Page 1

broj 8/9 rujan/listopad 2017.


broj 8/9 rujan/listopad 2017.

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Fotografija: Maslina Izvor: www.pixabay.com

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić Osnove reforme javne uprave

10

dr. sc. Davor Galinec Strukturna obilježja dugova država članica EU-28 i Europodručja u 2016. godini

17

mr. sc. Ivana Maletić i Ivana Petričko, mag.oec. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018.

23

Anatolio Alonso Pardo Provedba financijskih instrumenata u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) u razdoblju 2014. – 2020. - Španjolsko gledište Implementing financial instruments in the European Regional Development Fund (ERDF) 2014-2020. The Spanish point of view

32

Aktivnosti ureda

36

Vijesti iz Europskog parlamenta

45

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Glavna urednica Ivana Maletić Uredništvo

Ivana Petričko Alen Halilović Nikolina Hojsak Benjamin Kardum Kristina Kosor Maja Butorac Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno.

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Rujan i listopad u Europskom parlamentu bili su u znaku govora predsjednika Europske komisije Junckera i rasprave o produbljivanju ekonomske i monetarne unije, jačanju jedinstvenog tržišta, stanju izvršavanja EU proračuna i budućnosti financiranja, Sedmog izvješća o kohezijskoj politici, neizbježnog Brexita, stanja u Španjolskoj, a pratili su se i komentirali izbori u Njemačkoj i Austriji. U svim raspravama o ekonomskoj i monetarnoj politici posebno ističemo kako je za jedinstvenu Uniju u kojoj su svi ravnopravni, neophodno gospodarsko jačanje manje razvijenih država članica i kroz to smanjivanje razlika. Ne možemo inzistirati na harmonizaciji poreza i stvaranju fiskalne Unije uz tako velike razlike u razvijenosti. Najslabiji u tome ne bi dobro prošli. Upravo zbog toga važno je ove povoljne trendove gospodarskog rasta na globalnoj i Europskoj razini iskoristiti za što brže provođenje reformi koje kada se provode u razdoblju rasta rezultate daju brže i 50% uspješnije od reformi koje se provode u kriznim razdobljima.

Prvi korak u daljnjem jačanju Unije treba biti realna konvergencija nerazvijenih država članica koja znači podizanje standarda, rast plaća, tehnološku modernizaciju i jačanje produktivnosti i konkurentnosti poduzetnika i posebno izvoznika, potom uključivanje tih država članica u monetarnu uniju i tek nakon formiranja jedinstvene monetarne unije možemo razmišljati o modelima i stupnjevima fiskalne harmonizacije te uspostave fiskalne unije. U ovom kontekstu treba sagledavati i ulazak Hrvatske u monetarnu uniju koja ne smije biti cilj. Naš cilj je jačanje gospodarstva i standarda ljudi, a onda monetarna unija postaje prirodno okruženje koje nam je potrebno i kojem smo mi potrebni. U sklopu procesa jačanja jedinstvenog tržišta najčešće se ističe potreba za ujednačavanjem različitih poreznih pravila posebno vezanih uz PDV i dobit. Općenito su upravo različita pravila poslovanja i oporezivanja u državama članicama prepreka poduzetnicima za ulazak na europsko tržište. Uvjeti se od države do države često značajno razlikuju te se ne može osigurati poštena tržišna utakmica što jedinstveno tržište dovodi pod

znak upitnika. U zadnje vrijeme brojne rasprave vodile su se vezano uz direktivu o izaslanim radnicima. Upravo s ciljem osiguranja jedinstvenih pravila poslovanja ova direktiva dopunjuje se odredbama koje zahtijevaju da su radnici na istim poslovima u istoj državi jednako plaćeni. Ovaj pristup je gledano iz perspektive jedinstvenog tržišta neophodan, ali u situaciji u kojoj su na tom istom jedinstvenom tržištu države s ogromnim razlikama u razvijenosti postavlja se pitanje pravednosti, jednakosti i solidarnosti. Zašto bi najrazvijenijim državama članicama trebao biti problem, ako manje razvijene države imaju tržišnu prednost zbog niže cijene rada? Zar nam nije cilj da se manje razvijene države članice što prije razviju, a to bi onda značio prirodan, a ne umjetan rast plaća i stvaranje ujednačenih uvjeta na tržištu. Ovo pretjerano reguliranje i inzistiranje na određenim principima uz često zanemarivanje solidarnosti i zajedništva produbljuje podjele u Europskoj uniji i pomaže jačanju populizma, a to sigurno za nikog nije dobro. S obzirom na važnost provedbe reformi u ovom broju časopisa posebno obrađujemo temu reforme javnog sektora te dajemo pregled najnovijeg Izvješća o globalnoj konkurentnosti. Uzimajući u obzir razdoblje niskih kamatnih stopa koje bi prema predviđanjima moglo potrajati sljedećih desetak godina važno je analizirati stanje i uvjete duga te odlučiti što bi bilo moguće zamijeniti novim povoljnijim izvorima financiranja. Upravo zato je analiza strukture državnog duga tema ovog broja. Svakako bi bilo dobro ovo vrijeme povoljnih izvora financiranja iskoristiti za rješavanje obveza u zdravstvu, rješavanje problema prezaduženosti poduzetnika i građana te nenaplativih zajmova.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 336 4

mr. sc. Ivana Maletić*

Osnove reforme javne uprave Jedna od najvažnijih reformi u Republici Hrvatskoj je reforma javne uprave. Ta reforma treba rezultirati dobro opisanim i propisanim poslovnim procesima i procedurama u svim ministarstvima i ostalim državnim institucijama te na temelju toga toga jasnom podjelom poslova, prava i odgovornosti, koja je osnova za uklanjanje preklapanja i praćenje kvalitete, brzine i uspješnosti obavljanja posla. Bez toga nema sustava prepoznavanja izvrsnih kadrova, motiviranja i nagrađivanja. I za lokalne jedinice treba utvrditi mehanizme usporedbe, postaviti kriterije praćenja uspješnosti i reorganizirati ih na temelju (ne)uspješnosti rada. Državna administracija prestaje biti zatvorena za inovacije i brze promjene, a održivost pojedinih državnih djelatnosti počinje ovisiti o postignutim učincima i rezultatima djelovanja. Na ovaj način države postaju bliskije poduzetnicima, odnosno poduzetničkom načinu razmišljanja. Ciljevi koji se postavljaju pred države su stvaranje učinkovite, male, stanovništvu bliske (i na usluzi) državne uprave. Navedeno se postiže unaprjeđenjem sustava upravljanja javnim financijama i proračunskim reformama koje moraju biti praćene promjenama u načinu rada i djelovanja državne uprave. Sustav financijskog upravljanja u javnom sektoru kontinuirano se unaprjeđuje. Promjene u sustavu financijskog upravljanja usko su vezane uz razvoj ________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

proračunskih procesa i uz promjene načina ponašanja i rada javne administracije.

Unaprjeđenja i reforme na području financijskog upravljanja i proračunskih procesa događaju se pod utjecajem nekoliko važnih poticaja: 1. konvergencija i harmonizacija s europskom financijskom regulativom, 2. ispunjavanje međunarodnih zahtjeva za transparentnošću i 3. potreba za novim, učinkovitijim, djelotvornijim i odgovornijim načinom rada. Promjene u financijskom upravljanju preduvjet su za uvođenje značajnih promjena u načinu rada i praćenju u smislu mjerenja i ocjenjivanja rezultata rada javne administracije. Najznačajnije promjene jesu uvođenje: strateškog i programskog planiranja te višegodišnjeg proračunskog okvira; mjerila za ocjenjivanje uspješnosti postizanja rezultata; sustava financijskog upravljanja i kontrola (PIFC); fleksibilnosti u procesu izvršavanja. Pod utjecajem ovih promjena u administraciju se uvodi sistematičniji i planski način rada, orijentacija na rezultate, delegiranje upravljačke odgovornosti. Povećava se transparentnost i upravljačka odgovornost za postignute rezultate, poboljšava djelotvornost i učinkovitost te osigurava zakonito i pravilno postupanje u skladu s načelima učinkovitosti, ekonomičnosti i djelotvornosti.


Bez promjena proračunskih procesa i sustava upravljanja javnim financijama gotovo je nemoguće promijeniti rad državne administracije tako da u prvi plan dođu rezultati, djelotvornost te komunikacija i transparentnost umjesto provedbe aktivnosti samih po sebi. Koncept vrijednosti za novac uvodi se u administraciju preko proračunskih reformi. Vrijednost za novac je koncept upravljanja sredstvima koji se temelji na pretpostavkama postizanja visoke učinkovitosti i efektivnosti u trošenju sredstava i mjerenju učinaka.

Unaprjeđenje proračunskih procesa

Važne reforme proračunskih procesa u javnom sektoru koje značajno utječu na djelovanje javne uprave jesu:

1. Uvođenje srednjoročnog proračunskog okvira i strateškog planiranja. Dobar srednjoročni proračunski okvir treba: a) povezati Vladine prioritete i proračun u okviru održive razine potrošnje; b) naglasiti ustupke napravljene između međusobno konkurentnih ciljeva Vlade; c) povezati proračun s donesenim politikama, strategijama, programima, zakonima; d) poboljšati rezultate programa povećanjem transparentnosti, odgovornosti i predvidljivosti financiranja. Da bi se navedeno postiglo, neophodno je definiranje odgovornosti po programima i mjerenje uspješnosti ispunjavanja ciljeva.

2. Razvoj pokazatelja uspješnosti koji omogućavaju mjerenje, praćenje, ocjenjivanje i poboljšavanje uspješnosti programa. Oni imaju ključnu ulogu u upravljanju uspješnošću na svim razinama organizacije (strateškoj i operativnoj). Mjerenje uspješnosti utječe na postizanje stalnih poboljšanja: pokazatelji uspješnosti pomažu u procjeni do koje je mjere postavljeni cilj ispunjen i učinkovitosti s kojom je usluga pružena u kontekstu njezinog doprinosa ispunjenju postavljenog cilja. Pokazatelji uspješnosti pomažu javnom menadžmentu da identificira važna pitanja i poboljša pružanje javnih usluga. Drugi važan doprinos uvođenja pokazatelja uspješnosti ogleda se u povećanju transparentnosti i odgovornosti menadžmenta za postignute rezultate. Pokazatelji uspješnosti mogu pomoći u upoznavanju Vlade, Hrvatskog sabora i šire javnosti o tome što pojedino tijelo državne uprave radi i koliko uspješno.

3. Jedinstveni informacijski sustav temeljen na računovodstvenim podacima omogućuje daljnji razvoj funkcija financijskog planiranja i projekcija, anticipiranja viškova i manjkova gotovine, upravljanja gotovinom i upravljanja dugom. Uz poboljšanje upravljanja javnim financijama, proračunski procesi postaju složeniji, zahtijevajući višu razinu znanja i sposobnosti zaposlenih, što dovodi do nužnih ulaganja

u razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, kao i do uspostave sustava definiranjem poslovnih procesa i procedura itd.

Okosnica analiza transparentnosti jest upravo analiziranje proračunskih procesa i postavljanje mjerila odnosno željenog načina organiziranja proračunskih procesa kako bi se osigurala visoka razina fiskalne transparentnosti. Tako su za proces pripreme važni višegodišnji proračunski okvir, strateško planiranje, utvrđivanje ciljeva i prioriteta te pokazatelja uspješnosti ostvarivanja ciljeva, cjelovit obuhvat izvanproračunskih aktivnosti. U procesu izvršavanja bitna je fleksibilnost, mogućnost financiranja kapitalnih projekata tijekom više proračunskih godina te kontrola zakonitosti trošenja proračuna.

Računovodstveni sustav, kao temelj izvještajnog sustava koji je najvažniji element analiza transparentnosti, ispituje se s aspekta usklađenosti sa zahtjevima međunarodnih statističkih sustava. Računovodstveni sustav treba osigurati sveobuhvatne, pravovremene i točne informacije o fiskalnim aktivnostima stoga je kvalitetno uređeno računovodstvo jedan od bitnih preduvjeta za dobru ocjenu fiskalne transparentnosti. U Republici Hrvatskoj, na razini središnje države te osobito na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) ima još dosta prostora za unaprjeđenje proračunskih procesa u cjelini jer se:

1. koriste samo najosnovnije funkcije računovodstva te su JLP(R)S još uvijek orijentirane na praćenje vrste troškova, a ne i na rezultate i ostvarivanje ciljeva. U računovodstvu nisu razvijene analitike koje bi bile podloga praćenju programa/projekata i aktivnosti te ocjenjivanju uspješnosti njihova izvršavanja. Kod većeg dijela ispitanika nisu uvedeni ni mehanizmi upravljanja nastankom obveza u ranijim fazama (pri potpisivanju ugovora), ni kvalitetni načini upravljanja kapitalnim projektima. 2. praćenje uspješnosti izvršavanja programa i ispunjavanja postavljenih ciljeva na temelju mjerila uspješnosti (indikatora) gotovo uopće ne provodi. Upravo zato je u praksi prava rijetkost da država ili JLP(R)S zaustavi financiranje nekog od programa jer nije davao zadovoljavajuće rezultate. 3. uz propisane izvještaje o financijskom izvještavanju i o izvršavanju proračuna u manjoj mjeri sastavljaju i dodatni izvještaji. Slabo se koriste računovodstveni podaci pri donošenju odluka i u svakodnevnom upravljanju. Propisani izvještaji daju minimum informacija te je za kvalitetno analiziranje i upravljanje neophodno sastavljanje dodatnih izvještaja.

5


6

Unaprjeđenje sustava financijskog upravljanja

Izgradnja odgovorne, transparentne i rezultatima usmjerene javne uprave

I u dijelu financijskog upravljanja puno je područja koje treba razvijati, tako npr:

Poboljšanjima uočenih slabosti u financijskom upravljanju i proračunskim procesima postići će se i povećanje razine transparentnosti odnosno otvorenosti države i JLP(R)S prema javnosti.

1. U području organizacije i upravljanja ljudskim potencijalima nema sustavnog i planskog pristupa što sigurno rezultira sporijim i manje učinkovitim radom.

2. Gotovo nigdje nije uspostavljen sustav mjerenja uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva na razini upravnih odjela, a pogotovo ne na razini pojedinog zaposlenika. To znači da nema odgovornosti za učinkovito i ekonomično korištenje javnog novca. Isto tako nisu razvijeni mehanizmi upravljanja rizicima koji prijete izvršavanju aktivnosti i onemogućuju postizanje ciljeva. U cijelom sustavu državne i lokalne uprave čine se tek prvi koraci u uspostavljanju sustava orijentiranog na postizanje ciljeva i rezultata rada.

3. U praksi, još je uvijek niska razina znanja o tome što su procedure za rad. To nisu samo zakoni ili pravilnici koji su doneseni za sva tijela u sustavu i propisuju osnovna načela i metodologiju, već dodatna interna pravila koja polaze od zakona i pravilnika, ali jasno definiraju tko, što, zašto, kako i kada u konkretnoj organizaciji radi.

4. Višegodišnju strategiju lokalnih programa priprema vrlo mali broj JLP(R)S jer to nije zakonska obveza, ali bi trebala biti odraz njihovih potreba da jasno postave vlastiti višegodišnji okvir razvoja i rada. Samo nešto više od 50 % JLP(R)S sastavlja plan razvojnih projekata, a s obzirom na to da je riječ o zakonskoj obvezi, jasno je da svijest o potrebi strateškog pozicioniranja još nije razvijena. 5. Sustav procjena financijskih učinaka politika/mjera/ programa koji se predlažu za financiranje iz proračuna nije još zaživio na lokalnoj razini te se gotovo kod svih JLP(R)S ne radi procjena financijskog učinka. Kod većine JLP(R)S ne radi se ni naknadna procjena učinaka prihvaćenih politika/mjera/programa.

6. Sustavnu procjenu provedbe programa rade u najvećem broju slučajeva nadležni upravni odjeli. Rijetke JLP(R)S imaju posebne analitičare koji se bave procjenom provedbe programa što je najsustavnije rješenje jer je teško postići da onaj tko programe predlaže ili odobrava (nadležni upravni odjeli) radi kvalitetnu objektivnu procjenu efekata postignutih njihovom provedbom.

Razvijeni sustav financijskog upravljanja podrazumijeva jasno definirane uloge, prava i odgovornosti među zaposlenima (pojedincima), organizacijskim cjelinama i čitave organizacije, te uspostavljena pravila i procedure rada što dovodi do drugačije svijesti i odnosa koji se gradi prema javnosti. Izgradnja sustava financijskog upravljanja reforma je koja mijenja svijest i način rada administracije te je za izgradnju otvorenog i građanima bliskog sustava važnije imati definirane načine rada i odnose s javnošću nego raspolagati kvalitetnim informacijama. Sustav računovodstva i razvijenost proračunskih procesa bitan je preduvjet za kvalitetno upravljanje i raspolaganje adekvatnim podacima i informacijama koje se onda mogu komunicirati i prema javnosti, ali kroz sustav financijskog upravljanja definira se, kao poželjan obrazac rada, otvorenost i komunikacija prema građanima zbog kojih javna uprava i postoji.

Računovodstvenim i proračunskim reformama te promjenama u upravljanju javnim financijama nastaju nove vrijednosti i promjene u ponašanju i stvara se odgovorniji, transparentniji i uspješnosti usmjeren javni sektor.


UDK: 338 7

dr. sc. Davor Galinec*

Strukturna obilježja dugova država članica EU-28 i Europodručja u 2016. godini Uvod

Nakon što je Eurostat objavio 24. 4. 2017. preliminarno Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013. – 2016. za države članice i članice europodručja (EDP notifikacija), započeo je ciklus prikupljanja dodatnih detaljnih podataka (putem anketnih upitnika) o strukturi državnog duga od država članica. Osnovni cilj provođenja te ankete (koja se provodi unazad nekoliko godina) je izrada strukturne analize duga država članica i pružanja takvih informacija zainteresiranim analitičarima i široj javnosti. Potreba za detaljnom analizom strukturnih obilježja državnog duga pojavila se nakon izbijanja globalne krize i krize europodručja budući da je velik broj država članica povećao razinu svojih dugova u svrhu financiranja rastućih proračunskih deficita. Kako bi se mogla napraviti adekvatna procjena održivosti rastućih dugova i mogućnosti država članica da ih redovito otplaćuju, Eurostat je započeo s praćenjem dodatnih informacija o dugovima, koje se odnose na sektorsku podjelu korisnika i držatelja duga, dužničke instrumente, izvorno i preostalo dospijeće duga, valutnu strukturu

duga te iznose jamstava kojima sektor države jamči za dužničke obveze jedinica koje ne ulaze u obuhvat sektora države (najčešće je riječ o javnim poduzećima). Ti iznosi jamstava ne ulaze u obuhvat duga opće države prema definiciji duga sukladno Maastrichtskim kriterijima, ali ukazuju na iznose potencijalnih obveza kojima je izložen sektor države u slučaju da se ta jamstva aktiviraju, tj. da država preuzme obvezu otplate dugova jedinica za koje je jamčila u slučaju da one ne mogu samostalno otplaćivati svoje dugove. Pažljivom analizom dodatno prikupljenih podataka analiziraju se državni dugovi s aspekta financijske stabilnosti i izvode zaključci bitni za upravljanje državnim dugom, procjenjuju se valutni i kamatni rizici, kao i mogućnost pojave ogluhe (tzv. default) kod visoko zaduženih dužnika i slično. U nastavku teksta slijedi prikaz glavnih rezultata i nalaza Eurostatovog anketnog istraživanja o detaljnoj strukturi državnog duga u 2016.1 (objavljeno 20. 6. 2017.), s posebnim naglaskom na usporedbu strukture hrvatskog državnog duga s istovrsnim strukturnim elementima drugih država članica i EU-28 prosjeka tijekom 2016. (i u nekim slučajevima 2015.) godine.

__________________________________________ * dr. sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8068939/2-20062017-AP-EN.pdf/dcff0b1e-7ca6-47b58019-892b4ab3d449 (News Release) i http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Structure_of_government_debt (Statistics Explained)


8

Pokazatelji ukupne veličine duga opće države Struktura duga opće države prema podsektorima (razinama države) Prosječna vrijednost konsolidiranog duga opće države na razini EU-28 u 2016. godini iznosila je 83,5 %, a na razini europodručja 89,2 % BDP-a. To predstavlja smanjenje u odnosu na 2015. godinu kada je dug opće države na razini EU-28 iznosio 84,9 % BDP-a, a na razini europodručja 90,3 % BDP-a. Najveći porasti udjela duga u BDP-u krajem 2016. u odnosu na kraj prethodne godine zabilježeni su kod Latvije (+3,6 p.b.), Bugarske (+3,5 p.b.) i Poljske (+3,3 p.b.), ali to su države članice čija je razina duga znatno manja od referentne granice od 60 % BDP-a.

S druge strane, najveća smanjenja udjela duga u BDP-u zabilježena su kod Slovenije (-3,4 p.b.), Irske (-3,3 p.b.), Češke (-3,1 p.b.) te Nizozemske i Njemačke (za po -2,9 p.b.). Šesnaest od dvadeset osam država članica EU-a zabilježilo je vrijednost pokazatelja duga u odnosu na BDP višu od referentne vrijednosti od 60 % BDP-a na kraju 2016. godine, pri čemu je najveća vrijednost duga u odnosu na BDP zabilježena kod Grčke (179 %), Italije (132,6 %), Portugala (130,4 %), Cipra (107,8 %) i Belgije (105,9 %). Najniže vrijednosti pokazatelja duga opće države (u % BDP-a) zabilježene su kod Estonije (9,5 %), Luksemburga (20,0 %), Bugarske (29,5 %), Češke (37,2 %), Rumunjske (37,6 %) i Danske (37,8 %). U Hrvatskoj je dug konsolidirane opće države na kraju 2016. godine iznosio 84,2 % BDP-a (Grafikon 1), što je za čak 2,5 postotna boda niže u odnosu na stanje krajem 2015. godine i što nam ukazuje na početak trenda smanjenja duga nakon višegodišnjeg razdoblja rasta.

Na razini EU-28, dug središnje države (koji najviše generira državni proračun) predstavljao je u prosjeku oko 83 % od ukupnog duga opće države na kraju 2016. godine dok je na razini europodručja taj postotak bio nešto niži i iznosio je oko 81 % (Grafikon 2). Kod čak 26 od 28 država članica EU-a na dug središnje države otpadalo je više od 75 % ukupnog duga opće države (nekonsolidiranog između podsektora), pri čemu Hrvatska pripada skupini država s natprosječnim udjelom duga opće države u ukupnom dugu opće države (> 90 %). S druge strane, udio duga lokalne države u nekonsolidiranom dugu opće države iznosio je 44,4 % u Norveškoj, 24,4 % u Estoniji te 23,4 % u Švedskoj. Razina Savezne države kao podsektora opće države postoji jedino u četiri države članice (Belgija, Njemačka, Španjolska i Austrija), pri čemu su najznačajniji udjeli duga savezne države u dugu opće države zabilježeni kod Njemačke (29,5 %) i Španjolske (21,4 %). Udio dugova fondova socijalne sigurnosti u dugu opće države je vrlo malen (u prosjeku manje od 5 % na razini EU28), pri čemu su značajno viši udjeli zabilježeni u Litvi (20,3 %), Francuskoj (10,3 %) i Nizozemskoj (6,6 %), što je vjerojatno rezultat prakse da se državni zdravstveni i mirovinski fondovi tih zemalja samostalno zadužuju.

Uzmemo li u obzir i učinak konsolidacije podataka o dugu (kod koje se isključuju međusobni dugovi unutar istog podsektora države i između različitih razina države2), dužnička slika je malo drugačija kod konsolidirano iskazanih podataka duga opće države.

Grafikon 1: Pokazatelji konsolidiranog duga opće države (u % BDP-a) za EU-28, europodručje, države članice i pojedine države EFTA-e na kraju 2015. i 2016.

Izvor: Eurostat, Statistics Explained __________________________________________ 2 Npr. ako jedinice lokalne države (npr. općine) imaju višak financijskih sredstava, mogu kupiti trezorske zapise Ministarstva financija (središnja država), a to se isključuje iz obuhvata konsolidiranog duga opće države


Tablica 1: Utjecaj konsolidacije na razinu duga opće države (u % uk. duga, 2016.) EU-28

4.8

Bugarska

2.9

EA-19

Belgija Češka

Danska

Njemačka

4.9 4.0 2.8 0.6 0.8

Estonija

46.0

Španjolska

17.1

Irska

Grčka

Francuska Hrvatska Italija Cipar

Latvija Litva

Luksemburg Mađarska Malta

Nizozemska Austrija Poljska

Portugal

Rumunjska Slovenija Slovačka Finska

Švedska

Ujedinjeno Kraljevstvo Norveška

Izvor: Eurostat, Statistics Explained

2.4 4.3 3.3

0.1

2.3

41.0 15.0 23.4 1.8 1.5 0.0

14.2 4.9 9.1 5.5 8.2 0.6 4.0 1.2 2.9 4.1 0.2

Kod većine država članica utjecaj konsolidacije je ograničen. U državama gdje je razvijena praksa razvijenog međusobnog posuđivanja viška sredstava između jedinica klasificiranih unutar istog podsektora ili između različitih razina državne vlasti, utjecaj konsolidacije duga je i značajniji. U praksi je učinak konsolidacije značajan u slučajevima visokih iznosa obveza središnje države po osnovi depozita koje na računima državnog proračuna

drže fondovi socijalne sigurnosti. Učinak konsolidacije na smanjenje razine nekonsolidiranog duga opće države manji od 5 % zabilježen je u 21 od 28 država članica EU-a i u Norveškoj. Najveći učinci zabilježeni su u Estoniji (46 %), Cipru (41 %), Litvi (23,4 %), Španjolskoj (17,1 %), Latviji (15 %) i Nizozemskoj (14,2 %). Najmanji učinak konsolidacije (< 1 %) zabilježen je u sedam država, i to u Danskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Malti, Sloveniji i Norveškoj (Tablica 1). Zabilježeni učinak konsolidacije duga opće države od 0,1 % u Hrvatskoj (koji je ujedno i najniži nakon Malte gdje iznosi 0 %) ukazuje nam na fenomen da u Hrvatskoj gotovo da i nema jedinica jednog od podsektora opće države koje posjeduju akumulirane značajnije viškove financijskih sredstava koje su voljne ulagati u dužničke instrumente koje izdaju i plasiraju na tržište druge jedinice (pod)sektora države.

Struktura duga opće države prema financijskim instrumentima

Konsolidirani dug opće države (ili dug iz Maastrichta) se, sukladno odredbama ESA 2010 standarda, sastoji od sljedećih financijskih (dužničkih) instrumenata: valuta i depoziti (AF.2), dužnički vrijednosni papiri (AF.3) i zajmovi (AF.4). Promatrano na razini EU-28, krajem 2016. godine 80,9 % duga konsolidirane opće države odnosilo se na zaduženje u dužničkim vrijednosnim papirima, 15 % duga na kreditna zaduženja te 4,1 % na valutu i depozite (Grafikon 3). Kod europodručja udio dužničkih vrijednosnih papira bio je nešto niži (79,6 %), udio kredita iznosio je 17,3 %, a valute i depozita 3,1 %. U 25 od 28 država članica, najkorišteniji instrument zaduživanja države tijekom 2016. bili su dužnički vrijednosni papiri (najčešće državne obveznice koje se emitiraju na nacionalnim i globalnim financijskim tržištima), čiji se udio u strukturi ukupnog državnog duga kretao u rasponu od 11,1 % (Estonija) do 93,3 % (Malta). Nasuprot njima su tri države članice s ekstremno visokim udjelom kredita u strukturi državnog duga: Estonija (86,6 %), Grčka (80 %) i Cipar (67,3 %). Značajniji udjeli kredita prisutni su i u strukturi duga Luksemburga (39,8 %), Portugala (35,5 %) i Hrvatske (35,2 %). U slučaju Estonije i Luksemburga riječ je o relativno niskoj razini ukupnog duga u odnosu na BDP, u slučaju Portugala o državi s relativno visokom razinom duga u odnosu na BDP, a koji je rezultat korištenja financijske pomoći iz mehanizama Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i drugih vrsta međunarodne financijske pomoći (MMF i sl.). U slučaju Hrvatske riječ je o relativno visokim kreditnim zaduženjima jedinica klasificiranih u sektor središnje države. Instrument valute i depozita bio je na kraju 2016. zastupljen s manje od 5 % u strukturi ukupnog duga kod 25 država članica, a iznimke na razini EU-28 su Irska (10,6 %), Velika Britanija (10 %), Portugal (9,3 %) te Italija (7,8 %).

9


10

Grafikon 2: Sektorska struktura duga opće države (nekonsolidiranog između različitih razina države) na kraju 2016. godine – u % ukupnog duga

Izvor: Eurostat, Statistics Explained Grafikon 3: Struktura konsolidiranog duga opće države prema financijskim instrumentima na kraju 2016. godine (u % ukupnog duga)

Izvor: Eurostat, Statistics Explained

Struktura duga opće države prema sektoru držatelja duga Jedan od značajnijih analitičkih aspekata detaljne analize strukture duga opće države odnosi se na sektorsku strukturu držatelja duga, dodatno razrađenu prema sektoru nefinancijskih rezidenata (nefinancijska poduzeća, kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima), financijskih rezidenata (financijske korporacije) te nerezidenata (ostatak svijeta).

Kako Grčka nije dostavila svoje nacionalne podatke po sektoru držatelja duga, Eurostat nije izveo pokazatelje na razini EU-28 i europodručja.

Bez obzira na to, na Grafikonu 4 već je na prvi pogled vidljivo da najveći broj država članica ima obvezu vraćanja državnog duga prema nerezidentima (inozemno zaduživanje) iako raspon zaduženosti prema nerezidentima vrlo varira, od 10,5 % duga opće države na Malti do čak 79,4 % na Cipru.


Grafikon 4: Struktura konsolidiranog duga opće države prema sektoru držatelja duga na kraju 2016. godine (u % ukupnog duga)

Izvor: Eurostat, Statistics Explained Čak 16 država članica je krajem 2016. zabilježilo udjele nerezidentnih izvora financiranja u strukturi duga od oko 50 % i više: Cipar (79,4 %), Latvija (72,4 %), Austrija (71,3 %), Finska (69,8 %), Litva (69,3 %), Slovenija (67,1 % ), Estonija (65 %), Irska (59,7 %), Portugal (58,2 %), Poljska (54,5 %), Belgija (54,1 %), Slovačka (52,8 %), Francuska (52 %), Rumunjska (48,4 %), Njemačka (47,5 %) i Mađarska (41,7 %).

Udio nerezidenata u strukturi ukupnog hrvatskog državnog duga iznosio je 37,5 %. Udjeli rezidentnih financijskih institucija (uglavnom banaka) u strukturi držatelja državnog duga kretali su se u rasponu od 17,3 % ukupnog državnog duga na Cipru do 67,4 % u Danskoj. U Hrvatskoj je krajem 2016. udio državnog duga kod rezidentnih financijskih institucija iznosio značajnih 62,4 %. Sektor rezidentnih nefinancijskih institucija (nefinancijske korporacije, stanovništvo i neprofitne institucije koje služe stanovništvu) je imao važnu ulogu u financiranju državnih dugova na Malti (27,7 % ukupnog državnog duga), u Mađarskoj (18,1 %) te u Portugalu i Irskoj (po 10,8 %). U Hrvatskoj je krajem 2015. udio sektora rezidentnih nefinancijskih institucija bio najniži u EU-28 i iznosio je 0,1 % ukupnog državnog duga, da bi do kraja 2016. godine dosegao iznos od 0 %. To je posljedica činjenice da u Hrvatskoj gotovo da i nema na tržištu dostupnih dužničkih instrumenata države (obveznice, zadužnice, zapisi i sl.) koje bi eventualno mogao kupovati sektor stanovništva (koji u Hrvatskoj raspolaže sa solidnim iznosom štednih depozita u bankama). Isto tako, u Hrvatskoj su nefinancijska poduzeća u velikoj mjeri i sama (pre)zadužena da bi mogla ulagati eventualne viškove likvidnosti u dužničke vrijednosne papire države.

Struktura duga opće države prema izvornom dospijeću duga Detaljni Eurostatov upitnik o strukturi duga pruža i informaciju o ročnoj strukturi državnog duga, prema kriteriju izvornog dospijeća duga. Iako je upitnikom predviđena detaljnija vremenska razrada dospijeća duga, neke države članice nisu dostavile Eurostatu svoju najdetaljniju strukturu izvornog dospijeća duga, već samo osnovnu podjelu na kratkoročne (do godinu dana) i dugoročne (više od godinu dana). Za ostalih petnaest država članica (uključujući Hrvatsku), na Grafikonu 5 je prikazana detaljna razrada duga po izvornom dospijeću. Bruto konsolidirani dug opće države je u najvećoj mjeri dugoročni dug (s izvornim dospijećem duljim od godinu dana), a kreće se u rasponu od 76,6 % do 99,7 % ukupnog duga. Najmanji udio kratkoročnog duga (manje od 1 % ukupnog duga) zabilježen je u Bugarskoj (0,3 %), Poljskoj (0,8 %) i Češkoj (0,9 %). Vrlo visoke udjele kratkoročnog duga na kraju 2016. zabilježila je Švedska (21,6 % ukupnog duga države), udjeli veći od 10 % zabilježeni su u Mađarskoj, Portugalu, Italiji, Danskoj, Nizozemskoj i Francuskoj. Vrijednost tog pokazatelja za Hrvatsku je iznosila umjerenih 6,5 %. Što se tiče dugoročnog duga, većina hrvatskog državnog duga ima izvorno dospijeće u rasponima 7 – 10 i 10 – 15 godina.

11


12

Grafikon 5: Struktura konsolidiranog duga opće države prema izvornom dospijeću na kraju 2016. godine (u % ukupnog duga)

Izvor: Eurostat, Statistics Explained

Struktura duga opće države prema valuti zaduženja Od 25 država članica za koje su dostupni podaci, 16 država članica ima cjelokupan ili gotovo cjelokupan (> 90 % ukupnog duga) državni dug denominiran u nacionalnoj valuti. Pritom, devet država članica ima čak više od 99 % duga u nacionalnoj valuti (ili euru ako je riječ o članicama europodručja koje su prihvatile euro kao nacionalnu valutu). Četiri države članice (Belgija, Estonija, Luksemburg i Finska) imaju 100 % duga u nacionalnoj valuti dok je više od 99 % državnog duga denominirano u nacionalnoj valuti u pet država članica (Francuska, Malta, Slovenija, Italija i Španjolska – Grafikon 6).

Nasuprot njima, tri države članice imaju u valutnoj strukturi zaduženja više od 50 % svog državnog duga denominiranog u stranoj valuti: Bugarska (80,5 %, pri čemu treba uzeti u obzir da je u Bugarskoj na snazi fiksni tečaj nacionalne valute prema euru u sklopu tečajnog mehanizma valutnog odbora), Hrvatska (76,5 %) i Rumunjska (50,5 %). Sve tri spomenute države nisu članice europodručja, a većina njihovih inozemnih zaduženja su denominirana u valuti euro. Stanje inozemnog duga tih država članica (izuzev Bugarske) izloženo je utjecajima valutnih rizika, tj. povećanje vrijednosti tih inozemnih valuta (najčešće EUR, USD, JPY i sl.) u odnosu na vrijednost domaće valute dovodi i do povećanja vrijednosti državnog duga iskazanog

u domaćoj valuti (što poskupljuje servisiranje duga jer je potrebno izdvojiti više domaće valute za kupnju strane valute u kojoj se vraća dug vjerovnicima).

Onog dana kada Bugarska, Hrvatska i Rumunjska postanu članicama europodručja, tada će njihov državni dug nominiran u eurima (koji sada predstavlja dug u stranoj valuti) postati dug u nacionalnoj valuti, tako da će nestati i komponenta tečajnog rizika duga nominiranog u eurima (npr. porezni će se prihodi prikupljati u eurima i dug će se vraćati u eurima, tako da će sadašnji korak kupovine eura na deviznom tržištu postati suvišan). (Grafikon 6) Državni dug denominiran u eurima (Grafikon 7) jednak je dugu denominiranom u nacionalnoj valuti za države članice europodručja, što je slučaj u Belgiji, Estoniji, Luksemburgu i Finskoj. Značajnija zaduženja u eurima (više od 90 % državnog duga) zabilježena su u Francuskoj, na Malti te u Sloveniji, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Grčkoj, Cipru, Irskoj, Slovačkoj i Portugalu (sve su članice europodručja). U pet država članica koje nisu članice europodručja uočena su visoka zaduženja u njihovim nacionalnim valutama (koje nisu euro, pri čemu se na Grafikonu 6 vidi da su to zaduženja u domaćoj valuti), a riječ je o Danskoj (98,7 % ukupnog duga države), Švedskoj (90,6 %), Poljskoj (72,8 %), Češkoj (56 %) i Rumunjskoj (50,5 %).


Grafikon 6: Struktura duga središnje države prema valuti izdanja duga na kraju 2016. godine (domaća vs. inozemna - u % ukupnog duga)

Izvor: Eurostat, Statistics Explained Grafikon 7: Struktura duga središnje države prema valuti duga na kraju 2016. godine (euro nasuprot ostalim valutama – u % ukupnog duga)

Izvor: Eurostat, Statistics Explained

Pregled prosječnih prividnih troškova vezanih uz otplatu duga Prosječan prividni trošak vezan uz otplatu duga središnje države (engl. apparent average cost of government debt) izračunava se kao postotni omjer obračunatih kamata na dug u odnosu na prosječno stanje duga tijekom promatranog razdoblja. U suštini, ovaj pokazatelj ukazuje nam na razlike između država članica u smislu njihovih prethodno kumuliranih uvjeta zaduženja kod izlaska

na financijska tržišta u prošlosti. Što se država skuplje zaduživala u prošlosti, veći joj je prividni trošak otplate duga u sadašnjosti. Kako u trošak duga ulazi prosječno stanje duga akumuliranog tijekom prošlosti, predmetni pokazatelj gotovo pa i nije osjetljiv na najnovije trendove na tržištu (smanjenje kamatnih stopa), pod uvjetom da je riječ o dugoročnom dugu. Na temelju odgovora iz 24 države članice EU-a, vidljivo je da se prosječni prividni trošak otplate duga središnje države tijekom 2016. godine kretao u rasponu od 1,1 % ukupnog duga (Estonija) do

13


14

Grafikon 8: Prosječan prividni trošak otplate duga središnje države (u % od prosječnog stanja duga) u 2015. i 2016. godini

Izvor: Eurostat, Statistics Explained 4,5 % (Hrvatska). Usporedimo li podatke s istovrsnim podacima iz prethodne, 2015. godine (Grafikon 8), uočljivo je da je prividni trošak otplate duga smanjen u 20 država članica, u tri države članice neznatno je povećan (Belgija, Luksemburg i Velika Britanija), a u Latviji je došlo do značajnijeg povećanja (s 1,5 % u 2015. na 2,2 % u 2016.). Najveća smanjenja prividnog troška otplate duga zabilježena su u Litvi (s 3,9 % u 2015. na 3,4 % u 2016.), Mađarskoj (s 4,4 % u 2015. na 4 % u 2016.) i Portugalu (s 3,6 % u 2015. na 3,2 % u 2016.)., a te države su u 2014. godini imale veći prosječni prividni trošak otplate duga u odnosu na Hrvatsku. U Hrvatskoj je smanjenje prosječnog prividnog troška otplate duga središnje države iznosilo 0,1 postotna boda, s 4,6 % u 2015. na 4,5 % u 2016. godini.

Potencijalni dug države - državna jamstva

Uobičajena je praksa da svaka država izdaje jamstva pri zaduživanju subjektima iz nedržavnog sektora (najčešće javnim poduzećima), što povlači za sobom obvezu da država podmiruje dospjele obveze izvornog dužnika u slučaju da ih on ne može redovito vraćati vjerovniku. Državna jamstva ne ulaze u obuhvat konsolidiranog duga opće države (tzv. Maastrichtskog duga) sve dok država ne počne podmirivati obveze prema vjerovnicima umjesto izvornog dužnika. U svakom slučaju, jamstva predstavljaju izvor potencijalnih obveza za sektor države i iskazuju se u odnosu na veličinu BDP-a (Grafikon 9). Svih 28 država članica EU-a dostavile su svoje podatke o državnim jamstvima izdanim za dug jedinica koje nisu sektorski klasificirane u neki od podsektora države, a na kraju 2015. godine iznos državnih jamstava bio je manji od 10 % BDP-a u čak dvadeset država članica. Za 2016.

godinu šest država članica nije dostavilo svoje podatke o jamstvima, a iznosi državnih jamstava manji od 5 % BDP-a zabilježeni su u Slovačkoj (0 %), Češkoj (0,2 %), Bugarskoj (0,5 %), Litvi (0,6 %), Latviji (1,2 %), Estoniji (1,6 %), Irskoj (2 %), Italiji i Rumunjskoj (po 2,2 %) te u Hrvatskoj (2,5 %). Najviši udio jamstava u BDP-u zabilježen je u Finskoj (17,5 %), slijede Malta (14,1 %), Luksemburg (12,4 %) i Cipar (11,3 %). Najveće smanjenje udjela državnih jamstava u BDP-u tijekom 2016. godine u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je u Grčkoj.

Zaključak

Uspoređujemo li podatke o detaljnoj strukturi državnog duga Hrvatske i ostalih država članica po pojedinim obilježjima, možemo dobiti odgovor na pitanje koliko se Hrvatska uklapa u europske trendove zaduživanja države te procijeniti je li postojeća strategija zaduživanja države optimalna odnosno ima li prostora za poboljšanja (koja bi trebala rezultirati pojeftinjenjem zaduživanja i/ili eliminacijama pojedinih rizika, kao što su rizici promjene kamatne stope ili valutnog tečaja). Što se tiče trendova vezanih uz hrvatski državni dug, usporedbom s ostatkom EU-a možemo zaključiti sljedeće:

• Konsolidirani dug opće države od 83,5 % BDP-a na kraju 2016. godine nedvojbeno je iznad praga od 60 % BDP-a koji je propisan fiskalnim kriterijima iz Maastrichta. Usporedimo li ga s dugovima drugih država članica, na prvi pogled se ne čini alarmantnim jer je niži od državnog duga “mediteranskih zemalja” (Grčka, Španjolska, Italija, Portugal, Cipar) i Irske, ali je zato mnogo veći u usporedbi s dugovima srednjoeuropskih malih država koje su u posljednjih


Grafikon 9: Jamstva središnje države izdana jedinicama iz ne-državnog sektora (u % od BDP-a) u 2015. i 2016. godini

Izvor: Eurostat, Statistics Explained nekoliko godina uspješno provele konsolidaciju svojih državnih financija u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog deficita (EDP). U hrvatskom slučaju, zaustavljen je višegodišnji trend povećanja državnog duga. Dug je smanjen s razine od 86,7 % BDP-a na kraju 2015. godine na 83,5 % BDP-a na kraju 2016., a projekcije Komisije objavljene u sklopu Proljetnih ekonomskih prognoza 2017. predviđaju nastavak smanjenja i u 2017. i 2018. godini.

• Hrvatska se nalazi u maloj skupini država koje su pretežno orijentirane na zaduživanje u zemlji s isključivom orijentacijom na zaduživanje u domaćem bankovnom sustavu (62,4 % ukupnog duga na kraju 2016.). Iako u ostatku EU-a (izuzev Malte) zaduživanje u zemlji nije pretjerano popularno ni kod nefinancijskih subjekata (nefinancijska poduzeća, građani, neprofitne organizacije), u Hrvatskoj nema ulagača u državni dug iz tog sektora ili su ulaganja statistički nesignifikantna. Hrvatska poduzeća su i sama u velikoj mjeri (pretjerano) zadužena i ne može se realno očekivati da posjeduju značajnije viškove likvidnosti za ulaganje u državne vrijednosne papire. Postoji mogućnost da se građani, fizičke osobe intenzivnije uključe na domaće financijsko tržište kao potencijalni kupci državnih vrijednosnih papira (dužničkih). • Udio kratkoročnog duga u ukupnom dugu od 6,5 % na kraju 2016. godine je unutar prihvatljivih granica, a dugoročna struktura izvornog dospijeća duga relativno je povoljna: većina hrvatskog državnog duga ima izvorno dospijeće u rasponima 7 – 10 i 10 – 15 godina.

• Za razliku od većine država članica koje preferiraju zaduživanje u domaćoj valuti (odnosno u euru ako su članice europodručja), većina ukupnog hrvatskog državnog duga na kraju 2016. denominirana je u eurima (76,5 % državnog duga), unatoč tome što Hrvatska još nije članica europodručja. Tu postoje elementi tečajnog rizika jer jačanje tečaja eura prema kuni automatski povećava i iznos potreban za otplatu duga u kunskoj protuvrijednosti. Tečajni rizik euro/ kuna nestat će tek u trenutku ulaska Hrvatske u europodručje.

• Pokazatelj prosječnog prividnog troška otplate duga središnje države u Hrvatskoj od 4,5 % prosječnog stanja duga na kraju 2016. godine apsolutno je najviši u EU. To je uglavnom posljedica postojanja starijih dugova koji su sklopljeni pod nepovoljnijim uvjetima u odnosu na novije dugove (posebno u vrijeme pojave globalne ekonomske krize i krize europodručja kad je bila velika globalna potražnja za novcem, a s tim idu i posljedično visoke kamatne stope). Eurostat je u svojoj statističkoj bazi podataka u dijelu koji se odnosi na statistiku državnih financija objavio i podatke o prosječnom preostalom dospijeću državnih dugova (Grafikon 10). Iako je samo petnaest država članica dostavilo podatke o prosječnom preostalom dospijeću duga, vidljivo je da 22,6 % ukupnog hrvatskog duga dospijeva u razdoblju kraćem od godinu dana, a 35,9 % u razdoblju 1 – 5 godina. Taj dug koji dospijeva u spomenutim rokovima može se otplatiti iz tekućih proračunskih prihoda (uključujući prihode od privatizacije) ili refinanciranjem postojećih dugova (nova zaduženja).

15


16

Grafikon 10: Struktura konsolidiranog duga opće države prema prosječnom preostalom dospijeću na kraju 2016. godine (u % ukupnog duga)

Izvor: Eurostat Database, serija gov_10dd_rmd Takva struktura preostalog dospijeća dugova aktualizira pitanje strateškog upravljanja javnim dugom. Unaprjeđenje procesa upravljanja javnim dugom s ciljem smanjenja i javnog duga i troškova vezanih uz otplatu duga provlačilo se nekoliko godina kroz Specifične preporuke koje Hrvatska dobiva u sklopu ciklusa Europskog semestra.

Na kraju prve Preporuke koju je Hrvatska dobila u sklopu Europskog semestra 2016. navedeno je sljedeće: „Ojačati okvir za upravljanje javnim dugom. Donijeti i početi provoditi strategiju za upravljanje javnim dugom za razdoblje 2016. – 2018.“. To je vrlo važna preporuka za Hrvatsku s obzirom na preostala prosječna dospijeća duga jer i male promjene tečaja, kamata i ostalih uvjeta zaduživanja mogu povećati troškove otplate duga, a to ujedno stvara i pritisak na povećanje proračunskog deficita u tekućem razdoblju. U siječnju ove godine Vlada je donijela Strategiju upravljanja javnim dugom u razdoblju od 2017. do 2019. godine, kojom se predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na kraju tog razdoblja na 75,3 %.

Strategija se temelji na tri stupa – gospodarskom rastu, daljnjem padu proračunskog deficita i aktivaciji državne imovine, a sadrži i kompletan plan zaduživanja do 2019., kalendar izdavanja trezorskih zapisa, plan izdavanja obveznica te kalendar otplate glavnice duga do 2027. godine. Pred kraj završetka ciklusa Europskog semestra 2017. Komisija je u svom dokumentu pod nazivom “Preporuka za Preporuku Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2017. i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2017.” od 12. svibnja 2017. godine iznijela ocjene stanja na području provedbe reformi i prethodnih Preporuka.

Pod točkom (9) Komisija je podsjetila na važnost pouzdanih izvora financiranja i razboritog upravljanja rizikom i konstatirala da je početkom 2017. donesena strategija upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. – 2019., na razini središnje države. Uočeni su nedostaci u institucijskom sustavu upravljanja javnim dugom uključujući povezanost s tržištima, upravljanje rizikom i redovito ažuriranje strategije. Izvanproračunske transakcije koje mogu utjecati na dug ne uzimaju se dovoljno u obzir. Kako bi se još učinkovitije unaprijedilo upravljanje javnim dugom, Vlada RH je na 39. sjednici održanoj 1. lipnja 2017. donijela i Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, s ciljem funkcionalnijeg i racionalnijeg organiziranja Ministarstva te povećanja učinkovitosti rada, kojom je predviđeno da se ustrojstvena jedinica koja se bavi javnim dugom podiže na jednu višu razinu, sukladno Strategiji upravljanja javnim dugom i Nacionalnom programu reformi.


UDK: 338 17

mr.sc. Ivana Maletić*

Ivana Petričko, mag. oec.**

Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018. Izvješće o globalnoj konkurentnosti (eng. The Global Competitiveness Report) mjeri konkurentnost 137 država u različitim fazama gospodarskog razvoja. Metodologija Svjetskog gospodarskog foruma (eng. World Economic Forum - WEF) temelji se na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravstvo, osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost. Svaki faktor konkurentnosti detaljnije se analizira prema nizu pokazatelja. Redovito detaljno pratimo sva izvješća koja se bave analizom i usporedbom konkurentnosti te je objavljeno niz članaka u Informativnom mjesečniku I’M, a isto tako i posebna publikacija „Usporedba Hrvatske s drugim državama na temelju međunarodnih analiza konkurentnosti“. Rezultati ovih analiza izuzetno su korisni samim državama jer ukazuju na područja u kojima zaostaju za ostalima te daju jasne preporuke kako unaprijediti makroekonomsko okruženje, javne financije, poslovne procese i sustave odlučivanja u javnoj administraciji, znanstveni i obrazovni sustav, poslovno okruženje, okolišnu politiku, socijalnu politiku i ostalo.

Krajem rujna ove godine objavljeno je novo Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018. prema kojem Hrvatska zauzima 74. mjesto među 137 gospodarstava i time je zadržala istu poziciju kao i prethodne godine. Pored ukupne pozicije na rang ljestvici, bitno je promatrati i dinamiku finalne ocjene, pri čemu najkonkurentnija država svijeta ima ocjenu 7.

Rezultati Izvješća temelje se na anketi gospodarstvenika u 14.000 poduzeća iz cijelog svijeta, statističkim podacima za 2016. i 2017. te podacima međunarodnih organizacija Svjetske banke, OECD, MMF, WHO i UNESCO. U Hrvatskoj je u proljeće 2017. anketirano 84 rukovoditelja iz poslovnog sektora. Prema svjetskoj metodologiji procjene i mjerenja konkurentnosti, mjeri se prosječna ocjena koja obuhvaća indikatore u 12 područja. Za izračun pojedinih indikatora uzimaju se egzaktne makroekonomske statistike. Kod većine indikatora u pitanju je anketiranje poslodavaca koji daju ocjenu, odnosno procjenu od 1 do 7. Tako su, primjerice, u području makroekonomskog okruženja dostupni egzaktni makroekonomski podaci (deficit, javni dug, nacionalna štednja, inflacija i dr.) dok primjerice poslodavci ocjenjuju kvalitetu obrazovnog sustava, razinu zaštite vlasničkih prava ili suradnju sveučilišta i poslovne zajednice u istraživanju i razvoju inovacija.

__________________________________________ * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. ** Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić


Naziv države

2008./2009.

2009./2010.

2010./2011.

2011./2012.

2012./2013.

2013./2014.

2014./2015.

2015./2016.

2016./2017.

2017./2018.

Promjena u odnosu na prethodno razdoblje

Promjena u odnosu na početno razdoblje

Tablica 1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti za vremensko razdoblje od 2007./2008. do 2017./2018. 2007./2008.

18

1.

Estonija

27

32

35

33

33

34

32

29

30

30

29

1

-2

3.

Litva

RB

2.

Češka

4.

33

Poljska

8.

51

38

Slovenija

39

7.

Bugarska

9.

Mađarska

5.

79

Latvija

10.

45

Slovačka

41

47

33

53

44

42

76

54

46

62

31

46

53

37

76

68

47

58

36

39

47

45

71

70

60

52

38

39

41

41

44

45

57

56

74

62

64

55

69

71

48

60

46

42

48

62

57

52

78

63

37

31

43

41

41

36

70

59

54

54

42

44

75

67

60

63

31

36

35

56

50

49

65

69

31

0

39

-3

12

1

30

41

-6

54

-5

48

49

59

60

Hrvatska

57

61

72

91

85

93

96

95

95

101

94

94

82

90

77

-6

Srbija

70

68

14.

67

62

74

67

53

74

72

59

77

60

76

77

49

78

75

62

77

81

65

67

76

82

64

77

Crna Gora

68

78

12

BiH

15.

106 107 109 102 100

Makedonija

94

Izvor: World Economic Forum

89

84

79

79

88

80

87

73

60

68

-18

-13 6

0

-17

4

3

5

n/a 111 107 103 63

-9

9

74

12.

-9

6

Rumunjska

11.

-3

8

6.

13.

2

/

5

13

/

/

Grafikon 1. Promjena pozicije konkurentnosti država srednje i istočne Europe unutar 10 godina 100

80 60 40 20 0

-20

-2

Estonija

Češka

2

-40

Izvor: World Economic Forum

30

12 Poljska

Litva

-3

Rang 2007.

-9

Slovenija

Bugarska

Rang 2017.

-9

Latvija

-18

Slovačka

Promjena ranga u 10 godina

-13

Mađarska

6

Rumunjska

-17

Hrvatska


Grafikon 2. Pozicija Hrvatske i država u okruženju u Izvješću o globalnoj konkurentnosti od 2007. do 2017. 0

2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014. 2014./2015. 2015./2016. 2016./2017. 2017./2018.

10 20 30 40 50 60 70

57

61

72

80 90

Estonija Latvija

77 Češka

Slovačka

76 Poljska

Mađarska

Neki od indikatora vežu se uz izvješće Svjetske banke o lakoći poslovanja (Doing Business), kao primjerice broj procedura i broja dana za registraciju poslovanja. Kao i prošle godine, najkonkurentnija država svijeta je Švicarska, a slijede SAD, Singapur, Nizozemska i Njemačka. Od država iz petog vala proširenja srednje i istočne Europe, najbolje rangirane su Estonija, Češka i Poljska dok je Hrvatska sa 74. rangom na posljednjem mjestu. Prošle godine je zaustavljen trend pada u rangu što je nastavljeno i u 2017. Sljedeće godine se uz realizaciju programa Vlade može očekivati poboljšanje pozicije. Jedan od glavnih izazova koji se ističe u Izvješću odnosi se na fleksibilnost tržišta rada i zaštitu radnika kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu rada i pripremilo ih se za sudjelovanje u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Grafikon 1. prikazuje promjenu pozicije konkurentnosti država srednje i istočne Europe unutar 10 godina u kojem je jasno vidljivo da je Hrvatska u pretkriznom razdoblju zauzimala 57. mjesto, odnosno uočljiv je pad za 17 pozicija u 10 promatranih godina. Najveći skok zabilježen je kod Bugarske koja je u promatranom razdoblju poboljšala svoju poziciju za 30 mjesta. Velik pad uočen je i kod Slovačke koja je pala na ljestvici konkurentnosti za 18 mjesta, međutim, i dalje je ispred Hrvatske (59. mjesto u novoobjavljenom Izvješću). (Grafikon 2)

Ako Hrvatska želi postati jedna od rastućih tranzicijskih država srednje i istočne Europe, dugoročni cilj trebao bi biti TOP 40. Budući da se konkurentnost ne mjeri samo domaćim poboljšanjima, već i skokovima u odnosu na druge, potrebne su daleko veće ambicije i cjeloviti

81

75 Litva

Rumunjska

77 Slovenija Hrvatska

74

77

74

Bugarska

pristupi u javnim politikama od umjerenih reformskih pomaka. Dugogodišnje neprovođenje reformi u ključnim područjima javne uprave, obrazovanja i tržišta rada uzrokovalo je ograničeni rast hrvatskog gospodarstva i stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini. Usto, potrebni su značajni pomaci u poticanju inovacija, tehnološkoj modernizaciji, digitalizaciji, jačanju industrijske proizvodnje te povezivanju znanosti i istraživanja s potrebama poduzetnika. Važno je makroekonomske pozitivne trendove iskoristiti za provedbu promjena, jačanje investicija i ulaganje u znanost, istraživanje i razvoj. To je put za podizanje, ne samo ocjene konkurentnosti nego za stvarno postizanje viših stopa gospodarskog rata i stvaranje novih, bolje plaćenih radnih mjesta. U Tablici 2. prikazane su pojedinačne ocjene dodijeljene Hrvatskoj te sveukupni rang, uključujući i konačnu ocjenu. Poboljšanje ocjene jedne države ne znači nužno i poboljšanje u odnosu na druge, ako su druge više napredovale, što se uvijek prati kroz rang. U svakom slučaju, važno je uz analizu pozicije – ranga, pratiti i konačnu ocjenu koja pokazuje napreduje li država i poduzima li pozitivne pomake.

Analizirajući rezultate iz Tablice 2., jasno je vidljivo da su Hrvatskoj nužne reforme u svim područjima, posebice ako se uspoređuju rezultati posljednjih 10 godina. Područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme su razvoj institucija, gdje je Hrvatska pala za 13 mjesta, visokog obrazovanja i treninga koje je palo za 11 mjesta i efikasnosti tržišta rada gdje je Hrvatska za sedam mjesta lošija.

19


SVEUKUPNA OCJENA

57 (4,20)

61 (4,22)

72 (4,03)

77 (4,04)

76 (4,08)

81 (4,04)

75 (4,13)

77 (4,13)

77 (4,07)

74 (4,15)

74 (4,19)

Makroekonomsko okruženje

102

73

61

50

51

70

60

68

91

107

84

60

Institucije

Infrastruktura Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Visoko obrazovanje i trening Efikasnost tržišta roba Efikasnost tržišta rada

Razvijenost financijskog tržišta Tehnološka spremnost

Veličina tržišta Poslovna sofisticiranost Inovativnost

65

53

74

51

85

49

86

90

41

98

39

44

93

42

87

44

89

46

89

46

Promjena u odnosu na početno razdoblje

Promjena u odnosu na prošlogodišnje rezultate

2017./2018.

2016./2017.

2015./2016.

2014./2015.

2013./2014.

2012./2013.

2011./2012.

2010./2011.

2009./2010.

Naziv područja

2008./2009.

Tablica 2. Pojedinačne ocjene dodijeljene Hrvatskoj u Izvješću o globalnoj konkurentnosti te usporedba s rezultatima iz prethodnih godina 2007./2008.

48

/

/

-13

-37

-2

5

24

13

44

41

44

48

48

60

66

60

63

66

44

22

0

46

48

56

56

56

56

51

53

51

49

60

-11

-14

71

76

94

110

114

114

111

105

105

-28

100

99

-4

105

95

107

-7

-51

68

63

77

88

87

92

78

74

88

95

95

0

-27

49

47

43

39

38

50

45

44

43

47

43

4

6

1

-13

64

72

84

92

88

96

88

83

84

80

82

-2

-18

-3

-56

56

64

50

68

66

50

Izvor: World Economic Forum

92

113

65

116

70

61

106

72

70

71

76

114

74

74

79

106

79

93

79

78

92

77

103

106

Niska učinkovitost javne uprave

Nestabilnost politika Porezne stope

Složenost poreznih propisa

8,5 16,9 15,6 4,3

9,8

8,4 18,2 12,9 12,0 16,5

5,2 11,5

7,2

6,1

6,7

3,6 17,6 11,7 17,6 13,0

3,1

5,3 10,8

18,1 10,9 17,6 13,8 17,9 13,0

8,4

Srbija

Crna Gora

BiH

Hrvatska

Slovačka

Mađarska

Slovenija

Bugarska

Rumunjska

Latvija

Litva

Češka

Faktori za poslovanje / Države

Poljska

Tablica 3. Percepcija gospodarstvenika o najproblematičnijim faktorima za poslovanje u državama istočne i srednje Europe 2017./2018. Estonija

20

6,3 15,7 21,8 14,2 13,2 11,7 7,7

5,2 13,4

9,7

3,2

8,9

9,8 10,1 12,4

6,9

6,7

7,4

9,3 18,2 10,4 13,6 12,4 10,5

7,1 12,5


Devizno zakonodavstvo Loše zdravlje Inflacija

Crna Gora

Hrvatska

Slovačka

Mađarska

8,0 11,7 17,8

5,4 14,9 19,1 11,5 11,5 10,0 11,4

7,9

6,7

3,7

3,3

2,8

2,8

2,9

3,8

5,7

3,9

5,2

2,5

5,2

2,8

5,6

8,3 13,2 12,5

4,4

1,8

4,3 13,9

3,2

8,8

5,0

6,5

8,4

3,0

3,5

4,3

9,3

1,5

3,1

5,4

2,8

5,3

6,9

7,1 11,9

7,3

9,7

7,0

7,5

1,8

3,2

3,3

4,6

5,7

4,6

2,6

4,0

9,4 0,5

0,0

1,5

1,9

Izvor: World Economic Forum

2,6 0,8

0,3

0,0

0,2

4,7 0,3

0,0

0,8

1,6

6,5 0,7

0,8

1,5

0,6

7,5 11,9

8,5

7,7

7,9

6,5

8,8

4,9

7,2

4,3

3,2

5,1

5,9

6,7

2,6 10,1

3,4

2,3

3,0

6,9

1,4

2,6

9,6

4,7

0,8

1,1

0,0

0,0

1,8

1,0

0,5

Prema mišljenju čak 22 posto ispitanih gospodarstvenika, najveća prepreka poslovanju u Hrvatskoj je niska učinkovitost javne uprave. Potom slijede nestabilnost politika, porezna regulativa, korupcija i porezne stope. Anketirani gospodarstvenici zamjeraju i nedostatnu sposobnost za inovacije, loš pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo, neadekvatno educiranu radnu snagu, nestabilnost vlade, lošu radnu etiku te kriminal i prijevare. Prema skupinama indikatora po kojima je Hrvatska rangirana ispod svog prosjeka konkurentnosti, najveće prepreke konkurentnosti su neefikasno tržište rada (107.), nedostatak inovativnosti (106.), neefikasne institucije (102.) i neefikasno tržište (99.). S druge strane, Hrvatska je relativno konkurentna glede tehnološke spremnosti (43.), zdravlja i osnovnog obrazovanja (44.) te infrastrukture (48.).

1,7

2,5

0,3

0,8

3,3

0,0

0,7

0,6

0,3

0,4 2,0

0,7

4,3

1,0

1,6 0,6

0,5

0,3

0,1

3,7

8,8 16,4 12,5

4,4

2,1

8,5

5,0

8,2

5,9

7,2

0,8

Srbija

1,5

BiH

4,6

Loša radna etika nacionalne radne snage Neadekvatna infrastruktura

Slovenija

9,6

17,9

Kriminal i prijevare

Bugarska

2,2

Neadekvatno educirana radna snaga Nestabilnost vlade/ državni udari

Rumunjska

Latvija

Restriktivno radno zakonodavstvo

Poljska

Pristup financiranju

Litva

Nedostatna sposobnost za inovacije

Češka

Korupcija

Estonija

Faktori za poslovanje / Države

3,3 2,4

0,3

0,3

0,0

3,7

5,6

1,6

0,4

0,9

8,4

1,8

0,7

1,8

0,3

Kada se promatraju pojedini indikatori konkurentnosti, ključne prepreke su sljedeće:

• • • • • • • • • • •

prekomjerno administrativno opterećenje (135.) neefikasnost pravosuđa (135.) visoke poljoprivredne subvencije (134.) visoko porezno opterećenje rada (133.) nesposobnost države u privlačenju (135.) i zadržavanju talenata (131.) nerazvijenost klastera (130.) niski inovacijski kapaciteti (120.), loša suradnja sveučilišta i poslovnog sektora u istraživanju i razvoju (118.), manjak povjerenja u političare (116.) neefikasna javna potrošnja (114.) visoki javni dug (115.) nekvalitetan obrazovni sustav (112.) niski transfer novih tehnologija kroz strane investicije (111.)

2,7

4,6

4,2

1,9

1,7

21


22

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

Kada se analiziraju navedena, najkritičnija područja javnih politika, Izvješće o konkurentnosti potvrđuje tri činjenice:

• Prekomjerna administracija financira neučinkovite programe i stvara visoko administrativno opterećenje koje koči poduzetničku inicijativu; • U gospodarstvu su prilike za povećanje produktivnosti i rast zakočene zbog prekomjerne administracije i regulacije, obrazovnog sustava koji ne prati potrebe poslodavaca, nedostatka u razvoju kvalitetnih vještina te nesposobnosti za povezivanje i stvaranje inovacija; • Nekvalitetan sustav nacionalnih vrijednosti s manjkom radne etike, niska upravljačka sposobnost i zatvorenost za inovacije stvaraju neatraktivno okruženje za talentirane pojedince koji odlaze iz države koja gubi sposobnost zadržavanja i privlačenja talenata. Potrebno je oblikovati dugoročnu strategiju kojom će se povisiti razina znanja u društvu te stvoriti dinamično gospodarstvo s održivim višim stopama rasta. Pojednostavljenjem administrativnih procedura, jačanjem pravne sigurnosti, ubrzavanjem pravosuđa te smanjenjem neporeznih davanja država može pomoći poboljšanju poslovne klime.

Politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja u gospodarstvo. Zajedno s razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava, potrebno je osnažiti tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju novih proizvoda i usluga koji će, putem dublje specijalizacije i rasta produktivnosti, omogućiti uspješan ulazak poduzeća na nova tržišta.

Potrebno je poticati i izvozno orijentirana, izravna strana ulaganja kako bi se omogućila proizvodnja roba veće dodane vrijednosti i pozitivno utjecalo na rast plaća i razinu konkurentnosti. Kako bi se zaustavio trend pada inovativnosti, nužno je provoditi inovacijsku politiku koja bi poticala suradnju poslovnog sektora sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i povećala ulaganja u istraživanja, tehnološki razvoj i proces reindustrijalizacije s ciljem stvaranja novih proizvoda i usluga.


UDK: 336 23

Anatolio Alonso Pardo* Provedba financijskih instrumenata u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) u razdoblju 2014. – 2020. - Španjolsko gledište

Europska komisija povećanje uporabe financijskih instrumenata (FI) kao jednog od načina sufinanciranja inicijativa koje podržavaju Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi) smatra prioritetom. Maksimiziranje uporabe FI-ova može se smatrati logičnim i razumnim ciljem jer FI-ovi omogućavaju višekratnu uporabu resursa (učinak obnavljanja) u usporedbi s drugim, tradicionalnim načinima pružanja potpore (uglavnom darovnicama). Međutim, nisu sve vrste projekata i inicijativa jednako prikladne za potporu FIova dok složenost provedbe može predstavljati smetnju koju treba uzeti u obzir. Cilj je ovog članka prikazati iskustvo španjolskog Upravljačkog tijela (UT) za EFRR u provedbi FI-ova kao alternative za bespovratna sredstva, s naglaskom na prednosti i poteškoće uporabe tog alata. Na koncu, navode se neke preporuke iz perspektive predmetnog UT-a. __________________________________________ * Anatolio Alonso Pardo, čelnik Upravljačkog tijela za Operativne programe EFRR-a u Španjolskoj

Implementing financial instruments in the European Regional Development Fund (ERDF) 2014-2020. The Spanish point of view

The European Commission considers a priority to increase the use of Financial Instruments (FIs) as a way to co-finance actions supported by European Structural and Investment Funds (ESI Funds). Maximizing the use of FIs could be considered a logical and reasonable objective, because FIs allow the use of resources several times (revolving effect), compared with other traditional ways of support (basically grants). However, not all types of projects and initiatives are equally suitable for FIs support, whereas the complexity of implementation may represent an inconvenient that should be taken into account. The objective of this article is to show the experience of the Spanish ERDF management authority (MA) in the implementation of FIs as an alternative to notreimbursable grants, stressing out the advantages and difficulties of this tool. Finally, some recommendations from the view of a MA are introduced. __________________________________________ * Anatolio Alonso Pardo, Head of the Management Authority for ERDF Operational Programmes in Spain


24

Darovnice nasuprot financijskim instrumentima. Od razdoblja 2007. – 2013. do razdoblja 2014. – 2020. Tradicionalno, operativni programi EFRR-a sufinancirali su inicijative putem bespovratne pomoći (darovnica). Darovnice su se koristile kao gotovo isključiv način pružanja potpore u razdoblju 2007. – 2013. Upravljački mehanizam prikazan je na Slici 1.

U programskom razdoblju 2007. – 2013., mogućnost uporabe FI-ova sadržana je u propisima Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, kako bi se olakšalo pružanje potpore u obliku povratnih potpora (zajmovi, jamstva, rizični kapital, kapitalni zajmovi). Korištenje FI-ova ograničeno je na pružanje financiranja poduzećima (osobito MSP-ovima i projektima iz područja I&R-a, inovacija, promicanja konkurentnosti, uvođenja IKT-ova) te projektima iz područja urbanog razvoja i energetske učinkovitosti. Uveden je novi upravljački mehanizam, opisan na Slici 2.

Grants versus Financial Instruments. From 2007-2013 to 2014-2020 Traditionally, ERDF operational programmes have co-financed actions by means of not-reimbursable assistance (grants). Grants have been used as an almost exclusive way before the period 2007-2013. Management mechanism follows the schema in Figure 1.

In the 2007-2013 programming period, the possibility of using FIs is included in regulations of Structural and Cohesion Funds, in order to make easier the support of reimbursable aids (loans, guarantees, risk-capital, equity loans). The use of FIs is restricted to provide financing to enterprises (notably SMEs, for projects in R&D, innovation, promotion of competitiveness, introduction of ICTs), URBAN development and energy efficiency projects. A new management mechanism, outlined in Figure 2, is introduced.

Slika 1. Sufinanciranje darovnica / Figure 1. Co-financing grants

Operativni program Operational Programme Posredničko tijelo/ Tijelo koje upravlja shemom pomoći Intermediate Body/ Body managing an aid scheme

Darovnica Grant Korisnici Beneficiaries

• PT isplaćuje korisniku darovnicu nakon opravdanja prihvatljivih troškova 99 Plaćanje unaprijed je dopušteno (rok za opravdanje iznosi 3 godine) • PT provjerava troškove i šalje UT-u zahtjev za naknadu troškova • Tijelo za ovjeravanje ovjerava troškove za EK • EK isplaćuje doprinos EU-a DČ-u • Darovnica može biti kombinirana sa zajmom (npr. uz kamatnu stopu ispod tržišnih uvjeta): • Ekvivalentna subvencija ovjerava se kao javni rashod

• Grant is paid by IB to beneficiary after justifying eligible expenses 99 Advanced payments are allowed (3 years to justify) • IB verifies expenses and sends an application for reimbursement to MA • Certifying Authority certifies expenses to the EC EC reimburses EU contribution to the MS Grant can be combined with a loan (e.g. at an interest rate below market conditions) • Equivalent subsidy is certified as a public expenditure


Slika 2. Sufinanciranje financijskih instrumenata / Figure 1. Co-financing fincial instruments

Operativni program Operational Programme Upravljačko tijelo/ Posredničko tijelo Management Authority/Intermediate Body

Financijski instrument (Provedbeno tijelo) Financial Instrument (Implementing Body) Financijski proizvodi Financial products

Financijski posrednici Financial intermediaries

Obnavljanje Revolving

Financijski proizvodi Financial products

Krajnji primatelji Final recipients

Krajnji primatelji Final recipients

Prema ovoj novoj proceduri, EIB i EIF pokrenuli su dvije važne inicijative za promicanje korištenja FI-ova: JEREMIE (namijenjene MSP-ovima) i JESSICA (namijenjene urbanom razvoju i energetskoj učinkovitosti). U razdoblju 2007. – 2013., Uredba br. 1083/2006 sadržavala je samo jednu posebnu odredbu (članak 44) koja se odnosila na FI-ove. Druga dva članka koja su se odnosila na FI-ove bila su sadržana u Provedbenoj uredbi br. 1828/2006. U programskom razdoblju 2014. – 2020., uporaba FI-ova proširena je na sve prioritete ESI fondova. Uvedena je detaljna odredba koja regulira različite vrste FI-ova:

• Predefinirani FI-ovi • FI-ovi koje izravno provodi UT • FI-ovi uspostavljeni na razini EU-a, kojima izravno ili neizravno upravlja EK, poput Inicijative za MSPove, kojom se upravlja kroz EIB/EIF, i koja je posebno regulirana.

• Provedbeno tijelo uspostavlja FI sklapanjem Financijakog sporazuma (FS) s UT-om 99 Ex-ante procjena • Iznosi isplaćeni FI-u uključeni su u zahtjeve za povratom sredstava podnesene UT-u • TO ovjerava te iznose za EK • EK vrši povrat doprinosa EU-a DČ-u • Provedbeno tijelo (i financijski posrednici) moraju opravdati korištenje sredstava FI-ja unutar razdoblja prihvatljivosti. 99 Sredstva prenesena (ili namijenjena za jamstva) krajnjim primateljima. 99 Minimalni učinak poluge utvrđen u FS-u 99 Troškovi i naknade za upravljanje • Obveza ponovnog korištenja sredstava FI-ja unutar i izvan razdoblja prihvatljivosti • Implementing body establishes the FI by a Financial Agreement (FA) with the MA 99 Ex-ante assessment • Amounts paid to the FI are included in applications for reimbursement sent to the MA • CA certify these amounts to the EC • EC reimburses EU contribution to the MS • Implementing body (and financial intermediaries) must justify the use of FI resources in the eligibility period. 99 Resources transferred (or committed for guarantees) to final recipients. 99 Minimum leverage fixed in FA 99 Management cost and fees • Obligation to re-use the FI resources inside and beyond the eligibility period

According to this new procedure, the BEI and the FEI launched two important initiatives to promote the use of FIs: JEREMIE (dedicated to SME) and JESSICA (devoted to urban development and energy efficiency). In the period 2007-2013, the Regulation 1083/2006 had only one specific provision (article 44) for FIs. Other two articles devoted to FIs were included in Implementation Regulation 1828/2006. In the 2014-2020 programming period, the use of FIs is extended to all the ESI Funds priorities. A detailed regulation has been introduced, regulating different types of FI:

• Pre-defined FIs • FIs implemented directly by the MA • FIs created at EU level managed directly or indirectly by the EC, like the SME Initiative, managed through BEI/FEI, which is specifically regulated.

25


26

Kako bi se povećao značaj FI-ova u razdoblju 2014. – 2020. te poboljšala pravna sigurnost, trenutačna Uredba br. 1303/2013, Uredba o zajedničkim odredbama (UZO), sadrži deset članaka i jedan Prilog IV. Dodavanjem drugih normativnih dijelova (delegirane uredbe, provedbene uredbe te nekoliko smjernica Komisije i EIB-a kojima se razvijaju specifični aspekti članaka UZO-a), podrška ESI fondova FI-ovima sada posjeduje pravni korpus znatnog obujma i složenosti. Popis dokumenata koji pružaju pravnu osnovu za FI-ove u razdoblju 2014. – 2020. (svi dostupni na adresi www.fi-compass.com) naveden je u Prilogu I.

FI-ovi u Operativnim programima EFRR-a u Španjolskoj u razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020.

Ukupni iznos doprinosa EU-a programima EFRR-a u razdoblju 2007. – 2013. dosegnuo je 23.047 milijuna eura. Samo 2.100 milijuna eura (9,25 %) bilo je dodijeljeno za sufinanciranje bespovratne pomoći; a dio tog iznosa, 896 milijuna eura (3,9 % sredstava EFRR-a), dodijeljen je financijskim instrumentima: • 12 FI-ova za MSP-ove (od kojih jednim upravlja EIF), kojima se provode različiti proizvodi (jamstva, zajmovi, participacijski zajmovi, sudjelovanja u kapitalu, mikro zajmovi itd.) na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini. Ukupna sredstva dodijeljena tim FI-ovima iznosila su 934 milijuna eura, uz doprinos EU-a u iznosu od 721 milijun eura.

• 2 FI-a (objema upravlja EIB) za zajmove u području urbanog razvoja i energetske učinkovitosti, s ukupnim iznosom dodijeljenih sredstava od 220 milijuna eura, uz doprinos EU-a u iznosu od 175 milijuna eura. Unatoč poteškoćama s upravljanjem FI-ovima u razdoblju 2007. – 2013., iskustvo stečeno tijekom tog razdoblja potaknulo je UT i posrednička tijela da povećaju značaj FIova u programiranju EFRR-a u razdoblju 2014. – 2020.

Glavna je odluka bila da se 800 milijuna eura doprinosa EU-a dodijeli Inicijativi za MSP-ove te da se uspostavi FI na razini Unije, koji će provoditi EIB. Taj FI regulira članak 39 Uredbe br. 1303/2013 o ESI fondovima, Uredba o zajedničkim odredbama (UZO) (pogledajte priloženi okvir). UT i PT-ovi trenutačno su u procesu provedbe drugih FI-ova. Očekuje se provedba 17 drugih FI-ova koji podržavaju različite financijske proizvode namijenjene MSP-ovima te 2 FI-ja za područje urbanog razvoja i energetske učinkovitosti. Odluka o konačnom iznosu koji će se dodijeliti tim FI-ovima još nije donesena, ali procjenjuje se da će se dodijeliti najmanje 500 milijuna eura doprinosa EU-a.

In order to reinforce the weight of FIs in the period 20142020 and improve legal certainty, the current Regulation 1303/2013 Common Provisions Regulation (CPR) includes ten articles and one Annex IV. Adding other normative pieces (delegated regulations, implementing regulations and several Commission and EIB guidance documents developing specific aspects of the CPR articles), the support of FIs by ESI Funds has now a legal corpus with an appreciable volume and complexity. A list of documents providing legal basis for FIs in 2014-2020 period (all of them available in www.fi-compass.com) can be found in Annex I.

FIs in ERDF Spanish operational programmes 2007-2013 and 2014-2020

The total amount of EU contribution to ERDF programmes in 2007-2013 reached 23 047 M€. Only 2 100 M€ (9,25%) were allocated to co-finance not-reimbursable assistance; a part of this amount, 896 M€ (3,9% of ERDF resources), was assigned to financial instruments:

• 12 FIs for SME (one of them managed by EIF), implementing different products (guarantees, loans, participative loans, capital participations, microcredits, etc.) at national and/or regional level. Overall allocation to these FIs was 934 M€, with an EU contribution of 721 M€.

• 2 FIs (both managed by EIB) for loans to urban development and energy efficiency, with a total allocation of 220 M€, with an EU contribution of 175 M€.

In spite of the management difficulties found in 20072013 FIs, the experience gained through this period has encouraged the MA and the intermediate bodies (IBs) to increase the weight of FIs in the 2014-2020 ERDF programming. The main decision was to assign 800 M€ of EU contribution to the SME Initiative, a FI set up at Union level, implemented by EIB. This FI is regulated by article 39 of Regulation nº 1303/2013 Common Provisions Regulation (CPR) of ESI Funds (See attached frame). MA and IBs are currently in process to implement other FIs. It is expected to implement other 17 FIs supporting different financial products for SME and 2 FIs for urban development and energy efficiency. Final allocation to these FIs has not been decided yet, but at least 500 M€ of EU contribution could be estimated to be assigned. So, it is expected that about 1.400 M€ of EU assistance (6,8% of ERDF) should be devoted to FIs in 2014-2020.


Prema tome, očekuje se da će se u razdoblju 2014. – 2020. FI-ovima namijeniti oko 1400 milijuna eura pomoći EU-a (6,8 % od strane EFRR-a).

Upravljanje sredstvima EFRR-a putem FI-ova: prednosti

Prema našem mišljenju, FI-ovi se ne bi trebali smatrati globalnom alternativom bespovratnoj pomoći. FIovi bi se prije trebali smatrati “usko specijaliziranim sredstvom”, prikladnim posebice za određene ciljeve ili vrste projekata. U nastavku ćemo pružiti pregled glavnih značajki zbog kojih FI-ovi mogu predstavljati prednost te čak, u nekim slučajevima, postati jedini mehanizam za pružanje potpore iz ESI fondova. • Prva je prednost FI-ova učinak poluge koji je posljedica njihove obnovljive prirode: sredstva se mogu (i moraju) ponovno ulagati.

• FI-ovi su jedini način da se jamstvenim fondovima, fondovima rizičnog kapitala ili kapitalnim zajmovima pruži potpora iz ESI fondova. U slučaju zajmova, ako su dodijeljeni pod uvjetima blizu tržišnim (dakle, uz nisku komponentu “ekvivalentne pomoći”), uspostava FI-ja očigledno je prikladna: ovjeravanje ekvivalentne pomoći zahtijeva mali iznos prihvatljivih troškova, uz mali iznos doprinosa EU-a, dok bi iznos zajmova trebao financirati UT vlastitim sredstvima; uspostava FI-ja omogućava financiranje ukupnog iznosa prvog kruga zajmova, koji bi činio prihvatljivi trošak. • FI-ovi su brz način ovjeravanja: tranše od 25 % ukupnog iznosa svakog FI-ja mogu se ovjeriti unaprijed (što je podložno naknadnom opravdanju). To omogućava sigurno izvršenje kako bi se pomoglo izbjeći opoziv sredstava primjenom pravila N+3. • FI troškove i naknade za upravljanje smatra “iskorištenim sredstvima”, a ne dijelom sredstava dodijeljenih za Tehničku pomoć.

• Mogućnost mobilizacije privatnih sredstava i korištenja iskustva privatnog sektora. Također, moguće je iskoristiti razgranatost nekih bankarskih službi na predmetnom teritoriju i njihove sposobnosti dosezanja krajnjih primatelja. • Mogućnost korištenja iskustva EIB-a označavanjem tog tijela kao “provedbenog tijela”.

• Odredbe EFRR-a za razdoblje 2014.–2020. predviđaju nekoliko vrsta predefiniranih instrumenata (“unaprijed pripremljeni FI-ovi”), što olakšava definiranje FI-ova s pravnom sigurnošću. Čak i ako još nije donesena odluka o usvajanju predefiniranih FI-ova, oni djeluju kao modeli koji određuju definiciju skrojenih instrumenata.

Managing ERDF resources through FIs: advantages In our opinion, FIs should not be seen as a global alternative to not-reimbursable assistance. FIs are to be seen rather as a “niche tool”, especially convenient for some objectives or types of projects. In the next lines, we will review the main characteristics that can make FIs advantageous and even, in some cases, become the only mechanism to provide support of ESI Funds.

• The fist advantage of FIs is the leverage effect due to their revolving nature: resources can (and must) be reinvested.

• FIs are the only way to provide support from ESI Funds to guarantee funds, or funds for venture capital and equity loans. In the case of loans, if these are granted close to market conditions (so, with a low component of “equivalent aid”), the establishment of a FI is clearly convenient: certifying equivalent aid provides little eligible costs, with a small amount of EU contribution, whereas the amount of loans should be financed by the MA with its own resources; establishing a FI allows to finance the total amount of the first turn of loans, that would constitute the eligible cost.

• FIs are a quick way of certifying: tranches of 25% of total amount of each FI can be certified in advance (subject to a later justification). This allows assure execution to help to avoid the decommitment by application of the N+3 rule. • Management cost and fees are considered “used resources” by the FI, not being considered as part of Technical Assistance allocations.

• Possibility to mobilize private resources and take advantage from the private sector experience. It is also possible to take benefit from the capillarity of some banking services in the territory and their capacity to reach the final recipients. • Possibility of taking advantage of the experience of EIB, by designating this entity as “implementing body”

• 2014-2020 ERDF regulations foresee several types of pre-defined instruments (“off-the-shelf FIs”), making easier to define a FI with legal certainty. Even if the adoption of predefined FIs has not been decided yet, those act as models guiding the definition of tailored instruments.

27


28

• Prioriteti Tematske koncentracije u ESI fondovima za razdoblje 2014. – 2020. (I&R i Inovacije, Konkurentnost MSP-ova, Ulaganja u ICT, Gospodarstvo niske razine ugljika) posebno su prikladni za korištenje FI-ovima. Postoji velika potreba za ulaganjima u projekte sa sposobnošću povrata sredstava. • Odredbe EFRR-a za razdoblje 2014. – 2020. uključuju poticaje za uspostavu FI-ova:

»» Stopa sufinanciranja do 100 % za FI-ove uspostavljene na razini EU-a, kao što je Inicijativa za MSP-ove »» Povećanje stope sufinanciranja za prioritetne osi koje se u potpunosti provode putem FI-ova od 10 % »» Zahtjevi za privremenim plaćanjem EK-u do 25 % ukupnog iznosa FI-a, uključujući nacionalno sufinanciranje koje se očekuje da će biti isplaćeno FI-u (prema tome, nacionalni doprinosi mogu biti uključeni u zahtjev za privremenim plaćanjem čak i ako još nisu isplaćeni FI-u).

Upravljanje sredstvima EFRR-a putem FI-ova: poteškoće

Kako je objašnjeno u prethodnim odlomcima, FI-ovi imaju mnogo prednosti, osobito za neke vrste inicijativa i tipologija financiranja. Unatoč tomu, u provedbi FI-ova postoje i mnoge poteškoće koje treba procijeniti prije donošenja odluke o uspostavi jednog od tih alata.

Prije svega, uspostava FI-a je složen postupak koji zahtijeva izvjesno vrijeme. Zdrava ex-ante analiza nije samo prikladna, nego prema odredbama Fondova i obvezna. Financijski sporazumi, dokumenti kojima se utvrđuju uvjeti između UT-a i provedbenih tijela FI-ova (uključujući EIB), također su vrlo složeni. Štoviše, ta se složenost nalazi u području u kojem upravitelji EFRR-a uglavnom imaju malo iskustva.

Odredba za FI-ove koje podržavaju ESI fondovi je previše složena: to je očigledan slučaj prekomjernog reguliranja, s nekim primjerima kafkijanskih odredbi: • Glava IV (čl. 37-46) Uredbe (EU) br. 1303/2013 o ESI fondovima, Uredba o zajedničkim odredbama • 1 delegirana uredba • 4 provedbene uredbe • 14 smjernica (u praktičnom smislu “paranormativnih” dokumenata)

Regulativne odredbe uvode prave poteškoće u kombinaciji sufinancirane pomoći iz FI-ova i darovnica (unatoč formalnim izjavama koje govore u prilog takvoj kompatibilnosti). Rečenica “FI-ovi se ne mogu kombinirati s darovnicama”, koju je izjavila Komisija, prikriva snažno ograničenje jer ne dopušta da iste stavke rashoda zaprime kombinaciju zajma i darovnice, čak i kada je to u skladu s pravilima o državnim potporama.

• Priorities of Thematic Concentration in 2014-2020 ESI Funds (R&D and Innovation, SME competitiveness, ICT investments, Low Carbon Economy) are specially fit to use FIs. There is a large amount of investment needs in projects with reimbursement capability.

• 2014-2020 ERDF regulations include incentives to the establishment of FIs:

»» Co-financing rate up to 100% for FI established at EU level, such as SME Initiative »» Increase of 10% in co-financing rate for priority axes totally implemented via FIs »» Requests for interim payment to EC up to 25% of total amount of a FI, including national co-financing expected to be paid to the FI (so, national contributions can be included in the application for interim payment even if they were not yet paid to the FI).

Managing ERDF resources through FIs: difficulties As explained in previous paragraphs, FIs have many advantages, especially for some types of initiatives and financing typologies. Nevertheless, FIs implementation has also many difficulties to be assessed before deciding the setting up one of these tools. First of all, the establishment of a FI is a complex development that takes time to be performed. A sound ex-ante analysis is not only convenient, but mandatory according to the Funds regulations. Financial agreements, documents establishing the conditions between the MA and FI implementing bodies (EIB among them), are also very complex. Moreover, this complexity is given in a field were ERDF managers normally use to have little experience. Regulation for FIs supported by ESI Funds is too complex: it is a clear case of overregulation, with some examples of kafkian provisions:

• Title IV (Art. 37-46) of Reg. (UE) nº 1303/2013 Common Provisions Regulation of ESI Funds • 1 Delegated Regulations • 4 Implementing Regulations • >14 Guidelines (in practical terms “para-normative” documents) The regulatory provisions introduce real difficulties to combine co-financed assistance coming from FIs and grants (in spite of formal statements supporting such compatibility).


Premda su u odredbama za razdoblje 2014. – 2020. pojedine teme razjašnjene (npr. razdoblje za ponovnu uporabu sredstava po završetku razdoblja prihvatljivosti utvrđeno je na minimum od 8 godina), taj veliki broj regulativnih elemenata rezultira vrstom pravne nesigurnosti (poput učinka delfijskog proročanstva), utječući na stavke kao što su, između ostalog, upravljanje radnim kapitalom, ponovna uporaba sredstava ili ponovni obračun kamata.

The sentence “FIs can be combined with grants”, used by the Commission, hides a strong restriction because it not allowed for the same expenditure items to receive a loan and grant mix, even with the compliance of state aid rules.

Sve te poteškoće definiraju regulativni okvir koji uvelike nadilazi standardno prihvaćene prakse za FI-ove kojima se dobro upravlja, što odvraća angažiranost privatnog sektora u privlačenju dodatnih sredstava ili čak u prihvaćanju funkcije posrednika.

In general terms, application of regulatory provisions to FIs about ex-ante verifications and controls are too similar to those applied to other types of operations: there is a trend to consider each financing operation as if it were a type of grant.

Općenito govoreći, primjena regulativnih odredbi o exante provjerama i kontrolama na FI-ove previše nalikuje onima koje se primjenjuju na druge vrste operacija: postoji trend da se svaka financijska operacija smatra vrstom darovnice.

Imajući na umu te poteškoće, korištenje FI-ova s centraliziranim upravljanjem (poput Inicijative za MSPove) ili koje provodi EIB/EIF opcija je koju treba ozbiljno razmotriti. S druge strane, “tradicionalne” sheme pomoći kojima se dodjeljuje povratna pomoć (uz snažne zahtjeve u pogledu provjera i kontrola) prikladne su za provedbu u obliku FI-ova.

Zaključak

Provedba sufinanciranih FI-ova je složen zadatak zbog svojstvenih poteškoća kao i složenosti regulative.

Međutim, uporaba FI-ova je neizbježna ako upravitelji fondova žele da se određena sredstva dodijele korisnicima. FI-ovi su isključiv način sufinanciranja jamstava, rizičnog kapitala, kapitalnih zajmova (kvazi-kapitala) ili zajmova s niskom razinom ekvivalentne pomoći. Izmjene u UZO-u vjerojatno će se odobriti kao dio uredbe “Omnibus”, o kojoj raspravljaju Vijeće i EP, te pružiti određene dodatne prednosti (npr. kombinacija FI-ova s instrumentima EFSI-ja – “Junckerovi fondovi”), ali promicanje intenzivnije uporabe FI-ova od strane ESI fondova nakon 2020. zahtijevat će jednostavnija pravila, koja će ih uskladiti sa standardnim uporabama u okruženju ESI fondova.

Although some specific topics have been clarified in the 2014-2020 regulation (e.g. the period for re-use of resources after the end of the eligibility is fixed in a minimum of eight years), this large number of regulatory elements produces a kind of legal uncertainty (like a Delphi Oracle effect), affecting items such as treatment of working capital, re-use of resources or re-use of interests, among others.

All these difficulties define a regulatory framework going much further than normally accepted practices for well managed FIs, which discourages the engagement of private sector in attracting additional funds or even accepting functions as intermediaries. Keeping in mind these difficulties, the use of FIs with centralized management (as SME Initiative) or implemented by IEB/IEF is a serious option to be considered. From the opposite side, “traditional” aid schemes granting reimbursable aids (with strong requirements in verification and control) are suitable to be implemented as FIs.

Conclusions

Implementation of co-financed FIs is a complex task due both to intrinsic difficulties and the complicate regulation.

However, use of FIs is unavoidable if Funds managers want some facilities to be released to beneficiaries. To co-finance guarantees, risk capital, equity loans (“quasi capital”) or loans with a low level of equivalent aid, FIs are the exclusive way. The modifications in CPR to be likely approved as part of the “Omnibus regulation”, under discussion by the Council and the EP, will provide some additional advantages (e. g. to combine FIs with ESIF instruments – “Juncker Funds”), but the promotion of a more intensive use of FIs by ESI Funds beyond 2020 will require simpler rules, aligning them with the normal uses out of the ESI Funds environment.

29


30

Prilog I – Pravna osnova za sufinanciranje FI-ova iz ESI fondova u razdoblju 2014. – 2020. Pravna osnova

Identifikacijski naslov

Sadržaj

Uredba (EU, Euratom)

Financijska uredba br. 966/2012

Čl. 2 p, 139 i 140

Provedbena uredba (EU)

821/2014

Uredba (EU)

Delegirana uredba (EU)

1303/2013 (UZO)

480/2014

Provedbena uredba 964/2014 (EU)

Provedbena uredba 2016/1157 (EU) Provedbena odluka Komisije

(2014/660/EU)

Obavijest Komisije

(2016/C 276/01) Smjernice za države članice o odabiru tijela koja provode FI-ove

Komunikacija Komisije

Smjernice Komisije Smjernice Komisije Smjernice Komisije Smjernice Komisije Smjernice Komisije Smjernice Komisije Smjernice Komisije Smjernice Komisije Smjernice Komisije Radni dokument Komisije Komisija /EIB Komisija /EIB Komisija /EIB Komisija /EIB Komisija /EIB Komisija /EIB

(2014/C 194/04) Smjernice o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja

Kratki referentni vodič za upravljačka tijela Ex ante procjena Pojmovnik

Potpora poduzećima/radnom kapitalu Zahtjev za plaćanje

Kombinacija potpore iz FI-ja s drugim oblicima potpore Prihvatljivi troškovi i naknade za upravljanje

ESI fondovi i Europski fond za strateške investicije (EFSI)

Kamate i drugi dobitci generirani potporom FI-ovima iz ESI fondova

Čl. 37 do 46 i Prilog IV Čl. 4 i 14 (o čl. 37.13, 38.4, 40.4, 41.3, 42.1, 42.5 i 42.6 UZO-a).

ČL. 1 i 2 (o čl. 38.10 i 46.3 UZO-a) i Prilog 1 (Model za izvještavanje o FI-ovima) O standardnim odredbama i uvjetima za FI-ove

Izmjene i dopune Provedbene uredbe br. 964/2014 o instrumentu za zajedničko ulaganje i fondu za urbani razvoj Prilog 1 (Instrument za neograničena jamstva i Sekuritizacijski instrument, Inicijativa za MSPove)

O FI-ovima nasuprot Općoj uredbi o skupnom izuzeću (OUSI) (3.3.2) i Uvjetima za FI-ove (3.4.2 i 3.6.1) O čl. 37.1, 38.4 i 38.5 UZO-a i čl. 7 Delegirane uredbe br. 480/2014

Opća pitanja (ex-ante procjena, opcije provedbe itd.) O čl. 37 UZO-a

O definicijama koje se koriste u FI-ovima

O čl. 37.4 UZO-a O čl. 41 UZO-a

O čl. 37.7, 37.8, 37.9 i 42.1 UZO-a

O čl. 42 UZO-a i čl. 12, 13 i 14 of Delegirane uredbe br. 480/2014 Koordinacija potpore između ESIF-a i EFSI-ja

O čl. 43 i 46 UZO-a i čl. 1, 2 Priloga 1 Provedbene uredbe br. 821/2014

RDS (2017.) 156 konačna verzija. Smjernice o državnim potporama u FI-ovima ESI fonO državnim potporama u FI-ovima. dova za programsko razdoblje 2014. – 2020. Ex ante procjena

Brzi referentni vodič

Ex ante procjena

Svezak III, Konkurentnost MSP-ova

Ex ante procjena Ex ante procjena Ex ante procjena Ex ante procjena

Svezak I, Opća metodologija

Svezak II, Istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije Svezak IV, Gospodarstvo niske razine ugljika Svezak V, Urbani i teritorijalni razvoj


Annex I.- Legal basis for ESI Funds co-financed FI in 2014-2020 Legal basis

Identification Title

Content

Regulation (EU)

1303/2013 (CPR)

Arts. 37 to 46 and Annex IV

Delegated Regulation (EU)

480/2014

Regulation (EU, Euratom) Implementing Regulation (EU)

Implementing Regulation (EU)

Implementing Regulation (EU)

Commission Implementing Decision Communication from the Commission Commission Notice

Commission Guidance

Commission Guidance

Commission Guidance

Commission Guidance

Commission Guidance

Commission Guidance

Commission Guidance

Commission Guidance

Commission Guidance

Commission Working Document Commission /EIB

Commission /EIB

Commission /EIB

Commission /EIB

Commission /EIB

Commission /EIB

966/2012 Financial Regulation 821/2014

964/2014

2016/1157

(2014/660/EU)

Arts. 2 p), 139 and 140

Arts. 4 a 14 (about arts. 37.13, 38.4, 40.4, 41.3, 42.1, 42.5 and 42.6 CPR).

Arts. 1 y 2 (about arts. 38.10 and 46.3 CPR) and Annex I (Model for reporting on FIs) About standards terms and conditions for FIs

Amending Implement Regulation 964/2014 about a co-investment facility and for an urban development fund Annex I (Uncapped guarantee instrument and Securitisation instrument, SME Initiative)

(2014/C 194/04) Guidelines on About FIs vs General Block Exemption Regulation state aid to promote the risk finance (GBER) (3.3.2) and Conditions for FIs (3.4.2 and investments 3.6.1) (2016/C 276/01) Guidance for member states on the selection of bodies implementing FI

About arts. 37.1, 38.4 and 38.5 CPR and art. 7 Delegated Regulation 480/2014.

A short reference guide for managing authorities

General questions (ex-ante assessment, implementation options, etc.)

Support to enterprises/working capital

About art. 37.4 CPR

Ex ante assessment Glossary

Request for payment

Combination of support from a FI with other forms of support

Eligible management cost and fees ESI Funds and European Fund for Strategic Investment (EFSI)

Interest and other gains generated by ESI Funds support to FI

About art. 37 CPR

About definitions used in FIs About art. 41 CPR

About arts. 37.7, 37.8, 37.9 and 42.1 CPR

About art. 42 CPR and arts. 12, 13 and 14 of Delegated Regulation 480/2014

Coordination of aids between ESIF and EFSI

About arts. 43 and 46 CPR and arts.1, 2 an Annex I of Implementing Regulation 821/2014

SWD (2017) 156 final. Guidance on state aid in ESI Funds FIs in the 2014-2020 programming period

About state aids in FIs.

Ex ante assessment

Vol II, Research, technological development and innovation

Ex ante assessment

Ex ante assessment

Ex ante assessment

Ex ante assessment

Ex ante assessment

Quick reference guide

Vol I, General methodology

Vol III, Competitiveness of SME Vol IV, Low carbon economy

Vol V, Urban and territorial development

31


32

Aktivnosti ureda REGIOSTARS, 10.10.2017.

Maletić: “Projekt EkoBiz splitske razvojne agencije RERA naša je zvijezda u Europi“ Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitskodalmatinske županije – RERA SD, dobitnica je nagrade natjecanja RegioStars u kategoriji obrazovanja i osposobljavanja. Uoči finala natjecanja RegioStars, predstavnici RERA-e posjetili su Ured zastupnice Ivane Maletić u Europskom parlamentu u Bruxellesu kako bi predstavili svoj pobjednički projekt – EkoBiz.

RERA SD pobjednica je važnog natjecanja Regiostars koje se već desetu godinu zaredom održava na razini EU-a. Natjecanje Regiostars svake godine promovira inovativne i inspirativne projekte financirane sredstvima EU-a, te na konkretnim primjerima pokazuje utjecaj kohezijske politike na svakodnevan život ljudi poticanjem gospodarskog rasta i stvaranjem radnih mjesta na lokalnoj razini. Prijave za natjecanje RegioStars šalju se u prvoj polovici godine preko službene internetske stranice Europske komisije. Ove godine prijavljeni projekti natjecali su se u ukupno pet kategorija: Pametna specijalizacija za inovacije MSP-ova, Energetska zajednica: klimatske promjene, Osnaživanje žena i aktivno sudjelovanje, Obrazovanje i osposobljavanje (u kojoj je nagradu dobio projekt EkoBiz) i kategorija CityStars: gradovi u digitalnoj tranziciji. Od 103 prijave nezavisni stručni žiri odabrao je 24 finalista iz ukupno 20 država članica i Turske.

U drugoj fazi odabrano je pet pobjedničkih projekata koji su u finalu natjecanja, 10. listopada u Bruxellesu osvojili trofej RegioStars koji su pobjednicima uručili povjerenica EU-a za regionalnu politiku, Corina Creţu i predsjednik žirija nagrada RegioStars, zastupnik u Europskom parlamentu Lambert van Nistelrooij. Osim trofeja, o pobjedničkim projektima snimljeni su kratki promotivni video uratci i ostvarena je promocija na društvenim mrežama natjecanja RegioStars. Pobjednici u kategorijama ocijenjeni su prema kriterijima inovativnosti, održivosti, utjecaja i partnerstva. Zastupnica Ivana Maletić pritom je naglasila: „Natjecanje RegioStars veoma je važno i odlična je prilika svim inovativnim projektima da se prijave kako bi povećali


svoju vidljivost i utjecali na razvijanje i poboljšanje kvalitete projekata u čitavoj EU. Splitska razvojna agencija RERA pokazala je kako se izvrsnošću, kreativnošću, upornošću, trudom i radom može utjecati na poboljšanje života u lokalnoj zajednici.“

Ukupna vrijednost pobjedničkog projekta EkoBiz je 300 tisuća kuna, a projekt je u stopostotnom iznosu financiran iz Europskog socijalnog fonda. Projekt je trajao godinu dana, od srpnja 2015. do srpnja 2016. Cilj projekta jest sustavnim edukacijama poticati mlade na razvoj ekološke poljoprivrede u ruralnim područjima te istovremeno utjecati na revitalizaciju poljoprivrede na otocima i u Dalmatinskoj zagori. Samim time, ovim projektom nastojalo se utjecati na mlade i na njihov ostanak u ruralnim sredinama. Projekt je potaknuo stotinjak mladih da se uključe u različite aktivnosti s ciljem motiviranja, educiranja i poslovne podrške, a više od pedeset ih je nakon projekta zatražilo potporu u poslovnom planiranju i apliciranju za sredstva EU-a, što je izuzetno važno. Projekt je utjecao i na rano poticanje poduzetništva putem programa ‘Projektoplovstvo’, u suradnji s udrugama Zdravi grad i Permakultura Dalmacije, gdje su učenici razrađivali projekte na teme održive proizvodnje i hrane.

Završno događanje projekta EkoBiz, bila je organizacija sajma EkoFjera na kojem je sudjelovalo više od pedeset ekoloških proizvođača iz cijele Hrvatske, upisanih u Upisnik ekoloških proizvođača Ministarstva poljoprivrede, učenici iz desetak eko-škola i djeca iz splitskih vrtića, koji su na sajmu izlagali proizvode i predstavljali projekte razrađene za vrijeme trajanja projekta, kao model ranog poticanja poduzetništva. Projektom EkoBiz ukupno 25 mladih osposobljeno je za ekološku poljoprivredu, a više od 70 ljudi sudjelovalo je u osposobljavanju i dobivanju pomoći te primjera dobre prakse u izradi održivih poslovnih planova. Zastupnica Ivana Maletić istaknula je: „Projekt EkoBiz inovativan je i dokaz je kako se s malo može napraviti puno te stvoriti dodana vrijednost. Izuzetno smo ponosni na ovakve vrste projekata koji Hrvatsku pozicioniraju u europski vrh. Pozivam sve krajnje korisnike da se prijave na ovaj europski natječaj i pokažu kako u Hrvatskoj ima puno europskih zvijezda.“

Čestitke pobjedničkom projektu EkoBiz koji je i više nego zasluženo dobio nagradu na natjecanju RegioStars 2017. Čestitke RERA-i, gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

NATJEČAJ, 4.10.2017. Objavljeni dobitnici natječaja na temu javnog prijevoza U području poboljšanja ukupne kvalitete života stanovnika javni prijevoz ostvaruje značajnu ulogu. Upravo kako bismo čuli vaše mišljenje i prijedloge o ovoj značajnoj temi, 27. srpnja objavili smo natječaj na temu dostupnosti i cijena javnog prijevoza. Sudionici su slali svoje prijedloge i primjere na temu dobrih i kvalitetnih rješenja javnog prijevoza, usporedbe kvalitete usluga i cijena javnog prijevoza u Hrvatskoj te prijedloge za poboljšanje usluga i javnog prijevoza. Nakon analize pristiglih prijedloga i odgovora svih sudionika odabrana su četiri najbolja i najinovativnija prijedloga: onaj Tatjane Matić, Mirele Mićan, Filipa Bunjevca i Milenka Kneževića. Pobjednici natječaja posjetit će, u organizaciji Ureda zastupnice Ivane Maletić, u studenom europske institucije u Bruxellesu, te imati priliku sudjelovati na 9. Inovacijskom samitu.

Poziv na ovaj natječaj organiziran je nakon rasprave o mobilnosti u organizaciji European Internet Forum-a (EIF) u srpnju. Naime, upravo se tamo raspravljalo o pozitivnim i inovativnim primjerima poboljšanja javnog prijevoza. Između ostalog, na raspravi je zaključeno kako je dobro rješenje u pogledu cijena javnog prijevoza povoljna godišnja karta. Posebno je istaknut primjer uvođenja godišnje karte u Beču po cijeni od 365 eura, što u konačnici ispada jedan euro po danu. Zbog dostupne cijene broj korisnika javnog prijevoza značajno se povećao, a grad je poboljšao kvalitetu usluge učestalijim prijevozom koji je postao i brži i s kraćim razdobljima čekanja. Javni prijevoz mora biti prilagođeniji potrebama građana ako želimo zaustaviti čestu praksu jedne osobe u automobilu na putu do posla. Zahvaljujemo svim sudionicima koji su poslali svoje inovativne i zanimljive prijedloge te vas pozivamo na ponovno sudjelovanje na našim natječajima, kojih će zasigurno biti još i za koje ćemo vas vrlo rado obavijestiti.

33


34

ČAPLJINA, 22.9.2017. Maletić: “Kvalitetna strategija i odlučnost u provedbi ključ su rasta i razvoja” Zastupnica Ivana Maletić u okviru manifestacije Dana općine Čapljina, 22. rujna, održala je predavanje i prezentaciju “Učinkovito upravljanje gradom i mogućnosti financiranja projekata iz Europskih fondova“ za sve zainteresirane sudionike u Čapljini. Zastupnica Maletić na predavanju je govorila o namjeni i važnosti korištenja pretpristupnih sredstava EU-a te kakvu ulogu u korištenju pretpristupnih sredstava imaju pojedini sektori.

financijskim sektorom. Drago mi je što ste uz gospodarstvo kao poseban izazov identificirali demografsku politiku jer bez ulaganja u demografsku obnovu nema ni gospodarskog rasta.”, naglasila je tom prilikom zastupnica Maletić.

Osim na predavanju, zastupnica Maletić s Tamarom Glavinić iz službe za lokalni ekonomski razvoj općine Čapljina gostovala je na lokalnom Radiju Čapljina.

VODE, 8.9.2017.

Maletić: “Pitka voda je naše bogatstvo koje Zastupnica je, također, istaknula tko sve može koristiti moramo čuvati” sredstva, naglasila važnost korištenja programa programa prekogranične suradnje te je naglasila mogućnosti za razvoj općine Čapljina korištenjem sredstava EU-a. Zastupnica Maletić naglasila je važnost strateškog plana razvoja za svaku lokalnu jedinicu jer se tako projekti na svim područjima mogu vezati uz taj plan, pohvalivši pritom općinu Čapljina koja je razradila kvalitetan strateški plan razvoja. Kad postoji plan, jasan je i pravac razvoja te vrste poželjnih projekata i investicija. Često se na lokalnim razinama čeka da se dogodi nešto iznad, na državnoj razini, kako bi se oni mogli uklopiti u to. Čapljina je pozitivan primjer općine koja je uzela stvar u svoje ruke i odlučila raditi za napredak i razvoj svojeg područja“, naglasila je zastupnica Maletić.

“Poseban dojam na mene ostavila je činjenica da su u dokumentu prepoznati glavni izazovi, ali su dani i odgovori na njih, i to zahvaljujući partnerskom pristupu u izradi plana. Vi ste primijenili europske standarde iako još niste država članica i u pripremi plana uključili sve segmente društva. Općinska administracija plan nije radila sama nego u suradnji s poduzetnicima, poljoprivrednicima, mladima, neprofitnim organizacijama, znanstvenicima,

Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je 8. rujna na konferenciji “Voda – najvrjedniji resurs budućnosti“ u Zagrebu, u organizaciji časopisa Komunal. Konferenciju je otvorio Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koji je kazao kako Ministarstvo ulaže napore u dostizanju ciljeva koji su postavljeni direktivama EU-a. “Svjesni smo problema gubitaka u vodoopskrbnoj mreži koji su danas na razini 49 % zahvaćene vode. Jedan od razloga je zastarjela infrastrukturna mreža i upravo zbog toga Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zajedno će s Hrvatskim vodama uložiti napore u povećanju učinkovitosti smanjenja gubitaka. Za implementiranje vodoopskrbnih rješenja na raspolaganju imamo 1,2 milijarde eura do 2020.”, istaknuo je Šiljeg. Tema panel rasprave bila je “Dinamika dostizanja ciljeva EU-a u vodoopskrbi i odvodnji”, a panelisti su bili zastupnica Maletić, Elizabeta Kos, pomoćnica ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Siniša Širac iz Hrvatskih voda, Ivan Jukić, predsjednik sektorske udruge i direktor Vodovoda Osijek te Josip Pobi, direktor Koprivničkih voda.


U raspravi je istaknuta uspješnost cijelog vodnokomunalnog sektora i Hrvatskih voda u povlačenju sredstava iz EU fondova te je zaključeno kako je voda neodvojiv dio nacionalnog ekosustava.

“Hrvatska je među vodećim zemljama u svijetu prema bogatstvu pitkom vodom koju moramo zaštititi. Raspoloživa sredstva za vodni sektor iz EU fondova mogu značajno ubrzati ulaganja u zaštitu voda, vodoopskrbu i pročišćavanje. S obzirom na to da je voda resurs kojim smo bogati, mogli bismo i svoju prepoznatljivost vezati uz to. Kada sam organizirala prvu konferenciju kojom sam predstavila Hrvatsku u Europskom parlamentu, razmišljala sam što je to po čemu smo posebni i što bi trebalo istaknuti kao hrvatsku specifičnost. Odgovor je bio voda, a voda je zaista naše bogatstvo i temelj brojnih djelatnosti; od mora važnog za turizam i ribarstvo do rijeka prepoznatljivih kroz nacionalne parkove, kao izvor obnovljive energije te naravno neizmjernog bogatstva koje se krije u izvorima pitke vode. Prepoznatljivost po vodnom resursu treba nadograditi i prepoznatljivošću u naprednom upravljanju vodama. Naša prirodna bogatstva usmjeravaju nas i u područja koja trebamo razvijati u obrazovnom, znanstvenom i istraživačkom sustavu kako bismo prednjačili u tehnološkim i inovativnim rješenjima koje drugi žele slijediti. Ulaganje u znanje, povezivanje i umrežavanje s državama koje prednjače u ovom području izuzetno je važno, a tome značajno pridonose i ovakve konferencije te ustrajan zajednički rad svih vas na lokalnoj i državnoj razini, u javnom i privatnom sektoru. Komunal se svojim djelovanjem pretvorio u pravi think tank za područje komunalnih djelatnosti.”, istaknula je zastupnica Maletić. U svom izlaganju zastupnica Maletić najavila je 4. konferenciju o komunalnoj infrastrukturi, koja će se održati u Bruxellesu, 31. siječnja 2018. Tijekom konferencije istaknut je primjer dobre prakse, tvrtka Koprivničke vode koja je sa 67 zaposlenika najučinkovitija u dunavskom vodnom području. Pokazalo se kako su visokoobrazovani kadrovi nositelji sveukupnog razvoja, pa time i vodno-komunalnog sektora te je istaknuta potreba za poticanjem izvrsnosti i inovacija. Prezentirana su razna inovacijska rješenja koja se koriste za pametno upravljanje otpadnim vodama, učinkovitije vodoopskrbe i širenje vodoopskrbne mreže kao i poboljšanje kvalitete pitke vode za stanovništvo.

Na konferenciji su sudjelovali brojni predstavnici resornog ministarstva, jedinica lokalne samouprave, isporučitelji vodnih usluga te pravni, ekološki i ekonomski stručnjaci.

35


36

Vijesti iz Europskog parlamenta ECON, 16.10.2017.

Zastupnica Maletić s delegacijom ECON-a u Washingtonu: „Vrijeme rasta treba iskoristiti za reforme, a niske kamatne stope za investicije i rješavanje nenaplativih zajmova“

2. Kamatne stope su na najnižim razinama i očekuje se da tako i ostane u srednjoročnom razdoblju. To je prilika za restrukturiranje dugova, rješavanje nenaplativih zajmova, ali i za značajno podizanje razine javnih investicija koje moraju biti pametno osmišljene i usmjerene podizanju konkurentnosti.

Delegacija Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON), čija je članica i zastupnica Ivana Maletić, sudjelovala je od 12. do 15. listopada na godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu. Delegacija ECON-a tom se prilikom susrela s predsjednicom MMF-a Christine Lagarde, predsjednicom Svjetske banke Kristalinom Georgievom, njemačkim ministrom financija Wolfgangom Schaeubleom te brojnim direktorima MMF-a i profesorima američkih sveučilišta.

3. Nedostatak radne snage je velik problem. Njemačka nema prostora za povećanje javnih investicija iako želi raditi prema preporukama i uložiti ogroman proračunski višak koji ima. Međutim, kapaciteta nema; javni natječaji se objavljuju, ali se nitko ne javlja za provedbu. Poslodavci u Hrvatskoj žale se na nedostatak radne snage, što je bilo vidljivo ovog ljeta prilikom pojačane turističke sezone. Ogromna prepreka rastu cijele Europe, i država članica pojedinačno, jest upravo nedostatak ljudi. Demografski izazov najveći je dosad. Države s visokim prirodnim prirastom bit će gospodarski pobjednici.

1. Odradite reforme sada kad su kretanja povoljna. Pozitivni učinci reformi odrađenih u vrijeme rasta veći su za 50 posto od učinaka reformi u doba recesije. Politički je jednostavnije provesti reforme u vrijeme krize jer tada svi očekuju rezove, ali važno je biti odlučan i, unatoč otporima, podići konkurentnost, reformirati tržište rada, tržište roba, smanjiti i pojednostavniti javni sektor, unaprijediti obrazovanje, uložiti u znanost, istraživanje i razvoj u vrijeme rasta.

5. Ogromne su potrebe na razini svijeta za upravljanje migracijama i pomoć izbjeglicama. Sredstva su fragmentirana i bez zajedničkog i koordiniranog djelovanja nećemo uspjeti odgovoriti na izazove.

Prilikom susreta i sastanaka zaključeno je kako su svi zadovoljni trenutnim ekonomskim kretanjima, ne samo u Europi, nego i u cijelom svijetu, no problem je dugoročna održivost rasta i otpornost na moguće krize. Glavne poruke svima su:

4. Europa mora nastaviti raditi na mjerama za jačanje eurozone, a važno je ne zanemariti i njeno proširenje. Uz završetak bankovne unije te institucionalna i pravna pitanja ključna je koordinacija fiskalnih politika država članica i postizanje konvergencije. Pravila Pakta o stabilnosti i rastu potrebno je redefinirati i pojednostaviti. Monetarna unija mora biti osnažena i stabilizirana kako bi se mogla širiti, ali nije dobro da država uđe u monetarnu uniju ako nije spremna.


Moramo investirati i djelovati tamo gdje ljudi žive, puno je važnije zadržati ih u njihovim državama i pomoći da žive bolje nego ih zbrinjavati u Europi. Ljudski kapital i ulaganja u nova znanja i vještine su ključna i za zemlje u razvoju.

6. Od susjednih država Jugoistočne Europe očekujemo planove investicija, želimo ulagati i dovesti privatne ulagače. Međutim, ne mogu institucije nametnuti i odrediti što države trebaju napraviti i što je za njih najbolje. Planovi i odlučnost u provedbi moraju biti na njima, institucije ih mogu samo savjetovati. 7. Borba protiv korupcije temelj je zdravog društva i jake ekonomije. Korupcija nije apstraktna, važno je identificirati sektore u kojima je prisutna te osmisliti i provesti konkretne mjere suzbijanja. Najčešće su korupciji podložna područja javnih nabava, pravosuđe, javna administracija koja izdaje dozvole i upravlja državnom imovinom te javna poduzeća. Korupcija ljudima uništava priliku za bolji život i kvalitetne javne usluge. Ključno je reformirati javni sektor i izgraditi otvorene i odgovorne institucije. Moramo uvesti promjene u institucije, ne samo u smislu visine plaća službenika, nego i načina rada i mehanizama kontrole.

BUDG, 11.10.2017. Budući proračun EU-a: Ideja o smanjenju kohezijske politike neće biti prihvaćena u Europskom parlamentu Na zasjedanju Odbora za proračun (BUDG), u utorak 10. listopada u Bruxellesu, održana je razmjena mišljenja i predstavljanje kratkih izvješća o strukturi sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira i njegovom trajanju sa stručnjacima dr. Margitom Scratzenstaller s austrijskog ekonomskog instituta i dr. Akosom Kenylem sa sveučilišta Corvinus u Budimpešti. U prvom je dijelu dr. Schratzenstaller predstavila svoje stavove i studiju o strukturi sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. „Opći pristup stajališta za idući višegodišnji financijski okvir trebao bi biti oblikovan sukladno novim izazovima i zadacima koji su pred Europskom unijom. U trenutnom višegodišnjom financijskom okviru izdvaja se oko 40 % za zajedničku poljoprivrednu politiku dok za kohezijsku politiku ide 1/3 proračuna te 13 % za konkurentnost. Bitna činjenica je da se ESI fondovi previše usmjeravaju na tradicionalne infrastrukturne projekte i na velike projekte koji ne stvaraju europsku dodanu vrijednost stoga taj dio kohezijske politike treba smanjiti“, naglasila je Schratzenstaller.

37


38

„Bogatije države članice imaju korist od subvencija u zajedničkoj poljoprivrednoj politici što znači da ne dolazi do jednake distribucije prema manje razvijenim državama, a argument za ovu činjenicu može se pronaći u Sedmom Izvješću o kohezijskoj politici koje je izdala Europska komisija. S obzirom na trenutnu neučinkovitost proračuna EU-a, otvara se prostor za provođenje fundamentalnih i strukturnih promjena te definiranje učinkovitijeg, višegodišnjeg financijskog okvira“, kazala je Schratzenstaller.

„Izvješće o strukturi višegodišnjeg financijskog okvira koji je predstavila Margita Schratzenstaller ne sadrži revolucionarne promjene i rješenja već samo tehničke prilagodbe koje odgovaraju današnjim izazovima i situacijama. Sve države trebale bi imati jednaku priliku razvijanja regionalne politike, a to se osobito odnosi na siromašne države kojima se tako omogućuje bolja konvergencija. Ne treba raditi podjelu između siromašnih i bogatih država kada je riječ o kohezijskoj politici jer i u bogatim državama postoje područja koja zaostaju i nisu dovoljno razvijena. Treba stvoriti jedinstvena pravila koja će obuhvatiti sve fondove i tako pojednostaviti procedure korištenja sredstava koja su na raspolaganju“, naglasili su zastupnici. „Ideja o smanjenju kohezijske politike sigurno neće biti prihvaćena u Europskom parlamentu“, zaključili su zastupnici. U drugom dijelu rasprave predstavljeno je kratko Izvješće o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru i njegovom trajanju koje je pripremio dr. Akos Kengyel. „Imamo vrlo tehnokratski i birokratski sustav koji nam onemogućuje brze promjene u proračunu EU-a. Upravo zbog toga smatram kako bi trebalo dugotrajno i postepeno raditi na promjenama da bi ostvarili željenu reformu proračuna. Bitno je napomenuti kako je proračun EU-a znatno drugačiji kada ga se usporedi s nacionalnim proračunom koji ima funkciju ispunjavanja raznih makroekonomskih nedostataka i rupa u nacionalnom gospodarstvu. S druge strane, sredstva u proračunu EU-a imaju redistributivnu ulogu kroz razne instrumente kao što su zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika koje povezuje znanje, infrastruktura i pozitivan regionalni utjecaj“, kazao je Kengyel.

Nadalje, predstavio je tri scenarija trajanja višegodišnjeg financijskog okvira. Prvi scenarij je trajanje od pet godina, drugi scenarij je trajanje od sedam godina dok je treći scenarij trajanje od deset godina gdje bi se nakon prvih pet godina provodila revizija proračuna. „Trajanje od pet godina neprihvatljivo je s obzirom na to da je riječ o vrlo kratkom periodu te se stvaraju dvije glavne prepreke.

Prva se odnosi na vremensko razdoblje pregovaranja o novom proračunu dok je druga prepreka pojava nepredvidivih događaja kao što su BREXIT, ekonomska kriza, migrantska kriza i slično. Jednostavno je premalo vremena kako bi se donijele konkretne akcije i planovi za učinkovito upravljanje proračunom. Prihvaćanje scenarija trajanja višegodišnjeg okvira od deset godina predstavljalo bi eksperiment, a za tako duge eksperimente nema vremena. Smatramo kako je primjenjivanje dosadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira u trajanju od sedam godina najprimjerenije s obzirom na dosadašnje iskustvo“, zaključili su zastupnici.

REGI, 10.10.2017.

Maletić: „Potrebne hitne mjere Europske komisije za ubrzanje provedbe EU fondova i priprema za novo razdoblje“ Na zasjedanju Odbora za regionalni razvoj (REGI), u utorak 10. listopada u Bruxellesu održana je razmjena mišljenja s povjerenicom Europske komisije za regionalnu politiku i urbani razvoj Corinom Cretu i Povjerenstvom za teritorijalnu kohezijsku politiku Europskog odbora regija (COTER) na temu „Trenutačno stanje kohezije u EU: zaključci iz Sedmog Izvješća o koheziji“.

„Iznimno mi je drago jer održavamo razmjenu mišljenja u sklopu Europskog tjedna regija i gradova. To će nam zasigurno pomoći da osiguramo bolju političku komunikaciju i svijest o važnosti kohezijske politike za sve donositelje odluka. Smatram kako Sedmo Izvješće o koheziji ispunjava naše očekivane zahtjeve, dobili smo jasnu sliku i povratnu informaciju kako se kohezijska politika primjenjivala u prošlosti i koje su sve bile naše greške u provođenju. Izvješće će nam poslužiti kao pomoćna platforma u formiranju razmišljanja o budućnosti kohezijske politike“, naglasila je povjerenica Cretu. „Smatram kako imamo razloga za optimizam s obzirom na rast europskog gospodarstva, ali svakako trebamo ulagati zajedničke napore u borbi protiv netolerancije, rješavanju problema klimatskih promjena te raditi na povećanju solidarnosti, a za to je nedvojbeno najvažnija kohezijska politika. Znamo da nisu sve regije jednako razvijene s obzirom na podjele u našem društvu. Unutar Europske unije pojavljuju se migracije iz ruralnih sredina prema gradovima, iz manje razvijenih u bogatije države članice, te upravo radi toga moramo povećati napore kako se određeni dio europskog stanovništva ne bi osjećao izoliranim, a krajnji cilj nam je omogućiti da svaki Europljanin ima jednaku šansu. Unatoč kritikama, smatram kako je upravo kohezijska politika ključni


instrument s kojim možemo promovirati gospodarski razvoj, socijalnu uključenost i konvergenciju u Europi. Pored navedenog, smatram da bi trebali imati jedinstveni fond za gospodarski i teritorijalni razvoj“, naglasila je povjerenica Cretu. Tijekom rasprave, zastupnici su se složili s povjerenicom Cretu kako je iz Sedmog Izvješća o koheziji vidljiv gospodarski oporavak Europske unije uz smanjenje regionalnih razlika. Upozorili su kako države članice i njezine regije ne izlaze iz krize na jednake načine i kako na to treba obratiti pažnju u budućnosti da ne bi došlo do znatnih razlika između regija.

„Moramo nastaviti s naporima i radom te se više usredotočiti na potporu malim i srednjim poduzećima i inovacijama kako bi omogućili veću otpornost Europske unije na izazove koji su pred nama. Potrebno je približiti rezultate kohezijske politike našim građanima jer su oni ti koji osjećaju direktne koristi. Zajedničkim snagama moramo raditi na međusobnom približavanju europskih regija kako bi poboljšali učinkovitost kohezijske politike. Kohezijska politika mora nastaviti biti temelj razvoja Europske unije“, naglasili su zastupnici. U raspravu se uključila i zastupnica Maletić te je istaknula važnost Sedmog Izvješća o koheziji, potrebu za ubrzanjem provedbe i boljom pripremom za brže i učinkovitije korištenje sredstava EU-a u novoj perspektivi, nakon 2020.

„Sedmo Izvješće o kohezijskoj politici jasno se usmjerava na učinkovitost i realizaciju ciljeva postavljenih na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, što smatram izvrsnim. Iz Izvješća proizlaze dva ključna pitanja. Prvo pitanje vezano je uz ubrzanje implementacije kohezijske politike u trenutnom razdoblju 2014-2020 dok se drugo pitanje odnosi na buduće razdoblje i kako se što bolje pripremiti da bismo bili učinkovitiji i uspješniji, pogotovo u procesu konvergencije. Ako se želi odgovoriti na navedena pitanja, prvo moramo vidjeti kako ćemo premostiti nedostatak nedovoljnog broja projekata spremnih za provedbu, nedostatka administrativnih kapaciteta, sporosti postupaka javne nabave i problem velikog broja neriješenih imovinskopravnih pitanja.

Rješavanje ovih prepreka znači provedbu strukturnih reformi poput reforme javne uprave, pravosuđa, jačanje jedinstvenog tržišta i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja, a to se ne može dogoditi preko noći. To su mjere koje moramo poduzeti kako bismo bili uspješniji u budućnosti, a za ubrzanje u sadašnjem razdoblju potrebne su nam hitne mjere poput onih poduzetih u perspektivi 2007.-2013.

Jednu smo već primijenili kada smo izmijenili regulativu i omogućili korištenje sredstava iz EU fondova za saniranje šteta nastalih zbog prirodnih katastrofa te time, uz pomoć kohezijske politike, nastojimo odgovoriti na potrebe naših građana, poduzetnika, poljoprivrednika i dati im potporu za ono što im treba u svakodnevnom životu, a istovremeno širimo obuhvat i ubrzavamo korištenje sredstava iz EU fondova.

Potrebno je osmisliti konkretne akcijske planove za svaku državu članicu s mjerama za ubrzanje korištenja sredstava EU-a. U budućnosti, ako želimo snažniji gospodarski rast u regijama koje ekonomski i socijalno zaostaju, potrebno je EU fondove usmjeriti na financiranje ne samo investicija, nego i strukturnih reformi i mjera pametne fiskalne konsolidacije jer je to miješanje ekonomskih politika koje djeluje razvojno. Kada govorimo o uvođenju novih prioriteta, što ste Povjerenice spomenuli, i novom financiranju iz kohezijske politike, smatram da je za to potrebna veća sinergija s proračunima država članica jer ne možemo iz malih i ograničenih sredstava koje imamo na raspolaganju za kohezijsku politiku riješiti sve izazove koji su pred Europskom unijom. Potrebno nam je više sinergije s nacionalnim proračunima kada je u pitanju provedba ekonomske politike i strukturnih reformi za što je harmonizacija nacionalnih programa reformi i operativnih programa važan preduvjet. Trenutno se nacionalni programi reforme donose svake godine za razdoblje od sljedeće tri godine, a operativni programi, kao strateški dokumenti kohezijske politike, na početku razdoblja za sedam godina zbog čega su u velikom broju slučajeva ti programi neusklađeni“, istaknula je u svom izlaganju zastupnica Maletić.

REGI, 9.10.2017. Maletić: „Većina sredstava EIB-a raspodijeljena na pet država članica ne pomaže ravnomjernom razvoju“ Na zasjedanju Odbora za regionalni razvoj u Europskom parlamentu u Bruxellesu, u ponedjeljak 9. listopada održana je rasprava o Godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke (EIB) na kojem je zastupnica Ivana Maletić kao izvjestiteljica predstavila Nacrt izvješća za mišljenje koje Odbor za regionalni razvoj daje Odboru za proračun. Zastupnica Maletić istaknula je važnu ulogu i odgovornost EIB-a u provođenju kohezijske politike: „EIB ima važnu ulogu u provedbi kohezijske politike provođenjem aktivnosti usmjerenih na jačanje kapaciteta za pripremu

39


40

projekata, konzultantskim i analitičkim uslugama te osiguranjem zajmova za nacionalna sredstva sufinanciranja. EIB ispunjava niz važnih uloga u provedbi kohezijske politike, ponajprije daje savjetodavne i analitičke usluge kao pomoć državama instrumentima JEREMIE i JESSICA te pomoć u upravljanju fondovima financijskih instrumenata sufinanciranih kohezijskom politikom, a tu spadaju i aktivnosti izgradnje kapaciteta – inicijative JASPERS i JASMINE i druge aktivnosti tehničke pomoći povezane s osnovnim aktivnostima EIB-a.“

Zastupnica Maletić također je naglasila nužnost uvođenja posebnog poglavlja u godišnjem izvješću EIB-a: „Kako bi se mogao pratiti i ocijeniti doprinos EIB-a provedbi kohezijske politike i postizanju ciljeva, potrebno je dodati posebno poglavlje godišnjem izvješću EIB-a, koje bi trebalo biti posvećeno aktivnostima EIB-a za provedbu kohezijske politike državama članicama, uključujući detaljne informacije o korištenju zajmova, okvirnim kreditima za financijske posrednike i sufinanciranje financijskih instrumenata. U izvješću nema podataka o kreditiranju projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova”, naglasila je zastupnica Maletić. Zastupnica Maletić je prilikom predstavljanja Nacrta istaknula kako EIB financiranjem projekata mora doprinijeti ispunjavanju ciljeva politika EU-a i strategije Europa 2020 te ispunjavanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije: „Međutim, prema zemljopisnoj raspodjeli kreditiranja po državama u kojima se projekti provode, 54,11 % svih zajmova odobrenih u 2016. dobilo je pet država članica – Španjolska, Italija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Kada gledamo kroz sektorska područja, možemo primijetiti da ukupan iznos odobrenih kredita u 2016. za navedenih pet država članica unutar sektora industrije iznosi 82 %, za energetski sektor 72 % dok je za sektor prometa usmjereno 58 % alokacije, što nas upućuje na jasnu geografsku koncentraciju.“ “Uloga EIB-a u području financiranja startup-ova, ženskog poduzetništva i socijalnog poduzetništva trebala bi se povećati i pojednostaviti” istaknula je zastupnica Maletić.

„U studiji o ulozi Europske investicijske banke u europskoj kohezijskoj politici, stručnjaci ukazuju na nedostatak podataka o ulozi EIB-a u odnosu na svaku fazu ciklusa provedbe programa kohezijske politike (programiranje, generiranje projekata, procjena i odabir te praćenje i evaluacija kao i na ograničeno razumijevanje doprinosa aktivnosti kreditiranja EIB-a kohezijskoj politici)“, također je naglasila zastupnica Maletić. Upravo zato, EIB bi svakako trebao intenzivirati rad na poboljšanju praćenja, izvještavanja, transparentnosti i vidljivosti svojih aktivnosti.

OTVOREN POZIV ZA DIGITALNE INOVACIJSKE CENTRE, 27.9.2017. Maletić: „Razvoj tehnološko naprednih centara podrške ključan za poduzetnički sektor“ Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je na radnom doručku naziva „Inovacije, mobilno trgovanje i budućnost digitalne trgovine“ u organizaciji European Internet Foruma u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Debata na radnom doručku bila je usmjerena na utjecaj digitalnih tehnologija u modernom svijetu, ponajprije porastom online kupovine, te na važnost učinkovite prilagodbe načina kupovine zahtjevima modernih kupaca. Ključne teme o kojima su sudionici raspravljali bile su trendovi u e-trgovini i multikanalnoj maloprodaji, budućnost plaćanja, druge ključne tehnologije te izazovi za kreatore politike u pronalaženju prave ravnoteže između postizanja povjerenja potrošača na visokoj razini i ravnopravnih uvjeta za poduzetnike. Digitalna tehnologija u potpunosti utječe na promjenu modela i načina poslovanja. Naime, moderni potrošači mnogo su zahtjevniji i upravo su oni ključni predvodnici promjena koji traže pametnu i inovativniju prilagodbu poslovanja tvrtke. Temelj modernog načina prodaje svakako podrazumijeva stavljanje usluga i proizvoda na raspolaganje putem web stranica i mobilnih aplikacija pokretanjem internetske trgovine, dostavu proizvoda do kućnih vrata kupaca, a od ključne je važnosti i aktivna prisutnost na društvenim mrežama.

Također, izazovi koji dolaze upotrebom digitalnih tehnologija, osim za potrošače, od ključne su važnosti za poduzetnike koji moraju poslovanje prilagoditi digitalnim tehnologijama, što svakako dovodi do rasta inovacija i povećanja konkurentnosti.

Zastupnica Ivana Maletić tom je prilikom postavila pitanje predstavniku Europske komisije Peterisu Zilgalvisu, predsjedniku odjela Start-ups and Innovation, DG CONNECT, o tome koje su mogućnosti za osnivanje tehnološko naprednih centara u državama članicama, a koji su bliži poduzetničkom sektoru. Peteris Zilgalvis naglasio kako je trenutno otvoren Poziv za digitalne inovacijske centre u kojem Europska komisija poziva predstavnike sveučilišta, centara za istraživanje i tehnologiju, startup inkubatore i akceleratore, udruženja organizacija i udruge koje predstavljaju privatni sektor te predstavnike javnog sektora koji razvijaju tehnološki pametne planove specijalizacije sa sjedištem u Hrvatskoj, Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj ili Sloveniji s ciljem preuzimanja uloge Centra za digitalnu inovaciju.


41

Navedeni prijavitelji najkasnije do 22. listopada 2017. trebaju ispuniti prijavnicu koja se nalazi OVDJE. Pozivom će se odabrati najmanje 30 institucija koje će se razvijati u centrima za digitalne inovacije iz osam država, a njihovi predstavnici sudjelovat će u programu obuke koju organiziraju PricewaterhouseCoopers (PwC) i Oxford University Innovation (Oxentia). U sklopu programa obuke, predstavnici će sudjelovati na radionicama, treninzima i mentorskim sastancima na temu razvoja poslovnih vještina i modela održivog poslovanja. Nakon odrađenog programa obuke, novoosnovani centri sudjelovat će u raspodjeli 500 milijuna eura koliko je Europska komisija iz proračuna programa HORIZON 2020 namijenila za podršku u razvoju centara za digitalne inovacije. Nakon prvog kruga odabira, potencijalni kandidati bit će pozvani na intervju, a u prosincu 2017. odabrat će se 30 sudionika programa.

Usluge dostupne putem centara za digitalnu inovaciju omogućavaju tvrtkama pristup najnovijem znanju, vještinama i tehnologiji za testiranje i eksperimentiranje s digitalnim inovacijama relevantnim za svoje proizvode, procese ili poslovne modele. Neke od ključnih tehnologija kojima Centar za digitalnu inovaciju može pružiti pristup korisnicima uključuju: robotiku, fotoniku, računalne performanse (HPC), analizu podataka, simulaciju, kibernetsko-fizičke sustave i kibernetsku sigurnost. Osim tehnološkog fokusa, Centar za digitalnu inovaciju može se koncentrirati i na specifične sektore kao što su poljoprivreda, građevinarstvo, proizvodnja. Kontakt e-mail za više informacija: smart.factories@pl.pwc.com

TERCET, 26.9.2017. Maletić: „Mijenja se regulativa NUTS, vrijeme je da i mi promijenimo lošu podjelu Hrvatske na dvije regije“ Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je u ime Europskog parlamenta kao izvjestiteljica u sjeni, zajedno s predsjednicom Odbora za regionalni razvoj, zastupnicom Iskrom Mihaylovom u Bruxellesu na trijalogu - sastanku predstavnika Vijeća, Komisije i Parlamenta na temu izmjena Europskog statističkog sustava za teritorijalne tipologije odnosno izmjena regulative Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku br. 1059/2003 tzv. regulative NUTS. Izmjenama dosadašnje regulative NUTS, koje je Europska komisija predložila, uspostavlja se pravna osnova za prepoznavanje teritorijalnih tipologija, uključujući definiciju gradova, za potrebe Europske statistike. Navedeno uključuje utvrđivanje definicija i statističkih kriterija za različite teritorijalne tipologije uz osiguranje harmonizirane i transparentne primjene na razini EU-a i u državama članicama. Izmjenama regulative omogućuje se upućivanje na teritorijalne tipologije u tematskim statističkim uredbama i političkim inicijativama u svrhu prikupljanja europskih statistika i/ili usmjeravanje politika na određena područja kao što su gradovi, urbana, ruralna ili obalna područja i regije u okviru politika. Time se poboljšava usporedivost i stabilnost tipologija što ima pozitivan učinak na prikupljanje i širenje europskih regionalnih statistika. Ovim bi se izmjenama priključile tipologije koje su povezane s nekoliko statističkih područja, kao što su regionalni računi, tržište rada, ruralni razvoj, poljoprivreda, turizam, pomorska politika itd. Na temelju toga bilo bi moguće agregiranje podataka prema jasnim


42

tipologijama, primjerice, bilo bi moguće uspoređivati BDP u ruralnim i urbanim područjima, turistička noćenja u obalnim i kontinentalnim područjima i regijama, zaposlenost i nezaposlenost u odnosu na stupanj urbanizacije itd.

Hrvatska je na razini NUTS II podijeljena na dvije statističke regije. Ta podjela na dvije regije, Sjevernu i Južnu Hrvatsku, te spajanje sjeverozapadne i panonske Hrvatske u jednu regiju na što se tadašnja vlada RH odlučila u ljeto 2012., i to bez provedenih javnih konzultacija, nije u duhu ravnomjernog regionalnog razvoja odnosno kohezijske politike jer se slabije razvijena područja stavljaju u poziciju da pomažu bolje razvijena, omogućujući im sudjelovanje u fondovima. Tako Grad Zagreb, koji je iznad 100 % prosječnog BDP-a država članica, ima priliku koristiti EU fondove za osnovnu infrastrukturu jer je uključen u Sjevernu Hrvatsku čiji je BDP niži od 75 % prosječnog BDP-a EU-a i to zbog slavonskih županija koje su na razini ispod 50 %.

“Podjelu Hrvatske na razini NUTS II neophodno je promijeniti, a regulativa ovim izmjenama postaje fleksibilnija te ćemo sigurno moći pronaći najbolje rješenje”, istaknula je zastupnica Maletić.

ECON, 25.9.2017. Draghi: „Još uvijek potreban značajan stupanj monetarnog olakšavanja kako bi se postigla stabilnost cijena“ Na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) održan je monetarni dijalog s predsjednikom Europske središnje banke (ECB) Marijom Draghijem o utjecaju mjera monetarne politike na aktualne gospodarske izglede. Na zahtjev Odbora, Draghi se posebno usredotočio na dvije teme vezane uz monetarnu politiku ECB-a, program kupnje obveznica korporativnog sektora (CSPP) te provedbu monetarne politike u čitavoj eurozoni.

U uvodnom izlaganju Draghi se najprije osvrnuo na izglede gospodarstva i inflacije. Realni rast BDP-a bio je bolji od očekivanog u prvoj polovici 2017., kada je u drugom tromjesečju zabilježen rast od 2,3 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Gospodarstvo eurozone sada bilježi rast u 17 uzastopnih tromjesečja, a najnovije informacije upućuju na nastavak zamaha u predstojećem razdoblju. U tijeku je oporavak potaknut isključivo domaćom potražnjom, a stanje na tržištu rada značajno je poboljšano. Stopa nezaposlenosti pala je na najnižu razinu u proteklih osam godina. Broj zaposlenih u eurozoni

porastao je za gotovo 7 milijuna od sredine 2013. Ovakva kretanja, zajedno s rastućim dohotkom kućanstava, podupiru izglede za privatnu potrošnju. Nadalje, ulaganja se poboljšavaju, potaknuta vrlo povoljnim uvjetima financiranja.

Istaknuo je kako će se, prema makroekonomskim prognozama Europske središnje banke, gospodarska ekspanzija nastaviti sa stopama rasta iznad potencijala tijekom projekcijskog horizonta. Očekuje se da će se godišnji realni BDP povećati za 2,2 % u 2017., za 1,8 % u 2018. i za 1,7 % u 2019. Rizici oko perspektive rasta eurozone široko su uravnoteženi. Istodobno, i dalje postoje negativni rizici, uglavnom vezani uz globalne čimbenike i kretanja na deviznim tržištima. Očekuje se da će se stopa inflacije, koja je u kolovozu iznosila 1,5 %, privremeno smanjivati prema kraju godine, uglavnom zbog kretanja cijena energije. Nakon toga, očekuje se umjeren rast cijena do 1,5 % u 2019., prema prognozama ECB-a. „Sveukupno, uvjereni smo da će inflacija konačno krenuti prema razinama u skladu s našim ciljem inflacije, ali, također, znamo da je još uvijek potreban značajan stupanj monetarnog olakšavanja kako bi se materijalizirao put prema gore. Štoviše, još uvijek uočavamo neke neizvjesnosti s obzirom na izglede srednjoročne inflacije. Najznačajnije, nedavna kolebljivost tečaja predstavlja izvor nesigurnosti koji zahtijeva praćenje s obzirom na njegove moguće implikacije na srednjoročne izglede za stabilnost cijena“, istaknuo je Draghi. U skladu s tim, do kraja godine donijet će se odluka o ponovnom usmjeravanju instrumenata monetarne politike kako bi se osigurala potpora koju gospodarstvo eurozone još treba da bi se osigurao prijelaz na novu uravnoteženu putanju rasta koju karakteriziraju uvjeti stabilnosti cijena. Draghi se posebno osvrnuo na rezultate programa kupnje obveznica korporativnog sektora (CSPP) koji je doveo do izravnog smanjenja troškova financiranja nefinancijskih poduzeća na tržištu. Dosad je kupljeno gotovo 110 milijardi eura korporativnih obveznica od oko 200 izdavatelja, u 20 zemalja, u svim sektorima.

Istaknuo je kako je ovaj program doveo do povoljnog poticaja za kreditne uvjete za mala i srednja poduzeća. Kako sve više korporacija traži tržišno financiranje, s obzirom na atraktivne uvjete financiranja koji prevladavaju na tržištu kapitala, bankama je ostala veća sposobnost pružanja kredita manjim poduzećima koja su ograničenija u pogledu pristupa izvorima financiranja. Slijedom toga, kamatne stope na kredite nefinancijskim poduzećima male vrijednosti smanjene su za oko 50 baznih bodova od pokretanja CSPP-a. Time je CSPP pridonio ukupnom monetarnom poticaju koji je potreban kako bi se stopa inflacije vratila ciljanim razinama.


Govoreći o provođenju monetarne politike u eurozoni, naglasio je kako je poticajni učinak svih mjera monetarne politike na uvjete financiranja očit u svim poduzećima bez obzira na njihovu veličinu. Također, vidljiv je u svim sektorima i zemljama eurozone. Takve nestandardne mjere politike ECB-a bile su vrlo učinkovite u pružanju podrške uvjetima financiranja tvrtki i kućanstava diljem eurozone, no ne bi smjeli zaboraviti na situaciju koja je bila prisutna na vrhuncu krize. Primjerice, institucionalne slabosti, strukturne slabosti i prekomjerno izlaganje riziku doprinijeli su negativnoj povratnoj vezi između država i banaka u nekim zemljama, što je značajno narušilo monetarni sustav. „Dok se ciklička prilagodba odvija, još uvijek postoje strukturni problemi koji sprječavaju održivu gospodarsku konvergenciju. U godinama koje dolaze, potreban je veći stupanj održive konvergencije i pojačana elastičnost kako bi se postigla funkcionalnija Ekonomska i monetarna unija. To zahtijeva, s jedne strane, akcijske mjere nacionalnih vlada usmjerenih na otključavanje proizvodnog potencijala gospodarstava, a s druge strane, potrebni su daljnji odlučni koraci kako bi gospodarsko upravljanje Ekonomske i monetarne unije uistinu odgovaralo svrsi“, zaključio je Draghi.

Odgovarajući na pitanja zastupnika, Draghi je ponovio koji su glavni ciljevi politike ECB-a u nadolazećem razdoblju te je istaknuo kako će se na sljedećoj sjednici Upravljačkog odbora ECB-a u listopadu odlučiti o daljnjim mjerama monetarne politike koje su potrebne da bi se ostvario mandat centralne banke, a to je stabilnost cijena i dovođenje stope inflacije na razinu od oko 2 %. Kao odgovor na pitanje zastupnika Odbora o tome namjerava li ECB izdati regulatorni okvir ili zabraniti korištenje kripto-valuta, Draghi je pojasnio kako njegova institucija nema ovlasti regulirati ovo područje te da ECB još nije raspravljao o mogućem utjecaju kripto-valuta na monetarni sustav i gospodarstvo. Primarna zabrinutost za ECB koja je povezana s kripto-valutama i digitalnim inovacijama općenito, jest sigurnost kibernetičkog sustava, rekao je naglasivši kako je zaštita od kiber rizika od ključne važnosti za dnevni red ECB-a.

Govoreći o Junckerovom govoru pred Europskim parlamentom, odnosno mogućem ubrzanju procesa ulaska država članica u eurozonu, naglasio je kako bi sve države članice, izuzev Danske i Ujedinjenog Kraljevstva trebale uvesti euro nakon što ispune uvjete, a o tome konačnu odluku donose Komisija i Vijeće uzimajući u obzir mišljenje ECB-a koje će se temeljiti na kriterijima konvergencije.

EMPL, 21.9.2017. Zastupnica Maletić članica delegacije Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja EP-a Zastupnica Ivana Maletić kao članica delegacije Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta (EMPL) sudjelovala je u dvodnevnom radnom posjetu Hrvatskoj i Sloveniji od 19. do 21. rujna. Delegacija EMPL-a boravila je u Hrvatskoj radi utvrđivanja stanja provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI) u kontekstu izrade Izvješća o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama EU, o kojem će EMPL glasati u Europskom parlamentu u prosincu ove godine.

Cilj ovog posjeta bio je utvrđivanje važnosti i učinkovitosti nacionalne mjere vezane uz Inicijativu za zapošljavanje mladih, te utvrditi što se još treba poduzeti kako bi se Inicijativa dodatno poboljšala na korist mladih osoba. Podsjetimo, Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI) pokrenuta je 2013. na razini EU-a kako bi podržala mlade do 25 godina (u Hrvatskoj do 30 godina) koji nisu u sustavu obrazovanja, nisu zaposleni i žive u regijama gdje je nezaposlenost mladih u 2012. bila veća od 25 %. Također, Europski parlament početkom rujna odobrio je dodatnih 500 milijuna eura u proračunu za 2017. za Inicijativu za zapošljavanje mladih, dio od ukupno 1,2 milijardi eura dogovorenih za razdoblje 2017. – 2020. Delegacija Odbora sastala se 20. rujna u Kući Europe s hrvatskim dionicima na temu Inicijative za zapošljavanje mladih i Jamstva za mlade, a nakon tog posjeta delegacija je održala sastanak s predstavnicima Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Uz ministra Pavića na sastanku su prisustvovale državne tajnice, Katarina IvankovićKnežević i Majda Burić. Ministar Pavić predstavio je tri važna projekta: „Od mjere do karijere“, čija je vrijednost 1,5 mlrd. kuna, „Lokalnu inicijativu za poticanje zapošljavanja“ u vrijednosti od 73,4 mil. kuna te program zapošljavanja žena „Zaželi“ u iznosu većem od 400 mil. kuna. Na sastanku u Ministarstvu razmijenjena su i iskustva vezana uz stanje na tržištu rada, posebno europskom, s naglaskom na zapošljavanju mladih i izradi specijaliziranih programa kojima je cilj snažnija aktivacija mladih na tržištu rada. Odbor delegacije EMPL-a zadnjeg je dana posjetio i Središnji ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zagrebački Centar za informiranje i savjetovanje u karijeri (CISOK). Osim zastupnice Maletić, kao članovi delegacije u posjetu su sudjelovali Emilian Pavel, Kostadinka Kuneva, Joëlle Melin, te Yoomi Renström dok je voditeljica delegacije bila zastupnica Romana Tomc.

43


44

KONFERENCIJA, 7.9.2017. Maletić: „ Za stabilnost i sigurnost EU-a ključna je stabilnost i sigurnost država Jugoistočne Europe“ Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je na konferenciji „The importance of EU integration for SEE countries – the road to stabilty, safety and development“ u organizaciji zaklade Hans Siedel i Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova RH koja se održala u Bruxellesu u prostorijama Njemačke savezne pokrajine BadenWürttemberg. Zastupnica Maletić govorila je o iskustvima Hrvatske na putu u EU, te sličnostima i zajedničkim izazovima s državama Jugoistočne Europe kojima se otvaraju mnogobrojne mogućnosti ulaskom u EU kao što su korištenje sredstava iz EU fondova, jedinstveno tržište s 500 milijuna potrošača, povoljni izvori financiranja te prilike za razmjenu znanja, iskustava i novih tehnologija. Zastupnica je objasnila proces pristupanja Europskoj uniji ističući tri faze provedbe na primjeru država Jugoistočne Europe.

Osvrnula se i na komparativne analize konkurentnosti država Jugoistočne Europe te na makroekonomske pokazatelje: „Od analiziranih država, Bosna i Hercegovina ostvarila je najslabije rezultate, dok se Makedonija izdvaja kao pozitivan primjer, posebno u Izvješću o lakoći poslovanja u kojem je zauzela 10. mjesto među 137 država uključenih u istraživanje. Na primjeru Bosne i Hercegovine, negativan trend postoji zbog političke nestabilnosti, korupcije, nepredvidljivosti politika, sporog donošenja odluka, neučinkovite javne administracije zbog čega nema povjerenja, a bez povjerenja nema ni investicija, ni sigurnosti, ni stabilnosti“, zaključila je zastupnica.

Zastupnica je izlaganje zaključila preporukama za aktivnosti kojima se rješavaju izazovi u državama Jugoistočne Europe te ulogom Europske unije i Hrvatske u njihovom rješavanju.

Nakon izlaganja razvila se kvalitetna rasprava te su sudionici postavljali brojna pitanja. Posebno su bila zanimljiva pitanja o ulozi i utjecaju drugih država koje su izvan EU-a, poput Rusije, Turske, Kine, u Jugoistočnoj Europi.

Zastupnica je istaknula da je riječ o manje razvijenim državama bez stabilnih politika i institucija u kojima je ekonomskim djelovanjem i snažnim investicijama moguće ostvariti različite interese. Upravo zbog toga Eurospka unija bi trebala biti puno aktivnija i prisutnija te podržati ove države u njihovoj težnji ka europskim integracijama. Uz zastupnicu Maletić, na konferenciji su gostovali Milan Sitarski s Instituta društvenih i političkih znanosti Bosne i Hercegovine te Dušan Reljić, voditelj Odjela za međunarodne odnose i sigurnost pri njemačkom Institutu koji je ujedno i moderirao raspravom.


45

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta PLENARNA, 4.10.2017.

Maletić: “Revizori se moraju usmjeriti na rezultate i učinkovito korištenje javnog novca“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u srijedu 4. listopada održana je rasprava na temu predstavljanja godišnjeg izvješća Europskog revizorskog suda za 2016.

Zastupnica Ivana Maletić na raspravi je istaknula kako trend smanjenja nepravilnosti u godišnjem izvješću Revizorskog suda ohrabruje te se osvrnula na potrebu usmjeravanja prema revizijama učinkovitosti: „Izvješća Revizorskog suda izuzetno su važna jer nam pomažu da poboljšamo sustav upravljanja sredstvima proračuna EU-a. Uz ispitivanje zakonitog i namjenskog, s pravilima usklađenog korištenja sredstava moramo se usmjeriti na pravovremenost i učinkovitost korištenja sredstava te ispunjavanje ciljeva i postizanje rezultata postavljenih na razini EU-a.“ Zastupnica Maletić zatražila je od revizora da u svojim izvješćima daju više preporuka i ocjena ispunjenosti ciljeva u državama članicama korištenjem europskih sredstava: „Otvaramo li nova radna mjesta, smanjujemo li nezaposlenost mladih, ostvarujemo li dugoročan i održiv rast i razvoj? Na takva pitanja moramo dati odgovor.“, naglasila je zastupnica Maletić.

Prema izvješću Revizorskog suda u 2016. ukupni rashodi EU-a iznosili su 136,4 milijarde eura, što iznosi otprilike

267 eura po građaninu. Ova sredstva su u visini od oko 1 % bruto nacionalnog dohotka EU-a i čine otprilike 2 % ukupne javne potrošnje u državama članicama EUa. Većina sredstava u 2016. potrošena su u područjima poljoprivredne politike (57,9 milijardi eura), kohezije (35,7 milijardi eura) te rasta i zapošljavanja (15,2 milijarde eura). Klaus-Heiner Lehne, predsjednik Europskog revizorskog suda, naglasio je kako se smanjila razina nepravilnosti u 2016. na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna EUa: „Plaćanja u 2016. imaju pozitivan ishod, vidljivo je značajno poboljšanje upravljanja financija u EU-u, razina grešaka je 3,2 %, a 2015. je bila 3,8 %. Komisija je poduzela mjere kojima je smanjila greške i ponudila dovoljno informacija kako bi se spriječile daljnje greške, što znači da dodatne kontrole nisu potrebne, ali se postojeće kontrole moraju izvršavati prema propisima.“ Predsjednik Lehne također je istaknuo neovisnost Revizorskog suda te ulogu informiranja građana o trošenju proračunskih sredstava. U izvješću Revizorskog suda utvrđen je, između ostalog, manji broj plaćanja u 2016. nego što je bilo planirano. Glavni uzrok tome bila su znatna kašnjenja sa započinjanjem isplata iz velikog broja programa iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. koji su pod podijeljenim upravljanjem, posebice iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI).

Zastupnica Maletić na raspravi je, također, naglasila: „Ako pojednostavljujemo sustav, važno je da i revizori to prate, posebno kad je u pitanju uvođenje metode pojednostavljenih troškova.


46

Ta metoda znači da korisnik ima više fleksibilnosti kada su u pitanju troškovi, inputi nisu unaprijed definirani ugovorom, ali mora postići utvrđene ciljeve. Revizori su još uvijek usmjereni na inpute zbog čega se u praksi vrlo sporo uvodi ova metoda.“

Revizorski sud važna je institucija EU-a jer upozorava na rizike i nedostatke, ali pruža i jamstva zakonitosti i pravilnosti poslovanja te daje smjernice za poboljšanje rada donositeljima politika i zakonodavcima EU-a.

ambicije i osigurati da možemo ispuniti obećano. Iz ove najave mogli bismo iščitati da će se ipak ići na povećanje doprinosa država članica u proračun, uključivanje novih prioriteta za financiranje, ali i osiguravanje kontinuiteta kohezijske i poljoprivredne politike.“

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u Europskom parlamentu u Strasbourgu održao je 13. rujna govor o stanju Unije 2017. u kojem je predstavio prioritete i viziju o razvoju Europske unije do 2025. Predstavio je Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju uniju, a pritom kao glavne prioritete istaknuo uspostavu zajedničkog bankovnog, obrambenog, vanjskopolitičkog i trgovinskog djelovanja te uspostavu zajedničkog ministra financija i funkcije samo jednog predsjednika koji će predvoditi rad Komisije i Europskog vijeća.

Predsjednik Juncker istaknuo je kako je pred EU-om mnogo izazova koje treba ispuniti, no pet je ključnih prioriteta: 1. Osnažiti europski trgovinski program u sklopu čega je predložen novi Okvir za analizu investicija 2. Uspostaviti novu Strategiju industrijske politike koja će pomoći industrijama u EU-u da budu svjetski lideri u inovacijama, digitalizaciji i dekarbonizaciji 3. Europa kao lider u pitanju borbe protiv klimatskih promjena. S Pariškim sporazumom uspostavljena su pravila i temelji na kojima treba nastaviti raditi 4. Zaštita korisnika u digitalnom dobu. Nužna su nova pravila za zaštitu prava intelektualnog vlasništva i osobnih podataka 5. Migracije. Nužna je uspostava sustava zakonitih migracija. Predsjednik Juncker posebno je istaknuo važnost jedinstvene i ravnopravne Unije te važnost ulaska Hrvatske, Rumunjske i Bugarske u Schengen te ulazak u eurozonu: „Ako želimo da se naš kontinent s pomoću eura ujedini, a ne razdvoji, onda euro mora biti više od valute odabrane skupine zemalja. Euro bi trebao biti jedinstvena valuta cijele Europske unije. Kako bismo jačali jedinstvo, moramo biti uključiviji. Ako želimo ojačati zaštitu naših vanjskih granica, moramo otvoriti schengenski prostor Rumunjskoj i Bugarskoj, a Hrvatskoj omogućiti puno članstvo u Schengenu čim budu ispunjeni svi kriteriji’’, naglasio je Juncker.

Predsjednik Juncker je naglasio: „Naša je zasluga Europski plan ulaganja u okviru čega su dosad pokrenuta ulaganja u vrijednosti od 225 milijardi eura. U okviru tog plana dodijeljeni su zajmovi za 445 tisuća malih poduzeća i više od 270 infrastrukturnih projekata. Javni se deficit smanjio sa 6,6 % na 1,6 %. To možemo zahvaliti pametnoj primjeni Pakta o stabilnosti i rastu. Zahtijevamo fiskalnu disciplinu, ali pritom pazimo da ne naškodimo rastu. Deset godina nakon izbijanja krize europsko se gospodarstvo oporavlja.“ Zastupnica Ivana Maletić tom je prilikom naglasila: „U svom govoru Juncker je istaknuo da će u svibnju 2018. biti predstavljeno kako će budući proračun zadovoljiti sve

Na završetku govora predsjednik Juncker naglasio je temeljna načela i vrijednosti EU-a na kojima treba ustrajati: „Izuzetno je važna ustrajnost na temeljnim načelima i vrijednostima EU; slobodi, ravnopravnosti i vladavini prava. Građani i države drugog reda ne smiju postojati, a važno je da svi radnici imaju pravo na jednaku plaću u svim državama članicama te jednaku kvalitetu proizvoda u svim državama.“

STANJE UNIJE, 13.9.2017. Maletić o Junckerovom govoru o stanju Unije 2017.: „Nema Europe više brzina, Europa će biti jedinstvena i sve države članice ravnopravne“

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker na samom je početku istaknuo: „Ovo je peta godina gospodarskog oporavka, svih država članica. Rast u Europskoj uniji u posljednje je dvije godine nadmašio rast u Sjedinjenim Američkim državama i iznosi više od 2 % u cijeloj Uniji i 2,2 % u monetarnom području. Stopa nezaposlenosti na najnižoj je razini u posljednjih devet godina. Tijekom ovog mandata dosad je otvoreno gotovo 8 milijuna radnih mjesta. U Europskoj uniji trenutačno je zaposleno 235 milijuna ljudi što je najviše u povijesti“, istaknuo je predsjednik Juncker.

Zastupnica Maletić pritom je naglasila: „Posebno nas je razveselila poruka državama članicama izvan eurozone i Schengena. Bugarska i Rumunjska trebaju odmah biti primljene u Schengen jer su kriterije ispunile, a Hrvatska odmah po uspješnom završetku procedure ocjene ispunjenosti kriterija. Za države članice izvan eurozone uspostavlja se poseban mehanizam tehničke pomoći kako bi im se pomoglo u ispunjavanju kriterija. Predsjednik Juncker postavio je ambiciozan cilj koji ukazuje na smjer kretanja, manja je vjerojatnost stvarne realizacije u navedenom roku: do 30. ožujka 2019. sve države će biti jedinstvene i jednake članice eurozone, Bankovne unije i Schengena. Nema Europe više brzina, Europa će biti jedinstvena i sve države članice ravnopravne. Ovo je izuzetno dobra vijest za Hrvatsku.“


47

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


48

ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

I'M listopad 2017  
I'M listopad 2017