__MAIN_TEXT__

Page 1

broj 12 studeni/prosinac 2018.

Čestit Božić i sretna nova godina!


Impressum broj 12 9 rujan prosinac 2018.2018.

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Naslovnica: Advent Dubrovnik Izvor: www.croatia.hr

Sadržaj 5

mr. sc. Ivana Maletić EU proračun nakon 2020.: Je li ovo kraj kohezijske politike?

11

Tea Japunčić, mag.iur. i Neven Bilić, mag. iur. Analiza konkurentnosti i poslovne klime Republike Hrvatske, 2018. – 2019.

20

dr. sc. Davor Galinec Unatoč porastu nesigurnosti u okruženju, gospodarski rast i fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj solidno se ostvaruju

28

mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Galinec Započeo novi ciklus europskog semestra 2019.

31

Intervju

33

Aktivnosti ureda

45

Vijesti iz Europskog parlamenta

50

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Uredništvo Alen Halilović Ema Brnardić Domagoj Badžim Neven Bilić Tea Japunčić Kristina Kosor Maja Butorac

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini Lektura Tamara Bodor

Izlazi mjesečno.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Kraj je godine i, premda se užurbano pokušavalo zaključiti brojne aktivnosti, većina tema ipak ostaje za rasprave i rješavanje tijekom 2019. Najvažnija tema, koja će prevladavati u čitavoj 2019., svakako je donošenje novog višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., ali je u posljednjih mjesec dana pala u drugi plan zbog neizvjesnosti oko Brexita te sigurnosnih i obrambenih pitanja. Europska komisija predstavila je svoj prijedlog još u svibnju, a mi smo u Europskom parlamentu izglasali svoje stajalište u studenom i ono je bitno drugačije od prijedloga Europske komisije. Pripremili smo brojne analize, a ja sam uz analizu proračuna detaljno proučila i nekoliko regulativa vezanih uz kohezijsku politiku koja je za nas u Hrvatskoj ključna za postizanje viših stopa gospodarskog rasta i snažnije integracije na jedinstveno tržište Unije. Za ovaj broj mjesečnika na temelju provedenih analiza pripremila sam članak na temu: „EU proračun nakon 2020.: Je li ovo kraj kohezijske politike?“. Europska komisija predlaže povećanje ulaganja za upravljanje migracijama, obranu, sigurnost i stabilnost za 68 milijardi eura te za jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo za 50 milijardi eura, odnosno ukupno 118 milijardi eura više za nove politike i jačanje odgovora na goruće izazove. Kako bi osigurala dodatna sredstva u proračunu za takvo povećanje financiranja, Komisija predlaže smanjenje ulaganja u kohezijsku politiku od 10 % odnosno 37 milijardi eura i u zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj od 16 % odnosno 53 milijardi eura što je ukupno smanjenje od 90 milijardi eura. Razliku između povećanja financiranja i ušteda u proračunu od 28 milijardi eura Komisija namjerava nadoknaditi iz novih vlastitih prihoda proračuna EU-a oko kojih još nije postignut dogovor. U Europskom parlamentu nismo se složili s predloženim smanjenjima kohezijske i poljoprivredne politike te tražimo najmanje istu razinu financiranja kao u tekućoj perspektivi 2014. – 2020., a potrebe za povećanim financiranjem kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se susrećemo potrebno je financirati iz povećanih uplata država članica. Proračun EU-a premalen je da bi se mogla rješavati sva pitanja i snažnije financirati različite politike te ga je, ako želimo nešto više i novo rješavati financiranjem iz njega, potrebno povećati. S obzirom na različite stavove i prijedloge Komisije i Parlamenta, izuzetno važna bit će rasprava država članica na Vijeću te smo konkretnija stajališta očekivali do ožujka 2019. s obzirom na to da je više puta naglašeno kako bismo novi proračun trebali usvojiti do kraja saziva ovog Europskog parlamenta odnosno do kraja travnja 2019.

Međutim, Europsko vijeće dalo je preporuku državama članicama da stajališta pripremaju i izlažu tek na jesen 2019. čime se ozbiljniji dogovori o novom proračunu EU-a prebacuju sljedećem sazivu Europskog parlamenta dok će Komisija (do studenog 2019.) i Vijeće biti nepromijenjeni. Konačna odluka moći će se očekivati u 2020. S obzirom na to da je Hrvatska tijekom prve polovice 2020. država predsjedateljica, bilo bi idealno kada bismo uspjeli požuriti proces dogovora te usvojiti višegodišnji okvir i svu regulativu do kraja našeg predsjedanja. Kao država predsjedateljica imamo mogućnost usmjeravanja rasprava te sigurno možemo pridonijeti konačnom definiranju rješenja za proračun u kojem se neće smanjivati kohezijska i poljoprivredna politika. U ovom broju možete pročitati detaljnije i o konačnom izvješću Europske komisije o prekomjernom manjku i razini duga u Hrvatskoj i drugim državama članicama, o jesenskim prognozama i početku novog ciklusa europskog semestra u 2019. te o najnovijim analizama konkurentnosti i poslovne klime u Hrvatskoj usporedbom s drugim referentnim državama.

U nadi da ćemo provedbom reformi, smanjenjem administrativnih prepreka, ubrzanjem rješavanja sudskih i upravnih predmeta kao i jačanjem pravne sigurnosti i poticanjem poduzetništva izgraditi povoljnu poslovnu i ulagačku klimu, te poticanjem istraživanja, inovacija, digitalizacije i novih tehnoloških rješenja potaknuti snažniji gospodarski rast i stvaranje kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta koja privlače i zadržavaju talente, želim vam svima sretan i blagoslovljen Božić te puno sreće i zadovoljstva u novoj 2019.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


4

Poziv mladima za sudjelovanje u projektu izrade slikovnice ili stripa o Europskoj Uniji

Ured zastupnice Maletić raspisao je natječaj za izradu stripa ili slikovnice na temu Upoznajmo zajedno Europsku uniju. Natječaj se sastoji od dvije kategorije:

1. Kategorija: Izrada slikovnice – Upoznajmo zajedno Europsku uniju 2. Kategorija: Izrada stripa – Upoznajmo zajedno Europsku uniju

Prihvatljivi prijavitelji su svi mladi u dobi od 15 do 29 godina. Prijavitelj može biti (ne)formalna grupa mladih s najviše sedam pojedinaca (npr. timovi škola ambasadora Europskog parlamenta, timovi ostalih srednjih škola, udruge mladih, savjeti mladih, studentske udruge). Svaki prijavitelj može poslati maksimalno jednu prijavu po kategoriji. Ako prijavitelj pošalje više prijava, povjerenstvo za ocjenjivanje prijava uzet će u obzir prvu pristiglu prijavu prijavitelja na natječaj. Može se prijaviti više različitih prijavitelja iz iste škole, udruge ili druge institucije. Svaka neformalna grupa mladih određuje naziv grupe pod kojim se prijavljuje na natječaj.

Sadržaj slikovnice nije ograničen, a važno je osmisliti koncept kojim se na jednostavan način predstavljaju specifičnosti Europske unije svim uzrastima.

Najveći dopušteni format slikovnice ili stripa je A4, mogu sadržavati maksimalno 20 stranica i ne smije biti prethodno objavljena. Prijavljene projekte ocijenit će stručnjaci na području slikovnice / stripa, povijesti EU-a te komunikacija i edukacija. Prijavljeni projekti koji ne zadovoljavaju minimalne uvjete, kao i projekti čiji prijavitelji nisu prihvatljivi s obzirom na uvjete natječaja, neće se razmatrati. Pri ocjeni kvalitete slikovnice / stripa pazit će se podjednako na kvalitetu teksta i na kvalitetu ilustracija, a osobito na povezanost i nadopunjavanje tih dvaju elemenata. Ocjenjivat će se obuhvat i različitost sadržaja, činjenice, istaknute zanimljivosti te poticanje na učenje o Europskoj uniji. Predstavnici pobjedničkih projekata u obje kategorije bit će nagrađeni dvodnevnom posjetom Europskom parlamentu u Bruxellesu. Natječaj započinje 3. prosinca 2018., a završava 28. siječnja 2019. u 18 sati. Prijave se zaprimaju isključivo na popunjenom obrascu koji se nalazi na poveznici: goo. gl/eq3Bau. Uz popunjeni aplikacijski obrazac prijavitelji trebaju poslati prijedlog slikovnice u formatu PDF i koncept interaktivne igre na e-mail: ivana.maletic-office@europarl. europa.eu.

Odabrani tim stručnjaka će do 18. veljače 2019. razmotriti sve pristigle prijave te će najkasnije do 25. veljače 2019. Ured zastupnice Maletić na www.ivana-maletic.com objaviti rezultate natječaja i posebno obavijestiti sve sudionike o rezultatima. Posjet pobjedničkih timova Europskom parlamentu planiran je u ožujku 2019.


UDK: 339.9 5

mr. sc. Ivana Maletić*

EU proračun nakon 2020.: Je li ovo kraj kohezijske politike? Europska komisija u svibnju ove godine predstavila je prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO, engl. Multiannual Financial Framework) za razdoblje 2021. – 2027.1

i pozicioniranje Europe kao istraživanjima i inovacijama.

Prijedlogom proračuna (novog VFO-a) Komisija želi odgovoriti na dva velika izazova: 1. migracije, obranu, sigurnost i stabilnost te 2. jačanje konkurentnosti

Povećanjem izdvajanja od 43 % odnosno za 50 milijardi eura u glavi I. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo za programe koji su vezani uz istraživanja,

Najavljivano smanjenje proračuna zbog Brexita nije se dogodilo, ali jesu velika smanjenja sredstava za poljoprivredu i ruralni razvoj te za koheziju odnosno ravnomjeran regionalni razvoj. Ukupan višegodišnji financijski okvir tekućeg razdoblja 2014. – 2020. iznosi 1.082 milijardi eura, a prijedlog novog za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 1.135 milijardi eura, s tim da je u ove brojke, za oba razdoblja, uključen i Europski razvojni fond u visini od 30,5 milijardi eura koji je dosad bio izvan proračuna. Ukupni proračun povećan je unatoč izlasku države članice koja je bila veliki neto uplatitelj u proračun EU-a (Velike Britanije) jer se predlaže i povećanje uplata država članica s dosadašnjih 1,03 %2 GNI na 1,11 %3 GNI.

globalnog

lidera

u

Upravo zbog toga značajno se povećavaju sredstva za programe u sljedećim glavama: IV. Migracije i upravljanje granicama – s 10 na 30,8 milijardi eura; V. Sigurnost i obrana – uvode se potpuno novi programi te se ulaganja s dosadašnjih manje od dvije milijarde eura povećavaju na 24,3 milijarde eura; VI. Susjedstvo i svijet – ukupna ulaganja povećavaju se za 12 % odnosno dodatnih 12,6 milijardi eura. Ukupno povećanje izdvajanja za upravljanje migracijama, obranu, sigurnost i stabilnost iznosi 67,7 milijardi eura i ključno je za bolju kontrolu vanjskih granica, rješavanje pitanja migracija na izvorištu pojačanim ulaganjima s ciljem poboljšanja uvjeta života u Africi i na Srednjem istoku, te pojačanu brigu o legalnim migrantima i njihovo što kvalitetnije uključivanje na tržište rada i socijalizaciju.

________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. 1 Cjelovit tekst Prijedloga (COM/2018/321 final) dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=COM %3A2018%3A321%3AFIN. 2 Prema: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/where-does-the-money-go_en.pdf. 3 Prema: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+TA+P8-TA-2018-0449+0+DOC+PDF+V0//EN.


6

razvoj i inovacije važno je odgovoriti na velika ulaganja i pozicioniranje Kine i Sjedinjenih Američkih Država u području inovacija i novih tehnologija. Europa gubi mlade talente, sve manje istraživanja rezultira inovacijama i novim proizvodima i uslugama, zaostaje u tehnologijama te je važno da što prije vrati lidersku poziciju i postane prostor koji stvara svoje i privlači talente iz cijelog svijeta. U Tablici 1. u nastavku dana je usporedba prijedloga

Komisije za novi VFO 2021. – 2027. i tekućeg VFO-a 2014. – 2020. te pozicije Europskog parlamenta za novi VFO 2021. – 2027. koja je usuglašena 14. studenog 2018. usvajanjem Rezolucije Europskog parlamenta o Prijedlogu uredbe Vijeća o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora.3

Tablica 1. VFO 2021. – 2027.: raspodjela sredstava po glavama proračuna prema prijedlogu Komisije te usporedba s aktualnim VFO-om 2014. – 2020. i stajalištem Europskog parlamenta za razdoblje 2021. – 2027. (u milijunima eura, prema stalnim cijenama iz 2018.) - u milijunima eura (prema stalnim cijenama iz 2018.) Proračunska glava

VFO 2014. – 2020. (EU27 + ERF) (1)

Prijedlog Komisije za VFO 2021. – 2027. (2)

Razlika između VFO-a 2014. – 2020. i prijedloga VFO-a 2021. – 2027. (%) (3 = (1-2)/1;%)

Prijedlog Europskog parlamenta za VFO 2021. – 2027. (4)

I. Jedinstveno tržište, inovacije i 116.361 digitalno gospodarstvo

166.303

42,9 %

216.010

II.b Ostalo

331.684 60.290

-10,0 %

379.192

II. Kohezija i vrijednosti, od čega:

387.250

III. Prirodni resursi i okoliš

399.608

II.a Kohezija (EFRR + KF+ ESF) IV. Migracije i upravljanje granicama V. Sigurnost i obrana

VI. Susjedstvo i svijet

VII. Europska javna uprava Ukupno

368.627 18.623 10.051 1.964

96.295 70.791

1.082.320

Da bi osigurala prostor za pojačana ulaganja u prethodno opisane nove prioritete, Europska komisija predložila je smanjenje ulaganja u kohezijsku politiku od 10 % – podglava IIa (engl. subheading IIa) u tablici 1 (unutar koje se Kohezijski fond smanjuje za 45,4 %, a Europski socijalni fond za 7,3 %) i u zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj od 16 % – glava III (engl. heading III) u tablici 1 (unutar koje se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj smanjuje za čak 28 %). Upravo to dovodi do ključnog paradoksa u prijedlogu Europske komisije: jačanje programa konkurentnosti, kojim se najviše koriste najrazvijenije države članice (poput Obzora 2020, Programa za okoliš i klimatske

391.974 336.623 30.829 24.323

108.929 75.602

1.134.583

1,2 %

223,7 % -15,8 %

206,7 %

1138,4 % 13,1 % 6,8 % 4,8 %

457.540 73.348

404.718 32.194 24.639

113.386 75.602

1.324.089

aktivnosti (LIFE), Programa za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (COSME) te programa Erasmus+) uz istovremeno smanjivanje sredstava za koheziju i zajedničku poljoprivrednu politiku te ruralni razvoj, dovodi do udaljavanja od ispunjavanja osnovnog cilja EU-a, a to je ujednačeni razvoj i smanjivanje razlika u razvijenosti između država članica. Važno je odgovoriti na izazove poput migracija, jačanja vanjske granice i pozicioniranja EU-a kao lidera u inovacijama i novim tehnologijama. Međutim, još je važnije jačati solidarnost i raditi na ujednačavanju razine razvijenosti i životnog standarda građana u svim državama članicama jer bez toga nema jedinstvene i jake EU. Samo jedinstvena i jaka EU može kvalitetno odgovoriti na izazove novog vremena.

________________________________ 4 Cjelovit tekst Rezolucije (COM(2018)0322) dostupan je na engleskom jeziku na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-// EP//TEXT+TA+P8-TA-2018-0449+0+DOC+XML+V0//EN.


Upravo zbog navedenog, prijedlog Europske komisije potrebno je značajno izmijeniti i u Europskom parlamentu usvojeno je potpuno različito rješenje. Nije prihvaćeno smanjenje temeljnih politika solidarnosti kojima se ispunjava osnovni cilj ujednačenog razvoja i smanjenja razlika u razvijenosti svih europskih regija.

Europski proračun je malen i iznosi svega 1,03 % europskog GNI-a, odnosno 2 % europskog BDP-a, i ako se iz njega želi pojačati financiranje odgovora na nove izazove, neophodno je povećati uplate država članica na 1,30 GNI-a, stajalište je Europskog parlamenta. U svom prijedlogu Europski parlament na temelju povećanih uplata stavlja europski proračun u funkciju zajedničkih odgovora država članica na izazove sigurnosti i konkurentnosti, ali ne zanemaruje važnost unutarnje solidarnosti i tolerancije te se predlaže snažnije ulaganje u kohezijsku i poljoprivrednu politiku, što se vidi iz zadnjeg stupca u tablici 1.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)

U aktualnom VFO-u 2014. – 2020. ZPP raspolaže s ukupnim proračunom od 389,1 milijardi eura. Od tog iznosa 96,7 milijardi eura izdvojeno je za Europski poljoprivredni

fond za ruralni razvoj (engl. European Agricultural Fund for Rural Development – EPFRR), odnosno oko 25 % ukupnih proračunskih sredstava za ZPP. Prema prijedlogu novog VFO-a 2021. –2027., a u skladu s prijedlozima o budućnosti ZPP-a navedenim u Komunikaciji Europske komisije o budućnosti hrane i poljoprivrede5, za ZPP je izdvojeno ukupno 329,7 milijardi eura. Od tog iznosa 70,0 milijardi eura namijenjeno je za EPFRR, što iznosi 21,23 % ukupnih sredstava za ZPP. Prema novom prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira ukupna proračunska sredstva za ZPP tako su smanjena za 15 %, a za EPFRR za 28 % u odnosu na prijašnje razdoblje. U tablici 2 prikazan je iznos sredstava izdvojen za ZPP i njegove sastavnice prema aktualnom VFO-u, iznos koji je za tu politiku namijenila Europska komisija prijedlogom novog VFO-a te iznos koji za tu politiku u novom VFO-u predlaže Europski parlament. U predzadnjem je stupcu iskazan postotak smanjenja sredstava prema novom prijedlogu Europske komisije u odnosu na aktualni VFO.

Tablica 2. VFO 2021. – 2027.: raspodjela sredstava u okviru Zajedničke poljoprivredne i ribarske politike te usporedba s aktualnim VFO-om 2014. – 2020. i stajalištem Europskog parlamenta za razdoblje 2021. – 2027. (u milijunima eura, prema stalnim cijenama iz 2018.) - u milijunima eura (prema stalnim cijenama iz 2018.)

Prijedlog Komisije za VFO 2021. – 2027. (2)

Razlika između VFO-a 2014. – 2020. i prijedloga VFO-a 2021. – 2027. (%) (3 = (1-2)/1;%)

Prijedlog Europskog parlamenta za VFO 2021. – 2027. (4)

Ukupno (EFJP* + EPFRR + EFPR**) 389.098

329.732

-15,3 %

390.122

EFPR

5.448

-12,7 %

6.867

Proračunska glava

EFGP

EPFRR

VFO 2014. – 2020. (EU27 + ERF) (1)

286.143 96.712 6.243

254.247 70.037

-11,1 % -27,6 %

Napomena: *Europski fond za jamstva u poljoprivredi; **Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

Tako veliko smanjenje ulaganja u EPFRR od 28 % u potpunoj je suprotnosti s politikom EU-a za razvoj ruralnih krajeva i sprječavanje depopulacije i nestajanja. Na razini politika ide se korak dalje te se pametnim selima želi dodatno naglasiti koliko je važno život u ruralnim krajevima učiniti atraktivnim.

383.255

Predloženi proračun ne slijedi politiku i prijedloge koji se usvajaju za ruralni razvoj za koje je ključno da budu realni i provedivi, a ne samo razvijeni na razini teorije i želja. Nužno je jačati, a ne slabiti instrumente pomoću kojih će ruralna područja ostala vitalna i atraktivna za život, ponajprije po pitanju radnih mjesta, infrastrukture te mobilnosti i

________________________________ 5 Cjelovit tekst Komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom oboru i Odboru regija „Budućnost hrane i poljoprivrede“ (COM (2017) 713 final) dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://ruralnirazvoj.hr/files/Buducnost_hrane_i_poljoprivrede. pdf.

7


8

osnovnih usluga. Upravo zbog dosad ostvarenih pozitivnih učinaka i rezultata ZPP-a, te važnosti daljnjeg ulaganja u ruralna područja i poljoprivredu Europski parlament predložio je povećanje, a ne smanjenje sredstava za ZPP.

Kohezijska politika

Kohezijska politika je, iza ZPP-a, druga financijski najizdašnija zajednička politika EU-a za koju je u financijskoj perspektivi 2014. – 2020. izdvojeno ukupno 368,6 milijardi eura (više od trećine ukupnog europskog proračuna). Međutim, Europska komisija je početkom svibnja ove godine u novom prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. predložila smanjivanje kohezijskih sredstava za ukupno 10 % u odnosu na prijašnje proračunsko razdoblje, pri čemu su sredstva za Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) povećana za 2 %, a sredstva za Europski socijalni fond (ESF) smanjena su za 7,3 %, te sredstva za Kohezijski fond (KF) za 45,4 %. Povećanje EFRR-a od 2 % nije stvarno povećanje s obzirom na to da se uvode novi prioriteti poput

izdvajanja za integraciju migranata u društvo rješavanjem njihovih dugoročnih potreba, klimatske promjene i slično. Europski parlament svjestan je važnosti kohezijske politike zbog čega predlaže zadržavanje sredstava barem na razini iz aktualne financijske perspektive dok se za ESF predlaže i povećanje sredstava.

Potpuni je paradoks govoriti o važnosti cjeloživotnog obrazovanja, novom programu za vještine, novim modelima edukacije, jačem povezivanju obrazovnog sustava s potrebama poduzetnika, a istovremeno smanjivati ulaganja iz europskog proračuna za čak 7,3 %. U tablici 3 prikazan je iznos sredstava izdvojen za kohezijsku politiku prema aktualnom VFO-u, iznos koji je za tu politiku namijenila Europska komisija prijedlogom novog VFO-a te iznos koji za tu politiku za isto razdoblje predlaže Europski parlament. U predzadnjem je stupcu iskazan postotak smanjenja sredstava prema novom prijedlogu Europske komisije u odnosu na aktualni VFO.

Tablica 3. VFO 2021. – 2027.: raspodjela sredstava u okviru kohezijske politike te usporedba s aktualnim VFO-om 2014. – 2020. i stajalištem Europskog parlamenta za razdoblje 2021. – 2027. (u milijunima eura, prema stalnim cijenama iz 2018.) - u milijunima eura (prema stalnim cijenama iz 2018.) Proračunska glava

VFO 2014. – 2020. (EU27 + ERF) (1)

Prijedlog Komisije za VFO 2021. – 2027. (2)

Ukupno (EFRR + KF + ESF)

368.627

331.684

KF

75.848

41.374

Ukupno (EFRR + KF) EFRR

272.411 195.564

Od čega doprinos CEF-u – Prijevoz 11.487 ESF

96.216

Kohezijska politika, osim što kao i ZPP jača solidarnost, jedinstvo, jedinstveno tržište i gospodarski rast, glavni je instrument za pomoć siromašnijim regijama u EU-u kako bi sustigle razvijena područja. Sredstva kohezijske politike tako se najvećim dijelom investiraju u najsiromašnije regije s BDP-om manjim od 75 % europskog prosjeka. Tijekom desetljeća korištenja u državama poput Irske, Španjolske, Portugala te Poljske, Slovačke, Češke i drugih

Razlika između VFO-a 2014. – 2020. i prijedloga VFO-a 2021. – 2027. (%) (3 = (1-2)/1;%)

241.996

-11,2 %

10.000

-13,0 %

200.622 89.688

2,1 %

-45,6 % -7,3 %

Prijedlog Europskog parlamenta za VFO 2021. – 2027. (4) 379.192 272.411

106.781

novijih država članica srednje i istočne Europe, kohezijska politika pokazala se kao uspješna politika i politika koja daje rezultate. Razlike u razini razvijenosti smanjuju se, a ubrzani rast manje razvijenih regija ima i pozitivan učinak prelijevanja (engl. spillover effect) na razvijene regije i obrnuto, ulaganja i tehnološki napredak razvijenijih regija pomažu rastu slabije razvijenih područja. Upravo zato smanjivanje ulaganja u kohezijsku politiku i ZPP


nema smisla i dovelo bi samo do slabljenja EU-a u cjelini te jačanja svih onih ekstremnih stavova koji se zalažu za njeno rušenje.

Prijedlog Komisije za Uredbu o kohezijskog politici – uz smanjenje sredstava i pet prijedloga iz Uredbe s pravom se postavlja pitanje: Je li ovo kraj kohezijske politike?

Uz smanjenje sredstava za kohezijsku politiku Europska komisija prijedlogom Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o kohezijskoj politici (engl. Common Provisions Regulation – CPR)6 pokazuje da je cilj kohezijsku politiku učiniti što manje atraktivnom te tijekom sljedećih godina pokazati kako je bolje otvoriti prostor za druge programe poput InvestEU-a, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i Obzora 2020, a u kohezijskoj politici okrenuti se potpuno financijskim instrumentima.

Prvo što se vrlo jasno iščitava iz regulative je kako se državama članicama omogućuje da jednostavno odluče dio kohezijske omotnice transferirati u neki od drugih programa Unije – InvestEU7, CEF8, Obzor 20209, Program potpore reformama10. Postavlja se pitanje zašto se ne dopušta suprotan proces, tj. zašto se iz tih programa ne bi nadopunjavala ulaganja iz kohezijske politike i otvorio prozor prema kohezijskoj politici, a ne obrnuto. U Europskom parlamentu predložili smo brisanje svih ovih članaka kojima se omogućuju transferi iz kohezijske politike prema drugim programima. Drugo što kohezijsku politiku čini manje atraktivnom te znatno otežava mogućnosti korištenja, osobito u manje razvijenim regijama koje nemaju dovoljan fiskalni kapacitet, je snižavanje iznosa sufinanciranja. U tablici 4 u nastavku dana je usporedba iznosa sufinanciranja u tekućem VFO-u i za novi VFO prema prijedlogu Komisije. Parlament je prijedlogom iznose sufinanciranja vratio na razinu iz tekućeg VFO-a.

