Page 1

ISSN 1849-0735

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

8 ožujak/travanj 2014.


ISSN 1849-0735

8 ožujak/travanj 2014.

Izvor: commons.wikimedia.org

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

Sadržaj 4

Antonio Tajani Veći pristup financiranju za malo i srednje poduzetništvo je na obzoru More access to finance for SMEs on the horizon

9

dr.sc. Davor Galinec Dubinska analiza Hrvatske

16

Žaklina Jurišić Pripreme za sudjelovanje i dosadašnje iskustvo RH u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU

21

mr.sc. Ivana Maletić Pametna fiskalna konsolidacija i program reformi za rast i razvoj - put za izlazak iz krize

23

Ivana Topalović Prognoza kretanja gospodarstva Europske unije i Republike Hrvatske

27

Regionalne konferencije “Mogućnosti korištenja EU fondova”

31

Plenarna zasjedanja u Strasbourgu

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić Uredništvo Andrea Vodanović Andrea Veselčić Marija Tufekčić Ivana Petričko Tvrtko Lovrić Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pisite nam!

ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb STRASBOURG Parlement européen Bât. Winston Churchill M02060 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 05E258 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro twitter.com/MaleticIvana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ Budućnost europskih fondova, europski semestar, specifične preporuke dane državama članicama i njihova provedba, rezultati strukturnih reformi, pokretanje rasta i razvoja, ulaganja u male i srednje poduzetnike, razvoj industrije i zapošljavanje, razvoj poljoprivrede i malih obiteljskih gospodarstava, teme su koje su proteklih mjeseci najviše zaokupljale Europski parlament, a od velike su važnosti i za Hrvatsku. O tome što je potrebno za rast i razvoj raspravljalo se i u zadnjem tjednu rada ovog saziva Europskog parlamenta. Raspravljeno je izvješće kojim se daje poruka svim državama članicama, a osobito je važna za Republiku Hrvatsku: Mikro, srednji i mali poduzetnici čine 99,8 posto Europskog gospodarstva. Oni su pokretači i nositelji gospodarskog rasta i razvoja, inovacija, zapošljavanja i društvene integracije. Raspravljalo se o mjerama kojima Europska unija, odnosno svaka od država članica, može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzetnike i novoosnovana trgovačka društva s ciljem stvaranja novih radnih mjesta. Poduzetništvo je pokretač cjelokupnog gospodarstva Europske unije te je ključan element za povećanje konkurentnosti i otvaranje radnih mjesta. Kao okosnica europskog gospodarstva, mali i srednji poduzetnici temelj su oporavka Europe, stvaraju dvije trećine svih novih radnih mjesta u privatnom sektoru i održavaju stopu rasta broja novih radnih mjesta dvostruko većom nego u velikim trgovačkim društvima. Novi poduzetnici, posebno mali i srednji godišnje u Europi stvaraju više od 4 milijuna novih radnih mjesta.

Poticanje poduzetništva trebalo bi biti temeljni prioritet rada Vlade, a glavne aktivnosti usmjerene: 1. pojednostavljivanju administrativnih procedura vezano uz otvaranje novih trgovačkih društava i poslovanje, 2. stabilnosti i jednostavnosti pravnog i fiskalnog sustava, 3. otvaranju povoljnih izvora financira te 4. razvijanju potpornih institucija koje će poticati na poduzetništvo i pomagati poduzetnicima u boljem pozicioniranju te poboljšanju konkurentnosti. Traganje za velikim investitorima izvana potpuno je pogrešna politika. Najbolja pozivnica investitorima bit će naši jaki i brojni mali i srednji poduzetnici. Bez njih nema niti investitora niti rasta i razvoja. U ovom broju IM-a potpredsjednik Europske komisije za industriju i poduzetništvo g. Antonio Tajani opisuje važnost poduzetnika za gospodarski rast i razvoj te potrebu za poticanjem poduzetništva i otvaranjem izvora financiranja poduzetnicima. Europska komisija provela je i objavila rezultate dubinske analize za Republiku Hrvatsku, u dva mjeseca donesena su i dva rebalansa državnog proračuna, europski fondovi još uvijek se ne koriste, a poljoprivredna politika vodi se potpuno pogrešno. O svim ovim aktualnostima možete detaljnije pročitati u izdanju IM-a koji je pred vama.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


Izvor/Source: lifeinitaly

4

Antonio Tajani*

Veći pristup financiranju za malo i srednje poduzetništvo je na obzoru

More access to finance for SMEs on the horizon

Sheme Europske komisije za povećanje pristupa financiranju pomogle su europskim poduzetnicima prebroditi krizu. Glavni okvirni program za razdoblje 2007. - 2013., okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP), omogućio je dodjelu više od 17 milijardi eura u obliku zajmova i poduzetničkog kapitala malim i srednjim poduzetnicima.

The European Commission’s schemes to increase access to finance have helped European enterprises navigate the crisis. The main framework programme for 2007-2013, CIP, facilitated more than €17 billion in loans and venture capital to SMEs.

Sada, s obzirom da se u 2014. očekuje početak provedbe Programa za konkurentnost poduzetnika i malih i srednjih poduzetnika (COSME) – novog programa koji je specifično osmišljen kako bi što bolje služio * Antonio Tajani, potpredsjednik Europske komisije za industriju i poduzetništvo.

Now, with 2014 welcoming the start of COSME – a new programme specifically designed to better serve SME needs – Europe’s small businesses will have the financing they need to thrive. With banks and other investors taking fewer risks and becoming much more hesitant when it comes to funding small and medium* Antonio Tajani, European Commission Vice President, responsible for Enterprise and Industry policies.


potrebama MSP-ova – europski mali poduzetnici imat će na raspolaganju financiranje koje im je potrebno kako bi rasli. S obzirom da banke i drugi ulagači sve manje financiraju rizična ulaganja i da mnogo više oklijevaju kada je riječ o financiranju malih i srednjih poduzetnika (MSP), pristup informacijama i financiranju od strane EU važniji su nego ikada prije. Tijekom posljednje dvije godine, gotovo jedna trećina MSP-ova koji su zatražili zajmove od banaka odbijena je ili je na koncu dobila manje od traženog iznosa. Zbog toga Europska komisija nastoji povećati potporu europskim MSP-ovima. Europska komisija je pokrenula proaktivne mjere kako bi se potaknuo rast. Jedan od glavnih programa - Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP) – omogućio je da se između 2007. i 2013. više od 275.000 MSP-ova financira zajmovima u vrijednosti od preko 15 milijardi eura te poduzetničkim kapitalom u vrijednosti od 2,4 milijarde eura. Program za konkurentnost poduzetnika i malih i srednjih poduzetnika (COSME) nastavak je CIPa. Od COSME-a, kao dijela Višegodišnjeg financijskog okvira EU za 2014. - 2015., očekuje se pružanje još boljeg odgovora na potrebe MSP-ova. U tu svrhu, COSME je prvi program EU-a u potpunosti posvećen pružanju potpore malim poduzetnicima.

COSME će pomoći razvoju MSP-ova Učinak COSME-a bit će značajan. Očekujemo da će jedan euro investiran u garancije za zajmove za MSPove mobilizirati između 14 i 21 milijarde eura u obliku zajmova i garancija, te između 2,6 i 3,9 milijardi u obliku ulaganja venture kapitala. Financijski instrumenti trebali bi dovesti do godišnjeg povećanja od 3,5 milijardi eura u obliku dodatnih zajmova i/ili ulaganja u europske poduzetnike. Očekuje se da će COSME svake godine doprinijeti povećanju BDP-a EU-a za 1,1 milijardu eura, te pomoći 40.000 trgovačkih društava u stvaranju ili očuvanju 30.000 radnih mjesta i lansiranju 1.200 novih proizvoda, usluga ili procesa. Gotovo 1,4 milijarde eura iz proračuna COSME-a osigurano je za zajmove i poduzetnički kapital koji dopunjuju financijske sheme na nacionalnoj razini. Očekuje se da će do 2020. između 220.000 i 330.000 poduzetnika primiti takvu potporu. Uz to, COSME će pružiti instrument jamstva za zajmove MSP-ovima u iznosu do 150.000 eura, te ponuditi bolji pristup venture kapitalu putem instrumenta kapitala usmjerenog na fazu razvoja i rasta MSP-ova. Dodjelom ovih sredstava upravljat će respektabilni financijski posrednici poput banaka te fondova uzajamnih jamstava i fondova rizičnog kapitala. MSP-ovi mogu

sized enterprises (SMEs), information and access to EU funding is more important for businesses than ever before. Over the last two years, almost one-third of the SMEs applying for bank loans were refused or ended up getting less than requested. Therefore the European Commission is leading the effort to increase support for European SMEs. The European Commission has indeed already launched proactive measures to spur growth. One of the main programmes – the Competitiveness and Innovation Framework Programme (CIP) – facilitated more than €15 billion worth of loans and €2.4 billion in venture capital to more than 275 000 SMEs between 2007 and 2013. The Competitiveness of Enterprises and SMEs (COSME) programme follows in the footsteps of CIP. As part of the EU multiannual financial framework 20142020, COSME is expected to respond even better to SME needs. To that end, COSME with its is the first EU programme devoted entirely to supporting small businesses.

COSME will help SMEs to grow COSME’s impact will be enormous. We expect that one euro invested in a loan guarantee for SMEs will mobilise between €14 to €21 billion in loans and guarantees, and between €2.6 and €3.9 billion in venture capital investments. Financial instruments should result in an annual increase of €3.5 billion in additional lending and/ or investment for EU companies. Each year, COSME is expected to contribute to an increase in the EU’s GDP by €1.1 billion, and assist 40 000 firms in creating or saving 30 000 jobs and launching 1 200 new business products, services or processes. Nearly €1.4 billion of the COSME budget is allocated to loans and venture capital complementing financial schemes at national level. Between 220 000 and 330 000 businesses are expected to receive such support by 2020. In addition, COSME will provide a guarantee facility for SME loans up to €150 000, and offer better access to venture capital through an equity facility targeted specifically at the expansion and growth phase of SMEs. The allocation of these funds will be managed by reputable financial intermediaries such as banks, mutual guarantees and venture capital funds. SMEs can access these funds through the access to finance portal. The decision to provide a loan, guarantee or venture capital/equity financing will be made by the local financial institution, as will the amount, duration, interest rates

5


6

pristupiti tim sredstvima putem pristupa financijskom portalu. Odluke o odobrenju zajma, garancije ili venture/equity kapitala, kao i odluke o iznosu, trajanju, kamatama i naknadama, donositi će lokalna financijska institucija. Oko 90 posto korisnika CIP-a (oko 200.000) bili su MSP-ovi s deset i manje zaposlenika. To je upravo ona kategorija koja ima najviše poteškoća pri dobivanju zajma. Ali zahvaljujući CIP-u, prosječni zajam pod jamstvom iznosio je oko 65.000 eura, i do kraja prosinca 2012., financijski instrumenti CIP-a mobilizirali su gotovo 13 milijardi eura u obliku zajmova i više od 2,3 milijarde eura u obliku poduzetničkog kapitala.

Kako će COSME funkcionirati? COSME će funkcionirati poput svog prethodnika, programa CIP. Pod CIP-om, jamstva za zajam koristila su se u slučajevima kada poduzetnik ili malo trgovačko društvo nisu imali dovoljno pokrića pa im banka ne bi dala zajam. COSME će pružati podršku poduzetnicima kroz davanje jamstava, poduzetnički kapital i druge oblike kapitalnog financiranja. Ovim će financijskim instrumentima upravljati financijski posrednici poput banaka, fondova rizičnog kapitala i drugih financijskih institucija. Odluke o odobrenju zajma, jamstva ili rizičnog kapitala donosit će lokalna financijska institucija. Točni uvjeti financiranja – iznos, trajanje, kamate i naknade – ovisit će o toj lokalnoj instituciji.

Pristup sredstvima i informacijama Zahvaljujući pokretanju financijskog portala EU-a (EU finance portal) u svibnju 2013., pronalaženje banaka i fondova rizičnog kapitala koji pružaju financiranje uz podršku EU-a nikada nije bilo jednostavnije. Portal jednostavan za upotrebu pruža informacije na 24 jezika o svim financijskim instrumentima EU-a koji su na raspolaganju MSP-ovima, uključujući kontakt podatke više od 1.000 banaka i drugih financijskih institucija koje podržava EU.

Informacije za poduzetnike – Kako dobiti pristup financiranju od strane EU-a Mali poduzetnici mogu kontaktirati odabrane nacionalne financijske institucije kako bi dobili pristup ulaganjima ili pozajmljivanju pod jamstvom. Ako trebate zajam, jamstvo ili ste zainteresirani za venture kapital, posjetite sljedeću web stranicu kako biste pronašli banke ili

and fees. Ninety percent of the beneficiaries – including about 200 000 SMEs from across Europe so far – had 10 or fewer employees. This is precisely the category that has the most difficulties getting a loan. But thanks to the CIP, the average guaranteed loan was about €65 000, and by the end of December 2012, the financial instruments of the CIP had mobilised almost €13 billion in loans and more than €2.3 billion in venture capital.

How will COSME work? COSME will work like its predecessor, the CIP programme. Under the CIP, loan guarantees were used in cases where the entrepreneur or the small enterprise did not have sufficient collateral and the bank did not provide a loan. COSME will supports entrepreneurs and businesses by providing loans guarantees, guarantees, venture capital and other equity financing. These financial instruments are to be managed by financial intermediaries such as banks, venture capital funds and other financial institutions. The decision to provide a loan, guarantee or venture capital/equity financing will be made by the local financial institution. The exact financing condition – the amount, duration, interest rates and fees – depends on the financial institution.

Accessing funds and information Thanks to the May 2013 launch of the EU finance portal, finding banks and venture capital funds that provide finance supported by the EU has never been easier. The user-friendly portal provides information in 24 languages on all EU financial instruments available to SMEs, including the contact details of more than 1 000 EU-supported banks and other financial institutions.

