablica 2.

17


18


Sanita Bajāre*

L a t v i j s k o i s k u s t v o Latvian experience with s u v o đ e n j e m e u r a i introduction of euro and pridruživanjem eurozoni joining Eurozone Što očekivati od pridruživanja What to expect from joining eurozoni? the Eurozone? Pridruživanje eurozoni važna je prekretnica u integraciji Latvije u EU. Kontinuirana podrška iz Europe jedan je od najvažnijih političkih i ekonomskih pokretača razvoja latvijske ekonomije. Od 2000., preko 70 posto naše vanjske trgovine ostvareno je sa zemljama članicama EU.

Joining the Eurozone is an important milestone of Latvia’s integration in the EU. The ongoing support by Europe has been among the most important political and economic drivers of the development of Latvian economy. Since 2000, over 70 percent of our foreign trade has been with the EU countries.

Od pristupanja EU, cilj latvijske vlade postupna je konvergencija s obzirom na razinu ekonomskog razvoja u EU. Pridruživanje eurozoni još će više olakšati taj proces te osigurati sudjelovanje u procesu donošenja odluka s obzirom na važna kretanja u monetarnoj i ekonomskoj politici. Naša je valuta vezana uz euro od početka 2005., prema tome, već duže vrijeme ovisimo o pomacima u ekonomiji eurozone bez mogućnosti utjecaja na odluke koje se donose.

After joining the EU the aim of the Government of Latvia has been a gradual convergence with the level of economic development in the EU. Joining the Eurozone will further facilitate this process and ensure participation in the decision-making process regarding important developments in the monetary and economic policies. Our currency has been pegged to the euro since the beginning of 2005, thus for a long period we have been dependent on shifts in the Eurozone economy while not being able Činjenica da smo imali vlastitu nacionalnu to influence the underlying decisions. valutu, lat, nije nam dopuštala da u potpunosti iskoristimo prednosti jedinstvenog EU Having national currency – the lats- did not tržišta, budući da su zbog redovne razmjene allow us to take full advantage of the single EU valuta nastajali dodatni troškovi za latvijske market as regular currency exchange incurred tvrtke. Očekujemo da će pridruživanje eurozoni additional costs to Latvian companies. We povećati naš izvoz, promicati tržišno natjecanje expect that joining the Eurozone will boost te olakšati ulaganja i gospodarski razvoj. Euro our exports, promote competition, and facilibi trebao doprinijeti ekonomskoj stabilnosti tate investment and economic development. i sigurnosti koje su potrebne kako bi tvrtke The euro should add to the economic stability proširile ulaganja i rast. Sve u svemu, sma- and security needed for businesses to expand tramo uvođenje eura katalizatorom održivog investment and growth. All in all, we regard razvoja našeg gospodarstva te pojačane the euro introduction as a catalyst of sustainsuradnje s našim europskim partnerima. able growth of our economy and strengthened cooperation with our European partners. Razborito gospodarsko upravljanje i članstvo u eurozoni trebali bi smanjiti kamatne stope za Prudent economic management and memberfinanciranje aktivnosti u privatnom sektoru, kao ship in the Eurozone should bring down interest i refinanciranje javnog duga koji se uglavnom rates for the financing of private sector activities akumulirao tijekom nedavne gospodarske as well as refinancing of public debt accumukrize. Uštede ostvarene na iznosima kamata lated mostly during the recent economic crisis. same velikim dijelom nadilaze troškove nast- Interest cost savings alone substantially outale prijelazom te pružaju mogućnost za daljnje weigh the costs incurred by changeover and jačanje naše fiskalne bilance. provide opportunity for further strengthening of our fiscal balance. * Sanita Bajāre, državna tajnica, Ministarstvo financija Republike Latvije

*

Sanita Bajāre, Latvian State Secretary of the Ministry of the Finance.

19


Pristup instrumentima ECB-a te nadolazeći jedinstveni nadzorni mehanizam pružit će dodatan element sigurnosti i stabilnosti našem bankarskom sustavu. Latvija će također postati članom Europskog mehanizma za stabilnost – stalnog mehanizma za rješavanje kriza u zemljama eurozone.

Access to the ECB instruments and the forthcoming Single Supervision Mechanism will provide an additional layer of security and stability to our banking system. Latvia will also become a member of the European Stability Mechanism- a permanent crisis resolution mechanism for the countries of the Eurozone.

Naši će potrošači imati korist od povećane konkurencije, dok će stabilnija ekonomska okolina potaknuti trgovačka društva da ulažu u rast. Uvođenje eura u Latviji također će proširiti Baltičku regiju unutar eurozone i s nestrpljenjem očekujemo skoro pridruživanje Latvije eurozoni.

Our consumers will benefit from increased competition, while a more stable economic environment willencourage companies to invest in growth. Euro in Latvia will also broaden the Baltic Sea Region group within the Eurozone and we are eager to see Lithuania joining the Eurozone soon.