Tablica 4. Usporedba maksimalnih iznosa sufinanciranja u tekućem VFO-u i novom VFO-u prema prijedlogu Europske komisije Kategorija regija

VFO 2014. – 2020.

Prijedlog Komisije za VFO 2021. – 2027.

Slabije razvijene regije Najudaljenije regije < 75 % prosječnog BDP-a Kohezijski fond Interreg

80 – 85 %

< 75% prosječnog BDP-a

70 %

Tranzicijske regije

75 % – 90 % prosječnog BDP-a

60 %

75 – 100 % prosječnog BDP-a

55 %

Razvijenije regije

> 90 % prosječnog BDP-a

50 %

> 100 % prosječnog BDP-a

40 %

________________________________ 6 Cjelovit tekst Prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu Plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize (COM/2018/375 final) dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://eur-lex. europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM:2018:0375:FIN. 7 Prema članku 10. (Upotreba EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i EFPR-a ostvarena putem fonda InvestEU) st. 1. CPR-a, koji glasi: „Države članice mogu dodijeliti, u sporazumu o partnerstvu ili u zahtjevu za izmjenu programa, iznos iz EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i EFPR-a kojim će se doprinijeti fondu InvestEU i koji će se isporučiti putem proračunskih jamstava. Iznos kojim se doprinosi fondu InvestEU ne smije premašivati 5 % ukupnih dodijeljenih sredstava svakog od fondova. Ti se doprinosi ne smatraju prijenosima sredstava u skladu s člankom 21.“ 8 Prema članku 21. CPR-a (Prijenos sredstava) koji glasi: „1. Države članice mogu podnijeti zahtjev za prijenos od najviše 5 % programskih financijskih sredstava dodijeljenih iz bilo kojeg od fondova u bilo koji drugi fond u okviru podijeljenog upravljanja ili u instrument pod izravnim ili neizravnim upravljanjem. 2. Prenesena sredstva izvršit će se u skladu s pravilima fonda ili instrumenta u koji se sredstva prenose i, u slučaju prijenosa sredstava u instrumente pod izravnim ili neizravnim upravljanjem, u korist predmetne države članice. 3. Zahtjevi iz stavka 1. sadržavaju ukupni iznos koji fond prenosi za svaku godinu, po fondu i kategoriji regije, prema potrebi, moraju biti propisno opravdani te im se prilaže revidirani program ili programi iz kojih se trebaju prenijeti sredstva u skladu s člankom 19. koji upućuju na to u koji se drugi fond ili instrument iznosi prenose. 4. Komisija može uložiti prigovor na zahtjev za prijenos u povezanoj izmjeni programa ako bi to ugrozilo ostvarenje ciljeva programa iz kojeg se sredstva trebaju prenijeti. 5. Samo se sredstva za sljedeću kalendarsku godinu mogu prenijeti.“ 9 Ibid. 10 Ibid.

9


10

Treći zahtjev, kojim se provedba kohezijske politike usporava više nego što se ubrzava, je programiranje koje se predviđa za prvih pet godina, a tek nakon ocjene rezultata programira se dio za posljednje dvije godine.11

To je potpuno u suprotnosti s poticajima uvedenim u tekućoj perspektivi kada se na temelju pravovremene i kvalitetne provedbe te postignutih rezultata mogu dobiti dodatna sredstva iz rezerve za uspješnost provedbe.

Sada se šalje poruka kako je bolje ne ugovoriti što prije cijelu sedmogodišnju omotnicu i težiti tome da provedba bude gotova do kraja sedmogodišnjeg razdoblja, nego ugovoriti najprije na pet godina pa nakon toga, ovisno o novim izazovima, krenuti u dodatno programiranje jer korištenje ionako traje N+2 godine. To sigurno ne može biti cilj, cilj mora biti potaknuti države članice da što prije i što kvalitetnije iskoriste dodijeljena sredstva kako bi početkom novog sedmogodišnjeg razdoblja odmah bile spremne za upotrebu novih sredstava. To kontinuirano prebacivanje u sljedeću perspektivu cijelu kohezijsku politiku čini neučinkovitom i zbog toga se sve češće pojavljuju stavovi o tome kako bi je trebalo zamijeniti drugim programima, a preostali dio provoditi financijskim instrumentima. Četvrta prepreka je kompliciranje politike uvođenjem 85 pokazatelja uspješnosti provedbe, više od dvostruko većeg broja u odnosu na 40 u sadašnjem razdoblju.12 To nikako ne može biti povezano s potrebom za boljim praćenjem rezultata politike jer broj pokazatelja ne znači i bolje praćenje, ali ono što sigurno znači je kompliciranje praćenja postignutih rezultata.

perspektivi 2014. – 2020., pojačavaju se uvjetovanosti povreda (engl. infrigement conditionalities; primjerice, blokada sredstava kohezijske politike u slučaju nepoštivanja relevantnih zakona EU-a u području zaštite okoliša, vode, otpada, energije, itd.) te se uvode nove uvjetovanosti vezane uz vladavinu prava.

Europska komisija pripremila je prijedlog posebne regulative13 kojom se predlažu mjere za nepravilnosti regulirane u financijskoj regulativi i/ili CPR-u, što u praksi može dovesti do blokade provedbe jer nadležna tijela neće znati kako postupiti u slučaju takvih nepravilnosti.

Usto, općenito gledano, tom se regulativom zbog lošeg upravljanja na državnoj razini kažnjavaju krajnji korisnici, čime se dodatno otežavaju reformski i razvojni procesi u državi članici koja ima problem s poštivanjem vladavine prava. Sve navedeno pokazuje kako se s pravom može zaključiti da su prijedlozi Europske komisije usmjereni na postepeno gašenje kohezijske politike. Europski parlament ne slaže se s pristupom Komisije i stajališta je da politiku koja u praksi daje rezultate i pomaže očuvanju europskog jedinstva i solidarnosti treba pojednostaviti, ubrzati i financijski pojačati.

Peti pokazatelj kako se kohezijska politika u novoj perspektivi prema prijedlogu Komisije komplicira i čini manje atraktivnom za države, regije i krajnje korisnike je uvođenje dodatnih uvjetovanosti (engl. conditionalities). Uz makroekonomsku uvjetovanost (engl. macroeconomic conditionality) i ex ante uvjetovanosti (engl. ex ante conditionalities) koje su prvi put uvedene u tekućoj

________________________________ 11 Prema članku 14. CPR-a (Preispitivanje u sredini programskog razdoblja) koji glasi: „1. Za programe koji primaju potporu fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda država članica preispituje svaki program, uzimajući u obzir sljedeće elemente: (a) izazove utvrđene u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju donesenima 2024.; (b) socioekonomsku situaciju predmetne države članice ili regije; (c) postignut napredak u ostvarenju ključnih etapa; (d) ostvarenje tehničke prilagodbe kako je navedeno u članku 104. stavku 2. ako je primjenjivo. 2 .Država članica do 31. ožujka 2025. dostavlja Komisiji zahtjev za izmjenu svakog programa u skladu s člankom 19. stavkom 1. Država članica obrazlaže izmjenu na temelju elemenata utvrđenih u stavku 1. Preispitani program uključuje: (a) dodijeljena financijska sredstva po prioritetu, uključujući iznose za godine 2026. i 2027.; (b) preispitane ili nove ciljne vrijednosti; (c) preispitana dodijeljena financijska sredstva koja su rezultat tehničke prilagodbe navedene u članku 104. stavku 2. uključujući iznose za godine 2025., 2026. i 2027. ako je primjenjivo. 3. Ako se kao rezultat preispitivanja dostavlja novi program, plan financiranja u skladu s člankom 17. stavkom 3. točkom (f) podtočkom ii. obuhvaća ukupna odobrena financijska sredstva za svaki od fondova od godine u kojoj je program odobren. 12 Prema Prilogu Prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (COM(2018) 372 final, PRILOG 1). Cjelovit tekst Priloga dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:8d2f7140-6375-11e8ab9c-01aa75ed71a1.0024.03/DOC_2&format=PDF. 13 Cjelovit tekst Prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama (COM(2018) 324 final) dostupan je na hrvatskom jeziku na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CE LEX:52018PC0324&from=EN.


UDK: 339.137 11

Tea Japunčić, mag. iur.*

Neven Bilić, mag. iur.**

Analiza konkurentnosti i poslovne klime Republike Hrvatske, 2018. – 2019. U informativnom mjesečniku I’M dosad je objavljen niz članaka o izvješćima koja se bave analizom i usporedbom konkurentnosti država. Osim toga, u okviru našeg kontinuiranog praćenja takvih izvješća početkom prošle godine objavljena je i posebna publikacija „Usporedba Hrvatske s drugim državama na temelju međunarodnih analiza konkurentnosti“.1 Rezultati spomenutih analiza i izvješća od izuzetne su važnosti za države članice jer ukazuju na područja u kojima su najslabije i u kojima zaostaju te im daju jasne preporuke kako unaprijediti svoje makroekonomsko okruženje, javne financije, poslovne procese i sustave odlučivanja u javnoj administraciji, infrastrukturu, tržište rada, znanstveni i obrazovni sustav, poslovno okruženje, okolišnu politiku, socijalnu politiku, tehnološku spremnost i drugo. U nastavku, s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku, donosimo analizu najnovijeg Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2018. – 2019. Svjetskog gospodarskog foruma te analizu godišnjeg Izvješća o lakoći poslovanja za 2019. Svjetske banke.

Konkurentnost Republike Hrvatske i referentnih država prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2018. – 2019., Svjetski gospodarski forum

Svjetski gospodarski forum (engl. World Economic Forum, WEF) neprofitna je organizacija osnovana  1971.  sa sjedištem u  Ženevi u Švicarskoj koja jednom godišnje objavljuje izvješće o globalnoj konkurentnosti. Riječ je o izvješću kojim se iskazuju rezultati mjerenja konkurentnosti država u različitim fazama gospodarskog razvoja. WEF definira konkurentnost kao skup institucija, politika i čimbenika koji određuju razinu produktivnosti jedne države, a razina produktivnosti određuje razinu prosperiteta koju jedno gospodarstvo može postići.

Ovogodišnje Izvješće o globalnoj konkurentnosti2 objavljeno je 16. listopada te obuhvaća 140 država, odnosno 99 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) i 94 %

________________________________ * Tea Japunčič, mag. iur, lokalna asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić ** Neven Bilić, mag. iur., lokalni asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 Publikacija je dostupna na: https://issuu.com/ivanamaletic/docs/konkurentnost. 2 Cjelovit tekst Izvješća dostupan je na engleskom jeziku na: http://www3.weforum.org/docs/GCR2018/05FullReport/TheGlobalCompetitivenessReport2018.pdf.


12

svjetske populacije. Rezultati Izvješća temelje se na 12.274 važećih anketnih odgovora poslodavaca iz 140 država. Anketiranje gospodarstvenika provedeno je u razdoblju od siječnja do travnja 2018., a u Hrvatskoj su anketirana ukupno 82 rukovoditelja iz poslovnog sektora (dva manje u odnosu na prethodno izvješće). Anketa je ove godine bila sastavljena od ukupno 148 pitanja podijeljenih u 15 dijelova, a 50,7 % ispitanika ispunilo ju je online. Anketa daje godišnju procjenu kritičnih aspekata konkurentnosti za koje nedostaju statistički podaci jer ih je izuzetno teško ili pak nemoguće mjeriti na globalnoj razini.

Od 2005. države se u izvješćima WEF-a službeno rangiraju prema Indeksu globalne konkurentnosti (engl. Global Competitiveness Index, GCI), koji integrira makro i mikroekonomske aspekte konkurentnosti u jedan indeks.3 Međutim, ovogodišnjim Izvješćem o globalnoj konkurentnosti WEF je predstavio novu metodologiju s ciljem integracije pojma četvrte industrijske revolucije u definiciju konkurentnosti, s naglaskom na ulogu ljudskog kapitala, inovativnosti, elastičnosti, otpornosti i agilnosti, te tako uveo novi Indeks globalne konkurentnosti 4.0 (GCI 4.0). Novim se indeksom, osim na četvrtu industrijsku revoluciju, naglasak stavlja i na inovacije koje promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Pritom se identificiraju prednosti i nedostaci svakog pojedinog gospodarstva, pomažu odrediti nužna područja za poboljšanje te prati napredak. Osim toga, Indeksom se procjenjuje pokretače produktivnosti kao najvažnije odrednice dugoročnog rasta i blagostanja te se doprinosi podizanju svijesti šire javnosti o najvažnijim ekonomskim pitanjima. Indeks GCI 4.0 kreće se između 0 – 100, pri čemu veći rezultat označava veći stupanj konkurentnosti.

Nova metodologija WEF-a temelji se na ukupno 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Ti su stupovi grupirani u četiri skupine (slika 1): poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta  i inovacijski ekosustav, a svaki od njih dalje se analizira nizom pokazatelja (indikatora). Za razliku od 2017., ukupni broj individualnih pokazatelja ove je godine smanjen sa 114 na 98, od čega ih je 62 novih, pri čemu je udio ‘’čvrstih’’ statističkih pokazatelja objavljenih od strane različitih institucija povećan s ranijih 31 – 43 % na 70 %. Tako se ukupni rang država u većoj mjeri učinio ovisnim o brojčanim statističkim pokazateljima, a ne o percepciji. Preostalih 30 % pokazatelja dobiveno je na temelju ankete gospodarstvenika (engl. The Executive Opinion Survey).

Slika 1. 12 stupova konkurentnosti prema indeksu GCI 4.0, po skupinama

Poslovno okruženje

Tržišta

Ljudski kapital

Inovacijski ekosistem

• • • •

Institucije Infrastruktura Primjena ICT-a Makroekonomska stabilnost

• Zdravlje • Vještine

• • • •

Tržište proizvoda Tržište rada Financijski sustav Veličina tržišta

• Poslovna dinamika • Kapacitet za inovacije

Izvor: Svjetski gospodarski forum, Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018. – 2019.

U okviru WEF-a mjeri se prosječna ocjena koja obuhvaća pokazatelje u spomenutih 12 stupova. Dok se za izračun pojedinih pokazatelja upotrebljavaju precizne makroekonomske statistike, većina se ipak temelji na anketiranju poslodavaca koji odgovaraju na anketna pitanja dajući ocjenu od 1 (najlošije) do 7 (najbolje). Neki od pokazatelja vežu se i uz izvješće Svjetske banke o lakoći poslovanja (Doing Business) poput broja procedura ili broja dana za pokretanje poslovanja. Osim uvođenja indeksa GCI 4.0 i smanjenja broja pokazatelja, novom metodologijom mjeri se i udaljenost države od „idealnog stanja“ ocjenom od 0 do 100 (100 je idealno). S druge strane, shema faktora „stupanj razvoja“, bazirana na visini BDP-a države, ukinuta je. Prema novoj metodologiji, SAD je najkonkurentnije gospodarstvo svijeta s ukupnom ocjenom 85,6, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Danska. Hrvatska je s ocjenom 60,1 od maksimalnih 100 zauzela 68. mjesto, za razliku od prošlogodišnje 74. pozicije, iz čega proizlazi kako je ostvarila skok za šest mjesta. Međutim, kako je WEF ove godine primijenio novu metodologiju rangiranja država prema indeksu GCI 4.0, takva jednostavna usporedba ovogodišnjeg i prošlogodišnjih rezultata nije odraz pravog napretka konkurentnosti država. Zato je u Izvješću posebno iskazano kakva bi pozicija svih država bila da je nova metodologija GCI 4.0 bila primijenjena i 2017. U Tablici 1. prikazana je pozicija Republike Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema izvješćima WEF-a za razdoblje od 2007. / 2008. do 2018. / 2019., pri čemu su rezultati za 2017. / 2018. izračunati prema „starom“ indeksu, a oni za 2018. / 2019. prema novom indeksu GCI 4.0. Takvom usporedbom sve su promatrane države, osim Estonije i Bugarske, u odnosu na 2017. / 2018. ostvarile napredak. Hrvatska je na ljestvici napredovala za šest mjesta, a Bugarska je ostvarila najveći napredak sa skokom od 18

mjesta.

________________________________ 3 Makroenonomski rang ranije se temeljio na Indeksu razvoja rasta (engl. Growth Development Index), a mikroekonomski na Indeksu konkurentnosti poslovanja (engl. Business Competitiveness Index).


Estonija

Češka

Poljska

Litva

Slovenija

Bugarska

Latvija

Slovačka

Mađarska

Rumunjska

27.

33.

51.

38.

39.

79.

45.

41.

47.

74.

32.

33.

53.

44.

42.

76.

54.

46.

62.

68.

35.

31.

46.

53.

37.

76.

68.

47.

58.

64.

33.

36.

39.

47.

45.

71.

70.

60.

52.

67.

33.

38.

41.

44.

57.

74.

64.

69.

48.

77.

34.

39.

41.

45.

56.

62.

55.

71.

60.

78.

32.

46.

42.

48.

62.

57.

52.

78.

63.

76.

29.

37.

43.

41.

70.

54.

42.

75.

60.

59.

30.

31.

41.

36.

59.

54.

44.

67.

63.

53.

30.

31.

36.

35.

56.

50.

49.

65.

69.

62.

29.

31.

39.

41.

48.

49.

54.

59.

60.

68.

32.

29.

37.

40.

35.

51.

42.

41.

48.

52.

-3

+2

+2

+1

+7

-2

+12

+18

+12

+16

Promjena u odnosu na početno razdoblje

Promjena u odnosu na prethodno razdoblje

(N = 140)

2018. / 2019.

(N = 137)

2017. / 2018.

(N = 138)

2016. / 2017.

(N = 140)

2015. / 2016.

(N = 144)

2014. / 2015.

(N = 148)

2013. / 2014.

(N = 144)

2012. / 2013.

(N = 142)

2011. / 2012.

(N = 139)

2010. / 2011.

(N = 133)

2009. / 2010.

(N = 134)

2008. / 2009.

(N = 131)

Država

2007. / 2008.

Tablica 1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema Izvješćima o globalnoj konkurentnosti za razdoblje od 2007. / 2008. do 2018. / 2019. (izračun primjenom metodologije GCI 4.0 u 2018. / 2019.)

-5

+4

+14

-2

+4

+28

+3

0

-1

+22

Hrvatska

57.

61.

72.

77.

76.

81.

75.

77.

77.

74.

74.

68.

+6

-11

Crna Gora

82.

65.

62.

49.

60.

72.

67.

67.

70.

82.

77.

71.

+6

+11

Srbija

BiH

91.

106.

Makedonija 94.

85.

107.

89.

93.

109.

84.

Izvor: Svjetski gospodarski forum

96.

102.

79.

95.

100.

79.

95.

88.

80.

101.

87.

73.

94.

n/a

63.

94.

111.

60.

90.

107.

68.

78.

103.

/

65.

91.

84.

+13

+12

/

+26

+15

+10

Grafikon 1. Pozicija Hrvatske i izabranih država srednje i istočne Europe prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti od 2007. do 2018.

Izvor: Svjetski gospodarski forum

13


Od referentnih država i onih u okruženju, od Hrvatske su bolje rangirane Češka (29.), Slovenija (35.), Poljska (37.), Slovačka (41.), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65.). Iza Hrvatske su plasirane Crna Gora (71.), Makedonija (84.) te Bosna i Hercegovina (91.).

Kada bi se usporedili rezultati u posljednjih pet godina, najveći skok ostvarili su slovensko i slovačko gospodarstvo, koje se popelo za 35, odnosno 34 mjesta dok su padove na ljestvici zabilježile jedino Crna Gora (četiri mjesta) i Makedonija (21 mjesto). Veliki je pomak Srbije, koja je skočila za čak 29 mjesta. U Tablici 2. prikazana je promjena u rangu i ocjeni konkurentnosti Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2017. – 2018. i Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2018. – 2019., izračunata primjenom metodologije GCI 4.0 u oba razdoblja. Očigledno je kako je pozicija većine promatranih

država ostala jednaka prošlogodišnjoj ili se čak pogoršala. Hrvatska u ukupnom poretku tako nije napredovala za šest mjesta, već je pala za dvije pozicije uslijed napretka Gruzije i Srbije, a njena ocjena konkurentnosti pritom je ostala nepromijenjena. Stvarni napredak od promatranih su država ostvarile su jedino Crna Gora i Srbija.

Kao konkurentske prednosti Hrvatske potrebno je izdvojiti visoki stupanj elektrifikacije (1.), trgovinske barijere (6.), kvalitetu cesta (17.), prava radnika (32.), prosjek godina koje učenici provedu u sustavu obrazovanja (37.) te uključenost ženske radne snage (40.). (Grafikon 2.) S druge strane, na ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatske je najlošije rangirana po sklonosti prema poduzetničkim rizicima (137.), kritičkom razmišljanju u obrazovnom sustavu (136.), zapošljavanju i otpuštanju (135.), suradnji različitih dionika (134.) te mobilnosti radne snage (134.).

Tablica 2. Promjena ranga i ocjene konkurentnosti Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2017. – 2018. i Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2018. – 2019. (izračun primjenom metodologije GCI 4.0 u oba razdoblja)

Estonija

Češka

Poljska

Litva

Slovenija

Bugarska

Latvija

Slovačka

Mađarska

Rumunjska

30

29

37

38

35

51

42

39

48

52

32

29

37

40

35

51

42

41

48

52

-2

0

0

-2

0

0

0

-2

0

0

70,8

69,9

68,0

66,4

68,5

62,4

64,8

66,2

63,4

62,2

2018. / 2019. (N = 140)

2018./2019. (N = 140)

Država

Promjena u odnosu na 2017. / 2018.

Ocjena konkurentnosti prema indeksu GCI 4.0 2017. / 2018. (N = 137)

Rang prema indeksu GCI 4.0 2017. / 2018. (N = 137)

14

70,8

71,2

68,2

67,1

69,6

63,6

66,2

66,8

64,3

63,5

Promjena u odnosu na 2017. / 2018.

0

+0,3

+0,2

+0,7

+1,1

+1,2

+1,4

+0,6

+0,9

+1,3

Hrvatska

66

68

-2

60,1

60,1

0

Crna Gora

69

71

+2

58,2

59,6

+1,4

Srbija

BiH

Makedonija

70

90

/

65

91

84

+5

-1

/

59,2

53,9

/

Izvor: Svjetski gospodarski forum, Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018. – 2019.

60,9

54,2

56,6

+1,7

+0,3

/


Zabrinjava činjenica da je u čak 13 kategorija Hrvatska među deset najgorih na svijetu pa su, primjerice, u kategoriji opterećenje vladinim propisima, od Hrvatske lošije pozicionirani jedino Venezuela i Brazil dok su na vrhu Singapur, Hong Kong i Ujedinjeni Arapski Emirati; po učinkovitosti pravnog sustava u rješavanju sporova jedino je Venezuela lošija od Hrvatske, dok je Singapur opet na

vrhu; Venezuela je posljednja i po pitanju učinkovitosti pravnog sustava u osporavanju propisa, a Hrvatska se također nalazi u skupini pet najlošijih. U kategoriji suradnje u odnosima radnik – poslodavac, Hrvatska još jednom zauzima pretposljednju poziciju, a u kategoriji fokusiranosti vlade prema budućnosti Hrvatska je zauzela nezavidno 133. od ukupno 140 mjesta.

Grafikon 2. Konkurentske prednosti Republike Hrvatske u 2018. (u prvih 40 mjesta)

Izvor: Nacionalno vijeće za konkurentnost Grafikon 3. Konkurentski nedostaci Republike Hrvatske u 2018. (rang lošiji od 100. mjesta)

Izvor: Nacionalno vijeće za konkurentnost

15


16

Glede 12 stupova konkurentnosti, Hrvatska je najbolje pozicionirana po infrastrukturi (36.), zdravlju (51.), primjeni ICT-a (53.), financijskom sustavu (62.) te kapacitetu za inovacije (63.), što je vidljivo iz tablice 3. Prosječna ocjena Hrvatske u svih 12 stupova iznosi 60 od 100 i s tim rezultatom Hrvatska je zauzela 68. mjesto na ljestvici od 140 država. U stupu makroekonomske stabilnosti Hrvatska je postigla ocjenu 69 od 100. To je iznad našeg prosjeka i treća naša najviša ocjena, ali kako je u tom stupu većina država postigla odlične ocjene, zauzeli smo 106. poziciju i to je naš najlošiji plasman u svim stupovima, gledajući po pozicijama. U tom stupu čak je 31 država postigla idealnu ocjenu 100 i zato se, unatoč visokoj ocjeni u tom stupu, Hrvatska nalazi u posljednjoj četvrtini stupa. U tom društvu 35 gospodarstava s najslabijim rezultatima u stupu makroekonomske stabilnosti nalaze se samo dva europska: hrvatsko i ratom uništeno ukrajinsko. Tablica 3. Usporedba ocjena Republike Hrvatske s najvišim ocjenama, po stupovima konkurentnosti Stup

Najviša Hrvatska Razlika ocjena

1. Institucije

81,6

2. Infrastruktura

95,7

3. Primjena ICT-a

91,3

5. Zdravlje

100

4. Makroekonomska 100 stabilnost

6. Vještine

7. Tržište proizvoda

8. Tržište rada

87,9

81,2

81,9

9. Financijski sustav 92,1

10. Veličina tržišta

11. Poslovna dinamičnost

12. Kapacitet za inovacije

100

86,5

87,5

52

76,8

60,2

69,3

85,7

63,4

55,7

54,8

60,6

49,5

55,7

37,7

-29,6

-18,9

-31,1

-30,7

-14,3

-24,5

-25,5

-27,1

-31,5

-50,5

-30,8

-49,8

Izvor: Svjetski gospodarski forum, Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018. – 2019. Dugoročni cilj Hrvatske trebao bi biti postati jedno od 40 najkonkurentnijih gospodarstava svijeta. Sporost provedbe, a nekad i potpun izostanak reformi u ključnim područjima poput javne uprave, obrazovanja, tržišta rada i sudstva doveo je do stagnacije pa i znakovitog opadanja konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.