Information for businesses How to access EU financing Small businesses can contact selected national financial institutions to get access to investments or guaranteed lending. If you need a loan, a guarantee or if you are interested in venture capital, please visit the following website to locate banks or venture capital funds that provide finance supported by the EU in your country: http://access2eufinance.ec.europa.eu You can also contact one of 600 Enterprise Europe Network partners, who will be able to provide information on EU and national sources of finance: http://een.ec.europa.eu


fondove rizičnog kapitala koji pružaju financiranje uz podršku EU-a u vašoj državi: http://access2eufinance.ec.europa.eu Možete kontaktirati i jednog od 600 partnera Europske poduzetničke mreže, koji će vam moći pružiti informacije o EU-ovim i nacionalnim izvorima financiranja: http://een.ec.europa.eu

Informacije za financijske institucije – Kako dobiti pristup financiranju od strane EU-a Financijske institucije mogu dobiti detaljne informacije o tome kako se postaje financijskim posrednikom EU-a na web stranicama EIB-a/EIF-a, koji upravljaju za Europsku komisiju širokim rasponom EU programa: • Europska investicijska banka Bank (EIB): http://www.eib.org/ • Europski investicijski fond (EIF): http://www.eif.org/ Za jamstva, EIB/EIF uspostavlja aranžmane dijeljenja rizika s posrednicima koji direktno financiraju MSP-ove, kao što su banke, ili s posrednicima koji izdaju jamstva u korist zajmodavnih institucija. Za rizični (venture) kapital, EIF ulaže u fondove usmjerene na ranu fazu ili fazu razvoja te specijalizirane sektore, osobito informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT), biološke znanosti i čistu tehnologiju. U ovim slučajevima, EIF je obično temeljni ulagač. U nadolazećim mjesecima Komisija će finalizirati nove financijske instrumente EU-a (2014. - 2020.). Planirano je da u ljeto 2014., zaduženo tijelo poput EIB-a ili EIF-a objavi poziv za izražavanje interesa s detaljnim informacijama o tome kako se postaje financijskim posrednikom EU-a s obzirom na nove financijske instrumente raspoložive u razdoblju 2014. - 2020.

Suradnja s programom za financiranje istraživanja Horizon 2020 Dopunjujući COSME, program Horizon 2020 ima osiguranih 2,7 milijardi eura za pružanje financiranja poduzetnicima vođenim istraživanjem i inovacijama, uključujući i MSP-ove. Te dvije inicijative djeluju zajedno, ciljajući različite faze u razvoju poduzetnika. Dok je cjelokupni cilj COSME-ovog instrumenta kapitala pružati

Information for financial institutions - How to access EU financing Financial institutions can obtain detailed information on how to become an EU financial intermediary on the websites of the EIB/ EIF that are managing a wide range of EU programmes on behalf of the Commission: • European Investment Bank (EIB): http://www.eib.org/ • European Investment Fund (EIF): http://www.eif.org/ For guarantees, the EIB/ EIF establishes risk-sharing arrangements with intermediaries that provide finance directly to SMEs, such as banks, or with intermediaries that issue guarantees for the benefit of lending institutions. For venture capital, EIF invests in funds focused in early and expansion stage or specialised sectors, particularly ICT, life sciences and clean-tech. In these cases, EIF is usually a cornerstone investor. The Commission is expected to finalise the new EU financial instruments (2014-2020) in the coming months. In the Summer 2014, the entrusted entity such as the EIB or EIF are expected to publish a call for expression of interest with detailed information on how to become an EU financial intermediary for the new EU financial instruments available in 2014-2020.

Cooperation with research funding programme Horizon 2020 Complementing COSME, the Horizon 2020 programme has €2.7 billion allocated to providing financing to research- and innovation-driven businesses, including SMEs. The two initiatives work together, targeting different stages of a company’s development: While the overall aim of COSME’s equity facility is to support growth-oriented companies that want to expand their business and/or internationalise, Horizon 2020’s equity facility focuses on closing the market gap in the early stages of a company’s development and providing a seamless stream of financing from the research phase to prototyping and commercialisation.

7


8

podršku poduzetnicima orijentiranim prema rastu koji žele proširiti svoje poslovanje i/ili se internacionalizirati, instrument kapitala programa Horizon 2020 usmjeren je nadilaženju tržišnog jaza u ranim fazama razvoja poduzetnika te pružanju neprekidnog financiranja od istraživačke faze do izrade prototipa i komercijalizacije.

COSME također pomaže MSP-ovima u dobivanju pristupa inozemnim tržištima Uz otvaranje financijskih mogućnosti, dijelovi COSMEovog proračuna od 2,3 milijarde eura upotrijebit će se kako bi se povećao pristup inozemnim tržištima, poboljšala poslovna okolina te pružila podrška poduzetnicima. Financiranje će biti omogućeno kroz brojne financijske instrumente EU-a koji su osmišljeni kako bi ubrzali ulaganja – zajmove, jamstva, kapital i druge rizične mehanizme. Financijski instrumenti EU-a (2014. - 2020.) COSME

- pruža jamstva u iznosu do 150.000 eura, s posebnim naglaskom na financiranje MSP-ova - pruža rizični kapital, pretežno MSPovima u fazi rasta i razvoja

Horizon 2020

- pruža jamstva MSP-ovima koji se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama, malim MidCap poduzetnicima te ambicioznim projektima iz područja istraživanja, razvoja i inovacija, pretežno u iznosu od preko 150.000 eura - pruža rizični kapital u ranoj i početnoj fazi razvoja trgovačkog društva

Strukturni fondovi EU-a

Program za zapošljavanje i socijalne inovacije

- pružaju zajmove, jamstva, rizični kapital/kapital ili subvencije MSPovima. Države članice u tu svrhu mogu upotrijebiti dio alokacije operativnih programa sufinanciranih od strane Europskih strukturnih i investicijskih fondova - pruža mikrofinanciranje: mikrozajmove preko pružatelja mikrofinanciranja na nacionalnoj/ regionalnoj razini - pruža podršku socijalnom poduzetništvu: ulaganje u socijalno poduzetništvo s godišnjim prometom i bilancom stanja ne većima od 30 milijuna eura, u iznosu do 500.000 eura

COSME also helps SMEs to access foreign markets In addition to unlocking financial opportunities, parts of the €2.3 billion budget of COSME will increase access to foreign markets, improve the business environment and support entrepreneurs. Funding will be spread throughout the EU’s multitude of financial instruments designed to catalyse investments – loans, guarantees, equity and other risk-bearing mechanisms. EU financial instruments (2014-2020) COSME

- guarantees with a particular focus on financing of SMEs up to €150.000 - risk capital predominantly into SMEs at the growth and expansion stage

Horizon 2020

- guarantees to research, development and innovation-driven/ innovative SMEs & small midcaps predominantly above €150.000 and ambitious RDI projects - risk capital at the early and start-up phase

EU Structural Funds

- loans, guarantees, venture capital/equity or grants for SMEs. Member States can use part of the allocation of the Operational Programme(s) co-financed by the European Structural and Investment Funds for this purpose

Programme for Employment and Social Innovation

- Microfinance: microloans via microfinance providers at national/ regional level - Social Entrepreneurship: investments of up to €500.000 to social enterprises with an annual turnover and balance sheet not exceeding €30 million


9

dr.sc. Davor Galinec*

Dubinska analiza Hrvatske Uvod U siječanjskom broju Informativnog Magazina (br. 6) detaljno je opisan Postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža (PMN/MIP), kao i jedna bitna sastavnica tog procesa pod nazivom Dubinska analiza ekonomije (tzv. „in-depth review“, IDR). Naime, nakon objave jesenskih ekonomskih prognoza Europske komisije za razdoblje 2013. - 2015. (tzv. Autumn Forecast 2013), objavljena je i vijest kako će Hrvatska biti uključena i u Postupak makroekonomskih neravnoteža, koji se provodi u sklopu mehanizma Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika. Kao razlog za provođenje dubinske analize Hrvatske spominjala se potreba za boljim razumijevanje prirode i potencijalnih rizika povezanih s izvozom, trgovinskom uspješnošću i konkurentnošću, kao i ostalim unutarnjim razvojem događaja u Hrvatskoj. U sklopu mehanizma Europskog semestra 2014. proveden je postupak Dubinske analize ekonomije od strane Europske komisije1, odnosno njene Opće uprave za ekonomske i financijske poslove (DG ECFIN) nad 17 država članica EU u kojima postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže ili naznake da bi se one mogle pojaviti2. U nalazima3 Dubinske analize EK je zaključila kako u 14

država članica postoje makroekonomske neravnoteže (Belgija, Bugarska, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Mađarska, Nizozemska, Slovenija, Finska, Švedska i Velika Britanija), pri čemu su makroekonomske neravnoteže koje su utvrđene u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji ocijenjene kao prekomjerne. Za preostale tri države članice koje su bile predmetom dubinske analize (Danska, Luksemburg i Malta) utvrđeno je nepostojanje makroekonomskih neravnoteža. U istom Izvješću Komisija je ocijenila i napredak promatranih država članica na području fiskalne konsolidacije i izvršila korekcije svojih prethodno iznesenih mišljenja o Nacrtima planova državnih proračuna koje su joj države članice dostavile tijekom druge polovice 2013. Opća ocjena stanja hrvatske ekonomije iskazana je u Izvješću o detaljnim preispitivanjima za utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža i procjenu napretka fiskalne konsolidacije slijedećim riječima: „Hrvatska mora odgovoriti na velike vanjske obveze, sve lošije izvozne rezultate, veliku zaduženost trgovačkih društava i dug opće države koji se ubrzanim ritmom povećava u kontekstu niskog rasta i loše sposobnosti prilagodbe. Postoji potreba za znatnim dodatnim nastojanjima u pogledu fiskalne konsolidacije kako bi se

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 koji se temelji na detaljnom preispitivanju u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011 o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža 2 u biti, postojanje makroekonomskih neravnoteža preispituje se za 21 državu članicu. Naime, Grčka, Cipar, Portugal i Rumunjska nisu obuhvaćene Postupkom u slučaju makroekonomskih neravnoteža jer su one već pod nadzorom u okviru svojih programa ekonomske prilagodbe. 3 više detalja objavljeno je u Priopćenju za tisak EK od 5. ožujka 2014. godine (dostupno na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-216_hr.htm)


10

ograničio deficit i spriječilo da se dug neodrživo poveća. Hrvatska ima prekomjerni fiskalni deficit, a kako bi ga riješila treba poduzeti učinkovite mjere do kraja travnja 2014. U slučaju izostanka dodatnih mjera, Hrvatska riskira da ne ostvari svoje ciljeve u 2014.“ U nastavku detaljnije je opisano temeljem čega je Komisija donijela takve zaključke za Republiku Hrvatsku.

Glavni nalazi i poruke u Izvješću o detaljnim preispitivanjima za utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža i procjenu napretka fiskalne konsolidacije Na predstavljanju Izvješća o detaljnim preispitivanjima za utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža i procjeni napretka fiskalne konsolidacije 5. ožujka 2014., potpredsjednik Europske komisije nadležan za ekonomska i monetarna pitanja i euro gospodin Olli Rehn rekao je slijedeće: „Naša analiza koju danas predstavljamo ukazuje na to da države članice ostvaruju napredak u pogledu suočavanja s gospodarskim izazovima. Ali taj napredak nije ujednačen i u nekim se slučajevima mora ubrzati. Nadamo se snažnom odgovoru država članica i spremni smo im pružiti potporu u konstruktivnom partnerstvu za reforme u cilju boljeg oporavka i poticanja otvaranja radnih mjesta.” Utvrđeno je kako su brojne makroekonomske neravnoteže zajedničke za određene skupine država članica. Među izazovima su velike vanjske obveze u nekim gospodarstvima, stalni visoki viškovi na tekućim računima platne bilance koji su odraz slabe domaće potražnje u nekoliko država (što je posebno izraženo u Njemačkoj), troškovna konkurentnost u državama koje su u prošlosti bilježile najveće deficite tekućih računa i onima koje su suočene s velikim gubitcima udjela na izvoznom tržištu (što je u nalazima napisano i za Hrvatsku). Unaprjeđivanje konkurentnosti koja nije nužno povezana s troškovnim čimbenicima, zajedno s učinkom razduživanja na privatnu potrošnju i ulaganja, važno je za većinu država članica uključenih u analizu. Bit će od iznimne važnosti i dalje rješavati te neravnoteže kako bi se smanjile neprihvatljivo visoke razine nezaposlenosti u mnogim dijelovima Europe (uključujući i Hrvatsku). Deficiti tekućih računa platne bilance znatno su smanjeni, što odražava napredak ostvaren u nekim državama članicama u pogledu nadoknade gubitka konkurentnosti. Međutim, među stalnim su izazovima

učinak razduživanja na srednjoročni rast, visoke razine privatnog i javnog duga u kontekstu vrlo niske inflacije, poteškoće s kojima se suočavaju održiva trgovačka društva pri dobivanju povoljnih kredita i visoke razine nezaposlenosti. U pogledu fiskalnih problema, najnovija predviđanja ukazuju na to kako će se u Europskoj uniji i europodručju prosječan ritam prilagodbe usporiti zahvaljujući uspješnim konsolidacijskim nastojanjima u posljednjih nekoliko godina. No neke države članice moraju unaprijediti fiskalnu konsolidaciju žele li dosegnuti željene razine deficita (što se odnosi i na Republiku Hrvatsku). Predviđa se da se u 2013. omjer duga u odnosu na BDP povećao i u EU i u europodručju, ali bi ove godine trebao dosegnuti najvišu razinu prije nego što počne opadati. U završnom dijelu navodi se kako se razlikuju priroda (i uzroci) uočenih neravnoteža i prekomjernih neravnoteža koje će države članice morati otkloniti. Pojedinačna detaljna preispitivanja u sklopu dubinske analize analitička su osnova kojom bi se trebao pokrenuti dijalog s državama članicama tijekom njihovih priprema programa nacionalnih reformi te programa stabilnosti i konvergencije (srednjoročni fiskalni planovi). Oni se Komisiji moraju podnijeti do kraja travnja 2014. Temeljem nalaza Izvješća o detaljnim preispitivanjima za utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža i procjenu napretka fiskalne konsolidacije u dijelu koji se odnosi na neku konkretnu državu članicu, kao i spomenutih srednjoročnih fiskalnih planova koje država članica mora dostaviti, EK će početkom lipnja 2014. ocijeniti jesu li realni planovi država članica za smanjenje makroekonomskih neravnoteža i ide li fiskalna konsolidacija u dobrom smjeru. Nakon toga će Komisija predstaviti ažurirane posebne preporuke po državama članicama (u slučaju Hrvatske, po prvi puta napisane) u završnoj fazi „Europskog semestra“ (tzv. CSR). U lipnju će se odlučiti i je li u državama članicama s prekomjernim neravnotežama potrebno poduzeti eventualne daljnje dopunske korake.