Koji su glavni motivatori i What are the main motivators ključna pitanja za ovaj korak and key questions for this daljnje integracije u Europi? step toward the European integration? Za vladu, prijelaz na euro i usklađivanje s konvergencijskim kriterijima važan su test za razborite i održive gospodarske politike. Priznajemo da je ispunjavanje konvergencijskih kriterija bilo velik izazov za Latviju tijekom podužeg razdoblja. Nažalost, nismo se kvalificirali za pridruživanje eurozoni na prvi ciljani datum u 2008. zbog inflacije koja je premašila kriterij konvergencije te pregrijanim gospodarstvom koje je erodiralo daljnji održivi razvoj. Nakon ekonomske krize, vlada je usvojila krajnji cilj uvođenja eura kao izlaznu strategiju. Mjere štednje, značajne strukturne reforme i naš cilj pridruživanja eurozoni bili su glavni čimbenici uspjeha uz prilagodbe naše ekonomije i povrata rasta te tržišnog povjerenja.

For the Government the transition to the euro and compliance with the convergence criteria are an important test for prudent and sustainable economic policies. We admit that meeting the convergence criteria has been a challenge for Latvia for some period of time. Unfortunately, we could not qualify for joining the Eurozone on the first target date –in 2008 - with inflation exceeding the convergence criterion and overheated economy eroding further sustainable development. Following the economic crisis the Government adopted an ultimate objective to introduce the euro as an exit strategy. Austerity measures, substantial structural reforms and our aim to join the Eurozone have been the main factors of success behind the adjustment of our economy and returning of growth Trebalo bi spomenuti i neke ključne izazove and market confidence. na putu prema uvođenju eura. Kao prvo, nove članice EU s razinom cijena nižom od prosjeka Some key challenges on the road to the EU suočavaju se s rizikom inflacije, osobito ako euro should be mentioned as well. First, new je njihova nacionalna valuta vezana uz euro. U entrants to the EU with a price level lower than tim okolnostima, od najveće je važnosti osigu- the EU average face inflation risks, especially if rati da porezna politika i strukturne reforme u their national currency is pegged to the euro. In potpunosti podržavaju cilj održivog rasta. these circumstances, it is of utmost importance to ensure that also fiscal and structural policies Od iznimne je važnosti da i stanovništvo are fully supportive of the sustainable growth podržava cilj vladine strategije. Od njezina objective. uvođenja, stabilnost naše nacionalne valute, unatoč različitim izazovima s kojima se suočilo Population support of the Government’s stratnaše gospodarstvo, kao i zabrinutost s obzi- egy objective is also of utmost importance. rom na situaciju u nekim zemljama eurozone

20


djelomično su uzrokom oklijevanja izvjesnih The stability of our national currency since skupina stanovništva da priznaju sve koristi its introduction, despite different challenges faced by our economy, as well as concerns uvođenja eura. about situation in some Eurozone countries are Prema tome, široko utemeljena, sveobuhvatna, partly behind reluctance of some population detaljna i pravovremena komunikacija trebala groups to acknowledge all benefits of the euro. bi biti u funkciji osiguranja široke podrške Therefore, a broad-based, inclusive, detailed and timely communication should be in place društva za uvođenje eura. to ensure wide support by the society for the Tehnički aspekti prijelaza također zahtijevaju introduction of the euro. pravovremene i koordinirane pripreme na razini javnog i privatnog sektora. Latvija izn- The technical aspects of changeover also ask imno cijeni vrijedne savjete Europske komisije, for timely and coordinated preparations at both kao i Estonije i Slovačke – zemalja koje su public and private sector levels. Latvia highly najrecentnije prošle tranziciju. Većina napora appreciates the valuable advice provided by je usredotočena na minimiziranje učinka pri- the European Commission, as well as Estojelaza (u tehničkom smislu) na svakodnevne nia and Slovakia –countries experiencing the aktivnosti stanovništva i trgovačkih društava, transition most recently. Most efforts have been kao i zaštitu potrošača te održavanje inflaci- focused on minimizing the impact of changeojskih očekivanja na niskoj razini. Od vitalne je ver (in technical terms) on everyday activities of važnosti da se izgrade rješenja za pravedan population and companies, as well as protectponovni obračun cijena i tarifa, kao i pomoć ing of consumers and keeping the inflationary expectations low. It is vitally important to build potrošačima u tom procesu. the arrangements for fair recalculation of prices Radujemo se prenošenju našeg iskustava and tariffs, as well as assisting consumers in this process. drugim zemljama koje će uvoditi euro.

Zašto neki stručnjaci ne podržavaju taj korak? Neki ekonomski učinci pridruživanja jednovalutnoj uniji nisu uočljivi u kratkom roku. Prema tome, posve je prirodno da stručnjaci vide rizike i mogućnosti iz različitih perspektiva te imaju različita mišljenja o pokretačima i preprekama ekonomskog razvoja. Vlada potiče različita mišljenja te rasprave o nadolazećim ekonomskim rizicima. Međutim, pri donošenju odluka s obzirom na naše članstvo u Ekonomskoj i monetarnoj uniji, uzimamo u obzir i našu dugoročnu strategiju za bližu integraciju s EU-om te dublje ekonomske konvergencije. Ekonomske poteškoće u eurozoni doprinijele su sumnjama, koje su izrazili neki stručnjaci, da bi uvođenje eura moglo biti preuranjeno. Prepoznato je da je snažna dužnička kriza prouzročila značajne rizike za stabilnost eurozone. Međutim, najviše pogođene zemlje prevladale su najgore i s nestrpljenjem očekuju povratak na put održivog gospodarskog rasta. Trenutni proces reformiranja ekonomskog i financijskog upravljanja Ekonomskom i mon-

We are looking forward to sharing our experience with other countries introducing the euro.

