Page 1

broj 3 oĹžujak 2018.


Impressum

broj 3 ožujak 2018.

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Naslovnica: Uskrs u Šestinama Autor: Zdenka Sertić Izvor: www.croatia.org

Uredništvo Alen Halilović Ema Brnardić Domagoj Badžim Benjamin Kardum Kristina Kosor Maja Butorac Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković

Sadržaj 4

Sukova Andriana Inicijativa za zapošljavanje mladih (IZM)

6

mr. sc. Ivana Maletić Otvorena znanost, jednostavni propisi i zajednički rad za inovativnu Europu

8

mr. sc. Ivana Maletić i Benjamin Kardum, mag.oec. Komparativna analiza istraživanja i razvoja u Republici Hrvatskoj i državama članicama EU-a

21

dr. sc. Davor Galinec Unatoč ublaženim fiskalnim i makroekonomskim neravnotežama, u Hrvatskoj je neophodna odlučnija provedba strukturnih reformi

28

Aktivnosti ureda

36

Vijesti iz Europskog parlamenta

39

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Prijevod Tonči Orlandini Lektura Tamara Bodor

Izlazi mjesečno.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Rasprave o budućnosti financiranja EU-a odnosno o novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2028., strukturnim reformama, jačanju jedinstvenog tržišta, o mjerama za jačanje i proširenje eurozone te budućnosti svake od politika EU-a dominiraju u Europskom parlamentu u ovom vremenu kada se tekuća financijska perspektiva definirana do 2020. bliži kraju, kao i sadašnji saziv Europske komisije i Parlamenta koji završava za nešto više od godinu dana odnosno 30. lipnja 2019. O svemu smo već dosta pisali, ali pisat ćemo i u sljedećem razdoblju jer će sve pretpostavke postajati konkretnije te će, nadam se, do kraja ove godine doći do usuglašavanja stavova i utvrđivanja okvira novog proračuna Europske unije, a samim tim i budućnosti politika EU-a.

Za Republiku Hrvatsku najvažnija je kohezijska politika odnosno ESI fondovi iz kojih nam je za razdoblje 2014. – 2020. dostupno 10,7 milijardi eura. Kao novoj državi članici važno nam je da omotnica i za sljedećih sedam godina, tj. nakon 2020., ostane ista što je unatoč smanjenju proračuna EU-a zbog Brexita te financiranja novih prioriteta prema dosadašnjim raspravama i scenarijima ipak vrlo moguće ostvarivo. Naime, očekuje se smanjenje ukupne omotnice za kohezijsku politiku koje je već u nekoliko navrata najavljivao povjerenik za proračun Gunter Oettinger te je prijedlog smanjenja dobio vrlo konkretan opis u scenarijima koje je Europska komisija poslala državama članicama kao podlogu za raspravu, a o čemu smo detaljno pisali u prošlom broju časopisa. Unatoč smanjenjima, čak i prema scenarijima Europske komisije, najmanje razvijenim državama članicama omotnice se neće smanjivati jer konvergencija i ravnomjeran razvoj svih regija i dalje ostaju među glavnim ciljevima EU-a. Činjenica da bismo i u budućem razdoblju mogli imati značajan iznos poticaja kroz ESI fondove kojima možemo ubrzati modernizaciju gospodarstva ulijeva optimizam.

Međutim, korištenje ESI fondova samo po sebi ne znači rast i prosperitet jer ono, ako se ne provode reforme, samo odgađa odnosno usporava neizbježan pad i siromašenje. Upravo zato provedba strukturnih reformi jedna je od važnih tema brojnih sastanaka u Europskom parlamentu, a u lipnju će se odobriti i povećanje sredstava za program potpore provedbi strukturnih reformi u iznosu od 80 milijuna eura s dosadašnjih 144,8 milijuna eura. Zahtjevi država članica tijekom samo jedne godine, 2017. kada je Program i uveden, premašili su predviđeni proračun do 2020. Očito je da države članice žele provesti reforme te da smatraju kako im je za to potrebna pomoć i to administrativna, u stručnjacima koje osigurava Europska komisija, i financijska. U ocjeni napretka strukturnih reformi, sprječavanja i uklanjanja makroekonomskih neravnoteža te rezultata detaljnih preispitivanja Europska komisija jasno je poručila da u Hrvatskoj očekuje vidljivije rezultate provedbe reformi o čemu u ovom broju detaljnije pišemo. Hrvatska je unatoč izlasku iz procedure prekomjernog deficita i duga ostala u proceduri makroekonomskih neravnoteža, ali s vrlo pozitivnim izgledima za skori izlazak ako reforme tijekom 2018. budu provedene. Ovo je jasna poruka da se ohrabrimo i što prije uhvatimo u koštac s neizbježnim. Nema stajanja na mjestu. Moramo se mijenjati, modernizirati, pratiti trendove, u potpunosti pojednostavniti administraciju, ukloniti sve prepreke poduzetnicima, na prvo mjesto staviti proizvođače, inovatore, izvoznike i tako zajedničkim snagama preokrenuti trend kontinuiranog zaostajanja u brzo sustizanje i prestizanje ostalih država. Samo to je način osiguranja ostanka naših ljudi u Hrvatskoj i privlačenja talenata iz drugih država. Upravo zbog važnosti ulaganja u mlade, znanost, obrazovanje, istraživanja i inovatore u ovom broju pripremili smo i analizu stanja istraživanja, razvoja i inovacija kod nas u odnosu na druge države članice prema inovacijskom indeksu. Iako se u pojedinim ocjenama krećemo prema naprijed zaostajemo za ostalim državama jer one napreduju više. Poruka je već duže vrijeme ista: promjene u današnjem svijetu tako su velike i brze da onaj tko stoji na mjestu ili samo polako napreduje, u usporedbi s ostalima povećava zaostajanje te gospodarski siromaši i pada.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 331.5 4

Sukova Andriana*

Inicijativa za zapošljavanje mladih (IZM)

U razdoblju nakon gospodarske i financijske krize koja je započela 2008. Europa se suočavala s neprihvatljivo visokim razinama nezaposlenosti mladih. Bilo je potrebno poduzeti radnje u tom smjeru i 2013. europske institucije složile su se da će uspostaviti poseban instrument za rješavanje tog problema. IZM je uspostavljen kao financijska komponenta preporuke Garancije za mlade da se pruži izravna potpora mladima između 15 i 25 godina života. Kako bi se bolje usredotočilo na rješavanje tog problema, dodijeljena su sredstva 114 regija EU-a u 20 država članica u kojima je 2012. nezaposlenost mladih bila viša od 25 %. Izazov nezaposlenosti mladih bio je najveći u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Francuskoj. Početne alokacije u iznosu od 6,4 milijarde eura raspodijeljene su između 34 operativna programa, s tim da je isti iznos dodijeljen iz Europskog socijalnog fonda. Svi programi koje je podržavao IZM usvojeni su između 2014. i 2015. Kako bi se ubrzale stvarne radnje na terenu, Komisija je 2015. predložila da se početno predfinanciranje poveća na 30 % proračunske alokacije namijenjene IZM-u i sredstva su državama članicama korisnicama IZM-a u obliku predujma puštena u svibnju 2015.

Youth Employment Initiative (YEI) In the aftermath of the economic and financial crisis that started in 2008, Europe faced an unacceptably high youth unemployment levels. Action was needed and in 2013 the European Institutions agreed on the creation of a special instrument to address this. The YEI was established as the financial arm of the Youth Guarantee recommendation to provide a direct support to young people between 15 and 25 years of age. To better focus on tackling the problem, funding was allocated to the 114 EU regions in 20 Member states where youth unemployment was higher than 25% in 2012. The challenge of youth unemployment was biggest for Spain, Greece, Italy and France. The initial allocations of 6.4 billion euro were allocated among 34 operational programmes and matched by the same amount by the European Social Fund. All YEI-supported programmes were adopted between 2014-2015. In 2015, with the view to speed up real actions on the ground, the Commission proposed to increase the initial pre-financing to 30% of the YEI specific budget allocation and the money was released in advance payments to the YEI beneficiary Member States in May 2015.

________________________________ * zamjenica direktora Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (EMPL)


Putem ove financijske pomoći do kraja 2016. broj NEETovaca (mladih koji nisu zaposleni i ne nalaze se u sustavu obrazovanja i osposobljavanja) koji su sudjelovali u projektima kojima je potporu pružao IZM, kako bi povećali svoje sposobnosti te stekli radno iskustvo, utrostručio se u usporedbi s krajem 2015., dosežući preko 1,3 milijuna sudionika. Od tog broja, 707,000 NEET-ovaca i nezaposlenih mladih završilo je jednu od intervencija koje je financirao IZM. Njih 345,000 uključilo se u programe obrazovanja i osposobljavanja, steklo kvalifikacije ili se zaposlilo (uključujući samozapošljavanje) nakon napuštanja intervencije.

Through this financial assistance, by the end of 2016, the number of NEETs (young people not in employment, education or training) that have participated in YEIsupported projects to boost their skills or allow them to have a working experience tripled compared to end-2015 reaching over 1.3 million participants. Among them, 707,000 young unemployed and NEETs have completed a YEI-funded intervention. Of these, 345,000 young unemployed and NEETs have moved into education/training, or gained a qualification, or are in employment (including self-employment), upon leaving the intervention.

Garancija za mlade podržavala je i političke reforme – nakon početnih evaluacija IZM-a. Slovačka je preusmjerila fokus sa shema javnih radova za mlade prema učinkovitijim mjerama, kao što je povećanje pružanja stručnog osposobljavanja. U Italiji, nove inovativne politike, kojima je u velikoj mjeri pružao podršku IZM, povećale su prilike za zapošljavanje mladih. U Portugalu, poduzetnički programi koje je sufinancirao IZM pokazali su se uspješnijim od mjera vezanih uz visoko obrazovanje dok je Grčka utvrdila da je potrebno revidirati njezin vaučerski sustav za zapošljavanje i osposobljavanje.

The Youth Guarantee supported policy reforms as well - following the first YEI evaluations. Slovakia shifted the focus from public works schemes for young people towards more effective measures such as increased provision of professional training. In Italy, new innovative policies largely supported by the YEI increased the occupational chances of young people. In Portugal, YEI co-financed entrepreneurship programmes proved more successful than higher education measures, while Greece has identified the need to review its voucher system for youth employment and training.

Do listopada 2017. preliminarne informacije koje su države članice dostavile Komisiji pokazivale su da je IZM pružio potporu otprilike 1,7 milijuna nezaposlenih mladih i NEET-ovaca. Do danas, više od 70 % ukupnih financijskih sredstava Inicijative za zapošljavanje mladih dodijeljeno je odabranim projektima diljem EU-a. Mnoge države članice procjenjuju da Inicijativa za zapošljavanje mladih ima značajan učinak na doseg i oblik politike zapošljavanja u njihovima zemljama, osobito s obzirom na NEET-ovce i druge mlade.

U pogledu dosega i učinka, Portugal je izvijestio da više od polovice NEET-ovaca na koje je ciljao IZM nije imalo diplomu o stečenom visokom obrazovanju te da je većina njih uzdržavana prije nego što je postala dugoročno nezaposlena. U Poljskoj, 62 % sudionika IZM-a dobilo je ponudu za zaposlenje, osposobljavanje ili obrazovanje, uz sveukupno visoku razinu zadovoljstva sudionika. Unatoč dosadašnjim, vrlo obećavajućim rezultatima, ostaje izazov dosezanja neaktivnih NEET-ovaca, ponajprije onih koji nisu registrirani u javnim zavodima za zapošljavanje te kako „zadržati” te mlade angažiranim na sustavan način (npr. u Rumunjskoj, Hrvatskoj, Belgiji, Cipru). Neke države članice također bilježe kako sveukupno poboljšanje situacije vezane uz zaposlenost mladih ima učinak i na početno programiranje, smanjujući sveukupnu ciljnu skupinu (Irska, Litva i Latvija). Sveukupno gledajući, od 2013. učinak radnji koje je poduzeo IZM te uspostava Garancije za mlade smanjili su broj nezaposlenih mladih za 1,4 milijuna, a broj

By October 2017 preliminary information from Member States to the Commission show that the YEI had supported approximately 1.7 million young unemployed and NEETs. To date, over 70% of the total financial resources under the Youth Employment Initiative have been allocated to selected projects across the EU. The assessment of many Member States is that the Youth Employment Initiative is having significant impact on the coverage and design of employment policy in their country in particular with regard to youth and NEETs.

In terms of outreach and impact, Portugal has reported that over half of NEETs targeted by the YEI did not have a higher education diploma and a majority were supported before becoming long term unemployed. In Poland, 62% of YEI participants received an employment offer, training, or education, with an overall high level of participants’ satisfaction. Despite the very promising results so far, a challenge that remains is how to reach the inactive NEETs and mainly those not registered with the Public Employment Services and how to ‘keep’ these young people engaged in a systematic way (e.g. Romania, Croatia, Belgium, Cyprus). Some Member States also note that the overall improvement in the youth employment situation also impacts on initial programming by reducing the overall target group (Ireland, Latvia, and Lithuania).

Overall in the EU, the impact of the YEI actions and the Youth Guarantee rolling out reduced by 1.4 million the young unemployed and by 900,000 the NEETs since

5


6

NEET-ovaca za 900,000 na razini EU-a. Srednjoročnom revizijom višegodišnjeg proračuna EU-a sredstva dodijeljena IZM-u povećana su za 1,2 milijarde eura. To je dodatno financiranje dodijeljeno državama članicama u kojima je nezaposlenost mladih još uvijek bila iznad 25 % – odnosno 80 prihvatljivih regija u 11 država članica. Nedavno povećanje financijskih sredstava IZM-a pomoći će državama članicama koje se još uvijek bore s nezaposlenošću mladih kako bi svladale taj izazov te kako bi se omogućio nastavak provedbe Garancije za mlade na terenu. Time bi se mogla pružiti podrška dodatnom 1 milijunu mladih do 2020. Primjeri projekata IZM-a:

yy U Portugalu, program RETOMAR potiče povratak sustavima obrazovanja i osposobljavanja u kontekstu višeg obrazovanja mladih NEET-ovaca koji su prethodno napustili osposobljavanje, studijske programe ili žele krenuti drugim akademskim putem. Cilj programa je borba protiv ranog napuštanja školovanja u području visokog obrazovanja, uzimajući u obzir kriterije socijalne uključenosti te zapošljivosti. Studentima se svake godine dodjeljuju stipendije kako bi ih se motiviralo da završe svoje studije i pripreme se za potrebe tržišta rada. Tijekom akademske godine 2014. – 2015. dosegnuto je 196, a 250 korisnika u akademskoj godini 2015. – 2016. yy U Italiji, projekt Crescere in Digitale, koji se provodi pod Nacionalnom inicijativom za zapošljavanje mladih u suradnji s javnim i privatnim partnerima (Talijanska gospodarska komora i Google), nudi mladima osposobljavanje i stažiranje kako bi se pružila podrška poduzećima u digitalnom gospodarstvu. Ovaj program nudi 50 sati besplatnog osposobljavanja on-line mladima koji su registrirani u programu Garancija za mlade, internetsko testiranje kojim se odabiru diplomci za stažiranje, prilagodbu lokalnih radnih mjesta kako bi se sposobnosti diplomaca uskladile s potrebama MSPova te plaćeno šestomjesečno stažiranje za svakog od odabranih mladih. Za više informacija vidi: http://ec.europa.eu/social/main. jsp?catId=1176

2013. The mid-term revision of the EU multiannual budget increased the resources for the YEI specific allocation by 1.2 bln euro. This additional funding was allocated to the MS where youth unemployment was still above 25% - this resulted in 80 eligible regions in 11 Member States. The recent increase of the YEI resources will help Member States still struggling with youth unemployment to overcome this challenge and enable the continuation of the Youth Guarantee implementation on the ground. This could support an additional 1million young people by 2020. YEI project examples:

yy In Portugal the Programme RETOMAR promotes the return to education and training in the context of higher education of young NEETs who have previously dropped out of training, study programmes or wish start a different academic path. The objective is to combat early school leaving in higher education, taking into account criteria of social inclusion and employability. Scholarships are given each year to students to motivate them to complete their studies and to prepare for labour market demands. 196 beneficiaries were reached during the academic year of 2024-2015 and 250 were reached in 2015-2016. yy In Italy the project Crescere in Digitale, implemented under the National Youth Employment Initiative with public and private partners (the Italian Chambers of Commerce and Google), offers training and traineeships for young people to support businesses in the digital economy. The programme offers 50-hours of free online training to young people are registered under the Youth Guarantee Programme, an online test where graduates are selected for a traineeship, local job matching to match graduates with SMEs and a 6 months paid traineeship for each of the selected young people. For more information: http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1176 http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId= 89&newsId=2629&furtherNews=yes


UDK: 338.2 7

mr. sc. Ivana Maletić*

Otvorena znanost, jednostavni propisi i zajednički rad za inovativnu Europu Jačanje inovacijskog potencijala i primjena najnovijih istraživačkih i tehnoloških dostignuća u razvoju novih proizvoda i usluga temelj su modernizacije, reindustrijalizacije i diverzifikacije europskog gospodarstva. Ako se želi razvijati Europu kao lidera u području inovacija, potrebno je početi surađivati s inovatorima, znanstvenicima i poduzetnicima. Propisi moraju proizlaziti iz prakse, potrebno je utvrditi pravila kojima rješavamo prepreke kvalitetnom radu, a to se ne može ostvariti bez zajedničke suradnje u procesu njihova definiranja. Kada se donose propisi uobičajeno je da se izrađuju analize financijskog učinka, analize učinka na okoliš te gospodarski, socijalni učinci i učinci na zaštitu ljudskih prava. Analiza učinka propisa na inovatore te male i srednje poduzetnike još uvijek nije ustaljena praksa, a nužna je ako se želi stvoriti povoljno poslovno okruženje otvoreno za inovacije. Obrazovni sustav koji kod djece ne razvija vještine propitivanja, kritičkog promišljanja i timskog rada, spremnost na preuzimanje rizika i poduzetnički duh ne doprinosi razvoju inovativnog društva. Utemeljenje inovacija na pojedinačnim slučajevima talentiranih pojedinaca neće stvoriti okvir za dugoročan razvoj inovativnog gospodarstva i društva u cjelini. Rezultat će biti samo izvrsni pojedinačni primjeri koji će predstavljati iznimku od uljuljkane stvarnosti. ________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

Istraživanja, razvoj i inovacije financiraju se i potiču različitim instrumentima na razini EU-a. Najznačajniji je program Obzor 2020 s proračunom od 78,6 milijardi eura za razdoblje financiranja 2014. – 2020., kojeg prati nekoliko manjih programa koji se odnose na istraživanje i inovacije u javnom i privatnom sektoru, poput programa BONUS za istraživačke projekte iz područja zaštite okoliša, programa COST za međunarodnu suradnju u istraživanjima u Europi te programa EUREKA za financiranje tržišno orijentiranih projekata iz različitih područja tehnologije.

Cilj je potaknuti mala i srednja poduzeća da surađuju s međunarodnim partnerima na aktivnostima istraživanja i razvoja. I u kohezijskoj politici poseban je tematski prioritet posvećen istraživanju, razvoju i inovacijama te su sve države članice u operativnim programima izdvojile sredstva za: jačanje konkurentnosti gospodarstva boljim pristupom financiranju za projekte istraživanja i razvoja u malim i srednjim poduzećima; pružanje potpore ulaganju za istraživanje i razvoj u istraživačkim i znanstvenim institucijama; poticanje transfera tehnologije u industriji. Nedostaje više sinergije i koordinacije između svih navedenih instrumenata EU-a, a posebno dodatno povezivanje s ulaganjima iz nacionalnih proračuna država članica. Rezultati istraživanja trebaju biti dostupniji, a razmjenu znanja, podataka i znanstvenih dostignuća potrebno je poticati kroz jačanje programa


8

suradnje među državama članicama. Često se iz različitih instrumenata u različitim državama članicama financiraju slična istraživanja, ulaganja (ljudska i financijska) su fragmentirana te se umjesto razmjene i proširenja znanja događaju ponavljanja i preklapanja, odnosno gubitak, a ne umnožavanje resursa. Nužno je znanstvenicima, istraživačima i poduzetnicima omogućiti pristup ogromnoj količini podataka do kojih se u projektima istraživanja i razvoja svakodnevno dolazi. Otvorena znanost (open science) od ključne je važnosti za postizanje učinkovitosti i ubrzavanje inovacija. Peta sloboda (fifth freedom) koju moramo razviti na jedinstvenom tržištu je slobodno kruženje podataka, informacija i znanja (free circulation of data, information and knowledge). Za razvoj inovativnog društva od ključne je važnosti motivirati mlade te zadržavati i privlačiti talente. U procesu stvaranja inovativnije i kreativnije Europe mladi su najvažniji jer posjeduju ideje i znanje, međutim, nedostaje im podrška i poticanje. Potrebno je mijenjati institucije, procedure i čitavo društvo u smislu prepoznavanja i pružanja podrške mladim talentima, kako bi se brže ulagalo u njihove nove ideje te se više povezalo i surađivalo s njima. Poticanje i pružanje sustavne potpore startup-ovima kako bi se razvili u scaleup-ove predstavlja još jedan izazov. Nedostaju fondovi rizičnog kapitala, internacionalizacija poslovanja, novi poslovni modeli, pomoć pri odabiru prikladnih partnera, a posebno jedinstveno tržište EU-a koje se još uvijek suočava s puno prepreka i koje je, uočljivo upravo u slučaju startup-ova, kompliciranije i različitije od, na primjer, tržišta SAD-a. Potrebno je potaknuti fizičke i pravne osobe da ulažu u vlasničke udjele u različitim fazama razvoja startup-ova različitim promotivnim i edukacijskim aktivnostima te novim zakonodavnim okvirom.

Potrebno je poboljšati zakonodavni i pravni okvir kako bi se omogućilo usmjeravanje znanstveno – istraživačkih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru te rezultata njihovih aktivnosti prema komercijalizaciji inovacija i primjeni novih tehnologija. Upravo zbog nedovoljnog povezivanja i spremnosti na preuzimanje rizika, Europa se nalazi u paradoksalnoj situaciji u kojoj su rezultati istraživanja puno bolji od onih koji se odnose na inovacije. Uspostava učinkovitog obrazovnog sustava, unaprjeđenje i razvoj istraživačke infrastrukture; poticanje znanstvene izvrsnosti te suradnje znanosti i industrije, poticanje ulaganja poslovnog sektora u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije; razmjena znanja, propisi prilagođeni potrebama inovatora, znanstvenika i poduzetnika, poboljšanje pristupa financiranju za inovativna spinoff i startup poduzeća; poticanje internacionalizacije poslovnog sektora te razvoj pametnih vještina od ključne su važnosti za dugoročno održiv razvoj europskog gospodarstva te pozicioniranje Europe kao lidera u inovacijama. Sve ovo važno je razvijati i u Hrvatskoj koja uz dobru organizaciju i usmjerenost javnih politika te sustava obrazovanja i znanosti na poticanje istraživanja, razvoja i inovacija može napraviti veliki zaokret i postati pozitivan primjer države koja rast temelji na znanju i inovacijama.