Prikaz specifičnih nalaza i zapažanja iz procesa dubinske analize za Republiku Hrvatsku Iako su u Izvješću o detaljnim preispitivanjima za utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža i procjenu napretka fiskalne konsolidacije od 5. ožujka 2014. okvirno opisani specifični nalazi i preporuke za Hrvatsku, detaljna analiza situacije u kojoj se Hrvatska nalazi


(velike vanjske obveze, sve lošiji izvozne rezultati, velika zaduženost poduzeća i dug opće države koji se ubrzanim ritmom povećava u kontekstu niskog rasta i loše sposobnosti prilagodbe), uključujući i povijesne uzroke koji su doveli do takvog stanja, detaljnija analitička podloga za donošenje takvih zaključaka objavljena je u radnom dokumentu Komisije (DG ECFIN-a) pod nazivom „Makroekonomske neravnoteže – Hrvatska 2014.4“. U uvodnom dijelu dokumenta konstatirano je sljedeće: „Hrvatska bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni posebno praćenje i odlučne mjere politike. Konkretno, mjere politike nužne su zbog slabosti koje proizlaze iz znatnih inozemnih obveza, sve slabijih izvoznih rezultata, visokog stupnja zaduženosti trgovačkih društava i velike brzine rasta duga opće države, sve u kontekstu slabog rasta i slabe sposobnosti prilagodbe. Komisija će pokrenuti posebno praćenje provedbe politika te će o tome redovito izvješćivati Vijeće“. U ostatku uvodnog dijela spominje se kako su akumulirane neravnoteže posljedica ekspanzivne faze koja je prethodila dugotrajnoj recesijskoj fazi u kojoj se sada Hrvatska nalazi i tijekom koje je u prvi plan izbio čitav niz vanjskih i unutarnjih rizika. Postizanje vanjske ravnoteža opterećeno je postojanjem velikih rizika vezanih uz očekivanja smanjenja hrvatskih inozemnih obveza na niže i sigurnije razine, što ovisi o poboljšanju konkurentnosti i širenju izvoza na i druge sektore osim turizma, a sve u cilju poticanja rasta. Razduživanje nefinancijskih društava još je u ranoj fazi te je u tom segmentu potrebno praćenje razvoja situacije s lošim kreditima. Javna trgovačka društva u pojedinim sektorima i dalje imaju vodeću ulogu i uglavnom nisu restrukturirana, visoko su zadužena i slabo profitabilna. Hrvatska se smatra državom s najnižom razinom gospodarske aktivnosti i stopom zaposlenosti u EU-u, što je djelomično povezano s temeljnim institucijama i politikama koje su na snazi.

EK smatra kako je nužno provesti znatne dodatne mjere fiskalne konsolidacije kako bi se obuzdao deficit i spriječilo neodrživo povećanje javnog duga. Podsjećaju da se Hrvatska nalazi u Postupku prekomjernog deficita i da je nužno da se poduzmu učinkovite mjere za smanjenje prekomjernog deficita do 30. travnja 2014., pri čemu slijedi i upozorenje da bi ako se nastave postojeći trendovi i ne poduzmu li se dodatne mjere, Hrvatska mogla biti daleko od ispunjenja ciljeva u 2014. 1. zapažanje: Nakon razdoblja ekspanzije do 2009., u kojemu je došlo do akumuliranja neravnoteža, Hrvatska trenutačno prolazi kroz razdoblje duboke i dugotrajne recesije u kojoj do izražaja dolazi niz vanjskih i unutarnjih rizika U razdoblju gospodarskog uzleta (do 2009.), odgađanje restrukturiranja proizvodnog sektora i nesposobnost formiranja velike i konkurentne izvozne industrije (ne uključujući turizam) pridonijeli su ograničenom sudjelovanju Hrvatske u regionalnoj trgovinskoj integraciji, zbog čega je ostala jedna od najzatvorenijih manjih država članica EU-a s niskim relativnim prihodima. Rastući deficit tekućeg računa platne bilance financiran je uglavnom zaduživanjem kod inozemnih banaka (koje su uglavnom i vlasnici banaka kćeri u Hrvatskoj) te priljevom inozemnih izravnih ulaganja u sektore hrvatskoga gospodarstva koji ne sudjeluju u međunarodnoj razmjeni (npr. ulaganja u banke, telekomunikacije, trgovinu na malo, nekretnine i sl.). Značajniji priljev kapitala iz inozemstva naglo je zaustavljen 2009. uslijed jačanja globalne financijske krize, zbog čega je došlo do naglog smanjenja domaće potražnje (poglavito investicija). Recesija koja je uslijedila nakon toga dovela je do velikog porasta nezaposlenosti. Unatoč smanjenju deficita tekućeg računa platne bilance i dalje su prisutne određene ranjivosti, npr. visoka razina obveza prema inozemnim vjerovnicima, nekonkurentan izvoz, korporativni dug i sve veća zaduženost javnog sektora.

Smatra se kako će bolje funkcioniranje tržišta rada imati ključnu ulogu u poticanju rasta i prilagodbe koji su nužni s obzirom na vanjske i unutarnje slabosti.

Strukturne slabosti pridonijele su tim neravnotežama, uključujući lošu poslovnu klimu i nefunkcionirajuće tržište rada.

Hrvatsko poslovno okruženje znatno je ispod prosjeka država članica iz srednje i istočne Europe.

Javna trgovačka društva još uvijek imaju dominantnu ulogu, ali često su visoko zadužena i slabo profitabilna. Ti čimbenici pridonose slabijem potencijalu rasta, čime se otežava čišćenje bilance privatnog sektora i povećavaju se nužni napori koje treba provesti u području fiskalne konsolidacije.

Ti čimbenici zajedno pridonose niskom potencijalu rasta, što otežava čišćenje bilanci privatnog sektora i zahtijeva veće napore u pogledu fiskalne konsolidacije. 2

dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2014/pdf/swd_179.pdf

11


12

2. zapažanje: uklanjanje vanjskih neravnoteža otežavaju značajni rizici vezani uz u smanjivanje visoke razine inozemnih obveza Višegodišnje slabosti hrvatskog gospodarstva smanjuju pristupačnost inozemnog zaduživanja te smanjuju privlačnost Hrvatske za nove potencijalne zajmodavce i postojeće investitore u djelatnosti koje ne sudjeluju u međunarodnoj razmjeni, što slabi poziciju Hrvatske na međunarodnim tržištima kapitala. U 2014. potreba za vanjskim refinanciranjem u javnom i privatnom sektoru (tj. novim zaduživanjem u inozemstvu) premašuje 20 posto BDP-a. Visoki udio inozemnih izravnih ulaganja u strukturi ukupnih ulaganja u Hrvatsku pridonosi u određenoj mjeri smanjivanju volatilnosti tijekova kapitala, iako značajan dio inozemnih izravnih ulaganja predstavljaju zajmovi koje je trgovačko društvo vlasnik iz inozemstva odobrilo vlasnički povezanom trgovačkom društvu kćeri u Hrvatskoj. Što se tiče ocjene strukture inozemnih ulaganja i njihovih utjecaja na gospodarski rast, izvoz i zaposlenost, analitičari su dodatno u dokumentu spomenuli kako su niska inozemna izravna strana ulaganja u izvozne sektore izraz niza manjkavosti u pogledu troškovne i netroškovne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Razina plaća, pitanja oporezivanja i propisa u području radnog prava te nedostatak vještina čimbenici su koji su pridonijeli odbijanju potencijalnih ulaganja u radno intenzivne izvozne sektore. Zbog niskog udjela izravnih stranih ulaganja u izvoznoj industriji Hrvatska nije iskoristila mogućnost integracije u globalne opskrbne lance niti je profitirala od pozitivnih tehnoloških, upravljačkih i financijskih vanjskih učinaka povezanih s izravnim stranim ulaganjima u izvozne grane, što naposljetku pridonosi jačanju konkurentnosti i gospodarskom rastu. Isto tako, hrvatskom proizvodnom sektoru nužno je potrebna obnova, a izravna strana ulaganja način su na koji se to može postići. Proizvodni sektor nije iskoristio ponude inozemnih izravnih ulaganja tijekom godina gospodarskog uzleta već su ulaganja većinom bila usmjerena u sektore koji ne sudjeluju u međunarodnoj razmjeni. Tekući račun platne bilance je gotovo uravnotežen, ponajviše zbog znatnog smanjenja robnog uvoza, ali neznatni suficiti prognozirani za 2014. i 2015. neće biti dovoljni da bi doprinijeli uravnoteženju razine neto stanja međunarodnih ulaganja.


3. zapažanje: Zbog niske konkurentnosti udio hrvatskog izvoza na globalnom izvoznom tržištu smanjivao se je i prije krize Analitičari EK smatraju kako je Hrvatska bila i ostala relativno skupo mjesto za proizvodnju. Ionako nizak udio Hrvatske na globalnom izvoznom tržištu u padu je od 2004., što je dodatno ubrzano od pojave krize, koja je razotkrila znatan jaz u konkurentnosti. Udio na izvoznom tržištu posebno je smanjen u domeni izvoza robe, gdje su komparativnom analizom utvrđeni visoki troškovi rada u odnosu na regiju, dok su se troškovi rada u usporedbi s konkurencijom neznatno povećali od 2009. Uz to, postoji i niz netroškovnih slabosti povezanih s konkurentnošću. Jednokratni učinci kao što su restrukturiranje brodogradnje i kemijske industrije dodatno su doprinijeli smanjenju ionako niske razine konkurentnosti, što je u kombinaciji sa smanjenjem izvoza u susjedne države zbog izlaska Hrvatske iz područja Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) u konačnici i dovelo do smanjenja izvoza robe u 2013. 4. zapažanje: Slabosti na tržištu rada i u širem poslovnom okruženju pojačale su posljedice djelovanja krize i onemogućile prilagodbu u cilju snažnijeg i održivijeg rasta i zapošljavanja Tijekom prošlog desetljeća stopa zaposlenosti u Hrvatskoj bila je niska, a od 2010. na dalje najniža je i u odnosu na sve ostale države članice EU-a. Zbog dugotrajne recesije stopa nezaposlenosti premašila je razinu od 17 posto u 2013., što predstavlja udvostručenje u odnosu na pretkriznu 2008. Posebno su pogođeni mlađa populacija i niskokvalificirani radnici. Loše stanje na tržištu rada povezano je i s institucionalnim aspektima i političkom situacijom. Radno zakonodavstvo podizanjem implicitnih troškova rada usporava otvaranje novih radnih mjesta. Sustav socijalne zaštite može poticati neaktivnost i nesudjelovanje na tržištu rada. Istodobno visoka razina dugotrajne nezaposlenosti smanjuje mogućnost zapošljavanja radne snage čak i u razdoblju povećane gospodarske aktivnosti zbog nedostatka vještina, prepreka zapošljavanju odnosno kombinacije tih dvaju čimbenika. Sustav socijalne zaštite omogućuje brojne načine za ranije povlačenje s tržišta rada i obeshrabruje sudjelovanje na njemu. U prepreke poslovnom okruženju ubrajaju se veliko regulatorno opterećenje, neučinkovitost uprave u vezi s građevinskim dozvolama i uknjižbom nekretnina, dugo trajanje sudskih i stečajnih postupaka, slaba zaštita ulaganja i visoka politička nesigurnost.

5. zapažanje: Nefinancijski privatni sektor, osobito nefinancijska društva, dočekali su krizu s velikom zaduženošću, što je rezultat naglog rasta kredita prethodnih godina Zbog visokog stupnja euroizacije hrvatske ekonomije ograničen je manevarski prostor središnje banke. Pritisci za smanjivanje zaduženosti povećali su se od 2011., ali refinanciranje dospjelih kreditnih obveza preko banaka i njihovih inozemnih matičnih društava i dalje je bilo dostupno, a zaduženost u korporativnom sektoru smanjuje se relativno sporo. Izgleda da mnoga javna trgovačka društva imaju relativno visok udio dugova u ukupnom dugu, što je posljedica njihove slabe profitabilnosti. Pritisku su izložene i bilance sektora kućanstava, osobito zbog kretanja na tržištu rada, ali ranjivost sektora ograničena je zahvaljujući relativno niskoj stopi zaduženosti tog sektora. 6. zapažanje: Bankarski sustav, koji je uglavnom u inozemnom vlasništvu, zasad je otporan Prethodne makrobonitetne mjere pridonijele su stvaranju znatnih zaštitnih slojeva kapitala i likvidnosti u bankarskom sustavu, koji su tijekom krize bili vrlo korisni. Međutim, slabosti u realnom sektoru počele su utjecati na bankarski sektor, tako da je broj i ukupni iznos loših kredita odobrenih korporativnim dužnicima dosegnuo visoku razinu. Postojanje slabosti realnog sektora pridonijele su smanjivanju potražnje za kreditima od strane privatnog sektora, a banke su to uglavnom kompenzirale povećanjem kredita javnim subjektima. Nastavak tog trenda, u svjetlu visoke kreditne zaduženosti nekoliko javnih trgovačkih društava (pri čemu država često izdaje jamstva za plaćanja u slučaju da javna trgovačka društva ne mogu redovito podmirivati svoje kreditne obveze), mogao bi biti problematičan. 7. zapažanje: Fleksibilna fiskalna politika tijekom recesije pridonijela je pritisku na deficit i dug opće države Deficit opće države u razdoblju 2009. – 2013. prosječno je iznosio 6 posto BDP-a. Širenje deficita i znatna negativna prilagodba stanja i tokova doveli su do naglog pogoršanja vrijednosti duga opće države u odnosu na BDP. Prije krize vrijednost duga u odnosu na BDP bila je usporediva sa sličnim zemljama regije, ali je krajem 2013. dosegnuta vrijednost od 64,9 posto BDP-a. Komisijine prognoze i analize osjetljivosti upućuju na to da je potreban znatan dodatni konsolidacijski napor kako bi se ograničio deficit i zaustavio neodrživi rast

13


14

duga. Visok udio strane valute u valutnoj strukturi duga i relativno kratka prosječna ročnost dospijeća kredita u kombinaciji s potencijalnim fiskalnim obvezama problematičnih javnih trgovačkih društava(mogućnost aktiviranja državnih jamstava od strane kreditora) pojačavaju osjetljivost države u području financiranja. Nakon određenih konsolidacijskih mjera 2012. fiskalna je politika 2013. ponovno fleksibilizirana. Vlada je dvaput revidirala planirani gotovinski deficit u 2013., drugi put u studenom 2013. za dva postotna boda BDP-a. Primjetno preoptimistične makroekonomske prognoze na kojima se zasniva proračun, u kombinaciji s neočekivanim padom prihoda (od PDV-a i poreza na dobit) te podmirenjem zaostalih dugova u zdravstvenom sektoru, dovele su do znatne razlike između plana proračuna i realizacije. U proračunu za 2014. prihvaćenom u prosincu 2013. nema obrata krivulje javnih financija. U prvom tromjesečju 2014. izvršena je revizija proračuna za 2014. radi uzimanja u obzir potrebnih fiskalnih prilagodbi u skladu s preporukama Vijeća u kontekstu postupka Prekomjernog deficita od 28. siječnja 2014. Težište smanjenja deficita planirano je uglavnom na pretpostavki povećanja proračunskih prihoda, a rashodna strana unatoč velikim rezovima izvora financiranja poduzetnicima i poljoprivrednicima, raste.