Why don’t some experts support this step? Some economic effects of joining the single currency union are not very obvious in the short-term. So, it is quite natural that experts view the risks and opportunities from different perspectives and come up with different opinions on the drivers of and obstacles to economic development. The government encourages diverse opinions and discussion about the economic risks ahead. However, we also take into account our long term strategy for closer integration into EU and deeper economic convergence, when making decision regarding our membership in the Economic and Monetary Union. Economic difficulties in the Eurozone have added to doubts expressed by some experts that introduction of the euro could be premature. It is recognized that the severe debt crisis caused substantial risks to the Eurozone stabil

21


ity. However, the most affected countries have overcome the worst and are looking forward to to the path of sustainable economic Kako je taj cilj postignut u returning growth. The ongoing process of reforming the Latviji (koje su vrste fiskalnih economic and financial governance of the Ecoand Monetary Union has strengthened mjera poduzete) i koji su nomic the Eurozone substantially. Thus, the governučinci na razvoj nacionalnog ment strongly believes that our economy will benefit more by being a part of the Eurozone gospodarstva? than being outside and the postponement of the new starting point and advantages of the Nakon globalne financijske krize, koja je imala single currency facilitating sustainable and snažan učinak na latvijsko gospodarstvo inclusive growth does not seem feasible. stvarajući kritičnu situaciju u financijskom sektoru te državnom proračunu, Latvija se oslonila na paket međunarodne financijske pomoći. How was this goal achieved Tijekom nekoliko godina, Latvija se mogla vra- in Latvia (what kind of fiscal titi široko utemeljenom gospodarskom rastu i održivoj poreznoj poziciji te uspješno zaključiti measures have been taken) svoj program međunarodnih zajmova. Odlučni and what have been the smo nastaviti provedbu politika racionalnog ekonomskog upravljanja kako bi se osigu- effects on the development rao stabilan razvoj našeg gospodarstva u of the national economy? nadolazećem razdoblju. After the global financial crisis, which has Prevladavanje krize te povratak rastu postig- severely affected the Latvian economy by nuti su očuvanjem vezanosti lata uz euro uz creating a critical situation in the financial secprovedbu značajnih mjera fiskalne konsoli- tor and in the State budget, Latvia relied on dacije i strukturnih reformi. the package of international financial assistance. Over few years, Latvia has been able Ukupno, tijekom razdoblja od 2008. do 2012., to return to broad-based economic growth and provedene su mjere fiskalne konsolidacije u sustainable fiscal position and to successfully iznosu od 16.9% BDP-a, od kojih se približno complete its international loan program. We 6.7% BDP-a odnosi na mjere poduzete s are also committed to continue implementation obzirom na prihode, dok mjere vezane uz of policies of prudent economic governance to rashode čine otprilike 10.2% BDP-a (vidi sliku ensure stable development of our economy in 1). U prosjeku, tijekom tog razdoblja, Latvija je the period ahead. provela mjere fiskalne konsolidacije u iznosu od 3.4% BDP-a godišnje. The overcoming of the crisis and return to growth has been achieved by preserving the peg of the lats to the euro while implementing considerable fiscal consolidation and structural Za vrijeme krize Latvija je uspjela ispu- reforms. niti, pa čak i nadmašiti, ciljeve programa međunarodnih zajmova zadanih za proračunski In total, during the time period from 2008 rezultat opće države kao i druge pokaza- until 2012 the fiscal consolidation measures telje. Latvija je provela učinkovite i kvalitetne amounting to 16.9% of GDP have been implemjere fiskalne konsolidacije na temelju konz- mented, of which approximately 6.7% of GDP ervativnih prognoza gospodarskog rasta. Iz are measures taken on the revenue side, while naše perspektive, fiskalnu konsolidaciju ne bi measures on the expenditure side constitute trebalo smatrati samo instrumentom za prev- approximately 10.2% of GDP (see Figure 1). ladavanje neodrživih proračunskih deficita, On average, during this time period Latvia has nego i katalizatorom poboljšanja konkurent- implemented the fiscal consolidation measures nosti našeg malog i otvorenog gospodarstva. in the amount of 3.4% of GDP per year. etarnom unijom značajno je ojačao eurozonu.