UDK: 338.1 9

mr. sc. Ivana Maletić*

Benjamin Kardum, mag.oec.**

Komparativna analiza istraživanja i razvoja u Republici Hrvatskoj i državama članicama EU-a Uvod

Instituti za istraživanje i razvoj, znanstvene organizacije i fakultetske ustanove u Hrvatskoj predstavljaju istraživačku i intelektualnu infrastrukturu koja posjeduje potencijal s kojim se može ostvariti konkurentnost nacionalnog gospodarstva temeljenog na inovacijama. Hrvatska je u nemogućnosti ostvarenja potpunog potencijala jer se susreće s nizom prepreka. Ponajprije, kao glavni problemi navode se zastarjelost trenutne istraživačke infrastrukture, nedovoljna iskorištenost dostupnih sredstava europskih fondova i nedostatnost prijenosa znanja raspoloživih tehnologija. Nerazvijena infrastruktura, zastarjelost opreme i strojeva za istraživanje i razvoj (R&D) u privatnom i javnom istraživačkom sektoru onemogućuje provođenje istraživanja koja su u skladu s međunarodnim i europskim standardima i normama, čineći tako Hrvatsku manje konkurentnom u usporedbi s prosjekom Europske unije. Potrebno je napomenuti kako Hrvatska ima potencijal, mogućnosti, ali i prilike koje se mogu iskoristiti. Ključan je entuzijazam, volja, postizanje „kritične mase“ koja će se zalagati za razvoj inovacija kao i korištenje dodatnih financijskih sredstava koja su na raspolaganju iz proračuna

EU-a. U nastavku teksta dana je komparativna analiza Hrvatske s ostalim državama članicama kao i prosjekom EU-a u području istraživanja, razvoja i inovacija.

Pokazatelji istraživanja, razvoja i inovacija u Hrvatskoj i državama članicama

U Europskoj uniji rabi se Europska evaluacijska tablica za inovacije koja pruža usporedne analize učinka inovacija u državama članicama i nečlanicama Unije kao i susjednim državama.1 Uz pomoć evaluacijske tablice procjenjuju se relativne snage i slabosti određenih nacionalnih sustava te se državama članicama pomaže prepoznati područja kojima su potrebna unapređenja. Evaluacija se provodi na temelju četiri glavne vrste indikatora koji su podijeljeni u deset inovacijskih dimenzija, a ukupno je u sklopu dimenzija obuhvaćeno 27 različitih pokazatelja koji u konačnici čine jedan sveukupni inovacijski indeks. U nastavku slijedi tablični prikaz četiri glavna indikatora koji sadrže deset inovacijskih dimenzija.

________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. ** Benjamin Kardum, doktorand ekonomije, mag.oec., asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 http://ec.europa.eu/growth/industry/innovation/facts-figures/scoreboards_en


10

Tablica 1: Pregled glavnih mjernih skupina koje sačinjavaju ukupni inovacijski indeks

Izvor: izrada autora prema European Innovation Scoreboard 2017., 2017., „EIS measurement framework: main groups and dimensions“, dostupno na: https://www.rvo.nl/sites/default/files/2017/06/European_Innovation_ Scoreboard_2017.pdf, pregledano 5.3.2018. U glavnoj skupini „Okvirni uvjeti“ nalazi se prva dimenzija Ljudski resursi u koju spadaju zasebni indikatori kao što su: novi doktori znanosti, stanovništvo u dobi od 25 do 34 godine s tercijarnim obrazovanjem i cjeloživotno obrazovanje. Druga dimenzija su Privlačni istraživački sustavi u koju spadaju zasebni indikatori: međunarodne znanstvene publikacije, top 10 % citiranih publikacija, inozemni studenti koji su doktori znanosti. Treća dimenzija je Povoljno inovativno okruženje, a tu se ubrajaju indikatori kao što su prodiranje širokopojasne mreže i poduzetništvo temeljeno na prilikama.

U skupini „Ulaganja“ nalaze se četvrta i peta dimenzija. Četvrta dimenzija su Financije i podrška koja sadrži indikatore kao što su: izdaci za istraživanje i razvoj u javnom sektoru i rashodi rizičnog kapitala. U petu dimenziju, Investicije poduzeća, ubrajaju se indikatori: izdaci istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru, rashodi za inovacije koji nisu vezani za istraživanje i razvoj, poduzeća koja pružaju obuku za razvoj ili nadogradnju IKT (informacije, komunikacije, tehnologija) vještina svog osoblja. Skupinu „Inovacijske aktivnosti“ čine tri dimenzije. Šesta dimenzija pod nazivom Inovatori u sebi sadrži pokazatelje kao što su: mala i srednja poduzeća s proizvodom ili procesom inovacija, mala i srednja poduzeća s marketinškim i/ili organizacijskim inovacijama i mala i srednja poduzeća koja inoviraju „in-house“.

Sedma dimenzija, Poveznice, temelji se na sljedećim indikatorima: inovativna mala i srednja poduzeća koja surađuju s drugima, javno-privatne publikacije, privatno sufinanciranje javnih izdataka za istraživanje i razvoj. Intelektualna imovina kao osma dimenzija sastoji se od indikatora: ugovor o patentskoj suradnji, zahtjevi za zaštitni znak, dizajn aplikacije. Četvrta skupina „Utjecaji“ sastoji se od dimenzija Utjecaj zaposlenosti i Utjecaji prodaje. Devetu dimenziju Utjecaj zaposlenosti sačinjavaju indikatori kao što su: zapošljavanje u aktivnostima intenzivnog znanja i zapošljavanje brzo rastućih poduzeća inovativnih sektora. Utjecaji prodaje kao deseta dimenzija sastoje se od indikatora: izvoz srednje i visoko tehničkih proizvoda, izvoz usluga s intenzivnih znanjem i prodaja inovacijskih proizvoda koji su novi tržištu i poduzećima. S obzirom na kompleksnost i mnogobrojnost indikatora u tablici u nastavku, analizira se samo ukupni inovacijski indeks koji proizlazi iz glavnih skupina i dimenzija za odabrano razdoblje. U analizu su uključene sve države članice EU-a.


Tablica 2: Ukupni inovacijski indeks za odabrano razdoblje (bazna godina 2010., EU=100) Država/Godina

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Švedska

141,3

142,8

144,7

145,1

141,5

142,6

143,6

Danska Finska Nizozemska Ujedinjeno Kraljevstvo Njemačka Austrija Luksemburg Belgija Irska Francuska EU Slovenija Češka Portugal Estonija Litva Španjolska Malta Italija Cipar Slovačka Grčka Mađarska Latvija Poljska Hrvatska

Bugarska Rumunjska

139,5

136,1

119,1

113,6

127,1

112,5

120,0

119,6

112,2

140,6

134,7

119,3

113,1

128,8

113,0

123,5

119,1

112,2

144,6

135,2

127,9

112,7

128,7

113,8

129,9

119,1

110,1

145,6

133,9

129,3

112,8

128,9

115,0

129,9

117,9

111,6

143,5

130,1

126,5

115,5

124,5

115,1

124,8

118,2

109,1

140,1

130,8

128,6

118,1

125,0

114,7

124,8

118,3

108,9

136,7

130,9

129,5

125,3

123,4

121,5

121,4

120,9

115,7

106,4

106,8

104,8

105,9

106,5

105,8

109,2

87,9

89,1

85,8

85,3

83,4

85,3

84,4

100,0 98,0

85,4

83,3

58,3

80,1

64,4

75,4

87,5

62,0

67,5

70,9

49,6

52,8

56,1

47,4

47,9

100,4 99,3

84,1

89,0

57,9

80,4

62,9

75,4

90,9

66,7

68,5

70,7

52,0

53,4

55,9

49,7

49,1

99,2

97,9

82,5

90,3

61,2

79,8

62,2

76,7

86,4

68,9

69,1

65,9

47,6

50,9

51,5

40,4

43,9

100,3 97,4

83,2

91,3

61,6

79,0

72,7

75,0

88,6

72,4

70,1

66,0

48,8

51,4

53,7

45,2

41,6

99,2

98,7

84,5

86,6

60,7

73,2

80,4

75,9

74,4

66,4

61,7

66,6

54,8

50,9

49,3

45,2

34,1

100,7 98,0

85,0

91,2

65,4

74,3

81,6

77,6

74,7

70,6

63,8

67,2

61,2

52,2

54,1

46,0

31,9

102,0 97,8

83,0

79,8

79,4

78,3

76,5

75,1

74,8

70,0

68,2

67,4

58,1

54,8

54,7

47,5

33,8

Izvor: izrada autora prema European Innovation Scoreboard 2017., 2017., „Summary innovation index“, dostupno na: http://ec.europa.eu/growth/industry/innovation/facts-figures/scoreboards_en, pregledano 5.3.2018. U 2010. ukupni inovacijski indeks za Hrvatsku iznosio je 56,1 % te je Hrvatska u tom razdoblju bila bolja od Bugarske (47,4 %), Rumunjske (47,9 %), Latvije (49,6 %) i Poljske (52,8 %). Od početnog promatranog razdoblja do 2014. ukupni inovacijski indeks Hrvatske bio je u opadajućem trendu, a u spomenutoj godini ujedno je zabilježen i najmanji inovacijski indeks od 49,3 %. U 2015. došlo je do oporavka ukupnog inovacijskog indeksa Hrvatske za 0,8 postotnih poena u odnosu na prethodno razdoblje, a rastući trend nastavljen je i do kraja promatranog

razdoblja kada je zabilježen porast od 0,6 postotnih poena u odnosu na 2015. Uspoređujući zaključno i početno promatrano razdoblje Hrvatska je ostvarila nazadovanje u iznosu od 1,4 postotnih poena.

U zaključnom promatranom razdoblju Hrvatska je bila bolja samo od Rumunjske i Bugarske, izgubivši prednost nad Latvijom i Poljskom u odnosu na početno promatrano razdoblje. U usporedbi s početnom promatranom godinom bilježi se oscilacijsko kretanje ukupnog inovacijskog

11


12

indeksa prosjeka uz rastuću tendenciju prosjeka država članica EU-a. Ukupni inovacijski indeks u EU-u iznosi 102 u zaključnom promatranom razdoblju, što je za 2 postotna poena više u odnosu na početno promatrano razdoblje. Dimenzije koje su u Hrvatskoj u 2016. zabilježile pozitivne rezultate u odnosu na 2010. su:

1. „Ljudski resursi“ bilježi rast za 32,2 postotna poena najviše zahvaljujući poboljšanju pokazatelja u području rasta broja novih doktora znanosti i povećanju populacije sa završenim tercijarnim obrazovanjem. Pokazatelj cjeloživotnog obrazovanja usporedno s 2010. ostao je na istoj razini, što ukazuje da je potrebno više napora u razvoju programa i provedbi cjeloživotnog obrazovanja. U konačnici, rast dva navedena indikatora čini sveukupni rezultat od 77,3 %, što je manje od prosjeka EU-a za 22,7 postotnih poena. 2. „Privlačni istraživački sustavi“ čijem je rastu od 15,2 postotnih poena najviše doprinio značajan rast zabilježen u indikatorima suradnje u izdavanju međunarodnih znanstvenih publikacija za 59,1 postotni poen (s 85,4 % na 144,5 %). U indikatoru najviše citiranih publikacija zabilježen je manji rast s 13,1 % na 33,5 %. Indikator stranih doktora znanosti u odnosu na 2010. rastao je za 2,7 postotnih poena (s 10 % na 12,7 %). Sveukupni rezultat privlačnih istraživačkih sustava u Hrvatskoj u zaključnom razdoblju iznosi 47,9 % čime je manji za 59,8 postotnih poena od prosjeka EU-a. 3. „Povoljno inovativno okruženje“ bilježi rast za 12,4 postotnih poena jer je došlo do napretka u indikatoru prodiranja širokopojasne mreže za 55,6 postotnih poena u odnosu na 2010 (11,1 %). Sveukupno, rezultat povoljnog inovativnog okruženja je 47,9 % što je manje za 52,1 postotnih poena od prosjeka EU-a. 4. „Financije i podrška“ bilježi blagi rast za 8,3 postotna poena jer je došlo do rasta indikatora ulaganja rizičnog kapitala za 36,6 postotnih poena u odnosu na 2010. kada je iznosio 19,6 %. S druge strane, došlo je do smanjenja indikatora ulaganja za istraživanje i razvoj za 14,2 postotnih poena u odnosu na 2010. Sveukupno, rezultat financija i podrške iznosio je 50,9 % što je za 49,1 postotnih poena manje od prosjeka EU-a. 5. „Ulaganja poduzeća“ dimenzija je u kojoj je porast za 4,3 postotna poena vezan uz napredovanje u indikatoru rashoda za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru za 8,6 postotnih poena. Indikator rashoda koji nisu namijenjeni za aktivnosti istraživanja i razvoja rastao je, u odnosu na 2010., za 56,6 postotnih poena (126,8 %). Sveukupni rezultat ulaganja poduzeća iznosi 107,6 % što je više za 7,6 postotnih poena od prosjeka EU-a. 6. „Intelektualna imovina“ zabilježila je porast za 7,8 postotna poena na temelju napredovanja u indikatorima kao što su: zahtjevi za zaštitnim znakom za 13,7 postotnih poena koji je u 2010. iznosio 50,8 %

te rast u indikatoru patenti aplikacije 15,2 postotnih poena u odnosu na 2010. kada je iznosio 3,2 %. Sveukupni rezultat intelektualne imovine iznosi 39,7 % što je manje za 60,3 postotnih poena od prosjeka EU-a. 7. „Utjecaj zaposlenosti“ čijem je rastu za 27,3 postotna poena najviše doprinio napredak u indikatorima zapošljavanje u znanjem intenzivnim aktivnostima za 21,8 postotni poen (s 55,1 % u 2010.) i zapošljavanje u brzorastućim poduzećima za 31,3 postotni poen. Sveukupni rezultat utjecaja zaposlenosti je 62 %, što je za 38 postotnih poena manje od prosjeka EU-a. Negativne rezultate dimenzije:

usporedno s 2010. bilježile su

1. „Inovatori“ koja je pala za 17,2 postotna poena s obzirom na to da je došlo do nazadovanja u indikatorima: mala i srednja poduzeća s proizvodom ili procesom inovacija (pad za 26,1 postotni poen – u 2010. indikator je iznosio 55,1 %), mala i srednja poduzeća s marketinškim i/ ili organizacijskim inovacijama (pad za 5,6 postotni poen – u 2010. indikator je iznosio 73,9 %) i mala i srednja poduzeća koja inoviraju „in-house“ (pad za 29,4 postotni poen – u 2010. indikator je iznosio 78,8 %). Sveukupni rezultat dimenzije inovatora je 61,7 % što je manje od prosjeka EU-a za 38,3 postotna poena. 2. „Poveznice“ čijem su padu za 35,6 postotnih poena doprinijeli indikatori: inovativna mala i srednja poduzeća koja surađuju s drugima (pad za 51,2 postotni poen dok je u 2010. indikator iznosio 107,1 %), javno-privatne publikacije (pad za 47,4 postotni poen, a indikator je u 2010. iznosio 78,8 %), privatno sufinanciranje javnih izdataka za istraživanje i razvoj (pad za 12,7 postotni poen – indikator je u 2010. iznosio 75,9 %). Sveukupni rezultat dimenzije „poveznice“ je 50,8 % što je manje za 49,2 postotnih poena od prosjeka EU-a. 3. „Utjecaji prodaje“ gdje je pad od 30,8 postotnih poena povezan s padom u indikatorima kao što su: izvoz srednje i visoko tehničkih proizvoda (pad za 10,6 postotnih poena dok je rezultat indikatora u 2010. iznosio 63,3 %) i prodaja inovacijskih proizvoda koji su novi na tržištu i poduzećima (pad za 93,9 postotnih poena – u 2010. rezultat indikatora iznosio je 111,3 %). Sveukupni rezultat dimenzije utjecaja prodaje iznosi 24,9 % što je za 75,1 postotnih poena manje od prosjeka EU-a. Moguće je rekapitulirati kako se snage Hrvatske nalaze u dimenzijama kao što su „ljudski resursi, „investicije poduzeća“ i „utjecaji zapošljavanja“. Dimenzije koje se ističu kao slabosti su: „intelektualna imovina“, „inovatori“ i „atraktivni istraživački sustavi“. U navedenim područjima Hrvatska ostvaruje vrlo mali ili nikakav napredak.


Bitno je napomenuti kako dimenzije koje su zabilježene kao slabosti ujedno imaju najveći multiplikator u stvaranju dodatne vrijednosti u području inovativnosti, istraživanja i razvoja konkurentnosti temeljene na inovacijama. S baznom 2010. godinom, zbroj svih navedenih dimenzija za Hrvatsku dovodi do konačnog ukupnog inovacijskog indeksa od 54,7 % čime je od 28 država članica pozicionirana na 26 mjestu.

Na temelju rezultata inovacijskog indeksa države članice dijele se u četiri skupine: • u prvu grupu spadaju „inovacijski lideri“ u kojoj su države članice čija je inovacijska učinkovitost veća od 20 % iznad prosjeka Europske unije, • druga grupa naziva se skupina „snažnih inovatora“, a tu spadaju države članice koje imaju rezultate između 90 % i 120 % prosjeka Europske unije, • treća grupa uključuje države članice koje imaju rezultate između 50 % i 90 % prosjeka Europske unije, takve države spadaju u skupinu „umjerenih inovatora“, i • u četvrtu skupinu „skromnih inovatora“ spadaju države članice čiji su rezultati ispod 50 % prosjeka Europske unije.

U skupinu skromnih inovatora (narančasta boja) spadaju Rumunjska (33,1 %) i Bugarska (46,6 %). Hrvatska se s 53,6 % nalazi 3,6 postotna poena iznad granice skromnih inovatora i tako spada u skupinu država umjerenih inovatora, pri čemu je za 46,4 postotna poena lošija od prosjeka Europske unije. Inovacijski lideri (zelena boja) u Europskoj uniji, prema učinkovitosti inovacijskih sustava, su Njemačka (121 %), Velika Britanija (122,9 %), Nizozemska (127,1 %), Finska, (128,4 %), Danska (134,1 %) i Švedska (140,9 %). Zanimljivo je uočiti kako inovacijski lideri nisu raspršeni diljem Unije već su geografski koncentrirani u neposrednoj blizini, a zahvaljujući snažnom efektu prelijevanja tehnologije i znanja međusobno osnažuju jedan drugog.

U nastavku slijedi grafički prikaz kategorizacije država članica po skupinama za 2016. (Grafikon 1)

Grafikon 1: Kategorizacija država članica EU-a prema učinkovitosti inovacijskih sustava, izraženo u % (bazna godina 2016., EU=100)

Izvor: izrada autora prema European Innovation Scoreboard 2017, 2017., „Relative performance as compared to EU“, dostupno na: https://www.rvo.nl/sites/default/files/2017/06/European_Innovation_Scoreboard_2017.pdf, pregledano 5.3.2018.

13


14

Usporedba ulaganja u istraživanje i razvoj s detaljnim pregledom ulaganja u Hrvatskoj U nastavku slijedi komparativni pregled izdvajanja BDP-a u istraživanje i razvoj (R&D).

Grafikon 2: Usporedba izdvajanja % BDP-a u istraživanje i razvoj (R&D) s odabranim državama iz petog vala proširenja, iskazano u postocima

Izvor: izrada autora prema Eurostat, 2018., R&D expenditure (GERD) by sectors of performance, dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/R_%26_D_expenditure pregledano: 7.3.2018.

U početnom promatranom razdoblju Hrvatska je izdvajala 0,74 % BDP-a za istraživanje i razvoj, a taj iznos postepeno je rastao do 2008. kada je dosegao izdvajanje sredstava u iznosu od 0,88 % što je ujedno i najveća vrijednost izdvajanja u promatranom razdoblju. U 2009. došlo je do negativnih utjecaja gospodarske krize čije su se posljedice reflektirale na smanjenje izdvajanja za istraživanje i razvoj. Opadajući trend izdvajanja sredstava trajao je sve do 2013. kada dolazi do blagog oporavka s tendencijom rasta izdvajanja. U izdvajanju sredstava BDP-a za istraživanje i razvoj u početnom promatranom razdoblju Hrvatska je bila lošija od Slovenije za 0,79 postotnih poena, a od Mađarske za 0,24 postotnih poena. Prednost Hrvatske ostvarena je u odnosu na Bugarsku i Rumunjsku za 0,29 postotnih poena te Poljsku za 0,19 postotnih poena. U zaključnom promatranom razdoblju države članice povećale su prednost nad Hrvatskom u izdvajanju sredstava za istraživanje i razvoj dok je Hrvatska smanjila ili izgubila svoju prednost nad određenim državama članicama. Tako je Hrvatska lošija od Slovenije za 1,15 postotnih poena, Mađarska je bolja za 0,36 postotnih poena, a hrvatska

prednost u odnosu na Bugarsku smanjila se i u 2016.; iznosi svega 0,07 postotnih poena više dok su ova ulaganja u donosu na Rumunjsku veća za 0,37 postotnih poena. Hrvatska je u zaključnom razdoblju izgubila prednost od Poljske za 0,12 postotnih poena. EU je u promatranom razdoblju svoj maksimum ulaganja dosegnula u 2015. kada je on iznosio 2,04 % dok se najniža vrijednost može iščitati iz početnog promatranog razdoblja (1,76 %). U cjelokupnom promatranom razdoblju prosjek izdvajanja za istraživanje i razvoj za EU 28 iznosi 1,94 %, Hrvatsku 0,80 %, Sloveniju 2,05 %, Mađarsku 1,18 %, Bugarsku 0,61 %, 0,47 % i Poljsku 0,77 %. Može se zaključiti kako je tijekom promatranog razdoblja Hrvatska bolja u izdvajanju sredstava za istraživanje i razvoj od Bugarske, Rumunjske i Poljske, a lošija od Slovenije, Mađarske i prosjeka EU 28.


U nastavku slijedi grafikon strukture ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) u Hrvatskoj. Grafikon 3: Struktura ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) u Hrvatskoj, izraženo u %

Izvor: izrada autora prema Eurostat, 2017., R&D expenditure (GERD) by sectors of performance, dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/R_%26_D_expenditure pregledano: 7.3.2018.

Detaljnim pregledom mogu se uočiti tri područja strukture ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj, a to su poslovni sektor, javni sektor i sektor visokog obrazovanja. U početnom promatranom razdoblju, vrijednosti udjela sektora visokog obrazovanja i poslovnog sektora u strukturi ulaganja u istraživanje i razvoj bile su izjednačene s iznosom od 0,27 % dok je javni sektor u istraživanju i razvoju sudjelovao s 0,20 %, odnosno sedam postotnih poena manje.

Od 2006. do 2008. poslovni sektor imao je uzlazni trend kao vodeća komponenta u strukturi istraživanja i razvoja. Nakon 2008. zabilježeno je primjetno oscilatorno kretanje udjela poslovnog sektora, a 2015. ističe se kao godina s najvećim udjelom u istraživanju i razvoju s iznosom od 0,43 % dok je 2010. godina s najmanjim udjelom u promatranom razdoblju (0,33 %).

Javni sektor, kao što je napomenuto, započeo je s udjelom ulaganja u istraživanje i razvoj od 0,20 %, a u razdoblju od 2006. do 2009. bilježi se rastući trend. Razdoblje 2009. ističe se kao godina s najvećim udjelom javnog sektora u iznosu od 0,23 % u promatranom razdoblju. Sektor visokog obrazovanja od 2006. do 2009. imao je stagnacijsku karakteristiku s udjelom od 0,27 %, a nakon 2009. zabilježen je pad od šest postotnih poena, gdje je u idućem promatranom razdoblju sve do 2016. zabilježena stagnacija udjela. U 2016. udio sektora visokog obrazovanja

značajno je porastao (0,28 %) te ujedno predstavlja godinu s najvećim udjelom sektora visokog obrazovanja u promatranom razdoblju. Moguće je rekapitulirati kako najveću zastupljenost u promatranom razdoblju (2006. – 2016.) u strukturi ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj ima poslovni sektor s prosječnom postotnom vrijednosti od 0,36, nakon toga slijedi udio visokog obrazovanja prosječne postotne vrijednosti od 0,23 te udio javnog sektora prosječne postotne vrijednosti od 0,21 BDP-a. U nastavku je prikazan tablični prikaz detaljnih proračunskih izdvajanja za istraživanje i razvoj Hrvatske u odabranom razdoblju, izraženo u tisućama kuna.