Politički izazovi koji proizlaze iz uočenih makroekonomskih neravnoteža i mogući smjerovi rješavanja problema Temeljem sedam prethodno nabrojanih zapažanja iz procesa dubinske analize za Republiku Hrvatsku, analitičari EK navode i pet političkih izazova koji proizlaze iz uočenih makroekonomskih neravnoteža, zajedno s naznakama mogućih smjerova rješavanja problema. Komisija predlaže za razmatranje slijedeće smjerove: 1.) Veća održivost vanjskog položaja Hrvatske uvjetovana je poboljšanjem troškovne i netroškovne konkurentnosti te širenjem izvoza izvan okvira turizma. To bi bilo ključno za privlačenje znatnih visokokvalitetnih izravnih stranih ulaganja i oporavak hrvatske industrijske proizvodnje u cilju ponovnog uravnoteživanja gospodarstva i polaganja temelja za održivi rast i nova radna mjesta. Postizanju tih ciljeva može se pridonijeti učinkovitim zajmovima i

bespovratnim sredstvima europskih fondova. Jačina tog impulsa ovisit će o sposobnosti javnih tijela da se djelotvorno posvete rješavanju strukturnih uskih grla koja otežavaju rast. Zbog visokih vanjskih obveza i opsega obveza financijskog, nefinancijskog i javnog sektora koje su stvorene i iskazane u stranoj valuti strateški je imperativ održavati makrogospodarsku politiku usmjerenu na stabilnost. 2.) Niska razina aktivnosti i zaposlenosti te razmjer prilagodbi tržišta rada zbog smanjivanja hrvatske proizvodne industrije velik su politički izazov. Sveobuhvatan odgovor mogao bi uključivati pažljivo razmatranje te ako bude potrebno, prilagodbu broja institucija i politika koje utječu na funkcioniranje tržišta rada. Oslanjajući se na nedavno provedene reforme, bilo bi prostora za smanjivanje rizika od neaktivnosti, rasterećenje poduzetništva u području zaštite radnih mjesta te promicanje djelotvornosti i dosega aktivnih politika na tržištu rada. Ima prostora i za koordinirano poboljšanje s obzirom na brojne i dalekosežne izazove u poslovnom okruženju koji ometaju prilagodbu i prepreka su ulaganjima i izvozu. 3.) U vezi s prezaduženošću privatnog sektora bilo bi važno osigurati uvjete potrebne za neometan nastavak smanjivanja zaduženosti, među ostalim i zahvaljujući pravilnom funkcioniranju sustava za stečajne postupke i restrukturiranje duga. Važno je pravilno funkcioniranje financijskog posredovanja, osobito u cilju ispravne raspodjele kredita unutar gospodarstva tijekom smanjivanja zaduženosti. Bilo bi korisno pratiti povećano davanje zajmova banaka javnim trgovačkim društvima. 4.) I dalje će, u suradnji s domaćim nadzornim tijelima, biti važno pozorno pratiti i nadzirati „sistemske banke“. Zbog toga će sveobuhvatna tekuća procjena koju provodi Europska središnja banka obuhvatiti četiri najveće banke, i to preko njihovih matičnih društava, vlasnika iz inozemstva. Prostora ima i da se razmotri uvođenje dodatnih nadzornih i dijagnostičkih mjera iz hrvatske perspektive. 5.) Nužne su visokokvalitetne mjere strukturne fiskalne konsolidacije. Usklađenost s ciljevima postupka zbog prekomjernog deficita pokrenutog 28. siječnja 2014. i zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu pridonijela bi


usmjerivanju hrvatskog duga na put održivosti. Može se razmotriti niz popratnih politika, uključujući prijenos poreza na manje mobilne čimbenike, znatno smanjenje subvencija trgovačkim društvima, bolja usmjerenost socijalnih davanja i upravljanje njima. Vjerodostojna fiskalna politika mogla bi imati podršku fiskalnih institucija i propisa na svim državnim razinama u cilju smanjivanja deficita i duga. U posebnom analitičkom okviru pri kraju publikacije analitičari Europske komisije dali su i svoj osvrt na Postupke predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj. Navodi se kako su rezultati tijekom prve godine provedbe spomenute mjere bili ohrabrujući, iako su od njezina početka uočene određene rupe u zakonu. Predstečajnim nagodbama nije se samo zaustavila akumulacija obveza već se njome u spomenutom razdoblju uspio smanjiti ukupan iznos zakašnjelih plaćanja za gotovo 10 milijardi kuna na 34 milijarde kuna na kraju listopada 2013. Prema izračunu nadležnih hrvatskih tijela, broj nesolventnih društava (uključujući trgovce pojedince i obrtnike) smanjio se za 20 posto i spašeno je oko 15.000 radnih mjesta. Smatra se da unatoč takvim pozitivnim događanjima i dalje postoji niz manjkavosti. Uloga države nije dovoljno dobro utvrđena jer ona sudjeluje i kao vjerovnik i kao administrator u postupku izvansudskog rješavanja sporova. Postupkom bi se mogao poticati moralni hazard na način da neodrživa društva traže odgodu standardnog stečajnog postupka (u pokušaju izbjegavanja primjene prava vjerovnika na pokretanje ovršnog postupka) ili poticanjem zdravih društava da traže korekciju iznosa dugovanja. Razlog za potonju mogućnost mogao bi biti iznos potraživanja društava za restrukturiranje – riječ je o gotovo 53 milijarde kuna ili 16 posto BDP-a u razdoblju od nešto više od godine dana. Problemi s učinkovitom provedbom propisa proizlaze iz još uvijek slabe sposobnosti institucija u državi, ali i iz raznih nedorečenosti u zakonskim definicijama zbog kojih su bile potrebne četiri izmjene u razdoblju od oko godine dana.

Zaključak Temeljem rezultata dubinske analize (IDR) koje je EK objavila 05.03.2014. Hrvatska definitivno ulazi u mehanizam Prekomjernih makroekonomskih neravnoteža (PMN-a), odnosno Postupak prekomjernih neravnoteža (PPN) koji predstavlja korektivnu komponentu PMN-a.

U sklopu Europskog semestra 2014. Europska komisija i Vijeće će objaviti odgovarajuće Preporuke državama članicama (CSR) tijekom lipnja i srpnja 2014. Ovisno o sadržaju objavljenih Preporuka (CSR), od Hrvatske će se zatražiti i podnošenje Plana korektivnih mjera (PKN/ CAP), uključujući i terminski plan njihove provedbe kako bi se otklonile u sklopu IDR-a uočene makroekonomske slabosti hrvatskog gospodarstva. Očekivani sadržaj Preporuka (CSR) može se djelomično indirektno iščitati iz prethodnog poglavlja ovog rada („Politički izazovi koji proizlaze iz uočenih makroekonomskih neravnoteža i mogući smjerovi rješavanja problema“), a vjerojatno će u Preporuke (CSR) biti uključeni i neki konkretni prijedlozi i/ili ciljevi koje treba u određenom roku postići. Uz ogromne izazove fiskalne konsolidacije u sklopu sudjelovanja Hrvatske u Postupku prekomjernog proračunskog deficita, pojavit će se i novi izazovi vezani uz otklanjanje u tekstu spomenutih makroekonomskih neravnoteža. Potreba za pojačanim naporima na svim područjima (pogotovo u provedbenom dijelu) zahtijevat će i intenzivniji angažman stručnih službi mnogih tijela državne (i lokalne) uprave, tako da bi kriterij stručnosti zaposlenika tih tijela trebao biti dominantniji u odnosu na kriterij podobnosti, pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da provedba reformi u domenama fiskalne konsolidacije unutar Postupka prekomjernog proračunskog deficita i uklanjanja makroekonomskih neravnoteža ima višegodišnji vremenski tijek provedbe i postizanja zacrtanih/zadanih ciljeva, a taj se vremenski tijek nužno ne poklapa s izbornim ciklusima u Hrvatskoj. Komisija će redovno pratiti ostvarenje ciljeva kroz nadolazeće reformske godine i pri tome je pretjerano ne zanima utjecaj izbornih ciklusa (koji povremeno blokira i usporava reforme jer se bitne odluke ne donose i ne provode u predizborno vrijeme) budući da su reformski zadaci i ciljevi stavljeni pred Republiku Hrvatsku kao cjelinu. Zato je za provedbu višegodišnjih reformskih mjera neophodan i politički konsenzus svih relevantnih političkih stranaka, pogotovo oko usuglašavanja dinamike provedbe reformskih mjera, sadržaja samih mjera i načina provedbe.

15


16

Žaklina Jurišić*

Pripreme za sudjelovanje i dosadašnje iskustvo RH u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU Uvod – predpristupno razdoblje Formalno gledajući, pripreme za sudjelovanje Hrvatske u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP) započele su još davne 1999. godine, kada je Europska komisija (EK) definirala politički stav prema državama Zapadnog Balkana – tzv. proces stabilizacije i pridruživanja. Ovaj proces imao je (i ima još uvijek) za cilj pomoći državama u njihovom razvoju i pripremi za članstvo u EU. Proces koristi tri glavna instrumenta – sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), primjena autonomnih trgovinskih mjera i financijska pomoć. Hrvatska je potpisala SSP 2001. godine, a isti je stupio na snagu 2005. godine (uz izmjene radi pristupanja deset novih članica 2004. godine). U međuvremenu se primjenjivao Privremeni sporazum (Interim Agreement) o trgovini i trgovinskim pitanjima. Upravo to razdoblje možemo označiti kao razdoblje početka primjene nekih mehanizama i kristaliziranja potreba za usvajanjem ostalih mehanizama Zajedničke poljoprivredne politike u Hrvatskoj. Primjena Privremenog sporazuma značila je za Hrvatsku liberalizaciju trgovine kroz: • bescarinski pristup tržištu EU za hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode, osim za tzv. osjetljive proizvode - “baby beef”, ribe, vina i šećer. Ovi proizvodi bili su na sustavu kvota (ograničene količine za uvoz u EU po povlaštenim uvjetima – bez carine ili sa sniženom carinom) • postupno otvaranje domaćeg tržišta (smanjenje carinske zaštite tijekom razdoblja) • međusobno priznavanje oznaka zemljopisnog podrijetla vina i jakih alkoholnih pića te njihova obostrana zaštita. Međutim, ideja liberalizacije trgovine povukla je kao lavina niz pitanja u praksi kao što su npr. veterinarski i fitosanitarni standardi, opći standardi zdravstvene ispravnosti hrane, označavanje hrane i drugo. Pokazalo se da su stvarne prepreke u trgovanju pitanja * 1 2

neusklađenosti hrvatskih s EU standardima u proizvodnji i prometu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te provedba kontrola nad istim. Upravo ovo, uz područje potpora u poljoprivredi, bila su podučja koja je hrvatska administracija (tijela državne uprave, različite ustanove u poljoprivredi), uz pomoć gospodarstva, “brusila” (čitaj: usklađivala) dugi niz godina. Od trenutka podnošenja zahtjeva za članstvo (2003.) do okončanja pregovora proteklo je čak osam godina. U tom razdoblju nije se samo pregovaralo, već se uspostavljao pravni i administrativni okvir za provedbu pravne stečevine EU-a, što podrazumijeva i cjelokupno poljoprivredno zakonodavstvo, odnosno ZPP. Hrvatska je kao država kandidat za članstvo imala dostup do sredstava pretpristupne pomoći EU za stvaranje pravnog okvira, jačanje administrativnih kapaciteta, uspostavu potrebnih upravljačkih sustava i alata, ali i za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja (CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD1, IPA, IPARD2). Zadnji pretpristupni program za poljoprivredu i ruralna područja – IPARD, imao je trojaki cilj: • jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i prerade, primarno kroz dosezanje standarda Zajednice • usvajanje programskih i provedbenih pravila korištenja mjera ruralnog razvoja i naslanjajućeg EU fonda za ruralni razvoj (EAFRD) te • uvođenje agro-okolišnih mjera, mjera za razvoj ruralnih područja te mjera povezanih uz LEADER pristup.

Obuhvat Zajedničke poljoprivredne politike Da bi mogli komentirati pozitivne i negativne strane sudjelovanja u ZPP-u, potrebno je pojasniti što to sve ZPP pokriva. Tako se prvi stup ZPP-a bavi pitanjima uređenja jedinstvenog tržišta poljoprivrednoprehrambenih proizvoda (intervencije na tržištu,

Zmjenica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, HGK. SAPARD Program za poljoprivredu i ruralni razvoj 2005. – 2006.; provodio se u razdoblju 2006. – 2009. godina. IPARD Program ruralnog razvoja 2007. – 2013.; provodi se od 2010. godine (produženje primjene se očekuje u 2014. godini).


marketinški standardi, proizvodna ograničenja i drugi mehanizmi) i osiguranja dohotka poljoprivrednih proizvođača (izravna plaćanja), dok se drugi stup bavi strukturnim pitanjima u poljoprivredi i ruralnim područjima (mjere ruralnog razvoja). Osim prvog i drugog stupa, ZPP u jednom širem smislu obuhvaća i ostale elemente nužne za nesmetano funkcioniranje zajedničkog tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i održivu poljoprivrednu proizvodnju. Radi se o aspektima sigurnosti hrane, zaštiti okoliša, zaštiti prirode, dobrobiti životinja, sustavima kvalitete proizvoda, promociji proizvoda, klimatskim promjenama, pravilima državnih potpora i drugo.