22


During the crisis Latvia has been able to comply with and even outperform the objectives and targets of the international loan program for the general government budget balance and other indicators. Latvia has implemented efficient and qualitative fiscal consolidation measures based on conservative economic growth forecasts. In our view, the fiscal consolidation should not be seen only as an instrument for overcoming of unsustainable budget deficits, but also as a catalyst of improvements in competitiveness of our small and open economy. At the same time, it is important that consolidation measures do not create obstacles for further growth and investment or imply deterioration of quality of public functions due to accumulated underfinancing. These objectives will guide Latvian fiscal policy in the forthcoming period Slika 1. Porezna konsolidacija u razdoblju 2008. – 2012., while completely respecting the national and BDP-a. EU rules of the fiscal discipline. U isto vrijeme, važno je da mjere konsolidacije ne stvaraju prepreke za daljnji rast i ulaganja kao niti da smanjuju kvalitetu javnih usluga kao rezultat kontinuiranog, akumuliranog nedostatnog financiranja. Navedeni će ciljevi voditi latvijsku fiskalnu politiku u nadolazećem razdoblju, uz potpuno poštivanje nacionalnih i EU pravila vezanih uz fiskalnu disciplinu.

Figure 1. Fiscal consolidation in 2008 – 2012, % of GDP

Možete li opisati mjere poduzete u okviru fiskalne konsolidacije (od 2008. do 2012.) na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna?

Could you present measures taken within process of fiscal consolidation (from 2008 till 2012) at revenue and expenditure side?

Glavne konsolidacijske mjere na razini prihoda državnog proračuna odnosile su se na: smanjenje stope poreza na dohodak fizičkih osoba sa 25% na 23%; povećanje neoporezive osnovice sa razine LVL 80 na

Main consolidation measures at the state budget revenue side were associated with: personal income tax rate reduction from 25% to 23%; non-taxable minimum from LVL 80 increased to LVL 90, various measures to

23


razinu LVL 90, različite mjere za suzbijanje sive ekonomije (mjera povećanja prihoda), podizanje minimalne plaće sa LVL 180 na LVL 200, zadržavanje poreza na metalni otpad (porez na dohodak fizičkih osoba); povećanje državnog udjela u porezu na dohodak fizičkih osoba sa 78% na 80% i smanjenje udjela lokalnih vlasti u porezu na dohodak fizičkih osoba sa 22% na 20%, zadržavanje doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja na 2%, umjesto povećanja na 4%, povećanje doprinosa za socijalno osiguranje za 2 postotka (sa 9% na 11%), proširenje porezne osnovice na nekretnine na pomoćne objekte, djelomično ukidanje gornje granice od 25% godišnjeg povećanja poreznog opterećenja na nekretnine, povećanje fiksne stope PDV-a sa 18% na 22%; povećanje smanjene stope PDV-a sa 5% na 10% te sa 10% na 12% i 22%, povećanje trošarina na naftne proizvode, duhan, prirodni plin i druge trošarinske proizvode; povećanje stope na alkoholna pića; povećanje stope na benzin; dizelsko gorivo za obrađivanje zemlje, povećanje porezne stope na automobile s motorom velike zapremine, naplata poreza na automobile trgovačkih društava, dodatne dividende; dodatna plaćanja Narodne banke Latvije, Glavne mjere fiskalne konsolidacije na razini rashoda državnog proračuna odnosile su se na: smanjenje plaća u javnom sektoru, smanjenje materijalnih rashoda u različitim državnim institucijama, poboljšanja u upravljanju državnim dugom koja su rezultirala nižim troškovima kamata, smanjenje subvencija i darovnica za različite programe i institucije (npr. smanjenje darovnica za pokrivanje gubitaka pružatelja usluga javnog prijevoza, smanjenje nacionalne opere…), smanjenje naknada za oslobađanje stambenih prostora, smanjenje u iznosu prijevremene mirovine sa 80% na 50%, smanjenje starosne i pune mirovine za 10%, smanjenje starosnih mirovina za umirovljenike koji rade, smanjenje državne obiteljske naknade za djecu te obiteljske naknade za 10%, smanjenje iznosa darovnica za troškove održavanja lokalnih vlasti predviđenih u državnom proračunu, smanjenje broja korisnika starosne mirovine i smanjenje prosječnog iznosa mirovina, smanjenje projicirane prosječne naknade za doprinose za osiguranje, smanjenje rashoda uglavnom vezano za smanjenje prosječnog iznosa naknada za nezaposlene s obzirom na

reduce grey economy (revenue increasing measure), raise minimum wage from LVL 180 to LVL 200, withholding tax on scrap metal (PIT); presumptive tax on micro and small enterprises; increase state PIT share from 78% to 80% and cut local government PIT share from 22% to 20%, leave second pillar pension contributions at 2 percent, instead of increasing to 4 percent, increase of social contributions rate by 2 percentage points (from 9% to 11%), real estate tax base broadening to include auxiliary buildings, partial elimination of cap on 25% annual increase of real estate tax bills, increase of VAT flat rate from 18% to 22%; the increase of VAT reduced rate from 5% to 10% and from 10% to 12% and 22%, excise tax rate increase for oil products, tax rate increase for tobacco, tax rate increase for natural gas, increase tax rate for other excise products; increase tax rate for alcoholic beverages; increase tax rate for petrol; diesel fuel for agricultural farming, increase tax rate for cars with large engine volume, implementation of company car tax, additional dividends; additional Bank of Latvia payment, Main consolidation measures at the state budget expenditure side were associated with: decrease of remuneration in public sector, decrease of material expenditures in different state institutions, improvements in state debt management resulted in decrease of interest payments, reduction of subsidies and grants for various programmes and institutions (e.g. reduction of grants for covering losses of public transport service providers, reduction of financing for Theaters, cinema and National Opera…), reduction of allowances for freeing of dwelling premises, decrease in early retirement pension amount from 80% to 50%, reduction of old age and long term service pensions by 10%, reduction of old age pensions for working pensioners, family state benefit for children and family benefit reduction by 10%, reduction of state budget earmarked grants for local government maintenance costs, decrease of number of beneficiaries of old age pensions and reduction of pensions average amount, related to reduction of projected average insurance contribution wage, reduction of average amount of unemployment benefit related to the changes in legislation, decrease of average amount of Sickness Benefit, Maternity Benefit and Paternity Benefit, due to changes of legislations, what is providing restrictions of