15


16

Tablica 3: Detaljna proračunska izdvajanja za istraživanje i razvoj (stvarni izdaci), izraženo u tisućama (000) kn PRORAČUNSKA IZDVAJANJA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ (IR)

2013.

2014.

2015.

2016.

UKUPNO

Istraživanje i iskorištavanje svemira

8.409 4.332

1.749

13.004

22.462

45.624

Istraživanje i iskorištavanje Zemlje Očuvanje okoliša

3.762

8.853 329

3.102 142

4.714 90

20.431 4.893

Transport, telekomunikacije i ostale infrastrukture

19.095

16.848

10.530

32.992

79.465

Industrijska proizvodnja i tehnologija Zdravstvo

11.413

25.103

28.605

112.607

Obrazovanje

14.051

47.486

2.562

30.680

73.969

110.934

218.145

Energija

Poljoprivreda

Kultura, rekreacija, religija i masovni mediji

Politički i društveni sustavi, strukture i procesi

2.411

9.141

12.175

7.144

49.633

13.107

16.399

13.639

18.860

4.962 3.897

34.645

14.686 44.569

7.858

17.143

63.409

14.176 22.098

24.372 47.266

154.831 58.368 99.166

Opće unapređenje znanja: IR financiran iz fondova visokih učilišta

1.305.884

1.473.980

1.434.045

1.389.389

5.603.298

Obrana

203

40

/

20

263

Opće unapređenje znanja: IR financiran iz drugih izvora (osim fondova visokih učilišta) UKUPNO

630.464

2.036.476

660.590

2.346.808

1.060.329

2.722.983

873.534

2.587.424

3.224.917 9.693.691

Izvor: izrada autora prema Državnog zavoda za statistiku, „Proračunska izdvajanja za istraživanje i razvoj“, dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/08-02-02_01_2017.htm, pregledano 7.3.2018. U početnom promatranom razdoblju najviše se izdvajalo za područje Opće unapređenje znanja: IR financiran iz fondova visokih učilišta u iznosu od 1,30 milijarde kuna. Nakon toga slijedila su ulaganja za područje Opće unapređenje znanja: IR financiran iz drugih izvora (osim fondova visokih sveučilišta) u iznosu od 630 milijuna kuna. Najmanje se izdvajalo za područje Obrana, a ulaganja su iznosila 203 tisuće kuna. U 2014. sredstva za područje Opće unapređenje znanja: IR financiran iz fondova visokih učilišta iznosio je 1,47 milijarde kuna što ukazuje na porast uloženih sredstava u odnosu na prethodno razdoblje. Do porasta uloženih sredstava došlo je i u područje Opće unapređenje znanja: IR financiran iz drugih izvora (osim fondova visokih učilišta), a porast je bio na 660 milijuna kuna. U 2014. najmanje je sredstava izdvojeno za područje Obrana i to 40 000 kn dok je druga komponenta u koju je izdvojeno najmanje sredstava Istraživanje i iskorištavanje svemira (329 000 kn). U 2015. Opće unapređenje znanja: IR financiran iz fondova visokih učilišta i dalje je najistaknutija komponenta za koju su se izdvajala sredstva, a izdvojeno je 1,43 milijarde kuna što je smanjenje u odnosu na prethodno razdoblje. Do znatnijeg porasta došlo je u izdvajanju sredstava za područje Opće unapređenje znanja: IR financiran iz drugih izvora (osim fondova visokih

učilišta), a izdvajanja su iznosila nešto više od jedne milijarde kuna. Najmanja zabilježena izdvajanja bila su u području Istraživanje i iskorištavanje svemira u iznosu od 142 000 kn. Za izdvajanja u područje Obrana u 2015. nema dostupnih podataka. U 2016. za Opće unapređenje znanja: IR financiran iz fondova visokih učilišta, izdvojeno je 1,38 milijarde kuna što je smanjenje u odnosu na prethodna razdoblja. Do smanjenja izdvajanja sredstava došlo je i u području Općeg unapređenja znanja: IR financiran iz drugih izvora (osim fondova visokih učilišta), a izdvajanja su iznosila 873 milijuna kuna. Najmanja zabilježena izdvajanja u 2016. bila su u području Obrana u iznosu od 20 000 kn, a nakon toga su slijedila izdvajanja za područje Istraživanje i iskorištavanje svemira s iznosom od 90 000 kn gdje se također bilježi opadajući trend izdvajanja. Moguće je zaključiti kako su proračunska izdvajanja za istraživanje i razvoj u promatranom razdoblju bila najveća u 2014. kad su iznosila 2,7 milijarde kuna, a najmanja u 2013. kad su izdvajanja iznosila oko 2 milijarde kuna. U promatranom razdoblju u Hrvatskoj se najviše izdvaja za područje Opće unapređenje znanja: IR financiran iz fondova visokih učilišta, nakon toga u područje Opće unapređenje znanja: IR financiran iz drugih izvora (osim fondova visokih učilišta), a najmanje u područje Obrana.


Usporedba broja istraživača i patenata u državama članicama

17

U nastavku slijedi tablični prikaz ukupnog broja zaposlenih istraživača u svim sektorima.

Tablica 4: Ukupan broj zaposlenih istraživača u svim sektorima, odabrane države iz petog vala proširenja Država EU 28

2006.

30.740

30.864

33.059

12.033

Hrvatska

97.474

32.786

Bugarska Slovenija

97.289

2.170.019

96.374

Rumunjska

2008.

/

Poljska

Mađarska

2007.

28.637 8.270

10.428

13.090 8.742

11.109

/

33.739 13.416

10.124

11.915

2009.

2010.

2011.

2012.

98.165

100.934

100.723

103.627

30.645

30.707

25.489

27.838

2.331.024 2.429.084 2.529.953 35.267 14.699

10.444

12.108

35.700 14.138

11.056

12.527

36.945 14.794

12.514

11.454

2013.

2014.

109.611

115.375

27.600

27.535

/

2.706.946

37.019

37.803

15.219

12.362

11.402

16.095

12.111

11.168

2015.

/

2.853.656

39.190

38.418

17.795

12.155

10.726

118.494 27.253 19.338

11.308

11.089

Izvor: izrada autora prema Eurostat, 2017., „Total R&D personnel (researchers) by sectors of performance“, dostupno na: http:// ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-datasets/-/RD_P_PERSQUAL, pregledano 8.3.2018.

Prema dostupnim podacima ukupan broj zaposlenih istraživača sastoji se od privremeno zaposlenih istraživača i od trajno zaposlenih istraživača u nekoj državi članici. Privremeno zaposleni istraživači zaposleni su sukladno ugovoru na određeno ili sukladno procesu trajanja nekog projekta. U početnom promatranom razdoblju Hrvatska je imala ukupno 10 428 zaposlenih istraživača. Trend zaposlenih istraživača rastao je sve do 2010., što je ujedno godina s najvećim brojem zaposlenih istraživača u promatranom razdoblju. Sveukupno je u 2010. bilo zaposleno 12 527 istraživača od čega je 1387 bilo u poslovnom sektoru, 3123 u javnoj upravi, 8003 u sektoru visokog obrazovanja te 14 u privatnom neprofitnom sektoru.

Nakon 2010. dolazi do opadajućeg trenda zaposlenih istraživača u Hrvatskoj. Tako je, primjerice, u zaključnom promatranom razdoblju bilo zaposleno 11 089 istraživača što je za 661 istraživača više od početnog razdoblja, ali za 1019 istraživača manje uspoređujući s 2010. Udio ukupno zaposlenih istraživača u Hrvatskoj u ukupnom broju zaposlenih u 2006. iznosio je 0,60 % dok je u krajnjem promatranom razdoblju udio iznosio 0,61 % (neznatni rast za 0,01 postotni poen). Usporedbe radi, u početnom promatranom razdoblju udio istraživača u ukupnom broju zaposlenih u Sloveniji iznosio je 0,82 %, dok je u zaključnom promatranom razdoblju taj udio porastao za 0,33 postotna poena. Proizlazi zaključak kako Hrvatska ostvaruje neznatan napredak dok ostale države članice povećavaju svoju prednost. U nastavku slijedi tablični prikaz ukupnog broja prijavljenih patenata Europskom uredu za patente (EPO). (Tablica 5)

Prijave upućene Europskom uredu za patente (EPO) dokumenti su kojima se iskazuje mjera izričitog interesa različitih inovativnih poduzeća za ostvarivanje prava na patente na europskom tržištu tehnologija.2

Od početka do kraja promatranog razdoblja može se uočiti kako broj prijava u Hrvatskoj oscilira, najveći (14) je bio u 2016., a najmanji (9) u 2015. U Njemačkoj, u razdoblju od 2013. do 2015., bilježi se opadajući trend prijava patenata, kad je ujedno zabilježen najmanji broj prijava u iznosu od 24.807. Nakon 2015. dolazi do uzlaznog trenda, a prema zadnjim dostupnim podacima broj prijava iznosi 25 490. Na razini Europske unije bilježi se uzlazni trend (izuzev manje oscilacije u 2016.) prijava patenata. U 2017. ujedno je zabilježen i najveći broj patenata u iznosu od 69.098.

Može se rekapitulirati kako se Hrvatska nalazi u relativno nepovoljnom položaju po broju prijava patenata u usporedbi s ostalim državama članicama. U zaključnom razdoblju Hrvatska je imala 10 prijava dok je druga najlošija država članica Latvija imala 15, a treća najlošija država Litva gotovo dva i pol puta više od Hrvatske. Sukladno prethodnoj tablici, ako se uzme u obzir broj istraživača Hrvatske (11.089) i Slovenije (11.308) u 2015., može se vidjeti kako je Hrvatska imala 9 prijava patenata dok je Slovenija u istom razdoblju imala 118 prijava. Ovakav argument ukazuje na to da nije dovoljan samo broj stalno zaposlenih istraživača već je potrebno poraditi i na ostalim čimbenici. Hrvatskoj su nužne promjene u poslovnom okruženju kao i agresivniji poticaji inovativnim poduzećima i samostalnim inovatorima, u obliku raznih bilo financijskih bilo infrastrukturnih instrumenata.

________________________________ 2 https://www.epo.org/about-us/annual-reports-statistics/annual-report/2016/statistics/patent-applications.html#tab1


18

Tablica 5: Broj patenata prijavljenih Europskom uredu za patente (EPO) u odabranom razdoblju po državi podnositelja zahtjeva

Država

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Njemačka

26.510

25.633

24.807

25.012

25.490

UK

4.587

4.764

5.051

5.188

5.313

Austrija

1.993

Francuska

Nizozemska Italija

Švedska Belgija

Danska Finska

9.835

5.852

3.706

3.674

1.882

1.942

1.894

10.614 6.874

3.649

3.873

1.964

1.927

1.983

2.182

10.760 7.147

3.986

3.839 1.989

2.041 1.920

1.993

10.504 6.857

4.172 3.555 2.046

2.196 1.869

1.820

10.559 7.043

4.352 3.728 2.213

2.155 2.114

1.818

Španjolska

1.504

1.471

1.518

1.560

1.676

Poljska

372

482

566

411

469

Irska

Luksemburg

566 429

Češka

151

Grčka

68

Portugal Malta

Slovenija

622

454

167

114

28

30

44

Hrvatska

Ukupno EU 28

100

118

95

41

Latvija

74

125

62

41

38

33

29

26

22

80

10

65.597

24 8

12

67.348

94 91

90

97

110

39

37

32

47

581

205

135

43

593

190

158

Cipar Litva

564

141

114

Slovačka

213

682

113

103

Rumunjska

425

95

Mađarska Estonija

614

149

107 96 94

44

54

42

41

30

50 49

39

27

24

67.636

67.378

69.098

30 9

12 14

15 10

Izvor: obrada autora prema European patent office, 2017., „European patent applications per country of origin“ dostupno na: https:// www.epo.org/about-us/annual-reports-statistics/annual-report/2016/statistics/patent-applications.html#tab2, pregledano 8.3.2018.

Sredstva fondova EU-a namijenjena istraživanju, razvoju i inovacijama Jedna od prilika za popravljanje cjelokupne slike istraživanja, razvoja i inovacija u Hrvatskoj jest korištenje potencijala u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., prioritetne osi 1: Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija. Za povećanje sposobnosti sektora istraživanja i razvoja (IR) za obavljanje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva utvrđena je alokacija

od 334,3 milijuna eura, za stvaranje novih proizvoda i usluga kao rezultata djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) alokacija iznosi 205,0 milijuna eura, a za jačanje djelatnosti istraživanja, razvoja i investicija (IRI) poslovnog sektora stvaranjem povoljnog inovacijskog okruženja alokacija je 125,5 milijuna eura. Sveukupno za prioritetnu os 1 na raspolaganju je 664,8 milijuna eura. Za sredstva se mogu prijaviti općine, gradovi, županije, ministarstva, poduzetnici i razne znanstvene organizacije kojima je interes istraživanje i razvoj te proširenje postojeće infrastrukturne inovacijske mreže.


U nastavku slijedi tablični prikaz prioritetne osi 1 iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. s prikazanim alokacijskim sredstvima po područjima. (Tablica 6) Tablica 6: Prioritetna os 1 iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Prioritetna os 1: Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

Investicijski prioritet 1a

Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije (I&I) s ciljem razvijanja uspješnosti I&I-a te promoviranje centara za kompetencije, posebice onih od europskog interesa

Investicijski prioritet 1b

Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraživanjima te razvoj veza i sinergija između poduzeća, IR centara i visokog obrazovanja, osobito razvoja proizvoda i usluga, tehnološko povezivanje, socijalna inovacija, ekološka inovacija, kulturna i kreativna industrija, usluge javnog servisa, zahtjevi za poticajima, umrežavanje, klasteri i otvorena inovacija kroz pametnu specijalizaciju, tehnološko jačanje i primijenjeno istraživanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredne proizvodne mogućnosti i početne proizvodnje, osobito u ključnim tehnologijama koje potiču razvoj i inovacije i širenje tehnologija za opću namjenu.

Specifični cilj 1a1

Povećana sposobnost sektora istraživanja i razvoja (IR) za obavljanje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva

Specifični cilj 1b1

Novi proizvodi i usluge kao rezultat djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI)

Ukupna alokacija za Prioritetnu os 1: 664.792.165 €

Ukupna alokacija za investicijske prioritete

Ukupna alokacija za specifični cilj:

334.321.739 €

334.321.739 € 205.000.000 €

Specifični cilj 1b2

Jačanje djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) poslovnog sektora kroz stvaranje povoljnog inovacijskog okruženja

330.470.426 € 125.470.426 €

Izvor: Europski strukturni i investicijski fondovi, 2017., Operativni program: Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. – tehničke izmjene dostupno na: http://arhiva.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Novosti/OPKK%202014.-2020.%20 tehni%C4%8Dke%20izmjene.pdf, pregledano 18.3.2018. Visokoobrazovne ustanove mogu zatražiti sredstva na temelju potrebe za novom laboratorijskom ili naprednom tehnološkom opremom. U kombinaciji privatnog sektora i visokoobrazovnih institucija također je moguće zatražiti sredstva, osobito kad je riječ o provođenju istraživanja razvoja novog proizvoda. Mogućnost prijave za dodjelu sredstava moguća je i kad je riječ o izradi projektne dokumentacije za izgradnju tehnoloških centara ili centara specijaliziranih za istraživanje i razvoj. S danom 28. veljače 2018., od ukupno 664,8 milijuna eura na raspolaganju, ugovoreni su

projekti u vrijednosti 100,6 milijuna eura, a isplaćeno je 19,4 milijuna eura.3

Trenutno su u najavi dva poziva za istraživanje, razvoj i inovacije, a to su: „Priprema IRI infrastrukturnih projekata“4 i „Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije“5, a pod prihvatljive prijavitelje spadaju znanstvene organizacije.

Ukupan bespovratni iznos u okviru prvog poziva je 45,6 milijuna kuna, a najviša stopa sufinanciranja iznosi do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova od čega postotni

________________________________ 3 https://razvoj.gov.hr/ 4 https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/priprema-iri-infrastrukturnih-projekata/ 5 https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/jacanje-kapaciteta-istrazivanje-razvoj-inovacije/

19


20

udio sufinanciranja prihvatljivih troškova iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj može iznositi do najviše 85 %. Raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za drugi poziv iznosi 180,9 milijuna kuna, a najveći iznos koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 6,8 milijuna kuna. Mogućnosti koje proizlaze iz natječaja u najavi „Priprema IRI infrastrukturnih projekata“ razvoj je adekvatne projektne dokumentacije koja je potrebna za provedbu infrastrukturnih projekata u području istraživanja, razvoja i inovacija. Pravilnom iskorištenošću može doći do poboljšanja i ubrzanja procesa transformacije znanstvenih institucija u Hrvatskoj u institucije koje će biti međunarodno konkurentne u stvaranju novih ekonomskih, znanstvenih i društvenih vrijednosti za gospodarstvo i društvo. Natječajem „Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije“ pruža se mogućnost usmjeravanja istraživanja i razvoja prema potrebama gospodarstva podržavajući pritom istraživačke i inovativne projekte u suradnji s poslovnim sektorom.

Prema indikativnom godišnjem planu poziva na dostavu projektnih prijedloga (PDP) sufinanciranih iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. za 2018. (stanje na dan 9.3.2018.) trenutno se nalaze dva poziva, a to su: „Grant shema – Izgradnja znanstvene izvrsnosti kroz sinergiju s potporama Europskog istraživačkog vijeća (ERC)“ s indikativnim iznosom od 22,8 milijuna kuna i indikativnim planom objave 17. prosinca 2018. Drugi poziv je „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II“s indikativnim iznosom 548,0 milijuna kuna te indikativnim planom objave 31. prosinca 2018. Pored raspoloživih sredstava u sklopu prioritetne osi 1, sredstva za financiranje inovacija, istraživanja i razvoja mogu se pronaći u programu Europske unije Obzor 2020 čija je proračunska vrijednost 78,6 milijardi eura. Riječ je o financijskom instrumentu za provedbu Unije inovacija, jedne od vodećih inicijativa strategije Europa 2020. Cilj je osigurati konkurentnost Europe na svjetskom tržištu kako bi se potaknuo rast i stvaranje novih radnih mjesta na temelju znanosti, inovacija, istraživanja i razvoja.6

Prema zadnjim dostupnim podacima broj projektnih prijava u Hrvatskoj u sklopu programa Obzor 2020 iznosi 1882 dok je ukupan broj financiranih projekata 209 te je sveukupno sudjelovalo 2433 hrvatskih organizacija. U sklopu Obzora 2020 prijaviteljima iz Hrvatske dosad je isplaćeno 42,2 milijuna eura.7

________________________________ 6 https://mzo.hr/hr/rubrike/obzor-2020 7 http://www.obzor2020.hr/rh-u-obzoru-2020

Zaključak U svijetu ubrzanih promjena u kojem su države pod jakim utjecajem globalizacijskih trendova, izgradnja jakog gospodarstva s dugoročno održivim i snažnim trendom rasta moguća je samo promjenom obrazovnog i znanstvenog sustava te uvođenjem novih metoda rada kojima se potiče kreativnost, inovativnost, izvrsnost, sklonost poduzetništvu i spremnost na preuzimanje rizika. Prednost malih država poput Hrvatske je fleksibilnost, mogućnost brze promjene i usvajanja novih trendova koje se u praksi realiziraju samo ako postoji čvrsta odluka i politička volja.

Iz analiziranih pokazatelja inovacijskog indeksa vidljivi su pozitivni pomaci u jačanju ljudskih potencijala u smislu povećanog broja ljudi sa završenom visokom školom, međutim, cjeloživotno obrazovanje koje je ključno za podizanje konkurentnosti i prilagodbe gospodarstva novim trendovima nije razvijeno. Ulaskom u Europsku uniju povećana je suradnja sa sveučilištima u drugim državama članicama, znanstvena suradnja i razmjena znanja i iskustava, pomaci su vidljivi, ali je rast još uvijek manji u odnosu na druge države članice. Vrlo mali pozitivni pomaci, osobito u odnosu na druge, zabilježeni su u području snažnijeg financiranja istraživanja i inovacija te poticanja poduzetnika i znanstvenih institucija da zajedno rade na istraživačkim projektima i primjeni njihovih rezultata u proizvodnji.

Zbog okruženja koje nije poticajno za nove ideje i nema poticajan odnos prema pokušajima i pogreškama koje svaki poduzetnik prije uspjeha u pravilu prolazi, mala i srednja poduzeća sve su manje sklona inovacijama i novim organizacijskim i procesnim rješenjima. Hrvatska pada i u suradnji i povezivanju između javnog i privatnog sektora, znanstvenih institucija i poduzetnika što je ključno za razvoj i poticanje istraživanja i inovacija. Najveće slabosti Hrvatske su „intelektualna imovina“, „inovatori“ i „atraktivni istraživački sustavi“, a upravo ove dimenzije imaju najveći multiplikator u stvaranju dodatne vrijednosti u području inovativnosti, istraživanja i razvoja.

Hrvatska je 2010. imala bolje startne pozicije od određenih država članica pa je tako, primjerice, u ukupnom inovacijskom indeksu (56,1 %) bila bolja od Poljske za 3,3, Latvije za 6,5, Rumunjske za 8,2 i Bugarske za 8,7 postotnih poena. Prednost je u 2016. zadržana samo nad Bugarskom i Rumunjskom. Poljska je ostvarila napredak u područjima ljudskih resursa, privlačnih istraživačkih sustava, povoljnosti inovativnog okruženja, investicija poduzeća, intelektualnom kapitalu što je u konačnici rezultiralo porastom inovacijske učinkovitosti za 2 postotna poena, a u završnom promatranom razdoblju Poljska je bila bolja od Hrvatske za 0,1 postotni poen.


Latvija je usporedno 2010. rasla za 8,5 postotnih poena zahvaljujući pozitivnim rezultatima u području ljudskih resursa, poboljšanju rezultata u povoljnom inovativnom okruženju, poboljšanim rezultatima u privlačnim istraživačkim sustavima te utjecajima zaposlenosti i tako prestigla Hrvatsku za 3,4 postotna poena. Države članice koje se najviše ističu po rastu usporedno s 2010. godinom su Litva (+21 postotni poen), Malta (+12 postotnih poena), Ujedinjeno Kraljevstvo (+11,7 postotnih poena) i Nizozemska (+10,4 postotna poena). Od promatranih država članica u području ukupnog inovacijskog indeksa, 14 država ostvarilo je napredak, 13 je ostvarilo nazadovanje (uključujući Hrvatsku), a jedna država članica (Rumunjska) zadržala je jednak inovacijski indeks usporedno s 2010. U navedenih 13 država članica spadaju Danska, Finska i Njemačka, no treba imati na umu kako je njihovo nazadovanje neznatno s obzirom na to da su prema inovacijskom indeksu daleko iznad prosjeka EU-a dok je za ostale države članice nazadovanje alarmantno jer tako gube potencijal za rast i razvoj.

U usporedbi s ostalim državama članicama, Hrvatska ne raste dovoljno brzo, a kada raste riječ je o malim naprecima čime u dugom roku Hrvatska gubi na rezultatu sveukupnog inovacijskog indeksa, što se u konačnici negativno reflektira na konkurentnost te spremnosti usvajanja i stvaranja novih tehnologija. U području izdvajanja % BDP-a za istraživanje i razvoj, Hrvatska je u 2010. s 0,74 % bila bolja od Rumunjske za 0,29, Bugarske za 0,29 i Poljske za 0,19 postotnih poena, a u konačnom promatranom razdoblju (2016.) prednost je zadržana nad Bugarskom i Rumunjskom. Učinkovito korištenje fondovima EU-a može značajno pridonijeti jačanju ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. U sklopu prioritetne osi 1 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. dostupno je 664,8 milijuna eura, ugovorena je vrijednost projekata od 100,6 milijuna eura i isplaćeno je 19,4 milijuna eura. U sklopu programa Obzor 2020 dosad je isplaćeno 42,2 milijuna eura te je financirano ukupno 209 projekata na razini Hrvatske. Samo učinkovitom implementacijom dostupnih sredstava doći će do stvaranja zajedničkog interesa u provedbi projekata razvoja, istraživanja i inovacija između akademskog sektora, privatnog sektora i tijela javne vlasti. Tako će postepeno doći do restrukturiranja sektora za istraživanje i razvoj organizacijskom reformom što će otvoriti nove prilike u modernizaciji inovacijske infrastrukture. Znanstvene organizacije trebaju biti ključne u procesu razvijanja konkurentnosti temeljene na inovacijama i usmjerene na istraživanja koja su primijenjena te koja odgovaraju potrebama gospodarstva kako bi se postigla međunarodna konkurentnost i veća učinkovitost svih sektora. Hrvatskoj su nužni agresivniji poticaji inovativnim poduzećima i samostalnim inovatorima, u obliku raznih bilo financijskih bilo infrastrukturnih instrumenata.

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

21


UDK: 338 22

dr. sc. Davor Galinec*

Unatoč ublaženim fiskalnim i makroekonomskim neravnotežama, u Hrvatskoj je neophodna odlučnija provedba strukturnih reformi Uvod

Europska komisija je 22. studenog 2017. objavila tzv. „Jesenski paket“ Europskog semestra 2018., čime je formalno otvoren i novi ciklus tog mehanizma za koordinaciju ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika. Tom prilikom objavljeno je i Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2018.1 (IMU – engl. Alert Mechanism Report – AMR) koje ujedno predstavlja i početnu točku godišnjeg ciklusa Postupka makroekonomskih neravnoteža (PMN – engl. Macroeconomic Imbalances Procedure – MIP). Komisija je u Izvješću ocijenila da je provedba Postupka detaljnog preispitivanja (tzv. InDepth Review – IDR) potrebna za države članice u kojima su, u prethodnom ciklusu, utvrđene neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže, kako bi se procijenilo jesu li postojeće neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže ublažene, postojane ili se pogoršavaju.

Tom prilikom je za Postupak detaljnog preispitivanja odabrano dvanaest država članica, kako slijedi: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska. Po okončanju Postupka detaljnog preispitivanja, Komisija je 8. ožujka 2018. objavila priopćenje za tisakw, kojim je predstavljen tzv. „Zimski paket“ Europskog semestra 2018., odnosno godišnja analiza ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama (za sve države članice osim za Grčku, u kojoj se provodi namjenski program potpore stabilnosti), uključujući ocjenu preostalih neravnoteža (tzv. Izvješća po državama članicama). Za države članice koje su bile obuhvaćene Postupkom detaljnog preispitivanja objavljeni su pripadajući Radni dokumenti službi Komisije (Staff Working Document – SWD) pod nazivom „Izvješće za 2018. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža3“.

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Sektoru statstike HNB-a i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 dostupno na: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14824-2017-INIT/hr/pdf 2 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-1341_hr.htm 3 izvješće za Hrvatsku dostupno je na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-country-reportcroatia-en.pdf


Na temelju tih dokumenata, nacionalnih programa reformi i programa konvergencije (za države članice izvan europodručja) koji se dostavljaju Komisiji do kraja travnja te rezultata Proljetnih ekonomskih prognoza, Komisija će Vijeću EU-a predložiti na usvajanje svoje prijedloge novih specifičnih preporuka državama članicama (tzv. CSR).

U nastavku rada slijedi kratak prikaz Komunikacije Komisije u kojoj je objavljena odluka o razvrstavanju država članica prema kategorijama Postupka makroekonomskih neravnoteža te detaljan prikaz najvažnijih nalaza Izvješća za Hrvatsku 2018. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža.

Europska komisija (22.2.2017.): objava Komunikacije Komisije o makroekonomskim neravnotežama

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, ESB-u i Euroskupini pod nazivom „Europski semestar 2018.: ocjena napretka strukturnih reformi, sprječavanja i uklanjanja makroekonomskih neravnoteža te rezultata detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/20114“ (u daljnjem tekstu: Komunikacija), koja ujedno sumira nalaze objavljenih dvadeset i sedam izvješća po državama članicama (za sve države članice osim za Grčku u kojoj se provodi namjenski program potpore stabilnosti), a koja sadržavaju godišnju analizu stanja gospodarstva u državama članicama i koja prema potrebi uključuju ocjenu makroekonomskih neravnoteža (za države članice koje su bile obuhvaćene postupkom detaljnog preispitivanja). U svom priopćenju za tisak povodom objave Komunikacije5, Komisija konstatira da europsko gospodarstvo ubrzano raste, pozitivni gospodarski izgledi popraćeni su poboljšanjem stanja na tržištu rada i socijalnih uvjeta, a to je rezultat reformi koje su države članice poduzele posljednjih godina čime se omogućuje daljnje jačanje otpornosti gospodarstava i društava u EU-u. Međutim, Komisija uviđa da od oporavka nemaju svi jednaku korist i da u nekim državama članicama strukturne slabosti koče rast i konvergenciju stoga bi države članice trebale iskoristiti trenutačni zamah za daljnje jačanje temelja svojih gospodarstava. Na tiskovnoj konferenciji Valdis Dombrovskis (potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala) izjavio je da jaka gospodarstva rade na uklanjanju slabosti i u dobrim razdobljima te da bi sada, kada europsko gospodarstvo raste najbržim ritmom u posljednjih deset godina, upravo to trebala biti strategija i na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Povjerenik Pierre Moscovici (nadležan za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu) izjavio je da,

trenutačno, u jedanaest država članica EU-a i dalje postoje makroekonomske neravnoteže zbog čega su, u slučaju šokova, te države ranjive. Europska komisija zaključila je da se te neravnoteže uklanjaju zahvaljujući reformama i gospodarskom oporavku, što jača Europu. Broj država članica u okviru Postupka prekomjernih neravnoteža smanjuje se od početka krize i sve države trebaju uložiti više napora. Moscovici podsjeća da se milijuni Europljana i dalje svakodnevno bore za preživljavanje zbog čega se sve vlade moraju više založiti za borbu protiv nejednakosti, nezaposlenosti i nesigurnosti radnih mjesta. Povjerenica Marianne Thyssen (nadležna za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage) izjavila je da su, proglašenjem Europskog stupa socijalnih prava, ulaganje u vještine, smanjenje nejednakosti, socijalna pravednost i uključiv rast postali glavni prioriteti te je potrebno pratiti kako države članice provode načela i prava sadržana u stupu da bi se u praksi uistinu ostvarila.

U dijelu vezanom uz napredak u provođenju Specifičnih preporuka po državama članicama, Komisija napominje da se u pojedinačnim izvješćima ocjenjuje napredak država članica u svladavanju njihovih glavnih gospodarskih i socijalnih izazova te u provedbi prethodnih preporuka po državama članicama i da su države članice postigle tijekom svih ovih godina barem „određeni napredak” u primjeni više od dvije trećine primljenih preporuka, a u nekim ključnim područjima reforme se provode dosljedno. Općenito, od uvođenja Europskog semestra 2011. države članice ostvarile su najveći napredak u području financijskih usluga, fiskalne politike i fiskalnog upravljanja, a ostvaren je znatan napredak i u rješavanju pitanja pristupa financiranju, zakonskoj zaštiti zaposlenja i okviru za ugovore o radu. Mjere poduzete za jačanje bankarskog sektora i smanjenje visokih razina nenaplativih zajmova donose plodove (Italija, Slovenija, Irska, Hrvatska) i trebaju se dodatno pojačati. U mnogim državama članicama napredak na području dugoročne održivosti javnih financija je spor, uključujući i provedbu mirovinskih reformi. Regulatorne reforme poboljšale su kvalitetu poslovnog okruženja, posebno u onim državama članicama koje su takve reforme najviše i trebale. Te reforme smanjile su administrativne prepreke pri pokretanju novih poslova, ali poduzetništvo je i dalje slabo u mnogim državama članicama. Pristup bankovnim kreditima i zajmovima poboljšan je za mala i srednja poduzeća, ali je pristup financiranju rizičnim kapitalom još uvijek slab u mnogim dijelovima Unije.

Znatan napredak uočen je kod javne nabave. Tempo reformi tržišta usluga osobito je spor kod poslovnih usluga, graditeljstva i nekretnina.

________________________________ 4 engl. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Central Bank and the Eurogroup 2018 European Semester: Assessment of progress on structural reforms, prevention and correction of macroeconomic imbalances, and results of in-depth reviews under Regulation (EU) No 1176/2011, dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-country-report-communication_en.pdf 5 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-1341_hr.htm

23


24

Države članice napreduju u ostvarenju ciljeva koji su postavljeni prije osam godina u sklopu strategije Europa 2020. Promatrano na razini EU-a kao cjeline, EU se približava ostvarenju ciljeva na područjima obrazovanja, energije, klime i zapošljavanja. Četrnaest država članica već je postiglo svoje nacionalne ciljeve vezane uz smanjenje ranog napuštanja školovanja i povećanje udjela tercijarno obrazovanog stanovništva. Jedanaest država članica ispunilo je svoje nacionalne ciljeve vezane uz korištenje obnovljivih izvora energije. Cilj EU-a od 75 % zaposlenog radno aktivnog stanovništva u 2020. na putu je da bude ostvaren (uz pretpostavku nastavka sadašnjeg trenda ostvarivanja) dok je sedam država članica već ispunilo svoje nacionalne ciljeve. To se smatra izvrsnim postignućem s obzirom na veliki utjecaj krize na zapošljavanje. Međutim, broj ljudi koji su izloženi riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bio je na vrhuncu 2012. i od tada se smanjio na pretkrizne razine, ali unatoč tome cilj smanjenja broja siromašnih osoba u Europi za 20 milijuna do 2020. vjerojatno neće biti ispunjen. Isto tako, ostvarenje cilja o ulaganjima od 3 % BDP-a u istraživanje i razvoj daleko je od ostvarenja u planiranom roku.

Osim toga, Komisija je donijela i objavila program rada za Program potpore strukturnim reformama 2018., u okviru čega će se pružiti potpora u provedbi reformi državama članicama, posebno onima koje su u preporukama po državama članicama navedene kao prioriteti. Za 2018. Komisiji su stigli zahtjevi za potporama za više od 140 reformskih projekata u 24 države članice (planirani proračun za te aktivnosti iznosi 30,5 milijuna eura). Od dvanaest država članica koje su bile obuhvaćene postupkom Detaljnog preispitivanja 2018. (Bugarska, Hrvatska, Cipar, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska), Komisija je zaključila da Slovenija više ne bilježi makroekonomske neravnoteže u smislu Postupka u slučaju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U osam država članica potvrđeno je postojanje neravnoteža (Bugarska, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Nizozemska, Portugal i Švedska), a u preostale tri potvrđeno je postojanje prekomjernih neravnoteža (Hrvatska, Italija i Cipar).

U odnosu na prethodni postupak iz 2017., za jedan je povećan broj država članica koje uopće nisu bile obuhvaćene Postupkom Detaljnog preispitivanja, broj država koje nemaju utvrđene neravnoteže nakon provedenog postupka ostao je nepromijenjen, broj država koje bilježe neravnoteže povećan je sa šest na osam, ali je zato broj država koje bilježe prekomjerne neravnoteže smanjen sa šest na tri, a među tim trima državama nalazi se i Hrvatska.

Tablica 1: Sažetak Odluka o klasifikaciji država članica u okviru Postupka Detaljnog preispitivanja u 2017. i 2018. Kategorije postupka zbog makroekonomskih neravnoteža

Države članice koje nisu uključene u Detaljna preispitivanja 1.

2.

3.

4.

Nema utvrđenih neravnoteža

Neravnoteže

Prekomjerne neravnoteže

Postupak zbog prekomjernih neravnoteža (PPN/EIP)

2017.

2018.

BE, CZ, DK, EE, BE, CZ, DK, EE, FI, LV, LT, LU, LV, LT, LU, HU, HU, MT, AT, MT, AT, PL, RO, PL, RO, SK, UK SK, UK (14) (15) FI (1)

DE, IE, ES, NL, SI, SE (6)

BG, FR, HR, IT, PT, CY (6) -

SI (1)

BG, DE, IE, ES, FR, NL, PT, SE (8)

HR, IT, CY (3) -

Izvor: Komunikacija, str. 6. U daljnjem tijeku Europskog semestra očekuje se rasprava Vijeća o Komisijinim izvješćima po državama članicama i rezultatima dubinskih preispitivanja. Komisija će zatim održati bilateralne sastanke s državama članicama na kojima će se raspravljati o izvješću za dotičnu državu članicu. Potpredsjednici Komisije i povjerenici posjetit će države članice i sastati se s predstavnicima vlade i nacionalnog parlamenta, socijalnim partnerima i drugim dionicima te s njima raspraviti rezultate iz izvješća. Države članice trebaju potom do sredine travnja predstaviti prioritete ekonomske i socijalne politike u okviru svojih nacionalnih programa reformi i programa stabilnosti i/ili konvergencije (u kojima utvrđuju proračunske prioritete) te uzeti u obzir utvrđene izazove i prioritete iz Godišnjeg pregleda rasta za 2018. i preporuku o ekonomskoj politici europodručja. Komisija preporučuje da se ti programi izrade uz potporu nacionalnih parlamenata i svih ključnih dionika kao što su socijalni partneri, regionalne i lokalne vlasti te, prema potrebi, organizacije civilnog društva. Komisija će tijekom svibnja predstaviti nove Preporuke po državama članicama.


Izvješće za 2018. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža – Hrvatska Za dvanaest država članica koje su bile obuhvaćene Postupkom detaljnog preispitivanja u sklopu Europskog semestra 2018. sastavljena su i, 8. ožujka 2018., javno objavljena pojedinačna izvješća za 2018. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (u daljnjem tekstu: Izvješće). U početnom dijelu sažetka dokumenta konstatira se da povoljno ekonomsko okruženje pogoduje jačanju napora u provedbi reformi i osiguranju održivog i uključivog rasta. Iako se predviđa da će hrvatski potencijalni rast nešto porasti u srednjoročnom razdoblju, on i dalje neće biti dovoljan da bi se osigurala brža konvergencija. Budući da se broj radno sposobnog stanovništva i dalje smanjuje te da je iskorištenost radne snage trajno niska, izgledi da će Hrvatska ubrzati svoj gospodarski rast ovisit će u velikoj mjeri o njezinim kapacitetima za provedbu strukturnih reformi. Za povećanje potencijalnog rasta potrebne su strukturne reforme koje će omogućiti brži rast produktivnosti, veće sudjelovanje na tržištu rada i poslovno okruženje poticajno za ulaganja. Gospodarski rast i dalje je sveobuhvatan i snažan, a potrošnja kućanstava i dalje je glavni pokretač rasta i to zahvaljujući ponovnom rastu plaća, stalnom rastu zaposlenosti i visokom povjerenju potrošača.

Primjetan je i oporavak ulaganja iako je sporiji nego što se predviđalo. Kad je riječ o vanjskoj poziciji gospodarstva, izvoz se povećao zahvaljujući velikoj globalnoj potražnji i daljnjim povećanjima tržišnih udjela, no procjenjuje se da je s time povezani rast uvoza robe imao neznatan negativni utjecaj na doprinos neto izvoza rastu u 2017. Što se tiče ove i sljedeće godine, gospodarski oporavak trebao bi se nastaviti, ali s nešto manjim stopama rasta. Nezaposlenost je u prethodnim godinama bitno smanjena te se predviđa daljnje (iako nešto usporenije) smanjenje nezaposlenosti zbog očekivanog smanjenja migracijskih odljeva. Očekuje se da će privatna potrošnja i dalje biti pokretač rasta jer se predviđa da će rast plaća kompenzirati učinak rasta inflacije na raspoloživi dohodak. U 2018. i 2019. predviđa se intenzivniji rast ulaganja nakon što se otklone neizvjesnosti povezane s restrukturiranjem Agrokora i poveća korištenje financijskih sredstava EU-a. Predviđa se nastavak dobrih izvoznih rezultata, a uvoz će u velikoj mjeri ovisiti o doprinosu neto izvoza rastu.

Zahvaljujući svojoj stabilnoj ekspanziji turizam otvara mogućnosti za zapošljavanje i rast, no da bi taj sektor

postao glavni pokretač kontinuiranog gospodarskog rasta, potrebno je suočiti se s izazovima u planiranju politika koji uključuju predviđanje i reagiranje na sve veću i raznolikiju potražnju u turizmu.

Smanjivanje udjela javnog i privatnog duga u BDP-u nastavlja se, čemu pridonosi trajni gospodarski oporavak i aprecijacija domaće valute. Rast gospodarske aktivnosti generira i rast fiskalnih prihoda, a budući da su fiskalni rashodi ograničeni, rezultat toga je nizak deficit i smanjenje duga opće države (u odnosu na BDP). Razine duga privatnog sektora također se smanjuju, a kreditna aktivnost polako se povećava. Korporativni dug tek je nešto veći od bonitetnih razina, no izložen je šokovima promjene tečaja strane valute. Zbog smanjenja privatnog i javnog duga te stabilnog suficita tekućeg računa očekuje se daljnje smanjenje inozemnog duga. Komisija ocjenjuje da je Hrvatska ostvarila ograničeni napredak u provedbi pet specifičnih preporuka s kraja prethodnog ciklusa Europskog semestra 2017. (koje su izdane za područja fiskalne politike, mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi, obrazovanja, javne uprave te poduzeća i imovine u državnom vlasništvu). Fiskalna politika potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima pridonijela je smanjenju udjela duga, no provedba strukturnih reformi ne napreduje. Nisu doneseni propisi kojima bi se ojačao fiskalni okvir i odustalo se od uvođenja već propisanog periodičnog poreza na nekretnina.

Poduzete su određene mjere racionalizacije zdravstvenog sustava, osobito bolnica. Međutim, dospjele nepodmirene obveze u zdravstvu i dalje rastu. Smanjen je opseg mjera predviđenih za sustav socijalnih naknada dok je provedba paketa reformi mirovinskog sustava do daljnjeg odgođena. Mjere aktivne politike tržišta rada namijenjene niskokvalificiranim i dugotrajno nezaposlenim osobama i dalje su u velikoj mjeri neiskorištene te još nije provedena reforma obrazovanja unatoč nekim pozitivnim mjerama. Nema napretka ni u pogledu provedbe glavnih reformi u javnoj upravi. Ostvaren je određeni napredak u provedbi mjera za poboljšanje poslovnog okruženja kad je riječ o smanjenju administrativnog opterećenja i parafiskalnih nameta.

Određeni napredak ostvaren je i prodajom manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktivacijom državne imovine te je neznatno smanjen broj neriješenih sudskih predmeta. Uvedene su određene mjere za rješavanje problema visoke razine loših kredita. Provedena je revizija kvalitete imovine Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali rezultati te analize još nisu objavljeni.

25


26

Što se tiče ostvarenja nacionalnih ciljeva u sklopu Strategije Europa 2020, smatra se da će Hrvatska ostvariti ili je već ostvarila svoje nacionalne ciljeve u područjima energetske učinkovitosti, smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja udjela obnovljive energije (osim u prometu), smanjenja prijevremenog napuštanja školovanja te smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti. Izgledno je da se do 2020. neće moći ostvariti nacionalni cilj u pogledu stjecanja visokoškolskog obrazovanja (gdje bi barem 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godina trebalo imati završeno visokoškolsko obrazovanje) dok je najveći jaz u odnosu na zadani cilj još uvijek prisutan o domeni ulaganja u istraživanje i razvoj. Naime, u 2016. udio izdataka za istraživanje i razvoj porastao je na 0,46 % BDP-a, što je još uvijek daleko ispod vrijednosti nacionalnog cilja od 1,4 % BDP-a (koja je već u startu nisko postavljena u odnosu na vrijednost od 3 % BDP-a koja je postavljena na razini EU-a kao cjeline). Tako veliko odstupanje od cilja pokazuje slabu stratešku usmjerenost na znanost i inovacije. U pogledu kretanja određenih pokazatelja definiranih Pregledom socijalnih pokazatelja iz europskog stupa socijalnih prava, Hrvatska se suočava s izazovima, koji uključuju jednake mogućnosti, pristup tržištu rada i pravedne radne uvjete. Gospodarski rast pridonio je smanjenju nezaposlenosti, ali stopa zaposlenosti i dalje je relativno vrlo niska. Hrvatska se još uvijek suočava s problemom visoke stope broja mladih koji se ne obrazuju, ne rade i stručno se ne usavršavaju te slabog korištenja mjera aktivne politike tržišta rada. Usto, u Hrvatskoj je visok udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Glavni zaključci Detaljnog preispitivanja i povezani izazovi politika prezentirani u Izvješću za Hrvatsku su sljedeći: 1.) Predviđa se daljnje smanjenje duga opće države u 2017. zahvaljujući kontinuiranom rastu i fiskalnoj disciplini. Tijekom dugotrajne krize dug opće države više se nego udvostručio uglavnom zbog kumuliranja deficita i reklasifikacija duga poduzeća u državnom vlasništvu iz sektora nefinancijskih poduzeća u sektor opće države. Smanjenje udjela duga s najviše zabilježene razine od gotovo 86 % započelo je 2015., ubrzalo se 2016. te se očekuje da se udio duga u 2017. smanji na oko 80 % BDP-a i da će se u kratkoročnom razdoblju nastaviti smanjivati. To smanjivanje potaknuto je gospodarskim rastom (op. rast BDP-a u nazivniku izraza) i smanjenjem rashoda. Međutim, dug opće države i dalje je visok u usporedbi s razinama zabilježenima prije krize i u usporedivim državama. Iako su u srednjoročnom razdoblju smanjeni, rizici za održivost i dalje su visoki, osobito prema određenim scenarijima u uvjetima stresa. Osim toga, dug je izložen valutnom riziku jer je znatan udio tog duga izdan ili denominiran u stranoj valuti. Pozitivne promjene odnose se na kontinuirano smanjenje troškova

servisiranja duga i produljenje rokova dospijeća, što je ostvareno posljednjih godina, te na određena poboljšanja u sustavu upravljanja dugom. 2.) Nastavljeno je smanjenje duga privatnog sektora, iako je i dalje znatno izložen valutnom riziku. Intenzivnija gospodarska aktivnost pridonijela je smanjenju duga privatnog sektora, a kontinuirana aprecijacija nacionalne valute u odnosu na euro pridonijela je smanjenju vrijednosti nepodmirenih obveza indeksiranih ili denominiranih u stranoj valuti. To je pozitivan trend, no povezan je s valutnim rizikom. U 2017. usporeno je smanjivanje duga korporativnog sektora i kućanstava zbog povećanja neto kreditnih tokova koje je poticajno za ulaganja. Međutim, dug korporativnog sektora koncentriran je u nekoliko segmenata i dalje je visok u odnosu na financijsku imovinu sektora što može upućivati na potencijalne rizike za solventnost. 3.) Neizravni kreditni rizik opterećuje dobro kapitaliziran i sve profitabilniji financijski sektor. Zahvaljujući boljim makroekonomskim uvjetima i nižim kamatnim stopama povećala se potražnja za kreditima, što je u 2017. (u kombinaciji s kontinuiranim poboljšanjem kvalitete imovine banaka i njihove profitabilnosti) dovelo do stvaranja pozitivnih neto kreditnih tokova (tj. odobravaju se veći iznosi novih kredita u odnosu na iznose koji se vraćaju od strane dužnika po osnovi prethodno odobrenih kredita – op.a.). Relativno brzo smanjivanje udjela loših kredita iz 2016. zaustavljeno je u 2017. jer je trend smanjivanja djelomično neutraliziran pojavom neto priljeva loših kredita koji se odnose na Agrokorove neotplaćene kredite. Općenito, neizravni kreditni rizik i dalje je izvor ranjivosti bankarskog sektora, osobito zbog znatne izloženosti valutnom riziku korporativnih i privatnih klijenata banaka (ako npr. kuna deprecira značajnije prema euru, kunska protuvrijednost dospjelog anuiteta koji klijent mora redovito vraćati banci također značajnije raste, što ima za posljedicu da se povećava rizik redovite naplate takvog kredita za banku - op.a.). 4.) Nastavljaju se poboljšanja na tržištu rada, ali sudjelovanje je i dalje na vrlo niskoj razini. Stopa nezaposlenosti je u 2017. smanjena na 11,1 %. Smanjenju broja radno sposobnog stanovništva pridonijeli su migracijski odljevi i starenje stanovništva, dok su stope aktivnosti i zaposlenosti muškaraca i žena i dalje vrlo niske, djelomično zbog odgovornosti za skrb i mnogobrojnih mogućnosti za prijevremeno napuštanje tržišta rada. Unatoč povećanju zapošljavanja na temelju ugovora na neodređeno vrijeme u 2017., udio ugovora na određeno vrijeme u ukupnoj zaposlenosti i dalje je znatan. Smanjuju se stope nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti, iako su još uvijek visoke. Općenito, socijalni dijalog između vlade i socijalnih partnera nije dovoljno razvijen.


5.) Restriktivno poslovno okruženje koči konkurentnost i ulaganja. Ograničeno je funkcioniranje tržišta proizvoda i tržišta kapitala, što sprječava neometanu alokaciju sredstava najproduktivnijim poduzećima i sektorima. Nedovoljno dobri rezultati u području istraživanja, razvoja i inovacija dodatna su prepreka povećanju konkurentnosti hrvatskih poduzeća. Liberalizacija sporo napreduje jer su brojna zanimanja i vodeći sektori izrazito regulirani. I dalje se bilježi određeno narušavanje tržišnog natjecanja u područjima pravnog i poreznog savjetovanja. Parafiskalni nameti i administrativno opterećenje i dalje ograničavaju osnivanje i širenje poduzeća, a kasni se i s provedbom strategije suzbijanja korupcije. Druga ključna ekonomska pitanja koja su analizirana u Izvješću i koja ukazuju na posebne izazove s kojima se suočava gospodarstvo Hrvatske su sljedeća:

1.) Slaba i rascjepkana javna uprava i dalje otežava učinkovitost pružanja javnih usluga. Izražena teritorijalna rascjepkanost i složeni odnosi na različitim razinama vlasti u Hrvatskoj ne pridonose učinkovitom korištenju resursa i pružanju javnih usluga. Zbog nedostatnih administrativnih kapaciteta otežana je provedba javnih politika i učinkovito korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Neusklađen je okvir za određivanje plaća u državnoj upravi i javnim službama. Iako je broj neriješenih sudskih predmeta znatno smanjen zbog manjeg broja novih predmeta, i dalje su potrebne mjere za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava. Određeni napredak ostvaren je prodajom manjinskih vlasničkih udjela i dodatno je skraćen vladin popis društava od strateškog i posebnog interesa. Odlučniji napredak u najavljenoj privatizaciji poduzeća u državnom vlasništvu tek se mora ostvariti. 2.) Iako se smanjuju, razine siromaštva i socijalne isključenosti još su visoke. To osobito vrijedi za niskokvalificirane radnike, starije osobe i osobe s invaliditetom. Teritorijalne su razlike značajne jer su stope rizika od siromaštva u nekim županijama vrlo visoke. Neujednačeno pružanje socijalnih usluga i rascjepkana pokrivenost stanovništva sustavom socijalne zaštite pridonose postojećim nejednakostima u ishodima na tržištu rada. Duljina radnog vijeka jedna je od najkraćih u Europi, što negativno utječe na adekvatnost postojećih i budućih mirovina i uzrokuje visoki rizik od siromaštva u starosti.

3.) Obrazovni i zdravstveni ishodi upućuju na strukturne slabosti. Pokazatelji uspješnosti obrazovnog sustava stagnirali su ili su se pogoršali u većini relevantnih područja, što potvrđuje da je potrebno provesti reformu. Nedavnim mjerama za provedbu nacionalne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije trebali bi se, ako se one provedu, riješiti problemi kvalitete i uključivosti. Nastojanja da se poboljša strukovno obrazovanje i osposobljavanje i da se radnoj snazi osigura stjecanje vještina potrebnih na tržištu rada i dalje su nedovoljna. Sudjelovanje odraslih u obrazovanju i dalje je na vrlo niskoj razini. Zdravstveni se ishodi poboljšavaju, ali i dalje su ispod prosjeka EU-a. U 2017. započela je provedba nekih mjera racionalizacije bolničkog sustava, no unatoč tome bolnice i dalje ne raspolažu dovoljnim financijskim sredstvima i opterećene su dugovima.

Značajan dio Izvješća detaljno se bavi ocjenom uspješnosti hrvatskih vlasti u provedbi pet specifičnih preporuka (tzv. CSR) koje je Hrvatska dobila na kraju ciklusa Europskog semestra 2017. U nastavku slijedi prikaz sumarnih ocjena Komisije na razini pojedinih preporuka i njihovih sastavnica. U mogućem rasponu ocjena6 od “nema napretka” do “potpuna provedba”, ukupna ocjena provedbe svih pet preporuka klasificirana je kao “ograničeni napredak”, pri čemu je za četiri preporuke dodijeljena opća ocjena “ograničeni napredak” dok je provedba jedne preporuke općenito ocijenjena s “nema napretka” (Preporuka br. 4 koja se odnosi na smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi uz istodobno poboljšanje učinkovitosti i smanjenje teritorijalnih nejednakosti u pružanju javnih usluga te usklađivanje okvira za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima). Dodatno, unutar svake općenite ocjene za pojedinu preporuku postoji više ocjena za pojedine segmente svake preporuke, tako da svaki segment može biti ocijenjen i drugačije u odnosu na općenitu ocjenu koja je dodijeljena na razini preporuke. U sklopu spomenute Preporuke br. 4 (čija je realizacija ocijenjena s “nema napretka”) provedba oba segmenta (smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi te usklađivanje okvira za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima) ocijenjene su s “nema napretka”. Kod Preporuke br. 1 (koja se odnosi na nastavak provedbe fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što podrazumijeva da bi 2018. trebala i

________________________________ 6 Sljedeće se kategorije upotrebljavaju za ocjenu napretka provedbe preporuka za Hrvatsku iz 2017.: Nema napretka: Država članica nije ni najavila ni donijela mjere za rješavanje problema iz preporuke. Primjeri tipičnih situacija (koje treba pažljivo tumačiti uzevši u obzir specifičnosti država članica): zakonske, administrativne ili proračunske mjere nisu najavljene u nacionalnom programu reformi ni u drugim službenim dokumentima upućenima nacionalnom parlamentu ili relevantnim parlamentarnim odborima ni Europskoj komisiji i nisu javno najavljene (npr. u priopćenju za javnost, informacijom na internetskoj stranici vlade), upravljačko ili zakonodavno tijelo nije predstavilo nezakonodavne akte, država članica poduzela je početne korake za rješavanje problema iz preporuke (npr. naručila je studiju ili je osnovala studijsku skupinu za analizu mogućih mjera koje bi bilo potrebno poduzeti), ali nije predložila jasno utvrđene mjere za rješavanje problema iz preporuke. Ograničeni napredak: Država članica najavila je određene mjere kojima se problem iz preporuke samo donekle rješava i/ili je upravljačko ili zakonodavno tijelo predstavilo zakonodavne akte koji, međutim, još nisu doneseni te je prije provedbe preporuke potrebno znatno poraditi na nezakonodavnim postupcima, predstavljeni su nezakonodavni akti, ali bez dodatnih koraka u smislu provedbe koji su potrebni za rješavanje problema iz preporuke. Određeni napredak: Država članica donijela je mjere kojima se djelomično rješava problem iz preporuke i/ili je donijela mjere za rješavanje problema iz preporuke, ali je ipak potrebno prilično poraditi na potpunom rješavanju problema iz preporuke jer je provedeno samo nekoliko donesenih mjera. Naprimjer, nacionalni parlament donio je mjere ili su mjere donesene odlukom ministra, ali nisu donesene provedbene odluke. Znatan napredak: Država članica donijela je mjere kojima se uvelike rješava problem iz preporuke od kojih je većina provedena. Potpuna provedba: Država članica provela je sve mjere potrebne za odgovarajuće rješavanje problema iz preporuke.

27


28

dalje biti u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem, jačanje proračunskog planiranja i višegodišnjeg proračunskog okvira, među ostalim jačanjem neovisnosti i mandata Povjerenstva za fiskalnu politiku do rujna 2017., poduzimanje potrebne mjere za uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine te jačanje okvira upravljanja javnim dugom, što uključuje i godišnje ažuriranje strategije upravljanja javnim dugom), opća je ocjena provedbe “ograničeni napredak”, uz napomenu da u opću ocjenu Preporuke br. 1 nije uključena ocjena usklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu. Uspješnost provedbe segmenata vezanih uz jačanje proračunskog planiranja i višegodišnji proračunski okvir, jačanje neovisnosti i mandata Povjerenstva za fiskalnu politiku te poduzimanje potrebnih mjera za uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine ocijenjena je s “nema napretka”. Nešto je bolja situacija u segmentu upravljanja javnim dugom gdje je provedba ocijenjena kao “ograničeni napredak” budući da je velik udio duga središnje države koji se odnosi na poduzeća u državnom vlasništvu (prethodno u obliku kredita) refinanciran izdavanjem obveznica, a tijelo za upravljanje javnim dugom postalo je samostalna uprava u okviru Ministarstva financija.

Provedbu Preporuke br. 2 (koja se odnosi na osiguranje mjera za odvraćanje od ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i usklađenje odredbe o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje, kao i poboljšanje koordinacije i transparentnosti socijalnih naknada) Komisija je općenito ocijenila kao “ograničeni napredak”, što se na razini sastavnica odnosi na poboljšanje koordinacije i transparentnosti socijalnih naknada. S druge strane, provedba sastavnice koja se odnosi na mirovinsku reformu ocijenjena je s “nema napretka” jer su reformske mjere planirane za prosinac 2017. ponovno odgođene do sredine 2018. Te mjere obuhvaćaju racionalizaciju popisa više od stotinu teških i za zdravlje štetnih zanimanja koja uživaju mirovinske povlastice, mjere kojima je cilj smanjenje prava na prijevremenu mirovinu, povećanje zakonske dobi za umirovljenje i ubrzanje izjednačavanja zakonske dobi za umirovljenje za žene i muškarce.

Općenitom ocjenom “ograničeni napredak” ocijenjena je provedba Preporuke br. 3 (koja se odnosi na poboljšanje obrazovanja odraslih, osobito starijih radnika, niskokvalificiranih radnika i dugotrajno nezaposlenih te ubrzanje reforme obrazovnog sustava), a istom ocjenom su ocijenjene i njene dvije sastavnice. Pritom Komisija navodi da su aktivne politike tržišta rada i dalje vrlo slabo zastupljene, da je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) donio u veljači 2017. novi paket aktivnih politika tržišta rada s naglaskom na obrazovanju, no da i dalje postoji zabrinutost u pogledu kapaciteta HZZ-a da svoju ponudu mjera za zapošljavanje/obrazovanje prilagodi potrebama korisnika. Isto tako, čini se da napori nadležnih tijela da povećaju sudjelovanje odraslih u obrazovanju nisu dobro koordinirani s aktivnim politikama tržišta rada koje provodi HZZ (uključujući mjere prekvalifikacije i dokvalifikacije), a do daljnjeg je odgođeno i donošenje novog Zakona o obrazovanju odraslih i Zakona o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

Nadalje, postignut je ograničeni napredak u reformi obrazovnog sustava jer je provedba reforme nekoliko puta odgođena. Neke su aktivnosti ponovno pokrenute 2017. te se očekuje da će u rujnu 2018. započeti pilot-projekt za provedbu kurikularne reforme. U Saboru još nije održana rasprava o nužnim zakonodavnim izmjenama, među ostalim o Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a još je u tijeku donošenje novog podzakonskog akta o neformalnom i informalnom učenju. Provedba Preporuke broj 5 (koja se odnosi na državna poduzeća i imovinu, smanjenje opterećenja poduzeća regulatornim troškovima i administrativnih opterećenjima, uklanjanje regulatornih prepreka koje ometaju pristup reguliranim profesijama i profesionalnim i poslovnim uslugama te poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava) općenito je ocijenjena kao “ograničeni napredak”, a tako je ocijenjena i provedba na razinama svih četiriju osnovnih sastavnica. Na području prodaje poduzeća u državnom vlasništvu i poboljšanju korporativnog upravljanja novo je Ministarstvo ostvarilo napredak u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu te dodatno skratilo popis društava od strateškog i posebnog interesa, no znatno se kasni s donošenjem propisa usmjerenih na poboljšanje upravljanja državnom imovinom i korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu. Nastavljeno je mjerenje i naknadno smanjenje administrativnog opterećenja te su smanjena dva parafiskalna nameta. Mjere poduzete za liberalizaciju reguliranih profesija ograničenog su opsega te su i dalje prisutna ograničenja koja su najštetnija za funkcioniranje gospodarstva. Također, ograničeni napredak zabilježen je u poboljšanju kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava. U protekloj je godini smanjenje broja neriješenih predmeta bilo uglavnom rezultat smanjenog broja novih predmeta, no postupci su i dalje dugotrajni. Mjere povećanja učinkovitosti i modernizacije sustava sporo napreduju.

Zaključak

Hrvatska je poduzela određene reforme sukladno sadržaju specifičnih preporuka koje je od Komisije i Vijeća EU-a zaprimila krajem Europskog semestra 2017, no učinak provedbe tih mjera nije zadovoljavajući. K tome, unatoč ublaženim fiskalnim i makroekonomskim neravnotežama, Hrvatska se i dalje nalazi u sve manjoj skupini država članica koje bilježe prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Jedini izlaz iz tog začaranog kruga predstavlja odlučnija provedba strukturnih reformi, koja bi potakla daljnji rast hrvatskog gospodarstva. Kako je napredak u provedbi većine preporuka ograničen, za pretpostaviti je da će Specifične preporuke za Hrvatsku, koje će joj biti upućene od strane Komisije i Vijeća pri kraju Europskog semestra 2018., biti gotovo identičnog sadržaja kao i prošlogodišnje preporuke. Isto tako, Komisija očekuje da novi (korigirani) prijedlozi mjera i rokova za provedbu postojećih preporuka budu ugrađeni u novi Nacionalni plan reformi 2018. i višegodišnji Plan konvergencije kako bi se osigurala provedba nužnih reformi koje bi rezultirale povećanjem gospodarskog rasta i blagostanja za sve građane Republike Hrvatske.


29

Zastupnica Maletić gostovala u emisiji Iz srca Europe

Aktivnosti ureda PANEL TWITTER CHAT, 22.3.2018.

Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je u četvrtak 22. ožujka na panelu Twitter chat u organizaciji inicijative Knowledge4Innovation (K4I) i magazina Innovators na temu spolne ravnopravnosti i uloge žena u području STEM-a.

Uz zastupnicu Maletić kao predsjedateljicu inicijative K4I, sudjelovala su i Angelica Mlinar, također zastupnica u Europskom parlamentu, Katherine Manuel kao viša potpredsjednica inovacija u Thomson Reutersu, Douglas Morisson voditelj inovacija i STEM-a na sveučilištu u Glasgowu, Alev Canoglu, osnivačica ženskih tehničara te Nick Diamond, voditelj konzorcija za pristupačnost medicinske tehnologije. Panelom je moderirala voditeljica programa za jačanje komunikacija u magazinu Innovators Charlotta de Toni. U nastavku se mogu pročitati pitanja s panela kao i odgovore zastupnice Maletić.

Koje prepreke zaustavljaju žene u ostvarivanju karijere u području STEM-a? Marginalizacija žena zbog slabije zarade u odnosu na muškarce te manjak potpore od strane obitelji, profesora i poslodavaca imaju utjecaj na ostvarivanju karijere u području STEM-a. Zašto je svima u interesu imati više zaposlenih žena u STEM-u?

Spolna ravnopravnost ključna je za kreativnost, inovativnost, produktivnost i konkurentnost.

Uključivanje žena potiče znanstvenu izvrsnost i povećava kvalitetu rezultata u STEM-u. Na koji način bi kreatori politika, obrazovne i poslovne institucije trebali angažirati više žena u području STEM-a?

Potrebno je promijeniti način na koji obrazujemo studente. Potrebna je veća vidljivost žena, poticanje prepoznavanja u ulogama znanstvenica i inovatorica te edukacija roditelja o tome kako najbolje zagovarati mogućnosti STEM-a za svoje kćeri. Kako možemo žene u STEM-u gledati kao široko prihvaćenu kulturnu normu?

Ključan je rani početak sudjelovanja žena u aktivnostima STEM-a (razvoj edukacija STEM-a prilagođenih dobnim skupinama), promocija postignuća žena i djevojaka, promocija i stvaranje povoljnog okruženja za njihov razvoj. Potrebna je suradnja na svim razinama s različitim dionicima i snažno zastupanje uloge žena. Navedite neke inicijative koje učinkovito obrađuju nejednakost spolova u STEM-u?

Kampanja povjerenice Mariye Gabriel „Bez žena nema tribine“, Digigirls – tehnološko orijentiran događaj koji uključuje studente s interesom za IT, TechSisters – nevladina udruga koja radi u području nadahnuća žena te godišnje nagrade kao što su „Digitalna žena godine“, i „Digitalna djevojka godine“.


30

IZ SRCA EUROPE, 22.3.2018. Zastupnica Maletić gostovala u emisiji Iz srca Europe

PREDAVANJE, 22.3.2018. Maletić: „Nužan je nastavak provedbe reformi za države Jugoistočne Europe“

Zastupnica Ivana Maletić gostovala je 22. ožujka u emisiji Iz srca Europe. Uz zastupnicu Maletić u emisiji su sudjelovali i zastupnica Ruža Tomašić te hrvatski predstavnici u Odboru regija, dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić, načelnik općine Vidovec Bruno Hranić i gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel.

Zastupnica Maletić je u četvrtak, 22. ožujka u Europskom parlamentu u Bruxellesu održala predavanje na temu „Uloga Europskog parlamenta u podršci pristupanju država Zapadnog Balkana u EU“. Predavanje je održano u sklopu seminara „Suvremene pučke stranke protiv populizma“ u organizaciji centra Martens (Martens Centre). Zastupnica Maletić naglasila je da zastupnici u Europskom parlamentu djeluju kroz pet Delegacija: Delegacija za pristupanje Crne gore u EU, Delegacija za pristupanje Srbije u EU, Delegacija za pristupanje Makedonije u EU, Delegacija za pristupanje Albanije u EU te zajednička Delegacija za pristupanje Bosne i Hercegovine i Kosova u EU. Svaka od navedenih delegacija ima svoje redovne sastanke koji se održavaju u Bruxellesu i Strasbourgu kao i interparlamentarne sastanke koji se održavaju u Bruxellesu, Strasbourgu i svakoj od država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. Interparlamentarni sastanci održavaju se dvaput godišnje po dva dana s glavnim fokusom na trenutno stanje u pristupnim pregovorima svake od navedenih država. „Europski parlament redovito raspravlja i glasuje o godišnjim izvješćima o napretku Komisije za svaku državu Zapadnog Balkana te dodatno ukazuje na područja u kojima su potrebni napredak i značajnije reforme, kao što su vladavina prava ili reforma javne uprave“, istaknula je zastupnica Maletić. Europska komisija je 6. veljače predstavila Strategiju proširenja na Zapadni Balkan. Ova Strategija odnosi se na šest država koje se često nazivaju WB-6 (Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija i Kosovo). Tijekom ove godine Komisija će započeti provoditi nekoliko inicijativa usmjerenih na poboljšanje demokratskog, institucionalnog i političkog okvira Unije do 2025. na temelju trenutno važećih sporazuma.

Povod ovoj emisiji bilo je 128. plenarno zasjedanje Odbora regija gdje su glavne teme bile kohezija, proširenje, migracije s posebnim naglaskom na gradove i regije kao i program potpore strukturnim reformama.

Govoreći o kohezijskoj politici i očekivanjima od novog višegodišnjeg financijskog okvira nakon Brexita za gradove i regije, zastupnica Maletić istaknula je kako je pozicija Europskog parlamenta vrlo jasno istaknuta u izvješću o budućem višegodišnjem proračunskom okviru u kojem je naglašeno da sredstva za kohezijsku politiku moraju ostati na istoj razini kao što su i u sadašnjoj omotnici. „Europska komisija objavila je dokument u kojem prezentira tri moguća scenarija za kohezijsku politiku od kojih dva predviđaju smanjenje ukupne omotnice u odnosu na sadašnju perspektivu. Međutim, bez obzira na scenarije i eventualna smanjenja sredstava za kohezijsku politiku, države koje su manje razvijene i kojima treba značajna pomoć za sustizanje ostalih imat će iste omotnice, a tu sigurno spadaju Hrvatska, Bugarska i Rumunjska”, kazala je zastupnica. Kao EPP-ova izvjestiteljica u sjeni za prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe radi povećanja financijske omotnice programa potpore strukturnim reformama i izmjene njegova općeg cilja, zastupnica je naglasila njegovu važnost čime se financijska omotnica programa povećava sa 142,8 milijuna eura na 222,8 milijuna eura.

„Važno je naglasiti da su države u ovoj godini dosad već predale zahtjeve za reformama i projektima reformi u vrijednosti većoj od 132 milijuna eura, što znači da je već u 2018. potrošeno sve što je u ranijoj omotnici alocirano i zato su potrebna dodatna sredstva. Hrvatska vlada je 2017. i 2018. predložila 17 projekata i zahtjeva za pomoć za projekte reformi ukupne vrijednosti od 2,3 milijuna eura što je vrijedno pohvala i pokazuje ozbiljan pristup Vlade kad su u pitanju reforme”, zaključila je zastupnica. Više o navedenim temama kao i pripremama grada Rijeke koji će 2020. biti europski grad kulture možete pogledati u emisiji Iz srca Europe.

„Nužno je da države Zapadnog Balkana i dalje nastave u ispunjavanju ključnih uvjeta za članstvo. Kako bi ispunile sve uvjete i poboljšale svoje demokracije, još uvijek su potrebne opsežne i uvjerljive reforme te rješavanje pitanja u ključnim područjima sporova i jačanje dobrosusjedskih odnosa. Uz ta pitanja, fokus je stavljen i na jačanje gospodarstva. Europska unija ovom politikom proširenja želi nastaviti u smjeru jačanja stabilnosti među samim državama koje su obuhvaćene Strategijom“, istaknula je zastupnica Maletić. Kriteriji koje je potrebno zadovoljiti kako bi države postale punopravne članice odnose se, između ostalog, na stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih i manjinskih prava i prihvaćanje ciljeva, vrijednosti i politika Europske unije. Također, potrebno je i postojanje učinkovite tržišne ekonomije, sposobnost preuzimanja svih obveza koje proizlaze iz članstva uz prihvaćanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije i prilagodba administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i uravnoteženu integraciju.


31

WiFi4EU Tijekom sljedeće dvije godine objavit će se još četiri poziva WIFI4EU, 21.3.2018. WiFi4EU – Otvorene registracije za projekte na dostavu projektnih prijedloga u okviru programa WiFi4EU. Mreže financirane programom WiFi4EU bit će uspostavljanja besplatnih Wi-Fi mreža

U svrhu promocije besplatne Wi-Fi povezanosti građana i posjetitelja u javnim prostorima (poput knjižnica, muzeja, bolnica, trgova ili parkova) širom Europe, Europska komisija pokrenula je program WiFi4EU. Riječ je o inicijativi koju je u svom govoru o stanju Unije u rujnu 2016. najavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Program je uspostavljen u okviru CEF Telekoma – Instrumenta za povezivanje Europe (engl. The Connecting Europe Facility) koji olakšava prekograničnu interakciju između javnih uprava, poduzeća i građana, implementirajući digitalne infrastrukture usluga i širokopojasne mreže. Cilj programa WiFi4EU je omogućiti općinama i gradovima kupnju i instalaciju najsuvremenije Wi-Fi opreme u središtima zajedničkog života, a ukupna alokacija iznosi 120 milijuna eura za razdoblje do 2019. (namijenjeno prijaviteljima iz država članica te Norveške i Islanda). U utorak 20. ožujka 2018. pokrenut je internetski portal WiFi4EU na koji se zainteresirane jedinice lokalne (JLS) moraju registrirati kako bi mogle podnijeti svoju prijavu na poziv na dostavu projektnih prijedloga koji će se objaviti 15. svibnja 2018. Prijavitelji će na natječaju moći podnijeti zahtjeve za prvi paket od 1000 vaučera WiFi4EU (svaki u vrijednosti od 15 tisuća eura). Kriterij za raspodjelu vaučera je redoslijed prijava – prvih tisuću prijavljenih dobiva 15 tisuća eura. Komisija će, uzimajući u obzir ravnomjernu geografsku zastupljenost, objaviti imena prvih 1000 općina koje će dobiti financiranje u okviru prvog poziva. Svaka država sudionica dobit će najmanje 15 vaučera.

besplatne, bez reklama i u njima se neće prikupljati osobni podaci korisnika. Financiranje će se odobriti samo onim mrežama koje ne udvostručavaju postojeće besplatne privatne ili javne mreže usporedive kvalitete na istim javnim mjestima. Troškove održavanja mreže snosit će sami prijavitelji.

Popis subjekata koji se mogu prijaviti dogovoren je sa svakom državom članicom i javno dostupan zainteresiranim stranama. U Republici Hrvatskoj u okviru prvog poziva na podnošenje prijava moći će se prijaviti jedinice lokalne samouprave koje se nalaze na tom popisu. Svaki prijavitelj tijekom cijelog trajanja inicijative može iskoristiti samo jedan vaučer. Stoga se JLS kojima je u okviru jednog poziva na podnošenje prijava dodijeljen vaučer ne mogu prijaviti na naknadne pozive, a JLS koje su se prijavile, ali nisu dobile vaučer mogu ponovno pokušati u slučaju naknadnog poziva.

Prijavitelji se najprije trebaju registrirati na internetskom portalu WiFi4EU ispunjavanjem jednostavnog obrasca. Postupak registracije trajat će od šest do osam tjedana kako bi se općinama osiguralo dovoljno vremena za registraciju prije objave poziva. Na istom portalu moći će se registrirati i dobavljači koji će moći naznačiti gdje (tj. u kojim državama i regijama) mogu pružati svoje usluge kako bi korisnici mogli na tom popisu pronaći informacije koje im trebaju za vlastitu nabavu. Prijavitelji će od 15. svibnja 2018. moći podnijeti svoju prijavu na istom portalu. Od prijavitelja se neće zahtijevati podnošenje tehničkog projekta ili dokumentacije o bežičnoj mreži koja će se instalirati. Također, neće biti potrebne preliminarne procjene troškova od dobavljača. Korisnici će se birati prema redoslijedu podnošenja (na temelju datuma i


32

vremena podnošenja zahtjeva, a ne trenutka registracije). U okviru prvog poziva svakoj će se zemlji dodijeliti najmanje 15 vaučera (jedan vaučer vrijedi 15 000 EUR). Korisnik se mora pobrinuti za to da oprema bude instalirana i da pristupna točka za bežični internet započne raditi u roku od godinu i šest mjeseci od trenutka kada mu je dodijeljen vaučer. Korisnik, stoga, u tom razdoblju može definirati svoj projekt i odabrati poduzeće za instaliranje bežičnog interneta koje može dovršiti instalaciju. Svaki korisnik sklopit će ugovor s dobavljačem ili dobavljačima za instaliranje opreme za bežični internet po svojem izboru (u skladu s pravilima javne nabave). Komisija se neće uplitati u ugovorne odnose korisnika i njihovih dobavljača. Više informacija o programu WiFi4EU možete pronaći u našem srpanjskom Izdanju Informativnog mjesečnika I’M.

EUROPSKI GRAĐANIN, 9.3.2018. Zastupnici Ivana Maletić i Ivica Tolić nominirali udrugu Hrvatski ured za kreativnost i inovacije s projektom LEAP Summit za nagradu „Europski građanin”

Zastupnici u Europskom parlamentu Ivana Maletić i Ivica Tolić za ovogodišnju nagradu „Europski građanin“ nominirali su udrugu Hrvatski ured za kreativnost i inovacije s projektom LEAP Summit.

Europski parlament na godišnjoj razini dodjeljuje nagradu „Europski građanin“ kao priznanje za iznimna postignuća građana, skupina, udruga ili organizacija koji su pokazali angažman u promicanju boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti građana država članica ili u olakšavanju prekogranične suradnje unutar Europske unije. Pobjednik će biti poznat u lipnju ove godine, a svečano uručenje nagrade u listopadu će biti upriličeno u Bruxellesu.

Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI) udruga je osnovana primarno radi promicanja talenata, poduzetništva, umrežavanja, međusobne pomoći pri zapošljavanju i razvoju karijere te rješavanja problema lokalnih zajednica. Organizacijom različitih konferencija, skupova, radionica i neformalnih događanja, ta udruga u središte interesa stavlja umrežavanje mladih s uspješnim ljudima iz cijelog svijeta te studentima i mladim poduzetnicima s drugih sveučilišta. LEAP Summit međunarodna je konferencija za mlade koja se već četiri godine za redom održava u Zagrebu te okuplja više od 2.000 studenata, mladih poduzetnika, voditelja neprofitnih organizacija i mladih zainteresiranih za osobni i profesionalni razvoj te umrežavanje s ljudima iz poslovne prakse i akademske zajednice.

Ciljevi projekta u prvom redu se odnose na poticanje mladih ljudi na poduzetništvo, razmjenu ideja i znanja, pripremanje za tržište rada, inspiriranje i ohrabrivanje mladih u pronalasku svog zanimanja. Projektom se želi stvoriti mreža ljudi različitih struka koji dijele zajedničke ambicije za uspjeh i kreiranje promjena.

Zastupnica Maletić u svojem aktivnom radu s mladima više je puta napomenula kako su upravo oni važan pokretač razvoja cjelokupnog društva te da je njihovo zapošljavanje i stjecanje novih znanja i vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada jedan od prioriteta. „U situaciji u kojoj mladi ljudi u sve većem broju odlaze iz Hrvatske, cilj je pokazati da postoje pozitivne priče, da mladi mogu realizirati svoje ideje i ostvariti svoje snove u svijetu poduzetništva u Hrvatskoj. Cilj je motivirati upravo njih i potaknuti ih na ostanak u zemlji, potaknuti želju za promjenama te umrežavanjem s mladima iz cijelog svijeta. Zajedno, mladi mogu pokrenuti velike projekte i promijeniti prije svega svoje lokalne zajednice, stvarajući time pretpostavke za snažniji razvoj i napredak.“ istaknula je zastupnica Maletić. Zastupnik Tolić priključio se nominaciji ističući kako je važno promovirati projekte i ideje mladih te im pomoći u razvoju karijera. „Projektom LEAP Summit mladi pokazuju veliki potencijal koji imaju te u Hrvatsku uspijevaju dovesti najpoznatija imena iz svijeta poduzetništva i inovacija. Učiti na primjerima uspješnih i primijeniti najbolje prakse pravi je put za razvoj uspješnih mladih poduzetnika i inovatora te sam zato rado podržao nominaciju udruge HUKI“, istaknuo je zastupnik Tolić. Prošle godine prestižnu nagradu „Europski građanin“ osvojio je Tvrtko Barun, voditelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi kojeg je nominirala zastupnica Dubravka Šuica uz potporu zastupnica Ivane Maletić, Željane Zovko i zastupnika Ivice Tolića.

SASTANAK EPP-a U VALENCIJI, 9.3.2018. Zastupnica Maletić iz Valencije: „Promjene u obrazovanju i znanosti ključ su razvoja inovativnog potencijala koji je temelj gospodarskog uzleta“

Zastupnica Maletić sudjelovala je na sjednici proširenog predsjedništva Kluba zastupnika Europske pučke stranke koji se održao u Valenciji (Španjolska) 8. i 9. ožujka, a glavna tema bile su inovacije u europskom gospodarstvu, s posebnim naglaskom na poljoprivredu. Domaćin sastanka bio je predsjednik španjolske delegacije EPP-a u Europskom parlamentu i potpredsjednik Kluba EPP-a Esteban Gonzalez Pons.


Stajalište je Europske pučke stranke da EU treba staviti naglasak na inovacije kako bi se suočila s američkom i azijskom konkurencijom te treba ubrzati napredak s ciljem oblikovanja sljedećeg digitalnog vala koji će digitalnu tehnologiju prenijeti s pametnih telefona u kućanstva. Europska pučka stranka zagovornik je europskih vrijednosti koje uključuju socijalno tržišno gospodarstvo, kreativne kapacitete i stabilne demokracije. Ove konkurentske prednosti djeluju u kombinaciji s industrijskim uspjehom, izvrsnim istraživačkim kapacitetima, snažnim obrazovnim sustavima i najjačom potrošačkom snagom. Zastupnici EPP-a u Valenciji raspravljali su o financijskim sredstvima za inovacije te inovacijama namijenjenim za poljoprivredu. Na sastanku je nekoliko europskih tvrtki izložilo primjere inovacijskih projekata koji se razvijaju u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, poljoprivreda, sigurnost, okoliš i mobilnost. „Glavna tema našeg sastanka u Valenciji su inovacije i inovatori bez kojih nema gospodarskog rasta i razvoja. Obrazovanje, znanost i razmjena znanja ključni su za razvoj inovacija. Jačanje inovacijskog potencijala i primjena najnovijih istraživačkih i tehnoloških dostignuća u razvoju novih proizvoda i usluga temelj su modernizacije, reindustrijalizacije i diverzifikacije europskog gospodarstva. Ako želimo razvijati Europu kao lidera u inovacijama moramo raditi zajedno s inovatorima, znanstvenicima i poduzetnicima.

Upravo smo zato ova dva dana u Valenciji zajedno s inovatorima, a u našem strateškom dokumentu o inovacijama koji ćemo na ovom sastanku raspraviti dajemo jasnu poruku da želimo regulativu koja se temelji na praksi i odgovara na potrebe inovatora. Hrvatska ima veliki potencijal zahvaljujući kreativnim ljudima s izvrsnim idejama koji uz dobro organiziranu institucionalnu pomoć mogu značajno ubrzati naš rast i pozicionirati Hrvatsku visoko na ljestvicama razvijenosti i konkurentnosti“, istaknula je zastupnica Maletić. Na sastanku pučana u Valenciji sudjelovali su i španjolski premijer i predsjednik Partido Popular (PP), Mariano Rajoy, zamjenica premijera Španjolske, Soraya Saénz de Santamaria, španjolska ministrica obrane i glavna tajnica PP-a, Maria Dolores Cospedal. Događaju su prisustvovali i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phil Hogan iz Irske, povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije, Carlos Moedas iz Portugala te povjerenik EU-a za klimu i energiju Miguel Arias Cañete iz Španjolske.

DOSSIER Europa, 7.3.2018. Zastupnica Maletić gostovala u emisiji Dossier Europa Zastupnica Ivana Maletić gostovala je 7. ožujka emisiji Dossier Europa, urednice Barbare Peranić na Prvom programu Hrvatskog radija, u studiju u Bruxellesu. U emisiji je uz zastupnicu Maletić sudjelovala i zamjenica ravnatelja Uprave za mobilnost i promet Europske komisije Maja Bakran.

Gošće su u emisiji raspravljale o Međunarodnom danu žena – zašto i dalje stoji procjena da će biti potrebno još sto godina da se žene na tržištu rada, u pogledu plaća i napredovanja, izjednače s muškim kolegama te kako će se u budućnosti trošiti europski novac odnosno kakve se promjene očekuju na europskim izborima iduće godine.

Odgovarajući na pitanje o ulozi žena u visokoj politici zastupnica Maletić istaknula je zanimljiv podatak vezan uz položaj žena na rukovodećim pozicijama u Europskoj komisiji. „Meni je bilo jako interesantno kako je 2014. godine na rukovodećim stručnim razinama u Europskoj komisiji, dakle, na razini glavnih direktora i direktorica, bilo 11 % žena. Onda je Komisija, odnosno predsjednik Juncker donio čvrstu odluku (što je pohvalno za njega i tim) da se do 2019. ostvari podatak od 40 % žena na rukovodećim mjestima i u 2017. ta brojka već iznosi 36 %. To je zaista pitanje odluke i volje. Što se tiče izjednačavanja položaja žena i muškaraca zastupnica je navela kako su žene i dalje manje zastupljene na bolje plaćenim i rukovodećim mjestima iako su obrazovanije od muškaraca. „Žene su bolje obrazovane, veći postotak njih ima visoko obrazovanje, a stopa njihove zaposlenosti kontinuirano je manja od zaposlenosti muškaraca. Očito je da dolazi do diskriminacije i da se, kad se treba birati između muškarca i žene, preferira muškarac. To je nešto što trebamo promijeniti. Možda je takva situacija povezana i s ulogom žene kao majke pa poslodavci misle da će, zaposle li ženu, zbog porodiljnih dopusta posao trpjeti, zbog čega su važne mjere države i poticaji poslodavcima za zapošljavanje žena.”, istaknula je zastupnica. Na pitanje o interesima hrvatske kohezijske politike i rasprave o budućem financijskom razdoblju zastupnica je kazala kako želi i dalje jaku kohezijsku politiku, dostupna svim regijama. Navela je tri scenarija Europske komisije za kohezijsku i poljoprivrednu politiku: „U prvom scenariju kohezijska politika ostaje na istoj razini od 370 milijardi eura, ali se mijenja sadržaj i prioriteti te je potrebno ostaviti dosta prostora za financiranje ulaganja vezanih uz sigurnost i jačanje vanjskih granica EU-a, obrambenu politiku, migrante. Tu su i pitanja digitalizacije, cjeloživotnog učenja i novih vještina koje nas pripremaju za nove poslove u visokim tehnologijama i sve ostalo.

33


34

Drugim scenarijem predlaže se smanjenje kohezijske politike za 25 % što je zaista veliki iznos, a u trećem scenariju čak za 33 %. U ta dva scenarija Komisija predlaže nešto što ne smatram dobrim i prihvatljivim, a to je da kohezijska politika ne bude politika za sve regije Europske unije nego samo za one najmanje razvijene. Mi jesmo među najmanje razvijenim regijama i prema tim scenarijima ne gubimo sredstva, ali je problem što s takvim pristupom kohezijska politika gubi smisao razmjene znanja i zajedničkog poticanja rasta i razvoja te postaje politika siromašnih čime se produbljuju podjele među državama. Jako je važno da svi budemo dio kohezijske politike”, zaključila je zastupnica.

Snimka cijele emisije može se poslušati na: http://www.presscut.hr/AUDIOCLIP AudioClip_3150054. mp3

The Balkans 2018, 6.3.2018. Maletić: „Dobrosusjedski odnosi trebali bi se razvijati uz pomoć inicijativa regionalne suradnje kojima se promiču obrazovanje, kultura, mladi i sport“

U utorak, 6.ožujka u Bruxellesu se održala konferencija o pomirbi i regionalnoj suradnji na području Zapadnog Balkana. Na konferenciji se govorilo o novoj Strategiji proširenja i važnosti suradnje država Zapadnog Balkana u procesu pristupanja EU-u. „Potrebno je daljnje poticanje na rješavanje svih neriješenih pitanja, uspješnije korištenje sredstava IPA-e kao i individualan pristup prema svakoj državi te što brže otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Albanijom i Kosovom.“, izjavila je zastupnica Maletić.

Ovom Strategijom EU bi trebala pojačati svoj politički angažman na Zapadnom Balkanu, usmjerivši se na područja od zajedničkog interesa kao što su pravosuđe i unutarnji poslovi uključujući sigurnost i borbu protiv organiziranog kriminala, gospodarstvo i jedinstveno tržište, električnu energiju, prometnu i digitalnu politiku, socijalnu politiku, obrazovanje, istraživanja i inovacije, kao i vanjske poslove te obranu. Jačanjem svoje politike EU započinje provoditi niz vodećih inicijativa koje predstavljaju značajno povećanje angažmana EU-a u zemljama Zapadnog Balkana, što je od zajedničkog interesa. Strategijom je utvrđeno šest inicijativa koje su temelj novih dokumenata vezanih uz proširenje. Inicijative se odnose na jačanje podrške vladavini prava, jačanje angažmana vezanog uz sigurnost i migracije, podrška socioekonomskom razvoju, povećanje povezanosti, lansiranje Digitalne agende za Zapadni Balkan i pružanje podrške pomirbi i uspostavi dobrosusjedskih odnosa.

„Dobrosusjedski odnosi trebali bi se razvijati uz pomoć inicijativa regionalne suradnje kojima se promiču obrazovanje, kultura, mladi i sport. Uz povećano financiranje pod programom Erasmus+, Komisija će nastaviti promicati kulturnu povezanost s regijom. Cilj ovih inicijativa je potaknuti zajednički rad na projektima i reformama, razmjenu znanja i iskustva te jačanje aktivnosti Europske unije u državama WB6. Važno je djelovati ne samo s razine institucija EU-a već što više uključiti i same države članice koje svojim znanjima mogu značajno ubrzati reforme u ovim državama kandidatkinjama“, zaključila je zastupnica Maletić.

Hrvatska 2030, 2.3.2018. Maletić: „Potreban nam je veliki razvojni skok u digitalizaciji na koji ćemo usmjeriti značajan dio sredstava nove omotnice nakon 2020.“

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić u petak, 2. ožujka, zajedno s predstavnicima lokalnih jedinica, informatičkih stručnjaka, znanstvenika, poduzetnika i teleoperatera, održala je predavanje o Digitalnoj agendi EU-a i mogućnostima financiranja projekata iz fondova EU-a. Predavanje je održano u sklopu konferencije „Hrvatska 2030 – Identifikacija projekata nužnih za regionalni razvoj – razvojna digitalizacija u funkciji rasta lokalne zaposlenosti i dohotka“. Digitalna agenda za Europu prva je od sedam ključnih inicijativa predviđenih programom Strategije Europa 2020. Cilj je agende omogućiti ekonomiji i građanima EU-a da ostvare maksimum korištenjem digitalnih tehnologija. Države članice EU-a samostalno donose nacionalne planove i strategije razvoja širokopojasnog pristupa. Planovi i strategije razlikuju se od članice do članice, a donose se na razdoblje od tri do pet godina za osnovni širokopojasni pristup, te sedam i više godina za brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup.

„Digitalno jedinstveno tržište pruža mogućnosti za nove startup-ove i lakše povezivanje i djelovanje poduzeća na tržištu od više od 500 milijuna ljudi. Predviđa se da bi uklanjanje fragmentacija i prepreka te potpuno dovršenje digitalnog tržišta unutar EU-a moglo doprinijeti s dodatnih 415 milijardi eura europskom BDP-u što bi dovelo do stvaranja novih radnih mjesta i transformacije javnih usluga“, naglasila je zastupnica Maletić. Tri su stupa jedinstvenog digitalnog tržišta: lakši pristup potrošača i poduzeća robi putem interneta, izrada propisa i stvaranje okruženja u kojem digitalne mreže i usluge mogu napredovati te stvaranje uvjeta da se u gospodarstvu, industriji i pri zapošljavanju u potpunosti


35

Emisija Iz srca Europe iskoriste prednosti digitalizacije. Sljedeći koraci Digitalne agende su otvaranje širokog pojasa za mobilni internet 5G, zajednički raspored EU-a za koordinirano uvođenje komercijalnih 5G usluga do 2020. i besplatni bežični internet za građane i posjetitelje na javnim prostorima diljem Europe s pomoću programa WiFi4EU. „Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru natječaja za ulaganje u informacijske komunikacijske tehnologije i razvoj e-usluga u Republici Hrvatskoj je 532 milijuna kuna. Važno je ova sredstva što prije iskoristiti i izgraditi digitalnu infrastrukturu koja je temelj daljnje digitalizacije društva i gospodarstva. Hrvatska ima priliku, zahvaljujući i ovim značajnim sredstvima EU-a te interesu privatnih ulagača, napraviti veliki razvojni skok u digitalizaciji koja nam u razdoblju nakon 2020. treba biti glavni prioritet na koji ćemo usmjeriti značajan dio sredstava nove omotnice.“, zaključila je zastupnica Maletić.

EMISIJA IZ SRCA EUROPE, 2.3.2018. Maletić: “Novi proračun EU-a bit će sigurno i tema našeg predsjedanja“

Zastupnica Maletić gostovala je 2. ožujka sa svojim asistentima i suradnicima Alenom Halilovićem i Domagojem Badžimom u emisiji Iz srca Europe. Teme emisije bile su proračun EU-a nakon 2020., što možemo očekivati za Hrvatsku i koji su nam prioriteti, najnovija Strategija proširenja na Zapadni Balkan te prihvatljivost sufinanciranja aktivnosti ugradnje liftova iz fondova Europske unije. Zastupnica Maletić osvrnula se na promjene proračuna EU-a nakon 2020. i posljedice koje će nastati izlaskom Velike Britanije iz Unije. „Izlaskom Velike Britanije iz EU-a proračun će biti manji, osim ako se taj nedostatak

prihoda koji će nastati ne kompenzira ili novim porezima koji će biti uvedeni na razini Unije, protiv čega se čitavo vrijeme postavljamo i ne želimo nove porezne namete, ili povećanjem uplata država članica na temelju razine razvijenosti odnosno udjela u BDP-u“, kazala je zastupnica. Govoreći o novim prioritetima koji se žele financirati iz europskog proračuna zastupnica je istaknula kako je pred svima puno izazova te je potrebno donijeti dobru odluku oko pitanja kako financirati nove prioritete, a istovremeno zadržati jakima postojeće politike, posebno kohezijsku i poljoprivrednu politiku.

Najnovijom Strategijom proširenja na Zapadni Balkan Europska unija je svojom politikom postupne integracije država Zapadnog Balkana jasno dala do znanja da je spremna za integraciju navedenih država. Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker u nedavnom posjetu državama Zapadnog Balkana jasno je dao do znanja da Europska unija od svoje politike neće odustati, a to su u prvom redu provedba reformi u području pravosuđa, vladavine prava te poštivanja temeljnih ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. U emisiji je objašnjena i prihvatljivost sufinanciranja aktivnosti ugradnje liftova iz fondova EU-a što je kao tema bilo obrađeno u mjesečniku ureda zastupnice Maletić IM veljača 2018. zbog brojnih upita građana. Prema Operativnom programu Konkurentnost i kohezija usvojenom 2015., obuhvat projekata i krajnjih korisnika znatno je sužen i to na ustanove u socijalnoj skrbi čime je onemogućeno financiranje male infrastrukture pa tako i ugradnje liftova u zgradama u privatnom vlasništvu. Samo se izmjenom Operativnog programa (a to je procedura koju država članica ne može odraditi sama već je potrebno odobrenje Europske komisije) može proširiti obuhvat i omogućiti i u Republici Hrvatskoj financiranje koje je regulativom donesenom na razini EU-a omogućeno.


36

Dakle, do izmjene Operativnog programa nema mogućnosti financiranja iz EU fondova ugradnja liftova u stambenim zgradama.

U emisiji je predstavljen i mjesečnik ureda zastupnice Maletić u kojem se građanima Hrvatske predstavljaju teme o kojima se raspravlja u Europskom parlamentu, u odborima koje zastupnica prati, a koje su važne za Hrvatsku te aktivnosti Ureda. Snimku emisije možete pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/ watch?v=m5zYKYTaocY.

POSLOVNI TJEDAN, 26.2.2018. Maletić: „Ne želimo smanjenje kohezijske i poljoprivredne politike“

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić gostovala je 26.veljače u HRT-ovoj emisiji Poslovni tjedan urednice Eliane Čandrlić. Tema emisije bio je novi proračunu Europske unije i financijska perspektiva nakon 2020. o kojoj se u cijeloj EU vode rasprave, a premijeri država članica u Europskom parlamentu raspravljajući o budućnosti Europske unije posebno govore o novom proračunu i uvjetima pod kojima su spremni na veće uplate. Uz zastupnicu Maletić gost je bio i Branko Baričević, šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj. Zastupnica Maletić istaknula je kako su u strukturi izvora prihoda ključni vlastiti prihodi. „To su prihodi od carina, pristojbi na šećer, uplata dijela PDV-a, a najveći udio imaju direktne uplate država članica na temelju izdvajanja prema razini razvijenosti odnosno BDP-u. On je na razini EU-a ograničen na 1,24 posto. Trenutno se najviše rasprava vodi o tome hoće li se taj udio povećati ili neće te hoće li se uvoditi novi porezi poput poreza na financijske transakcije ili emisije CO2 koji će se direktno uplaćivati u europski proračun.“, kazala je zastupnica.

Govoreći o utjecaju Brexita na europski proračun zastupnica je istaknula kako će proračun biti za 12 milijardi eura godišnje manji, a dodatan nedostatak sredstava proizlazi iz potrebe za financiranjem novih prioriteta: „To se najviše odnosi na obrambenu politiku, migracije, borbu protiv terorizma. Vodi se rasprava i o novom stupu socijalnih prava u EU-u i želji da Unija osigura i, s razine europskog proračuna, dodatno financira nove vještine, nove vrste obrazovanja te priprema građane za bolje i kvalitetnije, bolje plaćene poslove. Broj siromašnih u EU-u suprotno postavljenom cilju povećava se i na kraju 2017. porastao je za 1,7 milijuna ljudi, a cilj je bio do 2020. smanjiti broj ljudi u riziku od siromaštva za 20 milijuna. Cilj je razvijati visoke tehnologije, modernu industriju digitalnog doba s bolje plaćenim poslovima kako bi se gradilo konkurentno gospodarstvo koje će biti lider na svjetskoj razini i privlačiti talente umjesto da ih gubi.

Iz proračuna EU-a snažnije se želi uložiti i u uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta, borbu protiv klimatskih promjena, cirkularnu ekonomiju. Sve su to dodatni izazovi. Pitanje je može li se iz europskog proračuna, koji je jako mali (jedan posto ukupnog BDP-a EU-a), financirati sve to. Ili će se proračun EU-a značajno povećati ili će se uspostaviti mehanizmi zajedničkog rada država članica i sinergija europskog proračuna s proračunima država članica.“

U kontekstu novih izazova i prioriteta u proračunu Unije izuzetno je važna rasprava o poziciji dosadašnjih politika od kojih su dvije najveće kohezijska, koja iznosi 35 % ukupnog proračuna odnosno 370 milijardi eura, i poljoprivredna politika koja iznosi 37 % ukupnog proračuna odnosno 40 milijardi eura. Europska komisija u predloženim scenarijima predlaže smanjenje kohezijske politike za 25 % i 33 %, a poljoprivredne za 30 % i 15 %, a jedan od predloženih scenarija je i da se obje politike zadrže na istoj razini uz tematske promjene. Kohezijska politika treba više podržavati tehnološku modernizaciju, digitalizaciju, inovacije, nova znanja i vještine te u prvom planu moraju biti srednji i mali poduzetnici, a u poljoprivrednoj politici najveći dio sredstava treba biti usmjeren malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a ne velikim igračima kao dosad. Upitana što misli koje će biti konačno rješenje za ove dvije politike i proračun općenito zastupnica je istaknula: „Sigurno će doći do smanjenja, ali ne u iznosima koje predlaže Komisija nego do 10 % s tim da će se smanjenja raspodijeliti ne linearno nego proporcionalno razini razvijenosti tako da vjerujem da se omotnice za tri najslabije razvije države članice, a to su Bugarska, Hrvatska i Rumunjska, neće smanjivati. Novi prioriteti bit će uključeni, a za njih će se osigurati novi izvori sredstava povećanim uplatama država članica.“

Za kraj, zastupnica je podsjetila da Hrvatska godišnje uplaćuje 430 milijuna eura u proračun EU-a što je na sedmogodišnjoj razini tri milijarde, a samo iz kohezijske politike ima omotnicu od 10,7 milijardi eura što je 3,6 puta više od obveze uplate. Omotnica za Hrvatsku iz prvog stupa poljoprivredne politike na razini od sedam godina iznosi 2,7 milijardi eura koje povlačimo prema hektaru obradive površine i raspodjeljujemo poljoprivrednicima te samo time kompenziramo gotovo ukupan iznos uplata u europski proračun. Kad se pridodaju druge mogućnosti i izvori financiranja poput programa Erasmus+, Obzor 2020, CEF-a i ostalih programa Unije, Hrvatska ima priliku povući pet do šest puta više sredstava od obveze uplate u proračun EU-a. Cijeli intervju možete pogledati na: http://vijesti.hrt.hr/432075/sto-donosi-novi-dugorocniproracun-europske-unije.


Vijesti iz Europskog parlamenta

ECON, 26.2.2018. Mario Draghi: „Očekuje se rast inflacije prema 2 %.“

Na odboru za Ekonomsku i monetarnu politiku 26. veljače održan je monetarni dijalog s predsjednikom Europske središnje banke (ECB) Marijem Draghijem na kojem je predsjednik ECB-a govorio o aktualnim ekonomskim i monetarnim kretanjima. Na zahtjev odbora posebno se usmjerio na dvije teme vezane uz izglede inflacije u eurozoni i glavne čimbenike koji utječu na odnos između rasta i inflacije te na važnost infrastrukture financijskog tržišta za monetarnu politiku.

U uvodnom izlaganju Draghi je komentirao ekonomska kretanja u eurozoni. Tako je naveo da je rast jači od očekivanog i ravnomjernije raspoređen po sektorima i zemljopisnim područjima nego u bilo kojem trenutku od financijske krize. Prema najnovijim podacima, gospodarstvo eurozone poraslo je za 2,5 % u 2017., što odražava snažan domaći zamah u privatnoj potrošnji i investicijama. Istaknuo je kako su zabilježena pozitivna kretanja potaknuta i poduprta mjerama monetarne politike Europske središnje banke koje su znatno olakšale uvjete zaduživanja za kućanstva i poduzeća, posebno za male i srednje poduzetnike. „S obzirom na sve mjere monetarne politike koje se poduzimaju od sredine 2014. do listopada 2017., ukupni utjecaj na rast eurozone i inflaciju u oba slučaja kumulativno se procjenjuje na oko 1,9 postotnih bodova za razdoblje od 2016. do 2020.“, dodao je Draghi. Istodobno, naveo je kako inflacija tek treba pokazati uvjerljivije znakove održive prilagodbe prema gore. Nakon što je tri godine ostala na razinama nižima od 1 %, s povremenim padom u negativno područje, inflacija u eurozoni se od svibnja prošle godine kretala između 1,3 % i 1,5 %, a prema posljednjim podacima, godišnja inflacija iznosila je 1,3 % u siječnju. Promjene u inflaciji potaknute su kretanjima u nestabilnijim komponentama odnosno cijenama energije i, u manjoj mjeri, cijenama hrane. „Stopa temeljne inflacije, koju pratimo kao informaciju o dinamici inflacije, i dalje je potisnuta. Naime, inflacija bez cijena energije i hrane iznosila je 1 % u siječnju, a od travnja 2017. bila je na razinama između 0,9 i 1,2 %.“, istaknuo je Draghi.

Naveo je kako je sveobuhvatna analiza dovela do zaključka da su nepovoljni ciklički čimbenici odigrali ključnu ulogu u objašnjavanju niske temeljne inflacije. To se osobito odnosi na prigušenu gospodarsku aktivnost i visoku nezaposlenost nakon dužničke krize, a potom i na potisnutu inozemnu potražnju i niske cijene nafte. Ipak, dodao je da su ovi čimbenici privremene prirode i ne bi

trebali utjecati na inflaciju u srednjoročnom razdoblju, uzevši u obzir činjenicu kako se gospodarska ekspanzija nastavlja, uz povoljna kretanja na tržištu rada i rast plaća u eurozoni.

Zaključio je kako analiza ukazuje na to da odnos između rasta i inflacije ostaje uglavnom netaknut, čak i ako je posljednjih godina privremeno oslabio u mjeri u kojoj je utjecao na brzinu prilagodbe inflacije prema ciljanim razinama. Gledajući unaprijed, Draghi predviđa da će se inflacija nastaviti postupno kretati prema većim održivim razinama blizu 2 %, uz daljnju potporu mjera monetarne politike. No, ističe kako istovremeno i dalje prevladavaju neizvjesnosti, ponajprije zbog nedavne kolebljivosti na financijskim tržištima, posebice u tečaju, što zaslužuje pomno praćenje s obzirom na moguće implikacije na srednjoročne izglede za stabilnost cijena. „Zapravo, evolucija inflacije ostaje presudno uvjetovana velikim stupnjem monetarnih poticaja koje pruža čitav niz mjera monetarne politike.“, zaključio je Draghi. Na temu interakcije između infrastrukture financijskog tržišta i monetarne politike, Draghi se osvrnuo na važnost središnjih drugih ugovornih strana (engl. Central Counterparty – CCP) na financijskim tržištima. CCP-ovi su pravne osobe koje posreduju između drugih ugovornih strana u ugovorima kojima se trguje na jednom ili više financijskih tržišta, te postaju kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu.

Naveo je kako, putem sudjelovanja u mreži financijskih transakcija, CCP-ovi smanjuju rizik druge ugovorne strane i povećavaju transparentnost tržišta. Međutim, u kriznim uvjetima, poremećaji u aktivnostima kliringa mogu imati značajan negativan utjecaj na sposobnost provođenja zadaća monetarne politike. Na primjer, takvi poremećaji mogu uzrokovati velike pritiske na likvidnost za korisnike CCP-ova, koji su u mnogim slučajevima i partneri ECB-a u monetarnoj politici. „Konkretno, ovi pritisci mogu proizaći iz velikih i iznenadnih poziva za pružanje dodatnih sredstava CCP-ovima u kriznim tržišnim uvjetima. Pored toga, poremećaji koji utječu na CCP-ove koji djeluju na tržištu novca mogu narušiti normalne kanale transmisije monetarne politike“, pojasnio je Draghi. Nadalje, istaknuo je kako je uvođenje obveznih zahtjeva za središnjim kliringom kao odgovor na krizu učinilo financijska tržišta sigurnijim i transparentnijim. To se u velikoj mjeri može pripisati naporima Europskog parlamenta za jačom financijskom regulacijom, kao što je donošenje Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR). No, dodao je da, iako je ovo jačanje regulacije dobrodošlo, to također znači da su CCP-ovi postali sustavno značajniji. Osim toga, naveo je kako odluka Ujedinjenog Kraljevstva o napuštanju EU-a znači da će, u sadašnjem zakonodavnom režimu, više CCPova koji rade sa značajnom količinom eura djelovati izvan okvira regulacije EU-a.

37


38

U tom kontekstu, istaknuo je da je prijedlog Komisije za donošenje Uredbe EMIR II dobrodošla i neophodna inicijativa. „Prijedlog Uredbe EMIR II omogućio bi da vlasti EU-a izravno nadziru sustavno važne CCP-ove trećih zemalja na temelju regulatornih zahtjeva EU-a koristeći se nadzornim instrumentima Unije. Prijedlog predviđa pojačanu ulogu središnje banke u ovom kontekstu, što odražava snažne veze između kliringa i monetarne politike“, naglasio je Draghi. Na kraju je zaključio da se sustavne prekogranične implikacije središnjeg sustava kliringa unutar EU-a ne smiju zanemariti te da je potrebno postići povećanu konvergenciju nadzora unutar Unije što bi doprinijelo osiguravanju integriteta jedinstvenog tržišta i ravnopravnih uvjeta poslovanja, u skladu s ciljevima Unije tržišta kapitala. U postizanju navedenih ciljeva Europski parlament može imati ključnu ulogu.

ECON, 21.2.2018. Mário Centeno: „Euro je sredstvo za ispunjavanje cilja, a ne cilj sam po sebi.“

Na sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku u srijedu, 21. veljače 2018. održan je gospodarski dijalog i razmjena gledišta s predsjednikom Euroskupine Márijem Centenom na temu tekućeg rada Euroskupine u pogledu javnih financija, makroekonomskih neravnoteža, programa financijske prilagodbe i dosadašnjih ostvarenih napredaka.

Predsjednik Euroskupine Mário Centeno u svom uvodnom izlaganju kazao je kako se Europska unija trenutno nalazi na dobroj strani ekonomskog ciklusa te da je to rezultat zajedničkih napora svih država članica istaknuvši sljedeće:„Bilježimo već devetnaest uspješnih tromjesečja rasta BDP-a, a rezultati se mogu vidjeti u svim državama članicama upravo radi provedenih reformi na nacionalnoj i europskoj razini. Na vrijeme smo uspjeli ispraviti neravnoteže i uspostaviti institucionalnu arhitekturu naše zajedničke valute. Zbog toga postoji rast koji će biti održiv i u narednim godinama. Rast se ogledava u pozitivnim trendovima stvaranja novih radnih mjesta i poboljšanju makroekonomskih rezultata, a to stvara održiv i uključiv rast. Važno nam je zadržati ovakav pozitivan ciklus što je više moguće“, istaknuo je Centeno. U pogledu daljnjeg napretka naglasio je kako se Europska unija mora usmjeriti na poboljšanje konkurentnosti povećavanjem ulaganja te da je potrebna fleksibilnost kako bi se gospodarstva lakše suočavala s izazovima globalnog poslovnog okruženja. Dodao je kako je poslovnim subjektima potrebno olakšati ulaganja, inovacije i modernizaciju rada.

„Moramo zajedničkim snagama pokrenuti potencijal rasta koji još postoji na našem jedinstvenom tržištu. Eurozona mora jačati ulogu koordinatora u tom području s obzirom na to da su gospodarstva eurozone međusobno povezana,

a inicijative nacionalnih politika u području fiskalne politike i strukturnih reformi imaju učinke koji prelaze nacionalne granice. Moramo upravljati očekivanjima i pružiti gospodarskim subjektima povoljne tržišne uvjete.“, kazao je Centeno. Govoreći o produbljivanju ekonomske i monetarne unije (EMU), Centeno je istaknuo kako je priprema za budućnost nacionalna odgovornost, a kad je riječ o Europi onda se radi o kolektivnoj odgovornosti. „Prioriteti Euroskupine su kompletiranje bankovne unije i daljnji razvoj europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Istražit ćemo druge raspoložive ideje kao što je zajednički fiskalni kapacitet i bolji fiskalni propisi u eurozoni. Već postoji mnogo zajedničkih ideja oko kojih gradimo naše odluke, a bitno je napomenuti kako je vidljiva politička volja i želja za korakom naprijed. Glavna svrha upravo je pojačavanje otpornosti eurozone na gospodarske šokove. Bitno nam je da se ne suočavamo s istim rizicima kao u prošlosti kad euro nije bio potpuno pripremljen da izdrži krizu. Ako učinimo euro jačim, ispunit ćemo očekivanja naših građana jer ćemo stvoriti okruženje koje će osigurati rast i stvoriti međusobno povjerenje. Euro je sredstvo za ispunjavanje cilja, a ne cilj sam po sebi.“, rekao je Centeno.

European Parliamentary Week, budućnosti porezne politike u EU-u s naglaskom na oporezivanje digitalne ekonomije, 19.2.2018.

U utorak, 19. veljače u sklopu Europskog parlamentarnog tjedna održana je međuparlamentarna sjednica na temu budućnosti porezne politike u EU-u, s naglaskom na oporezivanje digitalne ekonomije.

Uvodno je Valère Moutarlier, direktor Opće uprave za oporezivanje Europske komisije dao pregled ostvarenih rezultata vezano uz poreznu politiku na razini EU-a od početka mandata ove Komisije. Istaknuo je izvrsnu suradnju između Parlamenta i Komisije, ali i s nacionalnim parlamentima, koja je doprinijela donesenim odlukama na razini Vijeća. Rekao je kako je program Komisije usmjeren na poboljšanje porezne transparentnosti, a napredak je vidljiv, istaknuvši donošenje Direktive za borbu protiv pranja novca koja omogućuje poreznim upravama da osiguraju adekvatnu naplatu poreza. Drugo područje gdje je ostvaren veliki napredak odnosi se na osnaživanje tijela koje se bore protiv porezne utaje i agresivnog poreznog planiranja, s ciljem ograničavanja mogućnosti poduzećima za smanjenje porezne osnovice. Sastavljen je i popis nesuradljivih jurisdikcija koji je Komisiji postao alat za pritisak na zemlje koje nemaju transparentnu i pravičnu poreznu politiku. Rezultat popisa je da se 55 poreznih uprava trećih zemalja angažiralo u promjeni nacionalnih propisa kako bi osigurali standarde koje primjenjuje EU. Kao buduće izazove istaknuo je uspostavu konsolidirane osnovice poreza na dobit te rad na oporezivanju digitalne ekonomije s ciljem osiguranja građanima pravičnog poreznog sustava na razini Europske unije.


Werner Langen, predsjednik u bivšem Odboru za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaja poreza predstavio je napredak u radu posebnog odbora EP-a koji istražuje aferu oko masovne porezne evazije, tzv. LuxLeaks gdje je naveo kako je provedeno 26 saslušanja i osam misija u određene zemlje te je došlo do promjene paradigme gdje su određene zemlje do tada bile netransparentne po pitanju poreza. Predsjednik Odbora za financije u francuskom parlamentu, Eric Woerth, kao najveći izazov istaknuo je oporezivanje digitalne ekonomije gdje s jedne strane postoje korporacije poput Facebooka, Googlea, Amazona itd., koje su snažnije od pojedinih država, a s druge strane velik broj nejednakosti u poreznom tretmanu među državama članicama koje svojim poreznim politikama otimaju porezne prihode drugim članicama. Istaknuo je potrebu za optimalizacijom oporezivanja i lokaliziranjem profita velikih poduzeća te strožim propisima u pogledu transfernih cijena. Na kraju je kao jedno od rješenja predložio oporezivanje poduzeća u skladu s njihovim prometom. Ahmed Laaouej, predsjednik Odbora PANA u belgijskom parlamentu istaknuo je kako Amazon ili Alibaba imaju pojedinačne promete na razini BDP-a Belgije te da je potrebno pronaći prijelazno rješenje oporezivanja prema prometu ako nije moguće postići dogovor oko zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit.

Zastupnici su se u raspravi složili kako je potrebno pojednostavljivanje zakonskog okvira, povećana suradnja te harmoniziranje zakonodavstva na svjetskoj razini pogotovo u digitalnom sektoru. Također, istaknuli su kako je potrebno ubrzati rad na zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit kako bi se uspostavilo povjerenje građana u vlastite institucije tako da se zadrži novac korporacija koje zarađuju u EU-u, a ne plaćaju porez. Predsjednica Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, Grozdana Perić istaknula je da RH pozdravlja i podržava inicijativu Europske komisije o oporezivanju digitalne ekonomije. Kao dugoročan pristup RH podržava definiranje i razradu koncepta virtualne stalne poslovne jedinice, koji će, ako se usvoji, iziskivati promjenu postojećih pravila za oporezivanje, usvajanje novih pravila na razini EU-a i dopune definicije, pojma i sadržaja stalne poslovne jedinice na jedinstvenom tržištu EU-a.

European Parliamentary Week, ESM do EMF-a, 20.2.2018.

Na zajedničkoj raspravi u Bruxellesu u utorak, 20. veljače u sklopu Europskog parlamentarnog tjedna sudjelovali su zastupnici Europskog parlamenta i predstavnici nacionalnih parlamenata država članica. Raspravljalo se o prijelazu Europskog mehanizma za stabilnost (EMS) na Europski monetarni fond (EMF) i ulozi nacionalnih parlamenata u prijelaznom razdoblju.

U uvodnom govoru supredsjedateljica rasprave Stoyanova istaknula je kako je Europski mehanizam za stabilizaciju (EMS) bio važan tijekom krize te je pružio dodatnu financijsku potporu onim članicama europodručja koje su najviše osjetile krizu. Taj mehanizam doživjet će postepenu transformaciju u monetarni fond. One države članice koje su izvan europodručja moći će sudjelovati u mehanizmu i tijekom procesa priključivanja eurozoni, s tim da treba uzeti u obzir ograničenost kapaciteta monetarnog fonda u pogledu davanja kredita i zajmova.

„Pozdravljam prijedlog Uredbe Vijeća o osnivanju Europskog monetarnog fonda. Sam naziv novog stabilizacijskog mehanizma mogao bi navesti na krivi zaključak jer njegove zadaće nemaju nikakve veze s monetarnom politikom koja je isključivo u nadležnosti u Europske središnje banke (ECB). Željeli smo ESM-u pridodati instrument za dokapitalizaciju kreditnih institucija, a usto i instrument za zaštitni mehanizam. Upravo zato smatram kako bi pravilnije bilo EMF nazvati Europski stabilizacijski fond.”, kazao je predsjednik Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) Europskog parlamenta Roberto Gualtieri.

Član odbora za proračun njemačkog Bundestaga Brackmann istaknuo je prepreke i prednosti transformiranja ESM-a u EMF: „Komisija polazi od toga kako se njezini prijedlozi od 6. prosinca 2017. mogu provesti bez promjene europskih ugovora. Ne samo da je to pravno gledajući problematično već prijedlog Komisije prekoračuje granicu načela pojedinačnih ovlasti. Prilagodba europskog prava velik je izazov, odgovorni smo transformaciju provesti na temelju postojećih ugovora, a nacionalni parlamenti trebali bi se svjesno pozabaviti promjenom Europskog stabilizacijskog mehanizma u Europski monetarni fond. Samo nacionalni parlamenti mogu oformiti Europski monetarni fond. Njemačka želi pridonijeti procesu transformacije i uvođenja EMF-a. Mi u tome vidimo šansu i ne želimo to kočiti. Europski monetarni fond može učinkovitije od Komisije provjeravati fiskalnu disciplinu u državama članicama te može biti nadležan za nadzor nacionalnih proračuna i imati značajan utjecaj na nacionalnoj razini, ali za to je potrebna odluka Europskog vijeća”, rekao je Brackmann. Brackmann je u svom govoru zaključio kako se davanje financijske podrške ne može i ne smije provesti bez sudjelovanja nacionalnih parlamenata.

Tijekom rasprave, zastupnici Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata naveli su kako je potrebno osnažiti odgovornost svih aktera, a uloga EP-a, kad je riječ o nadzoru, mora biti podignuta na veću razinu. Potrebno je ojačati ulogu Europskog parlamenta te što prije završiti izgradnju bankovne, ali i gospodarske unije, istaknuli su zastupnici. Zastupnici su raspravu zaključili slažući se kako će transformacija ESM-a u EMF biti prekretnica u dovršetku europskog projekta, smanjit će se razlike između država članica i riješiti postojeće strukturne neravnoteže.

39


40

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta PLENARNA, 15.03.2018. Hahn: „Neće se omogućiti ranije korištenje pričuve za uspješnost ESI fondova”

Na plenarnoj sjednici 15. ožujka u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o pričuvi za uspješnost europskih strukturnih i investicijskih fondova. U skladu sa člankom 20. Uredbe o ESI fondovimabr. 1303/2013, svaka država članica ima pričuvu za uspješnost koja se sastoji od 6% sredstava dodijeljenih iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda. U člancima 21. i 22. Uredbe utvrđeno je da Komisija mora izvršiti pregled uspješnosti ostvarenja indikatora za svaku državu članicu te donijeti odluku o oslobađanju sredstava iz pričuve za uspješnost. Prema sadašnjim pravilima, taj će se pregled izvršiti tek 2019.

Koordinator Odbora za regionalni razvoj zastupnik Lambert van Nistelrooij postavio je usmeno pitanje povjereniku Europske komisije Hahnu namjerava li Komisija započeti s pregledom uspješnosti prije propisanog roka odnosno prije 2019. barem za programe koji se provode brže od planiranog. Također, ovisno o ishodu takvog prijevremenog pregleda uspješnosti, zastupnika van Nistelrooija zanimalo je i hoće li Komisija osloboditi pričuvu za uspješnost prije predviđenog roka. Naglasio je kako je potrebno inzistirati na vidljivosti europskih politika, a državama članicama koje su ispunile kriterije treba omogućiti fleksibilnost i brže aktiviranje ove pričuve. Ovo pitanje postavljeno je temeljem rasprava koje zastupnici Odbora za regionalni razvoj redovito vode sastajući se svaki četvrtak u Strasbourgu na radnom doručku.

Zastupnica Maletić također je ukazivala na kasno ocjenjivanje uspješnosti provedbe prioriteta te da bi bilo puno bolje ranije osloboditi sredstva pričuve. Kako u Europskom proračunu već sad nedostaju sredstva za brojne izazove i nove instrumente koji se osmišljavaju mnogi kao rješenje vide korištenje pričuve za uspješnost koja se u pravilu ne bi smjela koristiti za ništa drugo osim za uspješno i pravovremeno korištenje ESI fondova te ispunjavanje ciljeva i postizanje utvrđenih rezultata. Ne želimo da se na kraju konstatira kako nema vremena za korištenje pričuve za uspješnost te da se sredstva samo preraspodjele na druge prioritete. Već sad je u proceduri prijedlog Komisije kojim se predlaže državama članicama da na dobrovoljnoj bazi mogu izraziti želju da pričuvu za uspješnost koriste za provedbu strukturnih reformi. Nikako se ne možemo složiti da ova rezerva koja bi trebala biti motivirajuća za države članice za što bolje i brže korištenje EU fondova bude iskorištena za provedbu reformi. Povjerenik Hahn odgovorio je kako Komisija nije predvidjela korištenje pričuve za uspješnost prije navedenog roka, a isto tako nije predviđeno niti prijevremeno provođenje pregleda uspješnosti. “Iako je postupak odabira projekata važan, to nije dovoljno jamstvo da će kriteriji projekta biti ostvareni. Postupak odabira projekata nije među indikatorima koji su uključeni u pregled uspješnosti, a pričuva za uspješnost se može aktivirati samo kada se zadovolje svi pravni uvjeti. Također, potrebno je izbjeći i prevelika opterećenja za države i regije u pogledu izvještavanja.”, istaknuo je povjerenik Hahn.

Povjerenik Hahn istaknuo je kako se zadovoljavanje kriterija podnosi u Godišnjem izvješću, a podnošenje


posebnih izvještaja donijelo bi dodatnu kompleksnost, povećao nedosljednost među državama članicama i programima i novo administrativno opterećenje. “Projekti koji su ranije završili mogli bi dobiti sredstva iz pričuve, dok bi projekti koji još traju mogli čekati na sredstva i po više godina. Zbog svih tih razloga, Komisija ne namjerava promijeniti sadašnja pravila i izvršiti pregled uspješnosti prije 2019. godine”, zaključio je povjerenik Hahn.

PLENARNA, 14.03.2018. Maletić: „Jedinstvena porezna pravila jačaju tržište i omogućavaju fer konkurenciju“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, 14. ožujka održana je rasprava na temu zajedničke osnovice poreza na dobit i zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit na kojoj je sudjelovao Pierre Moscovici, povjerenik Europske komisije za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu.

Komisija je krajem 2016. iznijela glavne izmjene pravila o oporezivanju dobiti kroz dva prijedloga, jedan o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB) i drugi o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB). Ciljevi ovoga ponovno pokrenutog projekta jesu jačanje unutarnjeg tržišta tako da se prekogranično poslovanje unutar EU-a učini jednostavnijim i jeftinijim za trgovačka društva te borba protiv praksi agresivnog poreznog planiranja i povećanje transparentnosti oporezivanja dobiti poduzeća u EU-u. Komisija je predmet podijelila na dio o utvrđivanju osnovice na jedinstven način i dio u kojemu se izračunava zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit. U prvoj direktivi predviđa se jedan skup pravila o tome kako će se oporezivati dobit trgovačkog društva. Drugom direktivom konsolidiraju se svi dobici i gubici na razini grupe te se izračunava neto dobitak ili gubitak na razini cijele EU. Tijekom izlaganja povjerenik Moscovici je napomenuo da izmjene Komisije nisu samo tehničke prirode nego da se njima postiže primjereni sustav za oporezivanje dobiti koji će povećati konkurentnost Europske unije, privući investitore, te dovesti do pojednostavljenja poreznog sustava i smanjivanja administrativnih opterećenja. „Ovim prijedlogom nećemo oduzeti poreznu samostalnost država članica, ali moramo riješiti neusklađenosti koje postoje. Moramo oporezivati tamo gdje se ostvaruje dobit, predloženim izmjenama dajemo pojednostavljena pravila koja će biti ista za sve na jedinstvenom tržištu te pritom pomažemo državama članicama u borbi protiv agresivnog poreznog planiranja.“, istaknuo je povjerenik Moscovici. Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit nudi znatne pogodnosti poduzećima tako što im omogućuje da slijede zajednička porezna pravila u svim državama članicama i podnose samo jednu poreznu prijavu glavnom

poreznom tijelu za sve djelatnosti obavljene u EU-u. Jedinstvenim sustavom oporezivanja dobiti poduzeća u EU-u također bi se izbjeglo vođenje paralelnih poreznih sustava u državama članicama, čime bi se znatno snizili administrativni troškovi.

Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi te napomenula da su dva važna koraka u sprječavanju utaja poreza i prebacivanja profita napravljena kroz predložene prijedloge Direktiva: „Prvi korak je utvrđivanje zajedničke osnovice poreza na dobit. Važan je jer se zaustavljaju porezne prakse davanja skrivenih potpora i privlačenja kompanija na način da im se omogućava maksimalno smanjivanje porezne osnovice, a uz to smanjuju se administrativni troškovi i značajno se pojednostavljuju procedure na cijelom jedinstvenom tržištu. Drugi korak, zajednička konsolidirana osnovica porezna na dobit, važna je jer sprječava prebacivanje dobiti kompanija u države s nižim porezima i uvodimo praksu konsolidiranja rezultata i raspodjele u skladu s ostvarenim prihodima, imovinom, brojem zaposlenih te, za kompanije koje posluju preko internetskih platformi, dodatan kriterij koji se uvodi jesu podaci kojima raspolažu.“ istaknula je zastupnica Maletić. Zastupnica je zaključila rekavši: „Ovo su važni koraci koji će značajno pomoći sprječavanju utaja poreza i premještanja profita u porezne oaze, što su prakse najčešće multinacionalnih kompanija koje time uništavaju poduzetništvo i konkurentnost odnosno temelje jedinstvenog tržišta EU-a.“

PLENARNA, 14.03.2018 Portugalski premijer u EP: „Veće uplate u EU proračun donose bolje rezultate i koristi za sve države članice“

Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu 14. ožujka 2018., održana je treća u nizu rasprava s europskim premijerima o budućnosti Europe, ovaj put s portugalskim premijerom Antónijem Costom na kojoj je sudjelovao i predsjednik Europske komisije JeanClaude Juncker.

U uvodnom govoru premijer Costa istaknuo je kako je Europski parlament ključna institucija jer zastupnike biraju europski građani kojima treba služiti i odgovoriti njihovim potrebama, a sve u svrhu postizanja većeg povjerenja i dijaloga. Govoreći o stanju Unije premijer Costa kazao je kako je u posljednjih nekoliko godina Europska unija bila pred mnogim krizama, to su krize koje su dovele u pitanje njene temelje počevši od financijske krize, Brexita, migrantska kriza i slično. Danas, sa zadovoljstvom možemo govoriti o gospodarskom oporavku i rastu, uz napomenu kako su pred Europom novi izazovi za koje trebamo biti spremni. „Biti europljanin znači biti dio sustavnih vrijednosti Europske unije, a upravo su te

41


42

vrijednosti dovele Portugal u Europu. Budućnost Europe mora biti u skladu s mišlju europske demokracije, samo na taj način možemo zaštiti interese naših građana i donositi inicijative u njihovu korist. Jasno je da želimo izgraditi budućnost unutar Europske unije i odgovoriti na izazove kao što su digitalna tranzicija, poboljšano jedinstveno tržište i još bolji uvjeti poslovanja. U svemu tome moramo biti svjesni da se niti jedan od tih izazova neće riješiti samostalnim djelovanjem država unutar ili izvan Europske unije, neovisno o veličini države ili broju stanovnika. Potrebno je zajedničkim naporima raditi na rješavanju problema.“ istaknuo je premijer te napomenuo važnost poštivanja Pariškog sporazuma kako bi se spriječile negativni učinci klimatskih promjena, a posebnu ulogu u tome će imati promicanje održivih i inkluzivnih ulaganja. Premijer Costa naglasio je kako je potrebno razvijati Uniju ispunjavajući ambiciju koja je odavno postavljenja, a ključni element u tome je konvergencija. Samo zahvaljujući konvergenciji može se osigurati stabilnost Europe. U pogledu ekonomske i monetarne unije (EMU) mogu se zajamčiti sredstva i pojačati tržišna pozicija država članica, ali se ekonomska i monetarna unija ne smije samo temeljiti na monetarnom stupu.

„Priliku vidim u kohezijskoj politici i zajedničkoj poljoprivrednom politici koje su došle u svaki kutak Europe i svaki građanin svjedoči pozitivnim učincima tih politika. Kako bi pojačali rezultate moramo preuzeti više odgovornosti, moramo imati veće doprinose u europski proračuni samo tada će se vidjeti dodana vrijednost konvergencije za sve sudionike“, zaključio je u uvodnom govoru premijer Costa. U svom govoru predsjednik Juncker istaknuo je kako se Portugal dobro nosi sa svim izazovima koliko god oni veliki bili. „Portugal može biti primjer svima, a naročito euroskepticima koji zagovaraju nepoželjne politike. Portugal se ubraja među velike pobornike Komisije te je jedna od članica koja provodi strukturne reforme koje su potrebne u svrhu ispravljanja neravnoteža. Komisija je u stalnoj suradnji s Portugalom, naročito u pilot projektima, projektima cjeloživotnog obrazovanja kojima je krajnji cilj uklanjanje strukturnih nedostata i okretanje prema ekonomskom razvoju države“, istaknuo je Juncker.

Tijekom rasprave premijer Costa kazao je kako se u proces provođenja reformi, oblikovanju europskih politika i poboljšanju ekonomske i monetarne unije moraju uključiti sve države članice i ispuniti svoj zajednički zadatak. Potrebno se zalagati za održive industrije, potrebni su hrabri pristupi u smislu poreza na transakcije kako bi se ispunile potrebe građana Unije. U zaključnom govoru premijer Costa dao je jasnu poruku u području slobode

kretanja „Moramo čuvati i poštovati slobodu kretanja unutar Europske unije. Ne smijemo ograničiti mogućnost nekima da se brže i slobodnije kreću, promjenjiva geometrija ne smije biti nečije eskluzivno pravo i moramo ostaviti otvorena vrata svim državama članicama“, zaključio je premijer Costa.

PLENARNA, 13.03.2018. Maletić: „ESI fondovi se moraju moći brzo preusmjeriti na provedbu preporuka u okviru Europskog semestra“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u utorak 13. ožujka održana je zajednička rasprava na temu Europskog semestara za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta i aspekti zapošljavanja i socijalne politike za 2018. na kojoj je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost Marianne Thyssen. U studenom prošle godine objavom Jesenskog paketa formalno je otvoren novi ciklus Europskog semestra – mehanizma za koordinaciju ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika. Godišnji pregled rasta za 2018. sadrži pregled najvažnijih ekonomskih i socijalnih prioriteta na koje se Europska unija i njezine države članice moraju usmjeriti, uzimajući u obzir različit položaj država članica u aktualnom gospodarskom ciklusu te različite razine gospodarskog rasta i zaposlenosti.

Povjerenica Thyssen u svom govoru istaknula je kako je povećanje produktivnosti jedini način na koji se može povećati standard života te da je najvažnija poruka ovog Semestra da gospodarski rast i socijalni napredak idu ruku pod ruku: „Potrebna su nam ulaganja, ne samo u infrastrukturu, nego i u ljudski kapital, istraživanje i inovacije, a to zahtjeva osiguravanje svih preduvjete za provedbu kvalitetnih investicija i vladavinu prava te borbu protiv korupcije. Osim toga, samo obrazovana i kvalitetna radna snaga može tražiti nove mogućnosti kada se promjeni tržište rada. Glede fiskalne politike, naglašavamo potrebu da se uspostavi ravnoteža između održavanja rasta i osiguravanja održivog javnog financiranja.“ Povjerenica je naglasila potrebu za izgradnjom čvršćeg gospodarstva koje je manje ranjivo na ekonomske šokove i koje može pravovremeno odgovoriti na njih. „Trebamo reforme koji kombiniraju učinkovitost i snažnu usmjerenost na društvenu pravednost i uključivost“, zaključila je Thyssen. Zastupnica Maletić kao članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te zamjenska članica u Odbor za proračun i Odboru za regionalni razvoj svojim amandmanima na izvješća i mišljenja o Europskom semestru istaknula je važnost poticanja javnih i privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj, inovacije i obrazovanje s ciljem povećanja produktivnosti i postizanje pozitivnog učinka na gospodarski rast i povećanje plaća.


„Kontinuirano ponavljamo kako je za postizanje snažnijeg i dugoročno održivog rasta potrebna dobra kombinaciju ulaganja, odgovornih javnih financija i strukturnih reformi. Pitanje koje se javlja jest stvarna realizacija navedenog te se na razini Europske unije pokreću instrumente kojima se nastoji pomoći državama članicama. Jedan od instrumenata je Program za podršku strukturnim reformama, uz to uvodi se i tehnička pomoć državama za provedbu promjena potrebnih za ulazak u eurozonu, a kontinuirana pomoć povećanju razine investicija realizira se kroz ESI fondove. Svi ovi dostupni instrumenti trebaju se koristiti učinkovito i u sinergiji s nacionalnim proračunima država članica.“, istaknula je u izjavi zastupnica Maletić.

Zastupnica je kroz amandmane istaknula da bi se nedostatak vještina na tržištu rada te za razvoj inovativnog gospodarstva temeljenog na visokim tehnologijama koje je ključno za kvalitetan rast i razvoj, trebao riješiti reformom obrazovnog sustava. „Neophodna su i veća ulaganja u mjere zapošljavanja mladih, poticanje mikro, malih i srednjih poduzeća te u održivost socijalnog sustava,“ naglasila je zastupnica. Za kraj zastupnica Maletić pozvala je Europsku komisiju da omogući veću fleksibilnost, kroz brže odobravanje izmjena operativnih programa, u uvođenju novih aktivnosti i projekata za financiranje iz ESI fondova posebno kada države žele novim i dodatnim projektima postići realizaciju preporuka u okviru Europskog semestra.

PLENARNA, 13.03.2018. Maletić: „EU proračun moramo što prije usvojiti, a kohezijska i poljoprivredna politika trebaju ostati najvažnije“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u utorak 13. ožujka održana je zajednička rasprava na temu budućnosti višegodišnjeg financijskog okvira i sustava vlastitih resursa EU proračuna nakon 2020. u kojoj je sudjelovao povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske potencijale Günther H. Oettinger.

Proračun Europske unije strateški je dokument kojim se definiraju glavne politike i prioriteti za financiranje te ciljevi koji se žele postići financiranjem programa, aktivnosti i projekata iz proračuna EU-a. Povjerenik Oettinger u svom govoru je istaknuo kako je potrebno osigurati dodatna sredstva za nove prioritete i izazove koji su pred Europskom unijom. To su u prvom redu migracije, upravljanje vanjskim granicama, obrambena politika, borba protiv terorizma, ali i brojni ekonomski, socijalni, energetski i okolišni izazovi.

Povjerenik je naglasio da će EU proračun zbog Brexita biti manji, a potrebe su veće te kako je važno razmisliti o prioritetima financiranja i povećanju uplata država članica: “Potrebe za financiranjem iz proračuna EU-a se postepeno povećavaju stoga neće biti jednostavno voditi rasprave o postojećim i budućim politikama koje se trebaju financirati. Iz navedenog razloga bitan je dijalog i izražena suradnja između Komisije, Europskog parlamenta i Vijeća”, zaključio je Oettinger. Zastupnica Maletić je tijekom rasprave uputila četiri glavne poruke: 1. EU proračun je malen, u usporedbi s proračunima država članica, da bismo s njim mogli riješiti sve izazove pred kojima se EU nalazi, 2. Potrebna je veća koordinacija i sinergija s proračunima država članica, 3. Kohezijska i poljoprivredna politika su ključne jer jačaju jedinstveno tržište, a od toga korist imaju sve države članice, a najviše najrazvijenije države članice koje su ujedno i neto uplatiteljice u EU proračun, 4. Naš cilj mora biti što brži dogovor i što brže usvajanje budućeg proračuna jer će to osigurati pravovremenu provedbu.

Zastupnica je ovim pozvala Europsku komisiju da podrži stajalište Parlamenta vezano uz Kohezijsku politiku koja mora ostati politika za sve regije Europske unije i po iznosima na razini sadašnjeg proračuna EU-a što je slično prvom scenariju iz prijedloga Komisije. Kohezijska politika je politika solidarnosti kroz koju odgovaramo na brojne izazove: nedostatak investicija; poticanje istraživanja, razvoja i inovacija; nova znanja i vještine; smanjenje broja siromašnih i socioekonomskih razlika među građanima i među regijama; energetska učinkovitost; klimatske promjene i drugo. Uz to zalažemo se za jednako visoka izdvajanja za poljoprivrednu politiku koja treba što više usmjeriti prema malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

PLENARNA, 12.03.2018. Cretu: „Nema jedinstvenog rješenja, svakoj regiji treba poseban pristup“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u ponedjeljak 12. ožujka održana je rasprava o regijama koje zaostaju na kojoj je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu. Regije koje zaostaju naziv je za 47 regija u 8 država članica koje su suočene sa niskim dohotkom i slabim rastom (Italija, Španjolska, Grčka, Portugal, Bugarska,

43


44

Mađarska, Poljska i Rumunjska). Dugotrajna gospodarska i financijska kriza negativno je utjecala na gospodarski rast na regionalnoj razini, te se regije sa slabim rastom suočavaju s gospodarskom stagnacijom, nedostaju javna i privatna ulaganja, a uz to suočavaju se sa stalnim demografskim padom, ponajviše zbog migracija mladih prema regijama koje nude bolje izglede za zaposlenje zbog čega one postaju manje privlačne u pogledu zapošljavanja i ulaganja. Regije koje zaostaju često se suočavaju s nedostatkom strukturnih reformi, čime se smanjuje učinak već ionako ograničenih javnih ulaganja, kao i s velikim nedostacima u pogledu javne, prometne, gospodarske i energetske infrastrukture. Na raspravi je istaknuta potreba za mjerama koje ujedinjuju ekonomsku i kohezijsku politiku, a posebno ulaganja u infrastrukturu koja su u ovim regijama na najnižoj razini u EU. Povjerenica Cretu istaknula je kako javni dug predstavlja prepreku za rast i održivo funkcioniranje kohezijske politike: „Postoji izravna povezanost između javnog duga i kohezijske politike, te smatram da se ograničenjima uz javni dug ugrožava sposobnost strukturnih fondova da omogućuju razvoj i rast u ovim regijama“, istaknula je. Kohezijska politika ima ključnu ulogu u promicanju javnih i privatnih ulaganja u svim regijama EU izravno ili putem stvaranja povoljnog okruženja za ulaganja. Ako želimo snažniji gospodarski rast u regijama koje ekonomski i socijalno zaostaju potrebno je EU fondove usmjeriti na financiranje ne samo investicija, nego i strukturnih reformi i mjera pametne fiskalne konsolidacije jer je to miks ekonomskih politika koje djeluje razvojno.

Tijekom rasprave spomenuta su neka od mogućih rješenja za nejednakost među regijama, između ostaloga poboljšanje odnosa među poduzećima i viših obrazovnih institucija, ulaganje u infrastrukturu i obrazovanje, poboljšanje povezanosti između gradova i okolnih područja te veće ulaganje u javne institucije kako bi se poboljšala učinkovitost i efikasnost javnih usluga.

Povjerenica je na kraju rasprave izjavila kako socioekonomska situacija u regijama koje zaostaju predstavlja višeslojni problem koji nije moguće riješiti politikom „jednako za sve“. „Potrebno je provesti regionalno usmjerene politike i omogućiti investicije. Moramo jačati poveznicu između strukturnih i investicijskih fondova s europskim semestrom. Potrebno nam je više kohezije nego ikada jer smanjenje razlika između regija predstavlja naš glavni cilj“, zaključila je.

PLENARNA, 01.03.2018. Maletić: „Utaje poreza oštećuju proračun, ali i fer tržišnu utakmicu“ Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Bruxellesu 1.3. održana je rasprava o izvješću o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje.

Zastupnica Maletić na raspravi je istaknula važnost izmjene ove Direktive. „Naša obveza je poduzeti sve mjere i zaštititi poštene poduzetnike, porezne obveznike i građane od onih koji obavljaju aktivnosti i zarađuju u našim državama, ali pronalaze načine izbjegavanja plaćanja poreza i time ne samo da oštećuju proračune država, već i na nepošten način konkuriraju na tržištu i uništavaju kvalitetne poduzetničke pothvate. Moramo spriječiti nove porezne skandale, Panama i Paradise paperse“, izjavila je zastupnica.

Govoreći o uočenim nepoštenim poreznim praksama zastupnica je naglasila važnost razmjene informacija o njima. „Ključna je razmjena informacija o uočenim nepoštenim poreznim praksama, ali potrebno je i više od toga. Potrebne su informacije koje će omogućiti preventivno djelovanje i uspostavu mehanizama koji će odvratiti tzv. „savjetnike“ od osmišljavanja i plasiranja aranžmana za smanjenje poreznog opterećenja“, naglasila je zastupnica. Te bi informacije omogućile poreznim upravama brzo reagiranje na štetne porezne prakse i uklanjanje nedostataka u propisima. Ključno je osigurati i automatsku razmjenu informacija među poreznim tijelima i koordinaciju s financijsko-obavještajnim jedinicama koje se bave problemom pranja novca, a države članice poticati da uvedu slične obveze otkrivanja za aranžmane koji postoje na njihovom teritoriju. Na kraju se zastupnica osvrnula na elemente potrebne za stvaranje sustava pravednijeg oporezivanja i tržišta koje ć biti poticajno za stvaranje novih poslova. „Bolja razmjena informacija, edukacija poreznih uprava, razmjena znanja i iskustava, uključivanje financijskih institucija i revizora u otkrivanje informacija poreznim upravama o potencijalnim situacijama izbjegavanja plaćanja poreza ključni su za stvaranje sustava pravednijeg oporezivanja i tržišta koje će biti poticajno za stvaranje novih poslova. To je ono što želimo u EU, rast i razvoj na kvalitetnim temeljima, a utaje poreza sigurno tome ne doprinose“, zaključila je zastupnica.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


46

ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Im ožujak 2018  
Im ožujak 2018