Smanjenjem administrativnih procedura, jačanjem pravne sigurnosti i poticanjem poduzetništva moguće je izgraditi poželjnu poslovnu i ulagačku klimu, a za gospodarski rast Hrvatske neophodna je i digitalizacija, izgradnja potrebne infrastrukture te poticanje tehnološkog razvoja i inovacija.

Analiza pozicije Republike Hrvatske prema Izvješću o lakoći poslovanja za 2019., Svjetska banka Doing Business godišnje je izvješće Svjetske banke (engl. World Bank, WB) koje rabi metodologiju pokazatelja za ocjenu lakoće poslovanja u deset tematskih područja. Cilj izvješća je ukazati na značaj uklanjanja nepotrebnih birokratskih aktivnosti za privatni sektor, ono istražuje propise koji jačaju ili ograničavaju poslovanje i uključuje 190 država svijeta. Nejasna pravna pravila, nekonzistentna primjena, visoki troškovi i loša kvaliteta propisa pokazatelj su lošeg poslovnog okruženja. Viši rang prema pokazateljima Doing Businessa ukazuje na povoljniju poslovnu klimu i konkurentnost gospodarstva. Svjetska banka uzima u obzir sve reforme provedene u svim državama u periodu od 1. lipnja prethodne kalendarske godine do 1. svibnja godine u kojoj se izvješće objavljuje te je za Hrvatsku utvrdila kao pozitivnu reformu registriranja imovine: „Hrvatska je digitaliziranjem zemljišnih knjiga učinila učinkovitijim prenošenje imovine“. Od izdanja istraživanja DB2015 za izračun ranga država koristi se metoda udaljenosti od graničnog broja bodova (engl. distance to frontier). Mjerenjem vremena, troška, broja procedura i indeksa kvalitete dobiva se ukupan rezultat pojedinačne države. Granični broj bodova iznosi 100 i što je neka država bliža toj znamenci to je njezino poslovno okruženje učinkovitije, a pravne institucije stabilnije.Do tad se, umjesto bodovnog, upotrebljavao postotni rang. Ta dva načina rangiranja usko su povezana, ali metoda udaljenosti od graničnog broja bodova daje više informacija jer, osim što pokazuje rang gospodarstava na ljestvici, pokazuje i koliko su države udaljene od idealnog stanja ukupno i u svakom području pojedinačno.

Prema najnovijem izvješću1 najpovoljniju poslovnu klimu ima Novi Zeland, a slijede ga Singapur, Danska, Hong Kong i Južna Koreja. Prvih deset zatvaraju Gruzija, Norveška, SAD, UK i Makedonija.

________________________________ 1 Cjelovit tekst Izvješća Svjetske banke o lakoći poslovanja za 2019. dostupan je na engleskom jeziku na: http://www.worldbank.org/content/dam/ doingBusiness/media/Annual-Reports/English/DB2019-report_web-version.pdf.


Tablica 4. Prvih deset država po lakoći poslovanja 2019. Država

Rang

Bodovi

Danska

3.

84,64

Novi Zeland Singapur

Hong Kong

Južna Koreja Gruzija

Norveška SAD UK

Makedonija

1. 2. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10.

86,59 85,24 84,22 84,14 83,28 82,95 82,75

Zanimljivo je da je svih 16 država članica EU-a (Austrija, Belgija, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Mađarska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska). Pad je zabilježen u pet područja: pokretanje poslovanja (za 36 mjesta), ishođenje građevinske dozvole (za 33 mjesta), zaštita manjinskih ulagača (za 9 mjesta), dobivanje kredita (za 8 mjesta) te rješavanje trgovinskih sporova (za 2 mjesta).

Tablica 5. Usporedba ovogodišnjih i prošlogodišnjih rezultata Republike Hrvatske, po područjima

82,65 81,55

U najnovijem izvješću Svjetske banke Doing Business 2019 Hrvatska se nalazi na 58. mjestu s ukupnom ocjenom od 71,40, što je pad za sedam mjesta u odnosu na prošlu godinu, kada smo zauzeli 51. poziciju s ocjenom 71,70. Najbolji rezultat ostvarili smo 2016. kada smo zauzeli 40. mjesto s ocjenom 72.71, a najlošiji 2006. sa 134. pozicijom. (Grafikon 4.)

2018.

Razlika

Pokretanje poslovanja

123.

87.

-36

Dobivanje električne energije

61.

75.

+14

Zaštita manjinskih ulagača

38.

Uknjižba vlasništva

Dobivanje kredita

159.

51. 85.

126.

59. 77.

29.

-33

+8 -8

-9

Plaćanje poreza

89.

95.

+6

Rješavanje trgovinskih sporova

25.

23.

-2

Prekogranično trgovanje

Rješavanje insolventnosti

1.

59.

1.

60.

0

+1

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja za 2019.

Grafikon 4. Rang Republike Hrvatske u posljednjih 14 godina

Izvor: Agencija za investicije i konkurentnost

2019.

Ishođenje građevinske dozvole

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja za 2019.

Rast je zabilježen u četiri područja: dobivanje električne energije (za 14 mjesta), uknjižba vlasništva (za osam mjesta), plaćanje poreza (za šest mjesta), rješavanje insolventnosti (za jedno mjesto), dok je u području prekograničnog trgovanja Hrvatska zadržala prošlogodišnje prvo mjesto. U tom području Hrvatska dijeli prvo mjesto s još 15 drugih država.

Područje

17


18

Pozicija Hrvatske u usporedbi sa susjednim i referentnim državama Od referentnih država i onih u okruženju ispred Hrvatske plasirane su Makedonija (10.), Poljska (33.), Češka (35.), Slovenija (40.), Slovačka (42.), Kosovo (44.), Srbija (48.), Crna Gora (50.), Rumunjska (52.) i Mađarska (53.). Iza nas su Bugarska (59.), Albanija (63.) te Bosna i Hercegovina (89.). Tablica 6. Usporedba Hrvatske s drugim državama Država

Rang

Bodovi

Češka

35.

76,10

Makedonija Poljska

Slovenija Slovačka Kosovo Srbija

Crna Gora

Rumunjska Mađarska Hrvatska

Bugarska Albanija BiH

10. 33. 40. 42. 44. 48. 50. 52. 53.

58. 59. 63. 89.

81,55 76,95 75,61 75,17 74,15 73,49 72,73 72,30 72,28

71,40 71,24 69,51 63,82

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja za 2019. Grafikon 5. Hrvatska i referentne i susjedne države

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja za 2019.

Uspoređujući prošlogodišnje s ovogodišnjim rezultatima vidljivo je da su skoro sve susjedne i referentne države zabilježile pad na ljestvici. Najveći pad zabilježila je Bugarska koja je pala za čak 9 mjesta dok su Makedonija i Albanija popele za jednu, odnosno dvije pozicije. Promatrajući višegodišnje razdoblje, svoju poslovnu klimu najviše je poboljšalo Kosovo koje je zabilježilo skok za čak 63 pozicije. Makedonija je u stopu pratila Kosovo te je skočila za čak 59. mjesta, a u nekoliko posljednjih godina nalazi se u samom vrhu. Poslovna klima najviše se pogoršala u Bugarskoj (-21), a negativan rezultat zabilježen je i u Mađarskoj (-12), Slovačkoj (-7) i Rumunjskoj (-7). Hrvatska je, u odnosu na početno promatrano razdoblje, znatno poboljšala svoju poslovnu klimu te smo skočili za čak 52 pozicije na ljestvici.

U odnosu na prošlu godinu, ocjena Hrvatske pala je za 0.30, no i taj neznatan pad u ocjeni bio je dovoljan da padnemo na ljestvici za sedam mjesta što pokazuje da se druge države brže mijenjaju i zato se rangovi na ljestvici uz male promjene ocjena značajnije korigiraju. Zanimljivo je da i druge države s kojima se uspoređujemo bilježe padove u rangu u odnosu na prošlu godinu, iako su ostvarile skoro pa identične ocjene. Tako je, primjerice, Poljskoj ocjena smanjena za 0,35, a rang za šest mjesta, Rumunjskoj za 0,57, a rang za sedam mjesta, Crnoj Gori za 0,45, a rang za osam mjesta, Mađarskoj za 0,11, rang za pet, Češkoj za 0,17, a rang za pet mjesta itd.


Promjena u odnosu na početno promatrano razdoblje

Promjena u odnosu na prošlogodišnje razdoblje

+1

2009. (N=181)

2010. (N=183)

32.

2011. (N=183)

2012. (N=183)

22.

2013. (N=185)

2014. (N=190)

25.

2015. (N=190)

2016. (N=189)

12.

2017. (N=190)

11.

2019. (N=190)

2018. (N=190)

Tablica 7. Promjena ranga Republike Hrvatske i odabranih država članica i drugih europskih država prema Izvješću Svjetske banke o lakoći poslovanja za 2019.

10.

10.

30.

23.

34.

69.

+59

Država

Makedonija Poljska Češka Slovenija Slovačka Kosovo Srbija Crna Gora Rumunjska Mađarska

33.

35.

40.

42.

44.

48.

50.

52.

53.

27.

30.

37.

39.

40.

43.

42.

45.

48.

24.

27.

30.

33.

60.

47.

51.

36.

41.

25.

36.

29.

29.

66.

59.

46.

37.

42.

32.

44.

51.

37.

75.

91.

36.

48.

54.

45.

75.

33.

49.

86.

93.

44.

73.

54.

55.

65.

35.

46.

98.

86.

51.

72.

54.

62.

64.

37.

48.

117.

92.

56.

72.

51.

59.

70.

37.

43.

117.

88.

56.

65.

46.

72.

74.

53.

42.

113.

88.

71.

55.

47.

72.

66.

58.

35.

107.

90.

77.

45.

41.

-6

-5

-3

-3

-4

-5

-8

-7

-5

+39

+31

+18

-7

+63

+42

+27

-7

-12

Hrvatska

58.

51.

43.

40.

65.

89.

84.

80.

79.

103.

110.

-7

+52

Bugarska

59.

50.

39.

38.

38.

58.

66.

59.

57.

44.

42.

-9

-17

Albanija BiH

63.

89.

65.

86.

58.

81.

97.

79.

68.

107.

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja za 2019.

90.

131.

85.

126.

82.

125.

77.

127.

82.

116.

89.

119.

+2

-3

+26

+30

19


UDK: 336 20

dr. sc. Davor Galinec*

Unatoč porastu nesigurnosti u okruženju, gospodarski rast i fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj solidno se ostvaruju Uvod

Objavljeni podaci za Republiku Hrvatsku u sklopu recentnog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2014. – 2017. te nalazi jesenskih ekonomskih prognoza Komisije ukazuju da provedba fiskalne konsolidacije napreduje i nakon izlaska iz Postupka prekomjernog deficita. Najbolji dokaz tome je činjenica da je Hrvatska po prvi puta u povijesti ostvarila fiskalni suficit u 2017. (u vrijednosti od 0,9 % BDP-a), a udio duga opće države smanjen je na razinu od 77,5 % BDP-a. Unatoč djelovanju čimbenika nesigurnosti u okruženju koji su utjecali na korekcije prognoza gospodarskog rasta u EU-u i europodručju na 0,1 – 0,2 postotna boda u odnosu na proljetne prognoze Komisije iz travnja, u jesenskim prognozama Komisija je potvrdila ranije projiciranu stopu gospodarskog rasta za Hrvatsku od 2,8 % u 2018. Glavni pokretač rasta u Hrvatskoj i dalje je rast potrošnje kućanstava kao posljedica rasta raspoloživog dohotka kućanstava. Primjetan je porast zaposlenosti i plaća, kao i povećanih

prihoda od turizma i radničkih doznaka iz inozemstva te smanjenje nezaposlenosti. Jedini rizik vezan uz postojanost projekcija za Hrvatsku 2018. –2020. Komisija vidi u fiskalnim transferima države prema posrnulim tvrtkama (uglavnom iz djelatnosti brodogradnje), a ti rashodi možda bi mogli biti veći od očekivanih.

U nastavku teksta slijedi opširniji prikaz rezultata konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2014. – 2017. za Hrvatsku i druge države članice EU-a te nalaza jesenskih ekonomskih prognoza Komisije za razdoblje 2018. – 2020.

DZS (22. 10. 2018.): objava konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2014. – 2017. za Hrvatsku

Konačno Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2014. –

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Sektoru statstike HNB-a i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.


2017. godine za Republiku Hrvatsku1 (tzv. Listopadska notifikacija EDP) objavio je Državni zavod za statistiku 22. listopada 2018. Sukladno objavljenom Izvješću DZS-a (Tablica 1), suficit konsolidirane opće države je u 2017. iznosio 3,158 milijardi kuna (0,9 % BDP-a), a prema uobičajenoj praksi revidirani su i pokazatelji za prethodne godine.

Tako je u 2016. deficit iznosio -3,275 milijardi kuna (-0,9 % BDP-a), u 2015. je iznosio -11,687 milijardi kuna (- 3,4 % BDP-a), a u 2014. je iznosio -17,033 milijardi kuna (ili 5,1 % BDP-a).

Tablica 1: Republika Hrvatska – konačni pokazatelji proračunskog salda i duga konsolidirane opće države i s njima povezani pokazatelji 2014. – 2018. u % BDP-a i međugodišnje stope rasta

2014

2015

2016

2017

2018p

42,9

44,8

46,0

45,8

...

3,4

3,5

3,1

2,7

...

Proračunski prihodi

Proračunski rashodi

48,1

- od toga: rashodi opće države za investicije

48,3

3,6

- od toga: rashodi opće države za kamate

Proračunski deficit

46,9

3,2

45,0

3,2

2,7

-5,1

-3,4

-0,9

0,9

-5,4

-3,3

-1,2

0,8

Primarni saldo proračuna (ne uključuje rashode za kamate)

-1,7

0,0

2,1

3,5

Konsolidirani dug opće države

84,0

83,7

50,6

51,7

-od toga: središnja država -od toga: lokalna država

-0,1

-od toga: fondovi socijalne sigurnosti

0,4

- od toga: dužnički vrijednosni papiri - od toga: zajmovi

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu) Razlika listopadsko - travanjsko EDP izvješće Proračunski prihodi

Proračunski rashodi

0,1

- od toga: rashodi opće države za investicije

33,4 ...

0,0

0,0

0,0

31,9

2,4

-0,1

-0,1

0,0

77,5

74,5

51,2

53,1

...

29,0

3,5

-0,3

-0,3

0,0

4,1

-0,2

-0,3

0,0

-od toga: lokalna država

0,0

0,0

0,0

0,0

0,1

Primarni saldo proračuna (ne uključuje rashode za kamate) Konsolidirani dug opće države

- od toga: dužnički vrijednosni papiri - od toga: zajmovi

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

p – projicirana veličina

0,0

0,0

24,4

0,1

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

...

0,0

4,6

...

... ...

...

0,0

0,0

...

0,0

0,0 0,0

0,0

0,0

0,0

0,1

-0,1

-0,2

-0,4

-0,5

-0,7

0,0

-0,1

-0,3

-0,3

...

0,0

...

-0,1

0,1

-0,2

0,4

Izvor: Izračun autora prema objavljenim podacima EDP-a DZS-a i Eurostata od 22. listopada 2018. ________________________________ 1 Dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2018/12-01-02_02_2018.htm.

0,1

80,2

0,0

-od toga: fondovi socijalne sigurnosti

-0,7

...

0,0

0,0

-0,5

0,1

0,0

-od toga: središnja država

0,0

0,2

...

0,0

- od toga: rashodi opće države za kamate

Proračunski deficit

0,0

0,0

-0,2

...

-0,2

0,1

...

0,0

21


22

Najznačajniji utjecaj na generiranje suficita u 2017. u odnosu na prethodne godine na prihodnoj strani imalo je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda. U 2017. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 71,429 milijardi kuna (porast od 5,2 % u odnosu na 2016.), prihodi od PDV-a prikupljeni su u iznosu od 48,402 milijardi kuna (porast od 6,8 % u odnosu na 2016.), a prihodi od tekućeg poreza na dohodak i bogatstvo ostali su na gotovo istoj razini kao i u 2016. (22,905 milijardi kuna). Na rashodnoj strani, suficitu je doprinio i 12,1 %-ni pad investicija u odnosu na 2016. (koje su u 2017. iznosile 9,932 milijardi kuna ili 2,7 % BDP-a) te smanjenje kamatnih rashoda (na razinu od 9,764 milijardi kuna ili 2,7 % BDP-a). Isključe li se iz vrijednosti pokazatelja proračunskog salda vrijednosti kamatnih rashoda u iznosu od 2,7 % BDP-a, može se konstatirati da je tijekom 2017. ostvaren primarni suficit od 12,922 milijardi kuna (odnosno, 3,5 % BDP-a). U usporedbi s prethodnom travanjskom notifikacijom EDP, iznos suficita konsolidirane opće države za razdoblje 2014. – 2017. minimalno je revidiran i to za 404 milijuna kuna (0,1 % BDP-a) u odnosu na prethodno objavljen podatak. Posljedica je to revizije podataka jer su uključeni konačni podaci za velike jedinice sektorizirane u S.13 (koje su u trenutku izrade travanjske notifikacije EDP krajem ožujka 2018. dostavile svoje preliminarne financijske pokazatelje za 2017., a konačne financijske pokazatelje dostavile su u FINA-u krajem travnja 2018.), obavljena je i revizija iznosa bruto investicija u fiksni kapital te još neke manje metodološke korekcije. Konsolidirani dug opće države na kraju 2017. iznosio je 283,318 milijardi kuna (77,5 % BDP-a), dok je u 2016. iznosio 281,742 milijardi kuna (80,2 % BDP-a). U 2015. dug je iznosio 284,206 milijardi kuna (83,7 % BDP-a) dok je u 2014. iznosio 278,370 milijardi kuna (84,0 % BDP-a). Promatrano prema vrsti dužničkih instrumenata, tijekom 2017. došlo je do relativnog povećanja udjela u BDP-u dužničkih vrijednosnih papira za 1,9 postotnih bodova, uz istodobno smanjenje udjela zajmova za 5,6 postotnih bodova. Spomenuti porast apsolutne razine duga opće države na kraju 2017. za 1,576 milijardi kuna (ili za 0,6 %) u odnosu na stanje na kraju 2016. posljedica je većeg novog zaduženja države od otplata starih dugova u 2017., ponajprije po dužničkim vrijednosnim papirima središnje države, a manjim dijelom i zbog proširenja obuhvata sektora opće države. Dug središnje države po kreditima je smanjen, a kod lokalne države zabilježen je znatan pad duga budući da su dugovi u obliku kredita smanjeni, a oni po osnovi izdanih dužničkih vrijednosnih papira u potpunosti otplaćeni (tj. lokalna država više nema duga po tom instrumentu). Mala promjena podatka u stanju duga konsolidirane opće države za 2017. u odnosu na podatke prethodno objavljene u sklopu travanjske notifikacije rezultat je korekcije zbog ažuriranja izvora podataka.

U dijelu projekcija fiskalnih pokazatelja za 2018. koji se objavljuju u sklopu Izvješća (za čiju izradu je nadležno Ministarstvo financija), predviđa se deficit konsolidirane opće države na razini od - 0,5 % BDP-a (nepromijenjeno u odnosu na projekciju iz travanjske notifikacije). Dug opće države na kraju 2018. trebao bi se dodatno smanjiti za oko tri postotna boda i doseći razinu od 74,5 % BDP-a.

Eurostat (22. listopada 2018.): objava konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2018. – 2020. za države članice i članice europodručja (notifikacija EDP)

Isti dan kada je i DZS objavio rezultate izvješća EDP-a za Hrvatsku, Eurostat je objavio rezultate konačnog listopadskog izvješća EDP-a za EU-28, europodručje i pojedinačno za sve države članice1. Promatrano na razini 28 država članica EU-a (EU-28) i 19 država članica europodručja (EA-19), prosječan proračunski deficit u 2017. iznosio je 1 % BDP-a što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu 2016. kada je iznosio 1,7 % BDP-a (EU-28), odnosno 1,6 % BDP-a (EA-19). Razina duga konsolidirane opće države istovremeno je smanjenja na razini europodručja s 89,1 % BDP-a u 2016. na 86,8 % BDP-a u 2017., a na razini EU-28 s 83,3 % BDP-a na 81,6 % BDP-a. Iako je dug smanjen i na razini europodručja i na razini EU-28, razina duga država europodručja još je uvijek viša u odnosu na razinu duga država članica EU-a koje još nisu postale članicama europodručja. Prema Priopćenju Eurostata, tijekom 2017. čak 13 država članica ostvarilo je fiskalni suficit (Malta 3,5 % BDP-a, Cipar 1,8 %, Švedska 1,6 %, Češka 1,5 %, Luksemburg 1,4 %, Nizozemska 1,2 %, Bugarska i Danska po 1,1 %, Njemačka 1 %, Hrvatska 0,9 %, Grčka 0,8 %, Litva 0,5 % te Slovenija 0,1 % (Grafikon 1). Najniži deficiti (u % od BDP-a) zabilježeni su u Irskoj (-0,2 %) Estoniji (-0,4 %), Latviji (-0,6 %) i Finskoj (-0,7 %). Samo dvije države članice ostvarile su deficit jednak ili veći u odnosu na referentnu vrijednost od 3 % BDP-a, a to su Španjolska (-3,1 %) i Portugal (-3 %).

Na kraju 2017. najniže vrijednosti duga opće države u odnosu na BDP (Grafikon 2) zabilježene su u Estoniji (8,7 %), Luksemburgu (23 %), Bugarskoj (25,6 %), Češkoj (34,7 %), Rumunjskoj (35,1 %) i Danskoj (36,1 %). Petnaest država članica zabilježilo je vrijednosti duga konsolidirane opće države iznad referentne granice od 60 % BDP-a (definirane fiskalnim kriterijem duga iz Maastrichta) pri čemu su najviše vrijednosti zabilježene u Grčkoj (176,1 %), Italiji (131,2 %), Portugalu (124,8 %), Belgiji (103,4 %), Francuskoj (98,5 %) te Španjolskoj (98,1 %).


Grafikon 1: Deficit opće države po državama članicama EU-28 i europodručja (2017.)

23

% BDP-a

4,0 3,0 2,0 HR; 0,9

1,0 0,0 -1,0 -2,0 -3,0 -4,0

EU-28 EA-19

ES

PT

RO

FR

IT

HU

UK

PL

BE

AT

SK

FI

LV

EE

IE

SI

LT

EL

HR

DE

BG

DK

NL

LU

CZ

SE

CY

MT

SE

LV

LT

DK

RO

CZ

BG

LU

EE

Izvor: Eurostat Grafikon 2: Dug opće države po državama članicama EU-28 i europodručja (2017.) % BDP-a

180,0 170,0 160,0 150,0 140,0 130,0 120,0 110,0 100,0 90,0

HR; 77,5

80,0 70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 20,0 10,0 0,0

EU-28 EA-19

EL

IT

PT

BE

FR

ES

CY

UK

AT

HR

SI

HU

IE

DE

FI

NL

MT

SK

PL

Izvor: Eurostat Značajan pomak u smanjenju duga zabilježen je u Cipru gdje je dug smanjen s razine od 107,1 % BDP-a krajem 2016. na 96,1 % krajem 2017. godine.

Što se tiče Hrvatske, dug države smanjen je s 80,2 % BDP-a krajem 2016. na 77,5 % BDP-a krajem 2017., otprilike istu relativnu razinu duga bilježi i Austrija, a na nešto nižoj razini su državni dugovi Slovenije i Mađarske.

Poboljšana je i kvaliteta nacionalnih podataka EDP-a koji su dostavljeni Eurostatu, što je vidljivo smanjenjem iskazanih „rezervacija na kvalitetu podataka“. Nije izdana nijedna nova rezervacija prema nekoj državi članici. Francuskoj su ukinute prethodno iskazane rezervacije vezano uz adekvatnost bilježenja određenih transakcija državne razvojne agencije (Agence Francaise de Developpement) i tretman kapitalnih transfera države


24

prema AREVA-i (francuska multinacionalna kompanija specijalizirana za nuklearnu energiju i obnovljive izvore energije) jer su u listopadskoj notifikaciji sve te transakcije ispravno i retroaktivno proknjižene u statistikama EDP-a. Mađarskoj je produljena prethodno iskazana rezervacija zbog neadekvatne sektorske klasifikacije šest obrazovnih zaklada koje je osnovala Mađarska središnja banka 2014. i njihovih transakcija za koje Eurostat smatra da su u suštini transakcije države (jer je dio kapitala uložen u osnivanje i rad zaklada korišten za kupovinu mađarskih državnih obveznica). Prema mišljenju Eurostata (koje nije provedeno u mađarskim statistikama EDP-a), te bi zaklade trebale biti klasificirane u sektor države, a njihove transakcije ulaganja u državne obveznice u konačnici povećavaju deficit države za 0,1 % – 0,2 % BDP-a u razdoblju 2015. – 2017. (pri čemu razina duga države ostaje nepromijenjena).

Europska komisija (9. studenog 2017.): objava jesenskih ekonomskih prognoza za razdoblje 2017. – 2019.

Nakon što je Eurostat 22. listopada objavio konačno Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2014. – 2017., stručne službe Komisije su na temelju tog izvješća i svih drugih raspoloživih spoznaja sastavile jesenske ekonomske prognoze 2018. (za razdoblje 2018. – 2020.) za EU-28 kao cjelinu, europodručje i pojedinačno za svaku državu članicu2. Nalazi Komisijine jesenske ekonomske prognoze objavljeni su na konferenciji za tisak održanoj 8. studenog 2018. godine3.

U uvodu se ističe da će se na razini sadašnjih 28 država članica EU-a ostvareni rast od 2,4 % u 2017. postupno smanjivati, i to na 2,1 % u 2018., 1,9 % u 2019. te 1,8 % u 2020. Sličan trend predviđa se i u europodručju gdje bi došlo do smanjenja rasta s razine od 2,4 % u 2017. na 2,1 % u 2018., 1,9 % u 2019. i 1,7 % u 2020. Ta predviđanja niža su za 0,1 do 0,2 postotna boda u odnosu na prognoze rasta BDP-a objavljene u proljetnim prognozama, a razlog tome je predviđanje da će sve veća globalna neizvjesnost, napetosti u međunarodnoj trgovini i više cijene nafte negativno utjecati na rast u Europi, a samim time i u državama članicama. Isto tako, negativnom utjecaju mogli bi pridonijeti izgledi za usporavanje napretka na tržištu rada i povećanje ograničenja na strani ponude u nekim državama članicama. U takvim uvjetima pokretači rasta EU-a sve će više biti unutarnji: privatnu potrošnju trebao bi potaknuti veći rast plaća i fiskalne mjere u nekim državama članicama. Osim toga, očekuje se da će uvjeti financiranja i visoke stope iskorištenosti kapaciteta i dalje poticati ulaganja.

Na tiskovnoj konferenciji Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, a zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je da se ove i sljedeće godine očekuje rast svih gospodarstava EU-a, a zahvaljujući tome otvarat će se radna mjesta. Pritom ukazuje na rast neizvjesnosti i rizika koji počinju djelovati na usporavanje tempa gospodarske aktivnosti i smatra da zbog toga treba pojačati otpornost europskih gospodarstava tako da se na razini EU-a donose konkretne odluke o daljnjem jačanju naše ekonomske i monetarne unije, a na nacionalnim razinama (države članice) da se još više ojačaju instrumenti fiskalne zaštite i smanji državni dug. Na njegovo izlaganje nadovezao se Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, koji je tom prilikom izjavio da je europsko gospodarstvo u dobrom stanju i da se rast tek postupno usporava te da će se taj trend nastaviti tijekom sljedeće dvije godine. Napominje da nezaposlenost u Europi i dalje pada, na razine koje nisu zabilježene od vremena prije krize, a očekuje se i daljnji pad javnog duga u europodručju i fiskalni deficiti znatno niži od 1 % BDP-a. Usporede li se prognozirane stope rasta gospodarstva država članica EU-a za 2018., vidljivo je da za sve države članice Komisija predviđa rast realnog BDP-a, no kod većine država stope rasta iskazane u jesenskim prognozama niže su u odnosu na stope iskazane u prethodnim proljetnim prognozama iz travnja. Najveći rast bi se prema jesenskim prognozama trebao dogoditi u Irskoj (7,8 %), a slijede je Malta (5,4 %), Poljska (4,8 %), Slovenija i Mađarska (4,3 %), Latvija (4,1 %) te Slovačka (4 %). Pritom treba napomenuti da su prema prethodnim proljetnim prognozama za 2018. za dio spomenutih država bile prognozirane niže stope rasta (Irska 5,7 %, Mađarska 4 %, Poljska 4,3 % te Latvija 3,3 %).

Zanimljivo je da bi čak u 21 državi članici trebao biti ostvaren realni rast veći od 2,1 % BDP-a (prosjek EU-28), ali tu je riječ uglavnom o državama s manjim udjelima u zajedničkom BDP-u EU-28, od kojih neke nisu članice ni europodručja. S druge strane, projekcije ispodprosječnog rasta najznačajnijih gospodarstava EU-a (koje su u nekim slučajevima bile čak i niže u odnosu na proljetne prognoze iz travnja), uvelike utječu na formiranje visine prosjeka EU-28: u Njemačkoj i Francuskoj očekuje se rast od po 1,7 % (prethodno 2,3 %, odnosno 2 %), u Belgiji za 1,5 % (prethodno 2,8 %), u UK za 1,3 % (prethodno 1,5 %), u Danskoj za 1,2 % (prethodno 1,8) te u Italiji za 1,1 % (prethodno 1,5 %). Za Hrvatsku se predviđa rast od 2,8 % (identičan kao u prethodnim proljetnim prognozama), što je nedvojbeno iznad prosjeka rasta EU-28, a otprilike na razini očekivanog rasta u Finskoj, Nizozemskoj i Austriji (Grafikon 3).

__________________________________________ 2 Dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/economy-finance/ip089_en_0.pdf. 3 Priopćenje s tiskovne konferencije dostupno je na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-6254_hr.htm.


Grafikon 3: Projicirane stope rasta BDP-a po državama članicama za 2018.

25

god. stopa rasta

8,0 7,5

7,8

7,0 6,5 6,0 5,5 5,4

5,0 4,5

4,8

4,0

4,3

4,3

3,5

4,1

4,0

3,9

3,0

3,6

3,5

3,5 3,4

2,5 2,0 1,5

2,1

3,1

3,0

2,9

2,8

2,8

2,7

2,6

2,1

2,4

2,2

2,0

1,0

1,7

1,7

1,5

1,3

1,2

1,1

UK

DK

IT

0,5 0,0

EU-28 EA-19

IE

MT

PL

SI

HU

LV

SK

CY

RO

EE

BG

LT

LU

Jesen 2018

CZ

FI

NL

HR

AT

ES

SE

PT

EL

DE

FR

BE

Proljeće 2018

Izvor: Europska komisija, podaci jesenskih i proljetnih ekonomskih prognoza 2018. Što se tiče ocjene trenutnih ekonomskih trendova u Hrvatskoj iznesenih u jesenskim prognozama 20184. (Tablica 2), projekcija rasta realnog BDP-a za Hrvatsku za 2018. iznosi već spomenutih 2,8 % (što je identično kao i u prethodnim proljetnim prognozama iz travnja). Glavni pokretač rasta i dalje je rast potrošnje kućanstava, a što je posljedica rasta raspoloživog dohotka kućanstava. K tome, primjetan je porast zaposlenosti i plaća kao i povećanih prihoda od turizma i radničkih doznaka iz inozemstva. Daljnje jačanje kupovne moći kućanstava moguće je zbog najavljenog smanjenja PDV-a na određene proizvode tijekom 2019. i smanjenja opće stope PDV-a za jedan postotni bod 2020. te dostupnosti potrošačkih kredita po niskim kamatnim stopama. Slijedom navedenog, realni rast bi u 2019. trebao također iznositi 2,8 %, a u 2020. 2,6 %. (Tablica 2)

Izvoz roba solidan je zahvaljujući snažnoj vanjskoj potražnji dok bi izvoz usluga mogao stagnirati nakon dugog razdoblja snažnog rasta prihoda od inozemnog turizma jer je došlo do oporavka konkurentskih turističkih tržišta Mediterana. Predviđa se i daljnji rast uvoza roba zbog jake domaće potražnje, tako da će doći do smanjenja u bilanci razmjene roba i usluga s inozemstvom, ali ta bilanca će i dalje biti pozitivna. Suficit salda tekućeg računa trebao bi se smanjiti s 2,5 % BDP-a u 2018. na 1,8 % BDP-a u 2020., što predstavlja smanjenje od 0,3 postotna boda u 2018., odnosno od 0,1 postotni bod u 2019., u odnosu na projekcije objavljene u sklopu proljetnih prognoza. __________________________________________ 4 Izvor: Jesenske ekonomske prognoze Komisije, str. 106. – 107.

Fiskalni suficit po prvi put je zabilježen u Hrvatskoj u 2017. godini i iznosio je 0,9 % BDP-a. Za razdoblje 2018. – 2020. Komisija predviđa smanjenje fiskalnih prihoda i rashoda (u % od BDP-a) u odnosu na 2017., s tim da se predviđa veći pad na strani prihoda, a time i manji fiskalni suficit (0,2 % 2018., 0,4 % 2019. te 0,1 % 2020.), što će biti posljedica najavljenih smanjenja PDV-a i poreznog rasterećenja dohotka. Rashodi će rasti pod utjecajem povećanja mase plaća u javnom sektoru u 2016. godini, a u razdoblju 2018. – 2019. moguć je utjecaj aktiviranja državnih jamstava brodogradnji (što se pretvara u dug države koja je za njega jamčila) u visini oko 1 % BDP-a. Zbog pojave fiskalnog suficita i rasta BDP-a, omjer konsolidiranog duga opće države i BDP-a će se i dalje značajno smanjivati, s 77,5 % u 2017. na 73,5 % u 2018., 70,1 % u 2019. na konačnih 68,2 % u 2020. godini. Komisija prognozira da će stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj biti smanjena s 11,1 % u 2017. na 6,6 % u 2020., što potkrepljuje tezom da će doći do jakih pritisaka na povećanje plaća u privatnom sektoru u kojem je uočljiv nedostatak radne snage, a što bi s druge strane trebalo utjecati na smanjenje iseljavanja radno aktivnog stanovništva iz Hrvatske. Istovremeno se intenzivnije povećava i zaposlenost što je započelo 2017. kada je godišnja stopa porasta zaposlenosti iznosila 2,2 % (godinu dana ranije iznosila je 0,3 %). Komisija za 2018. prognozira godišnje povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj za 2,3 %, nakon čega slijedi usporavanje rasta zaposlenosti (na 2 % u 2019. te na 1,3 % u 2020.).


26

Tablica 2: Jesenske ekonomske prognoze Komisije za Hrvatsku (2018.-2020.)

Republika Hrvatska Realni BDP*

2014

2015

2016

2017

2018

2019

-0,1

Zaposlenost*

2,7

2,4

1,2

3,5

0,3

2,7

1,3

1,6

1,5

1,4

1,4

1,5

11,1

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-5,1

-3,4

-0,9

0,9

Proračunski prihodi

Proračunski rashodi

Izdaci za kamate (opća država)**

Izdaci za investicije (opća država)** Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

***- u % ukupne radne snage

2,0

4,6

2,5

2,8

13,4

Saldo tekućeg računa platne bilance**

4,1

2,3

9,1

2,5

0,2

2,0

7,6

2,0

0,4

1,3

6,6

1,8

0,1

1,7

9,6

2,8

0,7

45,1

44,4

43,9

45,8

45,4

3,6

3,2

3,2

2,7

2,7

2,7

2,9

2,7

2,8

48,1

3,4

84,0

48,3

3,5

83,7

46,9

45,0

3,1

2,7

80,2

77,5

44,9

2,4

73,5

44,1

2,3

70,1

1,8

43,8

2,2

68,2

45,1

2,5

73,7

1,7 1,6

1,6 1,4 1,2

1,1 1,0 0,9

0,6 0,4 0,2

2012

Izvor: Eurostat

2013

0,8

45,8

2,0

0,0

2,1

46,0

godišnje stope

0,8

8,5

44,8

Grafikon 4: Kretanje stope slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj 2012. – 2017.

0,8

1,5

42,9

Izvor: Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2018

1,0

2019

2,6

2,2

-0,6

2018

2,8

16,1

-0,3

2020

2,8

17,2

0,2

Proljetna prognoza EK

2,9

Stopa nezaposlenosti*** Inflacija (HICP)*

Jesenska prognoza EK

Ostvarenje

međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a**

2014

2015

2016

2017

44,6

2,4

69,7


Iako zaposlenost evidentno raste, primjetno je i povećanje ponude slobodnih radnih mjesta u nekim djelatnostima koja se ne uspijevaju popuniti u natječajnom postupku (turizam, trgovina, ugostiteljstvo, građevinarstvo i sl.), što stvara pritisak na rast ponuđenih plaća kako bi se ta radna mjesta popunila. Od 2015. na dalje primjetan je intenzivniji porast stope slobodnih radnih mjesta (tzv. job vacancy rate) u Hrvatskoj.

Stopa slobodnih radnih mjesta izračunava se kao odnos broja slobodnih (oglašenih) radnih mjesta u odnosu na broj ukupno raspoloživih radnih mjesta (slobodna + popunjena), a što se onda množi sa 100. Tako je, primjerice, stopa slobodnih radnih mjesta u 2012. (pred ulazak u EU) iznosila 1 %, tijekom 2013. i 2014. došlo je do smanjenja na razinu ispod 1 %, 2015. stopa slobodnih radnih mjesta povećana je na 1,1 %, 2016. na 1,6 %, a 2017. na 1,7 % (Grafikon 4). Jedini rizik vezan uz postojanost projekcija za Hrvatsku 2018. – 2020. Komisija vidi u fiskalnim transferima države prema posrnulim tvrtkama (većinom iz sektora brodogradnje), a koji bi možda mogli biti veći od očekivanih.

Zaključak

U posljednjih pola godine došlo je do promjena u okruženju koje su se negativno odrazile na snižavanje procjena ostvarenja gospodarskog rasta (i još nekih makroekonomskih pokazatelja) u Europskoj uniji, što svakako ima utjecaja i na prognoze rasta hrvatskog gospodarstva. Iako je stopa rasta gospodarstva EU-28 i europodručja smanjena za 2018. s 2,3 % (proljetne ekonomske prognoze Komisije iz travnja) na 2,1 % (jesenske ekonomske prognoze Komisije s početka studenog), projicirana stopa rasta za Hrvatsku 2018. je nepromijenjena i iznosi 2,8 %.

Kao što je spomenuto u uvodu, glavni pokretač rasta u Hrvatskoj i dalje je rast potrošnje kućanstava, a daljnji rast potrošnje kućanstava može se očekivati i od početka 2019. godine kada započinje primjena reformiranog poreznog sustava koja bi trebala rezultirati daljnjim povećanjem raspoloživog dohotka kućanstava, ali i određenim poreznim rasterećenjem poduzetničkog sektora. Jedini rizik vezan uz postojanost projekcija za Hrvatsku 2018. – 2020. Komisija vidi u fiskalnim transferima države prema posrnulim tvrtkama (uglavnom iz djelatnosti brodogradnje), a ti rashodi bi možda mogli biti veći od očekivanih.

27


UDK: 339.9 28

mr. sc. Ivana Maletić*

dr. sc. Davor Galinec**

Započeo novi ciklus europskog semestra 2019. Dana 21. prosinca 2018. Europska komisija održala je tiskovnu konferenciju1 povodom objave tzv. Jesenskog paketa europskog semestra 2019., čime je ujedno započeo i novi ciklus tog mehanizma za koordinaciju ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika EU-a. Europski semestar 2019. započinje u uvjetima daljnjeg (ali i manje dinamičnog) rasta u europodručju i EU-u te velike neizvjesnosti. Iako je mnogo toga postignuto od 2014., potrebno je učiniti više kako bi se poticao uključiv i održiv rast, otvaranje radnih mjesta te pritom ojačala otpornost gospodarstava država članica. Sve to na razini EU-a zahtijeva donošenje odluka potrebnih za daljnje jačanje ekonomske i monetarne unije. S druge strane, na nacionalnim razinama hitno je potrebno iskoristiti trenutačni trend rasta kako bi se uspostavilo fiskalne rezerve i smanjio dug. Ulaganja i strukturne reforme moraju se još više usredotočiti na povećanje produktivnosti i potencijala rasta čime će se osigurati

uvjeti za održivu makrofinancijsku stabilnost i potpomoći dugoročnoj konkurentnosti EU-a. To će pak dovesti do stvaranja uvjeta za otvaranje brojnih novih i boljih radnih mjesta te veću socijalnu pravednost i bolji standard u EUu. Predstavljen je i tzv. Jesenski paket europskog semestra, odnosno set dokumenata iz domene ekonomske politike koji se temelji na Komisijinoj jesenskoj ekonomskoj prognozi 2018. i prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije 2018. Jesenski paket sastoji se od Godišnjeg pregleda rasta za 2019., Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2019., Preporuke za europodručje 2019., Nacrta Zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2019., Komunikacije o nacrtima proračunskih planova u europodručju za 2019., te Izvješća za Italiju u skladu s člankom 126. stavkom 3. i Izvješća o pojačanom nadzoru za Grčku. U nastavku slijedi kratak osvrt na Godišnji pregled rasta za 2019. i Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2019.

________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. ** dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Sektoru statstike HNB-a i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Sektoru statstike HNB-a i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 Priopćenje s tiskovne konferencije na hrvatskom jeziku dostupno je na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-6462_hr.htm. 2 Dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/2019-european-semester-annual-growth-survey_en_1. pdf.


Godišnji pregled rasta za 2019. Pregled najvažnijih ekonomskih i socijalnih prioriteta na koje se Europska unija i njezine države članice moraju usredotočiti iduće godine iskazan je u Godišnjem pregledu rasta za 2019.2 u kojem Komisija poziva EU i države članice na poduzimanje odlučnog i usklađenog političkog djelovanja u cilju postizanja uključivog i održivog rasta. Napori u području politika na nacionalnoj razini trebali bi se usmjeriti na pružanje visokokvalitetnih ulaganja i na reforme kojima se povećava rast produktivnosti, uključivost i institucionalni kapacitet uz istodobno osiguravanje makrofinancijske stabilnosti i zdravih javnih financija. Kao prioriteti na razini EU-a utvrđeni su produbljivanje jedinstvenog tržišta, dovršetak strukture Ekonomske i monetarne unije (EMU) i unapređivanje načela utvrđenih u europskom stupu socijalnih prava.

Naglašena je i uloga korištenja dostupnim sredstvima u sklopu Plana ulaganja za Europu koji je pokrenut 2014. Učinak dosad ostvarenih ulaganja u sklopu Plana na porast BDP-a EU-a procjenjuje se na 0,6 %, a očekuje se i dodatni doprinos od 0,7 % do 2020. Procjenjuje se da je Plan ulaganja za Europu dosad podržao stvaranje više od 750.000 radnih mjesta, a ta će brojka iznositi do 1,4 milijuna radnih mjesta do 2020. Pred sam kraj dokumenta najavljeno je i unaprjeđenje mehanizma europskog semestra povezivanjem koordinacije ekonomskih politika i provođenja kohezijske politike EU-a. U tom smislu, europski semestar 2019. bit će usredotočeniji na procjenu potreba za ulaganjima kako bi se donijele programske odluke za razdoblje od 2021. do 2027. U izvješćima po državama članicama za 2019. godinu razmatrat će se potrebe za ulaganjima u svakoj državi članici, a analize će po potrebi uključivati i sektorske i regionalne dimenzije ulaganja. Na temelju analiza potreba za ulaganja izradit će se posebni novi prilozi izvješća po državama članicama u kojima će se za svaku državu članicu utvrditi one investicijske potrebe koje su relevantne za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda Plus i Kohezijskog fonda tijekom razdoblja od 2021. do 2027. To bi trebalo pružiti solidan analitički doprinos u procesu programskog dijaloga s državama članicama. Isto tako, na temelju izvješća po državama članicama Komisija želi utvrditi prioritetna područja za javna i privatna ulaganja u procesu izrade nacrta specifičnih preporuka za države članice za 2019., kako bi dodatno olakšala provedbu reformi za jačanje rasta.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2019. Izvješće o mehanizmu upozoravanja (IMU)3 sastavni je instrument europskog semestra kojim se žele spriječiti ili riješiti neravnoteže koje otežavaju normalno funkcioniranje gospodarstava država članica, europodručja ili EU-a u cjelini te potaknuti prave političke odgovore (tzv. Postupak zbog makroekonomskih neravnoteža – PMN). Tijekom 2019. Postupak detaljnog preispitivanja (tzv. IDR prema eng. InDepth Review) obuhvatit će 13 država članica kod kojih je analizom utvrđeno postojanje neravnoteža. Države članice kod kojih je utvrđeno postojanje neravnoteža u prethodnom ciklusu Postupka zbog makroekonomskih neravnoteža automatski će biti obuhvaćene detaljnim preispitivanjem u 2019. To su Bugarska, Hrvatska, Cipar, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska. Grčka i Rumunjska isto će tako biti predmet detaljnog preispitivanja. Komisija će svoje zaključke detaljnog preispitivanja predstaviti u okviru godišnjih izvješća po državama članicama u veljači / ožujku 2019.

Kod usporedbe broja prisutnih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj i 10 novijih članica EU-a u 2017., vidljivo je da su u Mađarskoj neravnoteže zabilježene kod četiri različita pokazatelja tzv. MIP Scoreboarda, ali odstupanja od vrijednosti referentnih veličina nisu bila značajna i imaju dobre projekcije gospodarskih pokazatelja za razdoblje 2018. –2020., tako da te države nisu uključene u Postupak dubinskog ispitivanja. Hrvatska i Bugarska predstavljaju malu skupinu od dvije države koje su zabilježile neravnotežne vrijednosti kod tri različita pokazatelja (Tablica 1). Hrvatska bilježi i najveća odstupanja od referentnih vrijednosti kod dva od tri pokazatelja neravnoteža u usporedbi sa svih 10 promatranih država (dug opće države i trogodišnja prosječna stopa nezaposlenosti). U četiri države članice (Češka, Latvija, Litva i Slovačka) zabilježene su neravnoteže kod dva različita pokazatelja, a u druge četiri države članice (Estonija, Poljska, Rumunjska i Slovenija) neravnoteže su prisutne samo kod jednog od ukupno 14 pokazatelja.

Najviše neravnoteža na razini pojedinačnog pokazatelja zabilježeno je kod pokazatelja neto stanja međunarodnih ulaganja budući da osam od ukupno 11 promatranih država bilježi potencijalne neravnoteže. Najviša vrijednost pokazatelja iznosi -65,6 % (Slovačka), a na drugom mjestu nalazi se Hrvatska s -62,4 % (prihvatljiva referentna granica iznosi < -35 %).

________________________________ 3 IMU za 2019. dostupan je na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/2019-european-semester-alert-mechanism-report_en_0.pdf.

29


3-godišnja postotna stopa promjene realnog efektivnog tečaja

5-godišnja postotna stopa promjene udjela na izvoznim tržištima

+/- 5% & +/- 11% -6%

3-godišnja postotna stopa promjene nominalnih jediničnih troškova rada

9% & 12%

konsolidirani kreditni tijekovi privatnog sektora u % od BDP-a

14%

Unutarnje neravnoteže

godišnja postotna promjena deflacioniranih cijena nekretnina

6%

konsolidirani dug privatnog sektora u % od BDP-a

133%

3-godišnji prosjek stope nezaposlenosti

konsolidirani dug sektora opće države u % od BDP-a

godišnja postotna promjena ukupnih obveza financijskog sektora, nekonsolidirano

3-godišnja promjena stope aktivnosti u p.b. - (stanovništvo u dobi 15 - 64 godine)

3-godišnja promjena stope dugotrajne nezaposlednosti u p.b. (aktivno stanovništvo u dobi 15 74 godine)

3-godišnja promjena stope nezaposlenosti mladih u p.b. (aktivno stanovništvo u dobi 1524 godine)

Estonija

Latvija

Litva

Mađarska

Poljska

Rumunjska

Slovačka

Slovenija

-35%

Češka

Neto stanje međunarodnih ulaganja u % od BDP-a

-4% / 6%

Bugarska

Vanjske neravnoteže i konkurentnost

3-godišnji prosjek salda tekućeg računa platne bilance u % od BDP-a

Hrvatska

Makroekonomski pokazatelj

Prihvatljive referentne granice

Područje

Tablica 1: Vrijednosti pokazatelja makroekonomskih neravnoteža za Hrvatsku i 10 novijih članica EU-a za 2017.

Pokazatelji zaposlenosti

30

3,6

3,1

1,0

2,3

0,6

-0,7

4,0

-0,3

-2,2

-2,0

5,7

-62,4

-42,8

-26,5

-31,4

-56,3

-35,9

-52,9

-61,2

-47,7

-65,6

-32,3

0,0

-3,3

5,4

2,9

1,7

2,3

0,1

-3,4

-5,5

-1,9 6,7

-2,0

18,6

20,0

19,4

8,2

2,6

7,8

9,7

11,3

28,4

37,0

-4,3

13,6

5,9

12,4

14,7

16,0

6,7

4,5

11,9

6,9

3,4

1,2

6,2

4,1

3,6

0,3

3,7

0,9

2,7

1,7

5,9

0,8

2,8

6,2

98,4

100,1

10%

13,5

7,7

16.5%

60%

1,8

67,4

106,4

25,6

34,7

3,9

-0,2 p.b.

5,5

83,5

5,4

56,1

3,3

71,4

1,7

76,4

4,0

50,8

4,4

96,1

6,2

75,6

4,0

8,7

6,3

40,0

39,4

73,3

50,6

35,1

50,9

74,1

1,1

22,9

9,7

6,1

14,0

-8,0

6,3

8,1

17,9

5,1

0,3

2,3

2,4

3,6

2,4

2,2

4,2

1,7

1,6

1,8

3,3

0,5 p.b

-5,5

-3,5

-1,7

-1,4

-1,3

-2,1

-2,0

-2,3

-0,8

-4,2

-2,2

2 p.b.

-17,7

-10,9

-8,0

-2,9

-2,6

-6,0

-9,7

-9,1

-5,7

-10,8

-9,0

Broj pokazatelja koji ukazuju na postojanje potencijalnih neravnoteža

77,5

9,1

3

3

2

1

9,4

2

8,0

2

5,4

4

6,2

1

5,9

1

9,8

2

7,9

1

Napomena: plava polja u tablici označavaju da se vrijednost pokazatelja nalazi izvan referentnih veličina, tj. ukazuju na postojanje potencijalnih neravnoteža Izvor: European Commission, Alert Mechanism Report 2019, str. 52


Prenosimo intervju sa zastupnicom Maletić, novinar Mladen Obrenović Analizu u kojoj ste obradili novi višegodišnji financijski okvir koji je Europska komisija predložila za razdoblje od 2021. do 2027. godine nazvali ste „EU proračun nakon 2020: Je li ovo kraj kohezijske politike?“ Doista, pokazuje li Vaša analiza da dolazi kraj kohezijske politike i na čemu temeljite takve tvrdnje? Analiza pokazuje da se u proračunu EU-a 2021. – 2027. smanjuju ukupna izdvajanja za kohezijsku politiku za 10 %, pri čemu se kohezijski fond smanjuje za čak 45,6 %, a Europski socijalni fond za 7,3 %. Usto, regulativa kojom se uređuje planiranje i provedba ESI fondova mijenja se tako da ti instrumenti postaju kompliciraniji i manje atraktivni pa se, npr. povećava razina nacionalnog sufinanciranja s 15 % na 30 %, broj indikatora mjerenja uspješnosti s 40 na 85, uvodi se novo uvjetovanje korištenja sredstvima poštivanjem vladavine prava i slično. Države se motivira da transferiraju sredstva iz nacionalne omotnice u programe koje centralizirano provodi Europska komisija kao što su Obzor 2020, CEF (Instrument za povezivanje Europe), RSP (Program potpore reformama) ili novog InvestEU. Sve je posloženo kao da je cilj pokazati kako se bolji i brži rezultati mogu postići centraliziranim programima i da nam u budućnosti, nakon 2027., kohezijska politika i ne treba.

Prema pisanju hrvatskih medija koji su prenijeli dijelove Vaše analize, Hrvatskoj prijeti gubitak od gotovo dvije milijarde eura iz fondova Europske unije. Konkretno, u koje su projekte trebala biti usmjerena ta sredstva? Sva sredstva iz kohezijske politike i omotnice za poljoprivredu i ruralni razvoj koja se smanjuje za 15 %, a unutar nje sredstva Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj čak 28 %, usmjerena su izgradnji infrastrukture (prometne, energetske, digitalne, društvene i slično), jačanju konkurentnosti tehnološkom modernizacijom i jačanjem poduzetništva, inovacija i istraživanja, ulaganjima u nova znanja i vještine, te ulaganjima u revitalizaciju poljoprivredne proizvodnje i ostalih djelatnosti u ruralnim područjima. U svakom slučaju riječ je o smanjenju mogućnosti ulaganja u razvojne projekte kakvi su nama u Hrvatskoj potrebni da bismo ubrzali gospodarski rast i integraciju na jedinstveno europsko tržište te napravili skok u kvaliteti i životnom standardu građana. Tek smo počeli upotrebljavati sredstva i u odnosu na druge države istočne Europe ovim smanjenjem bili bismo zakinuti.

Ono što je posebno zabrinjavajuće, pogotovo za slabije razvijene krajeve, je snižavanje iznosa bespovratnog sufinanciranja, odnosno obveznog ulaganja 30 umjesto dosadašnjih 15 posto odobrenog iznosa. Manje razvijenim sredinama u Hrvatskoj već je sad teško namaknuti tih 15 posto pa se teško odlučuju za prijavu projekata. Kako im pomoći u budućnosti? Kao država moramo se za kompletno sufinanciranje javnih ulaganja koristiti zajmom Europske investicijske banke koji je vrlo povoljan (s niskim kamata i rokom počeka od 2 do 5 godina) i ovisno o kapacitetima financiranja i indeksu razvijenosti lokalnim jedinicama ta sredstva prosljeđivati kao bespovratna ili kao sredstva koja se vraćaju s tim da razvijeniji vraćaju po istim uvjetima po kojima je država zajam dobila od EIB-a, a manje razvijeni po povoljnijim uvjetima. Tako bi se trošak sufinanciranja prebacio na središnju državu koja trenutno ima najveći fiskalni kapacitet jer je svega 12 % ukupnih prihoda opće države na lokalnoj razini. Druga opcija je fiskalna decentralizacija i prihodovno jačanje lokalnih jedinica. Vaša analiza pokazuje da su novi prioriteti Europske unije migracije, obrana, sigurnost i stabilnost, istraživanje i inovacije. S druge strane, smanjuju se iznosi za kohezijsku politiku, socijalni fond, sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj. Jasno je na kojoj strani spektra je Hrvatska. Jeste li upozorili svoje kolege u Bruxellesu da će se Hrvatska zbog takvih namjera suočiti s još većim problemima – u razvoju nerazvijenih sredina, ali i nastavkom odlaska stanovništva?

Naravno, svaku priliku koristim za to, od rasprava na odborima do konferencija, okruglih stolova i radnih večera. Čak se na jednoj od večera i povjerenik Oettinger, nakon što je branio prijedlog Komisije. složio s primjedbama koje sam iznijela i rekao kako prihvaća da je bolje imati povećane uplate država članica, a ne smanjivati kohezijsku i poljoprivrednu politiku zbog odgovora na izazove s kojima se susrećemo – sigurnost, migracije, terorizam, pozicioniranje u području inovacija i istraživanja s ciljem jačanja konkurentnosti i zadržavanja liderske pozicije EU-a. Napisala sam puno materijala, a najnoviji je ta analiza o kojoj razgovaramo i koju sam poslala svim kolegama te relevantnim institucijama i udruženjima.

31


32

Pogoduje li se svim navedenim bogatima i razvijenima, a ne pomaže nerazvijenima i siromašnima, među kojima je i Hrvatska? Nadam se da to nije bio cilj, ali, nažalost, tako postavljen prijedlog proračuna Komisije dovodi upravo do toga. Komisija je vođena ciljem davanja odgovora na izazove novog vremena pojačala programe koji su za to potrebni, ali problem je što se, zbog snage koju imaju, tim programima i sada najviše koriste najrazvijenije države članice. S tako povećanim sredstvima koja bi odlazila najviše korisnicima u najrazvijenijim državama, nejednakosti i razlike unutar EU-a samo bi se povećale, a to bi nužno dovelo do razjedinjavanja i udaljavanja država članica. Mogu li „Prijatelji kohezije“, skupina država među kojima je i Hrvatska, uspjeti promijeniti dijelove proračuna koji im ne idu u korist?

S obzirom na to da smo u Europskom parlamentu dobili podršku većine za novi prijedlog kojim se ne smanjuju kohezijska i poljoprivredna politika, sigurna sam da se države kohezije i na Vijeću mogu izboriti za svoje stavove. Mi im dajemo vjetar u leđa. Bez obzira na to kakvi iznosi u proračunu čekali hrvatske korisnike, je li vrijeme da se počnu pripremati kvalitetni projekti? I mogu li europarlamentarci pomoći u nužnim uputama, smjernicama, skretanju pozornosti na natječaje? Sada je pravi trenutak za dogovore oko prioriteta i projekata koji će se financirati iz nove omotnice. S novih preko 10 milijardi eura moramo napraviti razliku i toliko očekivani gospodarski skok. Ključno je raditi na vrijeme i strateške dokumente te projekte pripremati prema stvarnim potrebama. Natječaji i kriteriji u njima trebaju biti prilagođeni potrebama korisnika, a to nije moguće ako se ne definiraju u suradnji s nositeljima projekata, korisnicima fondova EU-a. Za uspješno korištenje fondovima EU-a ključno je zajedništvo i planiranje odozdo prema gore, a ne administrativno propisivanje kriterija i ciljeva odozgo. Cilj je na početku novog razdoblja imati spremne projekte za provedbu i trošenje tih sredstava. Važno je sredstva početi ugovarati i provoditi od prve godine, a ne s trogodišnjim zakašnjenjem. Samo će tako fondovi EU-a biti u funkciji gospodarskog rasta Hrvatske. Vezano uz vaše pitanje o ulozi europarlamentaraca, davanje uputa, smjernica i informacija o natječajima je na provedbenim tijelima, državnoj administraciji, razvojnim agencijama odnosno svim institucijama čiji je to posao i koje imaju daleko veće kapacitete. Na nama je da se izborimo i to je ono što ja u Odboru za regionalni razvoj, Odboru za proračun i Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku radim, za što bolju poziciju Hrvatske, da spriječimo donošenje proračuna i propisa koji nas

stavljaju u neravnopravan položaj i da se izborimo za pojednostavljenje procedura i ubrzavanje provedbe na razini EU-a. Što su ključni problemi s kojima se suočavaju oni koji odluče prijaviti projekte za realizaciju putem europskih fondova?

Putujući po cijeloj Hrvatskoj održala sam mnogo konferencija i okruglih stolova na temu projekata EUa. Sudionici su kao prepreke najčešće isticali različite upute i tumačenja nadležnih tijela, nerealne kriterije natječaja koje rijetki mogu zadovoljiti, predugo trajanje procedure ocjene i odobravanja projekata, kašnjenja u isplatama i odobravanju izvješća, premalo prilika za startupove, problem osiguravanja sufinanciranja posebno za projekte lokalnih jedinica koje su prezadužene, sporo dobivanje odgovora, neriješene imovinsko – pravne odnose i prespore postupke rješavanja. Kako i Republika Hrvatska može pomoći projektima koji dolaze iz lokalnih zajednica?

Neovisno o nositeljima projekata, dakle, bilo da dolaze iz lokalnih jedinica bilo od poduzetnika, mladih, znanstvenika, neprofitnih organizacija ili poljoprivrednika, brza administracija koja u kratkom roku provodi natječaje i donosi odluke o financiranju projekata, odgovara na upite i daje savjete te preuzima rizik nepravilnosti u slučaju pogrešnih uputa na sebe, ključna je za uspješno i brzo korištenje sredstvima EU-a. Usto, neophodno je osigurati sufinanciranje projekata te pomoći u jačanju administrativnih kapaciteta osobito na lokalnim razinama.


33

Aktivnosti ureda U MREŽI PRVOG, 14. prosinca 2018.

Maletić: Neprihvatljivo je rezanje sredstava za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za čak 28 % dok se, s druge strane, trostruko povećavaju sredstva za upravljanje vanjskim granicama. Koga ćemo štititi na vanjskim granicama ako sela nestanu, a ljudi se odsele? Zastupnica Maletić gostovala je 14. prosinca na Prvom programu hrvatskog radija u radijskoj emisiji „U mreži Prvog“, urednice i voditeljice Elijane Čandrlić Glibote. Razgovarale su o prijedlozima Europske komisije i Europskog parlamenta za novi sedmogodišnji proračun EU-a 2021. – 2027. te o Brexitu. Vezano uz novi europski proračun, zastupnica Maletić podsjetila je kako su Komisija i Parlament izašli s dva potpuno različita prijedloga – dok je Komisija povećala sredstva za migracije i vanjske granice, sigurnost i obranu te jačanje konkurentnosti i pozicioniranje Europe kao globalnog lidera u istraživanjima i inovacijama tako da je istovremeno smanjila sredstva za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku, Parlament se usprotivio rezanju kohezijske i poljoprivredne politike.

„Podržali smo povećanje sredstava potrebnih za izazove novog vremena, ali ne na teret kohezije, poljoprivrede i ruralnog razvoja koji i dalje trebaju ostati jaki u proračunu EU-a, nego smatramo da za nove izazove proračun EU-a treba biti veći te se uplate država članica trebaju povećati s dosadašnjih 1,16 % GNI-a na 1,30 % GNI-a“, naglasila je zastupnica.

Iako su prioriteti postavljeni u prijedlogu Komisije potpuno opravdani, zastupnica je naglasila kako se njih ne može ostvariti bez zajedništva, solidarnosti i unutarnje sigurnosti. Kohezijska politika temeljna je politika solidarnosti koja doprinosi ostvarenju glavnog cilja, a to je ujednačeni regionalni razvoj EU-a. Osim toga, u prijedlogu Komisije, osim što se predlaže smanjenje sredstava za koheziju i poljoprivredu, smanjuje se i stopa sufinanciranja iz fondova EU-a te se dodatno komplicira praćenje koje je već i sad prilično komplicirano. Iz prijedloga Komisije jasno se vidi da se želi demotivirati ulaganja u koheziju i zamijeniti ih ulaganjima u druga područja, primjerice, u okviru ojačanog fonda InvestEU, Horizona ili Instrumenta za povezivanje Europe (CEF-a). Cijeli intervju možete poslušati na: Https://Radio.Hrt.Hr/ Aod/U-Mrezi-Prvog/280957/.


34

CIKLUS KONFERENCIJA, studeni i prosinac 2018. „EU FONDOVI NAKON 2020. – Dijalog sa sudionicima o pripremi i provedbi projekata EU-a i predstavljanje knjige Moj EU projekt“ U organizaciji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, u studenom i prosincu održane su konferencije na temu „EU fondovi nakon 2020. – Dijalog sa sudionicima o pripremi i provedbi EU projekata i predstavljanje knjige Moj EU projekt“ u četiri hrvatska grada: Osijeku (16. studenog), Zagrebu (19. studenog), Splitu (30. studenog) i Rijeci (7. prosinca). Uz zastupnicu Maletić na konferencijama su sudjelovali i Nada Zrinušić, pomoćnica ministrice za međunarodne poslove i programe u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te koautorica knjige „Moj EU projekt“, Božana Bešlić, pomoćnica ravnateljice za koordinaciju, međunarodne i horizontalne poslove pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te koautorica knjige „Moj EU projekt“, Saša Bukovac, pomoćnik ravnateljice za mjere ruralnog razvoja i potpore u ribarstvu Ne IAKS pri istoj agenciji i koautor knjige „Moj EU projekt“, Nataša Tramišak, pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije u Osječko – baranjskoj županiji (na konferenciji u Osijeku) te Zvonimir Savić, direktor sektora za financijske institucije i ekonomske analize pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koautor knjige „Moj EU projekt“ i moderator konferencija. Nakon 2020. očekuje nas nova omotnica od oko 10,7 milijardi eura te će fondovi EU-a i dalje biti najvažniji izvor financiranja razvojnih i kapitalnih projekata.

Zbog toga je važno biti informiran i znati pripremati i provoditi projekte koji se financiraju ESI fondovima. Sudionici konferencija saznali su više o mogućnostima financiranja projekata iz ESI fondova u razdoblju do kraja 2020. te koji se sve natječaji očekuju, kao i vrste ulaganja, aktivnosti i troškova koji su prihvatljivi za financiranje. Usto, dobili su informacije o najnovijim rješenjima i uputama za kvalitetnu prijavu, ugovaranje, praćenje i izvješćivanje o projektima.

Zastupnica Maletić posebno je naglasila kako već sada treba početi osmišljavati kvalitetne projekte za novo proračunsko razdoblje zbog čega je važno korisnike na vrijeme upoznati s otvorenim natječajima i natječajima u najavi. Zatim je istaknula: „Korisnici imaju puno problema u provedbi projekata, od primjene procedura javne nabave, do velikog rasta troškova zbog skoka cijena na tržištu, različitih uputa provedbenih tijela i slično. Važno je ulagati u edukaciju ljudi u ministarstvima i agencijama, ujednačiti pravila i upute, a u slučaju nepravilnosti zbog različitih uputa ne prebacivati odgovornost na krajnjeg korisnika nego iz proračuna nadoknaditi gubitak.“ Kada je riječ o prijedlogu novog europskog proračuna, zastupnica Maletić kazala je da, ako u EU-u tvrdimo da zagovaramo cjeloživotno obrazovanje, ruralni razvoj i ravnomjeran razvoj država članica, onda Komisija ne može rezati sredstva za Europski socijalni fond za 7,3 %, za Kohezijski fond za 45,4 % ili za poljoprivredu i ruralni razvoj za 28 %: „Takav prijedlog novog proračuna ne možemo prihvatiti. Iako je važno odgovoriti na izazove poput migracija, jačanja vanjskih granica i digitalizacije, još je važnije jačati solidarnosti raditi na ujednačavanju razvijenosti i standarda života u svim državama članicama. Bez toga nema jedinstvene i jake EU“.


Nada Zrinušić dala je pregled otvorenih natječaja i natječaja u najavi u okviru Europskog socijalnog fonda, Božana Bešlić istaknula je nezrelost projektnih prijedloga kao najveći problem pri ostvarivanju (su)financiranja iz fondova EU-a – umjesto da se pripremaju unaprijed, vođeni stvarnim potrebama, projekti se pripremaju tek kada se natječaji otvore – dok su Zvonimir Savić i Saša Bukovac dali pregled natječaja koji se mogu očekivati glede inovacija za poduzetnike, obnovljivih izvora energije za zgrade i obiteljske kuće, poljoprivrede i ruralnog razvoja, programa u sportu, programa za branitelje i slično. „Uz puno korištenje fondovima EU-a naš rast bi se ubrzao za dodatna dva postotna poena”, posebno je naglasio Savić. Po završetku konferencije u Splitu, 30. studenog, zastupnica Maletić je za Slobodnu Dalmaciju dala i poseban intervju na temu kojom se bave i konferencije. Cijeli članak može se pročitati na: Https://Bit.Ly/2RqS5LR.

Također, u intervjuu za Jutarnji list 14. studenog, najavljujući konferencije o fondovima EU-a nakon 2020., zastupnica Maletić dala je savjete za pripremu uspješnog projekta i preporuke potencijalnim korisnicima te se osvrnula na moguće druge izvore financiranja osim fondova EU.a Cijeli intervju može se pročitati na: Https:// Bit.Ly/2K5oSDh.

SUSRET S RIJEČKIM NADBISKUPOM I METROPOLITOM MONS. IVANOM DEVČIĆEM, 7. prosinca 2018. Zastupnica Maletić susrela se 7. prosinca u Riječkoj nadbiskupiji s riječkim nadbiskupom mons. dr. sc. Ivanom Devčićem i biskupskim vikarom i rektorom Katedrale mons. mr. sc. Matijom Matičićem.

Papa Ivan Pavao II. imenovao je 17. studenog 2000. mons. Devčića riječkim nadbiskupom i metropolitom. U svojih 18 godina službe mons. Devčić u Rijeci je poduzeo brojne značajne aktivnosti poput osnivanja osnovne katoličke škole, pružanja financijske potpore domu za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, osnivanje prvog hospicija u Republici Hrvatskoj, poboljšanje infrastrukture riječkog Caritasa, osnivanje centra za mlade. Tu je, također, aktivna pučka kuhinja i smještaj za beskućnike, a osniva se i dom za dementne osobe koji se namjerava sufinancirati sredstvima iz fondova EU-a. Sve te aktivnosti i projekti temelj su izgradnje društva solidarnosti, spremnog na pomoć slabijima i nemoćnima te moraju imati prioritet u definiranju korištenja fondovima EU-a. Fondovi u sljedećem razdoblju moraju odgovarati potrebama naših ljudi.

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

35


36

TRIBINA, 6. prosinca 2018. „EU proračun nakon 2020. – Mogućnosti financiranja projekata u RH uz razgovor sa sudionicima“ U organizaciji Zajednice žena „Katarina Zrinski“ HDZ-a Donja i Gornja Dubrava, u četvrtak 6. prosinca, u Kulturnom centru Narodnog Sveučilišta Dubrava, sudjelovala sam na otvorenoj tribini na temu „EU proračun nakon 2020. – Mogućnosti financiranja projekata u RH uz razgovor sa sudionicima“. Razgovarali smo o izazovima migracija, sigurnosti, jačanju kontrole na vanjskim granicama, odnosima među državama članicama, važnosti reformi za gospodarski rast, izazovima ulaska u eurozonu, projektima i prioritetima koje treba najviše financirati iz fondova EU-a, obrazovnom sustavu i položaju nastavnika i profesora u društvu, itd. S poduzetnicima sam razgovarala i o pojedinačnim idejama koje imaju, preprekama s kojima se susreću te sam ih rado uputila na izvore financiranja koji su im dostupni. Pri definiranju prioriteta financiranja iz fondova EU-a u novom sedmogodišnjem razdoblju Hrvatska mora slušati potrebe pojedinaca, udruga i institucija. Ključ za veću iskorištenost sredstava koja nas čekaju nakon 2020. upravo je u prilagodbi takvih prioriteta krajnjim korisnicima, zaključak je tribine.

SVETA MISA I KONFERENCIJA, 4. prosinca 2018. Dvodnevni posjet Europskom parlamentu časnih sestara franjevki od Bezgrješne, franjevaca iz Provincije Svetog Jeronima i Provincije Presvetog Otkupitelja, generalnog vikara Šibenske biskupije i svećenika, te novinara Glasa Koncila, Slobodne Dalmacije, Laudato TV i radijskih postaja Šibenik i Drniš u tjednu Molitvenog doručka U Europskom parlamentu 4. prosinca 2018. održane su, u organizaciji zastupnice Ivane Maletić, sveta misa i konferencija na temu „Sveci i službenici Božji porijeklom iz Šibenske biskupije: sv. Nikola Tavelić, službenica Božja majka Klara Žižić i sluga Božji fra Ante Antić”. „Prvi tjedan u prosincu u Europskom parlamentu nazivamo još molitveni ili religijski tjedan tijekom kojeg se tradicionalno okupljamo u molitvi i prijateljstvu slaveći različitim događanjima i konferencijama Boga i kršćanske vrijednosti.

Posebno je važan molitveni doručak na kojem se okuplja više od 400 uzvanika iz cijele Europske unije i svijeta, a koji je prigoda za razmjenu iskustava, znanja te duhovni rast u zajedničkoj molitvi. Tako smo ove godine uoči proslave 50. godišnjice proglašenja svetim našeg hrvatskog sveca Nikole Tavelića porijeklom iz Šibenske biskupije, odlučili organizirati konferenciju na kojoj želimo približiti njegov lik i djelo svima u Europskom parlamentu, ali i podsjetiti


37

naše ljude u Hrvatskoj na ulogu i važnost koju ovaj svetac ima u našim životima. Uz svetog Nikolu Tavelića želja nam je bila predstaviti veliko duhovno blago koje Šibenska biskupija i cijela Hrvatska ima u životu i djelu službenice Božje majke Klare Žižić, rođene u Promini, utemeljiteljice autohtone hrvatske redovničke zajednice Družbe sestara franjevki od Bezgrješne u Šibeniku 1673. i sluge Božjeg oca Ante Antića koji je živio u 20. stoljeću s tako puno osjećaja za potrebe svakog čovjeka te je u narodu najpoznatiji kao ispovjednik. Oni su u postupku beatifikacije te je sestrama franjevkama i braći franjevcima važna pomoć svih nas, naše molitve i utjecanje našim šibenskim službenicima Božjim”, izjavila je zastupnica Maletić opisujući motive i ciljeve predstavljanja svetaca Šibenske biskupije u Europskom parlamentu.

Generalni vikar Šibenske biskupije monsinjor Marinko Mlakić naglasio je da sveci svojim djelovanjem pokazuju kako je moguće živjeti ideal kršćanske vjere te su svima nama poticaj i danas, gđa. Nataša Bulić ukazala je na ulogu i utjecaj svetaca na društvo u kojem su živjeli, fra Ivan Bradarić, gvardijan samostana Sv. Frane u Šibeniku i rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta svetog Nikole Tavelića u Šibeniku govorio je o životu i djelu sveca Nikole Tavelića, fra Ivan Režić, meštar franjevačkih novaka na Visovcu i član franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja govorio je o životu i djelu časnog sluge Božjeg, oca fra Ante Antića, a Terezija Zemljić, vicepostulatorica za kauzu službenice Božje majke Klare Žižić govorila je o njenom životu i djelu. Poruka svetog Nikole Tavelića za sve nas je da na putu donošenja radosne vijesti našeg Spasitelja u ovaj svijet ne trebamo uzmicati pred preprekama na koje nailazimo u našem životu, nego hrabro ići do kraja i ustrajati.

Majka Klara Žižić i otac Ante Antić neka budu svjetla kojima se utječemo u molitvi za osnaženje u kršćanskoj hrabrosti, uključivosti, pažnji i ljubavi za druge.

Dvodnevni posjet Europskom parlamentu završio je Molitvenim doručkom u kojem smo bili okupljeni u molitvi za progonjene kršćane u cijelom svijetu i za naš snažan angažman u obrani Istine i Života, a povodom dvodnevnog posjeta snimljena je i emisija „Iz srca Europe” posvećena svetoj misi i konferenciji koju u cijelosti možete pogledati na poveznici: Https://Www.Youtube.Com/ Watch?V=XidMgf_Hoxo

KONFERENCIJA, 30. studenog 2018. „Gdje su mladi glasači i glasačice? Ovajputglasam.eu“ Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je u petak, 30. studenog, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na konferenciji „Gdje su mladi glasači i glasačice? Ovajputglasam.eu”, koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. S obzirom na to da se bliže novi izbori za Europski parlament, mlade smo još jednom podsjetili na to koliko je važno da se upravo oni odazovu na izbore. Na prošlim izborima za Europski parlament odaziv mladih (18 – 24 godine) bio je vrlo slab, tek 13 %. Naš je zadatak otada bio mladima približiti dobrobiti članstva Hrvatske u EU-u, od mogućnosti financiranja njihovih projekata i


38

mobilnosti iz sredstava EU-a do mogućnosti stažiranja u europskim institucijama ili uredima europarlamentaraca. Tek kad mlade upoznamo s europskim instrumentima namijenjenim upravo njima, otvorimo im mogućnosti za razvijanje njihovih potencijala, omogućimo im sudjelovanje u procesima odlučivanja, potaknemo njihovu inicijativu te ih u konačnici potaknemo da sami drugima govore o EU-u, oni će dobiti volju da aktivno sudjeluju na izborima EU-a. Sve informacije o predstojećim izborima mladi mogu pronaći na novoj internetskoj stranici: Www. Ovajputglasam.Eu.

IZ SRCA EUROPE, listopad i studeni 2018.

Zastupnica Ivana Maletić gostovala je 26. i 27. studenog u emisiji „Iz srca Europe“ u Europskom parlamentu povodom Europskog Inovacijskog Samita na temu važnosti inovacija za poduzeća i gospodarski rast te važnosti inovacija u Hrvatskoj i EU-u. Uz zastupnicu Maletić, u emisijama su sudjelovali poduzetnici Igor Bublić i Anita Slavica Prka Đurašić te Vedrana Kevrić, zamjenica ravnateljice Ustanove za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije (INOVAcija ) i Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru.

Govoreći o glavnim porukama o važnosti inovacija u Europi za naša gospodarstva, zastupnica Maletić kazala je kako nema gospodarskih skokova i pozicioniranja kao lidera bez inovativnih rješenja, od tehnologija i konkretnih primjera kao što su digitalizacija, zdravstvo, energija pa do uključivanja mladih i poduzetnika u procese donošenja odluka i definiranja politika.

Naglasila je i kako je važnost umrežavanja i razmjene znanja te je istaknula potrebu za hvatanjem koraka s trendovima koji se razvijaju u Europskoj uniji. Također je naglasila kako je djelovanjem inicijative Knowledge4Innovation (K4I) u europske politike uvedeno novo shvaćanje rada i razumijevanja kojim se u praksi mogu potaknuti razvojni procesi te su politike u većoj mjeri usmjerene prema istraživanju, znanosti i razvoju, i što je još važnije, povezivanju s praksom i poduzetnicima, što je potaknulo razvoj i drugačiji način pogleda na program Obzor 2020 i trenutni prijedlog Komisije. „Također je važan i rad na regulativama koji se temelji na dokazima iz prakse tj. onog što je potrebno u praksi, što je upravo i bio cilj – da se ovdje, na razini institucija EU-a priprema regulativa koja neće biti prepreka inovatorima i znanstvenicima nego poticaj i pomoć u radu“, kazala je zastupnica. U emisiji „Iz srca Europe“, urednika Alena Legovića, zastupnica Maletić gostovala je i 9. i 10. listopada povodom posjete dobitnika ovogodišnje nagrade Europski građanin – Hrvatskog ureda za kreativnost i inovacije (HUKI) te Ženskog malonogometnog kluba (ŽMNK) Mirlović Zagore. Uz zastupnicu Maletić, gosti emisije bili su David Habek i Hrvoje Capan iz HUKI-ja te Ivica Nakić, predsjednik ŽMNK-a Mirlović Zagore te Anđela Rajčić i Marija Lovrić, nogometašice ŽMNK-a Mirlović Zagore. Više o HUKI-ju i nagradi Europski građanin pročitajte u našim ranijim objavama: Https://Bit.Ly/2NBC6YE; a snimku emisije „Iz srca Europe“ s predsjednikom i nogometašicama iz ŽMNK-a Zagora pogledajte na: Https://Youtu.Be/6owCK4uQjfw.


EUROPSKI INOVACIJSKI SAMIT, 26. – 28. studenog 2018. Jubilarni deseti Europski inovacijski samit u organizaciji inicijative Knowledge4Innovation (K4I) kojim predsjeda zastupnica Maletić počeo je 26. studenog. Od prvog Europskog inovacijskog samita 2009., K4I u Europskom je parlamentu organizirao više od 600 događaja, konferencija, okruglih stolova i rasprava na temu budućnosti inovacija, istraživanja te znanosti i tehnologije, okupivši ukupno više od 12.000 sudionika i kreatora politika iz svih dijelova Europe i svijeta. Tema ovogodišnjeg samita bila je „Europa – globalni predvodnik u inovacijama“, a tijekom samita odvijale su se zanimljive rasprave o prijedlogu novog višegodišnjeg proračuna EU-a, uz sudjelovanje Günthera Oettingera, povjerenika Europske komisije za proračun, zatim o sredstvima koja ulažemo u inovacije i istraživanja u okviru programa Obzor, načinima jačanja inovativnosti u slabije razvijenim regijama Unije, ostvarenom i budućem napretku u razvoju sektora ključnih za konkurentnost Europe, i slično. K4I bio je i domaćin EU TOP 50 Founders and Techfestivala koji se u Europskom parlamentu održava drugu godinu zaredom, a koji je izvrsna prilika mladim inovatorima i startupovima za umrežavanje te razmjenu znanja i iskustava sa stručnjacima, kreatorima politika, znanstvenicima i ostalim sudionicima iz različitih država članica.

Posebna emisija o Europskom inovacijskom samitu, inicijativi LTSS i prijedlogu novog VFO-a održana je 21. studenog u kojoj je zastupnica Maletić naglasila kako nam je potrebna veća uključenost poduzetnika i inovatora u rasprave o novim politikama i propisima vezanim uz istraživanja i inovacije, a Europska komisija prijedloge propisa treba temeljiti na praksi i njihovim prijedlozima: „Bez inovacija ne možemo odgovoriti na društvene izazove u područjima kao što su energija, voda, lijekovi, hrana za sve, nove tehnologije, digitalne aktivnosti kako bi se našim građanima pomoglo u rješavanju problema koje oni imaju na lokalnoj razini i u svakodnevnom životu“, kazala je.

DIJALOG S GRAĐANIMA, 23. studenog 2018.

Dijalog sa zastupnicom u Europskom parlamentu Ivanom Maletić i voditeljem Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Brankom Baričevićem i pomoćnikom ministrice znanosti i obrazovanja, Vladom Prskalom održao se 23. studenog u Slavonskom Brodu. Uoči europskih izbora, odluke o sljedećem europskom proračunu te hrvatskog predsjedavanja Europskom unijom bitno je da građani budu informirani i uključeni u raspravu o budućnosti

39


40

Europe i o europskim politikama. U dijalogu se govorilo o temama novog obrazovnog sustava, koji su odgovori europskih i nacionalnih institucija na potrebe mladih za stjecanjem znanja, kompetencija i vještina sukladnih novonastalim potrebama tržišta rada i o nadolazećim europskim izborima. Mlade je posebno zanimalo što poduzimamo za zaustavljanje iseljavanja iz Hrvatske. Ako ne stavimo poduzetnike i obrazovanje, te znanost i inovacije na prvo mjesto, nećemo uspjeti.

Samo se tako stvaraju kvalitetna, zanimljiva i dobro plaćena radna mjesta. Imamo kreativne mlade željne stvaranja i uključivanja. Radeći zajedno, trebamo i možemo staviti u funkciju taj ogromni razvojni potencijal. Mladi su najviše pitanja postavljali o promjenama u obrazovanju: traže više prakse i uključivanja u procese odlučivanja, više nastave o životnim temama poput poduzetništva, financijskih znanja, kritičkog razmišljanja, timskog rada, rada na projektima i slično.

PLOGGING, 17. studenog 2018.

Akciju pod nazivom Plogging – Jogging while collecting plastic and other garbage (hrv. Trčanje i skupljanje plastičnog i drugog otpada) pokrenula je Europska pučka stranka (EPP) u Europskom parlamentu. Riječ je o trendu započetom u Švedskoj 2016. koji kombinira zdrav život i zaštitu okoliša, odnosno trčanje i prikupljanje plastičnog otpada.

Ova inicijativa EPP-a provest će se u svim državama članicama. Krenuli smo s Maltom gdje su 6. studenog zastupnici Roberta Metsola i Francis Zammit Dimech trčali s mladima i skupljali otpad šireći poruke o važnosti čuvanja okoliša i brige za zdravlje ljudi, a nastavili 17. studenog kod tvrđave sv. Nikole u Šibeniku, na šetnici u kanalu sv. Ante. Sudionici ove akcije bili su zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić, nogometašice malonogometnog kluba Mirlović Zagora, tenisačice i tenisači kluba Šubićevac, predstavnici grada Šibenika i neprofitnih organizacija. Često čitamo o tome kako na svaka tri kilograma ulovljene ribe u Sredozemlju dolazi kilogram plastičnog otpada. Svi znamo da bi taj omjer do 2030. mogao biti 1:1, a do 2050. plastika će u morima, nastave li se trendovi, premašiti broj riba. Plastika na svjetskoj razini čini čak 85 % morskog otpada, a nalazi se i na dubinama od 3.000 metara. Osim što zagađuje obale, plastika šteti biljnom i životinjskom svijetu, a naravno i ljudima. Koliko i što možemo učiniti da to zaustavimo? Mnogo. Velikim i malim koracima. Od smanjenja proizvodnje i upotrebe plastike, preko novih načina obrade i recikliranja do akcija poput ove – uz zdrav život brinuti i o zdravom i čistom okolišu. O akciji je snimljen kratki video koji će, uz videa na istu temu iz ostalih država članica, biti prikazan u Europskom parlamentu.


41

SUSRET I RAZGOVOR S KUTINSKIM PODUZETNICIMA, 16. studenog „Mogućnosti sufinanciranja projekata poduzetnika i JLP(R)S-ova iz fondova EU-a “ U Gradskoj vijećnici grada Kutine zastupnica Maletić 16. studenog susrela se s istaknutim kutinskim poduzetnicima iz različitih sektora, od kemijske i elektroničke industrije do poljoprivrede te društvenih i uslužnih djelatnosti, gdje su razgovarali o mogućnosti financiranja projekata poduzetnika i jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave i fondova EU-a.

U Kutini su trenutno u tijeku projekti ukupne vrijednosti 77 milijuna kuna za čije se sufinanciranje iz fondova EU-a očekuje 59 milijuna kuna. Plan je iduće godine sufinanciranje povećati na čak 154 milijuna kuna, a projekti u pripremi odnose se na izgradnju poslovnih zona, uređenje dječjeg igrališta, razvoj širokopojasne mreže, ruralni razvoj – šumske prometnice, projekte ENO itd. Također, u Kutini danas radi 371 poduzetnik, čime je Kutina po broju poduzetnika zauzela izvrsno 48. mjesto na razini Hrvatske. U razgovoru je zastupnica istaknula kako postoji velik potencijal za daljnji razvoj poduzetništva u Kutini, a kao osnovu tog napretka vidi stvaranje poduzetničkih partnerstava te osmišljavanje zajedničkih ideja i ciljeva za budućnost. Osim sredstava iz fondova EU-a, podsjetila je da su poduzetnicima trenutno na raspolaganju povoljni zajmovi s kamatom od 0,5 % te drugi instrumenti financiranja HBOR-a i HAMAG-BICRO-a koje bi trebalo iskoristiti.

RADIONICA, 9. studenog 2018. Zastupnica Maletić gostovala je 9. studenog na radionici „Dobro upravljanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave – općinama, gradovima i županijama“ u suorganizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora Tim4Pin u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Tom prilikom zastupnica je govorila o politikama za razvoj gradova i ruralnih područja, o važnosti pripreme strateških dokumenata, definiranja ciljeva te aktivnosti i projekata u kojima će se građani moći prepoznati. Ponovila je kako nije važan broj općina, gradova i županija nego kvaliteta rada i zajedničko djelovanje na razvojnim projektima te postizanje konkretnih rezultata vidljivih u svakodnevnom životu građana: stvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje kvalitete stanovanja, niži troškovi komunalnih usluga, grijanja, vode, razvijene javne usluge – obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, sport, kultura.

STUDIO 4, 7. studenog 2018.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić gostovala je u Helsinkiju u emisiji HRT-a „Studio 4“ u sklopu dvodnevnog kongresa Europskih pučana na kojem se raspravljalo o stranačkoj pripremi za europske izbore u svibnju sljedeće godine, kao i o izboru tzv. Spitzenkandidata EPP-a (kandidata za predsjednika Europske komisije). Zastupnica je istaknula da je i sama podržala Manfreda Webera kao Spitzenkandidata EPP-a te kako se, u slučaju da ponovno bude izabrana za Europski parlament, želi


42

nastaviti boriti za povećanje sredstava za kohezijsku politiku, ruralni razvoj te poljoprivredu i to ne samo za Hrvatsku, nego i za sve manje razvijene države članice. Naglasila je i kako bi Hrvatskoj u narednom razdoblju prioritet trebala biti prilagodba novom digitalnom društvu: „Oni koji ne idu u korak s novim tehnologijama i digitalizacijom ne mogu se razvijati i postići skokove u stopi razvoja koji su potrebni, posebno u državama poput Hrvatske, kako bi, ne samo zadržali ljude, nego ih i privukli s modernim tehnologijama“, kazala je.

Nadalje, zastupnica Maletić uvjerena je da je najbolji odgovor na rastući populizam u EU-u kvalitetan rad, dobri rezultati i gospodarski trendovi na temelju čega ljudi vide koji je pravi smjer. Također, referirajući se na migracije, naglasila je kako je Hrvatska bila i ostala otvorena zemlja velikog srca s posebnim osjećajem solidarnosti što uvijek mora biti iznad zastrašivanja ljudi od strane populista. Još jednom je podsjetila koliko je EU važna da bismo svoju zemlju izgradili kao članicu poželjnu i zanimljivu za život, posebno mladima: „Sudjelovanjem na jedinstvenom tržištu, razmjenom novih znanja, iskustava i tehnologija svi građani imaju koristi. Moramo biti dio toga na pozitivan način.“

POSJET UČENICIMA PRVE TEHNIČKE ŠKOLE TESLA, 30. listopada 2018. Zastupnica Maletić posjetila je 30. listopada Prvu tehničku školu Tesla u Zagrebu i dodijelila priznanja mladim ambasadorima Europskog parlamenta. Tom prilikom zastupnica je zahvalila mladim ambasadorima na angažiranju oko tema EU-a i istaknula: „Dragi mladi tehničari, hvala što ste postali ambasadori Europskog parlamenta. Uživala sam u posjeti vašoj školi, najstarijoj tehničkoj školi u Hrvatskoj, koja danas prati najnovije tehnološke trendove i vrijedno radi na povećanju mobilnosti svojih učenika. Hvala vam na izvrsnim pitanjima i želim vam puno uspjeha u daljnjem obrazovanju. Čestitke svima na priznanjima!“

REGIONALNI FORUM, 27. listopada 2018. „Europa u Slavoniji – gospodarski rast i zapošljavanje“

Zastupnica Maletić u Vukovaru je 27. listopada sudjelovala na regionalnom forumu „Europa u Slavoniji – gospodarski rast i zapošljavanje“, koji je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a gdje je s istaknutim slavonskim poduzetnicima i mladima iz Gimnazije Vukovar razgovarala o jačanju kapaciteta za razvoj poduzetništva te korištenju raspoloživim sredstvima iz europskih fondova u svrhu podizanja standarda i kvalitete života u Slavoniji.


43

Na forumu je raspravljano o tome kako dobre poduzetničke ideje uz pomoć fondova EU-a pretvoriti u uspješne poslovne priče, koliko su inovacije i novi poslovni modeli važni za gospodarski rast Slavonije te koliko se sredstava za Slavoniju namjerava izdvojiti u novoj europskoj financijskoj perspektivi.

„U novoj perspektivi nas ponovno čeka omotnica od 10 milijardi eura, od čega za Slavoniju i Baranju najmanje 2,5 milijarde. Važno je da se projekti u koje će se ulagati osmisle i pripreme zajedno s mladima, poduzetnicima, neprofitnim organizacijama i lokalnim jedinicama. Samo tako možemo uspjeti”, rekla je zastupnica Maletić. Također, istaknula je kako je za konkurentnost, uz ulaganja u infrastrukturu, ključno ulagati i u nova znanja.

razvoja. Pametno znači u osmišljavanju razvoja uzeti u obzir sve politike i sklapanjem partnerstava razvoj temeljiti na najnovijim znanjima i tehnologijama. Pametno znači prepoznati i iskoristiti razvojne prilike te učiti iz iskustva drugih i pratiti različite europske i međunarodne inicijative. Bez jakih sela nema ni jakih gradova, a bez njih ni jakih država. Integrirani razvoj ključ je uspjeha, a razvoj ruralnih područja rješenje je za brojne izazove. Pročitajte naš Vodič za pametna sela dostupan na sljedećoj poveznici: Https://Issuu.Com/Ivanamaletic/Docs/Eu_ vodic_pametno_selo_web

PREDAVANJE, 12. listopada 2018.

KONFERENCIJA, 26. listopada 2018.

Maletić: „Dobro upravljati znači postizati rezultate i rješavati probleme građana, „Pametna sela – probudimo Hrvatsku – poduzetnika, investitora“ primjer Zagrebačke županije” U petak, 26. listopada, u Zagrebu se, u organizaciji Zagrebačke županije i Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, održala konferencija „Pametna sela – probudimo Hrvatsku – primjer Zagrebačke županije”. Cilj konferencije je primjerima dobre prakse i pregledom izvora financiranja za ruralni razvoj potaknuti naše male općine i ruralne sredine da djeluju zajedno, da iskoriste izvore financiranja koji su im na raspolaganju te se razviju u primjere pametnih sela koje će drugi u EU-u slijediti. Temelj tzv. „pametnih sela“ je uključivanje stanovništva u utvrđivanje projekata i ciljeva te osmišljavanje lokalnog

U petak, 12. listopada, zastupnica Maletić održala je predavanje na temu „Učinkovito upravljanje lokalnim jedinicama“, u sklopu projekta „Menadžment lokalne uprave“ koji organiziraju Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Zaklada Hanns Seidel. Ove godine projekt se provodi za lokalne jedinice na području Istarske i Primorsko – goranske županije, a sudjeluju lokalni čelnici, zaposlenici te članovi lokalnih i županijskih organizacija HDZ-a. „Jedna od najčešćih prepreka s kojima se susrećemo kada želimo ubrzati pojedine procese, aktivnosti i projekte


44

jest upravo nedostatak administrativnih kapaciteta što podrazumijeva ne samo broj nego i kvalitetu, odnosno znanja zaposlenih. Edukacije su najvažnije ako želimo graditi brzu, modernu, fleksibilnu i učinkovitu javnu upravu koja je na usluzi građanima i poduzetnicima. Važno je graditi sustav koji je usmjeren na otklanjanje prepreka i brzo pronalaženje rješenja za upite građana, poduzetnika, investitora“, istaknula je zastupnica Maletić prilikom izlaganja. Zatim je dodala kako nije važan broj nego organizacija i način rada: „Rad temeljen na partnerstvu najprije s građanima, poduzetnicima, poljoprivrednicima, mladima, neprofitnim organizacijama i ostalim segmentima društva na području lokalne jedinice, te nakon toga s ostalim lokalnim jedinicama, županijom i nacionalnim institucijama, ključan je za osmišljavanje aktivnosti i projekata koji mogu potaknuti gospodarski rast i razvoj. Općine, ma kako male ili velike bile, s takvim radom postaju pokretači promjena i nositelji ekonomskog razvoja“, istaknula je.

KONFERENCIJA, 9. listopada 2018. „Powering Europe – Delivering Growth Post 2020“ Na konferenciji Powering Europe – Delivering Growth post 2020, održanoj 9. listopada u Bruxellesu u sklopu ovogodišnjeg Otvorenog tjedna gradova i regija, zastupnica Maletić održala je prezentaciju na temu novog prijedloga Komisije za višegodišnji europski proračun te utjecaju istog na budućnost kohezijske politike u kojoj je naglasila sljedeće:

1. Rezanjem sredstava kohezijske politike za 10 % i Kohezijskog fonda za 46 % s jedne strane, a povećanjem sredstava za Horizon, Erasmus +, COSME i druge programe konkurentnosti s druge, dajemo više prilika konkurentnijim i najrazvijenijim državama, a manje prilika manje razvijenim državama. Naš cilj nije povećanje razlika u razvijenosti, nego obrnuto. Nikako ne možemo podržati europski proračun kojim se produbljuju razlike među državama članicama.

2. Uz smanjenje kohezijske politike otvara se mogućnost jednostavnog prebacivanja sredstava iz kohezijske politike u druge instrumente poput programa InvestEU, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Horizona. Postavlja se pitanje zašto? Zašto se ne omogućuje obrnuto – prenošenje sredstava iz tih programa u kohezijsku politiku i tako njeno povećanje i jačanje. Odgovor je jednostavan – želi se pokazati da

nam kohezijska politika nije potrebna. Na to nikako ne pristajemo. Zašto smo olakšali provedbu ovih programa, a kohezijska politika je i dalje komplicirana pa su države motivirane prebaciti sredstva u druge instrumente?

3. U prijedlogu novog proračuna je i program podrške provedbi reformi vrijedan 25 milijardi eura. Kohezijska politika smanjuje se za 46 milijardi eura. Zašto bismo i dalje iz kohezijske politike financirali provedbu reformi kad imamo ovaj novi program? Prema prijedlogu Komisije na svakom koraku režemo dodatno kohezijsku politiku i usmjeravamo je na područja drugih programa. To zaista nema smisla. 4. Moramo osigurati pojednostavljenje pravila i veću fleksibilnost, a ne postavljati dodatne uvjete i komplicirati provedbu kohezijske politike. Zašto bi fondovi EU-a bili blokirani ako nešto nije odrađeno dobro na nacionalnoj razini? Zašto zaustaviti financiranje poduzetnika, mladih i udruga ako država ne uspijeva zadržati deficit u zadanim granicama ili ako ne funkcionira pravosuđe? Postoje drugi mehanizmi kojima se osigurava provođenje zajedničkih pravila. Zašto bi se sve prelamalo na kohezijskoj politici i odgovor na sve bilo blokiranje sredstava EU-a? Time nećemo postići ništa osim dodatno zaustaviti razvojne mogućnosti država za koje je to najvažnije. 5. Govorimo o pojednostavljenju, a Komisija predlaže 85 pokazatelja uspješnosti za novo razdoblje što je gotovo dvostruko više nego u tekućem financijskom razdoblju. Predlaže i izvještavanje o provedbi pokazatelja svaka dva mjeseca (trenutno je jednom godišnje). Sustav se samo dodatno nepotrebno komplicira i usporava te gubi fleksibilnost.

„Moramo se zajedno boriti za snažnu i jednostavnu provedbu kohezijske politike. Prijedlog Komisije to nije – kohezijska politika se smanjuje i usto postaje izvor financiranja za sve ostale programe Unije umjesto da bude obrnuto. Tome ćemo se u Europskom parlamentu oštro protiviti. Nadamo se podršci država članica i da će na kraju naši prijedlozi uz potporu Vijeća biti većinski“, zaključila je zastupnica Maletić.


45

Vijesti iz Europskog parlamenta ECON, 27. studenoga 2018.

alternativne izvore financiranja, a sposobnost privlačenja priljeva kapitala u takvim vremenima može skratiti vrijeme pada i potaknuti oporavak.

Draghi: „Sve je više nebankarskih ulagača na komercijalnom tržištu nekretnina, što uz Međutim, Draghi je naglasio kako takvi trendovi, s druge pozitivne efekte nosi i rizike kojima trebamo strane, mogu otvoriti nove kanale za šokove komercijalnih upravljati“ nekretnina koji će se preliti na financijski sektor i realno Na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku 27. studenog održana je javna rasprava s predsjednikom Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), Marijem Draghijem, na kojoj se Draghi usmjerio na dvije teme koje se odnose na posljednja istraživanja ESRB-a o stanju na komercijalnom tržištu nekretnina te na prijedloge ESRB-a za makroprudencijalne alate za sektor osiguranja.

Vezano za komercijalno tržište nekretnina, Draghi je istaknuo da, iako su banke i dalje važan izvor financiranja komercijalnih nekretnina u većini država članica EU-a, nebankarski i međunarodni ulagači igraju veću ulogu na ovom tržištu nego prije krize te su sada osiguravajuća društva, mirovinski i investicijski fondovi najveći držatelji obveznica komercijalnih nekretnina.

Objasnio je kako sve veći udio prekograničnog i nebankarskog financiranja komercijalnih nekretnina ima neke pozitivne aspekte. Konkretno, time se stvara potencijal za povećanje ukupnog dijeljenja rizika budući da se svi gubici od komercijalnih nekretnina mogu širiti među brojnim entitetima i državama. Nadalje, u slučaju problema u domaćem financijskom sektoru, pristup stranim bankama i drugim institucijama osigurava

gospodarstvo. Naime, neke od nebankovnih institucija, poput otvorenih investicijskih fondova za nekretnine, mogu se suočiti s pritiscima otkupa koji mogu dovesti do korekcija cijena nekretnina ako su institucije prisiljene brzo prodati svoju imovinu. Osim toga, prisutnost stranih investitora također može povećati rizik od brzih korekcija cijena budući da oni mogu odjednom odlučiti ukloniti svoja uložena sredstava, ako izgledi za prinos postanu povoljniji negdje drugdje, ako dođe do tržišne nesigurnosti ili ako se uključe u regulatornu arbitražu. Draghi je zaključno na ovu temu naveo kako makroprudencijalne vlasti koje se žele riješiti ranjivosti vezane uz komercijalne nekretnine imaju različite instrumente na raspolaganju, iako su one koncentrirane samo na bankarski sektor. Dosad je provedeno samo nekoliko tih alata, pri čemu je najčešće primijenjena mjera povećanje pondera rizika za izloženosti komercijalnim nekretninama. No rastuća uloga nebankovnog sektora u financiranju komercijalnih nekretnina potvrđuje potrebu razvijanja odgovarajućih makroprudencijalnih alata koji ciljaju sve dijelove financijskog sustava te će ESRB nastaviti raditi na razvoju makroprudencijalne politike izvan bankovnog sektora.


46

Vezano za drugu temu – makroprudencijalne alate za sektor osiguranja – Draghi je istaknuo kako ESRB vjeruje da bi vlasti trebale imati odgovarajući makroprudencijalni instrument koji bi im bio na raspolaganju za ciljanje sustavnih rizika u osiguranju, gledajući izvan pojedinih institucija. U tom smislu, vlasti bi trebale biti u mogućnosti nametnuti tržišna povećanja kapitala i ograničenja za dividende. To bi im omogućilo poboljšanje otpornosti osiguravatelja u slučaju nepovoljnih kretanja na tržištu. Takva povećanja kapitala mogu ciljati određene entitete i/ ili aktivnosti. Nadalje, naglasio je kako se ne može isključiti da bi moglo doći do slučajeva kada osiguranici žele prekinuti svoja osiguranja u velikom broju, čime se stvaraju likvidnosni pritisci na osiguravatelje. Vlasti bi trebale biti u mogućnosti zaštititi financijska tržišta i vlasnike polica osiguranja od štetnog utjecaja takvog iznimnog slučaja za osiguravatelje, a jedan od načina kako to onemogućiti bi bio i privremeno sprječavanje osiguranika da prekinu ugovore.

Osim toga, Draghi je naveo kako bi makroprudencijalni alat za osiguravatelje trebao uključivati i vremenski promjenjive anticikličke kapitalne zahtjeve. Takvi zahtjevi mogli bi smanjiti poticaj za prodaju imovine snižavanjem kapitalnih zahtjeva tijekom usporavanja, a s druge strane, mogli bi i spriječiti jačanje sektorskih ranjivosti povećanjem kapitalnih zahtjeva tijekom uspona. Na kraju Draghi je zaključio kako pred ESRB-om predstoji još puno posla kako bi kalibrirao sve navedene instrumente s ciljem da ti instrumenti budu uključeni prilikom izmjena postojećih propisa koji reguliraju sektor osiguranja.

ECON, 27. studenoga 2018.

Pritom je istaknuo kako je postupno usporavanje normalno budući da ekonomski rast konvergira prema dugoročnom potencijalu, što se odražava i u prognozama ECB-a iz rujna, prema kojima će u ovoj godini godišnji rast iznositi 2,0 %, a zatim usporiti na 1,8 % u 2019. i 1,7 % u 2020. Također, pojasnio je kako je dio usporavanja moguće objasniti i privremenim faktorima ta da najnoviji podaci već pokazuju normalizaciju proizvodnje u automobilskoj industriji koja je bila ometena jednokratnim čimbenicima. Osim toga, ako se svjetska trgovina stabilizira, iako na nižoj razini, njezin utjecaj na rast može isto tako biti privremen. Istodobno, rizici koji se odnose na protekcionizam, ranjivosti na tržištima u nastajanju i volatilnost financijskog tržišta i dalje su istaknuti. U pogledu kretanja inflacije, Draghi je naveo kako posljednji podaci pokazuju da je rast cijena iznosio 2,2 % u listopadu dok je temeljna inflacija i dalje prigušena, no očekuje se njeno ubrzanje s obzirom na očekivani rast plaća na tržištu rada, ali i pod utjecajem rasta proizvođačkih i uvoznih cijena. S obzirom na to da nedavna kretanja potkrepljuju ranije ocjene Upravnog vijeća ECB-a o izgledima srednjoročne inflacije, Draghi je ponovio kako će, ovisno o dolaznim podacima koji bi potvrdili srednjoročnu prognozu inflacije, završiti s politikom neto kupnje vrijednosnica u prosincu. Zaključno na ovu temu, Draghi je istaknuo kako će i nakon završetka neto kupnje vrijednosnica ECB održati značajan stupanj stimulansa u monetarnoj politici, sve kako bi se osiguralo da se inflacija nastavi ravnomjerno kretati prema srednjoročnom cilju, a glavni instrument za provedbu navedenog bit će politika budućih smjernica za kretanje kamatnih stopa ECB-a te reinvestiranje značajnog dijela stečene imovine. Strukturne reforme, fiskalni instrument za eurozonu te dovršetak Bankovne unije i Unije tržišta kapitala temelj su jake i stabilne eurozone.

Draghi: Neto kupnja obveznica završava u Vezano za temu produbljivanja Ekonomske i monetarne prosincu, cilj postignut – inflacija ubrzana unije (EMU), Draghi je uvodno objasnio kako nepotpuna Na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku 27. studenog održan je monetarni dijalog s predsjednikom Europske središnje banke Marijem Draghijem, na kojem je predsjednik ECB-a govorio o aktualnim ekonomskim kretanjima i ulozi monetarne politika ECB-a te o reformama usmjerenim na produbljivanje Ekonomske i monetarne unije.

Uvodno je Draghi predstavio aktualne trendove u gospodarstvu. Nakon rasta od 0,4 % u prvom i drugom tromjesečju 2018., bruto domaći proizvod u eurozoni porastao je za 0,2 % u trećem tromjesečju, pod utjecajem slabijeg rasta trgovine, ali i nekih sektorskih specifičnih čimbenika u pojedinim državama.

EMU utječe na gospodarsko i financijsko okružje u kojem se provodi monetarna politika. Pritom je istaknuo da je otpočetka krize 2008. učinjen značajan napredak u utvrđivanju praznina u arhitekturi EMU-a te je sada uspostavljen mnogo jači i integriraniji okvir za financijsko reguliranje, nadzor i rješavanje kriza. Međutim, naveo je tri područja na kojima je potreban daljnji napredak.

Prvo se odnosi na uspostavu učinkovitog sustava usklađivanja ekonomskih politika što je od ključnog značaja za promicanje održivih nacionalnih politika, čime se smanjuju domaći izvori šokova i povećavaju sposobnosti apsorpcije šokova kada do njih dođe. Naglasio je da je zato potrebno osigurati poštivanje zajedničkih pravila koja su uspostavljena na razini EU-a, a kao dodatnu potporu


u jačanju otpornosti vidi i nedavne prijedloge Europske komisije koji su usmjereni na ubrzanje provedbe reformskih prioriteta utvrđenih u europskom semestru. Kao drugo područje na kojem je potreban napredak Draghi je naveo uspostavu jedinstvenog fiskalnog instrumenta za eurozonu koji bi pomogao u očuvanju konvergencije nakon velikih egzogenih šokova, čime bi se pružila potpora jedinstvenoj monetarnoj politici. Uspostava takvog instrumenta doprinijela bi makroekonomskoj stabilnosti, kako na razini eurozone, tako i u svakoj od njezinih država članica. Na kraju je istaknuo kako se treće područje odnosi na završetak bankovne unije i unije tržišta kapitala.„Ako želimo izbjeći ponavljanje pogrešaka prošlosti, od ključne je važnosti ojačati otpornost i integraciju financijskog sektora, a time i poboljšati učinkovitost mjera monetarne politike“, zaključio je Draghi.

REGI 22. studenoga 2018. Maletić: Uključivanjem razine razvijenosti u kriterij raspodjele, za što sam se na REGI-u izborila, dobit ćemo 100 milijuna eura više iz Programa potpore reformama Europska komisija je 31. svibnja 2018., kao dio šireg programa za produbljivanje europske ekonomske i monetarne unije, pripremila nastavak pilot-programa potpore strukturnim reformama (SRSP) iz 2017., odnosno prijedlog Uredbe o uspostavi Programa potpore reformama (RSP). Kao izvjestiteljica EPP-a na sjednici Odbora za regionalni razvoj 22. studenog, zastupnica Maletić istaknula je kako je, s obzirom na dosadašnje iskustvo rada s SRSP-om i veliki interes država članica, jasno da je nastavak putem novog RSP-a potreban. „Poticanje i ubrzavanje strukturnih reformi važno je i radi jačanja efekata drugih ulaganja iz proračuna EU-a. Tako, primjerice, investicije koje se provode uz potporu fondova EU-a u okviru kohezijske i poljoprivredne politike ostvaruju znatno bolje rezultate ako se istovremeno provode neophodne reforme koje olakšavaju i ubrzavaju poslovanje te podižu razinu znanja i povezivanja znanstvenog i istraživačkog sektora s gospodarstvom“, istaknula je zastupnica Maletić.

Međutim, prijedlog Komisije o načinu raspodjele sredstava RSP-a po državama članicama nije prihvatljiv te je zastupnica predložila da se, uz broj stanovnika kao jedini kriterij, obavezno dodaju i razina razvijenosti (BDP države

u odnosu na prosječni BDP EU-a) te broj i kompleksnost reformi koje se moraju provesti i makroekonomskih neravnoteža. Zbog jednostavnosti primjene zastupnica je pristala na broj stanovnika i razinu razvijenosti kao osnovne kriterije. Prema dosadašnjoj raspodjeli po broju stanovnika Hrvatskoj je od planiranih 22 milijarde eura za potpore reformama pripalo 202 milijuna eura, a iznos će se sigurno povećati za još 100 milijuna eura kada se u izračun uključi razina razvijenosti.

U drugoj fazi previđena je raspodjela, i to pola sredstava odnosno 11,0 milijardi eura prema konkurentnosti prijavljenih prijedloga projekata na natječaj. To znači da se sredstva ne bi raspodjeljivala prema potrebi – broju i kompleksnosti reformi koje država treba provesti – te bi veći dio sredstava otišao državama koje imaju veće administrativne kapacitete i koje su konkurentnije, a u pravilu su to najrazvijenije države članice. Takvim pristupom RSP može samo povećati razlike među državama članicama i usporiti konvergenciju zbog čega je zastupnica, amandmanom koji je i prihvaćen, smanjila iznos koji se raspodjeljuje na temelju natječaja na 25 % odnosno 5,5 milijardi eura, što je na Odboru i podržano. „Prijedlog uspostave RSP-a, kao i prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira, može biti prihvatljiv jedino ako se ne smanjuju sredstava za kohezijsku politiku i ako se osigura raspodjela sredstava u skladu s potrebama i razinom razvijenosti, a ne prema konkurentnosti i broju stanovnika država članica“, istaknula je za kraj zastupnica Maletić.

REGI, 22. studenoga 2018.

Maletić: Ne možemo zbog kršenja vladavine prava kažnjavati građane. U duhu EU-a je potaknuti na pozitivne promjene, a ne odbacivati ljude i produbljivati sukobe. Loše pripremljen i neusklađen prijedlog Komisije o zaštiti proračuna Unije u slučaju kršenja vladavine prava na Odboru za regionalni razvoj potpuno je izmijenjen. Europska komisija predložila je Uredbu o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama koja je neprimjenjiva, neusklađena s Financijskom regulativom, Temeljnim ugovorom i Uredbom o utvrđivanju zajedničkih odredbi za fondove EU-a (CPR), ocijenila je zastupnica Maletić te je kao izvjestiteljica EPP-a predložila niz izmjena od kojih su najvažnije: yy odgovornost Europske komisije za poduzimanje mjera u slučaju općih nedostataka koji imaju posljedice na proračun i dobro financijsko upravljanje;

47


48

yy zaštita krajnjih korisnika sredstava EU-a u slučaju poduzimanja mjera blokiranja sredstava državi; yy izuzimanje kohezijske politike odnosno ESI fondova u slučaju općih nedostataka koji imaju posljedice na proračun i dobro financijsko upravljanje iz ove regulative jer su za to u CPR-u i Financijskoj regulativi propisane mjere.

Sve izmjene koje je zastupnica Maletić predložila usvojene su 22. studenog 2018. na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta te je tako, uz usvojene izmjene i drugih izvjestitelja u sjeni, prijedlog Komisije potpuno promijenjen. „Ne možemo zbog lošeg pravosuđa, nepoštivanja prava Unije ili lošeg upravljanja javnim novcem na razini države kažnjavati građane, poduzetnike, neprofitne organizacije i druge korisnike sredstava iz proračuna EU-a. Slažem se da u državama gdje postoji problem primjene vladavine prava sredstva više usmjerimo na projekte kojima će se razvijati svijest i mijenjati načini rada, ali nikako se ne slažem da zbog loše prakse i rada vlada kažnjavamo cijeli narod. To nije u skladu s načelima i ciljevima Europske unije“, istaknula je zastupnica Maletić protiveći se prijedlogu Europske komisije.

BUDG, 21. studenoga 2018. Maletić: Usvojen je amandman kojim tražim prioritetno korištenje sredstvima IPA-e za rješavanje pitanja prekograničnog onečišćenja

iz rafinerije u susjednoj državi, u Bosanskom Brodu. Na razini EU-a razvili smo financijske instrumente čije korištenje ovisi o volji država i poduzetnika da prijave projekte. Međutim, kada je u pitanju prekogranično ugrožavanje zdravlja ljudi onda odluka ne bi smjela biti samo na državi i poduzetniku. Institucije EU-a moraju imati veću ulogu utjecanja i mogućnost uvjetovanja sredstava EU-a rješavanjem prekograničnog izvora zagađenja.“ Svoj zahtjev zastupnica je sada konkretizirala izmjenama regulative IPA-e te je u članku 5. paragrafu 8 dodala: „U slučaju prekograničnog zagađenja prioritet u korištenju sredstvima IPA-e moraju imati priprema i provedba projekata kojima se rješavaju problemi zagađenja.“ Navedeno je prihvaćeno velikom većinom glasova zastupnika na Odboru za proračun.

Instrument IPA II doprinio je provedbi reformi u ključnim područjima kao što su pravosuđe, borba protiv korupcije, javna uprava i socijalna uključenost te postupnom usklađivanju sa zakonodavstvom i standardima EU-a. Zastupnica Maletić naglasila je kako je u okviru instrumenta IPA III potrebna veća usmjerenost na gospodarski razvoj, poboljšanje konkurentnosti te reformu javne uprave i jačanje administrativnih kapaciteta. Usto, amandmanima postavlja dodatne zahtjeve Europskoj komisiji da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se ubrzalo korištenje sredstvima IPA-e, te poziva na usmjeravanje tehničke pomoći u izgradnju kapaciteta za pripremu, ugovaranje i provedbu projekata.

ECON, 20. studenog 2018.

Maletić: Drago mi je što je naglasak stavljen Kao izvjestiteljica za mišljenje kojim Odbor za proračun na važnost što bržeg razvoja manje razvijenih Europskog parlamenta predlaže promjene u regulativi država članica i ujednačavanje uvjeta za instrument pretpristupne pomoći – IPA III zastupnica financiranja poduzetnika Maletić predala je 13 amandmana od kojih je posebno važan amandman kojim se uvodi uvjetovanje korištenja sredstvima IPA-e u slučaju prekograničnog onečišćenja. Još 16. travnja ove godine zastupnica Maletić pozvala je Europsku komisiju na uvjetovanje korištenja sredstvima EU-a u BiH rješavanjem problema prekograničnog zagađenja iz bosansko brodske rafinerije. Zastupnica je održala govor i poslala pismo Europskoj komisiji od koje je tražila uvjetovanje korištenja sredstvima EU-a dostupnih Bosni i Hercegovini pokretanjem projekta EU-a za rješavanje problema prekograničnog zagađenja iz rafinerije u Bosanskom Brodu. U govoru je istaknula kako su prekogranična zagađenja veliki problem na koji moraju moći utjecati europske institucije: „Nedopustivo je da stanovnici Slavonskog Broda već deset godina trpe posljedice zagađivanja zraka

Na sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku održanoj u Bruxellesu 20. studenog izglasano je mišljenje o budućnosti EU-a za koje je zastupnica Maletić bila izvjestiteljica u ime europskih pučana. „U mišljenju o budućnosti EU-a, za koje sam bila izvjestiteljica, istaknuta je važnost dovršetka Bankovne unije i Unije tržišta kapitala te ubrzanje konvergencije odnosno razvoja i podizanja standarda u manje razvijenim državama članicama. Ključno je otvaranje novih i povoljnih izvora financiranja novoosnovanim poduzećima (startupovima) te malim i srednjim poduzetnicima kao i poticanje investicija zbog čega je podržan prijedlog novog programa InvestEU. U prvom planu je i ubrzanje reformi kojima će se poboljšati uvjeti života i standard u manje razvijenim državama članicama, što se namjerava dodatno


potaknuti novim programom za podršku reformama vrijednim 25 milijardi eura“, istaknula je zastupnica Maletić dodavši kako se u izvješću ističe i važnost jačanja i proširenja monetarne unije. Iz proračuna EU-a izdvojit će se dvije milijarde eura za podršku državama za ispunjavanje kriterija i ulazak u eurozonu. „Za te države najvažnije je prvo postići gospodarski rast temeljen na povećanju konkurentnosti i produktivnosti te stvaranju kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta. Snažna ekonomija i poboljšan životni standard građana najbolja su priprema za ulazak u eurozonu“, naglasila je zastupnica Maletić.

ECON, 20. studenoga 2018. Maletić: Amandmanima sam izbrisala mogućnost blokiranja isplata za ugovorene projekte Na sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku održanoj u Bruxellesu 20. studenog izglasano je mišljenje o Uredbi o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu Plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskim pravilima za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize za koje je zastupnica Maletić bila izvjestiteljica u ime europskih pučana.

Kao izvjestiteljica EPP-a na ECON-u za regulativu kojom se utvrđuju osnovna pravila korištenja fondovima EU-a zastupnica Maletić zauzela se za pojednostavljivanje pravila kojima se uvjetuje korištenje europskim fondovima ispunjavanjem makroekonomskih uvjeta (visina duga od 60 % i deficita od 3 % BDP-a) i provedbom reformi dogovorenih u okviru europskog semestra: „Za bolje rezultate ulaganja iz fondova EU-a važno je dobro upravljanje proračunom, strateško promišljanje i definiranje ciljeva, prioriteta i konkretnih aktivnosti i projekata u partnerstvu s potencijalnim korisnicima sredstava – poduzetnicima, lokalnim jedinicama, znanstvenicima, mladima, neprofitnim organizacijama i drugim segmentima društva. Usto, ključno je stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja uklanjanjem administrativnih prepreka i parafiskalnih nameta, ubrzavanje rada sudova, moderniziranje obrazovanja, znanosti i istraživanja te provedba svih ostalih planiranih reformi.“, istaknula je zastupnica Maletić te je u navela kako se upravo zato ne protivi mogućoj blokadi sredstava EU-a u slučaju da se u državi ne provode navedene promjene, ali se protivi zaustavljanju financiranja projekata krajnjih korisnika zbog čega je svojim amandmanima izbrisala mogućnost zaustavljanja isplata za ugovorene projekte.

49


50

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta INVESTEU, 13. prosinca 2018.

Maletić: Podržala sam novi program InvestEU koji je više od tri puta veći od dosadašnjeg i pomoći će u realizaciji projekata inovatora i poduzetnika u Hrvatskoj

Na zajedničkoj sjednici Odbora za proračun i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku u Europskom parlamentu u Strasbourgu, u četvrtak 13. prosinca održano je glasovanje o uspostavi programa InvestEU.

U okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. program InvestEU uspostavlja se kao jedinstveni instrument EU-a za potporu ulaganjima u državama članicama i nastavak je Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) iz tekućeg razdoblja 2014. – 2020. Dosadašnja izdvajanja od 4,0 milijardi eura povećavaju se na 13,1 milijardu eura što pokazuje odlučnost EU-a da značajnim povećanjem ulaganja i razvojnih projekata odgovori na izazove novog vremena u kojem su ključne inovacije, moderna tehnološka rješenja i digitalizacija. InvestEU sastoji se od: fonda InvestEU kojim se pruža jamstvo EU-a za financiranje projekata, savjetodavnog centra InvestEU koji će pružati tehničku pomoć za izradu projekata i portala InvestEU koji sadrži lako dostupnu bazu podataka za promicanje projekata kojima je potrebno financiranje.

održala konferenciju „Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) – prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice“ na kojoj je sudjelovao i potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, a izdala je i posebnu publikaciju na istu temu (Https://Issuu.Com/Ivanamaletic/Docs/Efsu_ web__2_i na engleskom dostupno na Https://Issuu.Com/ Ivanamaletic/Docs/Efsu_engl). Upravo zbog uključenosti u EFSU i praćenje rezultata u praksi, zastupnica Maletić izjavila je kako podržava višestruko povećanje Europskog fonda za strateška ulaganja uz želju da što više projekata inovatora i poduzetnika u Hrvatskoj dobije garancije iz novog programa InvestEU.

„InvestEU možemo dodatno povećati ne samo ulaganjima poduzetnika već i zaklada i filantropskih organizacija te je važno osigurati povezivanje i sinergiju te ulagačima iz ovog sektora omogućiti podupiranje socijalnog poduzetništva i projekata koji imaju šire društveno značenje i korist za zajednicu“, istaknula je zastupnica Maletić koja je predložila amandmane za uključivanje filantropskih investitora, koji su i usvojeni.

PLENARNA, 12. prosinca 2018.

Maletić: Zajedničkim amandmanom zaustavili smo ogroman transfer sredstava iz prepolovljenog Kohezijskog fonda CEF-u.

„Podržavam ulaganja iz CEF-a, ali izvor ne može biti Kohezijski fond koji Komisija želi Zastupnica Maletić radila je mnogo na promociji smanjiti za gotovo polovinu iznosa, odnosno dosadašnjeg EFSU-a u Hrvatskoj te je 13. travnja ove godine za 34,4 milijarde eura.


Kohezijski fond moramo povećati i tako omogućiti da se u manje razvijenim državama podigne prometna, energetska i digitalna infrastruktura“, izjavila je zastupnica Maletić boreći se za smanjenje prijenosa sredstava iz Kohezijskog fonda u Instrument za povezivanje Europe. Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, u srijedu 12. prosinca održano je glasovanje o Izvješću o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe (eng. Connecting Europe Facility; dalje u tekstu: CEF) na kojem je sudjelovala i zastupnica Maletić.

Zastupnica Maletić podržava ulaganja iz CEF-a jer su veliki prometni, energetski i telekomunikacijski međunarodni projekti neophodni za povezivanje država članica međusobno i Unije s ostatkom svijeta, a vrlo ih je teško realizirati iz nacionalnih sredstava jer su veliki i zahtjevni za financiranje, te je teško utvrditi pojedinačne udjele i raspodjelu investicije. „Unatoč važnosti ovih projekata ne mogu se složiti s prijedlogom Komisije da se iz fonda, koji je tim istim prijedlogom smanjen za 45,6 % odnosno sa 75,8 milijardi eura na svega 41,4 milijarde eura, uzima dodatnih 10 milijardi eura i prebacuje u CEF. To bi značilo kraj Kohezijskog fonda i značajnijih nacionalno vođenih, sredstvima EU-a sufinanciranih, infrastrukturnih projekata. To nikako ne želimo i ne smatramo dobrim rješenjem.“, istaknula je zastupnica Maletić. S grupom zastupnika, zastupnica Maletić predala je amandman kojim su se uspjeli izboriti da se predloženi prijenos od 10 milijardi eura iz Kohezijskog fonda u CEF smanji na četiri milijarde što odgovara, u relativnim iznosima, dosadašnjim transferima, primjerice, u tekućoj perspektivi 2014. – 2020.; od 75,8 milijardi Kohezijskog fonda, 11,5 milijardi se transferiralo u CEF. Financijska omotnica za provedbu CEF-a za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 43,8 milijardi eura, te je prijedlog Komisije bio da se iznos od 10 milijardi eura prenese iz Kohezijskog fonda s tim da bi se ta prenesena sredstva potrošila isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, ali u skladu s pravilima provedbe CEF-a. Zastupnica Maletić kontinuirano je u raspravama na Odboru REGI kritizirala omogućavanje prijenosa sredstava iz kohezijske politike u druge programe koji se provode centralizirano: „Sredstva kohezijske politike dijele se po državama članicama i provode decentralizirano, odnosne države članice odlučuju same o prioritetima i provedbi. Programe na razini Unije poput CEF-a, Horizona, InvestEU-a i ostalih provodi Europska komisija centralizirano te bih radije

vidjela da se sredstva transferiraju iz tih programa kako bi se pojačala kohezijska politika, a ne stalno obrnuto pri čemu se države članice motivira da prebace sredstva u centralizirane programe. Usto, provedba centraliziranih programa je brža, a neka pravila poput državnih potpora jednostavnija su, što nema smisla jer bi ista pravila trebala vrijediti za programe kohezije kao i za te centralizirane programe konkurentnosti. Naravno da su zbog jednostavnije provedbe motivirane prebaciti sredstva, međutim, uzimanje sredstava iz kohezije tu politiku, koja je ključna za solidarnost i ravnomjeran razvoj EU-a, slabi i čini manje učinkovitom što jača argumente onih koji smatraju da bi je trebalo ukinuti.“

PLENARNA, 13. studenog 2018. Maletić: Prijedlog Komisije je paradoksalan i udaljava nas od glavnog cilja – smanjivanje razlika u (ne)razvijenosti između država članica – i tome se u EP-u protivimo Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, 13. studenog održana je rasprava o izvješću Parlamenta o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. Zastupnica Maletić je tijekom rada u odborima više puta kritizirala prijedlog Europske komisije istaknuvši da se ne može značajno (preko 20 %) povećavati programe konkurentnosti kao što su Obzor, Cosme, Life, CEF, Erasmus, a smanjivati programe kohezije i solidarnosti poput Europskog socijalnog fonda za 10 %, Kohezijskog fonda za ogromnih 45 % i Fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj za 28 %. To je paradoksalna i nedopustiva situacija. Postavlja se pitanje kakva je to poruka proračuna. Programima konkurentnosti koje Komisija svojim prijedlogom značajno povećava najviše se koriste najrazvijenije države članice, a programima koje Komisija smanjuje najviše se pomaže i potiče rast u manje razvijenim državama članicama. To ne može rezultirati smanjenjem razlika u razvijenosti nego upravo obrnuto, a povećanje razlika nikako nije cilj EU-a. „Ne možemo prihvatiti prijedlog Komisije kojim za gotovo trećinu smanjuje sredstva za ruralni razvoj i to sad, u uvjetima depopulacije i nestajanja sela, kada promoviramo novi koncept pametnih sela u želji da ruralne krajeve učinimo privlačnima za život, za što su potrebna i dodatna ulaganja. Ne možemo govoriti jedno, a proračunom poručivati drugo. Proračun mora biti odraz naših ciljeva i politika. Ne možemo se zalagati za ravnomjeran razvoj, a umanjivati sredstva za nerazvijene. Ne možemo potpisivati deklaracije o pametnim selima, a sredstva za ruralni razvoj smanjivati

51


52

za trećinu. Ne možemo govoriti o važnosti cjeloživotnog učenja, socijalnoj uključivosti i društvenoj solidarnosti, a smanjivati Europski socijalni fond za 7 %. Ne možemo promovirati prometnu i energetsku povezanost te ispunjavanje ciljeva u upravljanju otpadom i vodama, a Kohezijski fond, koji najvećim dijelom financira upravo projekte u tim područjima, ukidati. Naime, smanjenje od 45 % ne mogu nazvati drugačije nego ukidanjem“, istaknula je zastupnica Maletić u raspravama o višegodišnjem proračunskom okviru.

Europski parlament danas je dao prijedlog kojim se ispravlja ovaj paradoks. Razumije se da su izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva uplate u proračun EU-a manje, ali prijedlog Komisije nije manji, nego veći proračun. Upravo zato Parlament se oštro protivi smanjivanjima programa kohezijske i politike poljoprivrednog i ruralnog razvoja. Sudjelujući na raspravi na plenarnoj sjednici zastupnica Maletić još je jednom istaknula: „Višegodišnjim proračunskim okvirom jasno pokazujemo što želimo postići u EU-u. Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje razlika u razvijenosti država članica i postizanje što boljih životnih uvjeta za sve građane u EU-u. Zbog toga moram istaknuti da prijedlog Europske komisije sadrži paradoks. S jedne strane značajno se povećavaju programi konkurentnosti od kojih najveću korist imaju najrazvijenije i najkonkurentnije države članice, s druge se smanjuje kohezijska politika za čak 11 %, a Fond za poljoprivredu i ruralni razvoj čak za 28 % u uvjetima kada svi govorimo da sela nestaju, da treba naći načina kako ponovno vratiti život tim krajevima. Stav Europskog parlamenta je vrlo jasan, ne želimo smanjenja u tim politikama jer je naš cilj ujednačeni razvoj svih krajeva EU-a.“

PLENARNA 13. studenoga 2018. Angela Merkel: „Solidarnost i tolerancija ključne su vrijednosti na kojima moramo temeljiti budućnost EU-a.“ Kao 12. u nizu rasprava na temu „Budućnost Europe“, na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu 13. studenog održana je rasprava s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Na raspravi je sudjelovao i Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije. U nastavku izdvajamo najvažnije dijelove rasprave. Angela Merkel

O toleranciji i solidarnosti Angela Merkel na početku svog govora istaknula je toleranciju kao kamen temeljac europske ideje: „Tolerancija je duša Europe, posljednjih godina uzdrmana financijskom krizom, terorizmom, migracijama, digitalnim napretkom, klimatskim promjenama, Brexitom, ali i brojnim drugim, sve dubljim globalnim, političkim i tehničkim izazovima. Samo tolerancijom možemo razviti spremnost za buduće izazove, vidjeti i shvatiti interese drugih te ih uskladiti s vlastitima. Zato je ključno da radimo zajedno i štitimo svoje interese te tako zadobijemo poštovanje na globalnoj razini.“

Zatim je nastavila o važnosti solidarnosti, njenoj univerzalnoj i temeljnoj ulozi: „Solidarnost se temelji upravo na toleranciji i ona je glavna europska snaga iz tri razloga: prvo, ona je univerzalna vrijednost za koju se treba zalagati kako bi bilo koja zajednica mogla funkcionirati (obitelj, sportsko društvo, selo pa tako i unija država); drugo, ona je ključni i sastavni dio europskog projekta, dio europskog DNK, povezana s odgovornošću za zajednicu. To podrazumijeva očuvanje pravne države i poštivanje civilnog društva u vlastitoj državi. Tko ne poštuje vladavinu prava u svojoj zemlji, taj šteti vladavini prava u cijeloj Europi. Europska unija može funkcionirati kao pravna zajednica jedino ako se njeno pravo svugdje jednako primjenjuje, a zajednička valuta može biti učinkovita samo ako svatko prihvaća svoju financijsku odgovornost. Također, tko u pitanje dovodi ljudska prava u svojoj državi, potkopava ih na razini cijelog EU-a. Europska unija neće dobiti željenu poziciju na globalnoj sceni ako ne bude jedinstvena. Solidarnost stoga podrazumijeva i nadvladavanje vlastitih egoizama. Treće, solidarnost podrazumijeva postupanje na korist svih, ali podrazumijeva i djelovanje u dobro shvaćenom vlastitom interesu. Zastupanje vlastitih interesa i promicanje onih zajedničkih nije suprotstavljeno jedno drugom, već se nadopunjuje.“


O ekonomskoj i monetarnoj politici: eurozona, ekonomska i monetarna unija te bankovna unija Merkel je tijekom govora naglasila važnost daljnjeg razvoja eurozone kao izvora stabilnosti u Europi i napomenula kako gospodarska i ekonomska snaga jamče i snažnu političku poziciju: „Stabilna ekonomska i monetarna unija potrebna je za stabilnost čitave EU. Na njoj, kao i na bankovnoj uniji i proračunu europodručja, uz poveznicu sa srednjoročnim financijskim izgledima, želimo i dalje raditi, pri čemu zastupamo stajalište da jamstvo i kontrola moraju biti međusobno povezani. Bankovna unija i europski sustav ulaganja trebaju biti iskorišteni za to da smanje rizike na nacionalnoj razini, što ujedno jača solidarnost. Njemačka i Francuska trudit će se da do prosinca postignu stvarne napretke po tom pitanju. O migracijskoj politici

Govoreći o migracijama, Merkel je kazala kako je nužno da se po pitanju migracija razviju zajednička mjerila za pravo na azil i humanitarnu odgovornost. „Iako smo već nadišli mnoge prepreke i usuglasili se oko nekih zajedničkih rješenja, Unija u tome još nije ujedinjena koliko bi trebala biti. Ako bi svatko sam za sebe donosio odluke, u prostoru slobode kretanja suočavali bi se sa sekundarnim migracijama.” O vanjskoj politici

Glede pitanja vanjske politike, Merkel je istaknula da je za njezin razvoj ključno jedinstvo i odlučnost: „Samo zajedno možemo braniti europske interese i vrijednosti na globalnoj razini. Europa u dugoročnom razdoblju mora biti sposobna djelovati u vanjskoj politici. Zato moramo odustati od jednoglasnosti tamo gdje je to moguće i odlučivati kvalificiranom većinom.“ O sigurnosnoj i obrambenoj politici

Merkel se poput francuskog predsjednika Macrona u svom govoru založila za uspostavu europske vojske: „Zajedničkom ćemo vojskom svijetu pokazati da među europskim zemljama više neće biti rata. Takva vojska bila bi dodatna snaga NATO-a, a ne konkurencija. Da EU ima jedinstven sustav obrane, imala bi i zajedničke ciljeve. Zajednički razvoj naoružanja s tim se nadopunjuje. Zato trebamo i zajedničku izvoznu politiku za oružje.“ O politici granica i sigurnosti: Schengenski prostor

Kad je riječ o zaštiti zajedničkih granica, kancelarka je kazala sljedeće: „Schengen je sada dopunjen registrom ulazaka i izlazaka, tako da će biti lako pratiti tko se kreće na području EU-a.

Osim toga, moramo dalje razvijati i Frontex. Ako države članice ne budu spremne ustupiti dio svojih ovlasti europskoj graničnoj i obalnoj straži, odnosno zajedničkim granicama, one neće moći ispunjavati svoju zadaću.“ O izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a (Brexit)

Merkel je naglasila kako će za buduće odnose EU-a i Velike Britanije ključno biti ozračje u kojem će ona napustiti EU, pa nastavila: „Žalim zbog odluke Velike Britanije, ali poštujem je. Smatram kako će duh u kojem će proći njihovo napuštanje Unije odrediti naše buduće odnose, iako je britanska premijerka May naglasila kako će ti odnosi i u budućnosti ostati vrlo bliski.” O Europi s više brzina i konvergenciji

Njemačka kancelarka istaknula je sljedeće: „Države iz srednje i istočne Europe posebno se teško mire s Europom dviju brzina i mogućnošću da se odluči o tome želi li se u nekoj stvari surađivati ili ne. Države postaju dijelom Schengena jer to žele, odnosno dijelom eurozone jer su za to ispunile sve kriterije. Upravo zato i postoje različitosti i jasno je zašto govorimo o dvije i više brzina. Međutim, sve inicijative u EU-u moraju biti otvorene svim državama članicama. Multilateralni projekt europskog ujedinjenja jedini je projekt koji može izdržati sve izazove budućnosti te djelovati na temelju solidarnosti i tolerancije.“

Zatim je dodala: „Iz svog iskustva srastanja Istočne i Zapadne Njemačke znamo koliko su bitne kohezija i konvergencija i koliko je važno da izjednačimo sve uvjete za sve građane EU-a. Moramo konvergirati u cijelosti, inače će Europljani izgubiti povjerenje. Države moraju konvergirati jedne prema drugima, a to se odnosi i na tržišno gospodarstvo. Međutim, da bi se postiglo socijalno tržišno gospodarstvo, mora se prvo zaraditi da bi se moglo rasporediti. Ako se tržište sruši, tu će najviše stradati socijalni sektor. Danas imamo dobar program za nezaposlenost mladih, naši nacionalni zavodi za zapošljavanje sada su povezani i možemo stvoriti održiva radna mjesta u Europi.“ Jean-Claude Juncker

Predsjednik Europske komisije složio se s njemačkom kancelarkom po pitanju multilateralizma kao jedne od osnovnih vrijednosti Unije i u potpunosti podržava otvorenu politiku Njemačke glede migracija. Složio se s kancelarkom i po pitanju Brexita, naglasivši kako ne želi da se Ujedinjenom Kraljevstvu nameće ikakva kazna. Također, podržao je kancelarku i po pitanju daljnjeg napretka europodručja.

53


54

PLENARNA, 24. listopada 2018. Maletić: „Važno je smanjivati nepravilnosti, ali još važnije je sustav ubrzati i prilagoditi potrebama građana“ Na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu u Strasbourgu, 24. listopada održana je rasprava na kojoj je predstavljeno godišnje izvješće Revizorskog suda za 2017. Povjerenik Europske komisije za proračun, Gunther Oettinger na početku rasprave naznačio je djelovanje Komisije u kontroli stope pogrešaka u provedbi programa. „Komisija i dalje stavlja naglasak na kontrolu stope pogreške na terenu koja je ove godine na najnižoj razini. Želimo postići to da se nakon provedbe programa i nakon provedbe svih kontrola stopa pogreške zaustavi ispod 2 % i da je držimo na oko 1 % kao što je bilo prošle godine”, istaknuo je povjerenik Oettinger.

Na raspravi je sudjelovala zastupnica Maletić koja je pozdravila rad Revizorskog suda te je istaknula kako se moderniziranjem europskog proračuna politike EU-a trebaju više usmjeriti na rezultate, postizanje dodane vrijednosti, pametno korištenje javnim novcem, ali da je teško postići pozitivne promjene ako i sustavi revizije nisu prilagođeni novim načinima rada. „Drago mi je što se Revizorski sud sve više usmjerava na reviziju postignutih rezultata jer je ključno pitanje imaju li naši građani, poljoprivrednici, poduzetnici i mladi koristi od ulaganja ili je bolje pojedine programe mijenjati, ako treba

ukinuti, odnosno zamijeniti s drugim programima koji će bolje i više odgovarati na njihove potrebe. Istaknuli ste da se sustavi upravljanja i kontrola poboljšavaju, manje je nepravilnosti i to nas sve raduje, ali važno je sustav ubrzati, učiniti korisnijim i funkcionalnijim“, istaknula je zastupnica Maletić. Također, zastupnica je na raspravi navela načine na koje revizorski sud u svojim izvješćima može pomoći u poboljšanju cjelokupnog sustava. „Vi svojim izvješćima možete puno pomoći da se sustav poboljša, zakonitim, učinkovitim, djelotvornim, ali i pravovremenim korištenjem sredstvima. Možete, na primjer, pomoći da tehničku pomoć u različitim programima upotrebljavamo za izgradnju administrativnih kapaciteta u područjima za koja revizijama uočite da im nedostaju znanja potrebna za pametno, svrsishodno i pravovremeno trošenje javnog novca. Zato me raduju vaša tematska izvješća i novi pristup u radu”, zaključila je zastupnica Maletić.

PLENARNA, 24. listopada 2018. Maletić: Proračun EU-a 2019. prioritet daje mladima i razvojnim projektima za stvaranje novih, kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta Na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu u Strasbourgu, 22. listopada održana je rasprava o proračunu Europske unije 2019. Na početku rasprave istaknuto je stajalište Europskog parlamenta o proračunu za 2019.

Tablica 1. Plan troškova (obveza i plaćanja) Komisije, Vijeća i Parlamenta po naslovima proračuna EU-a za 2019. Plan troškova (u milijardama eura)

Naslovi proračuna EU-a za 2019. 1.

1. Pametan i uključiv rast 1a Konkurentnost za rast i zapošljavanje 1b Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija 2. Održiv rast: Prirodni resursi 3. Sigurnost i građanstvo 4. Globalna Europa 5. Administracija Ostali posebni instrumenti UKUPNO Izvor: obrada autora

Komisija

Vijeće

Parlament

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

Obveze

Plaćanja

22.859

20.467

22.065

20.422

23.761

21.111

2.

79.973

57.113

2a

67.517

47.050

59.999

57.790

9.956

9.960

3.728

11.384 577

165.619

3.486

3.

79.139

57.073

67.455

47.033

59.689

57.462

9.890

9.894

3.693

9.508

11.077

148.675

164.067

411

3a

577

3.482

4.

81.186

57.425

68.320

47.209

60.166

57.910

9.965

9.967

3.873

9.462

10.571

148.169

166.340

411

4a

577

3.578

9.160 411

149.349


koji treba adekvatno odgovoriti na izazove sigurnosti, migracija, snažnijeg djelovanja EU-a u susjednim državama, a usto proračun mora jačati provedbu programa koji imaju ključnu ulogu u otvaranju kvalitetnih, dobro plaćenih radnih mjesta i ostvarivanju rasta. Zapošljavanje mladih, inovacije i poduzetništvo i dalje su glavni prioriteti te Europski parlament ne prihvaća smanjenja u tim programima

Komisija je predložila proračun 2019. u visini od 165,62 milijardi eura za preuzimanje obveza što je povećanje od 3,1 % u odnosu na proračun 2018., te 148,67 milijardi eura za plaćanja što je povećanje od 2,7 % u odnosu na proračun 2018. Prijedlog Parlamenta za proračun EP-a 2019. je 166,34 milijardi eura za preuzimanje obveza i 149,35 milijardi eura za plaćanja što je povećanje od 721 milijun eura u odnosu na Komisijin prijedlog sredstava za preuzimanje obveza te 674 milijuna eura povećanja za plaćanja.

Parlament je odbio smanjenje koje je Vijeće predložilo od 794 milijuna eura na programima Unije (Glava 1a Proračuna) koji su ključni za podizanje konkurentnosti, istraživanje, razvoj i inovacije te predložili povećanje sredstava za preuzimanje obveza za 902 milijuna eura u odnosu na prijedlog Komisije te povećanje sredstava za plaćanja od 644 milijuna eura. Predložio je i povećanje sredstava za preuzimanje obveza Inicijative za zapošljavanje mladih u 2019. za 580 milijuna eura, povećanje od 20 milijuna eura za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) u cilju promicanja inovacija u sektoru poljoprivrede i šumarstva, povećanje od 127,7 milijuna eura za izbjeglice i migracije te povećanje od 15,6 milijuna eura za aktivnosti povezane s klimatskim promjenama. Posebno je istaknuto da države članice trebaju ubrzati provedbu kohezijske politike kako bi se nadoknadila kašnjenja. Podržan je prijedlog povećanja sredstava za Program potpore strukturnim reformama (SRSP) – 40 milijuna eura za preuzimanje obveza i 17,2 milijuna eura za plaćanja. „Kao izvjestiteljica EPP-a u sjeni u raspravama sam se posebno zalagala za povećanje Programa za potporu strukturnim reformama te sam isticala važnost političke volje i podrške različitih segmenata društva, od lokalnih i regionalnih jedinica, poduzetnika i znanstvenika za osmišljavanje i provedbu reformi u praksi. Posebno podržavam povećanje sredstava i ubrzavanje provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih kao i programa kojima se potiču inovacije i razvoj malog i srednjeg poduzetništva te stvaranje novih, kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta“, istaknula je zastupnica Maletić. Parlament je naglasio i stratešku važnost financiranja država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja

za članstvo u EU-u s ciljem ubrzavanja procesa demokratizacije i političkih reformi te se usprotivio prijedlogu Vijeća za smanjenje dodijeljenih sredstava za političke reforme. Istaknuta je potreba za odgovarajućom financijskom potporom akcijskom planu za razdoblje 2018. – 2020. u okviru Strategije za zapadni Balkan te je predloženo povećanje sredstava za Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

O proračunu EU-a za 2019. glasalo se na nadležnom Odboru za proračun (BUDG) 9. listopada. Glasanje na plenarnoj sjednici u Strasbourgu bilo je 24. listopada, a nakon glasanja sazvao se Odbor za mirenje (sastoji se od predstavnika Europskog parlamenta i Vijeća) koji ima 21 dan za postizanje dogovora o zajedničkom tekstu. Ako Odbor za mirenje postigne dogovor o zajedničkom tekstu, Vijeće i Parlament imaju 14 dana da ga odobre, a u slučaju da Vijeće i Parlament ne postignu dogovor, Komisija mora predstaviti novi nacrt proračuna.

PLENARNA, 3. listopada 2018. Maletić: Izmjenama sadržaja registra o trošarinama omogućujemo bolje praćenje trgovine trošarinskim dobrima U srijedu 3. listopada 2018. na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojeno je izvješće zastupnice Maletić o izmjeni Uredbe o administrativnoj suradnji u području trošarina u pogledu sadržaja elektroničkog upisnika. Predloženim izmjenama Uredbe, sadržaj elektroničkog registra poboljšava se i usklađuje s novim sustavom iz Direktive o utvrđivanju općih aranžmana za trošarine. „Kvalitetno praćenje trgovine trošarinskim dobrima važno je radi poštene konkurencije i zaštite proizvođača, a time i radnih mjesta, te sam kao izvjestiteljica predložila usvajanje izmjena Uredbe po ubrzanoj i pojednostavljenoj proceduri što su zastupnici prihvatili te na današnjoj plenarnoj sjednici velikom većinom podržali usvajanje Izvješća”, istaknula je zastupnica Maletić. Zastupnica Maletić posebno prati područje regulative vezano uz trošarine jer je uređenje ovog tržišta osobito važno za Republiku Hrvatsku koja je značajnim dijelom okružena državama nečlanicama s različitim i još uvijek neusklađenim režimom trošarina s EU-om.

Direktivom o utvrđivanju općih aranžmana za trošarine propisuje se obvezna registracija gospodarskih subjekata koji premještaju robu kako bi se automatizirao nadzor kretanja trošarinske robe koja je puštena u potrošnju u jednoj državi članici i zatim premještena u drugu državu članicu radi dostave u komercijalne svrhe u toj

55


56

drugoj državi. Da bi to bilo moguće pratiti, Uredba se mijenja i u elektronički upisnik uvode se dvije nove kategorije gospodarskih subjekata: 1. ovjereni pošiljatelji registrirani kao pošiljatelji trošarinske robe koja je već puštena u potrošnju te 2. ovjereni primatelji registrirani kao primatelji trošarinske robe koja je već puštena u potrošnju. Nadležna tijela država članica morat će biti upućena u tu činjenicu i tu će informaciju trebati unijeti u upisnik. Dodatno usklađivanje s Direktivom o utvrđivanju općih aranžmana je i izmjena prema kojoj će elektronički upisnik sadržavati podatke koji se odnose na pravo registriranog pošiljatelja da ostavi prazna polja za odredište (dosad su prazna polja za odredište bila moguća samo u slučaju ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta). To je usklađivanje s člankom 23. Direktive prema kojoj ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta i registrirani pošiljatelj mogu izostaviti podatke u polju za odredište.

PLENARNA, 3. listopada 2018. Maletić: Iz proračuna EU-a pomoć dobivaju svi, ovisno o potrebama, a ovaj put Nizozemska 1,2 milijuna eura zbog velikih otpuštanja u bankarskom sustavu Danas je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojeno izvješće zastupnice Maletić kojim se Nizozemskoj odobrava korištenje Europskim fondom za prilagodbu globalizaciji (EGF) u iznosu od 1,2 milijuna eura. Nizozemska je zahtjev podnijela nakon otpuštanja 1324 radnika u bankarskom sektoru i to je prvi takav zahtjev u ovom gospodarskom sektoru od osnutka EGF-a. Uvjeti navedeni u Uredbi EGF-a ispunjeni su i Nizozemska ima pravo na financijsku potporu od 1.192.500 eura, što predstavlja 60 % ukupnih planiranih troškova. Otpuštanja koja su se dogodila u 20 poduzeća u nizozemskom bankarskom sektoru povezana su s globalnom financijskom i gospodarskom krizom i njezinim utjecajem na usluge i funkcioniranje nizozemskih banaka koje su, zbog niskih kamatnih stopa i pada profitabilnosti, smanjile svoje osoblje zbog zatvaranja regionalnih podružnica i prelaska na internetsko bankarstvo. Otpušteno je 1324 radnika, ali samo njih 450 koji pripadaju najranjivijim skupinama bit će potpomognuto predloženim mjerama s ciljem poboljšanja izgleda za reintegraciju na tržištu rada.

Zastupnica Maletić zatražila je od Komisije da osigura pristup javnosti svim dokumentima koji se odnose na slučajeve EGF-a jer je to važno, ne samo zbog transparentnosti, već i zbog razmjene znanja i dobre prakse među državama članicama. Pomoć iz EGF-a može dobiti i Republika Hrvatska u slučajevima otpuštanja

više od 500 radnika u jednom sektoru. U prijedlogu nove regulative zastupnica se zalaže za smanjenje granice broja radnika koji su izgubili posao zbog globalnih promjena, na 150 zaposlenih kako bi se manje države poput Hrvatske ravnopravno koristile EGF-om.

PLENARNA, 2. listopada 2018. Maletić: Smanjujemo troškove poduzetnika u prekograničnom poslovanju za milijardu eura Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu u utorak 2. listopada održana je rasprava o Izvješću za koje je zastupnica Maletić bila izvjestiteljica EPP-a. Izvješće o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavljenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama, usvojeno je u srijedu 3. listopada 2018. Poduzetnici upravo PDV i komplicirani obračun PDV-a ističu kao glavnu prepreku za prekogranično poslovanje, odnosno izlazak na jedinstveno tržište. Posebno navode dodatne troškove koje imaju radi usklađivanja s različitim pravilima u svakoj od država članica. Ove izmjene važne su zbog pojednostavljivanja sustava i smanjivanja troškova poduzetnika te utjecaja na smanjivanje prekograničnih prijevara. Procjena je da će se troškovi usklađivanja poduzetnika u prekograničnom poslovanju smanjiti za jednu milijardu eura, a gubici prihoda od PDV-a zbog prijevara za najmanje 40 milijardi eura.

Cilj izmjena direktive o PDV-u je pojednostavniti sustav i prilagoditi više potrebama samih poduzetnika. Definiraju se i ujednačavaju pravila za obračun PDV-a u slučajevima premještanja dobara i za lančane transakcije. Uvodi se koncept ovjerenog poreznog obveznika za pouzdane poduzetnike s urednim poslovanjem na koje će se primjenjivati pojednostavljena pravila. Međutim Komisija treba dodatno razjasniti i utvrditi kriterije za utvrđivanje ovog statusa te osigurati da države međusobno priznaju taj status poduzetnicima. Posebno je važna uspostava One stop shopa za poduzetnike u sklopu čega će imati informacije o promjenama i ažuriranju stopa PDV-a u državama članicama. Privremeno rješenje za sustav PDV-a u prekograničnom poslovanju doneseno je prije 25 godina i pravi je primjer kako privremena rješenja uobičajeno postaju trajna. Ovim prijedlogom izmjena direktive uvode se pojednostavljenja koja su ujedno i priprema za uspostavu konačnog sustava PDV-a na principu oporezivanja prema mjestu odredišta za koji je rasprava u tijeku.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


58

Čestit Božić i sretna nova godina!

Profile for Ivana Maletić

I'M studeni/prosinac 2018  

I'M studeni/prosinac 2018