ZPP – PREDNOSTI I NEDOSTACI S obzirom da bi razmatranje svih elemenata ZPP-a zahtijevalo opširnu analizu, ovdje se daje pojednostavljena analiza prednosti i nedostataka izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja (Tablica 1.) Osnovno o IPARD programu Pretpristupna pomoć za poljoprivredu i razvoj ruralnih područja (IPARD) u razdoblju 2007. – 2013. bila je dostupna za države kandidate za članstvo u EU (Hrvatska, Makedonija, Turska), s ciljem: • unapređenja tržišne efikasnosti i primjena standarda Zajednice,

Tablica 1. Analiza prednosti i nedostataka izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja Izravna plaćanja pravni okvir

- karakterizira ga stabilnost; korisnici izravnih plaćanja znaju pravila igre za razdoblje od 7 godina (EU utvrđuje politički smjer i planira proračun za razdoblje od 7 godina) - nisu dozvoljene ad-hoc intervencije izvan pravnog okvira; izvan EU okvira primjenjuju se pravila državnih potpora

programski okvir

- jednostavan - nema programiranja

provedbeni okvir

- provjera prihvatljivosti korisnika i kontrola korisnika izravnih plaćanja stroga je i detaljna - kontrolni alati su skupi i potrebna je velika administracija

podnošenje i obrada zahtjeva

- razmjerno jednostavna – podnosi se godišnji zahtjev za plaćanja, a obrada zahtjeva je automatska – vrši se provjera prihvatljivosti kroz IAKS sustav – Integrirani administrativni i kontrolni sustav, koji uključuje sustav identifikacije čestica poljoprivrednog zemljišta - ARKOD

financijski okvir

- godišnja omotnica (plafon) od 373 milijuna eura je zadovoljavajuća - EU fond (EAGF) financira izravna plaćanja u 100%-tnom iznosu nakon isteka prijelaznog razdoblja od 10 godina, a u međuvremenu su moguće nadoplate iz Državnog proračuna - zajamčeno je povlačenje EU sredstava

učinak instrumenta

- osiguranje stabilnosti dohotka od poljoprivrede

vrsta mjera

- godišnji tekući transferi poljoprivrednicima - mogućnost odabira modaliteta izravnih plaćanja vrlo je ograničena, kako po vrstama (npr. proizvodno vezana i proizvodno nevezana plaćanja) tako i po visini sredstava za pojedine modalitete - postoje velike razlike u visini potpora među članicama i sektorima

Mjere ruralnog razvoja pravni okvir

- karakterizira ga stabilnost; korisnici mjera ruralnog razvoja znaju pravila igre za razdoblje od 7 godina (EU utvrđuje politički smjer i planira proračun za razdoblje od 7 godina) - nisu dozvoljene ad-hoc intervencije izvan pravnog okvira; izvan EU okvira primjenjuju se pravila državnih potpora

programski okvir

- složen - programiranje je obavezno i komplicirano (uključuje sustav praćenja provedbe i ocjene učinaka mjera)

provedbeni okvir

- provjera prihvatljivosti korisnika i kontrola korisnika mjera ruralnog razvoja stroga je i detaljna - kontrolni alati su skupi i potrebna je velika administracija

podnošenje i obrada zahtjeva

- složena – na natječaje se prijavljuju razrađeni projekti s potrebnom dokumentacijom; obrada zahtjeva nije automatska i odvija se prema unaprijed akreditiranim procedurama

financijski okvir

- godišnja omotnica (plafon) od 332 milijuna eura je zadovoljavajuća - EU fond (EAFRD) financira mjere ruralnog razvoja u određenom postotku, a sufinanciranje sredstvima Državnog proračuna je obavezno - nije zajamčeno povlačenje sredstava; ako nema prihvatljivih projekata, nema ni povlačenja sredstava i sredstva propadaju

učinak instrumenta

- povećanje konkurentnosti poljoprivrede - održivo korištenje resursa - razvoj ruralnih područja

vrsta mjera

- uglavnom kapitalni transferi (sufinanciranje ulaganja u dugotrajnu imovinu) -mogućnost odabira mjera je zadovoljavajuća

17


18

• pripreme za primjenu poljoprivredno-okolišnih mjera i mjere LEADER, • razvoja ruralnog gospodarstva. IPARD program u RH značio je otprilike 25 milijuna eura EU pomoći godišnje u razdoblju 2007. – 2013. godina. U realizaciji IPARD programa bila je obavezna kontribucija sredstava iz Državnog proračuna (omjer EU:HR=75:25 posto). IPARD program usvojen je 2008. godine, a provodio se od 2010. godine kroz 6 mjera: • 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva • 103 - Ulaganja u preradu • 301 - Ruralna infrastruktura • 302 - Diversifikacija u nepoljoprivredne djelatnosti • 202 – LEADER • 501 – Tehnička pomoć. Raspisivanje natječaja, provedbu mjera, obradu i kontrolu zahtjeva te isplate korisnicima vršila je (i još uvijek vrši) Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Dosad, zaključno s 2013. godinom, raspisano je 27 natječaja, i to 9 za Mjeru 101, 9 za Mjeru 103, 3 za Mjeru 301, 4 za Mjeru 302 i 2 za Mjeru 202. Slabosti i prijetnje sustava S određenim vremenskim odmakom, stečenim znanjem i iskustvom mogu se istaknuti glavni razlozi lošijeg iskorištenja SAPARD/IPARD programa od očekivanog. Te razloge trebalo bi svakako razmotriti kod priprema za novo programsko razdoblje 2014. – 2020. godina. Loša apsorpcija znak je da nešto u sustavu ne radi kako bi trebalo. Razlozi za to mogu biti različiti – od onih na koje se može lako i brzo utjecati, do onih koje treba sustavno rješavati. Slabosti i prijetnje unutar sustava mjera ruralnog razvoja mogu se promatrati kroz nekoliko aspekata. U nastavku ćemo iznijeti samo neka od važnijih pitanja, pritom ne ulazeći u domenu političkih odluka (odabir mjera i uvjeti za ostvarenje potpore). Slabosti sustava: • nedovoljna informiranost korisnika o mjerama i njihovim mogućnostima • nespremnost korisnika za samostalnu pripremu projektne dokumentacije • nedostatan broj ljudi koji rade na programiranju (Ministarstvo) i provedbi (Agencija za plaćanja), što uzrokuje kašnjenja u provedbi (spora obrada prijava) • nejasno razgraničenje nadležnosti programskog (Ministarstvo) i provedbenog tijela (Agencija za plaćanja) • nepotrebno komplicirane procedure obrade zahtjeva i kontrole korisnika. Prijetnje sustava: • neusklađeni i preklapajući programi potpore koji se nude kroz različita tijela državne uprave, jedinice regionalne i lokalne samouprave • neažurni podaci u katastru i zemljišnim knjigama

• • • • • • •

o vlasništvu državne imovine (zemljište, objekti), uključujući neriješena vlasnička pitanja državne imovine prostorno-planska dokumentacija nedostaje ili ne odgovara zahtjevima gospodarstva nedostatni financijski i administrativni kapaciteti jedinica regionalne i lokalne samouprave loša koordinacija državne i lokalne administracije te javnih tijela u provedbi mjera opća prezaduženost korisnika nedostatna ponuda financijskih instrumenata u poljoprivredi – krediti i garancije neriješena vlasnička pitanja kod korisnika (zemljište i objekti) posjed nelegalnih gospodarskih objekata.

IPARD su karakterizirali iznimno složeni preduvjeti za realizaciju – pravni i administrativno-provedbeni. EU pravni temelj za dodjelu sredstava pretpristupne pomoći obuhvaćao je čak četiri razine (Opća IPA Uredba – R 1085/2006; provedbena IPA Uredba – R 718/2007; Višegodišnji indikativni financijski okvir; Višegodišnji indikativni planski dokument). Da bi se ova EU pravila transponirala u nacionalno zakonodavstvo, morala su biti sklopljena čak tri međunarodna sporazuma – okvirni, sektorski i višegodišnji financijski. Međutim, ovdje nije bio kraj - to je bio tek početak priče, odnosno preduvjet za: • uspostavu svih potrebnih programskih i provedbenih struktura, od općih do sektorskih, i to: nacionalni koordinator IPA programa, strateški koordinator, dužnosnik nadležan za akreditaciju, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, Nacionalni fond, Agencija za plaćanja, revizijsko tijelo, IPA Odbor za praćenje, IPARD Odbor za praćenje, IPARD Upravna direkcija, • izradu IPARD programa i njegovo odobrenje od strane EK, izradu svih nacionalnih provedbenih akata (pravilnika) za svaku mjeru, • akreditaciju Agencije za plaćanja i prijenos ovlasti od strane Europske komisije za provedbu svake pojedine mjere i konačno raspisivanje natječaja za prijavu projekata. S jedne strane razumljivo je kako se EK željela osigurati od mogućih nepravilnosti i malverzacija u korištenju sredstava pretpristupne pomoći, no provedba IPARD programa ostavljala je često dojam velikog diskrecijskog prava EK (i u programskom i provedbenom dijelu), nedefiniranih pravila i grešaka u legislativi EU te opće tromosti sustava. O dosadašnjoj realizaciji natječaja i apsorpciji sredstava Temeljem podataka Agencije za plaćanja iz ožujka (7/3/2014), činjenice o natječajima i iskorištenju EU sredstava su sljedeće:


• u odnosu na petogodišnju IPARD alokaciju od 129,4 milijuna eura, a kako je predviđeno Višegodišnjim financijskim sporazumom za razdoblje 2007. – 2011., dosad je ugovoreno 62 posto, a isplaćeno 26,5 posto sredstava; u odnosu na ukupnu sedmogodišnju IPARD alokaciju od 184,37 milijuna eura, ugovoreno je 43,5 posto, a isplaćeno 18,6 posto sredstava • od dosad ukupno ugovorenog - nešto više od 600 milijuna kuna EU sredstava: - u 2010. ugovoreno je 11,8 posto - u 2011. ugovoreno je 44,9 posto - u 2012. ugovoreno je 30,5 posto (obrada dijela prijava po natječajima iz 2012. još je u tijeku) - u 2013. ugovoreno je 12,8 posto (obrada dijela prijava po natječajima iz 2013. još je u tijeku).

RURALNI RAZVOJ U RAZDOBLJU 2014. – 2020. IPARD program i EAFRD S obzirom na kašnjenja u donošenju propisa na razini EU kojima se utvrđuju pravila korištenja svih strukturnih fondova (pa tako i EAFRD-a) za razdoblje 2014. – 2020.3, EK je, kao i u prethodnim prijelaznim godinama, omogućila državama članicama u 2014. godini nastavak korištenja mjera prema postojećim programima (2007. – 2013.), do usvajanja i provedbe novih programa ruralnog razvoja (2014. – 2020.), a kako ne bi došlo do prekida u provedbi mjera ruralnog razvoja. Sufinanciranje ovih „prijelaznih“ mjera može ići iz postojećih nepotrošenih EAFRD alokacija za razdoblje 2007. – 2013. ili iz EAFRD alokacija novog programskog razdoblja 2014. – 2020. godina. S obzirom na specifičnu poziciju kao nova članica, Hrvatska je dobila mogućnost korištenja IPARD programa i tijekom 2014. godine, i to za Mjeru 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i Mjeru 103 – Ulaganja u preradu4. Ministarstvo poljoprivrede tako najavljuje nove IPARD natječaje, i to: • za Mjeru 101, koji će biti otvoren od 4. travnja do 18. travnja, • za Mjeru 103, koji će biti otvoren od 24. ožujka do 27. travnja. Novosti u ruralnom razvoju 2014. – 2020. Ministarstvo poljoprivrede također najavljuje početak provedbe mjera (raspisivanje natječaja) prema novom Programu ruralnog razvoja 2014. – 2020. u drugoj polovici ove godine. Zadani rokovi su vrlo optimistični s obzirom na sve korake koji se u međuvremenu moraju odraditi, kako u EU, tako i kod nas. Nacrt Programa upućen je EK-u koncem siječnja 2014. na neformalne konzultacije. Da bi Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. postao operativan, EK mora isti odobriti (što je

formalno uvjetovano donošenjem ranije spomenutih provedbenih EU uredbi i usvajanjem Partnerskog sporazuma), Ministarstvo poljoprivrede mora pripremiti pravilnike za provedbu pojedinih mjera, a Agencija za plaćanja mora izraditi procedure za provedbu pojedinih mjera i raspisati natječaje. Nacrt Programa ruralnog razvoja 2014. – 20120. predviđa provedbu ukupno 16 mjera, koje sadržavaju i brojne podmjere. S dijelom mjera krenut će se u 2014. godini, a ostatak mjera primjenjivat će se od 2015. godine, i to: • u 2014. godini - M04 - Ulaganja u fizičku imovinu - M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja - M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima - M10 - Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti - M11 - Ekološki uzgoj - M13 - Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima - M17,1 - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka - M20 - Tehnička pomoć - M19 - LEADER • u 2015. godini - M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja - M02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima - M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu - M05 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti - M08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma - M09 - Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača - M17,2; M17,3 - Uzajamni fondovi - M16 – Suradnja. Tablica 2. Ključne razlike5 između EAFRD-a (2014. – 2020.) i IPARD-a (2007. – 2013.). Element

EAFRD

IPARD

godišnja alokacija

332 milijuna eura

25 milijuna eura

provedba mjera

- nacionalna akreditacija Agencije za plaćanja koju izdaje Ministarstvo poljoprivrede

- prijenos ovlasti EK prema Agenciji za plaćanja

vrste mjera

- 16 mjera s brojnim podmjerama (vrlo širok spektar potpora) - puno širi spektar sektora za koje se daje potpora i manja ograničenja za korisnike

- 5 mjera (ograničen spektar potpora) - uži spektar sektora za koje se daje potpora, uz velika ograničenja za korisnike

- Glavne uredbe koje se tiču reforme ZPP-a i kohezijske politike (Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond) donesene su u prosincu 2013. godine; brojne provedbene uredbe EU (tzv. delegirani i provedbeni akti) još se trebaju donijeti - REGULATION (EU) No 1305/2013 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 17 December 2013 on support for rural development by the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD) and repealing Council Regulation (EC) No 1698/2005 4 REGULATION (EU) No 1310/2013 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 17 December 2013 laying down certain transitional provisions on support for rural development by the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD), amending Regulation (EU) No 1305/2013 of the European Parliament and of the Council as regards resources and their distribution in respect of the year 2014 and amending Council Regulation (EC) No 73/2009 and Regulations (EU) No 1307/2013, (EU) No 1306/2013 and (EU) No 1308/2013of the European Parliament and of the Council as regards their application in the year 2014 5 Usporedba načinjena temeljem sadržaja Nacrta Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. iz siječnja 2014. 3

19


20

mr.sc. Ivana Maletić

Pametna fiskalna konsolidacija i program reformi za rast i razvoj - put za izlazak iz krize Preporuke za izlazak iz krize Brojne su rasprave u posljednjih godinu dana rada Europskog parlamenta bile održane na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku na temu ekonomske krize i mjera za izlazak iz krize. Glavna preporuka je provedba fiskalne konsolidacije i mjera štednje, ali na pametan način. Nekoliko je osnovnih pravila pametne fiskalne konsolidacije: 1. Ne povećavati poreze i doprinose koji povećavaju trošak rada 2. Povećati kapitalna ulaganja i razvojne projekte 3. Ubrzati korištenje bespovratnih sredstava – EU fondova 4. Poboljšati dostupnost izvorima financiranja malim i srednjim poduzetnicima.

Uz to svim državama članicama preporučuje se da moraju imati jasan plan strukturnih reformi te rasta i razvoja. Provedbom plana i stabilnom politikom vraća se povjerenje investitora, rejting agencija i financijskih institucija. Povjerenje je bitan preduvjet za poticanje rasta i razvoja. Vizija, strategija i plan razvoja jedan je od zahtjeva koji Europska komisija postavlja u sklopu Europskog semestra. Države članice moraju pripremiti Nacionalni program reformi i Program stabilnosti i konvergencije.

Republika Hrvatska bez plana za rast i razvoj Vlada Republike Hrvatske nije spremna donijeti dugoročnu strategiju i već dvije i pol godine analizira stanje te kao promatrač komentira kretanja makroekonomskih pokazatelja i gospodarstva u Hrvatskoj. Ipak, zahvaljujući zahtjevima Europska komisije mora pripremiti


srednjoročne planove. Nacionalni program reformi i Program stabilnosti i konvergencije Vlada mora predati Europskoj komisiji do kraja travnja 2014. Kraj travnja je tu i u otvorenoj demokraciji u kojoj vlada radi po načelu partnerstva ti bi dokumenti već odavno bili komunicirani sa svim segmentima društva. Socijalni partneri, civilno društvo, poduzetnici, znanstvenici i mladi trebali bi sudjelovati u definiranju reformi jer reforme ne mogu biti prihvaćene ako nisu rezultat zajedničkog rada, otvorene komunikacije i partnerskog odnosa. Reforme se ne mogu uspješno provoditi ako nisu prihvaćene. Europska komisija će početkom lipnja 2014. godine ocijeniti jesu li realni planovi Vlade za smanjenje makroekonomskih neravnoteža i ide li fiskalna konsolidacija u dobrom smjeru. Nakon toga će Komisija po prvi put ove godine napisati za Republiku Hrvatsku posebne preporuke koje u sklopu Europskog semestra piše za svaku državu članicu. U lipnju će se odlučiti i je li u državama članicama s prekomjernim neravnotežama (Hrvatska, Slovenija i Italija) potrebno poduzeti daljnje dopunske korake.

Republika Hrvatska bez pametne konsolidacije Godina nije ni započela, a prvi posao koji je utvrđen, na prvoj sjednici Vlade u 2014., bio je donošenje rebalansa. Prvi rebalans je donesen u ožujku, a mjesec dana kasnije Vlada je donijela još jedan. Svi koji su se nadali da su dva mjeseca rada na rebalansu potrebna jer je Vlada usvajala nova znanja i pokušavala primijeniti pravila pametne fiskalne konsolidacije jako su se razočarali. Oba rebalansa su donesena potpuno suprotno pravilima pametne fiskalne konsolidacije. Ovakvim rebalansima Vlada gura Hrvatsku u sve veći pad i oduzima sve šanse za rast i razvoj. Prvo pravilo pametne fiskalne konsolidacije: Ne povećavati poreze i doprinose koji povećavaju trošak rada Vlada rebalansom povećava doprinos za zdravstveno sa 13% na 15% i tako će doći do novih 1,1 milijardu kuna. Preskupa je ova milijarda za hrvatsko gospodarstvo i oporavak. Drugo pravilo pametne fiskalne konsolidacije: Povećati kapitalna ulaganja i razvojne projekte Vlada smanjuje kapitalna ulaganja za 420 milijuna kuna. Unatoč novom voznom parku troškove ulaganja u održavanje prijevoznih sredstava smanjuju za svega 400.000 kuna. Uz rebalans Vlada obrazlaže da uštede postiže otkazivanjem i/ili odgađanjem niza projekata u poljoprivredi, prometu, znanosti i kulturi.

Treće pravilo pametne fiskalne konsolidacije: Ubrzati korištenje bespovratnih sredstava – EU fondova U obrazloženju uz rebalans Vlada navodi da smanjuje financiranje EU projekata slijedom sporije dinamike njihove provedbe. Žalosno je da Vlada u Hrvatskoj koja u europski proračun treba uplatiti 3,6 milijardi kuna, rebalansom planira smanjenje na prihodima od EU pomoći za 200 milijuna kuna. Europske fondove Vlada ne planira koristit u 2014. Mi bismo godišnje trebali koristiti 4 puta više EU sredstava od uplate u europski proračun. To je cilj Europske unije kroz kohezijsku politiku, ali Vlada ima drugi cilj: Siromašna Hrvatska (iza nas su po siromaštvu od država članica samo Rumunjska i Bugarska) će financirati bogatu Europu svojim uplatama u europski proračun.Vlada usporava realizaciju kapitalnih projekata financiranih iz pretpristupnih fondova Europske unije i zbog toga smanjuje rashode za na pomoći – prijenose sredstava županijama, gradovima, općinama i javnim trgovačkim društvima, za 305 milijuna kuna. Četvrto pravilo pametne fiskalne konsolidacije: Poboljšati dostupnost izvorima financiranja malim i srednjim poduzetnicima Subvencije se rebalansom smanjuju za 615 milijuna kuna, a od toga najviše sredstva koja idu poduzetnicima, poljoprivrednicima i za povoljne instrumente financiranja preko HABOR-a. Na financiranju poduzetnika preko HABOR-a „štedi“ se 300 milijuna kuna. U vremenu kada sve države članice pronalaze rješenja za povoljno financiranje poduzetnika i maksimalno povećavaju te rashode, hrvatska Vlada baš to reže. Posebno su na udaru Vlade poljoprivrednici kojima se subvencije smanjuju za 48,8 milijuna kuna, a sredstva za razvoj poljoprivrede, za kapitalna ulaganja za 165,6 milijuna kuna.

Loše upravljanje proračunom Vijeće Europske unije je, na prijedlog Europske komisije, 28. siječnja 2014. donijelo preporuke kojima se od Republike Hrvatske traži rješavanje prekomjernog deficita i to na način da do 2016. godine smanji svoj proračunski manjak ispod 3% BDP-a te dug opće države dovede na odgovarajuću putanju smanjenja ispod 60% BDP-a dvije godine kasnije. Procedura prekomjernog deficita primjenjuje se više od 20 godina u Europskoj uniji te nikako nije smjela biti iznenađenje Vladi u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi Vijeća koji su formalno doneseni u siječnju 2014. neformalno su komunicirani s Vladom još tijekom studenog 2013. Jasno je rečeno da se za 2014.

21


22

traži svođenje deficita na 4,6 posto BDP-a u 2014. Navedeno je značilo snažnu fiskalnu konsolidaciju od 2,3 posto BDP-a. Unatoč tome Vlada je dala prijedlog, a Hrvatski sabor usvojio proračun potpuno suprotan preporukama. Planirani deficit za 2014. bio je 5,5 posto BDP-a, plan za 2015. je 4,6 posto, a za 2016. 3,5 posto BDP-a. Zahtjev Vijeća za 2015. je deficit od 3,5 posto BDP-a, a u 2016. od 2,7 posto BDP-a. Odmah po donošenju proračuna Vlada je krenula s pripremom rebalansa što je pokazatelj lošeg upravljanja proračunom.

Vlada u dvije godine nije uspjela pripremiti za rad sustav koji je sve dozvole dobio u predpristupnom razdoblju i za koji je za ovih pola godine rada 2013. ta dozvola trebala biti formalnost. Iako nema pozitivne ocijene Europske komisije moguće je raspisivati natječaje, ali se projekti ne smiju ugovarati, što Vladu ne brine jer još uvijek nema niti jedan projekt koji je u fazi potpisivanja ugovora i početka provedbe. Teško da ćemo prije kraja 2014. početi trošiti europske eure.

Mjere poduzete rebalansom su jednokratne, suprotne načelima pametne fiskalne konsolidacije što je u prethodnom dijelu detaljnije opisano i uz to nedovoljne jer deficit nije bio sveden na 4,6 posto BDP-a.

U prosincu 2013. revizori Europske komisije revidirali su ugovaranje i provedbu projekata na razini sustava. Pronašli su greške u postupcima ugovaranja i natječaj za veliki željeznički projekt Dugo Selo-Križevci vrijednosti od 200 milijuna eura mora biti ponovljen u protivnom Vlada bi morala platiti u Europski proračun kaznu od 34 milijuna eura.

S obzirom da nema strategije i plana fiskalne konsolidacije te mjera kojima se misli potaknuti poduzetničke aktivnosti te rast i razvoj, logična reakcija Europske komisije bila ja da Vlada mora nastaviti s poduzimanjem mjera fiskalne konsolidacije i svesti deficit na 4,6 posto BDP-a.

To što svi u Hrvatskoj vidimo i osjetimo vide i u Europskoj komisiji. Loše je i nema pomaka i preokretanja trendova. Ne može Vlada imati za cilj potrošiti 450 milijuna eura odnosno 3,5 milijardi kuna do kraja 2016. kada ćemo do tad kao država članica u europski proračun uplatiti preko 12 milijardi kuna.

Vlada je nastavila s fiskalnom konsolidacijom. Mjerama se okomila na poduzetnike i poljoprivrednike, najviše su smanjena izdvajanja za njih.

Time bismo četiri puta više uplatili u europski proračun od povučenog, a cilj Europske unije je obrnuto – trebamo četiri puta više povući sredstava od uplate u europski proračun.

Ovakve neučinkovite mjere fiskalne konsolidacije neizbježno je pratila i promjena projekcija rasta sa prvotnih 1,3 posto na 0,2 posto nakon prvog rebalansa i na 0 posto sad nakon drugog rebalansa.

Vlada je članstvo u Europskoj uniji pretvorila u trošak i prilike propušta Republika Hrvatska svaki mjesec u proračun Europske unije uplaćuje 300 milijuna kuna. Od početka članstva 1.7.2013. do kraja travnja 2014. ukupna uplata iznosi 3 milijarde kuna, a od fondova nije ništa povučeno. Od 1.7.2013. otvoreno nam je 450 milijuna eura i još u pregovorima je sastavljena financijska omotnica iz koje je proizlazilo da će Republika Hrvatska do kraja 2013. dobiti barem predujam od 150 milijuna eura. Predujam će stići tek krajem travnja ili u svibnju jer je Europska komisija ocijenila tijekom 2013. da sustav nije spreman za rad.

Pripreme za puno veća sredstva za razdoblje od 2014.2020. - 8 milijardi eura iz kohezijske politike te 3,3 milijardi eura iz poljoprivredne politike što je ukupno oko 90 milijardi kuna u sedam godina, odnosno 12,5 milijardi kuna godišnje ne rade se u suradnji s lokalnim i regionalnim jedinicama, poduzetnicima, neprofitnim organizacijama i znanstvenicima. Obilazeći županije vidimo da je razina informacija o tome što se iz fondova može financirati, kako pripremiti projekte i gdje ih prijaviti, vrlo niska. Vlada ne radi svoj posao i ne razumije koji su strateški interesi Republike Hrvatske.

Svakoga utorka u Business.hr kolumna zastupnice Ivane Maletić


23

Ivana Topalović*

Prognoza kretanja gospodarstva Europske unije i Republike Hrvatske Gospodarska kretanja u EU Unutar Europske unije, Komisija prognozira stabilizaciju i postepen, ali stabilan rast u 2014. i 2015. Međutim, ekonomski rast bit će usporen činjenicom kako je nezaposlenost u EU još uvijek visoka (10,8 posto u 2013.) i kako su i dalje prisutne velike razlike u ekonomskom napretku određenih država članica. Trenutno niska stopa inflacije od 1,2 posto, koja je znatno niža od stope inflacije koju utvrđuje Europska središnja banka, potrebne za stabilnost cijena, također bi mogla usporiti rast. Dobra vijest je da se za 2015. predviđa malo viša stopa inflacije od 1,5 posto, što vrijedi i za Hrvatsku. Prema prognozama, u 2014. još će samo Slovenija i Cipar zabilježiti negativne stope rasta BDP-a. Već u 2015. predviđa se rast svih članica i smanjivanje jaza, odnosno razlika između svih 28 država. Cilj je države *

članice što više “približiti” u ostvarivanju napretka kroz provođenje strukturnih reformi, fiskalne konsolidacije, rješavanja makroekonomskih neravnoteža i smanjivanja nezaposlenosti. Također, treba naglasiti kako Europska središnja banka daje priliku članicama euro zone da zatraže kredite, kako bi priveli kraju financijske poteškoće u bankarskom sektoru, odnosno njihovim platnim bilancama, kao jednom od preduvjeta za stabilizaciju eura. Može se zaključiti kako EU u 2014. po prvi put nakon krize očekuje održivi gospodarski rast i da se vide rezultati provedenih reformi. Kao rezultat rasta i provedenih reformi očekuje se otvaranje novih radnih mjesta i jačanja gospodarstva u cjelini. Naravno, kako bi rast doista ostao održiv potrebno je i dalje ulagati puno truda i rada u strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju država članica koje bilježe slabije ekonomske rezultate i koje time usporavaju i oslabljuju rast Europske unije kao cjeline.

Assistant Project Manager, IPA project - School of Entrepreneurial competitiveness in the Labour market for Secondary grammar school students I.gimnazija, Zagreb


Graf 1: Stope nezaposlenosti u drナセavama ト考anicama EU u 2013.

24 30

28.0 25,8

25

18,8

20 16,8 15,3 %15

12,9 13,1

8,3

8,8

BE

HU**

7,3

8,3

FI

7,2

8,2

SE

7,1

RO

AT

7,0

UK*

AT

6,9

NL

5,0

AT

6,8

6,1 4,9

DK

10

9,9 10,2

9,3

13,6

12,0 11,3 11,5 11,9 10,8 10,9

*Studeni 2013 **Prosinac 2013 ***Q42013 Izvor: Europska komisija

Graf 2: Prognoza realnog BDP-a za 2014. i 2015. u Uniji index, 2007=100

q-o-q%

1.9

3.2

0.4

1.4 1.7

100

0.0

-0.4

2.0 1

-4.5

0

95 prognoza

-1 -2 -3

07

08 BDP BDP BDP

Izvor: Europska komisija

09

10

11

12

13

14

15

EL*

ES

HR

CY

PT

SK

BG

IT

EA18

IE

LV***

LT

FR

EU28

SI

PL

AT

AT

0

EE*

5


Tablica 1: Prognoza realnog BDP-a, stope inflacije i stope nezaposlenosti za države članice u zadnjem kvartalu 2014.

25

Stvarni BDP

Inflacija

Stopa nezaposlenosti

Zima 2014. prognoza

Zima 2014. prognoza

Zima 2014. prognoza

2012.

2013.

2014.

2015.

2012.

2013.

2014.

2015.

2012.

2013.

2014.

2015.

Belgija

-0.1

0.2

1.4

1.7

2.6

1.2

0.9

1.4

7.6

8.4

8.5

8.2

Njemačka

0.7

0.4

1.8

2.0

2.1

1.6

1.4

1.4

5.5

5.3

5.2

5.1

Estonija

3.9

0.7

2.3

3.6

4.2

3.2

1.8

2.8

10.2

8.8

8.3

7.7

Irska

0.2

0.3

1.8

2.9

1.9

0.5

0.8

1.1

14.7

13.1

11.9

11.2

Grčka

-6.4

-3.7

0.6

2.9

1.0

-0.9

-0.6

0.2

24.3

27.3

26.0

24.0

Španjolska

-1.6

-1.2

1.0

1.7

2.4

1.5

0.3

0.9

25.0

26.4

25.7

24.6

Francuska

0.0

0.3

1.0

1.7

2.2

1.0

1.2

1.2

10.2

10.8

11.0

11.0

Italija

-2.5

-1.9

0.6

1.2

3.3

1.3

0.9

1.3

10.7

12.2

12.6

12.4

Cipar

-2.4

-6.0

-4.8

0.9

3.1

0.4

0.4

1.4

11.9

16.0

19.2

18.4

Latvija

5.2

4.0

4.2

4.3

2.3

0.0

1.9

2.1

15.0

11.9

10.5

9.2

Luksemburg

-0.2

2.1

2.2

2.5

2.9

1.7

1.5

1.7

5.1

5.9

6.0

5.9

Malta

0.9

2.0

2.1

2.1

3.2

1.0

1.2

1.9

6.4

6.5

6.4

6.4

Nizozemska

-1.2

-0.8

1.0

1.3

2.8

2.6

1.1

1.3

5.3

6.7

7.4

7.2

Austrija

0.9

0.3

1.5

1.8

2.6

2.1

1.8

1.8

4,3

4.9

4.8

4.7

Portugal

-3.2

-1.6

0.8

1.5

2.8

0.4

0.8

1.2

15.9

16.5

16.8

16.5

Slovenija

-2.5

-1.6

-0.1

1.3

2.8

1.9

0.8

1.3

8.9

10.2

10.8

10.7

Slovačka

1.8

0.8

2.3

3.2

3.7

1.5

0.7

1.6

14.0

14.2

13.9

13.4

Finska

-1.0

-1.5

0.2

1.3

3.2

2.2

1.7

1.6

7.7

8.2

8.3

8.1

Europska zona

-0.7

-0.4

1.2

1.8

2.5

1.4

1.0

1.3

11.4

12.1

12.0

11.7

Bugarska

0.8

0.6

1.7

2.0

2.4

0.4

0.5

1.8

12.3

12.9

12.7

12.1

Češka

-1.0

-1.2

1.8

2.2

3.5

1.4

1.0

1.8

7.0

7.0

6.8

6.6

Danska

-0.4

0.3

1.7

1.8

2.4

0.5

1.5

1.7

7.5

7.0

6.9

6.7

Hrvatska

-2.0

-0.7

0.5

1.2

3.4

2.3

1.3

1.5

15.9

17.6

17.6

17.2

Litva

3.7

3.2

3.5

3.9

3.2

1.2

1.1

1.9

13.4

11.8

10.4

9.6

Mađarska

-1.7

1.1

2.1

2.1

5.7

1.7

1.2

2.8

10.9

10.2

9.6

9.3

Poljska

1.9

1.9

2.9

3.1

3.7

0.8

1.4

2.0

10.1

10.4

10.3

10.1

Rumunjska

0.7

3.5

2.3

2.5

3.4

3.2

2.4

3.4

7.0

7.2

7.2

7.1

Švedska

0.9

0.9

2.5

3.3

0.9

0.4

0.9

1.8

8.0

8.0

7.7

7.3

UK

0.3

1.9

2.5

2.4

2.8

2.6

2.0

2.0

7.9

7.6

6.8

6.5

EU

-0.4

0.1

1.5

2.0

2.6

1.5

1.2

1.5

10.5

10.9

10.7

10.4

SAD

2.8

1.9

2.9

3.2

2.1

1.5

1.6

1.9

8.1

7.4

6.5

5.8

Japan

1.4

1.6

1.6

1.3

0.0

0.4

2.5

1.2

4.3

4.0

3.8

3.8

Kina

7.8

7.7

7.4

7.4

2.6

2.5

2.4

2.4

:

:

:

:

Svijet

3.1

2.9

3.6

3.9

:

:

:

:

:

:

:

:

Izvor: Europska komisija


26

Gospodarska kretanja u RH Nad Republikom Hrvatskom su zbog stanja u javnim financijama i gospodarstvu pokrenuta dva postupka: prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža. Komisija prognozira kako će deficit opće države rasti znatno iznad dozvoljenih 3 posto BDP-a, čak i iznad 6 posto u 2014. i 2015. Brzo rastući deficit opće države rezultat je znatnog pada gospodarske aktivnosti za 12 posto u usporedbi s 2008. Komisija je početkom godine objavila podatke i predviđanja za Hrvatsku, gdje se predviđa rast javnog duga na 62 posto u 2014., 64,1 posto u 2015. i čak 64,7 posto u 2016. Međutim, prema najnovijoj statističkoj analizi Hrvatske narodne banke za 2013. utvrđen je rast javnog duga na čak 66,8posto, što je skok od 11 posto u usporedbi s 2012.. Dakle, možemo zaključiti kako vanjski dug i zaduženost Hrvatske raste znatno brže i od predviđanja Komisije, što će rezultirati još većom oslabljenom ekonomskom aktivnošću. Nadalje, u listopadu 2013. javni dug premašio je dopuštenih 60 posto BDP-a nakon izdanja obveznice na američkom tržištu u iznosu od 1,75 milijardi dolara, uz prinos od 6,2 posto. Hrvatska spada u članice EU koje su izrazito ekonomski ranjive. U 2014. očekuje se malo bolja gospodarska situacija i usporavanje negativnih trendova. Glavni faktor koji će potencijalno potaknuti ekonomiju su sredstva iz Europskih fondova, pod uvjetom da Hrvatska bude u stanju iskoristiti ta sredstva.Očekuje se neznatan porast izvoza i to kao posljedica jačanja ekonomske aktivnosti u drugim

državama članicama. Međutim, neće biti značajnijeg rasta jer se ne provode potrebne prilagodbe u javnom sektoru i u ključnim industrijama te strukturne reforme. Kao usporedba kretanja trendova proizvodnje Hrvatske s Europskom unijom do kraja 2013., u sljedećem grafu može se zaključiti kako je Hrvatska od kraja 2010. bilježi konstantan padu odnosu na prosjek Unije. Može se zaključiti kako je Hrvatska u poziciji oslabljene konkurentnosti na unutarnjem tržištu Unije. Slaba ekonomska aktivnost neće znatno poboljšati niti situaciju na tržištu rada. U 2014. očekuje se stagnacija i dalje visoka stopa nezaposlenosti od 17,6 posto. Tek u 2015. Komisija prognozira slabi pad nezaposlenosti na 17,2 posto, što i dalje nije optimistična prognoza za Hrvatsku. Prognoze u području BDP-a su postepeni rast od 0,5 posto u odnosu na 2013.. Za 2015. Komisija predviđa rast BDP-a od 1,2 posto. Treba ponovno napomenuti kako se prognoze Komisije temelje na pretpostavci da će Hrvatska iskoristiti sredstva europskih fondova i na taj način potaknuti postepeni rast, te kako će pronaći načine za otvaranje izvora financiranja malim i srednjim poduzetnicima, jer su to trenutno jedini obećavajući pokretači koji mogu značajnije utjecati na jačanje gospodarske aktivnosti. Stopa inflacije u 2014. past će na 1,3 posto, što je jedna od najnižih stopa inflacije posljednjih godina. U 2015. očekuje se slabi porast na 1,5 posto, što je i očekivana stopa inflacije u EU. Nije obećavajuća činjenica da se u 2014. očekuje novi rast cijena i to kao posljedica rasta PDV-a sa deset posto na 13 posto u turizmu i ugostiteljstvu, na dječju hranu, šećer, ulje i slične proizvode. Rast cijena će na žalost utjecati na ponovno slabljenje kupovne moći građana i pad potrošnje.

Graf 3: Indeks proizvodnje Hrvatske u usporedbi s EU u periodu od 2000. - 2013. (2010=100) 120

110

100

90

80 70

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013


27

Regionalne konferencije “Mogućnosti korištenja EU fondova” Zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić nastavila je s održavanjem regionalnih konferenciju o mogućnostima korištenja Europskih fondova. U ovom broju Informativnog Mjesečnika iznosimo pregled konferencija održanih u Zagrebačkoj, Međimurskoj, Osječko-baranjskoj, Istarskoj te Primorsko-goranskoj županiji. Konferencije su namijenjene predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostalim proračunskim korisnicima, poduzetnicima, nevladinom sektoru, te pravnim i fizičkim osobama zainteresiranim za tematiku EU fondova.

Specifičnosti Zagrebačke županije Kao priprema za konferenciju prikupljene su informacije o projektima u Zagrebačkoj županiji. Popunjene upitnike dostavilo je 56 posto jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 19 od ukupno 34. Na temelju ovog uzorka koji uključuje sve gradove ukupan broj projekata/projektnih ideja u Zagrebačkoj županiji je 114 i to u vrijednosti od 2,1 milijardu kuna. Od ukupnog broja prijavljenih projekata, 502 milijuna kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, 858 milijuna kuna je u različitim fazama pripreme, a 712 milijuna

kuna projekata je na razini ideje. Kada se analizira struktura projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu infrastrukturu (ukupno 104 projekta odnosno 91 posto vrijednosti) i to komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta), društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, obrazovnih institucija, društvenih domova, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture) i gospodarsku (poduzetnički inkubatori, gospodarske zone i drugu infrastrukturu koja podupire jačanje poduzetništva). Prevladavaju komunalna i društvena infrastruktura, 86 posto se odnosi na ove projekte, a 14 posto su projekti gospodarske infrastrukture. Taj omjer ne jamči gospodarski rast, te se preporuča da se struktura projekata mijenja kako bi se stvaralo što više potpornih institucija za razvoj poduzetništva koji će u budućnosti podizati dohodak iz kojeg će se tada moći financirati i komunalna i društvena infrastruktura. U županiji se priprema nekoliko vrlo značajnih regionalnih velikih projekata, a može se istaknuti projekt „Integrirani prijevoz“, tj. projekt prometnog povezivanja Zagreba s prigradskim naseljima u Zagrebačkoj, ali i Krapinsko-zagorskoj županiji te projekt Vodoopskrbni sustav Istok županije, Županijski centar za gospodarenje otpadom, te specijalna bolnica Naftalan, Dom za starije i nemoćne u Ivanić Gradu. Neki od zanimljivih lokalnih projekata prikupljenih upitnikom su: Sanacija


28

odlagališta otpada Novi dvori u Zaprešiću u vrijednosti oko 52 milijuna kuna; projekt Kompostirajmo u vlastitom dvorištu u Velikoj Gorici u vrijednosti oko 2,6 milijuna kuna; Uvođenje ekološke i štedljive javne rasvjete, Jakovlje u vrijednosti oko 4,5 milijuna kuna; Obrazovno razvojni centar Baltazar „Znanjem do konkurentnosti“ u vrijednosti oko 232 milijuna kuna; Izgradnja kampusa za studente Veleučilišta Velika Gorica u vrijednosti oko 52,5 milijuna kuna; Golf igralište Novi dvori, Zaprešić u vrijednosti 142,5 milijuna kuna; Izgradnja skladišnih kapaciteta za voće i povrće (distributivni centar) Velika Gorica vrijednosti 20 milijuna kuna; „Mini tehnopolis samoborski“ vrijednosti 10 milijuna kuna; Centar bilja Pokupsko vrijednosti 1,8 milijuna kuna i mnogi drugi.

Specifičnosti Međimurske županije U županiji se priprema nekoliko vrlo značajnih projekata, a može se istaknuti sljedeće: Revitalizacija užeg centra grada Čakovca u vrijednosti 105 milijuna kuna; Izgradnja i opremanje centra za odgoj i obrazovanje Čakovec u vrijednosti 59 milijuna kuna; Izgradnja sjeverne obilaznice Grada Preloga vrijednosti 150 milijuna kuna; Kolektorski sustav Prelog – Donja Dubrava – Kotoriba s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda vrijednosti 82 milijuna kuna; Rekonstrukcija zgrade društvene namjene – Rudarski dom, Mursko Središće u vrijednosti 4,7 milijuna kuna; Izgradnja vanjskog bazenskog kompleksa gradskih bazena Čakovec u vrijednosti 40 milijuna kuna; Turističko pješačko biciklistička staza „Nikola Zrinski“, Donji Vidovec vrijednosti 2,2 milijuna kuna; Izgradnja Sportsko rekreacijskog parka TRATE –II. faza, Nedelišće vrijednosti 13,3 milijuna kuna; Sanacija odlagališta komunalnog otpada-Molvine, Sveti Križ vrijednosti 7,6 milijuna kuna; Revitalizacija starih dravskih rukavaca – potoka Jezerčice vrijednosti 22,5 milijuna kuna i mnogi drugi.

Specifičnosti Osječko-baranjske županije U kontekstu regulative koja određuje EU fondove i strateških dokumenata EU posebno je potrebno istaknuti uvjet Komisije da sve države članice donesu Strategiju pametne specijalizacije svojih regija. Ova strategija u Hrvatskoj je u pripremi i očekuje se njezino objavljivanje. Poduzetnici i drugi subjekti u Osječkobaranjskoj županiji prepoznali su potrebu specijalizacije, te su se osnovali klasteri u nekoliko važnih područja koji su osnova specijalizacije: Poljoprivredno prerađivački klaster, Grafički klaster BIOS, Prvi hrvatski klaster ekološke proizvodnje Osijek, Klaster proizvođača i


29

prerađivača šljive Slavonka, Klaster „Jabuka“ i Klaster poljomehanizacije. U županiji se priprema nekoliko vrlo značajnih projekata za financiranje iz EU i drugih izvora financiranja, a iz upitnikom prikupljenih projekata može se istaknuti sljedeće: projekt Tehnopolis u Osijeku u vrijednosti 304 milijuna kuna; Modernizacija i proširenje tramvajske mreže u Gradu Osijeku vrijednosti 684 milijuna kuna; Znanstveni Centar za obnovljive izvore energije IZ Nemetin u vrijednosti 163 milijuna kuna; Izgradnja i opremanje centra za rehabilitaciju Osijek te dnevni boravak za djecu s poteškoćama u razvoj vrijednosti 45 milijuna kuna; Razvoj multifunkcionalnog centra za cjeloživotno učenje uključujući i razvijanje i poticanje izvaninstitucionalne mreže socijalnih usluga i socijalnog poduzetništva u vrijednosti 76 milijuna kuna; Sanacija divljih deponija u Antunovcu u vrijednosti 15 milijuna kuna; Izgradnja tržnice Darda u vrijednosti 3 milijuna kuna; Projekt organizacije sajma lokalnih proizvoda u Đakovačkoj Satnici i drugi.

Specifičnosti Istarske županije Klasteri, koji pokazuju smjerove pametne specijalizacije u Istarskoj županiji su u području poljoprivredne proizvodnje i prerade (Klaster maslinara, Klaster mljekara, Klaster Vinistra za promociju vina), a posebno je interesantno spomenuti udruživanje istarskih pršutara u klaster CroPig iz Vukovarsko-srijemske županije kako bi dobili visokokvalitetno svinjsko meso za svoje pršute. Klasteri u području turizma imaju značajnu ulogu u postizanju sinergije cijele regije u promociji turističke ponude, a Informacijsko tehnološki klaster okuplja i promovira ovaj sektor sa značajnom dodanom vrijednošću za gospodarstvo i društvo. U županiji se priprema nekoliko vrlo značajnih projekata za financiranje iz EU i drugih izvora financiranja, a iz upitnikom prikupljenih projekata može se istaknuti sljedeće: Revitalizacija pulskog zaljeva – uređenje rive vrijednosti 380 milijuna kuna; Vrt Istre – projekt rješavanja prometnog opterećenja u

Bujama u vrijednosti 30 milijuna kuna; Poslovna zona i poduzetnički inkubator Buje vrijednosti 52,5 milijuna kuna; Kongresni multimedijalni centar s kinom, Novigrad u vrijednosti 19 milijuna kuna; Izgradnja obrazovnih ustanova Umag vrijednosti 90 milijuna kuna; Inspirit Fantasy Park u Pazinu u vrijednosti 95 milijuna kuna; Javno golf igralište Nujela u Novigradu vrijednosti 13,5 milijuna kuna; Izgradnja istočne obilaznice Labina u vrijednosti 38 milijuna kuna; Izgradnja kogeneracijskog postrojenja u Pazinu vrijednosti 53 milijuna kuna; Konzervacija - restauracija industrijskog postrojenja mlina u Brtonigli drugi.

Specifičnosti Primorsko-goranske županije U županiji se priprema nekoliko vrlo značajnih projekata za financiranje iz EU i drugih izvora financiranja, a iz upitnikom prikupljenih projekata može se istaknuti sljedeće: Institut za ljudska prava i demokraciju, Novi Vinodolski u vrijednosti 42 milijuna kuna; Vjetroparkovi na području Grada Bakra vrijednosti 20 milijuna kuna; Izgradnja komunalnog centra Novi Vinodolski vrijednosti 31 milijuna kuna; Toplovod Delnice 15 milijuna kuna; Projekt marina Crikvenica vrijednosti 78 milijuna kuna; Produljenje piste, proširenje stajanke i izgradnja pristanišne zgrade s pristupnim prometnicama na zračnom pristaništu Mali Lošinj vrijednosti 219 mil kuna; Obnova kaštela u Bakru vrijednosti 13 milijuna kuna; Izgradnja hotela „Sport“ u Delnicama vrijednosti 23 milijuna kuna; Osorski bedemi vrijednosti 6 milijuna kuna; Katastarska izmjera naselja Novi Vinodolski u vrijednosti 6,2 milijuna kuna i drugi. Specijalizacijom županija se usmjerava na obnovljive izvore energije i informacijsku tehnologiju te pomorstvo. Neki od klastera su Grit ICT klaster, Klaster inteligentna energija, Solarni klaster, Hrvatski klaster konkurentnosti pomorske industrije.


30

Mladi pred izazovom korištenja EU fondova Osim specijaliziranih konferencija po županijama, zastupnica Ivana Maletić održava i savjetovanje pod nazivom „Mladi pred izazovom korištenja EU fondova“, namijenjeno svim mladima i studentima. Tijekom ožujka i travnja savjetovanje je održano studentima u Osijeku, Rijeci, Varaždinu te u Zagrebu na Agronomskom fakultetu i Visokoj škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld. Tri osnovna cilja koja se žele postići financiranjem iz fondova EU kada je riječ o mladima su obrazovanje, zapošljavanje i društvena uključenost. Za korištenje Europskog socijalnog fonda u Hrvatskoj trenutno traju dogovori s javnošću oko sadržaja Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala u kojem se definiraju prioriteti i ciljevi financiranja. Važno je da se uključe mladi i zatraže konkretnije aktivnosti usmjerene prema njima, a mogućnosti su velike: od sufinanciranja školarina, smještaja, prehrane do otvaranja inkubatora na fakultetima i posebnih programa obrazovanja prema potrebama tržišta rada. Za savjetovanja s mladima pripremljen je i poseban pisani materijal “Mladi pred izazovom korištenja EU fondova” kao vodič za mlade u svijetu EU fondova, a sadrži informacije o EU fondovima koji su dostupni mladima, primjere dobre prakse, mjere aktivne politika zapošljavanja mladih, upute za pisanje projektnih prijedloga te niz drugih informacija koje mladima mogu pomoći u prijavi za sredstva iz EU fondova.


Plenarna zasjedanja u Strasbourgu Na plenarnim zasjedanjima u Strasbourgu od 24. do 27. veljače i 10. do 13. ožujka 2014. raspravljalo se i odlučivalo o različitim temama važnim i za Hrvatsku.

one kojima je to najpotrebnije. U Republici Hrvatskoj povećava se broj siromašnih, jer u uvjetima krize ljudi ostaju bez posla”, zaključila je zastupnica Maletić.

Europski semestar

Zdravlje za rast

U raspravi o Europskom semestru zastupnica Maletić istaknula je kako su socijalni aspekt i zapošljavanje važan dio Europskog semestra, dodavši kako su države članice koje dobivaju značajna sredstva iz Kohezijske politike, a to su one najnerazvijenije i najugroženije, često istovremeno i u proceduri prekovremenog deficita i makroekonomskih neravnoteža. „Dilema koja se javlja je kako provesti fiskalnu konsolidaciju i snažnija rezanja u proračunu, a da se istovremeno ne poveća siromaštvo, nezaposlenost i ne smanji konkurentnost te šanse za rast i razvoj. Zbog toga je važno ovo izvješće u kojem se u prvi plan stavljaju mjere za mlade, poduzetnike i socijalne mjere za borbu protiv siromaštva“, zaključila je zastupnica Maletić. Zastupnica je naglasila kako Europski semestar služi za bolje upravljanje, koordinaciju fiskalnih politika, konkurentnost, izlazak iz krize, postizanje rasta i razvoja Europske unije i kako je on namijenjen građanima, poduzetnicima i boljoj budućnosti mladih. Istaknuti su važni elementi za uspješnost Europskog semestra: 1. donošenje nacionalnih programa reformi koji uključuju specifične preporuke i za čiju provedbu postoji snažna politička volja; 2. jasnije definiranje aktivnosti i ciljeva u specifičnim preporukama; 3. veća odgovornost država članica za provedbu te uključivanje nacionalnih parlamenata; i 4. konkretnije povezivanje s Kohezijskom politikom.

Govoreći o programu Zdravlje za rast zastupnica Maletić istaknula je kako je zdravstvo jedan od najvećih sektora ekonomije Europske unije koji čini oko deset posto europskog bruto društvenog proizvoda i zapošljava jednog od deset radnika uključujući veliki broj visoko obrazovanih. Iz programa „Zdravlje za rast“ na razini Europske unije financiraju se brojne aktivnosti koje doprinose razvoju inovativnog i održivog zdravstvenog sustava, kvaliteti i sigurnosti zdravstva, prevenciji bolesti i promociji zdravog načina života te zaštiti od prekograničnih zdravstvenih prijetnji. Omotnica za program „Zdravlje za rast“ u razdoblju od 2014. do 2020. povećava se za 5,7 posto u odnosu na prošlu financijsku perspektivu. „Ovaj program je prilika za unaprjeđenje zdravstvenog sustava i zato sam podržala s radošću Izvješće o tome, a sigurna sam da će poduzetnici i institucije u Republici Hrvatskoj u sektoru zdravstva iskoristiti mogućnosti financiranja projekata koji se ovim programom otvaraju“-istaknula je zastupnica Maletić.

Fond europske pomoći najugroženijima Preko 40 milijuna stanovnika Europske unije pogođeno je krizom i žive u teškim materijalnim uvjetima. Preko 25 milijuna djece izloženo je riziku siromaštva i socijalne isključenosti. Jedan od glavnih ciljeva Europa 2020 je smanjenje broja siromašnih. Fond kojim se štite najugroženiji, beskućnici, gladni, socijalno izolirani prekinut je krajem prošle godine zbog nedostatka sredstava. Zbog svega navedenog zastupnica Maletić podržala je osnivanje Fonda europske pomoći najugroženijima istaknuvši kako je važno što se uspjelo izdvojiti značajna sredstva, 3,5 milijarde eura za sedmogodišnje razdoblje. „Ovaj fond važan je za jačanje kohezije i solidarnosti društva i smanjenje siromaštva kroz osiguranje socijalnog stanovanja ili skloništa za beskućnike, prikupljanje hrane, obuće i odjeće za

Europska investicijska banka U raspravi o Europskoj investicijskoj banci zastupnica Maletić ukazala je na važnost financiranja kapitalnih investicija, projekata srednjih i malih poduzetnika, nacionalnog dijela financiranja projekata financiranih iz EU fondova, inovativnih i znanstvenih projekata. Upravo ova ulaganja su pokretači rasta i razvoja, a zbog krize došlo je do značajnog smanjenja financiranja ovakvih projekata iz proračuna država članica, zbog čega je uloga EIB u izlasku iz krize i preokretanju trendova značajna. Cilj EIB-a je podržati kvalitetnu provedbu kohezijske politike u državama članicama i IPA programa u državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. „Republika Hrvatska je još 2011. potpisala okvirni zajam za financiranje nacionalnog dijela financiranja EU projekata, ali hrvatska Vlada taj povoljni instrument financiranja s kamatnom stopom ispod četiri posto i počekom od sedam godina ne prenosi nositeljima projekata. Zbog toga se lokalne jedinice u Republici Hrvatskoj nepotrebno zadužuju na tržištu po nepovoljnijim uvjetima za sufinanciranje EU projekata. Važno je aktivno koristiti instrumente financiranja otvorene kroz EIB“, naglasila je raspravi zastupnica.

31


2932

Ivana Maletić: „Važan je individualan pristup svakoj državi članici u traženju rješenja izlaska iz krize“ Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić u srijedu, 2. travnja na poziv Centra za europske studije Wilfried Martens sudjelovala je na konferenciji „From Reform to Growth – The Post-Crisis EU Economy“. Na konferenciji su o posljedicama ekonomske krize i modelima strukturnih reformi koje se provode u državama članicama EU, konkurentnosti na globalnom tržištu, mjerama fiskalne konsolidacije, strateškim ciljevima rasta i ulozi financijskih tržišta nakon krize, uz zastupnicu Maletić, govorili ekonomist OECD-a Eckhard Wurzel i zastupnici u Europskom parlamentu Andreas Schwab (CDU, Njemačka) i Gunnar Hökmark (Nya Moderaterna, Švedska). Zastupnica Maletić u svom je izlaganju naglasila kako je uz inzistiranje na implementaciji preporuka koje Europska komisija u sklopu Europskog semestra daje državama članicama, na što je ukazao zastupnik Andreas Swab, potrebno preporuke što više prilagoditi specifičnostima svake države članice i uzeti u obzir njihove posebnosti.

Tako bi npr. za Republiku Hrvatsku bilo važno inzistirati na kvalitetno pripremljenom Nacionalnom programu reformi i Nacionalnom programu razvoja te njihovoj provedbi. Fiskalna konsolidacija od jedan posto BDP trebala bi se dogoditi u roku od par godina kao rezultat pokretanja razvojnih procesa temeljem odlučne provedbe reformi i ulaganja u pokretače rasta. Na pitanje predstavnika Europske komisije o mogućnosti kopiranja rješenja izlaska iz krize od drugih država, zastupnica Maletić je odgovorila kako su velika rezanja plaća i socijalnih davanja u Latviji, od preko 20 posto, bila moguća jer je Latvija u godinama prije naglog jednogodišnjeg pada imala visok rast i značajna povećanja ovih rashoda. Pad se dogodio u jednoj godini i logičan odgovor je bio veliko rezanje prethodno značajno povećane potrošnje. „Situacija u Republici Hrvatskoj nije nimalo slična, pad je nizak (u donosu na Latviju), ali kontinuiran što ukazuje na velike strukturne probleme zbog čega smo i ušli u proceduru prekomjernog deficita. Upravo ovo pokazuje kako je važan individualan pristup svakoj državi članici i kako nisu dobri pokušaji kopiranja rješenja“, zaključila je zastupnica Maletić.


Ivana Maletić na Kongresu EPP-a u Dublinu Od 5. do 7. ožujka u Dublinu se održao Kongres Europske pučke stranke. Kongres je okupio oko 3.000 delegata iz cijele Europe koji su izabrali Jean-Claudea Junkera za EPP-ovog kandidata za predsjednika Europske komisije na predstojećim izborima za Europski parlament koji će se u Hrvatskoj održati 25. svibnja. Uz rad u plenarnom dijelu zastupnica Maletić u srijedu, 5. ožujka bila je gošća predavačica na panelu o nadolazećim izborima koje je organizirala domaćinska stranka Young Fine Gael. Zastupnica je mladim Ircima i njihovim gostima govorila o iskustvu Hrvatske u pridruživanju Europskoj uniji. Posebno se osvrnuvši na ekonomske aspekte integracije i izazove zastupnica je istaknula kako nažalost nije učinjeno dovoljno kako bi se na hrvatskom tržištu stvorilo povoljno poslovno okruženje i time privukle investicije te učinkovito iskoristile mogućnosti koje donose EU fondovi. Zastupnica je naglasila kako je važno približiti europske teme građanima redovitim savjetovanjima poput konferencija u organizaciji I’M Ureda koje se redovito odvijaju po hrvatskim županijama. U četvrtak, 6. ožujka u organizaciji Centra za europske studije Wilfried Martens, službene zaklade i thinktanka EPP-a, održao se okrugli stol o izazovima i mogućnostima integracije u Europsku uniju država jugoistočne Europe. Zastupnica Maletić uz slovačkog kolegu Eduarda Kukana bila je glavni govornik te predstavnicima država susjedstva izložila hrvatski put prema Europskoj uniji. Zastupnica je u raspravi posebno istaknula kako je zadovoljavanje kriterija za ulazak u EU važno prije svega za samu državu koja pristupa. „Reforme je važno provesti kako bi se državu usmjerilo ka rastu i razvoju“, istaknula je zastupnica Maletić naglasivši kako je za ispunjavanje ekonomskih uvjeta važno postići političku stabilnost i društveni konsenzus koji će onda dovesti do demokratizacije, ulaganja, otvaranja novh radnih mjesta i sveukupnog uspješnog razvoja države i društva.

33


2934

Hrvatska Franjevačka mladež na svetoj misi za Domovinu u Europskom parlamentu u Strasbourgu U posjet zastupnici u Europskom parlamentu Ivani Maletić od 10. – 13. ožujka došla je hrvatska Franjevačka mladež i uveličala prvu svetu misu služenu na hrvatskom jeziku u Europskom parlamentu. Hrvatski zastupnici, asistenti i gosti euharistijsko slavlje posvetili su hrvatskoj Domovini, a predvodio ga je fra Ivan Maletić. Zaštitnik prirode sveti Franjo, utemeljitelj je franjevačkog redovničkog reda stoga je ovo bila sjajna prilika za ugostiti mlade framaše iz Zagreba, Drniša, Miljevaca, Runovića, Imotskog i Sinja u sklopu Visitors programa. Mladi framaši posjetili su izložbu „Hrvatska – izvor vode“ koju je povodom Svjetskog dana rijeka u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu organizirao Ured zastupnice Ivane Maletić. Ova izložba treći je dio istoimenog projekta koji je zastupnica Maletić započela još u listopadu prošle godine. Cilj ovog projekta bio je predstaviti hrvatski vodni potencijal i podići razinu svijesti o važnosti strateškog upravljanja njime. U Sjevernoj galeriji posjetitelji su mogli razgledati fotografije hrvatskih rijeka i kušati izvorske vode – Cetinu i Janu te saznati više o hrvatskom vodnom potencijalu u prigodnom materijalu koji je tiskan za ovu priliku.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Proračunsku kontrolu (CONT), Regionalni razvoj (REGI), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) i Poljoprivredu (AGRI).


I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

www.hdz.hr www.eppgroup.eu

I'M ožujak/travanj 2014.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you