24


promjene u zakonodavstvu, smanjenje rashoda se uglavnom odnosi na smanjenje prosječnog iznosa naknada za slučaj bolesti, rodiljnih naknada za majku i za oca, zbog promjena u zakonodavstvu, koje postavljaju ograničenja na iznose spomenutih naknada i izračune naknada na 80% naknade za doprinos za osiguranje osiguranika za rodiljsku naknadu za majku ili za oca, smanjenje broja korisnika invalidske mirovine i roditeljske naknade, nije provedena indeksacija mirovina u 2011., provedbu kontrola kako bi se ograničilo trajanje bolovanja, smanjenje mreže socijalne sigurnosti, smanjenje kapitalnih rashoda, održavanje transfera prema najsiromašnijim lokalnim jedinicama (povećanje rashoda).

amount for mentioned benefits and calculations of benefits by 80% from insured person’s insurance contribution wage for Maternity Benefit and Paternity Benefit, decrease of number of beneficiaries of Disability Pension and Parent’s Benefit; non-indexation of pensions in 2011, change to pension capital accounts and the accumulation, on the basis of actual contributions of the social security in both the 1st and 2nd pillar pension,implementing controls to limit the duration of sick leave, reduction for social safety net, decrease in capital expenditure, maintaining transfers to the poorest local governments (increase).

Are all of these measures taken based on European Commission Jesu li sve te mjere poduzete na recommendations given within EDP temelju preporuka Europske komisije (excessive deficit procedure)? Could pruženih u okviru EDP-a (procedure you explain differences? u slučaju prekomjernog deficita)? Možete li objasniti razlike? Latvia and European Commission signed MemLatvija i Europska komisija su potpisale Memorandum o razumijevanju1 (Memorandum) tijekom razdoblja trajanja Programa međunarodnih zajmova. U okviru Memoranduma, Latvija je ispunila različite zahtjeve provedbom različitih strukturnih reformi kako bi se pojačao potencijal gospodarskog rast, te kako bi se održalo domaće i strano povjerenje u financijski sustav, riješile proračunske nejednakosti, izravno i neizravno doprinijelo povećanju konkurentnosti. Proračunska konsolidacija je izvršena kako bi se pripremila pozornica za postizanje stabilnosti javnih financija i održivog rasta. Usvajanjem proračuna za 2012., latvijske vlasti su željele postići da u 2012. porezni deficit ne bude veći od 2.5% BDP-a (ESA uvjeti), u svrhu ispunjavanja preporuke Vijeća ECOFIN-a da se ispravi pozicija prekomjernog deficita te kako bi se ispunili kriteriji iz Maastrichta vezano uz deficit.

orandum of Understanding (the Memorandum) during International Loan Programme period. Within the Memorandum Latvia fulfilled different tasks to strengthen the economy’s growth potential by a range of structural reforms and also to maintain domestic and international confidence in the financial system, address the budgetary imbalances, contribute directly and indirectly to improving competitiveness. For setting the stage for stable public finances and sustained growth budgetary consolidation was carried out. Through the adoption of the 2012 budget, the Latvian authorities aim for a fiscal deficit in 2012 of no more than 2.5% of GDP (ESA terms), with a view to fulfil the ECOFIN Council recommendation to correct the excessive deficit position and to meet the Maastricht deficit criterion. In the next issue you can read about structural reforms in Latvia and another EU member states.

U sljedećem broju Informativnog mjesečnika možete pročitati detaljnije o strukturnim reformama u Latviji i drugim državama članicama.

25


Ekonomski pokazatelji Europske unije

Gospodarski rast Nakon početka svjetske gospodarske i financijske krize, europsko gospodarstvo u 2010. godini počelo se oporavljati. Oporavak je usporen 2011. godine, da bi 2012. godine europsko gospodarstvo palo u recesiju. Prema Proljetnim prognozama EK, očekuje se stabilizacija tijekom 2013. godine uz minimalni gospodarski pad od 0,1%, dok se oporavak očekuje u 2014. godini s obzirom na oporavak svjetskog gospodarstva, a uz pretpostavku kontinuiranih napora u provedbi strukturnih reformi. Stope rasta BDP-a 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 -2,0

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013p

2014p

-4,0 -6,0 -8,0 Izvor: Eurosatat

EU 27

NMS 12

HR

Republika Hrvatska bilježi niže stope gospodarske aktivnosti od Europske unije kao i prosjeka novih država članica te se očekuje slabiji gospodarski oporavak. Nakon dvije godine gospodarskog pada, 2011. godine hrvatsko gospodarstvo započinje trend prekida pada, ali 2012. ponovno bilježi usporavanje i pad od 2%. Prema projekcijama EK, RH je „zaglavljena u recesiji“ sa „još uvijek zamagljenom kratkoročnom perspektivom“1, te se stoga tijekom 2013. godine očekuje daljnji pad gospodarstva od 1%, da bi 2014. godine zabilježio blagi oporavak od 0,2%.2 U usporedbi s ostalim zemljama članicama EU, Hrvatska se svrstala među zemlje koje se još uvijek nalaze u recesiji s očekivanjima sporijeg gospodarskog oporavka. Tako se za 2013. godinu očekuje da će 10 država članica zabilježiti gospodarski pad. Najveći gospodarski pad očekuje CY, EL, PT, SI, ES, IT zatim RH, te NL, CZ i FR. Najveći gospodarski rast očekuje se u baltičkim državama. S obzirom da je oko 60% hrvatskog izvoza unutar EU, te se najveći broj dolazaka i noćenja stranih turista i inozemna strana ulaganja odnose na države članice EU, važno je budući oporavak hrvatskog gospodarstva sagledati i kroz gospodarske perspektive u EU, posebice u Njemačkoj, Italiji, Austriji i Sloveniji.

1 2

Proljetne prognoze 2013 EK za Hrvatsku: „Croatia: Recovery slipping further away“ RH u svom Ekonomskom programu 2013. predviđa rast BDP-a od 0,7% u 2013. te 2,4% u 2014.

26


Stope rasta BDP-a 2011.-2013.

10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 -2,0

EU EA BE BG CZ DK DE EE 27 17

IE

EL ES FR

IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK

FI SE UK HR

-4,0 -6,0 -8,0 -10,0

2011

2012

2013p

Izvor: Eurostat

Inflacija Inflacija (HICP)3 u Europskoj uniji nastavlja se smanjivati u 2012. godini s projekcijom daljnjeg pada u 2013. kada se očekuje na razini 1,8%. U Hrvatskoj je došlo do porasta HICP u 2012. godini na 3,4%, dok se u 2013. predviđa blago smanjenje na 3,1%, što je dosta visoka razina u odnosu na EU 27.4 Značajnije smanjenje na 2% se očekuje u 2014. godini. Inflacija 7 6 5 4 3 2 1 0 -1

EU BE BG CZ DK DE EE

IE

EL ES FR

IT

CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI

SK

FI

SE UK HR

-2 Izvor: Proljetne prognoze 2013

2011

2012

2013p

Nezaposlenost Stopa nezaposlenosti u EU 27 raste posljednjih dvije godine, a taj trend se nastavlja i u 2013. godini kada će iznositi 11,1% s obzirom da gospodarski oporavak nije dovoljno snažan da utječe na smanjenje nezaposlenosti.5 Primjetne su značajne razlike u stopama nezaposlenosti među državama članicama; od grupe država (CZ, DE, LU, MT, NL, AT, RO) s nižom stopom nezaposlenosti u 2012. (do 7%) do grupe država (EL, ES, PT) s najvišim stopama nezaposlenosti. Hrvatska spada među države s najvišim stopama nezaposlenosti, te je po tome, zajedno s Portugalom treća država po redu, iza Španjolske i Grčke. U 2013. godini nezaposlenost u Hrvatskoj Harmonised index of consumer prices (godišnja postotna promjena) Na visoku razinu HICP u 2013. utječe i ukidanje nulte stope PDV-a početkom godine 5 Proljetne prognoze 2013 EK 3 4

27


Stopa nezaposlenosti 30,0 25,0 20,0 15,0 10,0 5,0 0,0 EU BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK HR 27 2011

Izvor: Proljetne prognoze 2013

2012

2013p

nastavlja rasti, pa se očekuje da će stopa nezaposlenosti dosegnuti 19,1% (više od PT).

Fiskalni deficit (neto pozajmljivanje/zaduživanje) Iako još uvijek iznad 3% BDP-a (3,4%) u 2013. godini očekuje se nastavak trenda smanjenja fiskalnog deficita (neto pozajmljivanje/zaduživanje) na razini EU 27. Daljnje blago smanjenje na 3,2% BDP-a očekuje se i u 2014. godini. Naviše razine deficita u 2012. zabilježile su ES, EL, IE, dok najniže razine bilježe EE, SE, LU, BG. Njemačka je jedina 2012. zabilježila suficit od 0,2%. Fiskalni deficit 6,0 4,0 2,0 0,0 -2,0 -4,0

EU BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK HR 27

-6,0 -8,0 -10,0 -12,0 -14,0 -16,0 Izvor: Proljetne prognoze 2013

2011

2012

2013p

U 2013. godini EK predviđa da će većina država članica smanjiti svoje deficite, osim BG, DE, CY, HU, MT, SI, SE, UK. Također, očekuje se daljnje povećanje fiskalnog deficita i za Hrvatsku, s 3,8% BDP-a u 2012. na 4,7% BDP-a u 2013. te 5,6% BDP-a u 2014. godini.

28


29


U Bruxellesu 2. listopada

u PROGRAM KONFERENCIJE zgradi Europskog parlamenta održat će se predstavljanje voda u Republici HRVATSKA - izvor pitke vode, Hrvatskoj kao jednog od važnih prirodnih i gospodarskih resursa, pod Zagreb, 4. listopada 2013. nazivom Hrvatska – izvor pitke vode. Naši proizvođači voda imat će priliku 9.30 Registracija izložiti i predstaviti svoje vode svim 10.00 Otvaranje konferencije, Ivana Maletić, posjetiteljima i članovima Europskog zastupnica u Europskom parlamentu parlamenta tijekom cijelog dana. Od 10.15 - 10.45 Strateški okvir i ciljevi u 19.30 do 21.30 bit će održan domjenak području vodne politike na razini EU na kojem će se prigodnim govorom 10.45 - 11.15 Gospodarenje vodama i uzvanicima ukazati na vodno bogat- mogućnosti komercijalizacije stvo koje Republika Hrvatska ima, 11.15 - 11.45 Stanje i perspektiva korištenja moći će razgledati izložbu fotografija voda u Republici Hrvatskoj - kvaliteta vode i uživati u hrvatskim domaćim speci- za piće u kućanstvima, cijena, tehnologije jalitetima. Atmosferu će uljepšati pročišćavanja, otpadne vode, zaštita izvora nastup djevojačkog zbora Mozartine pitke vode, eksploatacija, obrana od popkoje će predstaviti melodije različitih lava, opasnosti od onečišćenja 11.45 - 12.15 Zakonodavni okvir i praksa dijelova Hrvatske. Dva dana kasnije, 4. listopada u Zagrebu održat će se, u organizaciji Ureda, konferencija na kojoj će se predstaviti strateški dokumenti i ciljevi definirani na razini EU, govorit će se o mogućnostima komercijalizacije vodnog bogatstva te financiranu projekata iz europskih fondova. S obzirom da Vlada Republike Hrvatske trenutno radi na programskim dokumentima za korištenje EU fondova u razdoblju 2014-2020 ovom konferencijom želi se ukazati na važnost uključivanja voda kao posebnog prioriteta značajnog za gospodarski rast i razvoj Hrvatske.

komercijalizacije izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj (panel rasprava) 12.15 - 12.45 PAUZA 12.45 - 13.15 Primjeri projekata na području voda i vodnog gospodarstva iz država članica financirani iz EU fondova 13.15 - 13.40 Pretpostavke koje je potrebno ispuniti u RH za financiranje iz EU fondova 13.40 - 14.00 Mogućnosti financiranja iz EU fondova

30


31


32


Obnova željeznica iz europskih sredstava

Revitalizacija i modernizacija željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj jedan je od sigurnih prioriteta koji će se značajnije financirati iz europskih fondova i to s maksimalnim iznosima sufinanciranja od 85 posto. Prvi takav projekt sufinanciran iz pretpristupnih programa pomoći EU (ISPA-e) je obnova željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica. To je financijski najveći projekt u Republici Hrvatskoj i prvi kojim se sufinanciraju ulaganja u željezničku infrastrukturu (ukupno je ugovoreno 60 milijuna eura od čega je EU sufinanciranje 48%). Nadogradnjom i obnovom opreme za željeznički prijelaz omogućena je brzina vlakova od 160 km/h, za razliku od prijašnjih 40 km/h, uvedeno je daljinsko kontroliranje signalizacije i sustava za zaustavljanje iz novog centra na željezničkoj postaja Vinkovci. Iz IPA-e je financiran projekt signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru vrijednosti 11,6 milijuna eura. Provodi se i projekt rehabilitacije pruge Okučani-Novska u vrijednosti preko 35 milijuna eura. Iz IPA sredstava započelo je još 2010. ugovaranje pripreme niza željezničkih projekata u vrijednosti preko 65 milijuna eura:

- rehabilitacija pruge Novska – Dugo Selo, - izgradnja nove pruge Goljak – Skradnik, - nadogradnja i izgradnja dvostruke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, - nadogradnja i izgradnja pruge Križevci – Koprivnica – državna granica, - izgradnja nove teretne dvostruke pruge Zaprešić – Horvati – Turopolje – Dugo Selo, - izgradnja i obnova pruge Dugo Selo – Novska, faza II, - nadogradnja i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar, - izgradnja dvostruke pruge Dugo Selo – Novska - nadogradnja i izgradnja pruge Sveti Ivan – Žabno. U veljači 2011. Europskoj komisiji predana je projektna aplikacija za projet Dugo Selo – Križevci u vrijednosti od 200 milijuna eura.

Izvor: Fotografija Hrvatske željeznice, Novi list

24 33


Aktivnosti Ureda

Šibenik: Sastanak sa županom, načelnicima i gradonačelnicima lokalnih jedinica u Šibensko-kninskoj županiji Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić održala je 21. kolovoza 2013. u Šibeniku sastanak sa županom, načelnicima i gradonačelnicima lokalnih jedinica u Šibenskokninskoj županiji na temu strateških prioriteta, ciljeva i projekata za financiranje iz EU fondova na području općina i gradova Šibensko-kninske županije. Riječ je o pripremnom sastanku nakon kojeg će u listopadu ove godine biti održana konferencija otvorena za javnost o projektima i mogućnostima financiranja iz EU fondova u Šibensko-kninskoj županiji. Na sastanku su predstavljene strateške odrednice EU fondova za razdoblje 2014-2020, te konkretna područja u kojima je moguće ostvariti sredstva iz EU fondova za različite regionalne/lokalne razvojne projekte. Za uspješnu pripremu, ali i provedbu EU projekata potrebno je ispuniti i niz pretpostavki što je također detaljno prezentirano. U rujnu ove godine očekuje se objava tri pozivna natječaja za financiranje projekata iz Europskog fonda za regionalni razvoj s kojima su lokalni čelnici tijekom sastanka upoznati. Vrijednost prvog natječaja je 26,5 milijuna eura i na njega će se moći prijavljivati projekti izgradnje i dogradnje poslovne infrastrukture (poslovne zone, gospodarske zone, poslovni inkubatori, centri za transfer tehnologije i sl.) te izgradnje i dogradnje javne turističke infrastrukture. Drugi natječaj vrijednosti 30,3 milijuna eura namijenjen je za financiranje projekata malih i srednjih poduzetnika (kupnja nove opreme i tehnologije, proširenje proizvodnje, uvođenje novih proizvoda, povećanje kvalitete, uvođenje mjera zaštite okoliša,

korištenje obnovljivih izvora energije i slično). Treći natječaj namijenjen je znanstvenoistraživačkim projektima. U drugom dijelu sastanka razgovaralo se o razvojnim potencijalima općina i gradova na području Šibensko-kninske županije, te su se analizirale projektne ideje, ali i konkretni projekti čije su pripreme u tijeku. Razgovaralo se o regionalnoj politici, pametnoj specijalizaciji županije i značajnim mogućnostima koje pruža zajednička poljoprivredna politika EU. Sve ovo će biti razrađeno i javno prezentirano na konferenciji općina, gradova, županije i ureda zastupnice Ivane Maletić u EU parlamentu, koja će se održati u listopadu. Svim općinama, gradovima i županijama poslan je krajem kolovoza dopis i upitnik. Cilj upitnika je prikupljanje informacija koje će biti podloga za izradu analize projekata i područja u kojima se oni pripremaju u općinama, gradovima i županijama. Temeljem provedene analize organizirat ćemo savjetovanje, prilagođeno potrebama na području svake županije, o mogućnostima korištenja europskih fondova. U nastavku daje se Upitnik kakav je poslan općinama, gradovima i županijama.

Upitnik o područjima od posebnog interesa za razvoj županije Ovaj Upitnik sastavljen je sa ciljem utvrđivanja koja su područja glavni prioriteti u Vašoj Županiji te što smatrate temeljnim pokretačima rasta i razvoja. Prema analizi područja iz Upitnika ured zastupnice u Europskom parlamentu gđe. Ivane Maletić osmislit će savjetovanje koje će se održati u Vašoj županiji na temu mogućnosti financiranja, prioriteta koje ste istaknuli, iz europskih fondova, uz prikaz iskustava država članica na tom specifičnom području.

34


35


Podaci o osobama koje su popunile upitnik i kontakt osoba za dogovore vezano uz organizaciju savjetovanja

Ime i prezime:

_____________________________________________

Funkcija:

_____________________________________________

Ustrojstvena jedinica: _____________________________________________

Ime i prezime:

_____________________________________________

Funkcija:

_____________________________________________

Ustrojstvena jedinica: _____________________________________________

Kontakt osoba, ime i prezime _______________________________________

Funkcija:

______________________________________________

Ustrojstvena jedinica:______________________________________________

Naziv jedinice lokalne ili regionalne samouprave za koju je upitnik popunjen: ______________ ___________________________________________________________________________

Mjesto i datum popunjavanja _________________________________________

36


e u r o z a s t u p n i c a I v a n a

M a l e t i ć

Ivana Maletić je ekonomska stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u Ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra. Nakon četrnaest godina radnog iskustva u ministarstvu osniva Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora i postaje njegova predsjednica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja te je održala brojne seminare na temu financijskog menagementa, proračunskih procesa, javnih financijskih reformi i dr. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga na području javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju kao zamjenica glavnog pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament, izabrana je kao zastupnica s liste Hrvatske demokratske zajednice. Članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Proračunsku kontrolu (CONT), Regionalni razvoj (REGI) i Zapošljavanje (EMPL).


Znati prošlost. Živjeti sadašnjost. Promišljati budućnost.

v

_

informativni mjesecnik ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i c w w w . h d z . h r w w w. e p p g r o u p . e u

Profile for Ivana Maletić

I'M rujan 2013.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M rujan 2013.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić