__MAIN_TEXT__

Page 1

Informativni mjeseÄ?nik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

9/10

rujan/listopad/2015.


Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

9/10

rujan/studeni/2015.

Autor fotografije: Barbara Vučić

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić i Darija Jurica Vuković, dipl. oec. Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku otkrivaju istinu: Hrvatska tone u siromaštvo

12

Ivana Petričko, mag. oec. Usporedba Hrvatske s drugim državama na temelju međunarodnih analiza konkurentnosti

20

mr. sc. Ivana Maletić Korištenje EU fondova u Republici Hrvatskoj

27

dr. sc. Davor Galinec Uspješnost fiskalnih konsolidacija Republike Hrvatske i usporedivih “novijih država članica”

41 44

Aktivnosti IM ureda Vijesti iz Europskog parlamenta

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Marija Tufekčić Ivana Petričko Tvrtko Lovrić Kristina Kosor Ivan Dvornik

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E218 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Brojni su propisi zastarjeli, javna uprava je neučinkovita, teško se dolazi do odgovora i dozvola. Vlada je ocijenjena kao šesta najgora na svijetu, neodlučna, rastrošna i neučinkovita. Hrvatska ima puno resursa, ali nema Vladu koja zna upravljati resursima i kompetencijama kojima kao država raspolažemo te ih staviti u funkciju održivog i dugoročnog rasta.

Mala smo ekonomija s puno potencijala, kada sve resurse stavimo u funkciju i dobro se organiziramo imat ćemo prostora za pametna ulaganja, veće plaće i mirovine te općenito bolji standard naših građana temeljen na kvalitetnom ekonomskom rastu. Mjerama usmjerenim na racionalizaciju državne potrošnje kroz bolju organizaciju, ubrzavanje i smanjivanje skupih i dugotrajnih administrativnih procedura možemo ostvariti uštede i olakšati poslovanje poduzetnika i svakodnevni život građana.

Uvodna riječ

Zadnjih mjesec dana uvjerava Vlada sve u Hrvatskoj kako rastemo i živimo puno bolje nego prije par mjeseci. Potaknuta tim zanimljivim sloganom odlučila sam istražiti detaljnije makroekonomske pokazatelje i usporediti Hrvatsku s najslabije razvijenim državama Europske unije, državama petog vala proširenja.

Rezultat je izuzetno zanimljiv, a detaljan pregled donosimo u prvom tekstu ovog broja našeg Informativnog Mjesečnika. Hrvatska je na dnu koji god pokazatelj uspoređivali: od najnižeg gospodarskog rasta, najniže industrijske proizvodnje, izvoza temeljenog na prodaji roba inozemnog porijekla te je tako Hrvatska postala poznata izvoznica banana i automobila, do najnegativnije neto međunarodne investicijske pozicije, najniže zaposlenosti i najmanjeg udjela aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu. Po nekim pokazateljima smo i najveći poput najvećeg duga i deficita ili najveće stope nezaposlenosti. Upravo ova usporedba makroekonomskih pokazatelja s najslabije razvijenim državama članicama otkriva razlog paradoksa s kojim se svi susrećemo: Vlada nas uvjerava da sve raste, a život u Hrvatskoj je sve teži i sve veći broj naših ljudi napušta zemlju. Prava istina je da Hrvatska tone, tone u siromaštvo i bijedu, sve više se udaljava od Europske unije i ostaje bez proizvođača, poduzetnika i obrtnika - glavnih pokretača rasta i motora gospodarstva. Ne iznenađuje da smo vrlo nisko na ljestvicama raznih pokazatelja, od kreditnog rejtinga koji je 2012. pao u rang smeća, a u 2015. dobio i negativan predznak pokazujući da i od najgoreg ima gore, preko niskih ocjena konkurentnosti do lakoće poslovanja.

Mjerama na prihodovnoj strani kroz proširivanje porezne baze i smanjivanje sive ekonomije mogu se povećati ukupni prihodi proračuna. Tako se stvara prostor za smanjivanje prevelikih poreza koji guše našu ekonomiju, od ogromnog PDV-a do doprinosa na plaće i poreza na dohodak. Tako se stvara i prostor za ulaganja u pokretače rasta poput obrazovanja, znanosti, zdravstva, a da ne govorimo o obiteljima, djeci i mladima, bez njih nema budućnosti ili umirovljenicima kojima moramo osigurati dostojanstveno starenje. Samo bolje korištenje EU fondova koji su nam na raspolaganju moglo bi ubrzati rast BDP-a za dva postotna poena. Riječ je o 10 milijardi kuna investicija godišnje koje se, kada pridodamo sufinanciranje, penju na minimalno 15 milijardi kuna, a uz multiplikativne efekte, ukupna ulaganja su trebala biti četiri do devet puta veća ovisno o vrsti. Minimalan efekt na gospodarski rast je 2 % i to je prilika koju je ova Vlada zbog neznanja, nesnalaženja i sporosti propustila iskoristiti za Hrvatsku.

Hrvatska je postala gubitnik na EU sceni i na kraju 2014. ukupne uplate u EU proračun bile su za 30 milijuna eura veće od isplata. Slabo korištenje EU fondova nastavlja se i u 2015. godini. Trenutno je od planiranih (i to nakon smanjena plana rebalansom) 6,7 milijardi kuna Vlada realizirala svega 3,3 milijarde kuna. Praksu neispunjavanja ionako neambicioznih planova Vlada uporno nastavlja. Čak se nije potrudila biti bolja niti zadnju godinu pred izbore. Svojim neradom i neznanjem svima se rugaju i umjesto da odgovaraju za štetu koju Hrvatskoj nanose, imaju obraza tražiti još jedan mandat.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


332.1 4

mr. sc. Ivana Maletić*

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.**

Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku otkrivaju istinu: Hrvatska tone u siromaštvo Hrvatska, iako punopravna članica, sve više zaostaje za ostalim državama Europske unije. Nezaposlenost, siromaštvo i broj blokiranih rastu, kao i iseljavanje talenata i visokoobrazovanih mladih osoba. Vlada se hvali da Hrvatska raste, ali makroekonomski pokazatelji otkrivaju pravu istinu. Hrvatska tone u siromaštvo i ostaje bez proizvođača, poduzetnika i obrtnika – glavnih pokretača rasta i motora gospodarstva.

1. Kretanje proizvodnje i izvoza

Na kraju 2014. industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila je 16 % niža u odnosu na 2008., dok je državama srednjoistočne Europe iz petog vala proširenja (Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska) industrijska proizvodnja porasla 8 % u 2014. u odnosu na razdoblje prije krize. Grafikon 1.

U 2015. prema kvartalnim podacima Eurostata, desezoniranim i kalendarski prilagođenim, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pada u prvom kvartalu za 0,3 %, a u drugom za 0,7 % u odnosu na prethodno razdoblje. Prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja neznatno raste u odnosu na isto razdoblje prošle godine: 0,3 % u prvom, te 2,4 % u drugom kvartalu. Tablica 1.

Industrijska proizvodnja je motor gospodarstva. Jedno radno mjesto stvoreno u proizvodnji u pravilu znači još dva – jedno u nabavi i jedno u uslugama. Ogroman pad proizvodnje u zadnjih osam godina i zaostatak od 24 % za tranzicijskim državama srednje i istočne Europe, Hrvatska mora nadoknaditi te na tome temeljiti svoj gospodarski procvat. Graf 2.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu ** Darija Jurica Vuković, dipl. oec., članica Odbora za financije HDZ-a i Odbora za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a.


Grafikon 1. Indeks industrijske proizvodnje, 2008Q2 = 100

5

Izvor: Eurostat, CPB Netherlands Bureau for Economic Policy Analysis (Nizozemski ured za ekonomske analize) Tablica 1. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj Industrijska proizvodnja, desezonirano i kalendarski prilagođeno za Q1 i 2 (u odnosu na prethodno razdoblje)

Industrijska proizvodnja, kalendarski (u odnosu na prethodno razdoblje)

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Q1 2015

Q1 2015

0,7

-8,9

-1,5

-1,2

-5,3

-1,9

1,3

-0,3

-0,7

0,7

-8,9

-1,5

-1,2

-5,3

-1,9

1,3

0,3

2,4

Izvor: DZS, Eurostat Pokazatelj koji Vlada najčešće ističe kao dokaz gospodarskog rasta jest rast robnog izvoza od 12,2 % u prvih šest mjeseci 2015. Navedeno bi bilo točno kada bi se taj rast izvoza temeljio na rastu proizvodnje. Ali s obzirom na nisku razinu proizvodnje u odnosu na

pretkrizno razdoblje te daljnji pad u 2015., jasno je da Hrvatska ima koristi od izvrsnog geostrateškog položaja, te je kao država članica znatno povećala trgovinu robama inozemnog porijekla.


6

Grafikon 2. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj i državama srednjoistočne Europe, stope rasta, kalendarski prilagođene i desezonirane za Q1 i Q2 2015 (u odnosu na prethodno razdoblje)

Izvor: Eurostat Nažalost prodaja dobara i roba proizvedenih u drugim državama nije motor gospodarstva i ne može generirati održiv i dugoročan rast. Grafikon 3. U usporedbi s državama petog vala proširenja, Hrvatska ima najniži robni izvoz u postotku BDP-a. Također, Hrvatska ima najnižu pokrivenost uvoza izvozom u robnoj razmjeni usporedbi s promatranim državama. Grafikon 4.

2. Izrazito negativna neto međunarodna investicijska pozicija

Neto međunarodna investicijska pozicija (NIIP) zemlje pokazuje razliku između njene inozemne imovine i obveza. To je vrijednost inozemne imovine domaćeg privatnog i javnog sektora umanjena za vrijednost domaće imovine inozemnih rezidenata. Pokazatelj neto međunarodne investicijske pozicije, kao udjela u BDP-u, posebno koriste

financijski investitori, kako bi ocijenili bonitet zemlje. Što je negativnija neto međunarodna investicijska pozicija, to je zemlja podložnija volatilnosti na međunarodnim financijskim tržištima. Europska komisija, u okviru procedure makroekonomskih neravnoteža (u kojoj se i Hrvatska nalazi zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža), kao jednu od vanjskih neravnoteža, posebno prati i NIIP, u postotku BDP-a, pri čemu je granica postavljena na –35 %. Hrvatska je u 2014. godini zabilježila NIIP od -88,6 %, a u prvom tromjesečju 2015. od -89,4 %, što je najviše u usporedbi s državama petog vala proširenja. Grafikon 5. Hrvatska mora povećati svoju konkurentnost kako bi izvoz dosegnuo svoj potencijal. To će se postići stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja, koje će omogućiti našim poduzetnicima nesmetano djelovanje i ulaganja.


Grafikon 3. Robni izvoz u Hrvatskoj i državama srednje i istočne Europe, % BDP-a

Izvor: Eurostat Pritom je nužno osigurati izvore financiranja poduzetništva i gospodarskih aktivnosti, jer je dostupnost kapitala jedan od glavnih prepreka ulaganju i rastu poduzetništva. Značajnu pozornost treba posvetiti privlačenju stranih direktnih ulaganja, ali ne onih koji će stimulirati uvoz, već onih koji imaju veliki potencijal rasta. Točnije provodit ćemo novu strategiju privlačenja stranih direktnih ulaganja, koja će ciljati greenfield ulaganja i ulaganja u izvozne industrije. Prema procjenama Europske komisije, kako bi Hrvatska stabilizirala svoj NIIP na –60 % BDP-a do 2024., prosječan višak međunarodne razmjene mora biti 3,2 % BDP-a. Pritom treba zaustaviti rast vanjskog duga.

3. BDP raste zadnja tri kvartala, ali stalno sporije od drugih

Hrvatska gospodarski pada u odnosu na prosjek Europske unije, postaje sve siromašnija i nerazvijenija država članica.

Vlada RH postala je neslavni rekorder u kvartalima uzastopnog pada. Često smo ukazivali na činjenicu da se Hrvatska kao država članica gospodarski udaljava od Europske unije. Događa se potpuno suprotno od očekivanog – umjesto konvergencije Hrvatska divergira. Kada Europa u prosjeku zabilježi pad, on je u Hrvatskoj veći; a kada Europa u prosjeku zabilježi rast, on je u Hrvatskoj manji. To je tako kad imamo Vladu bez plana i cilja, koja čeka da kapljice pozitivnih kretanja u Europi padnu na Hrvatsku. Skroman rast BDP-a kojim se Vlada hvali ističući da smo izašli iz recesije u usporedbi s državama jugoistočne Europe poražavajući je. Zadnji kvartal 2014. zabilježili smo rast od 0,2 %, a države s kojima se trebamo uspoređivati u prosjeku su rasle 2,5 %. Isti je slučaj i u 2015., s rastom od 1,2 % BDP-a u drugom kvartalu Hrvatska je na dnu. Države istočne Europe u drugom kvartalu 2015. u prosjeku su rasle 2,8 %.

7


8

Grafikon 4. Pokrivenost uvoza izvozom u robnoj razmjeni u Hrvatskoj i državama srednje i istične Europe, %

Izvor: Eurostat Tablica 2. Stope rasta BDP-a u Hrvatskoj i državama istočne Europe Država članica Mađarska Poljska Litva

Slovenija Estonija Latvija

Rumunjska Slovačka Češka

Bugarska Hrvatska

Izvor: Eurostat

2014

Država članica

3,7 Estonija

3,4 Mađarska 3,0 Poljska

3,0 Slovenija

2,9 Rumunjska 2,8 Litva

2,8 Slovačka 2,4 Latvija

2,0 Bugarska 1,7 Češka

-0,4 Hrvatska

2014Q4

Država članica

3,4 Češka

3,3 Poljska

3,1 Rumunjska 2,8 Slovačka 2,7 Latvija

2,5 Mađarska 2,4 Slovenija

2,1 Bugarska 1,6 Estonija 1,0 Litva

0,2 Hrvatska

2015Q2

4,4 3,6 3,3

3,2 2,7

2,7 2,6

2,4

2,0 1,4

1,2


Grafikon 5. Neto međunarodna investicijska pozicija u Hrvatskoj i državama srednje i istočne Europe

Izvor: Eurostat Od ovog stalnog zadnjeg mjesta na kojem je Hrvatska, još su gori planovi Vlade koja namjerava godinama držati Hrvatsku na europskom dnu. Vlada je 31. srpnja 2015. donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018. U smjernicama su javno iznijeli plan gospodarskog rasta Hrvatske od svega 1 % u 2016., 1,2 % u 2017., a 1,5 % u 2018. U vremenu kada sve države istočne Europe rastu od 3 % do 4 %, Vlada za Hrvatsku planira puno manje i svjesno je tjera u siromašenje. Hrvatska tone dok drugi rastu. Uz Vladin plan rasta do 2017. prestići će nas Bugarska i Rumunjska, jedine dvije tranzicijske zemlje EU-a koje imaju još niži BDP od nas. Naš BDP po glavi stanovnika (u PPS) u odnosu na EU28 – pada. I na krivulji blagostanja Hrvatska pada i udaljava se od Europske unije. Tablica 3.

4. Egzodus stanovništva: u Hrvatskoj najveća nezaposlenost i najmanja zaposlenost Hrvatska je na dnu ljestvice po pokazateljima tržišta rada, kada se usporedimo s državama iz petog vala proširenja. Tako je u drugom kvartalu 2015. Hrvatska s 15,5 % imala najveću stopu nezaposlenosti u odnosu na promatrane države. Tablica 4.

Hrvatska ima najnižu stopu zaposlenosti među državama članica Europske unije iz petog vala proširenja, svega 44,5 % u drugom kvartalu 2015. Sve druge države, osim Bugarske, imaju stopu zaposlenosti iznad 50 %. Tablica 5.

Udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu između 20 i 64 godine najniži je u Hrvatskoj od svih srednjoistočnih država EU. U drugom tromjesečju 2015. Hrvatska je zabilježila stopu od 60,9 % dok je prosjek EU28 bio 69,9 %. Grafikon 6.

9


10

Tablica 3. BDP po glavi stanovnika u PPS, u odnosu na EU28

EU 28 Cipar Malta Češka Slovenija Slovačka Litva Estonija Mađarska Poljska Latvija

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

100

100

100

100

100

100

100

100

100

100

100

100

77

79

80

81

81

83

82

82

84

94

82

83

55

48

52

62

48

97

81

86

57

50

55

62

49

99

81

99

100

105

105

102

86

87

89

85

83

79

86

60

78

84

63

53

67

56

60

61

64

62

69

62

50

61

50

53

81

84

82

83

71

71

63

57

68

62

63

64

55

59

96

86

94

84

85

83

73

82

73

60

74

65

63

69

68

65

71

65

62

65

64

66

89

86

82

75

73

73

66

67

85

85

83

76

74

73

68

68

45

48

51

55

60

60

53

53

57

60

64

64

33

34

36

37

40

43

44

43

44

45

45

45

Hrvatska

56

57

58

58

61

64

62

59

60

61

61

59

Rumunjska

31

34

35

38

42

48

49

50

51

53

54

54

Bugarska Izvor: Eurostat

Tablica 4. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i državama istočne Europe

Hrvatska Slovačka Bugarska Latvija Litva Slovenija Poljska Mađarska Rumunjska Estonija Češka Izvor: Eurostat

2008

8,6

9,5

5,6

7,7

2009

9,2

12,0 6,8

17,5

2010

11,7

14,4

10,2

19,5

2011

13,7

15,4

7,8

10,0

11,2

11,0

7,1

5,8

5,5

4,4

8,2

6,0

13,5 6,7

9,7

7,0

16,7 7,3

12,3

16,2

17,8 7,3

14,0

11,3

13,8 5,9

16,0

13,6

5,8

4,4

2012

15,0

13,4

8,2

8,9

9,7

10,2

11,0

7,2

6,8

12,3

10,0

6,7

7,0

Tablica 5. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj i državama istočne Europe

Estonija Češka Latvija Litva Slovačka

2008

57,8

55,9

56,8

52,6

53,7

2009

52,5

54,8

49,6

48,8

51,8

2010

50,4

54,2

47,4

46,7

50,5

2011

53,7

54,4

49,0

48,6

50,8

2012 55,2

54,5

50,7

50,0

50,9

2013 17,3

14,2

12,3

15,0

13,4 8,9

10,1

11,0 6,8

10,0 7,0

2013 56,0

55,2

52,4

51,2

50,9

2014 17,3

13,2

11,4

10,8

10,7 9,7

9,0

7,7

6,8

7,4

6,1

2014 56,6

55,7

52,8

52,6

51,5

2015Q1 2015Q2 18,1

15,5

12,4

11,2

10,0

9,4

10,6

10,2 9,8

8,6

7,8

7,4

6,6

6,0

9,9

9,8

9,2

7,4

6,9

6,7

6,5

4,9

2015Q1 2015Q2 56,7

55,8

53,2

52,8

52,1

58,2

56,4

54,2

53,7

52,5


2008 Slovenija Poljska Rumunjska Mađarska Bugarska Hrvatska Izvor: Eurostat

56,9

50,4

51,4

46,0

50,8

48,6

2009 56,0

50,4

50,7

44,9

49,4

48,2

2010 54,9

50,0

51,1

44,7

46,7

46,5

2011 53,2

50,2

50,2

45,1

46,6

44,7

2012 52,5

50,2

50,9

46,0

46,6

43,2

2013 51,5

50,2

50,7

46,9

46,9

42,1

2014 52,1

51,2

51,1

49,5

48,0

43,3

2015Q1 2015Q2 51,0

51,1

49,0

49,9

47,7

42,7

52,5

51,6

50,9

50,9

48,7

44,5

Grafikon 6. Stopa zaposlenosti među radno sposobnim stanovništvom (u dobi od 20 do 64 godina) u Hrvatskoj i državama srednje i istočne Europe

Izvor: Eurostat Iz svih ovih pokazatelja vidi se da Hrvatska zasad nažalost ne raste nego tone sve dublje u bijedu i siromaštvo, nezaposlenost i iseljavanje. Vidi se i da nema povratka na stare stope rasta iz pretkriznog razdoblja. Vlada bez ideja, radnih navika i ambicija da Hrvatsku učini jakom državom pokušava na vlasti ostati marketinškim trikovima. Narod poražavajuće podatke osjeća u svakodnevici i bit će s novom Vladom sukreator bolje budućnosti Hrvatske.

11


338.1 12

Ivana Petričko, mag. oec.*

Usporedba Hrvatske s drugim državama na temelju međunarodnih analiza konkurentnosti 1. Uvod

Svjetsko gospodarstvo je pod utjecajem globalizacijskih procesa postalo fleksibilno, otvoreno i integrirano. Tehnološki napredak, znanje, obrazovanje, slobodno kretanje ljudi i kapitala i drugi čimbenici kvalitete postali su generatori rasta, koji uzrokuju stalne promjene na putu razvoja i podizanja nacionalne konkurentnosti. Preobrazba hrvatskoga gospodarstva predstavlja cilj prepun izazova. Rezultati istraživanja pokazuju da Hrvatska značajno zaostaje za državama Europske unije. Imamo potencijal i resurse (47. mjesto prema Izvješću o društvenom razvoju ili 36. prema Indeksu društvenog kapitala), ali ne znamo njima upravljati. Potrebno je usmjeriti se na provođenje strukturnih reformi posebice u onim segmentima u kojima je Hrvatska najslabije ocijenjena poput: efikasnost tržišta rada, opterećenost regulativom, povjerenje javnosti u političare, učinkovitost pravnog okvira, intenzitet lokalne konkurentnosti, sposobnost države u privlačenju i zadržavanju motiviranih pojedinaca, visoka razina nezaposlenosti, niska razina razvijenosti klastera, nizak inovacijski kapacitet i drugi. * Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u Uredu zastupnice Ivane Maletić

Potrebno je povećati suradnju središnje države, poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva, početi koristiti financijska sredstva EU-a koji potiču regionalni razvoj, jačati poduzetnički kapacitet, povećati investicije u istraživanje i razvoj, jačati infrastrukturne kapacitete te povećati kvalitetu života hrvatskih građana. Razlozi niske konkurentnosti Hrvatske jesu nefleksibilne politike Vlade, visoka cijena kapitala, visoki porezi i doprinosi, neefikasan regulatorni i pravni okvir, nizak ekonomski rast, slaba otpornost na krizu, brojne tržišne i administrativne barijere, izrazito visoka stopa nezaposlenosti, slaba razvijenost poduzetništva, niska razina ulaganja u razvoj tehnologija, niska razina ulaganja u istraživanje i razvoj i transfer znanja. Tablica u nastavku prikazuje poziciju Hrvatske na svjetskim ljestvicama konkurentnosti.


Tablica 1. Pozicija Hrvatske na svjetskim ljestvicama konkurentnosti Godišnjak svjetske konkurentnosti n/61

1. SAD

2. Kina Hong Kong

8. Danska

10. Njemačka

28. Litva

29. Češka

33. Poljska

46. Slovačka

49. Slovenija

58. Hrvatska 60. Ukrajina

61. Venezuela

Izvješće o globalnoj konkurentnosti n/140

1. Švicarska

2. Singapur

3. SAD

4. Njemačka

12. Danska

31. Češka

36. Litva

41. Poljska

60. Makedonija

59. Slovenija

67. Slovačka

77. Hrvatska 94. Srbija

139. Čad

140. Gvineja

Izvješće o lakoći poslovanja n/189

1. Singapur

2. Novi Zeland

4. Danska

7. SAD

14. Njemačka

20. Švicarska

24. Litva

30. Makedonija

32. Poljska

37. Slovačka

44. Češka

51. Slovenija

65. Hrvatska 91. Srbija

107. Bosna i Hercegovina

188. Libija

189. Eritreja

Izvješće o društvenom razvoju n/187

1. Norveška

2. Australija

3. Švicarska

5. SAD

6. Njemačka

10. Danska

25. Slovenija

28. Češka

35. Poljska

35. Litva

37. Slovačka

47. Hrvatska 77. Srbija

84. Makedonija

86. Bosna i Hercegovina

186. Kongo

187. Nigerija

Indeks održivog blagostanja n/151 1. Kostarika

2. Vijetnam

30. Švicarska

43.Njemačka

68. Poljska

75. Slovačka

77. Bosna i Hercegovina

78. Hrvatska 82. Srbija

83. Češka

85. Slovenija

Izvješće o ljudskom kapitalu n/124 1. Finska

2. Norveška

3. Švicarska

7. Danska

15. Slovenija

17. SAD

18. Litva

22. Njemačka

24. Singapur

25. Češka

28. Poljska

93. Danska

36. Hrvatska

119. Litva

50. Srbija

104. SAD

143. Makedonija

150. Bocvana

151. Čad

34. Slovačka

55. Makedonija

123. Čad

124. Jemen

Svjetska ljestvica talenata n/60 1. Švicarska

2. Danska

3. Njemačka

12. SAD

16. Singapur

29. Litva

36. Poljska

37. Češka

46. Slovačka

49. Slovenija

58. Hrvatska 59. Venezuela

60. Bugarska

Izvor: Godišnjak svjetske konkurentnosti, Izvješće o globalnoj konkurentnosti, Izvješće o lakoći poslovanja, Izvješće o društvenom razvoju, Indeks održivog blagostanja, Izvješće o ljudskom kapitalu, Svjetska ljestvica talenata

2. Godišnjak svjetske konkurentnosti Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne objavio je rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2015., pod nazivom World Competitiveness Report, prema kojem je Hrvatska zauzela 58. mjesto od ukupno 61 države uključene u istraživanje.

Ovo istraživanje Hrvatsku svrstava među najlošije države po konkurentnosti između razvijenih ekonomija. Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od 300 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Izvješće mjeri koliko dobro države upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama, kako bi osigurale dugoročno stvaranje vrijednosti. SAD je zadržala prvu poziciju zahvaljujući efikasnosti poslovnog i financijskog sektora, svojoj inovativnosti i dobroj infrastrukturi. Slijede je Hong Kong (2.) i Singapur (3.), koji su na ljestvici konkurentnosti preskočili Švicarsku. U Europi najkonkurentnije države su Švicarska (4.), Luksemburg (6.), Norveška (7.), Danska (8.), Švedska (9.) i Njemačka (10.). Zemlje istočne Europe imaju različite rezultate. Poljska, Češka i Slovenija poboljšale su svoju poziciju dok su Estonija, Latvija, Rusija i Ukrajina pale na ljestvici.

13


14

Grafikon 1. Pozicija Hrvatske i država u okruženju u Godišnjaku svjetske konkurentnosti u razdoblju od 2006. do 2015.

Izvor: Godišnjak svjetske konkurentnosti Pored ukupne pozicije na rang ljestvici, bitno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Razvidno je kako Hrvatska od pretkrizne 2008. kontinuirano pada na ovoj ljestvici konkurentnosti.

Prema mišljenju gospodarstvenika kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura i troškovna konkurentnost. Kao temeljne slabosti hrvatskog gospodarstva ističu se neprilagodljive politike Vlade, loš pravni i regulatorni okvir, birokracija, niski ekonomski rast, niska zaposlenost, slaba otpornost na krizu, cijena kapitala, porezi i doprinosi,

slabo poduzetništvo, zastarjelost proizvodne tehnologije, niska razina inovativnosti, nedovoljan transfer znanja, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje.

3. Izvješće o globalnoj konkurentnosti

Osim IMD-a, mjerenje konkurentnosti na godišnjoj razini provodi i Svjetski gospodarski forum. U posljednjem Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2015. – 2016. (engl. Global Competitiveness Report) koje je objavljeno 30. rujna, Hrvatska je zadržala istu poziciju kao i prethodne godine, te je na 77. mjestu od 140 država svijeta uključenih u istraživanje.

Tablica 2. Pozicija Hrvatske i država u okruženju u Izvješću o globalnoj konkurentnosti u razdoblju od 2010. do 2015. Redni broj

1

2

3

4

5

Država

Estonija

Češka

Litva

Poljska

Latvija

Izvješće o Izvješće o Izvješće o Izvješće o Izvješće o Izvješće o globalnoj globalnoj globalnoj globalnoj globalnoj globalnoj konkurent- konkurent- konkurent- konkurent- konkurent- konkurentnosti nosti nosti nosti nosti nosti 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014. 2014./2015. 2015./2016. n/139 n/142 n/144 n/148 n/144 n/140 33

36

47

39

70

33

38

44

41

64

34

39

45

41

55

32

46

48

42

52

29

37

41

43

42

30

31

36

41

44


Redni broj

6

7

8

9

10

11

12

13

14

Država

Izvješće o Izvješće o Izvješće o Izvješće o Izvješće o Izvješće o globalnoj globalnoj globalnoj globalnoj globalnoj globalnoj konkurent- konkurent- konkurent- konkurent- konkurent- konkurentnosti nosti nosti nosti nosti nosti 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014. 2014./2015. 2015./2016. n/139 n/142 n/144 n/148 n/144 n/140

Malta

Rumunjska

Bugarska

Slovenija

Makedonija

Mađarska

Cipar

Slovačka

50

67

71

45

79

52

40

60

51

77

74

57

79

48

47

69

47

78

62

56

80

60

58

71

41

76

57

62

73

63

58

78

47

59

54

70

63

60

58

75

48

53

54

59

60

63

65

67

Crna Gora

49

60

72

67

67

70

Srbija

96

95

95

101

94

94

15

Hrvatska

77

76

81

75

77

77

16

Albanija

88

78

89

95

97

93

17

18

Bosna i Hercegovina

102

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti

100

Među 140 gospodarstva svijeta Švicarska je najkonkurentnija zemlja svijeta i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Njemačka i Nizozemska. Iznimno je važna i usporedba s drugim državama, posebno onima na istoku Europe. Sve su ocijenjene bolje od Hrvatske, neke značajno rastu, dok Hrvatska drastično zaostaje. Iza nas su samo Albanija, Srbija, Bosna i Hercegovina, dok je primjerice Slovenija poboljšala svoju poziciju na ljestvici konkurentnosti za 11 mjesta (sa 70. na 59. mjesto),

88

87

n/a

111

Slovačka za osam mjesta (sa 75. na 67. mjesto), Rumunjska za šest mjesta (s 59. na 53. mjesto), Litva za pet mjesta (s 41. na 36. mjesto). Razlozi značajnog pomaka na ljestvici konkurentnosti odnose se na orijentaciju država prema provođenju strukturnih reformi, a to uključuje fiskalnu disciplinu, izvozno orijentiranu proizvodnju, te jačanje poduzetništva radi pokretanja investicija i otvaranja novih radnih mjesta.

Tablica 3. Pojedinačne ocjene dodijeljene Hrvatskoj u Izvješću o globalnoj konkurentnosti te usporedba s rezultatima iz prethodne godine Institucije

Infrastruktura

Makroekonomsko okruženje

Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Visoko obrazovanje i trening

Efikasnost tržišta roba

Efikasnost tržišta rada

Razvijenost financijskog tržišta

Tehnološka spremnost

2014./2015.

2015./2016.

Promjena

87

89

-2

44

46

-2

91

107

-16

105

105

0

60

53

106 74

44

63

51

105 88

43

-3 2

1

-14 1

15


16

Veličina tržišta

Poslovna sofisticiranost

Inovativnost

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti

Iako se ovogodišnjim rezultatom nismo pomaknuli sa 77. mjesta, uvidom u pojedinačnu analizu faktora uočljivo je značajno zaostajanje u područjima u kojima su potrebne intenzivnije reforme, posebice u makroekonomskom okruženju, gdje je uočen pad za 16 mjesta i razvoju financijskog tržišta za 14 mjesta.

2014./2015.

2015./2016.

Promjena

79

79

0

83

84

93

92

1

Negativan trend u makroekonomskom okruženju rezultat je fiskalnog deficita te slabog razvoja financijskog tržišta zbog nedostatka svježeg kapitala, jer se investitorima isplati investirati samo tamo gdje je najmanji rizik i najveći povrat.

Tablica 4. Pojedinačne ocjene dodijeljene Hrvatskoj u Izvješću o globalnoj konkurentnosti i usporedba s rezultatima iz 2010./2011.

Institucije Infrastruktura Makroekonomsko okruženje Zdravstvo i osnovno obrazovanje Visoko obrazovanje i trening Efikasnost tržišta roba Efikasnost tržišta rada Razvijenost financijskog tržišta Tehnološka spremnost Veličina tržišta Poslovna sofisticiranost Inovativnost

-1

2010./2011. 86 41 51 48 56 110 113 88 39 70 92 70

2015./2016. 89 46 107 63 51 105 105 88 43 79 84 92

Promjena -3 -5 -56 -15 5 5 8 0 -4 -9 8 -22

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti Sveukupna ocjena isto kao i pojedinačni indeksi pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo bilo jače i konkurentnije u 2011. u usporedbi s 2015. Primjerice, u 2011. zauzimali smo 51. mjesto od 139 država, dok 2015. zauzimamo 107. mjesto u području makroekonomskog okruženja i time je zabilježen pad za 56 mjesta u posljednje četiri godine. Ukupna ocjena makroekonomskog okruženja sastoji se od analize ravnoteže državnog proračuna, javnog duga, državnog kreditnog rejtinga i bruto nacionalne štednje. Nadalje, drastično zaostajanje za drugim državama svijeta zabilježeno je i u području inovativnosti u kojem smo pali za 22 mjesta u posljednje četiri godine, te području zdravstva i osnovnog obrazovanja za 15 mjesta.

Usporedba različitih pokazatelja koji mjere inovativne sposobnosti otkriva da inovativnu sposobnost Hrvatske treba unaprijediti u dugom roku. MMF (2015.) nedavno je identificirao inovacije kao pokretače rasta u državama jugoistočne Europe i istaknuo velike praznine u Hrvatskoj u odnosu na prosjek. Europska komisija također mjeri inovacijski potencijal država članica, te je prema tome Hrvatska „umjereni“ inovator i spada u treću od četiri kategorije. Radi niske stope ulaganja u inovacije, Hrvatskoj u dugom roku prijeti rizik od pada u najnižu kategoriji „skromnih“ inovatora (Europska komisija, 2014.).


Analiza je pokazala da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak. Stoga se hitno moraju stvoriti preduvjeti za pokretanje investicija i stvaranje novih radnih mjesta, što bi posljedično dovelo do poboljšanja životnog standarda i razine blagostanja, jer Hrvatska mjereno po razvijenosti i blagostanju pada, te tone duboko u odnosu na druge države članice EU, i to je zapisano u svim ekonomskim pokazateljima. Ova Izvješća, osim što pokazuju da Hrvatska značajno zaostaje za ostalim državama, upozoravaju i na ključne probleme u Hrvatskoj, a to su nedostatak volje i znanja na razini Vlade za pokretanje strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak.

4. Izvješće o globalnoj konkurentnosti, evaluacija o učinkovitosti Vlada Svjetski gospodarski forum u svom Izvješću o globalnoj konkurentnosti objavio je popis država s najučinkovitijim i najneučinkovitijim vladama u svijetu, prema kojem hrvatska Vlada spada u kategoriju šest najlošijih vlada na svijetu, odnosno iza nje nalaze se Libija, Libanon, Argentina, Italija i Venezuela. U Izvješću je navedeno da vlada ima značajan utjecaj na konkurentnost pojedine države i njezin gospodarski rast, a pretjerana birokracija i regulacija, manjak transparentnosti i neodgovarajući pravni okvir predstavljaju dodatni trošak na gospodarstvo i njegov rast. Tablica 5. Popis najučinkovitijih i najneučinkovitijih vlada temeljem indikatora iz Izvještaja o globalnoj konkurentnosti 2014./2015.

Najučinkovitije Vlade n/144 Rang Država 1 Katar 2 Singapur 3 Finska 4 Hong Kong Ujedinjeni 5 Arapski Emirati 6 Novi Zeland

Najneučinkovitije Vlade n/144 Rang Država 1 Venezuela 2 Italija 3 Argentina 4 Libanon 5 6

Libija Hrvatska

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti Prema ovom istraživanju zauzeli smo 139. mjesto od 144 države uključene u istraživanje. Kriteriji na temelju kojih se ocjenjuju Vlade povezani su: s transparentošću, jasnoćom i brzinom donošenja političkih odluka (u čemu smo sa 71. mjesta 2011. pali na 121. mjesto u 2014.), te s kompliciranošću i brojem propisa, kao i s kvalitetom i

efikasnošću državne potrošnje (u čemu smo sa 121. mjesta pali na 129.). Na temelju navedenog, Vladu u Hrvatskoj možemo opisati kao neučinkovitu, rastrošnu i sporu.

Osim toga, rezultat indeksa mrežne spremnosti koji je razvijen na Sveučilištu Harvard i proveden od Svjetskog ekonomskog foruma, otkriva i da je hrvatska Vlada izuzetno loša u promicanju informacijsko-komunikacijske tehnologije (110. mjesto), te da mu pridaje nizak prioritet u ukupnoj političkoj agendi (98. mjesto). Prema rezultatima drugih država možemo vidjeti da se na globalnoj razini procesi ubrzano mijenjaju, te su pomaci u Hrvatskoj premali da bi se podigli na ljestvici konkurentnosti. Druge države napreduju puno brže. Nužno je pokrenuti reforme koje će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.

5. Izvješće o ljudskom kapitalu

S druge strane, analizirajući rezultate Izvješća o ljudskom kapitalu (engl. Human Capital Indeks) koje također provodi Svjetski gospodarski forum i prema kojem se Hrvatska nalazi na 36. mjestu u konkurenciji sa 124 države svijeta, jasno je vidljivo da Hrvatska ima sve preduvjete za uspjeh. Svaka nacionalna ekonomija i njena konkurentska pozicija ovise prvenstveno o kvaliteti njenih ljudskih resursa. Korištenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu primarni su faktori razvoja. Obrazovanje sudjeluje u povećanju konkurentnosti gospodarstva osiguravajući potrebne kvalitete ljudskog kapitala, kao glavnog razvojnog resursa. Imamo kvalitetnu radnu snagu koja može biti ključan faktor u povezivanju znanja i inovacija, podizanju konkurentnosti i postizanju gospodarskog rasta. Pozicija Hrvatske u ovome Izvješću bila bi i bolja da nismo loše ocjenjeni u drugoj potkategoriji, koja se odnosi na postotak stanovništva od 15 do 24 godine, koje je zaposleno ili aktivno traži posao (114.) i visoke stope nezaposlenosti (119.).

6. Svjetska ljestvica talenata

Imamo kvalificiranu radnu snagu, obrazovane mlade ljude koji nažalost nemaju priliku stečena znanja i inovacijski potencijal primijeniti u praksi stvarajući tako nove vrijednosti ključne za cijelo gospodarstvo, rast i razvoj. Na navedeno upozorava i izvješće IMD-a pod nazivom: Svjetska ljestvica talenata (engl. World talent ranking), kojim se ocjenjuje sposobnost države da razvije, privuče i zadrži nadarene ljude u trgovačkim društvima koje posluju u toj državi. Prema ovome Izvješću, Hrvatska se nalazi na 58. mjestu od 60 država uključenih u istraživanje.

17


Izvješće se temelji na tri ključna faktora: 1. ulaganje i razvoj u nadarene ljude u državi – koje se očituje u javnim investicijama u obrazovanje i kvalitetu obrazovnog sustava, 2. privlačenje talenata – koje se očituje u sposobnosti države da zadrži nadarene ljude i privuče nadarene ljude iz inozemstva i 3. spremnost države – koja se očituje u tome da ispunjava zahtjeve tržišta rada za raspoloživim nadarenim ljudima.

Zanimljivo je kako se Vlada hvali napretkom na ljestvici za 25 mjesta, koji je zapravo rezultat promijenjene metodologije, a ne stvarnih reformi koje su se dogodile kako bi olakšale poslovanje našim poduzetnicima. Primjerice, postoji samo 11 država u svijetu u kojima je teže doći do građevinske dozvole nego u Hrvatskoj.

7. Izvješće o lakoći poslovanja

Kada se detaljnije sagledaju pojedine kategorije, vidljivo je drastično zaostajanje za ostalim državama. Primjerice, u kategoriji koja se odnosi na osnivanje poduzeća, Hrvatska je nazadovala s 85. mjesta na 88., koje je zauzimala 2013. godine. Država s najboljom ocjenom u ovoj kategoriji je Novi Zeland u kojem je za osnivanje poduzeća potrebna jedna procedura te svega nekoliko sati. Uz to, ne postoje zakonski određeni minimalni kriteriji razine kapitala (kao što je slučaj u 111 država od ukupno 189). Društvo s ograničenom odgovornošću može se registrirati elektronički ispunjavanjem registracijske prijave, podložne naknadi koja trenutačno iznosi otprilike 750 kuna. Druge su države poduzele velike napore kako bi poboljšale poslovno okruženje i radi toga rastu brže i bolje, dok se u Hrvatskoj reforme presporo događaju, i to je dovelo do pada u rangu hrvatskog gospodarstva.

Egzodus najpametnijih ljudi iz Hrvatske dokaz je da je ova ocjena vrlo precizna i točno ukazuje na probleme u Hrvatskoj. Tablica 6. Izvješće o lakoći poslovanja (engl. Doing Business Report) odnosi se na lakoću ili težinu s kojom poduzetnici osnivaju i vode poduzeća. Izvješće mjeri i prati promjene u propisima koje utječu na 10 područja poslovanja malih i srednjih poduzeća, a to se odnosi na: pokretanje poslovanja, ishođenje građevinskih dozvola, opskrbu električnom energijom, uknjižbu vlasništva, dobivanje kredita, zaštitu ulagača, plaćanje poreza, prekogranično trgovanje, rješavanje trgovinskih sporova te rješavanje insolventnosti.

Od 189 država uključenih u istraživanje, Hrvatska je 2014. zauzela 65. mjesto i tako napredovala za dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu.

Hrvatska je izrazito loše ocijenjena u četiri područja: osnivanju poduzeća, ishođenju građevinskih dozvola, uknjižbi vlasništva i prekograničnom trgovanju. Ova bi područja trebala biti u srži buduće reforme jačanja hrvatskog poduzetništva. Shema 1.

Slovenija

51

15

90

Poljska

32

85

137

Bugarska

38

49

101

Slovačka

Mađarska Turska

Rumunjska Hrvatska Albanija

Srbija

37

54

77

57

60

100

68

41

48 65

91

38

88

66

Izvor: Izvješće o lakoći poslovanja

90

116

162

52

17

110

100

85

38

103

140

178

157

186

125

171 59

152 84

39

11

17

14

35

53

112

42

88

72

20

64

87

100

100

71

116

78

82

118

36

57

63

92

72

23 7

61

52

14

40

62 7

32

Rješavanje trgovinskih sporova

42

36

110

Rješavanje insolventnosti

Prekogranično trgovanje

Zaštita ulagača

31

64

Plaćanje poreza

Dobivanje kredita

Uknjižba vlasništva

Opskrba električnom energijom

Pokretanje poslovanja

Država

Ishođenje građevinske dozvole

Tablica 6. Izvješće o lakoći poslovanja 2015., sveukupna i pojedinačne ocjene za Hrvatsku

Poslovno okruženje

18

89

52

36

131

165

41

71

57 50 65

86

95

96

52

55

75

78

51

54

102

96

32

31

38 54 46

56 44

48


Očigledno je da poduzeća u Hrvatskoj podnose velika administrativna opterećenja u pogledu i vremena i troškova poslovanja.

Budući da Izvješće o lakoći poslovanja ne uzima u obzir vrijeme utrošeno na prikupljanje informacija o potrebnim i zahtjevnim procedurama, njihovo je opterećenje još značajnije. Kod osnivanja poduzeća, procedure bi se mogle znatno olakšati podržavanjem pune provedbe usluga e-vlade, te uspostavljanjem e-potpisa kao potpuno valjanog elementa za sve relevantne procedure. Ono što postaje jasno analizom poslovnog okruženja jest činjenica da globalno najviše rangirana gospodarstva u većini slučajeva imaju uspostavljeno digitalizirano poslovanje države. Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal koji nude elektroničke prijave, njihovo bi usvajanje i korištenje trebalo promicati na svim razinama javnih agencija povezanih s poslovanjem. Jedna od europskih država koja je bila vrlo uspješna u promicanju usluga e-vlade je Estonija u kojoj je elektronička osobna iskaznica uvedena davne 2002. Služi za putovanja unutar Europske unije i priznaju je sve države članice, podržava digitalni potpis koji je zakonski istovjetan ručnom potpisu od 2000., dozvoljava pristup različitim bazama podataka poput provjere medicinske dokumentacije te online prijavu poreza.

Estonija je na drugom mjestu po „digitalnim javnim uslugama“ prema Indeksu digitalne ekonomije i društva 2015. (gdje je Hrvatska na 19. mjestu). Ne iznenađuje da je Estonija na 17. mjestu prema Izvješću o lakoći poslovanja 2015., ispred Švicarske i vrlo blizu Njemačke. Sve te činjenice pokazuju da bi Hrvatska trebala usmjeriti napore na razvoj digitalnih javnih usluga.

Takvo bi usmjerenje moglo dovesti do trostruke koristi: prvo, Hrvatska bi mogla poboljšati svoj status u Izvješću o lakoći poslovanja primjenom usluga e-vlade. Drugo, javna nabava inovativnih rješenja u sustavu e-vlade mogla bi potaknuti R&D poduzeća u području ICT-a. I treće, smanjile bi se mogućnosti za korupciju brojnim proceduralnim koracima. Hrvatska mora i može iskoristiti potencijale koje ima. Stvaranje preduvjeta za korištenje potencijala i zapošljavanje je na Vladi. Dosadašnja Vlada pokazala je koliko i što može, a prezentirana međunarodna istraživanje i ocjene najbolje pokazuju kakvi su joj rezultati. Od države pune potencijala i resursa Vlada je stvorila gubitnika. A Hrvatska može biti pozitivan primjer i uzor ostalim državama.

Shema 1. Usporedba rezultata Hrvatske s najboljima u četiri područja: osnivanju poduzeća, ishođenju građevinskih dozvola, uknjižbi vlasništva i prekograničnom trgovanju

- Hrvatska: proces traje 188 dana i zahtjeva 21 proceduru - Hong Kong: proces traje 66 dana i zahtjeva 5 procedura

- Hrvatska: 6 dokumenata, 16 dana, troškovi iznose 1.335 dolara - Švedska: 3 dokumenta, 9 dana, troškovi iznose 735 dolara

Izvor: Izvješće o lakoći poslovanja

Pokretanje poslovanja 88/189

Ishođenje građevinske dozvole 178/189

Prekogranično trgovanje 86/189

Uknjižba vlasništva 92/189

- Hrvatska: proces traje 188 dana i zahtjeva 21 proceduru - Hong Kong: proces traje 66 dana i zahtjeva 5 procedura

- Hrvatska: uknjižba vlasništva traje 72 dana - Gruzija: postupak traje 1 dan

19


338.246 20

mr. sc. Ivana Maletić*

Korištenje EU fondova u Republici Hrvatskoj

1. Ukupna iskorištenost EU sredstava

Prema zadnjim podacima objavljenim na službenim stranicama Europske komisije, Republika Hrvatska je do 30. 9. 2015. povukla 51,8 % EU sredstava iz razdoblja 2007. – 2013. i time Vlada Hrvatsku drži kontinuirano na posljednjem mjestu po iskorištenosti EU fondova u odnosu na ostale države članice. U nastavku se daje graf objavljen na stranicama Europske komisije, Uprave za regionalni razvoj. Graf 1.

Iz programskog razdoblja 2007. – 2013. Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 1.290,68 milijuna eura (pretpristupnih fondova i ESIF fondova za šest mjeseci članstva). Na dan 15. 9. 2015. Republika Hrvatska primila je od Europske komisije ukupno 752,88 milijuna eura, po obvezama iz sklopljenih ugovora plaćeno je ukupno 620,73 milijuna eura, dok je certificirano (dakle, stvarno utrošeno i potvrđeno od Europske komisije) 578,52 milijuna eura od ukupno raspoloživih sredstava. Državni ured za reviziju objavio je Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja sredstvima EU fondova u Republici Hrvatskoj u kojem ukazuju na sve slabosti sustava: od nedostatka administrativnih kapaciteta, * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

preko nedovoljnog ulaganja u pripremu projekata, sporosti sustava, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, kompliciranih procedura osobito javne nabave do nedostatka edukacije, koordinacije, vodstva i sl. Zbog svega navedenog, a osobito zbog Vlade koja ne razumije kako su upravlja EU sredstvima, Republika Hrvatska sigurno gubi EU sredstva u 2016. (300 milijuna eura) i 2017. (500 milijuna eura).

Apsurdno je da Vlada tek sad, nakon gotovo četiri godine lošeg rada, krajem srpnja 2015. osniva Nacionalni koordinacijski odbor za europske strukturne i investicijske fondove u RH. Posao ovog Odbora je da osigura sveukupnu koordinaciju i praćenje provedbe EU fondova i usklađenost između različitih izvora financiranja i ulaganja koja se financiraju iz EU fondova, drugih instrumenata i programa EU, nacionalnih izvora i EIB-a. Članovi Odbora su ministri (koji mogu imenovati svoje zamjenike). Loša koordinacija je čitavo vrijeme jedan od glavnih problema Vlade, a rješenje za to sigurno nije još jedan novi Odbor s kojim se treba dodatno koordinirati čitav sustav, već bolji i kvalitetniji rad Ministarstva zaduženog za koordinaciju – Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije.


Grafikon 1: Postotak EU sredstava isplaćenih po državama članicama za razdoblje 2007. – 2013. (stanje rujan 2015.)

Izvor: https://cohesiondata.ec.europa.eu/

80,6

133,3

371,8

136,4

1.010,1 508,2

676,2

Vladin plan ugovaranja u 2013.

Stanje 15. rujan 2015.

Realizacija siječanj – rujan 2015.

258,2

127,0

210,4

238,5

Stanje. 31. 12. 2014.

Realizacija 2014.

418,0

291,0

Primljeno iz EK

111,5

Stanje 31. 12. 2013.

Realizacija 2013.

Stanje 31. 12. 2012.

450,7

410,1

252,7

127,0

559,4

157,4

Ugovoreno Plaćeno

149,3

Realizacija 2012.

Stanje 1. 12.2011.

Tablica 1: Pregled stanja i realizacije EU sredstava po godinama (u milijunima eura)

430,9 112,5 76,6

1.441,0 601,3

1.128,1

Vladin plan ugovaranja u 2015.

Razina ugovaranja EU sredstava u potpunom je nesrazmjeru s raspoloživim sredstvima i pokazuje da će značajan dio sredstava ostati neiskorišten i morat će biti vraćen u EU blagajnu. Tako je u 2012. ugovoreno 157,4 milijuna eura projekata od kojih je većina samo čekala potpis i bila završena u ranijim godinama. Slično se dogodilo i u 2013. kada je ugovoreno 149,3 milijuna eura projekata, a planovi za tu godinu iz vremena pregovaranja bili su minimalno ugovaranje od 450 milijuna eura.

Vlada se hvalila da će ugovoriti 600 milijuna eura u 2013. Za razliku od plana da će ugovoriti milijardu i 120 milijuna eura projekata u 2014. Vlada je ugovorila svega 450 milijuna eura, što je nedovoljno za izbjegavanje gubitka sredstava na kraju 2016. kada sva sredstva iz razdoblja 2007. – 2013. (a to je 1,3 milijardi eura) trebaju biti potrošena (ugovorena, realizirana i projekti certificirani u EU, te sredstva iz EU povučena). Već 2017. treba potrošiti nova sredstva dodijeljena za 2014. od milijardu eura, a dovoljno ugovorenih projekata nema. Zbog sporosti sustava i nemara Vlade gubitak sredstava je zajamčen.

Vladin plan ugovaranja u 2014.

2. Ugovaranje i provedba projekata

630,0

620,7

752,8

**Napomena: dodijeljena sredstva u 2014., od oko milijardu eura moraju biti potrošena do kraja 2017. *Napomena: dodijeljena sredstva 2007. – 2013., od 1,3 milijarde eura moraju biti potrošena (projekti ugovoreni, provedeni i certificirani u Briselu te novci povučeni iz EU proračuna) do kraja 2016.

21


22

Sljedeći grafikon prikazuje ogroman jaz između raspoloživih sredstava, ugovorenih, primljenih od Europske komisije i stvarno utrošenih – plaćenih. Tijekom 2013. i 2014. Vlada je donosila zaključke kojima je obvezivala nadležna ministarstva i samu sebe da će u određenim rokovima ugovoriti velike infrastrukturne projekte i sheme dodjele bespovratnih sredstava. Međutim, realizacija planova Vlade podbacila je, i jaz između planiranog i realiziranog iz godine u godinu je sve veći. Graf 2.

3. Nerealizirani planovi Vlade

Kada se potpredsjednik Grčić hvalio da je u 2015. do kraja kolovoza iskoristio 2,9 milijardi kuna EU fondova i da je to uspješan rezultat zaboravljao je javnosti pojasniti da je u proračunu planirao iskoristiti 7,1 milijardu kuna i da je sad već listopad, a postotak izvršenja je na svega 51,8 %. Uz to zaboravlja objasniti da je u ovih 2,9 milijardi kuna, čak 1,2 milijarde direktnih isplata poljoprivrednicima za koje potpredsjednik nije prstom mrdnuo, jer se isplaćuju po hektaru obradive površine, a ne za projekte.

Od preostalih 1,7 milijardi kuna IPA projekti čine 411,1 milijun kuna. To su ostaci ostataka prošlog razdoblja, sredstva koja su puno prije mogla biti potrošena da je korištenje EU fondova u Hrvatskoj brzo i efikasno.

U ovom iznosu se krije i fijasko u korištenju sredstava za Schengen. Od planiranih 411 milijuna kuna do 31. 8. ove godine izvršeno je 148,9 milijuna kuna. U 2014. je od planiranih 229,6 milijuna kuna potrošeno 13,4 milijuna kuna, a od EU smo dobili 918 milijuna kuna (120 milijuna eura). Dakle tijekom više od dvije godine Vlada nije uspjela potrošiti više od petine dodijeljenih sredstava, odnosno ukupno svega 162,3 milijuna kuna. Sada je ostalo manje od godinu dana (rok za korištenje ovih sredstava je 1. 7. 2016) za potrošiti najveći dio novca odnosno 755,7 milijuna kuna. U 2013. dodijeljeno nam je 450 milijuna eura, odnosno 3,4 milijarde kuna koje moraju biti potrošene do kraja 2016. U više od dvije godine Vlada je uspjela potrošiti svega 1,1 milijardu kuna (s tim da se dio odnosi na IPA komponente III i IV, koje su se spojile sa sredstvima Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj dodijeljenima 2013.). Ovaj podatak pokazuje da su predviđanja: da će Hrvatska uz ovako sporu dinamiku korištenja EU fondova i loš rad Vlade na kraju 2016. izgubiti 300 milijuna eura – više nego točna. Preostali iznos od 7 milijuna kuna odnosi se na ribarske fondove, fondove za izbjeglice i povratak te instrument europskog gospodarskog prostora. U ovoj godini planirano je potrošiti 236,4 milijuna kuna iz ribarskih fondova, a na kraju kolovoza izvršeno je svega 3,2 milijuna kuna.

Grafikon 2: Pregled ugovorenih, primljenih i plaćenih EU sredstava po godinama


Lošije od ovoga ne može. Ribarima su sredstva više nego potrebna, a korištenja nema. Kod preostala dva instrumenta od planiranih 28,4 milijuna kuna realizirano je svega 3,8 milijuna kuna.

Ove brojke ukazuju na probleme hrvatskog izuzetno slabog korištenja EU fondova. U ovoj godini smo trebali početi realizirati projekte i koristiti sredstva od milijardu eura dodijeljena u 2014. kako ne bismo izgubili novce 2017., a Vlada još uvijek „muku muči“ s IPA sredstvima i

450 milijuna eura iz 2013. U godini kada bi u proračunu morali izvršavati barem 10 milijardi kuna projekata Vlada se hvali s 2,9 milijardi kuna odnosno s 1,7 milijardi povezanih s projektima. Hvaliti se ovakvim poražavajućim rezultatima potpuno je apsurdno.

U tablici u nastavku podsjećamo kako Vlada iz godine u godinu loše realizira vlastite planove i teško da će se i ove godine popeti preko 65 %. Planovi su neambiciozni i nedovoljni da bi se spriječio gubitak sredstava, a uz to se niti ne uspijevaju realizirati.

Tablica 2. Pregled plana i izvršenja EU projekata u državnom proračunu (u milijunima kuna) 2012.

2013.

2014.*

2015.*

Plan

1.497,2

1.712,0

2.968,7

7.083,7

Rebalans

1.410,2

1.524,6

1.800,3

6.743,0

Izvršenje

899,9

1.101,4

1.192,2

2.948,3

Indeks izvršenja na plan

60,1

64,3

40,2

41,6

Indeks izvršenja na rebalans

63,8

72,2

66,2

43,7

Grafikon 3: Pregled plana i izvršenja EU projekata u državnom proračunu po godinama

2014. * Schengen: od planiranih 229,6 milijuna kuna u 2014. potrošeno je 13,4 milijuna kuna, a od EU smo dobili 918 milijuna kuna (120 milijuna eura). ** Potpore poljoprivrednika po hektaru obradive površine, korištenje jednostavno, jer se sredstva samo prosljeđuju poljoprivrednicama. Plan iz 2014. od 829,7 milijuna kuna realiziran je u iznosu od 735,7 milijuna kuna. 2015. * Podaci o izvršenju odnose se na 31. 8. 2015.

23


24

Što se tiče plana izvršenja EU sredstava, treba naglasiti da je Vlada planirala izvršenje na razini od 7,1 milijardi kuna do kraja 2015. godine, ali plan je revidiran i smanjen na 6,7 milijardi kuna. U ovim iznosima je i povećanje od 600 milijuna kuna za Europski poljoprivredni jamstveni fond (s 1,5 milijarde kuna na 2,1 milijardu kuna), odnosno za isplate po hektaru obradive površine, te će poljoprivrednici dio sredstava za 2015. dobiti u ovoj, a ne u 2016. godini. Međutim plan realizacije EU projekata smanjen je za 900 milijuna kuna odnosno s 4,3 milijarde kuna na 3,4 milijarde kuna. Od ovog minimalnog novog plana do polovine listopada realizirano je svega 1,3 milijarde kuna EU projekata. Dakle izvršenje je na kraju listopada svega 38 %, i to od umanjenog plana nakon rebalansa. Vlada niti nakon četiri godine ne pokazuje nikakve pozitivne pomake u radu. Na žalost to sve skupo plaćaju teškim životom naši građani.

Plan izvršavanja ostalih programa Unije (Schengen, fondovi za izbjeglice i povratak te Instrument europskog gospodarskog programa) smanjen je za 178 milijuna kuna, s prvotnih 449 milijuna kuna na 271 milijun, a gotovo do kraja listopada izvršeno je svega 164 milijuna kuna. Ostaje za vidjeti kolika će biti ukupna realizacija do kraja ove godine, s obzirom na to da je od umanjenog plana nakon rebalansa od 6,7 milijardi u listopadu realizirano svega 3,3 milijarde kuna, od čega se čak 1,3 milijarde kuna odnosi na najjednostavnije isplate po hektaru obradive površine. Imajući u vidu ovako lošu realizaciju EU projekata, ne čudi da Vlada nije u stanju iskoristiti niti primljene predujmove, te nam prijeti čak i gubitak dijela tih sredstava. Primjer za to je predujam primljen od Europske komisije početkom lipnja 2015. godine za Inicijativu za zapošljavanje mladih, namijenjen ubrzanju aktivnosti u području zapošljavanja mladih u iznosu od 19,8 milijuna eura.

Ova se sredstva još uvijek nalaze netaknuta na računu proračuna, a do svibnja 2016. morala bi ih se iskoristiti za projekte, kako bi se izbjeglo vraćanje cjelokupnog iznosa. Preduvjet za to je dozvola za rad sustava, međutim sustav još nije uspostavljen, nema priručnika za rad niti raspodjele poslova te nije obavljena niti nacionalna provjera sustava kontrola i financijskog upravljanja za EU fondove. Velika je vjerojatnost da će Hrvatska morati vratiti Europskoj komisiji primljeni predujam.

4. Pregled uplata i isplata: EU proračun – proračun RH

Hrvatska je po uplatama i isplatama iz EU proračuna u minusu, a Izvješće o prihodima i rashodima koje Vlada ne razumije pokazuje da smo najlošiji po korištenju EU fondova.

Izvješće Europske komisije kojim se Vlada hvali i prezentira ga kao izvješće o uplatama i isplatama iz europskog proračuna je Izvješće o prihodima i rashodima europskog proračuna po državama članicama i ono je još jedan dokaz da je Hrvatska zadnja u EU po korištenju EU fondova. Rashodi europskog proračuna bi za Hrvatsku trebali biti od 3 do 4 puta veći od prihoda koji se dobiju iz Hrvatske, kao što je to slučaj u većini država članica iz petog i šestog vala proširenja, a ne svega 1,36 – koliki je omjer za Hrvatsku. Uplate i isplate u i iz europskog proračuna nisu isto što i prihodi i rashodi europskog proračuna po državama članicama. Neke uplate iz našeg proračuna nisu konsolidirane kao prihod EU proračuna, a jesu uplate prema EU, poput uplata Europskoj investicijskoj banci i Agenciji za ugljen i čelik. Isto tako neki rashodi EU proračuna nisu uplate u RH poput troškova administracije i prevođenja dokumenata i regulative na hrvatski jezik ili troška sudjelovanja u programima Unije.

Državni ured za reviziju je u svom Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja sredstvima EU fondova u Republici Hrvatskoj dao pregled na str. 37 uplata u europski proračun i isplata iz europskog proračuna u proračun Republike Hrvatske od početka članstva do 31. 12. 2014., te je i ovaj rezultat poražavajući. Uplatili smo ukupno 751 milijun eura, a dobili 721 milijun eura te smo u minusu od 30 milijuna eura. http://www.revizija.hr/datastore/filestore/57/izvjesce_o_ obavljenoj_reviziji_ucinkovitosti_upravljanja_sredstvima_ eu_fondova_u_rh.pdf Europska komisija je još u srpnju ove godine objavila Izvješće o prihodima i rashodima europskog proračuna po državama članicama: http://ec.europa.eu/budget/financialreport/2014/ foreword/index_en.html

I ovo izvješće kao i sva ostala izvješća Europske komisije pokazuje da je Republika Hrvatska na najlošijoj poziciji. Države članice za koje su prihodi EU proračuna (sredstva koja država članica uplaćuju u EU proračun) u pravilu manji od rashoda (sredstva koja EU vodi kao trošak za državu članicu, a uključuju i sve isplate prema državi članici) su manje razvijene države, države korisnice sredstava iz Kohezijske politike.

Republika Hrvatska je po razvijenosti odnosno po visini BDP-a u odnosu na prosjek Europske unije treća odozdo i iza nas su samo Rumunjska i Bugarska uz trend da nas prestignu, jer rastu brže. Dakle, razlika između rashoda EU proračuna i prihoda mora biti značajno pozitivna (rashodi


moraju biti tri do četiri puta veći od prihoda) za države članice petog i šestog vala proširenja: Slovenija, Mađarska, Slovačka, Čehoslovačka, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Malta, Cipar, Bugarska, Rumunjska, i naravno za Hrvatsku kao novu i nerazvijenu državu članicu. Kada u Izvještaju Europske komisije pogledamo kakvi su rezultati za

navedene države članice vidimo da je Hrvatska na dnu. Po apsolutnom iznosu je samo Cipar iza Hrvatske, međutim kada se pogleda odnos rashoda i prihoda te udio razlike rashod i prihoda u BND-u (bruto nacionalnom dohotku) svake od država članica onda je jasno da je Hrvatska uvjerljivo najgora, što prikazujemo u nastavku.

Tablica 3: Razlika rashoda i prihoda europskog proračuna o državama članicama u 2014. Država članica

Ukupni rashodi (u milijunima eura)

Ukupni prihodi (u milijunima eura)

Razlika rashoda i prihoda EU proračuna (u milijunima eura)

1.

Poljska

17.463,1

3.954,6

13.508,5

4.

Češka

4.377,2

1.506,7

2.870,5

Redni broj

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Mađarska

Rumunjska Bugarska Litva

Slovačka Latvija

Slovenija Estonija Malta

Hrvatska Cipar

6.620,2

5.943,9

2.255,4

1.885,9

1.668,8

1.062,2

1.142,5 667,6

254,9

584,3

272,9

995,8

1.458,9 460,5

384,7

720,2

270,0

385,0

200,4 76,1

429,6

160,6

Tablica 4: Odnos rashoda i prihoda u europskom proračunu po državama članicama u 2014. Redni broj

5.624,4

4.485,0

1.794,9

1.501,2 948,6

792,2

757,5

467,2

178,8

154,7

112,3

Odnos rashoda i prihoda

Država članica

Ukupni rashodi

Ukupni prihodi

13

Mađarska

6.620,2

995,8

6,65

10

Poljska

17.463,1

3.954,6

4,42

200,4

3,33

12

11 9

8

7

6

5

Bugarska Litva

Latvija

Rumunjska Estonija Malta

Slovenija

2.255,4

1.885,9

1.062,2

5.943,9 667,6

254,9

1.142,5

460,5

4,90

270,0

3,93

76,1

3,35

384,7

4,90

1.458,9

4,07

385,0

2,97

4

Češka

4.377,2

1.506,7

2,91

1

Hrvatska

584,3

429,6

1,36

3

2

Slovačka Cipar

1.668,8 272,9

720,2

160,6

2,32 1,70

25


26

Grafikon 4: Odnos rashoda i prihoda u europskom proračunu po državama članicama u 2014.

Grafikon 5: Udio razlike rashoda i prihoda europskog proračuna po državama članicama u bruto nacionalnom dohotku (BND) u 2014.

Sve ovo pokazuje da Hrvatska najlošije koristi europske fondove, što potvrđuje i izvješće Europske komisije po kojem je Hrvatska dvije godine za redom na zadnjem mjestu i s 31. 12. 2014. povučeno je svega 48,1 % EU sredstava iz razdoblja 2007. – 2013.

https://cohesiondata.ec.europa.eu/EU-Cohesion-Funding/ Bar-chart-Funds-Absorption-Rate-Cohesion-Policy-20/ jsgy-rdzf Zar nije žalosno da ovakvi poražavajući rezultati zbog kojih Republika Hrvatska gubi priliku za gospodarski rast i razvoj od barem 2 % vesele potpredsjednika Vlade, koji ili stvarno ne razumije EU proračun i europske fondove ili namjerno i svjesno obmanjuje javnost izjavama kako su rezultati sjajni?

Ono što je još važno primijetiti u izvješću Europske komisije o prihodima i rashodima iz europskog proračuna je da je 2013. Hrvatska isključivo koristila IPA sredstva, te je od 290 milijun eura rashoda za Hrvatsku 137,6 milijuna eura IPA, a EU fondovi su na nuli, jer se nije uspio realizirati predujam od 150 milijuna eura za razdoblje 2007. – 2013. Taj predujam i predujam za novu perspektivu 2014. – 2020. plaćeni su u 2014., te ponovno osim predujmova nema nikakve realizacije iz EU fondova. Druge države iz petog i šestog vala proširenja nemaju u 2014. predujmove iz 2013., kod njih su uplate iz fondova najvećim dijelom u vezi s realizacijom projekata, te je zaostajanje Hrvatske unatoč velikim predujmovima dodatno poražavajuće.


336.1 27

dr. sc. Davor Galinec*

Uspješnost fiskalnih konsolidacija Republike Hrvatske i usporedivih “novijih država članica” Uvod

Prije otprilike dvije godine, u Informativnom Mjesečniku br. 3 (listopad 2013) objavljen je rad pod nazivom: „Postupak u slučaju prekomjernog deficita (EDP): detaljan opis formalnog postupka i koje mjere poduzeti u svrhu što bržeg i efikasnijeg izlaska iz Postupka?“ U tom radu prikazane su mjere fiskalne konsolidacije koje su izabrane države članice (koje su po svojim glavnim značajkama usporedive s Hrvatskom) poduzimale u svrhu smanjenja deficita i izlaska iz Postupka prekomjernog proračunskog deficita (PPPD), a na temelju nekih pokazatelja ocijenjena je i učinkovitost poduzetih mjera. Osnovni cilj ovog rada je da se podsjetimo koje su mjere fiskalne konsolidacije poduzimane u promatranim državama članicama, te da s vremenskim odmakom procijenimo iz današnje perspektive jesu li te mjere dale neke trajnije i dugoročnije rezultate (pri čemu je povećan broj varijabli na temelju kojih se ocjenjuje učinkovitost mjera), a u analizu je uključena i Republika Hrvatska, koja je u međuvremenu uključena u PPPD.

Kretanje deficita i duga konsolidirane opće države u odabranim državama članicama

Masovno uključivanje većine država članica EU u korektivni mehanizam PPPD-a 2009. godine dogodilo se zbog naglog povećanja nacionalnih fiskalnih deficita u toj godini, a što je posljedica nacionalnih reakcije ekonomske politike na prelijevanje učinaka globalne krize na Europu. Tijekom promatranog razdoblja od 2007. godine na dalje (uključujući Proljetne ekonomske prognoze EK za razdoblje 2014. – 2016.), prosječni deficit opće države na razini EU-a smanjio se sa 6,7 % BDP-a u 2009. na 3,2 % BDP-a u 2013. godini. EK prognozira daljnje kontinuirano smanjenje deficita ispod razine definirane kriterijima iz Maastrichta (2,9 % BDP-a u 2014., 2,5 % u 2015., te 2 % u 2016. godini; grafikon 1). Takva pozitivna kretanja rezultat su provedenih PPPD-ova nad državama članicama koje su prekršile mastriške kriterije iz područja državnih financija (ne smije se ostvarivati na godišnjoj razini deficit opće države veći od 3 % BDP-a i dug konsolidirane opće države ne smije biti veći od 60 % BDP-a) ili je postojala

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 osim termina “Preporuke po državama članicama”, u nekim službenim prijevodima izvornog izraza “Country Specific Recommendations” s engleskog na hrvatski jezik može se naći i termin istog značenja “Preporuke za pojedinu zemlju”


realna mogućnost da će država članica prekoračiti vrijednost jednog od parametara u sljedećoj fiskalnoj godini. Za potrebe ove analize, odabrano je sedam država članica: Bugarska (BG), Češka (CZ), Hrvatska (HR), Latvija (LV), Litva (LT), Slovačka (SK) i Slovenija (SI), a koje su sličnih obilježja. Kao što se može vidjeti na grafikonu, najintenzivniji napori u smanjenju prekomjernog deficita unutar relativno kratkog vremenskog okvira (pogotovo uzimajući u obzir njihovu početnu veličinu) zabilježeni su u slučaju Latvije i Litve. Slovenija je u 2013. jednokratno zabilježila rekordan fiskalni deficit od 10,9 % BDP-a, a Komisija predviđa da će tijekom 2015. i 2016. godine Slovenija ostvarivati deficite niže od 3 % BDP-a. Iako je Hrvatska obuhvaćena PPPD-om i ima zadane ciljne veličine deficita za razdoblje 2014. – 2016., Prognoze Komisije pokazuju da se ne očekuje značajnije smanjenje fiskalnog deficita u Hrvatskoj, pogotovo ne ispod razine od 5,5 % BDP-a. Grafikon 1. S druge strane, smanjenje deficita opće države na razini EU-a u promatranom razdoblju većim se dijelom financira novim zaduživanjem država članica: prosječni konsolidirani dug opće države na razini EU-a porastao je s početne razine od 81,4 % BDP-a u 2011. na 88,6 % u 2014. godini, s perspektivom blagog smanjenja do razine 86,9 % BDP-a na kraju 2016. godine. Visoka prosječna razina duga opće države na razini EU-a u promatranom razdoblju (koji je iznad praga od 60 % BDP-a prema Ugovoru iz Maastrichta), uglavnom se odnosi na ogromna zaduživanja „starih“ država članica Europodručja (Grčka, Španjolska, Portugal, Italija i Irska, koje bilježe razine duga opće države iznad 100 % BDP-a). Razina duga opće države u odabranim zemljama članicama znatno je niža u odnosu na prosjek EU, osim u slučajevima Slovenije i Hrvatske, koje su nakon početne 2007. zabilježile izuzetno visok porast duga tijekom ostatka promatranog razdoblja Grafikon 2.

Iz prethodna dva grafikona mogli bismo intuitivno zaključiti da su promatrane države članice (osim Slovenije i Hrvatske) uspješno provele fiskalnu konsolidaciju i izašle iz PPPD-a zbog korištenja pristupa „odlučne i efikasne provedbe mjera na strani prihoda i rashoda proračuna u kombinaciji s minimalnim zaduživanjem“, za razliku od alternativnog pristupa „blage i minimalne provedbe mjera na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna u kombinaciji s novim zaduživanjem u svrhu financiranja deficita“.

Provedba Postupka prekomjernog proračunskog deficita (PPPD) nad odabranim državama članicama

Mehanizmom Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) predviđen je poseban korektivni postupak u slučaju da države članice bilježe prekomjerni proračunski deficit, koji se naziva i Postupak u slučaju prekomjernog proračunskog deficita (PPPD, engl. excessive deficit procedure – EDP). Kada država članica ne zadovoljava mastriške kriterije iz područja državnih financija (ne smije ostvarivati na godišnjoj razini deficit opće države veći od 3 % BDP-a i ne smije imati javni dug konsolidirane opće države veći od 60 % BDP-a, odnosno ako se procjeni) ili postoji realna mogućnost da će država članica prekoračiti vrijednost jednog od parametara u sljedećoj fiskalnoj godini, pokreće se i formalno PPPD nad državom članicom (detaljnije u I’M br. 2 iz rujna 2013). Do danas su gotovo sve države članice prošle kroz postupak PPPD-a (neke i u više navrata), s izuzetkom Švedske i Estonije koje izuzetno uspješno upravljaju svojim javnim financijama. Tijek svih ključnih formalnih koraka pri uključivanju, produljivanju i izlasku iz PPPD-a te duljina trajanja samog postupka za odabrane usporedive države članice i Hrvatsku prikazani su u Tablici 1.

Grafikon 1: EU i odabrane države članice, deficit opće države (u % BDP-a) 2,0

0,0

u % BDP-a

28

-2,0

-4,0

-6,0

-8,0

-10,0 EU

BG

CZ

2007

2008

HR

2009

2010

LV

2011

2012

LT

2013

2014*

SK

2015*

2016*

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljeće 2015. (prognoze za razdoblje 2014. – 2016.)

SI


Grafikon 2: EU i odabrane države članice, dug opće države (u % BDP-a)

29

90,0

80,0

u % BDP-a

70,0

60,0

50,0

40,0

30,0

20,0

10,0

0,0 EU

BG

CZ

2007

2008

HR

2009

2010

LV

2011

2012

LT

2013

2014*

SK

2015*

SI

2016*

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljeće 2015. (prognoze za razdoblje 2014. – 2016.) Tablica 1: Pregled provođenja Postupka prekomjernog proračunskog deficita (PPPD) nad odabranim državama članicama Država članica

Datum izvješća Komisije kojim je ustanovljeno kršenje fiskalnih uvjeta Ugovora iz Maastrichta (čl. 104.3/126.3 TFEU)

Datum Odluke Vijeća EU o postojanju prekomjernog deficita (čl. 104.6/126.6 TFEU)

Inicijalni rok za provedbu mjera koje rezultiraju smanjenjem prekomjernog deficita

Revidirani prijedlog roka za provedbu mjera smanjenja prekomjernog deficita

Službeni Status datum PPPD-a izlaska iz EDP procedure (čl. 104.12/126.12 TFEU)

2012.

-

21.06.2013.

Bugarska (BG)

12.05.2010.

13.07.2010.

2011.

Litva (LT)

13.05.2009.

07.07.2009.

2011.

Češka (CZ)

Latvija (LV)

Slovačka (SK) Češka (CZ)

Slovačka (SK) Slovenija (SI)

Hrvatska (HR)

12.05.2004.

18.02.2009.

12.05.2004.

07.11.2009.

07.10.2009.

07.10.2009. 15.11.2013.

24.06.2004.

02.07.2009.

24.06.2004.

02.12.2009.

11.11.2009.

11.11.2009. 21.01.2014.

2007.

2007.

2013.

2013.

2013. 2016.

-

-

2012.

-

-

-

2015.

22.06.2012.

03.06.2008.

Okončano

21.06.2013.

03.06.2008.

20.06.2014.

20.06.2014.

sredina 2016. ? U tijeku

sredina 2017. ?

Izvor: mrežna stranica Europske Komisije (http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/corrective_arm/index_en.htm) Zbog prekomjernog deficita Češka i Slovačka bile su obuhvaćene PPPD-om vrlo brzo nakon pristupanja u članstvo EU i dobile su rok da do kraja 2007. godine svedu svoj fiskalni deficit na razinu nižu od 3 % BDP-a. To su i ostvarile te su početkom lipnja 2008. godine i formalno izašle iz PPPD-a. Međutim, zbog jakog djelovanja

novonastale globalne ekonomske krize i krize Eurozone, deficiti tih država ponovo su povećani zbog provođenja dodatnih fiskalnih mjera u svrhu obrane od krize, tako da su ponovno uključene u mehanizam PPPD-a 2009. godine, pri čemu im je definiran i rok da do kraja 2013. godine smanje svoje fiskalne deficite unutar dozvoljene granice.


30

To su Češka i Slovačka uspješno i učinile te su sredinom 2014. godine izašle iz PPPD-a. Uspješni primjeri izlaska iz PPPD-a u ciljanom roku i uz striktnu primjenu mjera koje su predložile same države članice i uspješno ih provele su slučajevi Latvije i Litve. Negativni učinci svjetske gospodarske krize na gospodarstva Latvije i Litve (i posljedično na njihove državne financije) bili su najveći u usporedbi s drugim državama članicama koje analiziramo u ovom radu, tako da su te dvije države uključene u PPPD u prvoj polovini 2009. godine. Za Latviju je ciljna godina za eliminaciju prekomjernog deficita bila 2012., a za Litvu 2011. (što je kasnije odgođeno za 2012. godinu). Latvija i Litva formalno su izašle iz PPPD-a po završetku Europskog semestra sredinom 2013. godine. Iako je Slovenija prva od promatranih država uvela euro 2007. godine (u uvjetima gotovo uravnoteženog državnog proračuna), učinci globalne krize na slovensko gospodarstvo (i posebno bankarski sustav) doveli su do naglog porasta deficita na razinu 1,8 % BDP-a u 2008. godini, a sve makroekonomske projekcije ukazivale su na mogućnost daljnjeg porasta deficita. Zbog toga je u prvoj polovini listopada 2009. godine i Slovenija uključena u PPPD. Prvobitni rok za korekciju od četiri godine (s ciljanim prosječnim smanjenjem deficita od 0,75 % BDP-a godišnje) produljen je na šest godina (do kraja 2015. godine). Pri tome je od Slovenije zahtijevano da poduzme dodatne mjere i postavljeni su joj točno specificirani ciljani iznosi deficita po godinama za razdoblje 2013. – 2015. (što znači da bi Slovenija mogla izaći formalno iz PPPD-a sredinom 2016. godine). U 2009. godini Bugarska je zabilježila fiskalni deficit od 4,2 % BDP-a, zbog čega je i uključena u PPPD sredinom 2010. Provođenjem aktivnih mjera fiskalne konsolidacije bugarski fiskalni deficit sveden je na razinu od 2 % do kraja 2011 godine (ciljna godina za korekciju prekomjernog deficita), te je sredinom 2012. godine i formalno izašla iz PPPD-a. Republika Hrvatska stupila je 1. 7. 2015. godine u punopravno članstvo EU, ali zbog fiskalnog deficita od 5,3 % BDP-a u 2012. godini (i procjena Komisije da se situacija ne može popraviti u kratkom roku) Hrvatska je početkom 2014. godine formalno uključena u PPPD i očekuje se da Hrvatska do kraja 2016. godine svede svoj proračunski deficit na razinu nižu od 3 % BPD-a, kako bi u slučaju ispunjenja cilja mogla izaći iz PPPD-a sredinom 2017. godine. Pri tome valja napomenuti da su sve države članice u preporukama Komisije i Vijeća imale specificirane prosječne ciljane godišnje iznose smanjenja prekomjernih deficita (npr. za 0,5 % godišnje). Slovenija je pri produljenju roka s kraja 2013. na kraj 2015. godine dobila preporuku s točno specificiranim ciljanim iznosima deficita po godinama (4,9 % BDP-a u 2013; 3,3 % u 2014. i 2,5 % u 2015. godini). Međutim, Republika Hrvatska je bila prva država članica

koja je već u prvoj preporuci dobila točno specificirane ciljane iznose deficita po godinama (4,6 % BDP-a u 2014.; 3,5 % u 2015. i 2,7 % u 2016. godini). U nastavku slijedi analiza efikasnosti u provedbi mjera fiskalne konsolidacije (korekcije prekomjernog deficita u odnosu na ciljane veličine tijekom trajanja PPPD-a), opis drugih učinaka koji su se neplanirano pojavljivali te mjera koje su promatrane zemlje poduzele na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna radi izlaska iz PPPD-a. Iako su sve promatrane države (s izuzetkom Slovenije i Hrvatske) izašle iz PPPD-a, u praksi se pokazuje da su one uspješno provele fiskalnu konsolidaciju, ali i da su po izlasku iz PPPD-a uspješno nastavile držati svoje državne financije pod kontrolom. U slučajevima Latvije i Litve vidimo da su osim zadovoljenja fiskalnih kriterija iz Maastrichta (posljedica provedenih fiskalnih konsolidacija u sklopu korektivnog mehanizma PPPD-a), uspjele zadovoljiti i preostale mastriške kriterije i da su uspjele postati i članicama Europodručja (i uspješno su uvele euro umjesto svojih nacionalnih valuta). Osim toga, predmetom analize su i neki drugi dodatni pokazatelji na temelju kojih možemo donijeti neke zaključke i o oporavku gospodarstva, zaposlenosti, izvoza te promjena u broju stanovnika za odabrane države članice.

Bugarska (2010. – 2012.)

Formalni ulazak Bugarske u PPD sredinom 2010. godine posljedica je zabilježenog deficita od 4,2 % BDP-a u 2009. godini (iako je u 2007. i 2008. Bugarska ostvarila proračunske suficite). Pri tome je Bugarskoj određeno da do kraja 2011. godine smanji deficit na razinu od 2,5 % BDP-a. PPPD je bio usmjerena isključivo na smanjenje deficita jer je razina javnog duga bila vrlo niska (14,2 % BDP-a u 2009. godini). Konačni ishod mjera koje su poduzimale bugarske vlasti u svrhu fiskalne konsolidacije je taj da su zabilježeni deficiti u 2010. i 2011. godini bili niži u odnosu na preporučene vrijednosti (za 0,6 % BDP-a u 2010. i 0,5 % BDP-a u 2011.), što je dovelo do formalnog ukidanja PPPD-a Bugarskoj sredinom 2012. godine.

Za vrijeme trajanja PPPD-a porast razine duga opće države tijekom bio je zanemariv (s 14,2 % BDP-a u 2009. godini na 18 % u 2012.). Prognoza Komisije za razdoblje 2014. – 2016. pokazuje mogućnost pogoršanja pokazatelja deficita i posebice duga, no još uvijek ispod referentnih vrijednosti definiranih Ugovorom iz Maastrichta. Ukupni prihodi opće države (u % BDP-a) smanjeni su u odnosu na 2007. i 2008. godinu, dok su rashodi znatnije smanjeni tijekom PPPD-a (2010. – 2012.), ali su od 2013. godine na dalje ponovno povećani (do prosječne razine od oko 39 % BDP-a). Spomenuti porast rashoda opće države u velikoj je mjeri posljedica porasta državnih rashoda za investicije i za kamate.


Tablica 2: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspješnost provođenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (Bugarska, 2010. – 2012.) U % BDP-a/ god. stopa rasta

Deficit opće države

Ukupni prihodi opće države

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.* 1,1

39,4

1,6

39,3

-4,2

36,4

-3,2

34,1

-2,0

32,6

-0,7

34,5

-0,9

37,4

-2,8

36,4

-2,9

36,4

-2,9

36,2

Ukupni rashodi opće države

38,2

37,7

40,6

37,4

34,7

35,2

38,3

39,2

39,3

39,1

Konsolidirani dug opće države

16,6

13,3

14,2

15,9

15,7

18,0

18,3

27,6

29,8

31,2

...

...

...

0,6

0,5

...

...

...

...

...

- od toga: rashodi za investicije

- od toga: rashodi za kamate

Ciljna veličina deficita (preporuka Vijeća)

Uspješnost (ostvareni deficit - ciljni deficit) Realni BDP (god. stopa rasta)

Ukupne investicije (u % BDP-a)

Izvoz roba i usluga (u % BDP-a)

Zaposlenost (god stopa rasta)

Stanovništvo (god. stopa rasta)

5,3

1,1 ...

6,9

28,6

53,3 4,6

-0,7

5,7

0,9 ...

5,8

33,5

53,6 3,3

-0,7

5,1

0,8 ....

-5,0

28,7

43,8 -3,2

-0,7

4,8

0,7

-3,8 0,7

22,9

55,1 -6,2

-0,6

3,5

0,7

-2,5

2,0

20,8

64,1 -2,9

-0,7

3,5

0,8 ...

0,5

21,5

64,6 -1,1

-0,6

4,1

0,8 ...

1,1

21,3

68,4 0,0

-0,6

5,0

0,7 ...

4,8

1,0 ...

Ukupne investicije zabilježile su postupno smanjenje s razine od 33,5 % BDP-a u 2008. godini na razinu od 21 % BDP-a u 2014. godini. Podaci o broju stanovnika pokazuju prosječno godišnje smanjenje od 0,6 % tijekom promatranog razdoblja, dobrim dijelom i zbog odljeva stanovništva koje traži „bolje plaćen posao“ u ostatku EU (tablica 2).

Učinkovitost bugarskih vlasti pri provođenju fiskalne konsolidacije tijekom PPPD-a je posljedica predloženih i poduzetih mjera korektivne politike na proračunske prihode i rashode. Na strani prihoda, bugarske vlasti su povećale trošarine na energente i duhanske proizvode, doprinose za mirovinsko osiguranje, iznos minimalne plaće, te su uvele i neke nove vrste poreza (što je bilo popraćeno i s poboljšanjem učinkovitosti porezne uprave). Na rashodnoj strani, razine plaća u javnom sektoru, mirovina, subvencija i transfera su zamrznute. Također, smanjene su državne investicije (s 4,8 % BDP-a u 2010. na po 3,5 % BDP-a u 2011. i 2012. godini), kao i novo zapošljavanje u javnoj upravi.

1,0 ...

1,7

1,0

1,3

1,6

...

...

21,0

67,9 -0,5

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljeće 2015. (prognoze za razdoblje 2014. – 2016.), EK i Vijeće EU Godišnji rast realnog BDP-a je pozitivan i blago raste od 2010. godine, udio investicija u BDP-u je prilično stabilan, dok je izvoz udio roba i usluga u BDP-u povećan s 43,8 % u 2009. na 68,4 % u 2013. godini, trend smanjenja razine zaposlenosti prekinut je 2013. godine.

4,0

...

...

...

...

...

...

Mjere poduzete na rashodnoj strani utjecale su i na smanjenje kupovne moći građana, a veći dio planiranih državnih investicija preusmjeren je prema financiranju iz EU fondova (u tom su slučaju proračunski rashodi države za investicije manji, jer se samo dio troškova povezanih s sufinanciranjem EU projekata plaća iz proračuna).

Češka (2009. – 2014.)

Češka je bila prvi put pod PPPD-om u razdoblju 2004. – 2008. godine, no zbog pogoršanja opće ekonomske situacije (dodatno pogoršane i utjecajima globalne ekonomske krize) i ponovnog eskaliranje proračunskog deficita, već 2009. godine ponovno je uključena u PPPD s ciljem da svede proračunski deficit u prihvatljive okvire do kraja 2013. godine, što je i učinjeno i sredinom 2014., i formalno je izašla po drugi put iz PPPD-a (tablica 3). Polazna preporuka Vijeća EU iz 2009. godine bila je usmjerena na smanjenje deficita na razinu od 5,5 % BDP-a u 2010. godini i na daljnje smanjenje deficita za po 1 % godišnje u razdoblju 2011. – 2013. Tablica 3. Tijekom razdoblja 2009. – 2011. godine Češka je uspijevala ostvarivati deficit manji u odnosu na ciljeve postavljene od strane Vijeća. Međutim, tijekom 2012. godine ostvareni deficit je iznosio 3,9 % BDP-a, tj. za 0,4 % veći u odnosu na ciljnu veličinu postavljenu od Vijeća.

31


32

Tablica 3: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspješnost provođenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (Češka, 2009. – 2014.) U % BDP-a/ god. stopa rasta

Deficit opće države

Ukupni prihodi opće države

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.* -0,7

39,3

-2,1

38,1

-5,5

38,1

-4,4

38,6

-2,7

39,7

-3,9

39,9

-1,2

40,1

-2,0

40,0

-2,0

40,0

-1,5

39,3

Ukupni rashodi opće države

40,0

40,2

43,6

43,0

42,4

43,8

42,0

42,0

42,0

40,8

Konsolidirani dug opće države

27,8

28,7

34,1

38,2

39,9

44,6

42,6

42,6

41,5

41,6

...

...

1,1

1,1

1,8

-0,4

...

...

...

...

- od toga: rashodi za investicije

- od toga: rashodi za kamate

Ciljna veličina deficita (preporuka Vijeća)

Uspješnost (ostvareni deficit - ciljni deficit) Realni BDP (god. stopa rasta)

Ukupne investicije (u % BDP-a)

Izvoz roba i usluga (u % BDP-a)

Zaposlenost (god stopa rasta)

Stanovništvo (god. stopa rasta)

4,6

1,1 ...

5,5

29,6

66,6 1,9

0,3

5,0

1,0 ...

2,7

29,0

63,4 1,6

0,9

5,5

1,2

-6,6

-4,8

27,1

58,8 -1,4 0,8

4,7

1,3

-5,5

2,3

27,0

66,2 -1,0 0,3

4,1

1,3

-4,5

2,0

26,6

71,6 -0.3 0,2

3,9

1,4

-3,5 -0,8

26,1

76,5 0,4

0,2

3,9

1,3 ...

-0,7

24,9

77,2 1,0

0,1

3,9

1,3 ...

4,5

1,2 ...

U strukturi rashoda vidljivo je smanjenje izdataka države za investicije, dok su izdaci države za kamate stabilni tijekom cijelog razdoblja na prosječnoj razini od oko 1,3 % BDP-a. Tijekom PPPD-a dug opće države povećan je s 34,1 % (2009.) na 45 % BDP-a (2013.), a Prognoza Komisije za razdoblje 2014. – 2016. ukazuje na mogućnost blagog smanjenja vrijednosti pokazatelja duga opće države. Trend smanjenja realnog godišnjeg BDP-a iz 2012. i 2013. godine zaustavljen je i očekuje se da će realni BDP bilježiti rast tijekom razdoblja 2014. – 2016. godine, i to po stopama višim od 2 % godišnje. Udio ukupnih investicija u BDP-u smanjen je tijekom promatranog razdoblja, no udio izvoza roba i usluga u BDP-u povećan je s 58,8 % BDP-a u 2009. na 83,6 % u 2014. godini. Trend smanjenja zaposlenosti prekinut je u 2012. godini, dok je godišnja stopa rasta stanovništva bila pozitivna tijekom cijelog promatranog razdoblja (s nešto slabijom dinamikom rasta u razdoblju 2010. – 2014.).

...

2,0

2,5

2,6

0,8

...

...

25,3

83,6 0,0

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljeće 2015. (prognoze za razdoblje 2014. – 2016.), EK i Vijeće EU U 2013. godini ostvaren je deficit od 1,2 % BDP-a, što je za 1,3 % BDP-a niže u odnosu na ciljnu veličinu. Prognoza Komisije za razdoblje 2014. – 2016. ukazuje na mogućnost blagog pogoršanja pokazatelja deficita (2 % BDP-a u 2014. i 2015. godini, 1,5 % BDP-a u 2016. godini), no deficit i dalje ostaje ispod referentnih vrijednosti definiranih Ugovorom iz Maastrichta. Ukupni prihodi opće države blago su povećani tijekom promatranog razdoblja, dok su rashodi smanjeni za nekoliko postotnih bodova.

3,8

1,2

...

...

...

...

...

...

U sklopu provedbe fiskalne konsolidacije za vrijeme trajanja PPPD-a nad Češkom, u svrhu povećanja fiskalnih prihoda povećana je stopa PDV-a, povećane su trošarine i porez na imovinu te socijalni doprinosi za jedan dio stanovništva, a intenzivirano je i povlačenje dobiti iz javnih poduzeća u državnom vlasništvu. Korektivne mjere na rashodnoj strani započele su smanjenjem iznosa socijalnih naknada u ranom stadiju PPPD-a, nakon čega je uslijedilo zamrzavanje plaća u javnom sektoru i mirovina, plaćanje nekih proračunskih obveza je odgođeno, a proračunski izdaci po pojedinim proračunskim stavkama (npr. za nabavu roba i usluga) su ograničeni.

Latvija (2009. – 2013.)

Deficit opće države u Latviji je 2007. godine iznosio samo 0,6 % BDP-a, a dug je bio na iznimno niskoj razini od 8,4 % BDP-a. Latvija je „mala otvorena ekonomija“ i prelijevanja globalne ekonomske krize utjecala su snažno na Latviju u samo jednoj godini: već 2008. godine deficit se naglo povećao na 4 % BDP-a, a razina duga više se nego udvostručila i dosegla razinu od 18,6 % BDP-a (tablica 4). Latvija je službeno uključena u PPPD 2009. godine, kada je dosegla najvišu povijesnu razinu deficita opće države od 9 % BDP-a, a razina duga opće države je gotovo udvostručena u odnosu na prethodnu godinu (odnosno, povećala se za oko četiri puta u odnosu na razinu iz 2007. godine).


Tablica 4: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspješnost provođenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (Latvija 2009. – 2013.) U % BDP-a/ god. stopa rasta

Deficit opće države

Ukupni prihodi opće države

Ukupni rashodi opće države

- od toga: rashodi za investicije

- od toga: rashodi za kamate

Konsolidirani dug opće države Ciljna veličina deficita (preporuka Vijeća)

Uspješnost (ostvareni deficit - ciljni deficit) Realni BDP (god. stopa rasta)

Ukupne investicije (u % BDP-a)

Izvoz roba i usluga (u % BDP-a)

Zaposlenost (god stopa rasta)

Stanovništvo (god. stopa rasta)

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.* -0,6

33,3

-4,0

33,0

-9,0

34,5

-8,1

35,9

-3,3

35,5

-0,8

35,7

-0,7

35,3

-1,4

35,5

-1,4

34,7

-1,6

34,0

33,9

37,0

43,4

44,0

38,8

36,5

36,0

36,9

36,1

35,6

8,4

18,6

36,4

46,8

42,7

40,9

38,2

40,0

37,3

40,4

...

...

...

-1,1

1,0

0,8

...

...

...

...

5,9

0,4 ...

9,8

36,5

38,5 2,6

-0,9

5,1

0,5 ...

4,8

1,5 ....

-3,2

-14,2

-0,2

-13,9

32,0

39,5 -0,8

22,5

42,5 -1,3

4,6

1,7

-7,1

-2,9

19,1

53,0

-6,4

-2,0

5,0

1,8

-4,3

5,0

22,1

57,8 1,3

-2,2

4,8

1,6

-1,6

4,8

25,2

60,9

1,6

-1,4

4,3

1,5 ...

4,2

23,3

59,4

2,1

-1,0

4,3

1,4 ...

4,0

1,2 ...

Latvija je ozbiljno i odlučno pristupila fiskalnim reformama, a u ozbiljnost njezinih reformi povjerovale su i međunarodne financijske institucije (MMF, ECB, Svjetska banka, EBRD), te vlade nordijskih zemalja, Češke, Estonije i Poljske koje su Latviji odobrile paket financijske pomoći u iznosu od oko 7,5 mlrd. EUR (realizirano u 2009., 2010. i prvom tromjesečju 2012. godine), što se odrazilo i na povećanje javnog duga Latvije (taj dug će biti otplaćen u cijelosti vjerovnicima do kraja ove (2015.) godine). U 2010. godini latvijske su vlasti uspjele dovesti razinu deficita na razinu od 8,1 % BDP-a (ili za 1,1 % BDP-a manje u odnosu na ciljanu veličinu), ali tijekom 2011. i 2012. godine djelovanje paketa mjera pokazalo se vrlo efikasnim: deficit je smanjen na 3,3 % BDP-a u 2011., odnosno na 0,8 % BDP-a u 2012. godini. U usporedbi s 2013. godinom, deficit u 2014. godini je udvostručen (s 0,7 na 1,4 % BDP-a), a Proljetne prognoze Komisije predviđaju deficit od 1,4 % BDP-a u 2015. i 1,6 % BDP-a u 2016. godini. Razina ukupnih prihoda opće države konstantna je tijekom cijelog promatranog razdoblja, dok su ukupni rashodi smanjeni s 44 % BDP-a u 2010. godini na 36 % u 2013. godini, što znači da je težište fiskalne

1,2 ...

2,4

2,3

3,2

-1,0

...

...

23,0

58,0 -1,1

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljeće 2015. (prognoze za razdoblje 2014. – 2016.), EK i Vijeće EU Ciljevi postavljeni od Vijeća EU zvučali su nevjerojatno: tijekom razdoblja 2010. – 2012. smanjiti deficit za po 2,75 % udjela u BDP-u godišnje u odnosu na deficit ostvaren u 2009. godini.

3,7

...

...

...

...

...

...

konsolidacije bilo na smanjenju državnih rashoda (za koje se predviđa da će ostati na približno istoj razini i tijekom razdoblja 2014. – 2016.).

U strukturi rashoda primjetno je smanjenje rashoda za državne investicije (djelomično zbog korištenja EU fondova pri financiranju). Rashodi države za kamate, koji su bili među najnižima u EU, utrostručeni su nakon 2008. godine, a projekcije ukazuju na njihovo smanjenje u razdoblju 2014. – 2016. godine, što je povezano s činjenicom da će Latvija do kraja ove godine otplatiti veliku većinu kreditnih obveza po osnovi primljenog paketa financijske pomoći od međunarodnih institucija i susjednih država članica (što automatski smanjuje buduće troškove kamata). Nakon tri uzastopne godine pada realnog BDP-a, Latvija od 2011. godine bilježi kontinuirani gospodarski rast, koji će se i po nešto nižim stopama nastaviti tijekom razdoblja 2014. – 2016.

Udio investicija u BDP-u naglo je smanjen početkom krize, a od 2011. godine polako se oporavlja i stabilizirao je se na prosječnoj godišnjoj razini od oko 23 % BDP-a. Udio izvoza roba i usluga u BDP-u povećan je s 42,5 % u 2009. na 59,4 % u 2013. Nakon velikog smanjenja zaposlenosti u 2009. i 2010. godini, zabilježen je oporavak u razdoblju do kraja 2013. godine, a za 2014. se predviđa smanjenje zaposlenih za 1 %.

33


34

Tablica 5: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspješnost provođenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (Litva 2009. – 2013.) U % BDP-a/ god. stopa rasta

Deficit opće države

Ukupni prihodi opće države

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.* -0,8

34,4

-3,1

35,0

-9,1

35,8

-6,9

35,4

-8,9

33,6

-3,1

33,0

-2,6

32,9

-0,7

34,2

-1,5

32,4

-0,9

32,5

Ukupni rashodi opće države

35,2

38,1

44,9

42,3

42,5

36,1

35,5

34,9

33,9

33,4

Konsolidirani dug opće države

15,9

14,6

29,0

36,2

37,2

39,8

38,8

40,9

41,7

37,3

...

...

...

-0,1

-5,1

-0,1

...

...

...

...

18,4

17,3

- od toga: rashodi za investicije

- od toga: rashodi za kamate

Ciljna veličina deficita (preporuka Vijeća)

Uspješnost (ostvareni deficit - ciljni deficit) Realni BDP (god. stopa rasta)

Ukupne investicije (u % BDP-a)

Izvoz roba i usluga (u % BDP-a)

Zaposlenost (god stopa rasta)

Stanovništvo (god. stopa rasta)

5,4

0,7 ...

11,1 28,6

50,4 1,6

-1,2

5,4

0,7 ...

4,4

1,2 ....

2,6

-14,8

-1,7

-7,7

26,0

57,1 -1,2

17,9

51,9 -0,9

5,0

1,8

-6,8

1,6

16,9

65,4 -5,3

-1,3

4,7

1,8

-3,8

6,1

75,1 0,5

-2,8

3,9

2,0

-3,0

3,8

81,7 1,8

-1,6

3,7

1,8 ...

3,3

18,2

84,1 1,3

-1,1

3,5

1,6 ...

3,5

1,4 ...

Latvija je izašla formalno iz PPPD-a sredinom 2013. godine, a jer je zadovoljavala i preostale mastriške kriterije, od početka 2014. godine, Latvija je postala i 18. članica Europodručja. Na prihodnoj strani proračuna primijenjeno je rasterećenje troškova rada, smanjenje udjela lokalne države u raspodjeli poreznih prihoda, uvođenje oporezivanja dobiti od kapitala, povećanje stopa PDV-a i trošarina, ukidanje raznih poreznih olakšica i poboljšanje poreznog nadzora. Na rashodnoj strani proračuna napravljeni su radikalni rezovi u smislu smanjenja plaća u javnom sektoru i sektoru lokalne države, smanjenja subvencija i potpora, smanjenja mirovina i svih vrsta socijalnih izdataka, ograničenja tekuće proračunske potrošnje i unaprjeđenja sustava upravljanja javnim dugom (što je rezultiralo dodatnim smanjenjem troškova kamata).

...

2,9

2,8

3,3

2,0

...

...

19,2

81,8 -1,0

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljeće 2015. (prognoze za razdoblje 2014. – 2016.), EK i Vijeće EU Što se tiče kretanja broja stanovnika, stanovništvo se smanjuje tijekom cijelog promatranog razdoblja, s time da je najveće smanjenje zabilježeno u vrijeme provođenja PPPD-a, točnije u razdoblju 2009. – 2012. godine, što je u velikoj mjeri posljedica odljeva radne snage iz Latvije u ostatak EU. Za uspjeh Latvije u postupku smanjenja prekomjernog deficita (osim inozemne financijske pomoći) presudna je bila i dobra kombinacija mjera na prihodnoj i posebice na rashodnoj strani državnog proračuna.

3,5

1,4

...

...

...

...

...

...

Litva (2009. – 2013.) Za razliku od Latvije, susjedna država Litva ušla je također u PPPD 2009. godine, ali s nešto nižom početnom razinom prekomjernog deficita zabilježenog u prethodnoj godini (3,1 % BDP-a). Tijekom 2009. godine deficit je naglo porastao na 9,1 % BDP-a, dok je razina javnog duga bila niža nego u Latviji. Početna preporuka Vijeća u 2009. godini odnosila se je na smanjenje prekomjernog deficita do kraja 2011. godine, po prosječnoj stopi od 1,5 % udjela u BDP-u godišnje. Kako mjere poduzete u 2009. i prvoj polovici 2010. godine nisu dale očekivane rezultate, Vijeće je objavilo izmijenjenu Preporuku za intenzivnije smanjenje deficita, tako da se deficit smanji za tri postotna boda godišnje umjesto za 1,5 postotni bod do kraja 2011. godine, a konačni rok za postizanje deficita od 3 % produljen je na kraj 2012. godine.

Tijekom 2011. godine Litva je ostvarila za 5,1 postotnih bodova viši deficit u odnosu na ciljni, a na kraju 2012. godine deficit je iznosio 3,1 % BDP-a. Vijeće je uzelo u obzir procjenu službe Komisije o deficitu vrijednosti 2,9 % BDP-a za 2012. i procjenu utjecaja tekuće mirovinske reforme na rashode proračuna u iznosu od 0,2 % BDP-a. S obzirom na ove „olakotne okolnosti“ i činjenicu da je razina javnog duga iznosila oko 2/3 referentne vrijednosti duga po Ugovoru iz Maastrichta, Litva je službeno izašla iz PPPD-a sredinom 2013. godine (s deficitom od 2,6


Tablica 6: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspješnost provođenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (Slovačka 2009. – 2014.) U % BDP-a/ god. stopa rasta

Deficit opće države

Ukupni prihodi opće države

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.* -1,9

34,1

-2,4

34,0

-7,9

35,9

-7,5

34,5

-4,1

36,4

-4,2

36,0

-2,6

38,4

-2,9

38,9

-2,7

39,6

-2,5

37,5

Ukupni rashodi opće države

36,1

36,4

43,8

42,0

40,6

40,2

41,0

41,8

42,4

40,1

Konsolidirani dug opće države

29,8

28,2

36,0

41,1

43,5

52,1

54,6

53,6

53,4

53,5

...

...

-1,6

-2,2

0,2

-0,9

0,4

...

...

...

21,8

22,2

24,2

21,3

- od toga: rashodi za investicije

- od toga: rashodi za kamate

Ciljna veličina deficita (preporuka Vijeća)

Uspješnost (ostvareni deficit - ciljni deficit)

Realni BDP (god. stopa rasta)

Ukupne investicije (u % BDP-a)

Izvoz roba i usluga (u % BDP-a)

Zaposlenost (god stopa rasta)

Stanovništvo (god. stopa rasta)

3,1

1,4 ...

10,7

26,9

83,5 2,4

0,0

3,3

1,2 ...

5,4

35,7

80,4 3,2

0,1

3,7

1,4

-6,3

-5,3

67,6 -2,8 0,1

3,5

1,3

-5,3 4,8

76,5 -2,1 0,1

3,7

1,5

-4,3 2,7

85,3 -0,1 0,0

3,0

1,8

-3,3 1,6

91,8 0,6

0,2

3,0

1,9

-3,0 1,4

20,4

93,0 0,0

0,1

3,7

1,9 ...

4,1

1,6 ...

Početkom 2014. godine Litva je također postala članicom Europodručja, kao 19. zemlja koja je uvela euro. U toj godini ostvarena je i povijesno niska razina deficita od 0,7 % BDP-a. Realni pad BDP-a ostvaren je samo 2009. godine (-14,8 %), nakon čega slijedi razdoblje rasta, pri čemu Komisija predviđa prosječni godišnji realni rast od oko 3 % u razdoblju 2014. – 2016. Razina ukupnih investicija (u % BDP-a) konstantno raste od 2011. godine na dalje. Udio izvoza roba i usluga u BDP-u povećan je sa 51,9 % u 2009. na 84,1 % u 2013. godini (odnosno 81,8 % u 2014.). Zaposlenost se konstantno smanjivala od 2008. do 2010. godine, trend pada je zaustavljen u 2011. godini, a tijekom sljedeće tri godine porast zaposlenosti je postao intenzivniji. Broj stanovnika u kontinuiranom je padu tijekom cijelog razdoblja promatranja, s tim da je odljev usporen nakon rekordne 2011. godine (kada je broj stanovnika smanjen za 2,8 % u samo jednoj godini).

1,6 ...

2,4

3,0

3,4

1,5

...

...

21,1

91,9 0,1

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljeće 2015. (prognoze za razdoblje 2014. – 2016.), EK i Vijeće EU % BDP-a u toj godini). Proljetne prognoze Komisije predviđaju deficite niže od 1 % BDP-a u 2014. i 2016. godine te 1,5 % BDP-a u 2015. godini (tablica 5). Dug opće države će prema projekcijama Komisije porasti nešto iznad granice od 40 % BDP-a u 2014. i 2015. godini, da bi se u 2016. godini smanjio na 37,3 % BDP-a. Ukupni prihodi i rashodi opće države (u % BDP-a) smanjuju se tijekom cijelog promatranog razdoblja. U strukturi rashoda vidljivo je smanjenje rashoda za državne investicije i rashoda za kamate od 2012. godine na dalje.

3,0

...

...

...

...

...

...

Pad stanovništva uglavnom je posljedica iseljavanja stanovništva u ostatak EU. Mjere koje je provodila Litva u svrhu izlaska iz PPPD-a na prihodnoj strani proračuna odnosile su se na rasterećenje gospodarstva (smanjenje poreza na dobit), povećanje stope PDV-a i nekih neporeznih prihoda. Na rashodnoj strani učinjeni su rezovi u smislu smanjenja mase plaća i plaća u javnom sektoru, državni investicijski projekti su preusmjereni na financiranje iz EU fondova te su provođene aktivne mjere u vezi s reformom mirovinskog sustava.

Slovačka (2009. – 2014.)

Slično kao i susjedna Češka, Slovačka je bila prvi put pod PPPD-om u razdoblju 2004. – 2008. godine, no zbog pogoršanja opće ekonomske situacije (pri čemu je proračunski deficit Slovačke porastao s 2,4 % BDP-a u 2008. na 7,9 % BDP-a u 2009. godini) ponovno je uključena u PPPD 2009. godine. Preporuka Vijeća koju je dobila Slovačka za izlazak iz PPPD-a 2009. godine definirala je vrijednost projiciranog deficita od 6,3 % BDP-a u 2009. godini i smanjenje deficita za po jedan postotni bod udjela u BDP-u godišnje do kraja 2012. godine, te dostizanje referentne vrijednosti od 3 % BDP-a u 2013. godini. Ostvarene veličine deficita u 2010. i 2012. godini znatno su premašile ciljne veličine deficita po preporuci Vijeća (u 2010. godini za čak 2,2 % BDP-a, tablica 6).

35


36

U 2013. godini ostvaren je deficit od 2,6 % BDP-a (što je za 0,4 postotna boda niže u odnosu na preporučenu ciljnu vrijednost), tako da je Slovačka formalno izašla iz PPPD-a sredinom 2014. godine. Procjene Komisije za razdoblje 2014. – 2016. predviđaju deficit između 2,5 % i 2,7 % BDP-a. Ukupni prihodi opće države (u % BDP-a) povećani su tijekom PPPD-a, s razine od 34 % BDP-a u 2008. na razinu od 38,9 % BDP-a u 2014. godini, dok su rashodi u istom razdoblju povećani s 36,4 % na 41,8 % BDP-a. To znači da je težište fiskalne konsolidacije bilo prvenstveno usmjereno na povećanje fiskalnih prihoda, no kako rashodi nisu držani pod kontrolom i odstupanja ostvarenog deficita od ciljnih vrijednosti koje je preporučilo Vijeće ukazuju na slabosti u procesu fiskalne konsolidacije u svim godinama trajanja PPPD-a, s izuzetkom 2011. i 2013. godine. Proljetne prognoze Komisije predviđaju deficite u rasponu od 2,5 % do 2,9 % BDP-a u razdoblju 2014. – 2016. godine. U strukturi rashoda procjenjuje se porast udjela rashoda za državne investicije i smanjenje rashoda za kamate tijekom razdoblja 2014. – 2016. godine. Za vrijeme trajanja PPPD-a razina duga opće države je gotovo udvostručena, s 28,2 % BDP-a u 2008. na 54,6 % BDP-a u 2013. godini (uz projicirano smanjenje na prosječnu razinu od oko 53,5 % u razdoblju 2014. – 2016.).

Realno smanjenje BDP-a od 5,3 % na međugodišnjoj razini zabilježeno je 2009. godine, nakon čega je uslijedila faza rasta (po sve nižim godišnjim stopama do kraja 2013. godine). Prognoza za razdoblje 2014. – 2016. ukazuje na ponovno intenziviranje gospodarskog rasta u Slovačkoj. Udio ukupnih investicija u BDP-u se smanjuje tijekom cijelog promatranog razdoblja, dok je udio izvoza roba i usluga u BDP-u jednokratno smanjen s 80,4 % u 2008. na 67,6 % u 2009. godini. Od tada je započeo oporavak izvoznih aktivnosti, tako da je 2013. godini izvoz roba i usluga dosegao vrijednost od 93 % BDP-a.

Nakon smanjenja zaposlenosti u razdoblju 2009. – 2011. godine, od 2012. na dalje zaposlenost se ponovno povećava. Što se tiče kretanja broja stanovnika, tijekom cijelog promatranog razdoblja broj stanovnika blago se povećava po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 0,1 %. Mogli bismo zaključiti da mjere koje je poduzimala Slovačka u svrhu izlaska iz PPPD-a nisu bile dovoljno efikasne i nisu dovele do značajnijeg smanjenja državnih rashoda, no unatoč tome Slovačka je izašla iz PPPD-a. Što se tiče poduzetih mjera fiskalne konsolidacije, na prihodnoj strani proračuna smanjene su trošarine na dizelska goriva (što se odrazilo na smanjenje proračunskih prihoda, no nije poznato koliko je ta mjera pomogla gospodarskom rastu), ukinute su određene porezne i dohodovne olakšice koje su se primjenjivale početkom kriznog razdoblja, uvedene su mjere za efikasniju naplatu poreza.

Mjere usmjerene na rashodnu stranu proračuna nisu bile brojne i svele su se na smanjenje proračunske potrošnje za nabavu roba i usluga i smanjenje razine državnih investicija koje se financiraju iz državnog proračuna (od 2014. na dalje ponovno se povećavaju državni izdaci za investicije, što bi moglo ukazivati i na to da nije napravljena značajnija supstitucija proračunskih izvora financiranja korištenjem sredstava iz EU fondova).

Slovenija (2009. – 2016.?)

Kada je 2007. godine Slovenija pristupila Europodručju, fiskalni deficit bio je gotovo uravnotežen (blagi deficit od 0,1 % BDP-a). Deficit je povećan na 1,8 % BDP-a u 2008. godini, a zbog jakog utjecaja globalne krize i krize eurozone na slovenske javne financije, u 2009. godini došlo je naglog porasta deficita na 6,1 % od BDP i Slovenija je službeno uključena u PPPD. Na temelju Preporuke Vijeća o okončanju situacije prekomjernog deficita, Slovenija je to trebala učiniti do kraja 2013. godine, s prosječnim godišnjim fiskalnim naporom od 0,75 postotnih bodova. Ostvareni deficit bio je nešto viši u odnosu na ciljne vrijednosti iz Preporuka, a najveće odstupanje (od 2,2 postotna boda) zabilježeno je 2011. godine.

U istom razdoblju je razina duga opće države povećana sa 34,5 % BDP-a u 2009. na 53,7% BDP-a u 2012. godini (tablica 7), što je posljedica slabe učinkovitosti mjera koje su se poduzimale radi smanjenja prekomjernog deficita na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna. Zbog svega toga rok za otklanjanje prekomjernog deficita je Sloveniji produžen do kraja 2015. godine (kako bi mogla formalno izaći iz PPPD-a sredinom 2016.). Revidiranom Preporukom Vijeća Sloveniji su postavljeni točno precizirane ciljne veličine deficita za svaku godinu (4,9 % BDP-a za 2013.; 3,3 % za 2014. i 2,5 % za 2015. godinu). Međutim, zbog sanacije problematičnog bankarskog sustava u vlastitom aranžmanu (Slovenija nije zatražila u konačnici od ECB-a i drugih institucija paket financijske pomoći u tu svrhu), deficit je jednokratno porastao na čak 14,9 % BDP-a u 2013. godini (čak 10 postotnih bodova više u odnosu na ciljnu vrijednost), a dug opće države naglo je porastao s 53,7 % BDP-a u 2012. na 70,3 % BDP-a u 2013. godini. Unatoč tome što je dug opće države premašio referentnu vrijednost od 69 % definiranu Ugovorom iz Maastrichta, Sloveniji nisu izdane dodatne preporuke za smanjenje duga. Osim toga, u 2013. godini Komisija je konstatirala i postojanje makroekonomskih neravnoteža u Sloveniji. Vrijednost deficita zabilježenog u 2014. godinu iznosi 4,9 % BDP-a (1,6 postotnih bodova više u odnosu na preporučenu ciljnu vrijednost), a očekivane vrijednosti za 2015. i 2016. su samo malo niže od referentne vrijednosti za deficit od 3 % BDP-a.


Tablica 7: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspješnost provođenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (Slovenija 2009. – 2016.?) U % BDP-a/ god. stopa rasta

Deficit opće države

Ukupni prihodi opće države

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.* -0,1

42,1

-1,8

42,1

-6,1

42,3

-5,7

43,6

-6,6

43,3

-4,0

-14,9

4,0

4,3

44,6

Ukupni rashodi opće države

42,2

44,0

48,5

49,2

50,0

48,6

Konsolidirani dug opće države

22,7

21,6

34,5

38,2

46,5

...

...

-0,1

-0,5

-2,1

24,3

21,2

20,2

- od toga: rashodi za investicije

- od toga: rashodi za kamate

Ciljna veličina deficita (preporuka Vijeća)

Uspješnost (ostvareni deficit - ciljni deficit)

Realni BDP (god. stopa rasta)

Ukupne investicije (u % BDP-a)

Izvoz roba i usluga (u % BDP-a)

Zaposlenost (god stopa rasta)

Stanovništvo (god. stopa rasta)

4,5

1,2 ...

6,9

28,8

67,6 2,5

0,4

4,7

1,1 ...

3,3

29,6

66,1 1,1

0,0

5,0

1,3

-6,0

-7,8

57,2 -1,5 1,1

5,0

1,6

-5,3 1,2

64,3 -1,5 0,7

4,0

1,9

-4,5 0,6

70,4 -3,1 0,2

45,0

-4,9

45,0

-2,9

44,8

Rashodi opće države jednokratno su porasli 2009. godine, zatim su stagnirali na povišenoj razini do kraja 2012., da bi 2013. godine jednokratno bili povećani na razinu od 59,9 % BDP-a, nakon koje slijedi povratak na prethodno zabilježene razine prema projekcijama Komisije. U strukturi rashoda vidljivo je smanjenje rashoda za državne investicije u razdoblju 2011. – 2013., nakon čega se predviđa ponovno povećanje na razinu iznad 5 % BDP-a u 2014. i 2015. godini. Isto tako, vidljiv je i snažniji porast rashoda za kamate, koji su udvostručeni tijekom relativno kratkog razdoblja i njihova prosječna godišnja vrijednost u razdoblju 2014. – 2016. iznosit će oko 3 % BDP-a. Tijekom promatranog razdoblja (s izuzetkom 2009., 2012. i 2013. godine) Slovenija bilježi realni rast BDP-a. Razina ukupnih investicija smanjena je na razinu od oko 20 % BDP-a 2010. godine, a ta razina nije se promijenila do danas. Udio izvoza roba i usluga smanjen je s 66,1 % BDP-a u 2008. na 57,2 % BDP-a u 2009. godini. Od tada je započeo trend ponovnog oporavka te je taj udio dosegao vrijednost od 76,8 % BDP-a u 2014. godini. Razina zaposlenosti kontinuirano se smanjivala u razdoblju od 2009. do 2013. godine, a trend je preokrenut u 2014. godini kada je došlo do blagog porasta od 1,2 %.

43,4

59,9

49,8

47,7

46,2

53,7

70,3

80,9

81,5

81,7

-0,3

-10,0

-1,6

-0,4

...

19,2

19,7

20,1

...

2,0

-3,8

-2,6

73,3 -1,3 0,3

2,5

-4,9

-1,0

74,7 -1,9 0,2

5,1

3,3

-3,3 2,6

76,8

5,5

3,1

-2,5

2,9 ...

2,1

...

...

1,2

0,1

4,2

2,3

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljeće 2015. (prognoze za razdoblje 2014. – 2016.), EK i Vijeće EU Ukupni prihodi opće države (u % BDP-a blago su rasli do kraja 2014. godine, a za 2015. i 2016. godinu predviđa se smanjenje prihoda.

-2,8

...

...

...

...

...

Stopa rasta stanovništva je pozitivna (ali s trendom smanjenja iz godine u godinu), pri čemu nije došlo do značajnijeg odljeva stanovništva u potrazi za poslom u druge države članice EU.

Za vrijeme dosadašnjeg trajanja PPPD-a, slovenske su vlasti provodile mjere fiskalne konsolidacije na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna: gospodarski sektor se rasterećivao na prihodnoj strani u višekratnom smanjenju poreza na dobit, proračunski prihodi se nastoje povećati povećanjem visine i obuhvata trošarina, povećanjem cijena cestarina i oporezivanjem aktivnosti bankarskog sektora (koji je i jedan od uzročnika lošeg stanja slovenske ekonomije). Na rashodnoj strani, u prvo vrijeme je bila usporena indeksacija plaća u javnom sektoru, koje su tijekom 2012. i 2013. zamrznute, pa čak i nešto smanjene. U javnom sektoru su ukinuti i bonusi na plaće i odgođeno se primjenjuje sustav promaknuća. Isto tako, smanjene su proračunske potpore i smanjene socijalne olakšice, a u 2012. su zamrznute i mirovine (neprimjena indeksacije).

Hrvatska (2014. – 2017.?)

Republika Hrvatska pristupila je 1. srpnja 2013. godine u punopravno članstvo EU. Zbog prekomjernog deficita Hrvatska je vrlo brzo ušla u korektivni mehanizam

37


38

PPPD-a (siječanj 2014.), i to zbog kršenja oba segmenta fiskalnih kriterija definiranih Ugovorom iz Maastrichta: deficit u 2012. iznosio je 5,3 % BDP-a, a dug opće države 69,2 % BDP-a. Sve ostale promatrane zemlje uključene su u PPPD zbog kršenja kriterija deficita, a razine duga u tom trenutku bile su ispod referentne razine od 60 % BDP-a. Deficit je povećan u 2013. godini na 5,4 % BDP-a.

Međutim, dug je povećan za više od 10 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu, na razinu od 80,6 % BDP-a. Proljetna ekonomska prognoza Komisije 2015. predviđa deficit od 5,6 % BDP-a u 2015., te 5,7 % BDP-a u 2016., uz porast razine duga na 93,9 % BDP-a na kraju 2016. (tablica 8). Spomenute prognoze ukazuju na odstupanja od ciljnih veličina deficita definiranih Preporukom Vijeća o okončanju situacije prekomjernog deficita u Hrvatskoj (siječanj 2014.). U toj Preporuci postavljene su precizne ciljne veličine deficita za svaku godinu provedbe PPPD-a (4,6 % BDP-a za 2014.; 3,5 % za 2015. i 2,7 % za 2016.), kao i „mekana preporuka“ da se smanji pretjerana razina duga opće države na referentnu razinu od 60 % BDP-a u roku od dvije godine nakon ukidanja prekomjernog deficita (tj. do kraja 2018.).

Usporedbom preporučenih ciljnih veličina deficita i prognoziranih veličina (Proljetne prognoze EK), lako se može zaključiti da proces fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj ne ide očekivanim tijekom, a jaz iznosi od 1,1% ̶ 3% na godišnjoj razini u razdoblju 2014. – 2016.

Jedan od glavnih razloga dosadašnje neefikasnosti procesa fiskalne konsolidacije je izostanak rada hrvatske Vlade na povećanju učinkovitosti javnog sektora. Sve aktivnosti bile su usmjerene na povećanje proračunskih prihoda, umjesto da su se provodile reforme koje će imati utjecaj na rashodnu stranu proračuna. Rashodi se konstantno povećavaju, s projekcijom daljnjeg rasta u 2015. i 2016. Izostale su ključne reforme, poput reforme državne uprave, restrukturiranja zdravstvenog sustava, reforme socijalnih naknada, reorganizacije pravosudnog sustava, značajnijeg financiranja javnih investicija sredstvima iz EU fondova, reforme mirovinskog sustava, restrukturiranja javnih poduzeća. Grafikon 3.

Promatramo li strukturu rashodne strane proračuna, možemo primijetiti da su u razdoblju 2004.-2009. investicije bile na visokim razinama. Pritom je deficit bio niži od investicija.

Grafikon 3: Prilagođeni deficit i investicije opće države, % BDP-a1

Izvor: Eurostat za investicije, autorova procjena prilagođenog deficita opće države temeljem podataka Eurostata 1 Originalna Eurostatova serija deficita opće države prilagođena je u 2011. godini na način da je deficit umanjen za 7,225 mil. kuna (oko 2,1% BDPa), što predstavlja iznos pozicije “other adjustment (+/-) / Capital transfer to public corporations - debt assumptions” u EDP tablici 2A iz travanjske EDP notifikacije (dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/1015035/6795757/HR-2015-04.pdf). Na taj način isključen je jednokratni učinak statističkog tretmana pojave koja je nastala u višegodišnjem razdoblju do 2011. godine, tj. preuzimanja dugova javnih poduzeća (uglavnom brodogradnja). Taj se dug prema metodologiji Eurostata bilježi u trećoj godini uzastopnog poziva kreditora po garancijama koje je pri inicijalnom zaduživanju tom poduzeću odobrila država, i to u punom iznosu garantiranog duga


Tablica 8: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspješnost provođenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (Hrvatska 2014. – 2017.?) U % BDP-a/ god. stopa rasta

Deficit opće države

Ukupni prihodi opće države

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.* -2,5

42,2

-2,7

41,6

-5,9

41,1

-6,0

40,8

-7,5

41,0

-5,3

41,7

-5,4

41,7

-5,7

42,3

-5,6

42,7

-5,7

42,9

Ukupni rashodi opće države

44,7

44,3

47,2

46,8

48,5

47,0

47,0

48,0

48,3

48,6

Konsolidirani dug opće države

34,4

36,0

44,5

52,8

63,7

69,2

69,2

85,0

90,5

93,9

...

...

...

...

...

...

...

-1,1

-2,1

-3,0

5,1

2,1

-7,4

-1,7

-0,3

-2,2

-0,9

-0,4

0,3

1,2

2,7

...

...

- od toga: rashodi za investicije

- od toga: rashodi za kamate

Ciljna veličina deficita (preporuka Vijeća)

Uspješnost (ostvareni deficit - ciljni deficit)

Ciljana veličina duga opće države Realni BDP (god. stopa rasta)

Ukupne investicije (u % BDP-a)

Izvoz roba i usluga (u % BDP-a)

Zaposlenost (god stopa rasta)

Stanovništvo (god. stopa rasta)

6,1

1,6 ...

26,8

39,0 9,3

0,0

5,8

1,7 ...

28,1

38,5 2,1

0,0

5,5

2,1 ....

25,2

34,5 -0,8

-0,1

3,3

2,4 ...

21,3

37,7 -3,8

-0,2

3,5

3,0 ...

3,5

3,4 ...

3,5

3,4 ...

< 60 na kraju 2018. 20,3

40,4 -3,9

-0,3

19,6

41,6 -3,6

-0,3

19,3

42,9 -2,7

-0,3

3,6

3,5

-4,6

18,6

45,7 -0,4

3,4

3,7

-3,5

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljeće 2015. (prognoze za razdoblje 2014. – 2016.), EK i Vijeće EU

Prelijevanjem svjetske gospodarske krize na Hrvatsku i posljedičnim padom BDP-a u Hrvatskoj, deficit opće države je očekivano porastao, ali je zadržan pod kontrolom. Unatoč iskazanom službenom porastu na razinu od 7,5% BDP-a u 2011. godini, isključenjem jednokratnog učinka evidentiranja preuzimanja garantiranih dugova nekih javnih poduzeća u iznosu od oko 2,1% BDP-a (objašnjenje u fusnoti 1), tako prilagođeni deficit je de facto smanjen na razinu od 5,3% BDP-a te je na približno istoj razini ostao i tijekom 2012. i 2013. godine. U razdoblju 2012.2014. pad BDP-a, koji je bio među najvećima u Europskoj uniji, je usporio što bi dalo naslutiti da će se i deficit opće države značajnije smanjiti. Međutim, deficit opće države je porastao na 5,7 % BDP-a u 2014. godini, dok su investicije ostale na povijesno niskim razinama. Stoga se lako može zaključiti da deficiti opće države u tom razdoblju nisi bili povezani s ulaganjima u pokretače rasta, već su isključivo rezultat neučinkovitog upravljanja rashodnom stranom proračuna. Istovremeno, s porastom razine duga države povećavaju se i proračunski izdaci za kamate, i to na 3,5 % BDP-a (2013.), s perspektivom porasta na 3,7 % BDP-a u 2015. i 2016. godini (uz pretpostavku da neće doći do prevelikog skoka referentnih kamatnih stopa i obvezničkih prinosa na dužničke instrumente na svjetskim financijskim tržištima).

...

...

...

3,5

3,7

-2,7

...

...

...

Rastući rashodi za kamate premašit će razinu (stagnantnih) rashoda za državne investicije u 2015. godini. Uslijed svjetske ekonomske krize, realni BDP u Hrvatskoj u razdoblju 2009. – 2014. bio je u padu. U prva dva tromjesečja 2015. Hrvatska je zabilježila najniži rast BDP-a među novim državama članicama EU. Udio ukupnih investicija u BDP-u kontinuirano se smanjuje da bi 2014. dosegao najnižu razinu od 18,6 % BDP-a. Kao i u drugim promatranim zemljama, izvoz roba i usluga je u porastu tijekom cijelog promatranog razdoblja. Međutim, taj rast (od samo 11 postotnih bodova u razdoblju 2009. – 2014.) i dosegnuta razina od 45,7 % BDP-a u 2014. mnogo su niži u usporedbi s drugim promatranim zemljama, pri čemu treba istaknuti da se u slučaju Hrvatske uglavnom radi o značajnijem rastu izvoza usluga (ponajviše turizam) za razliku od drugih promatranih članica koje uglavnom ostvaruju rast izvoza roba.

Pritom je rast izvoza roba u Hrvatskoj u velikoj mjeri rezultat izvoza robe inozemnog porijekla. Razina zaposlenosti se kontinuirano smanjuje. Broj stanovnika također se smanjuje, pri čemu se tempo smanjenja broja stanovnika intenzivirao u 2014. (kada je zabilježeno dvostruko veće smanjenje u usporedbi s 2010.).

39


Najveći dio smanjenja broja stanovnika uzrokovan je odlaskom naših državljana na rad u inozemstvo. Kao što smo već spomenuli, rezultat provedbe mjera u svrhu fiskalne konsolidacije manji je od očekivanog. Učinak većine planiranih mjera nije dovoljno vidljiv da bi jamčio smanjenje deficita na razinu manju od 3 % BDP-a do kraja 2016. Što se tiče kratkoročnih mjera, na strani prihoda povećani su doprinosi za zdravstvo, visina niže stope PDV-a, povećane su trošarine na duhanske proizvode i energiju, izmijenjen je porez na dohodak. Od novih poreza uveden je porez na prihode od kamata (2015). Osim toga, najavljeno je povlačenje dobiti iz poslovanja javnih poduzeća. Na rashodovnoj strani, nisu provedene suštinske reforme, državna uprava nije reorganizirana i racionalizirana, dok su javna poduzeća i dalje neučinkovita. To je vrlo izazovno područje s obzirom na činjenicu da Hrvatska ima najveći udio javne potrošnje u BDP-u među odabranim zemljama, kao i najvišu razinu duga opće države, što podrazumijeva i najveći udio rashoda za kamate.

Zaključci i (pre)po(r)uke

U sklopu PPPD-a Vijeće EU na prijedlog Komisije preporuča ciljane veličine smanjenja prekomjernog deficita za vrijeme trajanja postupka. Države članice same predlažu mjere fiskalne konsolidacije, koje će provesti na prihodnoj i rashodnoj strani, a stručne i analitičke službe EK ocjenjuju jesu li te mjere realne i dovoljne, te po potrebi sugeriraju i provođenje dodatnih mjera. Iz analize provedene za Hrvatsku i šest usporedivih država članica vidljivo je da su sve nove države članice EU-a morale proći proces ispravljanja svojih prekomjernih proračunskih deficita u

roku od nekoliko godina. Uspjeh većine država postignut je u velikoj mjeri zahvaljujući učinkovitoj provedbi strukturnih reformi, poglavito u Latviji i Litvi. Slovenija i Hrvatska i dalje rade na pronalaženju adekvatnih mjera. U sadašnjim hrvatskim uvjetima i s obzirom na zabilježene vrijednosti fiskalnih i ostalih makroekonomskih pokazatelja, kao i intenzitet mjera koje se poduzimaju, bez poduzimanja novih dodatnih efikasnijih mjera ne može se očekivati eliminacija prekomjernog deficita prije kraja 2018. godine, te da bi Hrvatska mogla izaći iz PPPD-a najranije do sredine 2019. Poduzimanje mjera u svrhu poticanja gospodarskog rasta i zapošljavanja od ključne je važnosti. Jačanje poduzetništva kao glavnog nositelja gospodarskog razvoja, oživljavanje industrije, aktiviranje neiskorištenih potencijala i stvaranje poticajnog poslovnog okruženja stvorit će temelje za snažniji gospodarski rast i zapošljavanje. Istovremeno, fiskalna politika treba biti usmjerena na dugoročnu održivost u strukturnim reformama na rashodovnoj strani proračuna i širenje porezne baze na prihodovnoj strani proračuna, a ne na kratkoročna fiskalna usklađenja.

Pritom je važno provesti reformu sustava socijalne sigurnost, reorganizirati i povećati učinkovitost pravosuđa, te posebno restrukturirati javna poduzeća, a državnu upravu modernizirati radi bolje organizacije, povećanja učinkovitosti i kvalitete rada. Samo u takvim poticajnim uvjetima snažnijeg gospodarskog rasta uz racionalno upravljanje javnim financijama, Hrvatska može eliminirati prekomjerni deficit.

Grafikon 4: EU i odabrane države članice, rashodi opće države (u % BDP-a) 60,0 55,0 50,0

u % BDP-a

40

45,0 40,0 35,0 30,0 25,0 20,0 15,0 10,0 5,0 0,0 EU

BG

CZ

2007

2008

HR

2009

2010

LV

2011

2012

LT

2013

2014

SK

2015*

SI

2016*

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljeće 2015. (prognoze za razdoblje 2014. – 2016.), EK i Vijeće EU


41

Aktivnosti ureda

Maletić: RH ima sve predispozicije za gospodarski rast od 4 i više posto BDP-a Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je 23.9.2015. na panelu “Hrvatska: skrivena europska kriza?” u Briselu, u Centu za europske studije “Wilfried Martens”.

Hrvatska je Europskoj uniji pristupila u srpnju 2013., ali joj članstvo nije pomoglo da ublaži dugoročnu ekonomsku krizu koja traje već šest godina i smanji stopu nezaposlenosti koja je među najvišima u Uniji. Panel je organiziran kako bi se analizirala trenutna gospodarska situacija u Hrvatskoj i raspravile mogućnosti za rast i razvoj.

„Hrvatska se kao država članica gospodarski udaljava od Europske unije. Događa se potpuno suprotno od očekivanog - umjesto konvergencije Hrvatska divergira. Kada Europa u prosjeku zabilježi pad on je u Hrvatskoj veći, a kada Europa u prosjeku zabilježi rast on je u Hrvatskoj manji. Zbog brojnih, godinama nagomilanih problema, Hrvatska je ulaskom u EU ušla i u dvije vrlo zahtjevne procedure: Proceduru prekomjernog proračunskog deficita (PPPD) i Pretjeranih makroekonomskih neravnoteža“, istaknula je zastupnica.

Hrvatski ima veliki potencijal za rast i razvoj, ali potrebna je odlučnost, volja, znanje i snaga na razini Vlade da se trendovi preokrenu. Zastupnica je svoje izlaganje zaključila kazavši da je procvat hrvatskog gospodarstva moguć samo zajedništvom te radom i donošenjem odluka temeljeno na principu suradnje i partnerstva, stavljanjem u prvi plan razvojnih potreba poduzetnika,

obrtnika, izvoznika, stavljanjem u funkciju neiskorištenih i zapuštenih prirodnih i gospodarskih potencijala, uspostavom efikasnog pravosuđa, otvorene i građanima bliske javne uprave te društvenom solidarnošću i socijalnom osjetljivošću. Uz zastupnicu Maletić na panelu su sudjelovali dr. Martina Tkalec, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu i dr. Eric Gordy, predavač na University College London. Svojim izlaganjima odgovarali su na pitanja zašto ekonomska kriza tako dugo traje u Hrvatskoj i koje su reforme potrebne da Hrvatska izađe iz krize.

Dan grada Šibenika

U svojstvu izaslanice predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović zastupnica Maletić sudjelovala je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća koja se održala u ponedjeljak, 28.9.2015. uoči Dana Grada Šibenika i blagdana svetog Mihovila. Osim zastupnice Maletić, sjednici su prisustvovali zastupnici u Hrvatskom saboru, gradonačelnici gradova s područja županije, izaslanstva gradova Sinja i Trogira, predstavnici državnih institucija, policije, sudske vlasti te gradskih ustanova i poduzeća. Sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Ivica Poljičak koji se u uvodnom izlaganju osvrnuo na povezanost Šibenika i njegova nebeskoga zaštitnika sv. Mihovila te najavio 950. obljetnicu prvog spominjanja Šibenika koju Šibenčani slave iduće godine.

Biskup Šibenske biskupije msgr. Ante Ivas podsjetio je da je lik Svetog Mihovila uklesan na 30 mjesta u gradu i sva ona štite sve koji žive u Šibeniku.


42

„Ne zaboravimo, da je pokraj svih projekata, najvažniji ipak onaj duhovnog razvoja“, naglasio je biskup. Gradonačelnik Željko Burić i predsjednik Gradskog vijeća Ivica Poljičak dodijelili su nagrade i priznanja zasluženim pojedincima.

EU fondovi u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić u petak, 16.10.2015. održala je predavanje „EU fondovi u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja” koji je organizirala Hrvatska zajednica osnovnih škola u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Financijske agencije.

Vrlo posjećen skup na kojem je sudjelovalo više od 250 tajnika, računovođa i ravnatelja osnovnih i srednjih škola, održao se od 14. do 16. listopada u Primoštenu s vrlo bogatim i sadržajnim programom. Zastupnica Maletić prisutne je upoznala s mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova. Trenutno su otvorena samo dva natječaja na koji škole mogu prijaviti svoje projekte, a odnose se na ostvarenje energetskih ušteda kroz energetsku obnovu zgrada javnog sektora koje obavljaju djelatnosti predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokog obrazovanja. Vlada je odavno premašila sve rokove koje je zadala Indikativnim planom objave natječaja radi čega naše škole i svi ostali potencijali prijavitelji, svoje projektne ideje ne mogu realizirati prijavljivanjem na EU natječaje.

„Sustav mora biti organiziran na način da proračunski korisnici imaju osigurane odgovarajuće financijske i administrativne kapacitete za provedbu. Često se kao prepreka kod prijave projekata pojavljuje financiranje pripreme dokumentacije za koju trebaju dodatna tehnička znanja i za koju je potrebno uložiti dodatna sredstva. Nakon toga problem nastaje pri osiguravanju sufinanciranja za provedbu projekta.

Ne smije se dogoditi da se škola zadužuje za sufinanciranje EU projekta, sredstva mora osigurati nadležno ministarstvo u dogovoru s nadležnom županijom ili gradom. Isto tako, zaposlenike koji osmišljavaju i provode EU projekte treba motivirati i financijski nagraditi jer taj nimalo jednostavan posao rade izvan radnog vremena, a pridonose razvoju cijele škole i države. Mi smo država članica od 2013. godine, prije toga smo vježbali i upoznavali se sa sustavom pa su nam se greške i propusti mogli tolerirati. Ne možemo godinama učiti isto i konstatirani iste probleme“, zaključila je zastupnica Maletić.

Gospodarski rast, održivi razvoj i zapošljavanje

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je na skupu gospodarstvenika u organizaciji Zajednice poduzetnika i obrtnika Hrvatske demokratske zajednice „Gospodarski rast, održivi razvoj i zapošljavanje“ koji se održao u ponedjeljak, 19.10.2015. u Svetom Martinu na Muri nadomak Čakovca. Zajednica okuplja poduzetnike i obrtnike koji, čineći jedan od najznačajnijih dijelova hrvatskoga gospodarstva, žele doprinijeti razvoju hrvatskog


43

gospodarstva, gospodarskom rastu, razvoju novih tehnologija, novih proizvoda i usluga te sudjelovati u povećanju učinkovitosti ukupnog hrvatskog gospodarstva. Skupu je prisustvovalo oko 150 uglednih poduzetnika iz cijele Hrvatske koji su konkretnim pitanjima i primjedbama iznosili poteškoće u poslovanju poduzetnika i time dotaknuli ključne točke gospodarskog programa iz pojedinih područja. Uz zastupnicu Maletić, na skupu su sudjelovali i drugi uvaženi panelisti, predsjednik Odbora za financije HDZ-a dr. Tomislav Ćorić, predsjednik Odbora za gospodarstvo HDZ-a dr. Marko Kolaković, koordinator ekonomskih odbora HDZ-a Domagoj Ivan Milošević te predsjednik Odbora za energetiku i rudarstvo HDZ-a Darko Horvat. Skup je pozdravnom riječi otvorio predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a Hrvoje Marušić te predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Međimurske županije Darko Horvat. Panelisti su tijekom izlaganja prisutne upoznali s ključnim točkama Gospodarskog programa s naglaskom na poduzetnički sektor, odnosno predstavili su ključne mjere koje će dovesti do procvata hrvatskog gospodarstva te stvaranja pozitivnog, sigurnog i stabilnog poslovnog okruženja. Poduzetnici su se žalili na neusklađenost obrazovanog sustava s njihovim potrebama, na skupu energiju, nedostatne sirovine, nemoguće uvjete financiranja, sporost administracije. Sve su to problemi prepoznati i u Gospodarskom programu Domoljubne koalicije koji je sastavljen zajedno s poduzetnicima, proizvođačima, izvoznicima, znanstvenicima, mladima, socijalnim partnerima, uz korištenje iskustava i uspješnih rješenja primijenjenih u drugim državama Europske unije te znanja i znanstveno-istraživačkih spoznaja izvrsnog njemačkog IFO instituta.

To je program koji proizlazi iz problema hrvatskog društva i države i daje dugoročna i stabilna rješenja koja će Hrvatsku pozicionirati kao vodeću među tranzicijskim državama srednje i istočne Europe, a ne na dno svih ljestvica gdje ju je Kukuriku Vlada dovela.

Hrvatska EPP delegacija na Kongresu u Madridu

Zastupnica Maletić zajedno je s kolegama iz hrvatske EPP delegacije Dubravkom Šuicom, Marijanom Petir, Andrejem Plenkovićem i Davorom Ivom Stierom sudjelovala na Kongresu europskih pučana u Madridu. Domaćin Kongresa bio je španjolski premijer Mariano Rajoy, a više od 3000 sudionika raspravljalo je o migracijskoj krizi, gospodarskom rastu i zapošljavanju. Kongres je usvojio novi programski dokument EPP -a te niz rezolucija. Za predsjednika EPP na mandat od četiri godine ponovno je izabran Joseph Daul, a za potpredsjednike su izabrani David McAllister, Johannes Hahn, Jyrki Katainen, Antonio Tajani, Marianne Thyssen, Jacek Saryusz-Wolski, Kinga Gál, Dara Murphy, Paulo Rangel i Corien WortmannKool. Finski ministar financija Alexander Stubb i potpredsjednica španjolske vlade Soraya Saenz de Santamaria prezentirali su pozitivne učinke provođenja reformi u Finskoj i Španjolskoj koje bi trebale služiti kao primjer uspjeha i gospodarskog rasta ostalim državama članicama. Europski pučani pokazali su još jednom da su najutjecajnija europska politička obitelj i naglasili kako se s izazovima koji su pred nama moramo boriti zajedničkim pristupom na razini EU.


44

Vijesti iz Europskog parlamenta

Maletić: Mjere pomoći za korištenje prijete u 2017. primjenom pravila n+3. Zastupnica EU fondova u Grčkoj dobro bi došle i je s tim ciljem već pripremila i usmeno pitanje Europskoj komisiji koje su podržale i druge kolege Hrvatskoj Na sjednici Odbora za regionalni razvoj održanoj 3. rujna u Briselu povjerenica Corina Cretu prezentirala je specifične mjere koje se poduzimaju kako bi se zbog poteškoća s proračunom i financiranjem investicija pomoglo Grčkoj. Predložene su i konkretne izmjene regulative o zajedničkim pravilima za ESI fondove te će Grčkoj biti omogućeno, za sredstva iz perspektive 2007.-2013., sufinanciranje prihvatljivih troškova projekata iz EU sredstava u iznosu od 100%. Zadnje plaćanje od 5 posto koje sve države članice dobivaju naknadno, nakon kontrole, provjere, certificiranja i odobravanja svih troškova Grčkoj će biti isplaćeno unaprijed. Isto tako, posebnim odredbama olakšava se i korištenje sredstava iz perspektive 2014.-2020. te će Grčkoj biti isplaćeni dodatni predujmovi (uz isplatu predujmova propisanih za sve države članice u visini od 1% dodijeljenih sredstava) od 3,5 % ukupno dodijeljenih sredstava u 2015. i u 2016. godini. Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi te naglasila kako ima još država članica u financijskim poteškoćama u kojima su investicije ugrožene i usporene te da je svakako potrebno poduzeti mjere pomoći u provedbi Kohezijske politike i za njih. Najavila je raspravu u Europskom parlamentu o mjerama ubrzavanja provedbe Kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. kako bi se maksimalno umanjili gubici sredstava koji nekim državama

zastupnici te priprema i Rezoluciju Europskog parlamenta.

Naglasila je da su predložene mjere vrlo važna pomoć Grčkoj i grčkom proračunu u kojem nema sredstava za ulaganja i naknadna refundiranja, a niti za nacionalno sufinanciranje. Upravo zato zastupnica je istaknula da povećanje postotka sufinanciranja na 100 % ne rješava u potpunosti problem te da je važno pronaći rješenje i za financiranje neprihvatljivih troškova bilo kroz povoljne zajmove EIB-a ili neke druge financijske instrumente.

Povjerenica Cretu na odboru REGI povodom 25 godina programa INTERREG

Na Odboru za regionalni razvoj 17.9.2015. održana je razmjena mišljenja s povjerenicom Cretu na temu programa INTERREG koji je uspostavljen prije 25 godina te je razgovor započeo u slavljeničkom duhu. Tom je prilikom zastupnica Maletić ukazala povjerenici na problem velikog broja različitih programa kojih samo u teritorijalnoj suradnji za Hrvatsku ima 13. Krajnji korisnici moraju pratiti upute iz različitih institucija, pravila prijave i provedbe projekata su različita i komplicirana te mnogi odustaju obeshrabreni već na samom početku. Pozvala je na smanjivanje broja programa, povećanje sredstava i pojednostavljivanje pravila.


45

Izvješće pet predsjednika o izgradnji i jačanju ekonomske i monetarne Unije Na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) 15.9.2015. sudjelovali su potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis i povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici. Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis i povjerenik Pierre Moscovici predstavili su Izvješće pet predsjednika (Juncker, Tusk, Dijsselbloem, Draghi i Schulz) u kojem se navode smjernice Europske komisije za dovršenje i osnaživanje ekonomske i monetarne unije. Smjernice i prijedlozi za dovršenje i osnaživanje ekonomske i monetarne unije podijeljene su u dvije faze. U prvoj fazi provest će se mjere unutar postojećih zakonodavnih okvira s ciljem produbljivanja ekonomske i monetarne unije. Druga faza obuhvatit će konkretne i dugoročne mjere s ciljem uspostave ekonomske, financijske, fiskalne i političke unije.

Zastupnike je zanimalo kako Europska komisija namjerava u isto vrijeme povećati disciplinu unutar dogovorenih pravila i sudjelovanje nacionalnih parlamenata te osnažiti demokratski legitimitet svojih mjera. Povjerenici su naglasili kako su u novom pojednostavljenom postupku u sklopu ciklusa Europskog semestra dali državama članicama konkretne preporuke kako bi se potakla provedba preporuka u prioritetnim područjima te sudjelovanje nacionalnih parlamenata, socijalnih partnera i ostalih sudionika u donošenju mjera za oporavak.

Zastupnica Maletić naglasila je potrebu za većom koordinacijom između različitih uprava Europske komisije kako bi se politike provodile učinkovito uz postizanje sinergijskog efekta. Podpredsjednik Dombrovskis osvrnuo se i na tada još prijedlog Zakona hrvatske Vlade o rješenju za dužnike u švicarskim francima. Istaknuo je kako mjere koje donose države članice moraju biti u skladu s europskim zakonodavstvom uključujući i poštivanje slobodnog kretanja kapitala i očuvanje zajedničkog tržišta Europske unije. Referirao se na Izvješće iz veljače o “Preispitivanju napretka u pogledu mjera politike relevantnih za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža” (engl. Review of progress on policy measure relevant for the correction of Macroeconomic Imbalances; dostupno na:http://ec.europa.eu/economy_finance/ economic_governance/documents/201503_hr_ imbalances_epc_report_en.pdf) “Međutim, hrvatske vlasti nisu smanjile tečajni rizik s kojim su se suočavala kućanstva prije nego što se taj rizik zaista ostvario. Umjesto toga, odlučile su pripisati cjelokupan gubitak bankama i to naknadno. Dok je zakonito pronaći rješenja za zajmoprimce koji imaju poteškoće s plaćanjem, svaki lijek morao bi biti razmjeran, nepristran i imati čvrstu zakonsku osnovu, uz usmjerenost na pomaganje zajmoprimcima koji su općenito u neprilici. To bi načelo također trebalo imati na umu pri osmišljavanju trajnog rješenja koje će zamijeniti ovu privremenu zamrznutost tečaja. Štoviše, bile bi preporučljive prethodne konzultacije o takvim političkim aktima s relevantnim dionicima i EU institucijama, kako bi se osigurala potpuna usklađenost s postojećim zakonima EU-a, kao i da se izbjegnu negativni učinci prelijevanja” (Europska komisija, veljača 2015. str. 24).


46

Akcijski plan o stvaranju Unije tržišta kapitala U srijedu 7.10.2015. na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu potpredsjednik Europske komisije zadužen za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen predstavio je zastupnicima u Europskom parlamentu nedavno usvojeni Akcijski plan za Uniju tržišta kapitala koji će imati za cilj stvaranje integriranog tržišta kapitala u Europskoj uniji. Potpredsjednik Katainen istaknuo je kako je Akcijski plan dio puno većeg Plana ulaganja za rast i zapošljavanje, jednog od prioriteta predsjednika Junckera.

Dodao je kako će Akcijski plan u sebi sadržavati ne samo jednu mjeru, već set mjera kako bi se otklonile prepreke u slobodnom kretanju kapitala između država članica, standardizaciji pravila te kako bi se pomoglo realnom gospodarstvu, a pogotovo malom i srednjem poduzetništvu u smanjenju ovisnosti o klasičnom bankovnom kreditiranju pomoću otvaranja novih izvora financiranja. Potpredsjednik Katainen naglasio je kako će prve mjere biti usmjerene na izmjenu postojećih pravila sekuritizacije i smanjenje kapitalnih zahtjeva kako bi se potaklo dugoročno ulaganje u Europskoj uniji. Zastupnici su pozdravili ambiciozan Komisijin plan, međutim upitali su Katainena o mogućem utjecaju ovih mjera na destabilizaciju financijskih tržišta u Europskoj uniji te su ih posebno interesirale mjere koje bi trebale pomoći malom i srednjem poduzetništvu. Potpredsjednik Katainen je naglasio da ovaj paket mjera nije usmjeren deregulaciji tržišta već da ove mjere funkcioniraju na način da se pomogne gospodarstvu otklanjanjem nepotrebnih prepreka investicijama.

Kazao je da pri donošenju velikog broja zakonskih akata kojima se regulira financijsko tržište može doći do neželjenih posljedica, međutim, naglasio je kako će Europska komisija aktivno pratiti događanja na financijskim tržištima te reagirati ako bude potrebno. Što se tiče malog i srednjeg poduzetništva, Katainen je rekao kako će Komisija uspostaviti mehanizme kojima će pomoći investitorima, ali i štedišama da lakše ulažu u malo i srednje poduzetništvo.


21 33

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

www.hdz.hr www.eppgroup.eu

Profile for Ivana Maletić

I'M rujan/listopad 2015.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M rujan/listopad 2015.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić