__MAIN_TEXT__

Page 1

ISSN 1849-0735

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

7 veljača/2014.


Impressum

Galešnjak, autor: Ivo Pervan Izvor: Hrvatska turistička zajednica

Sadržaj 4

Janusz Lewandowski 12 milijardi razloga zašto vjerovati u bolju budućnost Hrvatske 12 billion reasons to believe in a better future for Croatia

8

Rimantas Šadžius Izazovi postizanja gospodarskog rasta – iskustvo Litve Challenges to boost economic growth – Lithuania’s experience

14

dr.sc. Davor Galinec Regulativa za održive i stabilne javne financije (6 pack i 2 pack)

21

mr.sc. Ivana Maletić: „Strukturne reforme“ u Republici Hrvatskoj

26

mr.sc. Ivana Maletić: Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita: Kako vlada Vlada?

29

Regionalne konferencije “Mogućnosti korištenja EU fondova”

34

Plenarna zasjedanja u Strasbourgu

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić Uredništvo Andrea Vodanović Andrea Veselčić Marija Tufekčić Ivana Petričko Tvrtko Lovrić Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pisite nam!

ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb STRASBOURG Parlement européen Bât. Winston Churchill M02060 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 05E258 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro twitter.com/MaleticIvana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ Poštovani čitatelji, Litva, Latvija, Estonija države su članice Europske unije koje bilježe najviše stope rasta BDP-a još od 2011. Upravo zato i u ovom broju Informativnog Mjesečnika predstavljamo iskustvo, ovog puta Litve, provedbe strukturnih reformi i poticanja gospodarskog rasta i razvoja. Litvanski Ministar financija dao je prikaz mjera koje su zadnjih godina provodili: od reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, moderne reforme tržišta rada s naglaskom na fleksibilnost i sigurnost do uvođenja novih instrumenata financiranja malih i srednjih poduzetnika i provedbi svih potrebnih priprema za uvođenje eura. Šok su doživjele 2009. kada je pad BDP-a bio preko 14 posto. Snažna fiskalna konsolidacija i strukturne reforme, odlučno i sigurno vođene, dovele su do brzog oporavka. Iako smo dosta pisali o Europskom semestru, proceduri prekomjernog deficita i postupku makroekonomskih ravnoteža, zbog važnosti ovih tema za Republiku Hrvatsku odlučili smo još jednom i u ovom broju dati sažeti prikaz ovih preventivnih mehanizama uvedenih kroz 6 pack i 2 pack regulativu. Mjere za smanjenje deficita s kojima je za sad Vlada izlazila u javnost vrlo su upitne. Kako očekivati uštedu od 700 milijuna kuna u sustavu zdravstva koji je u startu u odnosu na plan u manjku iznad 3 milijarde kuna? Smanjenje kapitalnih investicija za 455 milijuna kuna sigurno nije dio pametne fiskalne konsolidacije koja podrazumijeva poduzimanje mjera koje potiču rast i razvoj. Veliki problem je što mjere za manjenje deficita nisu povezane sa strukturnim reformama i nisu dio nacionalnog plana reformi, kojeg još niti nema. Kao plan reformi prezentira se 9 mjera koje bi do 2016. trebale dovesti do smanjenja deficita, ali problem je što te mjere nemaju zadane ciljeve niti se zna kako će se provesti.

To nisu mjere nego samo naznake analiza koje Vlada namjerava provesti, što je jako loša poruka investitorima i kreditnim institucijama. Vlada poručuje da ne zna što bi i kako napravila vezano uz izlazak iz krize te poticanje rasta i razvoja, i to na polovini mandata. Zbog toga nam pada rejting, ali pada i konkurentnost, padaju investicije, izvoz, dižu se kamate, guše poduzetnici. U ovom broju daje se detaljnija analiza stanja u Republici Hrvatskoj u definiranju i provedbi strukturnih reformi te mjera za smanjenje deficita. Gledamo Vladu koja svaki dan mijenja odluke: snizili su zdravstveni doprinos, sad razmišljaju o vraćanju na staro; najavljuju nove poreze pa odustaju; subvencije daju pa režu; investicije potiču pa zaustavljaju. Nestabilnost i nesigurnost dio su hrvatske svakodnevnice. Sve šanse Hrvatska zbog neorganizirane i amaterske Vlade gubi. Čak su analize dokazale da se u ovako neuređenim sustavima i europski fondovi ne mogu koristiti - jaka je korelacija između dobrog upravljanja i razine korištenja europskih fondova. Nakon osam mjeseci članstva nismo povukli ni kunu iz europskih fondova, a uplatili smo 2,4 milijarde kuna u europski proračun. Vlada je tvrdila da smo 2013. završili u plusu od 6 milijuna eura. U međuvremenu uplata u europski proračun za siječanj i veljaču iznosi 600 milijuna kuna. Kada bismo sad podvukli crtu i po računici Vlade, uzimajući u obzir IPA sredstva i kompenzacije, Republika Hrvatska je u minusu preko 500 milijuna kuna. Stvarni minus je preko 2,4 milijarde kuna.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


Izvor/Source: eunews.it

4

Janusz Lewandowski*

12 milijardi razloga zašto vjerovati u bolju budućnost Hrvatske

12 billion reasons to believe in a better future for Croatia

Možda ste već čuli da je EU usvojila svoj financijski okvir za razdoblje 2014.-2020. Možda ste čuli i da to znači da je jedan trilijun eura namijenjen za investicije u svih 28 država članica, uključujući, naravno, i Hrvatsku. Ali što to znači za Hrvatsku i njezinu budućnost u praksi?

You may have already heard that the EU has adopted its financial framework for 2014-2020. You may have also heard that this means one trillion Euro for investment in all 28 Member States, including, of course, Croatia. But what does this mean for Croatia and its future in practice?

EU proračun za građane Dobra je vijest da je proračun EU-a namijenjen građanima. 96 posto proračuna odlazi europskim gradovima i regijama, studentima, znanstvenicima, trgovačkim društvima ili malim i srednjim poduzetnicima. * Povjerenik za financijsko programiranje i proračun.

EU budget for citizens The good news is that the EU budget is for citizens. 96% of it goes to European towns and regions, students, scientists, businesses or small and medium companies. * Member of the European Commission responsible for Financial Programing and Budget.


Još je jedna dobra vijest, a to je da je EU Hrvatskoj namijenila najmanje 12 milijardi eura u poljoprivrednim i kohezijskim fondovima, s tim da su posljednji rezervirani za siromašnije regije EU-a. Kažem najmanje, jer također imate i priliku iskoristiti programe koji su otvoreni svima, kao što je COSME za hrvatske poduzetnike ili Horizon 2020 za znanstvenike. Prema tome, imate najmanje 12 milijardi razloga za nadati se boljem sutra.

Another piece of good news is that the EU has allocated at least 12 billion euro to Croatia in agriculture and cohesion funds; the latter being reserved for the poorer regions of the EU. I say at least, because you also have the opportunity to benefit from programmes open to everyone, such as COSME for Croatian companies or Horizon 2020 for scientists. So you have at least 12 billion reasons to hope for a better future.

Moja domovina, Poljska, dobar je primjer kako nova članica EU-a s istočne strane Željezne zavjese može profitirati, rasti te dostići “bogatije” članice u relativno kratkom vremenu. Tijekom posljednjih 8 godina bogatstvo Poljske (izraženo u BDP-u) poraslo je za nevjerojatnih 73 posto! Poljaci nemaju dvojbi oko toga da je EU igrala ključnu ulogu u tom razvoju.

My home country, Poland, is a good example of how a new EU member from the eastern side of the Iron Curtain can profit, grow and catch up with the ‘richer’ ones in a relatively short time. In the last 8 years, Polish wealth (expressed in GDP) grew by a massive 73%! Poles have no doubts that the EU has played an enormous role in that progress.

Vjerujem da bi Hrvatska mogla slijediti sličan obrazac, osobito s obzirom da je 2004., kada je Poljska pristupila EU-u, prosječan Hrvat bio bogatiji od prosječnog Poljaka. Danas je situacija drugačija. I ne radi se samo o novcu, već i o učenju iz iskustava drugih o tome kako učinkovito trošiti javni novac.

I believe Croatia can follow similar pattern especially that in 2004, when Poland joined the EU, an average Croat was richer than a Pole. Today the situation is different. And it’s not only about the money, but also about learning from the best experiences of others about how to spend public money efficiently.

Jednostavnija i usklađenija pravila

Simpler and more coherent rules

EU će, naravno, pomoći u tome. Kao povjerenik EU-a za proračun borio sam se svim snagama kako bih pravila EU-a učinio jednostavnijima za korisnike. EU fondovi trebali bi nagrađivati one s najboljim idejama a ne najvještije birokrate. Stoga se od ove godine mnogi računi i drugi dokumenti mogu podnositi elektronskim putem, pravila za refundiranje su pojednostavljena i uvjeren sam da će to olakšati život mnogima od vas koji će zatražiti financiranje iz EU fondova.

The EU will of course help. As Budget Commissioner, I have fought hard to make the EU rules simpler for beneficiaries. EU funds should reward those with best ideas, not the most skilful red-tape operators. Therefore, from this year on, many invoices and other papers can be submitted online, the reimbursement rules have been simplified, and I am convinced that this will make life easier for many of you who will apply for EU money.

Štoviše, počevši od ove godine, po prvi put uopće, EU će pomagati državama članicama u pripremi ciljane investicijske strategije kako bi se osiguralo ostvarivanje najboljih rezultata s obzirom na kohezijsku politiku EU-a. Sve zemlje i regije EU-a morat će unaprijed najaviti koje ciljeve namjeravaju postići raspoloživim resursima te precizno identificirati na koji će način mjeriti napredak prema ostvarenju tih ciljeva. To će omogućiti redovito praćenje te rasprave o načinu na koji se koriste financijska sredstva. To znači da će se programima koji bolje napreduju moći krajem predmetnog razdoblja staviti na raspolaganje dodatna sredstva (kroz takozvanu “izvedbenu pričuvu”). Također, pomagat ćemo pri kontroli pravilnog trošenja novca te odlučno reagirati ako saznamo za slučajeve korupcije ili neuredno administrativno poslovanje.

Moreover, starting with this year, for the first time ever, the EU will help Member States to prepare targeted investment strategies in order to ensure the best results of EU’s cohesion policy. All EU countries and regions will have to announce upfront what objectives they intend to achieve with the available resources and identify precisely how they will measure progress towards those goals. This will allow regular monitoring and debate on how financial resources are used. It will mean additional funds can be made available to better performing programmes (through a so called “performance reserve”) towards the end of the period. We will also help to control the proper spending of the money and act decisively if we learn of corruption cases or administrative sloppiness. With our new policies we will encourage all EU

5


6

Našim novim politikama potaknut ćemo sve zemlje EU-a da međusobno surađuju i povećaju konkurentnost Europe. Ne trebam vam ni reći da su Kina, Indija, Brazil ili Rusija u usponu te da globalna konkurencija raste. Ako Europa želi ostati konkurentna, moramo ulagati u inovacije i istraživanja te ukloniti mnoga uska grla koja postoje na našem kontinentu.

countries to cooperate with one another and improve the competitiveness of Europe. I don’t have to tell you that China, India, Brazil or Russia are on the rise and the global competition is growing. If Europe wants to remain competitive, we need to invest in innovation, research and remove many bottlenecks that exist on our continent.

Međutim, imajte na umu da način na koji će Hrvatska ulagati većim dijelom ovisi o vama samima. Naravno da se i hrvatske vlasti, koje su većim dijelom odgovorne za upravljanje EU fondovima, također trebaju priviknuti na pravila EU-a. Treba vremena ali nadam se da su hrvatske vlasti na pravom putu kako bi apsorbirale tu ogromnu financijsku injekciju od otprilike 12 milijardi eura (gotovo 3 posto hrvatskog BDP-a!).

However, bear in mind that it is largely up to you how Croatia will invest. Of course the Croatian authorities, which are largely responsible for managing the EU funds, also need to get used to the EU rules. It takes time, but I believe the Croatian authorities are on the right track to absorb this huge cash injection of around EUR 12 billion (almost 3% of Croatian GDP!).

Ulaganje u inovacije Nemojte me krivo shvatiti, ne tvrdim da je proračun EU-a srebrni metak koji će riješiti sve naše probleme ali on je definitivno sredstvo koje može pomoći. Zapravo, proračun EU-a prilično je mal – cca. 1 posto bogatstva EU-a ali nudi predvidljivost i stabilnost ulaganja bez presedana za razdoblje od narednih 7 godina.

Investing in innovation Don’t get me wrong, I am not saying that the EU budget is a silver bullet which will solve all our troubles, but it is definitely a tool that can help. In fact, the EU budget is quite small – ca. 1% of the EU’s wealth, but it offers unprecedented predictability and stability of investment for the next 7 years.

To je od osobite vrijednosti u doba krize kada su izvori javnih ulaganja često svedeni na minimum. Nadalje, proračun EU-a može donijeti prevagu. Obično, svaki euro iz proračuna EU-a privlači dodatna sredstva iz drugih izvora, uključujući privatni sektor.

This is particularly precious in the times of crisis, when often sources of public investment are reduced to a trickle. In addition, the EU budget has a great leveraging power. Usually, every euro from the EU budget attracts additional funds from other sources, including from the private sector.

Kako bi u potpunosti iskoristila EU fondove, Hrvatska mora igrati pametno. Nije sve u cestama ili osnovnoj infrastrukturi. Već imate autoceste koje povezuju Zagreb i Rijeku s južnim dijelovima zemlje. Ovaj put financiranje od strane EU-a znači ubacivanje u višu brzinu; ono znači ulaganje u inovativno gospodarstvo, zelenu energiju i pronalaženje konkurentskih prednosti. Ne mislim da će biti lako ali sam siguran da će biti vrijedno truda – ne samo za Hrvatsku već i za EU u cjelini.

To fully benefit from the EU funds, Croatia needs to be smart. It’s not all about the roads or basic infrastructure. You already have highways which connect Zagreb and Rijeka with the South of the country. This time round the EU funding is about shifting to a higher gear; it’s about investing in innovative economy, green energy and finding a competitive advantage. I don’t think it’s going to be easy, but I am sure it will be worth it - not only for Croatia but for the EU as a whole.

Stvaranje preduvjeta za ulaganja

Setting the scene for investment

Investicijsko sjemenje koje je posijao proračun EU-a urodit će s više plodova ako padne na plodno gospodarsko tlo. Iz tog razloga, Komisija pomaže državama članicama predlažući reforme i postavljajući političke smjernice za strukturne i fiskalne promjene (u žargonu EU-a to se zove Europski semestar). Hrvatska je već pristala sudjelovati u toj vježbi prošle godine na neformalnoj osnovi.Već je usvojila nekoliko reformi ali

The seeds of investments planted by the EU budget will bear more fruit if they fall on fertile economic grounds. For this reason, the Commission helps Member States by suggesting reforms and setting policy guidelines for structural and fiscal changes (it’s called the European Semester in the EU jargon). Croatia has already agreed to participate in this exercise last year on an informal basis. The country has already adopted several reforms,


kako bi se stvorila stabilna gospodarska i financijska okolina potrebne su još neke promjene. Znam da smo u krizi i da je mnogo razočaranih ljudi i u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. Nedavni prosvjedi u Bosni i Hercegovini još su jedan podsjetnik na to.

but some changes are still needed to create a stable economic and financial environment. I know we are in a crisis and many people are disappointed both in Croatia and among its neighbours. The latest protests in Bosnia and Herzegovina are yet another reminder of this.

Ali uz veliku predanost i sredstva iz EU fondova vjerujem da će Hrvatska imati koristi od članstva u EU-u. Mnoge su se zemlje koje su se pridružile od 2004. obogatile i Hrvatska ne bi trebala biti iznimka.

But with a mixture of strong commitment and EU funds, I am sure Croatia will benefit from EU membership. Many other countries which joined since 2004 have grown richer, and Croatia should be no exception.

Neki tvrde da su neke države članice EU-a spore u provedbi reformi koje EU predlaže. To nije sasvim točno. Naši izračuni pokazuju, na primjer, da su se proračunski deficiti u EU-u prepolovili tijekom posljednje dvije godine. Ali EU nije poput starog ujaka koje uvijek zna najbolje i stalno propovijeda ostalim članovima obitelji.

There are voices that some EU countries are slow to implement reforms suggested by the EU. This is not quite true. Our figures show, for instance, that budget deficits in the EU have come down by half in the last two years. But the EU is not like an old uncle who always knows best and keeps preaching to the other members of his family.

Države članice, uključujući Hrvatsku, odgovorne su za odabir vlastitih politika. Ali kriza je pokazala da ti odabiri mogu utjecati i na susjedne zemlje. Europski semestar potiče države članice da razmatraju svoje gospodarske politike kao pitanje od općeg interesa te im pomaže da zajedno bolje surađuju kako bi se povećao rast i stvorila radna mjesta diljem kontinenta.

Put prema naprijed Naravno da Hrvatska nije izuzeta od problema. Recesija ju je prilično snažno pogodila i, kao i kod mnogih drugih država članica, hrvatski je proračunski deficit previsok. Komisija surađuje s Vladom Republike Hrvatske kako bi se pokušalo smanjiti deficit te ukloniti uska grla koja sprječavaju oporavak. Hrvatska siva ekonomija i nedostatak prijateljske poslovne okoline samo su dva primjera područja u kojima se situacija mora popraviti. Vjerujem da je u ovim teškim vremenima suradnja najbolji put prema naprijed. Kao što mnogi Hrvati znaju, kada plovite olujnim morem, najbolje je biti u društvu iskusne posade. Uzajamnim pomaganjem lakše je doći do luke i ponovno uživati na gospodarskom suncu, na primjer na zadivljujućoj hrvatskoj obali. To je, ukratko, i smisao EU-a.

Member States, including Croatia, are responsible for choosing their own policy mix. But the crisis has shown that these choices can affect their neighbours. The European Semester encourages Member States to consider their economic policies as a matter of common concern, and helps them to work better together to help increase growth and create jobs across the continent.

Way forward Of course Croatia is not free from troubles. It was hit by the recession quite hard and, like many other Member States, Croatia’s budget deficit is too high. The Commission is working with the Croatian government to try and lower the deficit, and remove the bottlenecks that hinder the recovery. The Croatian shadow economy and lack of a business-friendly environment are but a few examples of the areas where the situation needs to improve. I believe that working together in this difficult time is the best way forward. As many Croats will know, when sailing through a stormy sea it’s best to be in the company of an experienced crew. By helping each other it’s easier to reach the harbour and enjoy the economic sunshine again, for instance on Croatia’s amazing shore. That, in a nutshell, is what the EU is about.

7


Izvor/Source: youtube.com

8

Izazovi postizanja gospodarskog rasta – iskustvo Litve Litvansko je gospodarstvo jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europskoj uniji od 2011. Bruto društveni proizvod Litve u 2012. godini porastao je za 3,7% (treća najveća stopa u EU), dok je u 2013. stopa rasta realnog BDP-a procijenjena na 3,2%, a stopa nezaposlenosti na 11,8%. Navedeno je rezultat porasta proizvodnje u mnogim sektorima te ubrzanog rasta izvoza. Gospodarski rast nastavio se s daljnjim smanjenjem deficita javnih financija, koji se smanjio s 9,4% BDP-a u 2009. godini na 3,2% BDP-a u 2012. Očekivalo se da će deficit javnih financija ostati ispod 2,9% u 2013. godini. Kao i * MInistar financija Republike Litve.

Rimantas Šadžius*

Challenges to boost economic growth – Lithuania’s experience Lithuania has been one of the fastest growing economies in the European Union since 2011. In 2012 Lithuania’s GDP rose by 3.7% (the third highest rate in the EU), while in 2013 real GDP growth was estimated at 3.2%, and the unemployment rate - 11.8 %. This was determined by growing production in many sectors and accelerated export development. The economic growth was followed by further decrease in the public finance deficit, which shrank from 9.4% of GDP in 2009 to 3.2% of GDP in 2012. In 2013 it was expected to stand below 2.9%. Like in many other European countries, not all of the measures of * Minister of Finance of the Republic of Lithuania.


u mnogim drugim državama EU, nisu sve mjere interne devalvacije koje su nužne za države sa režimom fiksnog tečaja (koji Litva ima od 1994. godine) prihvaćene od strane javnosti i pravosudnog sustava države. Izvjestan broj odluka Ustavnog suda kojim se ukida dio prethodnih smanjenja plaća i socijalnih naknada u javnom sektoru u procesu je donošenja, što predstavlja Vladi izazov da ih u nadolazećim godinama unese u proračunski okvir javnih financija.

internal devaluation indispensable for countries with the currency board regime (Lithuania has the one since 1994) were accepted by the public and judicial system of the country. A number of the Constitutional Court rulings overturning a part of previous cuts of public sector salaries and social benefits are pending with a serious challenge for the Government to inscribe them into the fiscal framework of public finances in the years to come.

Kako bi se litvansko gospodarstvo zadržalo na putu održivog rasta, proračunski zakoni za 2014. nedavno usvojeni u Parlamentu predviđaju deficit opće države od 1,9% BDP-a u 2014., što predstavlja značajno poboljšanje fiskalnog položaja od 1 postotnog poena.

In order to keep Lithuania’s economy on the sustainable growth track, the budget laws for 2014 recently adopted by the Parliament envisage the general government deficit of 1.9% of GDP in 2014, which means a substantial 1 percentage point improvement of the fiscal position.

Nadalje, Ministarstvo financija trenutno priprema ustavni zakon o održivosti financijskog sektora opće države, koji će osnažiti fiskalni okvir i prenijeti Fiskalni ugovor (Fiscal Compact) EU u nacionalno zakonodavstvo. Dug opće države u 2012. godini stabilizirao se na 40,5% BDP-a. Za razdoblje 2013.-2016. predviđa se dosljedan gospodarski rast, umjerena inflacija i kontinuirano smanjenje stope nezaposlenosti, što vodi prema nižim razinama državnog duga u srednjem roku. Tijekom posljednjih pet godina Litva je provela značajne mjere fiskalne konsolidacije i strukturne reforme koje su rezultirale smanjenjem deficita i vraćanjem gospodarskog rasta. Većina ih je bila vezana uz poboljšanje konkurentnosti na tržištu rada ili uz poslovnu okolinu; privlačna i prijateljska litvanska poslovna okolina je na 17. mjestu od 189 gospodarstava prema Izvješću o lakoći poslovanja Svjetske banke za 2014.

Reforma mirovinskog sustava – nedavne promjene u drugom stupu mirovinskog osiguranja Zakoni kojima se uvodi drugi stup mirovinskog osiguranja usvojeni su 2003. godine, a reforma je započela u siječnju 2004. Pridruživanje drugom stupu je dobrovoljno (vlastitim sporazumom s mirovinskim fondom), ali nakon pridruživanja drugom stupu sudjelovanje je obvezno, bez mogućnosti odustajanja. Ukupni doprinos mirovinskog osiguranja iznosi 26,3% (23,3% plaća poslodavac, a 3% zaposlenik); u 2013. doprinos uplaćen u fondove drugog stupa mirovinskog osiguranja iznosio je 2,5%. Udio doprinosa za socijalno osiguranje koji je prenijet u mirovinske fondove postupno se povećavao, s 2,5% u 2004. na 5,5% u 2007. Nakon što je Litvu pogodila

Moreover, at present the Ministry of Finance is preparing a constitutional law on sustainability of general government sector finances which will strengthen the fiscal framework and transfer the EU Fiscal Compact to the national legislation. General government debt stabilized and made 40.5% of GDP in 2012. Consistent growth of the economy, moderate inflation and a constantly decreasing unemployment rate is projected for the period of 20132016, all this leading to even lower state debt levels in the mid-term. Over the past five years Lithuania has implemented substantial fiscal consolidation measures and structural reforms that allowed reducing deficits and restoring economic growth. Most of them were related to the improvement of competitiveness in the labour market or business environment; Lithuania’s attractive and business friendly environment is ranked 17th out of 189 economies by the World Bank Ease of Doing Business 2014 Report.

Pension system reform – recent changes of the 2nd pillar pension scheme The legislation introducing the 2nd pillar pension scheme was adopted in 2003, and the reform started from January 2004. Joining the scheme is on the voluntary basis (on a personal agreement with a Pension Fund), but after joining the scheme participation is mandatory without possibility to opt out. Total social insurance pension contribution is 26.3% (23.3% paid by employer and 3% paid by employee); the contribution paid to the 2nd pillar Pension Funds was 2.5% in 2013.

9


10

svjetska financijska kriza, stopa doprinosa mirovinskim fondovima je smanjena na 3% i te na 2% u 2009. Ponovno je smanjena na 1,5% u 2012., ali i povećana na 2,5% u 2013. (učinak je iznosio 0,13% BDP-a). Kad sve zbrojimo, učinak smanjenja stopa prijenosa na mirovinske fondove drugog stupa bio je zanemariv s aspekta utjecaja na BDP. Štoviše, budućnost litvanskih mirovinskih fondova postala je i ostaje prilično vrućom temom u političkim raspravama. Izmjene u financiranju drugog mirovinskog stupa usvojene su krajem 2012. Od 2014. godine, mirovinski doprinos za nove članove sadrži tri izvora: 2% obvezan doprinos za mirovinsko osiguranje, 1% plaća član i 1% prosječne plaće koje dodatno plaća država. Prethodni članovi mirovinskog osiguranja drugog stupa morali su odlučiti hoće li nastaviti svoje sudjelovanje u novom sustavu (pod novim uvjetima) ili prestati plaćati doprinose za mirovinske fondove. Međutim, prema statističkim podacima, samo 2,1% postojećih sudionika mirovinskog osiguranja drugog stupa odlučilo je prekinuti s davanjem transfera mirovinskim fondovima. Očekuje se da će učinak nove mirovinske reforme na financije opće države u 2014. godini iznositi 0,07% BDP-a.

Zdravstveni sustav – učinkovitiji i pristupačniji Gospodarske, društvene i demografske promjene u državi uvelike utječu na nacionalni zdravstveni sustav. Stanovništvo stari i brojčano se smanjuje. Zbog smanjenja broja radno sposobnog stanovništva, potreba za uslugama zdravstvene zaštite se povećava što nadalje rezultira većom potrošnjom na zdravstvenu zaštitu. Iz gore navedenih razloga, litvanska vlada je stvorila učinkovitiju mrežu zdravstvenih ustanova. Broj javnih institucija u 2010. i 2011. godini koje pružaju usluge zdravstvene zaštite (uglavnom bolnice) smanjio se za 20 – spojene su u veće pravne osobe. To je dovelo do smanjenja troškova upravljanja i održavanja ustanova za zdravstvenu zaštitu te povećalo učinkovitost ulaganja, uključujući europske fondove. Kako bi se postigao najučinkovitiji nacionalni sustav zdravstvene zaštite, planiraju se daljnje konsolidacijske mjere, te se o odnosima između javnih i privatnih ustanova za zdravstvenu zaštitu intenzivno raspravlja na političkim raspravama. U isto vrijeme, provedeno je nekoliko projekata vezanih uz inicijative e-zdravlja. Sustav e-zdravlja omogućit će učinkovitije i prikladnije pružanje zdravstvenih usluga te

The part of social insurance contributions that was transferred to the Pension Funds was gradually increasing from 2.5% in 2004 to 5.5% in 2007. After Lithuania was hit by the global financial crisis, the contribution rate to Pension Funds was still lowered to 3% and then again down to 2% in 2009. It was again lowered to 1.5% in 2012, but raised to 2.5% in 2013 (impact made 0.13% of GDP). To sum up, the impact of the reduced transfer rates on the 2nd pillar Pension Funds was insignificant as compared to GDP. Moreover, the future of the Pension Funds in Lithuania has become and remains quite a hot topic in political discussions. At the end of 2012 changes to the funded pension scheme in Lithuania were adopted. From 2014 the contributions to the Pension Funds for new members comprise three sources: 2% of compulsory pension contribution, 1% paid by the member and 1% of the country’s average wage additionally paid by the State. The previous participants of the 2nd pillar pension scheme had to decide either to continue their participation in the new scheme (under new conditions) or to stop paying contributions to the Pension Funds. However, according to statistical data, only 2.1% of the existing participants of the 2nd pillar pension scheme have decided to stop their transfers to the Pension Funds. It is anticipated that the impact of the new pension reform on general government finances will make 0.07% of GDP in 2014.

Health care system – more efficient and more accessible National health care is greatly affected by economic, social and demographic changes in the country. The population is declining in number and ageing. Due to the decreasing number of the working age population, the need for social care services is greater, thus resulting in higher spending on health care. Due to the above-mentioned reasons, the Lithuanian Government has created a more efficient network of medical institutions. In 2010–2011 the number of public institutions providing health care services (mainly hospitals) was reduced by 20 – they were merged into larger legal entities. This led to reduction of administration and maintenance costs of health care institutions and improved the efficiency of investment, including European Structural Funds. To achieve the most efficient national health care system, further consolidation measures are planned and relationships between public and private health care institutions are intensely revisited in the political discourse.


ih učiniti pristupačnijima: jedinstveni sigurnosni pristup elektroničkim zdravstvenim zapisima za pacijente i zdravstvene radnike, mogućnost pohrane medicinskih slika, elektronički recepti, mogućnost suradnje između sudionika u zdravstvenom sustavu u razmjeni važnih standardiziranih informacija. Kako bi financiranje zdravstvene zaštite učinila još učinkovitijim, Litva je pokušala uvesti i dopunsko (dobrovoljno) zdravstveno osiguranje (DZO). Međutim, provedene su dubinske analize i ispitivanja javnosti koja su jasno pokazala da je potpora za takvu reformu u Litvi niska. Od svih ispitanih, 60% se nije složilo s uvođenjem DZO-a, dok je samo 21% pristalo platiti za dodatne usluge zdravstvene zaštite. Prema tome, razuman model financiranja zdravstvene zaštite za Litvu još uvijek ostaje otvorenim pitanjem za budućnost.

Reforma tržišta rada – prema više “fleksigurnosti” Pronalaženje prave ravnoteže između zaštite radnika i fleksibilnosti tržišta rada je izazovan zadatak. Nema jedinstvene mjere koja odgovara svima, stoga države pokušavaju kombinirati razne mjere i koristiti najbolje prakse drugih država. Kako bi se unaprijedila fleksibilnost rada, potaknulo otvaranje novih radnih mjesta, smanjila nezaposlenost i administrativno opterećenje, Litva je usvojila zakone o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Usvojene su nove odredbe Zakona o radu, prema kojima osoba može biti primljena na radno mjesto za koje treba biti raspisan natječaj, prije raspisivanja natječaja, ali samo na ugovor na određeno vrijeme i to najviše na godinu dana; mogućnost zaključivanja ugovora na određeno vrijeme za novootvorena radna mjesta produžena je do 31. srpnja 2015. godine uz poštivanje posebnih pravila (“zaštitnika”) koja sprječavaju zloupotrebu pri zaključivanju takvih ugovora. Navedene odredbe su bile u skladu s Preporukama Europskog Vijeća s obzirom na unapređenje fleksibilnosti tržišta rada i mogućnosti boljeg korištenja ugovora na određeno vrijeme. Kako bi se osiguralo pravo stranaka na visokokvalitetne radne odnose i učinkovitije rješavanje radnih sporova, Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o radu, čime se promijenio obvezni postupak za donošenje presude u radnim sporovima u izvansudskom postupku. Uspostavljena su obvezna izvan sudska tijela, odnosno komisije za rješavanje radnih sporova1 koje provode svoje aktivnosti od 2013. godine i koje se sastoje od poslodavaca, predstavnika zaposlenika i stručnjaka Prednosti komisija za rješavanje radnih sporova: manje formalno u odnosu na sudove, zbog toga se sporovi uglavnom rješavaju brže; mogućnost mirnog rješavanja odnosno postizanja dogovora među stranama u bilo kojem trenutku; postupci pred komisijom su besplatni (smanjeni troškovi poslodavaca i zaposlenika); viša razina kompetencija u komisijama (predsjedavajući treba imati završen pravni fakultet, kompetentni socijalni partneri); smanjenje slučajeva na sudovima; smanjen pritisak na poslovanje zbog manje prigovora nadzornim tijelima.

1

At the same time several projects related to the e-health initiative were implemented. The e-health system will enable a more effective and adequate provision of health services and make them more accessible: the single point of secure access to the electronic health records for patients and health care professionals, possibility of storing medical images, electronic prescriptions, cooperation possibility among health system participants in exchange of important standardized information. In order to make the financing of the health care more effective, Lithuania also attempted to introduce the supplementary (voluntary) health insurance (SHI). However, the performed broad analysis and opinion polls clearly indicated little support for such a reform in Lithuania. 60% of the respondents totally disagreed with the SHI, and only 21% agreed to pay for some additional health care services. Therefore, a rational health care financing model for Lithuania still remains an open issue for the future.

Labour market reform – towards more of ‘flexicurity’ Finding the right balance between employee protection and the labour market flexibility is a challenging task. There is no one measure which fits all, therefore, countries are trying to combine various measures and use the best practices from others. In order to enhance the flexibility of employment relationships, encouraging creation of new jobs, decreasing unemployment and the administrative burden, Lithuania adopted the laws supplementing and amending the Labour Code. Lithuania adopted new provisions of the Labour Code that a person may be appointed to a position included into the list of competitive positions prior to a competition under a fixed-term employment contract, but for a period not exceeding one year; a possibility for concluding a fixed-term employment contract in the newly created jobs was extended till 31 July 2015 upholding special rules (“protectors”) preventing from the misuse of conclusion of such contracts. These provisions were in line with the European Union Council Recommendation concerning the enhancement of flexibility of the labour market and possibility to better use the fixed-term contracts. In order to ensure the right of the parties to employment relationships of high quality and more effective resolution of labour disputes, the Government has adopted amendments to the Labour Code, whereby the mandatory procedure for adjudication of labour disputes under out-of-court procedure was changed. Mandatory 1 Advantages of labour disputes commission: less formalised phenomenon than courts; therefore, in principle, a labour dispute is adjudicated more quickly than in court; a possibility to reconcile the parties at any stage; address to the labour disputes commission is free of charge for persons (decreased costs of employers and employees); higher competence of labour disputes commission (the requirement to have higher university education in law is set for the chairman, competent social partners); lower work load in courts; lower burden for business, since less complaints to monitoring authorities.

11


12

iz Državnog inspektorata. Vrijedi spomenuti da, kako bismo postigli ravnotežu između fleksibilnosti i sigurnosti (“fleksigurnosti”) te uskladili interese socijalnih partnera i države, imamo na raspolaganju tripartitno vijeće Republike Litve. Trenutno, tripartitno vijeće sastoji se od sindikata, poslodavaca i predstavnika Vlade.

Financiranje malih i srednjih poduzetnika – instrumenti financijskog inženjeringa Unatoč tome što su u javnom sektoru provedene strukturne reforme, jačanje aktivnosti MSP-ova bilo je od iznimne važnosti. Instrumenti financijskog inženjeringa igraju ključnu ulogu u osiguravanju dostupnog i pristupačnog vanjskog financiranja za ekspanziju MSPova u Litvi. Prema tome, od strane države ponuđen je i proveden širok spektar mjera u obliku povoljnih zajmova (tj. niskih iznosa kredita, do 101 tisuću eura; 434 tisuće eura), zajmova utemeljenih na osnovi dijeljenja rizika (krediti u iznosima do 4,8 milijuna eura), garancija (država garantira povrat kreditnim institucijama prve rate kredita do 80% iznosa glavnice; država također pruža garancije za poslove leasinga MSP-ova, garantira do 60% cijene iznajmljene imovine), garancije kreditnog portfelja, kao i garancije kreditnog portfelja za leasing (do 80% iznosa najma). Financiranje vanjskog kapitala nema pravu tradiciju u sektoru MSP-ova. Međutim, litvansko tržište dionica se ubrzano razvija i na uzlaznom je putu da se učvrsti kao jak tržišni igrač. Kako bi se i MSP-ovima poboljšao pristup financiranju, poduzete su određene mjere na razini EU-a. U listopadu 2013. godine Europsko vijeće zatražilo je ekspanziju zajedničkog dijeljenja rizika financijskih instrumenata između Komisije i Europske investicijske banke kao potporu MSP-ovima. Države članice se potiču na aktivno sudjelovanje u ovoj inicijativi putem doprinosa iz europskih fondova koji su im dodijeljeni. Litva je zaista među najentuzijastičnijim državama članicama EU-a po pitanju usmjeravanja resursa u stvaranje modernog, nacionalnog i javno upravljanog institucionalnog okvira za provedbu “novih” financijskih modela koji bi doslovno gurnuli naš MSP sektor prema učinkovitijim, ali možda rizičnijim aktivnostima koje bi stvorile više radnih mjesta, više dobara i više usluga za naš narod.

pre-trial bodies, namely, labour disputes commissions1 were established that carry out their activities from 2013 and that are set up by employers, representatives of employees and a specialist of the State Tax Inspectorate. It is worth mentioning that in order to find a balance between flexibility and security (‘flexicurity’) and to reconcile the interests of social partners and public authorities, we have the Tripartite Council of the Republic of Lithuania. Currently, the Tripartite Council consists of trade unions, employers and representatives of the Government.

SMEs financing – financial engineering instruments Despite the structural reforms taken in public sector, boosting SME activities was of major importance. Financial Engineering Instruments play a key role in Lithuania in ensuring accessible and affordable external financing for SME expansion. Therefore, a wide spectrum of measures was offered and implemented by the State in the form of soft loans (i.e. small credits up to EUR 101 thousand; EUR 434 thousand), loans based on risk sharing basis (credits in the amount of up to EUR 4.8 million), guarantees (the State guarantees for the repayment to credit institutions of the first loan instalment of up to 80% of the principal amount; the State also provides guarantees for SMEs leasing transactions, it guarantees up to 60% of the leased asset price) and portfolio guarantees as well as portfolio guarantees for leasing (up to 80% of the lease amount). External equity financing does not have a real tradition in the SME sector. However, the equity market in Lithuania is rapidly developing and it is on the upward trend of anchoring itself as a strong market player. A number of steps was taken at EU level to improve access to financing for SMEs as well. In October 2013 the European Council called for expansion of joint risksharing financial instruments between the Commission and the European Investment Bank in support for SMEs. The Member States are encouraged to actively participate in this initiative by making contributions from their Structural Funds. Lithuania is indeed among the most enthusiastic EU Member States to put more resources in creation of a modern national public-run institutional framework for implementation of ‘novel’ financing models to literally push our SME sector towards more efficient but perhaps more risky action which would mean more workplaces, more goods, and more services for our people.


Euro – Strateški cilj Litve Glavni prioritet Litve je stimuliranje zdravog gospodarstva i stvaranje radnih mjesta uz fiskalnu disciplinu kao neophodan preduvjet za održiv gospodarski rast. Namjera trenutne litvanske vlade jest provoditi i održavati razumne fiskalne i ekonomske politike koje bi nas mogle dovesti do usvajanja eura u siječnju 2015. Prednosti su očigledne i društvo ih postupno sve više razumije. Uz veći priljev investicija iz eurozone i izvan nje te povećanje kredibiliteta države, prijelaz na euro bi donio i značajne materijalne dobitke. Najnovija analiza slučaja provedena od strane Narodne banke Litve pokazuje da bi smanjenje kamatnih stopa nakon uvođenja eura donijelo neposrednu uštedu u iznosu od 0,14-0,26% BDP-a svake godine u srednjem roku, olakšavajući svakome i pristup kreditima i investicijama. Ovaj dobitak očigledno za tri ili četiri puta nadilazi izravne troškove (prilagodba IT sustava, uplate u mehanizam stabilnosti i u kapital ECB-a). Nadalje, očekuje se da će se gospodarski rast povećavati u prosjeku od 1,8 posto BDP-a svake godine u razdoblju 2014.-2022. izričito zbog učinka uvođenja eura. Posebice, procjenjuje se da će se samo izvoz dodatno povećati za 5%. Jesu li ova očekivanja istinita ili pogrešna, definitivno ćemo to saznati u budućnosti. Međutim, političke prednosti za tako malu državu kao što je Litva u smislu vidljivosti i uloge u europskom i globalnom procesu donošenja odluka također su važne, budući je naš narod otvoren za moderni svijet i želi biti uključen u globalni život, čuvajući pritom jedinstvenost svoje kulture i nacionalnih tradicija. Upravo kao što kaže moto Europske unije: In varietate concordia, “Ujedinjeni u različitosti”.

The Euro – a Strategic Goal of Lithuania Lithuania’s top priority is stimulating a healthy economy and creating jobs with fiscal discipline being a necessary prerequisite for sustainable economic growth. The intention of the present Lithuanian Government is to pursue and maintain the sound fiscal and economic policies that could lead us to the euro adoption as early as in January 2015. Advantages are evident and gradually become more and more understood by the society. In addition to greater flow of investments from both inside and outside of the euro area and increase in the country’s credibility, the euro changeover would bring substantial material gains. The latest case study by the Bank of Lithuania shows that decrease in interest rates after the introduction of the euro would immediately save us 0.14-0.26% of GDP each year in the mid-term, thus also easing access to credit and investment for everyone. This gain clearly overweighs two or three times the direct expenses (adjustment of IT systems, payments to the European Stability Mechanism and ECB capital). Moreover, economic growth is expected to accelerate on an average by 1.8 percentage points of GDP each year in the period of 2014-2022 specifically because of the euro-adoption effect. In particular, exports alone are estimated to additionally increase by 5%. Whether these expectations are true or wrong, we shall definitely see in the future. However, political advantages for such a small country like Lithuania in terms of visibility and role in European and global decision-making are also important, as our people are open to the modern world and desire to be involved in the global life, while preserving the uniqueness of our culture and national traditions. Just as the European Union motto says: In varietate concordia, “United in diversity”.

13


14

dr.sc. Davor Galinec*

Regulativa za održive i stabilne javne financije (6 pack i 2 pack) Uvod Osim korektivne komponente Pakta o stabilnosti i rastu (PSR, engl. Stability and Growth Pact - SGP) kojom se regulira ispravljanje fiskalnih i makroekonomskih neravnoteža, postoji i preventivna komponenta koja ima za cilj osigurati solidne proračunske politike u srednjoročnom razdoblju kroz fiskalno planiranje država članica i provođenje fiskalnih politika u normalnim ekonomskim uvjetima, u kojima ne dolazi do kršenja ciljnih veličina definiranih Ugovorom iz Maastrichta (proračunski deficit konsolidirane opće države manji od 3% BDP-a i dug manji od 60% BDP-a). Pravni temelj za to unutar PSR-a su članci 121 i 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) kojima se definira proračunski nadzor i postupak prekomjernog proračunskog deficita, Protokol 12 TFEU koji detaljno definira postupak prekomjernog deficita. Članak 136. TFEU predviđa posebne odredbe koje se primjenjuju za eurozonu u svrhu jačanja koordinacije i nadzora proračunske discipline država članica tog područja.

Detaljna razrada mjera nadzora i sankcioniranja država članica definirana je dodatnim setom pravnih propisa poznatijih pod kolokvijalnim nazivima “6 pack” i “2 pack”. Polazna je osnova preventivne komponente ispunjavanje srednjoročnog proračunskog cilja (SPC, engl. Medium term objective - MTO). SPC je referentna vrijednost srednjoročnih proračunskih pozicija pojedinih država članica, definiranih u strukturnom smislu (koje su prilagođene za utjecaje ekonomskih ciklusa i izolirane od učinaka jednokratnih i privremenih mjera koje utječu na proračun). Primjer jednokratne mjere koja utječe na proračunske prihode u nekoj godini je prihod države od privatizacije: učinak je jednokratan jer se samo u toj godini bilježi vrijednost državnih prihoda uslijed prodaje neke tvrtke u državnom vlasništvu i time se deficit jednokratno smanjuje, no izostaje srednjoročni (strukturni) učinak na smanjenje deficita opće države pošto se ne radi o kontinuiranim naporima vlade u svrhu postizanja fiskalne konsolidacije.

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. .


Sve države članice moraju postići svoje srednjoročne proračunske ciljeve ili biti na dobrom putu da to postignu, pri čemu se očekuje svake godine poboljšanje (odnosno smanjenje) strukturnog deficita za 0,5% BDP-a kako bi se osigurali zdravi temelji za ostvarenje srednjoročne proračunske pozicije države članice. Srednjoročni proračunski ciljevi neke države članice ažuriraju se svake tri godine ili češće ako država članica provođenjem strukturnih reformi značajno utječe na poboljšanje svojih javnih financija. U nastavku je dan opis operativnih pravnih okvira Preventivne komponente PSR-a, odnosno tzv. “6 pack” i “2 pack” pravne regulative.

Pravni okvir definiran “6 pack” regulativom Skup europskih zakonodavnih mjera iz domene ekonomskog upravljanja (tzv. “6 pack”) ima za svrhu podupiranje ekonomskih reformi u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, podupiranje ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja (SPC/MTO) i uvođenje novog mehanizma makroekonomskog nadzora. Ove mjere ugrađene su u tekstove jedne direktive i pet uredbi Europskog parlamenta i Vijeća. Rad na njihovoj izradi započeo je u rujnu 2010. godine a u ožujku 2011. godine Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) s Komisijom je postiglo preliminarni sporazum o sadržaju “6 pack” regulatornog skupa mjera nakon čega je zatraženo odobrenje od strane Europskog parlamenta. U konačnici je “6 pack” stupio na snagu 13. prosinca 2011., a osnovni je cilj ovog regulatornog skupa mjera jačanje procedura u postupcima smanjenja prekomjernog deficita (definirano s četiri pravna akta) i otklanjanja makroekonomskih neravnoteža (definirano s dva pravna akta). U nastavku se daje pregled propisa tzv. “6 packa” u domeni fiskalne politike i domeni makroekonomskih neravnoteža: Domena fiskalne politike - definirana je sa sljedeća četiri pravna akta: 1.) Uredba (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u eurozoni1 - predmetna Uredba određuje sustav sankcija za poboljšanje provedbe preventivnog i korektivnog dijela Pakta o stabilnosti 1

i rastu i primjenjuje se samo za države članice eurozone u kojima je kao sredstvo plaćanja uvedena valuta euro. Ključni je dio Uredbe Poglavlje III koje se odnosi na sankcije u preventivnom dijelu PSR-a. Ako država članica eurozone nije poduzela mjere kao odgovor na preporuku Vijeća iz članka 6. stavka 2. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika, prvi stupanj sankcija uvodi se u obliku depozita koji nosi kamatu a koji uplaćuje država članica na račun Komisije u iznosu od 0,2% njezinoga BDP-a u prethodnoj godini. Ako pak Vijeće ustanovi da postoji prekomjerni deficit u državi članici koja je položila depozit koji nosi kamate kod Komisije ili ako je Komisija utvrdila posebno ozbiljno nepoštovanje obveza u vezi s proračunskom politikom koja je utvrđena u Paktu o stabilnosti i rastu, Komisija preporučuje Vijeću donošenje odluke da dotična država članica položi beskamatni depozit kod Komisije koji iznosi 0,2% njezinog BDP-a u prethodnoj godini. Dakle, ako je država članica već prethodno položila depozit koji nosi kamate kod Komisije, taj se depozit koji nosi kamate pretvara u beskamatni depozit (drugi stupanj sankcija). U trećem stupnju, ako Vijeće odluči da država članica nije donijela učinkovite mjere za ispravljanje svojeg prekomjernog deficita, Komisija preporučuje Vijeću da daljnjom odlukom uvede novčanu kaznu u iznosu od 0,2% BDP-a države članice u prethodnoj godini. Novčana kazna naplaćuje se iz prethodno položenog beskamatnog depozita države članice. Ako je država članica poduzela odgovarajuće učinkovite mjere za ispravljanje prekomjernog deficita, beskamatni joj se depozit položen kod Komisije vraća. Osim ovog oblika sankcija, država članica eurozone može biti dodatno izložena i sankcijama koje se odnose na manipuliranje statističkim podacima (Poglavlje V Uredbe). Vijeće može na preporuku Komisije uvesti novčanu kaznu državi članici koja namjerno ili zbog krajnje nepažnje pogrešno prikazuje podatke o deficitu i dugu. Te kazne moraju biti učinkovite i proporcionalne vrsti, ozbiljnosti i trajanju pogrešnog prikazivanja. Iznos novčane kazne ne smije prijeći 0,2% BDP- a dotične države članice. Pri utvrđivanju relevantnih činjenica Komisija može provesti sve istrage koje su potrebne kako bi se utvrdilo postojanje pogrešnog prikazivanja.

dostupno na hrvatskom jeziku na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=DD:01:07:32011R1173:HR:PDF

15 7


16

Komisija istražuje navodna pogrešna prikazivanja, vodeći računa o svim komentarima koje dostavi dotična država članica. Radi obavljanja svojih zadaća, Komisija može zatražiti od države članice da dostavi informacije i može provesti inspekcije na licu mjesta i pristupiti računima svih državnih tijela na centralnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na području socijalne zaštite. Ako zakonodavstvo dotične države članice za obavljanje inspekcija na licu mjesta zahtijeva prethodno sudsko odobrenje, Komisija podnosi potrebne zahtjeve. 2.) Uredba (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika2 - ova Uredba odnosi se na sve države članice EU i njome se utvrđuju pravila za sadržaj, dostavljanje, ispitivanje i praćenje programa stabilizacije i programa konvergencije, kao dio multilateralnog nadzora od strane Vijeća i Komisije, kako bi se u ranoj fazi spriječila pojava prekomjernog deficita opće države, te promicao nadzor i koordinacija ekonomskih politika, čime se podupire ostvarivanje ciljeva Unije u pogledu rasta i zapošljavanja. U cilju efikasnije koordinacije ekonomskih politika i trajne konvergencije ekonomskih učinaka država članica, Vijeće provodi multilateralni nadzor kao sastavni dio Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika (koji je detaljno razrađen u tekstu Uredbe). Naglašena je i uloga Europskog parlamenta koji sudjeluje u Europskom semestru s ciljem povećanja transparentnosti i utjecaja te odgovornosti za donesene odluke, posebno putem gospodarskog dijaloga. U okviru Europskog semestra traži se prema potrebi mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora, Odbora za ekonomsku politiku, Odbora za zapošljavanje i Odbora za socijalnu sigurnost. Dodatno, definiran je i okvir za postavljanje srednjoročnih proračunskih ciljeva (SPC/MTO), koji se revidiraju svake tri godine. Na temelju ocjene Komisije i Gospodarskog i financijskog odbora, Vijeće u okviru multilateralnog nadzora: 1. preispituje srednjoročne proračunske ciljeve koje su dotične države članice predstavile u programima stabilizacije, 2. ocjenjuje jesu li ekonomske pretpostavke na kojima se temelji program realne, 3. je li kretanje prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju primjereno, uključujući razmatranje popratnog kretanja za omjer duga i 4. jesu li mjere koje se poduzimaju ili predlažu dovoljne kako bi kretanje prilagodbe bilo dovoljno za ostvarivanje srednjoročnog proračunskog cilja.

Prilikom ocjene kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju ispituje se ostvaruje li dotična država članica odgovarajuće godišnje poboljšanje ciklički prilagođenog proračunskog stanja, iskazano neto nakon jednokratnih i drugih privremenih mjera (kao što su npr. jednokratni prihodi od privatizacije ili „nacionalizacija II. mirovinskog stupa“), a što je potrebno za ostvarivanje srednjoročnog proračunskog cilja (s 0,5% BDP-a kao mjerilom). Za države članice čija razina duga prelazi 60% BDP-a ili koje imaju znatne rizike u pogledu održivosti sveukupnog duga, Vijeće i Komisija preispituju je li godišnje poboljšanje ciklički prilagođenog proračunskog salda (nakon korekcije za učinke jednokratnih i drugih privremenih mjera) zadovoljilo mjerilo srednjoročnog proračunskog cilja od 0,5% BDP-a. Isto tako, načela prilagodbe prema srednjoročnom cilju trebala bi osigurati da se neočekivani jednokratni prihodi (koji nisu posljedica uobičajenih ekonomskih aktivnosti) iskoriste u svrhu smanjenja javnog duga (a ne za pokriće proračunskog deficita u godini kada su ostvareni). Pri analizi napretka prema mjerilu definiranom srednjoročnim proračunskim ciljem posebna se pažnja posvećuje analizi proračunskih rashoda (koji ne uključuju rashode za kamate, rashode za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijske promjene u rashodima za naknade nezaposlenima). Prema Uredbi, mjere temeljem kojih se imovina mirovinskih fondova s kapitalnim pokrićem (kao što je II. mirovinski stup) prenosi u javno upravljani mirovinski sustav (I. stup), smatraju se mjerama jednokratne i privremene naravi i njihovi financijski „učinci“ ne bi se trebali uključivati u vrijednost strukturnog salda koja se koristi za ocjenjivanje napretka u odnosu na srednjoročni proračunski cilj3. Opisani su i postupci ocjena programa konvergencije koje dostavljaju države članice, srednjoročnih proračunskih ciljeva koje su dotične države članice predstavile u programima konvergencije, ocjenjivanja realnosti ekonomskih pretpostavki na kojima se temelje programi konvergencije, primjerenost kretanja fiskalnih prilagodbi prema srednjoročnom proračunskom cilju te dostatnost mjera koje se poduzimaju ili predlažu u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja. 3.) Uredba Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita4 - kao što se može zaključiti iz samog naziva ove Uredbe, odredbe prijašnje Uredbe iz 1997. godine

dostupno na hrvatskom jeziku na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=DD:10:03:32011R1175:HR:PDF 3 Cit. „„Measures transferring the assets of the fully funded pillar back to the publicly managed pillar should be considered one-off and temporary in nature and hence excluded from the structural balance used for assessing progress towards the medium-term budgetary objective.“ 4 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=DD:01:09:32011R1177:HR:PDF 2


dodatno su pojašnjenje u svrhu postizanja veće efikasnosti mjera koje države članice trebaju poduzeti u svrhu eliminacije prekomjernog deficita (i duga). U gospodarski dijalog Europskog parlamenta i drugih relevantnih institucija Unije izravnije su uključene i države članice (kojima nadležni odbor Europskog parlamenta može ponuditi mogućnost sudjelovanja u razmjeni stajališta ako su uključene u postupak prekomjernog deficita). Uveden je i dio koji se odnosi na konkretne sankcije kojima može biti izložena država članica u slučaju nepridržavanja „pravila igre“. Ako je država članica uključena u postupak prekomjernog deficita, utvrđuje se rok od najviše 6 mjeseci tijekom kojih dotična država članica treba poduzeti učinkovito djelovanje. Kada je to opravdano ozbiljnošću situacije, rok za učinkovito djelovanje može biti tri mjeseca. Preporuka Vijeća također utvrđuje rok za ispravak prekomjernog deficita, koji završava u godini nakon što je utvrđen, osim u slučajevima postojanja posebnih okolnosti (Vijeće procjenjuje postojanje neočekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja sa značajnim nepovoljnim posljedicama po državne financije države članice prema gospodarskim prognozama iz svoje preporuke ili u slučajevima ozbiljne gospodarske recesije u eurozoni ili u cijeloj Uniji). Kako bi osigurao ispravak prekomjernog deficita u roku navedenom u Preporuci, Vijeće od države članice zahtijeva da postigne godišnje proračunske ciljeve koji su, na temelju prognoze koja podupire preporuku, usklađeni s minimalnim godišnjim poboljšanjima ciklički prilagođenog salda, bez jednokratnih i privremenih mjera, od najmanje 0,5% BDP-a kao pokazatelja. Ako se ne postignu ciljevi, država članica eurozone može biti izložena novčanim sankcijama, a Vijeće može odlučiti dopuniti takvu novčanu kaznu ostalim mjerama predviđenim člankom 126. stavkom 11. TFEU-a (tražiti od dotične države članice da objavi dodatne podatke koje odredi Vijeće prije nego izda obveznice i vrijednosnice ili pozvati Europsku investicijsku banku da ponovno razmotri politiku posudbe dotičnoj državi članici). Iznos novčane kazne sastoji se od fiksnog dijela u iznosu od 0,2% BDP-a i varijabilnog dijela čija veličina ovisi razlici odstupanja deficita od vrijednosti iskazanih Preporukom. U svakoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj je izrečena kazna, pa do ukinuća odluke o postojanju prekomjernog deficita, Vijeće procjenjuje je li dotična država članica sudionica poduzela učinkovito djelovanje. 5

Ako dotična država članica sudionica ne postupi u skladu s pozivom Vijeća, Vijeće u svojoj godišnjoj procjeni odlučuje o pojačanju sankcija. Ako Vijeće odluči izreći dodatnu novčanu kaznu ona se izračunava korekcijom varijabilne komponente. Nijedna pojedinačna novčana kazna prema državi članici (inicijalno određena ili u sklopu pojačanja sankcija) ne smije prelaziti 0,5% BDP-a. 4.) Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica5 gospodarska kretanja u Europi pod utjecajem globalne ekonomske krize i krize eurozone dovela su do novih izazova za vođenje i koordinaciju fiskalne politike u cijeloj Uniji, posebno što se tiče jedinstvenih zahtjeva u vezi s pravilima i postupcima koji čine proračunske okvire država članica. Navodi se da je raspoloživost fiskalnih podataka ključna za pravilno funkcioniranje okvira proračunskog nadzora Unije. Redovna raspoloživost pravovremenih i pouzdanih fiskalnih podataka ključ je za pravilan i dobro tempiran nadzor, koji zauzvrat omogućava trenutačno djelovanje u slučaju neočekivanih proračunskih događanja. Ključni je element u osiguravanju kvalitete fiskalnih podataka transparentnost koja mora uključivati redovnu javnu dostupnost takvih podataka. Preduvjet za proizvodnju visoko kvalitetne fiskalne statistike koja je usporediva između država članica su potpune i pouzdane prakse javnog računovodstva za sve podsektore opće države. Neovisne revizije koje provode javne institucije kao što su revizorski sudovi ili privatna revizorska tijela bi trebale podupirati najbolje međunarodne prakse. Što se tiče statistike, Uredba (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici definirala je zakonodavni okvir za proizvodnju europske statistike s ciljem oblikovanja, primjene, nadzora i ocjene politika Unije. Ta je Uredba također odredila načela razvoja, proizvodnje i objavljivanja europske statistike, kao što su profesionalna neovisnost, nepristranost, objektivnost, pouzdanost, statistička povjerljivost i ekonomičnost. Isto tako, Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice ojačala je ovlasti Komisije da verificira statističke podatke koji se prikupljaju od država članica u sklopu izvještavanja prema zahtjevima Postupka prekomjernog proračunskog deficita. Europska Komisija bi trebala redovito pratiti provedbu

dostupno na hrvatskom jeziku na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=DD:01:09:32011L0085:HR:PDF

17


18

ove Direktive: s tim u vezi, DG ECFIN i Eurostat su u međuvremenu kreirali posebne izvještajne zahtjeve po Direktivi 2011/85 za države članice, temeljem kojih će se prikupljati i odgovarajući mjesečni i tromjesečni podaci i to uglavnom od ministarstava financija država članica. Ti podaci moraju se redovito javno objavljivati i na internetskim stranicama, kao i metapodaci u kojima se objašnjava obuhvat pojedinih fiskalnih pokazatelja iz sustava državnog računovodstva i razlike u obuhvatu u odnosu na statistički obuhvat sektora opće države po ESA 95 standardu. Ministarstvo financija Republike Hrvatske napravilo je odgovarajuće pripreme u tom smisl, što je rezultiralo objavom „Tablice usklađivanja za mjesečne i tromjesečne fiskalne podatke prema zahtjevima Direktive Vijeća 2011/85/EU (preliminarna verzija)“ na internetskoj stranici Ministarstva6. Prva objava mjesečnih podataka sukladno zahtjevima Direktive 2011/85 (za središnju državu, državnu upravu i podsektore socijalne sigurnosti) očekuje se krajem veljače 2014. godine (podaci za siječanj 2014. godine). Što se tiče tromjesečnih podataka (za podsektor lokalne uprave), prva objava očekuje se krajem drugog tromjesečja 2014. godine (podaci za prvo tromjesečje 2014. godine), kako u Hrvatskoj tako i u svim državama članicama. Isto tako, Direktivom je definiran i postupak izrade fiskalnih projekcija od strane država članica i tijela Komisije, kao i objašnjavanja mogućih razlika u projekcijama. Kako bi pomogla državama članicama u pripremanju njihovih proračunskih prognoza, Komisija osigurava državama članicama svoje prognoze za rashode Unije na temelju razine rashoda planiranih višegodišnjim financijskim okvirom. Kako bi proračunski nadzor i planiranje bili što sveobuhvatniji, države članice bit će u obvezi objavljivanja i svih relevantnih informacija o potencijalnim obvezama s potencijalno velikim učinkom na javne proračune, uključujući državna jamstva, loše kredite i obveze koje proizlaze iz poslovanja javnih poduzeća, uključujući i njihov opseg (za sve podsektore opće države), kao i informacije o ekonomski značajnijim vlasničkim udjelima opće države u kapitalu privatnih i javnih poduzeća. Domena makroekonomskih neravnoteža7 - definirana je s dva pravna akta: 1. Uredba (EU ) br. 1176/2011 Europskog parlamenta 6 dostupno na adresi: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tablica%20uskladivanja%20za%20mjesecne%20i%20tromjesecne%20fiskalne%20podatke%20po%20zahtjevima%20Direktive%20 Vijeca%202011-85-EU%20_pre.pdf 7 budući da je cjelokupan mehanizam Postupka makroekonomskih neravnoteža (PMN) detaljno opisan u Informativnom mjesečniku br. 6, kod opisa Uredbi 1174/2011 i 1176/2011 spomenute su ukratko samo najvažnije činjenice vezane uz sadržaj predmetnih Uredbi.


i Vijeća od 16. studenoga 2011. godine o prevenciji i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža8, koja detaljno opisuje pojedinosti postupka nadzora i primjenjuje se na sve države članice.

nacionalne parlamente da iskazane vrijednosti duga i deficita u predloženom nacrtu proračuna za nadolazeću godinu nisu u skladu s načelima Pakta o stabilnosti i rastu i tzv. „Fiscal Compacta“.

2. Uredba (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u eurozoni9, kojom je ustanovljen provedbeni mehanizam PMN-a, uključujući i mogućnost primjene sankcija za države članice eurozoni u slučaju da ne provedu mjere za otklanjanje makroekonomskih neravnoteža (prema članku 2 stavak 5, država članica eurozone mora u tom slučaju uplatiti depozit koji nosi kamate ili godišnju novčanu kaznu koju preporuči Komisija, što iznosi 0,1% BDP-a dotične države članice u prethodnoj godini).

Na sličan način trebaju postupiti i države članice europzone koje se nalaze u postupku prekomjernog deficita (i/ili makroekonomskih neravnoteža), samo je procedura nešto složenija i dodatno se provjerava jesu li u nacrt proračuna za nadolazeću godinu ugrađeni učinci preporuka koje je država dobila od strane EK u svrhu otklanjanja prekomjernog deficita i/ili makroekonomskih neravnoteža.

Pravni okvir definiran “2 pack” regulativom Kako bi se napravio dodatan iskorak u smjeru jačanja fiskalne discipline država članica, Europska je komisija nakon donošenja „6 pack“ regulative pokrenula i postupak izrade i donošenja dva dodatna propisa (tzv. „2 pack“), što ima za cilj uvođenje dodatne koordinacije i nadzora nad proračunskim procesima za sve zemlje članice eurozone. U nastavku slijedi kratak prikaz dvije nove Uredbe koje su objavljene u svibnju 2013. godine. 1.) Uredba (EU) 473/2013 od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranje ispravka prekomjernog deficita država članica eurozone10 – ako država članica eurozone nije uključena u postupak prekomjernog proračunskog deficita (PPPD/EDP) odnosno postupak prekomjernih neravnoteža (PPN/ EIP), uveden je dodatni zahtjev u odnosu na uvjete propisane Paktom o stabilnosti i rastu: dotična država mora podnijeti svoj prijedlog proračuna za nadolazeću fiskalnu godinu Komisiji najkasnije do 15. listopada tekuće godine (i javno ga objaviti), a nakon toga čeka na mišljenje Komisije o podnesenom prijedlogu proračuna za nadolazeću godinu (obično do kraja mjeseca studenog), a tek nakon toga može se pristupiti raspravi i glasovanju (usvajanju) prijedloga proračuna za nadolazeću godinu u nacionalnom parlamentu (usvajanje mora biti dovršeno do 31. prosinca tekuće godine). Pri tome, Europska komisija nema pravo stavljanja veta na dostavljeni nacrt prijedloga proračuna u slučaju da loš prijedlog proračuna ipak bude izglasan u nacionalnom parlamentu, nego ima samo ulogu upozoriti unaprijed

Donošenjem ove Uredbe dodatno su nadopunjeni: pravni okvir mehanizma Europskog semestra, pravni okvir za prevenciju i otklanjanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, pravni okvir mehanizma nadzora proračunskih politika, pravni okvir za otklanjanje prekomjernih proračunskih deficita, a osigurava se i konzistentnost između proračunskih politika država članica i mjera i reformi koje se poduzimaju u kontekstu postupka za prevenciju i otklanjanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, odnosno u kontekstu programa ekonomskog partnerstva (economic partnership programme) u slučaju da se država nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog deficita. 2.) Uredba (EU) 472/2013 od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora nad državama članicama europodručja koje doživljavaju ili im prijete ozbiljne poteškoće obzirom na njihovu financijsku stabilnost11 – države članice eurozone koje se nalaze u postupku prekomjernog proračunskog deficita i/ili postupku makroekonomskih neravnoteža, odnosno koje su uključene u programe financijske pomoći od strane Europskog sustava financijske stabilnosti (European Financial Stability Facility - EFSF), odnosno Europskog stabilizacijskog mehanizma (European Stability Mechanism – ESM), dodatno će biti izložene povećanoj razini i učestalosti podnošenja izvješća i nadzora od strane EK. Na taj način Komisiji će biti dopušteno da upućuje upozorenja nacionalnim parlamentima država članica eurozone o učinjenim propustima od strane njihovih država u odnosu na zacrtane ciljeve stabilizacijskih/ekonomskih programa i programa ekonomskog partnerstva, kao i o odstupanjima u procesu fiskalne prilagodbe u odnosu na veličinu i rokove dogovorene u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog deficita. Na taj način Komisija može utjecati na državu članicu eurozone da pravovremeno poduzme odgovarajuće

8 Regulation (EU) No 1176/2011 on the prevention and correction of macroeconomic imbalances, trenutno dostupno na engleskom jeziku na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ. do?uri=OJ:L:2011:306:0025:0032:EN:PDF 9 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=DD:01:09:32011R1174:HR:PDF 10 trenutno dostupno s na engleskom jeziku na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:140:0011:0023:EN:PDF 11 trenutno dostupno na engleskom jeziku na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:140:0001:0010:EN:PDF

19


20

dodatne mjere kako u konačnici ne bi došlo do odstupanja od dogovora (odnosno, dogovorenih ciljanih veličina pokazatelja i provedbenih rokova). Isto tako, Uredbom se uvodi dodatno izvještavanje u slučaju kada država prima financijsku pomoć za dokapitalizaciju (posrnulih) financijskih institucija, pri čemu se redovito izvještava o poslovanju tih financijskih institucija, ali i o uvjetima po kojima financijske institucije odobravaju kredite realnom sektoru. U slučaju da država članica eurozone zatraži financijsku pomoć od Europskog mehanizma za financijsku stabilnost (EFSM) / Europskog sustava financijske stabilnosti (EFSF) / Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), Komisija će procijeniti u suradnji s Europskom središnjom bankom (ECB) i po potrebi Međunarodnim monetarnim fondom (IMF) održivost dužničke pozicije dotične države i optimalnu veličinu njene potrebe za financiranjem te proslijediti svoje mišljenje na tzv. Eurogroup Working Group, koja odobrava ESM/EFSF pakete pomoći ili na Ekonomsko financijski odbor (EFC) ako se odobravaju EFSM paketi financijske pomoći. Dodatno, Uredba propisuje i mogućnost da država članica eurozone poduzme mjere u svrhu povećanja proračunskih prihoda (efikasnije prikupljanje poreza, jačanje administrativnih kapaciteta porezne uprave, borba protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza), u suradnji s Komisijom (odnosno po potrebi i ECB-om i IMF-om). Isto tako, država članica eurozone može tražiti mišljenja socijalnih partnera i drugih relevantnih udruženja u svrhu usuglašavanja i postizanja dijaloga u procesu pripreme nacrta programa makroekonomskih prilagodbi, s konačnim ciljem postizanja općedruštvenog konsenzusa oko sadržaja tog programa i planiranih mjera.

Zaključak Jedan od suštinskih uzroka pojave i širenja Krize eurozone tijekom posljednjih nekoliko godina je činjenica da je u to doba zajednička monetarna politika u EU bila centralizirana, a koordinacija zajedničke fiskalne politike decentralizirana. Svaka država članica bila je gotovo autonomna na području fiskalne politike, deficiti i dugovi država članica znatno su odstupali od fiskalnih kriterija utvrđenih Ugovorom iz Maastrichta, nacrti proračuna na nadolazeću godinu radili su se autonomno i izglasavali u nacionalnim parlamentima unatoč očiglednom kršenju

fiskalnih kriterija iz Maastrichta, a tek naknadno su se dostavljali Komisiji. Zbog toga se javila potreba za boljom koordinacijom zajedničke fiskalne politike, učinkovitijim fiskalnim nadzorom država članica, a samim time i za novim i učinkovitijim preventivnim propisima. Rezultat toga je donošenje tzv. „6 pack“ regulative u studenom 2011. godine i dodatne tzv. „2 pack“ regulative u svibnju 2013. godine. Istovremeno s procesom donošenja seta direktiva i uredbi koji su detaljno izloženi u ovom radu, znatno je usavršena i tzv. „korektivna komponenta“ u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, kako bi se smanjio jaz između onoga što je napisano na papiru i onoga što se provodi (ili se treba provoditi) u praksi. Pravila igre su pooštrena i transparentnija u odnosu na vrijeme prije pojave krize eurozone, a posebno su oštra i vrlo detaljna za države članice eurozone u odnosu na države članice EU koje još nisu postale članicama eurozone. Kako je jedan od ciljeva Republike Hrvatske da postane članicom Eurozone kada se za to steknu uvjeti (što se neće dogoditi barem još nekoliko godina, velikim dijelom ovisi i o uspješnosti izlaska Hrvatske iz postupka prekomjernog proračunskog deficita), Hrvatska ima dovoljno vremena za unaprjeđenje sustava javnih financija, proračunskog računovodstva i fiskalnih statistika, provođenje fiskalne konsolidacije i svih ostalih procedura kako bi mogla odgovoriti izazovima koje pred nas stavljaju odredbe tzv. „6 packa“ i „2 packa“. Naravno, to vrijeme treba efikasno iskoristiti kako bi sve bilo spremno na vrijeme. Isto tako, potrebno je završiti i fiskalnu konsolidaciju te dovesti vrijednosti deficita i duga unutar okvira fiskalnih kriterija Ugovora iz Maastrichta kako se u budućnosti ne bismo dovodili u situacije koje podliježu sankcijama propisanim odredbama raznih Uredbi iz „6 packa“ i „2 packa“, a koje nisu zanemarive s financijskog aspekta.


21

mr.sc. Ivana Maletić

„Strukturne reforme“ u Republici Hrvatskoj Osnovna područja reformi koja Europska komisija preporučuje državama članicama jesu: porezna politika, upravljanje proračunom i reforma javne uprave, tržište rada, socijalna politika, tržišna politika, okoliš i financijska tržišta. Pametna fiskalna konsolidacija temelji se na mjerama koje potiču rast ili ga barem ne ugrožavaju. Ključno je pridobivanje povjerenja kreditnih institucija, investitora i javnosti, temeljem jasnog strateškog usmjerenja i političke volje u provedbi reformi. Za to je potrebno, u suradnji sa svim segmentima društva pripremiti i javno predstaviti, srednjoročni program reformi detaljno razrađen, sa definiranim ciljevima, aktivnostima za njihovo postizanje i mjerilima za praćenje uspješnosti ispunjavanja ciljeva. Zahvaljujući povjerenju financijskih tržišta snižavaju se kamatne stope i povećava razina potrošnje i investicija. Na primjeru Irske, Portugala i Španjolske moglo se

naučiti kako dobar program reformi i odlučnost Vlade u njegovoj provedbi snižava kamatne stope, vraća povjerenje investitora i preokreće trendove. Uz to, neophodno je povećati efikasnost državne potrošnje i poreznog sustava. Programe i poslove koji nisu ključni za ispunjavanje ciljeva države potrebno je reducirati. Prema istraživanjima OECD-a europske države troše 30 posto više u odnosu na druge države za istu razinu usluga i kvalitete. Dobro upravljanje, sigurnost i odlučnost u provedbi reformi ključ su uspjeha. Što se kao rješenje nudi u Republici Hrvatskoj? Vlada je donijela plan od 9 reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016.: 1. Integracija pratećih službi, 2. Outsourcing usluga, 3. Objedinjena javna nabava, 4. Jedinstveni novčani centar, 5. Reforma socijalnog ugovaranja, 6. Smanjenje proračunskih


22

investicija i supstitucija izvora financiranja sa sredstvima iz EU fondova, 7. Masterplan bolnica, 8. Restrukturiranje mreže škola i programa i 9. Reorganizacija pravosudnog sustava. Program reformskih mjera nema niti jedan element ozbiljnog programa. Vlada nije strateški osmislila nekoliko ključnih reformi koje treba provesti pa unutar njih mjere kojima će ih ostvariti. Devet mjera nasumice i nepovezano je pobrojano s ciljem da se pokaže kako se eto ipak o nečem razmišlja i nešto pokušava. Nedostaje strateško promišljanje o reformama koje se žele provesti. Nema realnog plana s postavljenim ciljevima te objektivno i realno procijenjenim fiskalnim učincima. Ako se želi dobiti povjerenje i osjećaj sigurnosti na strani investitora i kreditnih institucija potreban je plan u kojem se vidi: koje se reforme namjeravaju provesti u kontekstu fiskalne konsolidacije, kojim mjerama će se realizirati, koji se ciljevi u kontekstu svake mjere i reforme namjeravaju postići te kako će se mjeriti uspješnost postizanja postavljenih ciljeva. Europska komisija kontinuirano u svojim preporukama državama članicama na to ukazuje, sve uspješne države članice svojim primjerom pokazuju da je to put kojim treba ići. Na žalost, u Republici Hrvatskoj, na razini Vlade nema sluha za te ključne aktivnosti. Uz to nacionalni program reformi i strateške dokumente na kojima je Vlada trebala raditi tijekom prve godine i, ako je potrebno, dio druge godine mandata nemamo. Donesene su samo mjere fiskalne konsolidacije bez cilja i učinka. Isključivo usmjeravanje na fiskalnu konsolidaciju siromaši stanovništvo, a ne pomaže jačanju konkurentnosti i rastu koji je Hrvatskoj potreban. Fiskalna konsolidacija bez poboljšanja poduzetničke klime, bez ulaganja u srednje i malo poduzetništvo, bez jačanja tržišta rada i mjera poreznog rasterećenja neće dovesti do preokreta: iz deficita u suficit, iz pada u rast. Kada su pregovori završeni, a to je bilo točno dvije godine prije članstva (30. lipnja 2011.) savjet svih država članica za uspješno integriranje u Europsku uniju bio je: usmjerite se na definiranje dugoročnih strateških dokumenata i pripremu projekata. Vlada bez iskustva iz procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji nije čula, a kada su joj ponovljeni, nije razumjela ove savjete. Jedan od preduvjeta korištenja europskih fondova je pametna specijalizacija. Pametna specijalizacija znači definiranje dugoročnih strateških ciljeva i prioriteta – gdje vidimo Hrvatsku 2020, koje djelatnosti potičemo, što želimo razvijati i kako, na način da

država zajedno sa općinama, gradovima i županijama i u suradnji s poduzetnicima, znanstvenicima, civilnim društvom i socijalnim partnerima utvrđuje područja rasta svake od županija (zajedno s općinama i gradovima) utemeljena na stvarnim potrebama te postojećim i potencijalnim snagama. Ne možemo graditi naše društvo slanjem dokumenata u Brisel u kojima se nitko ne prepoznaje, koji nisu, po načelu partnerstva, koje je jedno od temeljnih načela europskih politika, iskomunicirani sa svim segmentima društva. Uz uspješno korištenje europskih fondova i njihovo usmjeravanje na razvoj srednjeg i malog poduzetništva ključne točke rasta i razvoja su i inovacije. Za povoljno poduzetničko okruženje potrebne su: reforme na tržištu rada s ciljem postizanja fleksibilnosti i povećanja produktivnosti, suradnja s poslodavcima i bankama radi restrukturiranja dugova i dobivanja povoljnih poslovnih kredita za poduzetnike, zakonodavna reforma s ciljem donošenja jasnijih i usklađenijih propisa, pravna stabilnost i sigurnost, modernizacija rada javne uprave provođenjem procesa digitalizacije i veće otvorenosti prema korisnicima (građanima, poduzetnicima) te pojednostavljenjem administrativnih procedura. Od programa koji bi obuhvatio sva područja reformi: poreznu politiku, tržište rada, socijalnu politiku, tržišnu politiku, okoliš i financijska tržišta, ni traga ni glasa. U nastavku dan je osvrt na ove „iz šešira izvučene“ mjere s jednim jedinim ciljem, a to je uvjeriti javnost da Vlada nešto zna i radi. 1. Integracija pratećih službi Ova mjera je potpuno u suprotnosti s uspostavljanjem jakih sustava financijskog upravljanja kojima se sprječava zloupotreba javnih ovlasti, nepravilnosti i prijevare. U sustavu financijskog upravljanja računovodstvena funkcija jača i daje podlogu za upravljanje i donošenje odluka o efikasnijem i racionalnijem poslovanju. Tijekom pregovora, u sklopu poglavlja 32, intenziviran je rad na ovom području. Primjeri mnogih razvijenih država članica, a posebno možemo istaknuti Nizozemsku, pokazuju da su u sklopu reformi jačali računovodstvene sustave i organizacijske jedinice za financije koje su glavna okosnica provedbe racionalizacije poslovanja države kroz uočavanje neefikasnih programa i preklapanja. Vlada ovom mjerom pokazuje da nema elementarna znanja o sustavu financijskog upravljanja koji je


preduvjet i za korištenje Europskih fondova. Vlada ne razumije koncept administrativnog okrupnjavanja koji se uvođenjem sustava financijskog upravljanja treba dogoditi i misli da je rješenje u objedinjavanju računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova. Neophodno je integriranje funkcionalnih aktivnosti (upravljanja financijama, ljudima i IT resursima ) unutar institucija javnog sektora, poštujući odnose između institucija koji proizlaze iz nadležnosti, vlasništva i načina financiranja, i koji se trebaju učvrstiti uvođenjem sustava financijskog upravljanja u javni sektor. Vlada suprotno ovom načelu integriranja funkcija unutar institucije predlaže integriranje pratećih službi s krajnjim ciljem njihova izdvajanja i transferiranja iz sustava državne (javne) uprave. Svojim neznanjem uništit će sve šanse za stvaranje moderne, pametne, kvalitetne, male i učinkovite državne uprave. Važna reforma sustava financijskog upravljanja i uvođenja fiskalne odgovornosti od kraja 2011. stoji, a ovom se mjerom pokreće proces koji je suprotan strateškim dokumentima dogovaranim s Europskom komisijom. Srećom, članica smo EU pa će nas od ovakvih koraka unatrag zaštiti Europska komisija i sigurno tražiti izmjene ove mjere. 2. Outsourcing usluga Čišćenje prostora, pranje rublja, priprema hrane i pića, održavanje i popravci obavljaju se u sklopu javnih ustanova u kojima iako nisu temeljna aktivnost predstavljaju vrlo značajan udio u ukupnim aktivnostima. U bolnicama, domovima umirovljenika, školama te usluge su sastavni dio cjelokupne javne usluge. Ako se taj dio usluge daje trgovačkim društvima na tržištu, u sustavu zdravstva, školstva, socijalne skrbi treba razviti mehanizme kontrole kvalitete pružanja tih usluga. Iskustva mnogih država koje su krenule s tim pokazuju da su uštede neznatne i da se uglavnom samo jedna vrsta rashoda u proračunu zamjeni drugom: dosadašnji rashodi za plaće i materijalne troškove zamjenjuju se rashodima za usluge. Dva važna pitanja na koja bi trebalo znati odgovor prije outsourcinga jesu: • Postoji li razvijena konkurencija među privatnim dobavljačima za te vrste usluga (ako ne postoji, onda se u pravilu javni monopol zamjenjuje privatnim i ne postižu se pozitivni efekti na rashodnoj strani), • Koliki su točno trenutni troškovi tih poslova (uključujući raspodjelu fiksnih troškova i troškova kapitala)?

Vladi bi bilo puno bolje da se uhvati suštinskih reformi, a formu ne stavlja u prvi plan. To je pitanje analiza kojima se jake uprave za financije u ministarstvima svake države članice bave i za svoje sustave daju prijedloge racionalizacije. Vladi u Republici Hrvatskoj treba radna skupina koja će o tome raspravljati jer, naravno, u ranijoj mjeri ne jača znanja i ulogu uprava za financije pa mora pronaći neke nove znalce, što je sigurno lakše od pametnog korištenja znanja i resursa kojima raspolaže. Iz Projektnog plana osim šture definicije što je to outsourcing nije jasno naznačen način provođenja navedene mjere. Zaboravljen je sustav javne nabave i osnovne zakonske odrednice Zakona o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj. Do sada je Republika Hrvatska (svi obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi) bila dužna provoditi postupke javne nabave za npr. usluge čišćenja, pranja rublja i održavanje. Nadmetanja se objavljuju u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske i pravo na sudjelovanje u tržišnoj utakmici zajamčeno je svim gospodarskim subjektima, bez obzira na veličinu i područje od kuda dolaze. Iz prijedloga Vlade mjerom outsourcing-a, navedene usluge bi se dodijelile pojedinim gospodarskim subjektima po modelu „koji nije jasan“, na period koji nije vremenski određen, pod uvjetima koji su „upitni“. Ako Vlada dodijeli posao u vidu isključivog prava na pružanje javne usluge jednom privatnom subjektu, tada bi navedeno postupanje ograničilo tržišno nadmetanje i dobar dio malih i srednjih poduzetnika bi bio automatski likvidiran sa tržišta, a što bi značilo dodatna otpuštanja radnika u privatnom sektoru. S druge strane, preuzimanje dijela aktivnosti države od strane privatnika kojem se dodjeljuje posao outsourcinga znači dodatna otpuštanja u javnom sektoru. 3. Objedinjena javna nabava Ovo je mjera na kojoj se kontinuirano radi još od 2008. godine, iz doba pregovaranja s EU. Definirana je u Strategiji razvoja sustava javne nabave u RH, iz 2008. godine, a koju je pozitivno ocijenila i Europska komisija. Sad je ova stara mjera dio velikog novog plana dugoročnih reformi. Ovo najbolje pokazuje kako Vlada otkriva ispočetka sve što je već ranije bilo utvrđeno. Da su pratili trendove dok su bili oporba, da su učili što se sve tijekom pregovora mijenjalo, na svemu bi još od početka 2012. intenzivno nastavili raditi i ne bi se na pola mandata našli na početku. Problem je veliki što je taj početak iz njihovih glava još daleka prošlost u odnosu na razinu na kojoj smo bili 2011. Nemaju ni broj ljudi ni potrebna znanja za razvojne

23


24

pomake. Na to im i Europska komisija ukazuje. Tek je u ožujku 2013. donesena Strategija Državnog ureda za središnju javnu nabavu, a rezultati definiranih mjera iz navedene Strategije nisu vidljivi do sada. Mjera za mjerom, korak unatrag za korakom unatrag. U ovoj mjeri navodi Vlada da bi središnje tijelo javne nabave moglo prijeći s proračunskog financiranja na samofinanciranje. Tko će to biti korisnici koji plaćaju usluge tog središnjeg tijela? Opet svi koji se financiraju iz proračuna i koji će kod sebe morati planirati troškove za usluge tog tijela i novce povlačiti iz proračuna. U modernom sustavu riznice upravo je međufakturiranje zabranjeno jer je riječ o istoj blagajni iz koje novac ide i nema smisla da proračunski korisnici jedni drugima fakturiraju usluge. Još gore bi bilo ako se iza ovog krije Vladina namjera da sustav objedinjene javne nabave preda nekom drugom na upravljanje, trgovačkom društvu kojem će cijela država plaćati te usluge. Uz troškove, postavlja se pitanje odgovornosti za zakonitu provedbu postupaka javne nabave. 4. Jedinstveni novčani centar Ova mjera je potrebna. Riječ je u objedinjavanju administriranja četiri naknade koje su u nadležnosti četiri različite institucije (HZZO, HZMO, HZZ i CZSS): pomoć za uzdržavanje, naknada za nezaposlene, rodiljna naknada i doplatak za djecu. Međutim svakako nije riječ o dugoročnoj reformi, to je samo jedan korak u nizu onih koji bi u sklopu reforme državne uprave trebali biti izdefinirani. Pojednostavljivanje se vidi kroz urede državne uprave koji bi se trebali izgraditi kao jedinstveno upravno mjesto za sve četiri vrste naknada. Uvode sad petu instituciju koja bi trebala imati znanja ove četiri. Po čemu bi to bilo jednostavno, sustavno i brzo rješenje? Provedba Vladi nije jača strana. Ako se dogodi da imaju pokoju ideju, ne znaju kako je provesti, koji model odabrati, najmanje dvije godine se razmišlja. A mandat je samo četiri godine. Zato je Vladi jedan mandat malo. Ali Hrvatskoj je puno i previše nazadovanja i čekanja. Za ovu mjeru Vlada je kao i u svemu, sebi zadala vrlo neambiciozne rokove: tri godine, tek u 2016. vide implementaciju. 5. Reforma socijalnog ugovaranja Svaka javna ustanova (škola, vrtić, fakultet, bolnica, pa tako i dom umirovljenika, centar za mlade i druge ustanove socijalne skrbi) može se financirati na dva

načina: prema broju pruženih usluga i njihovoj vrijednosti ili prema strukturi troškova koje ustanova ima da bi pružila uslugu. Promjena u načinu financiranja ne racionalizira sustav sam po sebi i to svi koji se bave financijskim upravljanjem u području javnih usluga dobro znaju. Iskustva država na tom području odavno su proučena i razmijenjena. Na žalost Vlada u ovoj mjeri misli da će re-ugovaranje usluga socijalne skrbi sa svim pružateljima, privatnim i javnim, i promjena s financiranja prema strukturi troškova na financiranje prema broju pruženih usluga, dovesti do ujednačavanja cijena i standarda kvalitete pružanja usluga. Da to nije točno pokazuje i sustav zdravstva koji se financira prema pruženim uslugama, a ne vrstama troškova. Model financiranja nikog ne dovodi u neravnopravni položaj već činjenica da Vlada ne zna kakve usluge i po kojim cijenama želi pružiti. Da bi se navedeno znalo važno je imati dobre informacije o svim troškovima po vrstama aktivnosti koje se provode. Za to je potreban razvoj i jačanje računovodstvenog i financijskog sustava. Upravo na tome većina država članica radi, ali Vlada pod mjerom Integracija pratećih službi, pokazuje da ne razumije ključnu reformu za racionalizaciju sustava države i javnih usluga. 6. Smanjenje proračunskih investicija i supstitucija izvora financiranja sa sredstvima iz EU fondova Naziv mjere je potpuno suprotan načinu na koji Europska unija daje fondove. Fondovi nikako ne zamjenjuju proračunska sredstva već se nadodaju na naša ulaganja kako bi ubrzali ono što mi želimo razvijati. Vlada ništa ne radi da bi se sredstva fondova zaista iskoristila. Kao država članica, od 1. srpnja do danas uplatili smo u europski proračun 2,4 milijardi kuna, a iz fondova nismo povukli ništa. Ne samo da sad ne trošimo fondove, nego ne trošimo ni IPA-u brzinom kojom bismo trebali, a fondove prije 2015. teško da ćemo početi koristiti. Vladi je sve u futuru, a sredstva su sad tu i sredstva hrvatskim poduzetnicima, znanstvenicima, lokalnim jedinicama, neprofitnim organizacijama trebaju sad. Intenzivna ulaganja u pripremu projekata nisu se dogodila od 2012., a i dalje se ne događaju. Za potrošiti 8 milijardi europskih eura treba imati i provoditi 16 milijardi vrijednih projekata. Priprema projekata je skupa i košta 3% do 5% vrijednosti projekata. U Republici Hrvatskoj treba uložiti 800 milijuna eura u pripremu projekata, a Vlada ulaže pokoji milijun kuna i


rebalansima smanjuje upravo ova ulaganja i provedbu projekata iz ranijih razdoblja. Glavna stavka koja se smanjuje u rebalansu na kojem Vlada trenutno radi jesu kapitalna ulaganja u iznosu od 455 milijuna kuna, i to sad u godini kada bi ta ulaganja trebala eksponencijalno rasti ako se zaista planiraju koristiti europski fondovi. 7. Masterplan bolnica Nakon pet sanacija sustava zdravstva od početka 90-tih do danas, Vlada je otkrila da je postojeći sustav zdravstva neodrživ i nelikvidan i da bolnice generiraju gubitke. Najveći udarac sustavu i potpuno nazadovanje zadala je ova Vlada zadnjim pokušajem sanacije koji je rezultirao samo još većim troškovima bez ikakvih poboljšanja. Nezadovoljstvo svih zaposlenih u sustavu zdravstva kulminira zbog neznanja Vlade. Sve obveze odgađaju i sad nude Masterplan kao zlatno rješenje. Da je riječ ponovno o promašaju najbolje pokazuje činjenica da Masterplan predviđa da će financiranje svih kapitalnih ulaganja u sustavu zdravstvene zaštite biti sredstvima europskih fondova, što je nemoguće jer europski fondovi uvijek zahtijevaju sufinanciranje iz proračuna i razina izdvajanja iz proračuna ne smije se smanjivati. Rebalansom se traže uštede upravo u zdravstvu i to od ni manje ni više nego 700 milijuna kuna. Gubitak od 6 milijardi kuna sad će napraviti uštedu od 700 milijuna kuna. 8. Restrukturiranje mreže škola i programa Vlada dvije godine po dolasku kreće s analizom mreže škola i programa. Sad smo kao država članica morali imati gotovu strategiju razvoja mreže škola i programa kako bi počeli povlačiti europske fondove i njima realizirati projekte za koje je kroz strategiju utvrđeno da se moraju provoditi. Ali Vladi je bilo najvažnije uvođenje zdravstvenog odgoja. Financiranje osnovnih i srednjih škola decentralizirano je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, mora imati serije podataka o troškovima škola po svakoj od županija i gradova. Zaduženo je za praćenje minimalnih standarda financiranja i predlaganje izmjena. Izmjene se ne predlažu, poboljšanja se ne traže, a malim koracima mogli su napraviti puno. Samo donose velike planove s rokovima realizacije u 2016., planove bez jasnih ciljeva i polaznih veličina. Tek će sad krenuti raditi analize pa će vidjeti što će i kako od plana realizirati. Vlada je dvije godine nakon dolaska na vlast na samom početku. Najžalosnije je što ne koriste postojeća znanja i analize koje se u sustavu godinama rade, nego kreću ispočetka i pritom najviše vole skupo platiti strane

stručnjake iz okruženja. Malo je vjerojatno da neće i u školstvu plan raditi kao u zdravstvu. 9. Reorganizacija pravosudnog sustava Najviše se u pregovorima radilo na području stvaranja učinkovitog pravosudnog sustava, a jedan od ciljeva bio je smanjenje broja neriješenih predmeta i skraćivanje duljine sudskih postupaka. I u pravosudnom sustavu Vlada u prvi plan stavlja formu izbjegavajući rad na suštini. Ključno je pojednostavljivanje zakonodavnog okvira i pravna sigurnost. Bez toga nema razvoja gospodarstva i poboljšanja životnog standarda. Vlada, dvije godine nakon dolaska, u državi koja je zatvorila pregovore i pola godine je punopravna članica Europske unije, kreće od reorganiziranja. Kao da će nova forma riješiti sadržaj. Reorganizacija pravosudnog sustava je mali korak koji bi se trebao dogoditi kao posljedica sadržajnih i programskih promjena. Nije to reformska mjera koja će dovesti do unaprjeđenja. Kada su i gdje to spajanja i razdvajanja, bez suštinskih reformi, povećala djelotvornost sudstva i zaštitu građana? Ovo su mjere koje Vlada predlaže i to nakon dvije godine. Jasno je da u pozadini nema ozbiljnog rada, da nije riječ o sustavnim reformama i rješenjima. Ovu su prijedlozi Vlade koja ne razumije stvarnost i trenutak u kojem se Republika Hrvatska nalazi. Imamo Vladu bez vizije, Vladu koja ne zna i ne vidi gdje bi Hrvatska trebala biti 2020. i kako do toga doći. Kažu da ove „reforme“ nisu mogli započeti na početku mandata jer je bio prevelik nered u sustavu pa bi ga urušili. Činjenica je da je prevelik nered u njihovim glavama i da su dvije godine potrošili pokušavajući shvatiti koja je njihova uloga i što znači biti Vlada. Nema nacionalnog programa reformi, nema strategije, nema programa i aktivnosti. U državi koja tone, iz koje mladi dnevno odlaze, a radno sposobni ostaju bez posla, Vlada predlaže 9 koračića koji mogu biti samo dio jedne reforme državne uprave i sustava javnih usluga. Vlada tek sad predlaže početak analize postojećeg stanja. Što ih je to onemogućavalo da s analizom krenu odmah kad su došli na vlast, odnosno da je imaju pripremljenu prije dolaska na vlast? Što, osim neznanja i nerada?

25


26

mr.sc. Ivana Maletić

Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita: Kako vlada Vlada? Kako je moguće da vladu u jednoj državi članici iznenadi procedura koju je većina država članica prošla ili prolazi, a uvedena je još 1992.? Za to iznenađenje potrebna je apsolutna neinformiranost i neznanje. Vlada u studenom priprema proračun za koji se u startu znalo da ne ispunjava ciljeve procedure prekomjernog deficita. U siječnju kreću s rebalansom. Nevjerojatno je da se predstavlja normalnom činjenica da na samom početku godine Vlada mora mijenjati proračun koji je donesen u prosincu.

Koje to mjere u tajnosti Vlada dogovara i dio po dio prezentira javnosti?

Mjere Vlade za smanjenje deficita su potpuno promašene, a uz to se i pripremaju na pogrešan način. Ministri zatvoreni od javnosti, socijalnih partnera i ostalih segmenata društva u tajnosti odlučuju što će rezati. Takvi načini rada pripadaju dalekoj prošlosti. Odluke o promjenama trebaju se donositi u suradnji sa svima. Žalosno je slušati premijera i ostale dužnosnike kako se žale da je otpor reformama velik. Da su pročitali i najjednostavniji udžbenik o upravljanju promjenama znali bi da je otpor prema novom uobičajena reakcija kada se promjene provode bez objašnjenja i dogovora.

1. Najveće povećanje prihoda je zbog povlačenja uplata iz drugog mirovinskog stupa, i to uplata koje su bile uplaćivane za beneficirani mirovinski staž (vojska, policija, vatrogastvo). Te uplate su bile ulaganja u budućnost, jedina štednja koju je državni proračun imao. Cilj je bio povlačiti iz drugog stupa kad krenu isplate i time pomoći prvom stupu. Uzimaju iz budućnosti da bi krpali sadašnjost. Europska komisija ovo ne priznaje kao prihod: povlačenje sredstava iz drugog mirovinskog stupa, temeljem kojih se preuzimaju i dugoročne obveze za mirovine zaposlenika taksativno su

Kažu da su našli način kako povećati prihode za 4,7 milijardi kuna, a nisu rekli da smanjena projekcija rasta sa 1,3 posto BDP-a na 0,2 posto BDP-a, na temelju koje se radi ovaj rebalans, znači 2 milijarde prihoda manje. Povećanje od 4,7 milijardi kuna odmah je, zbog korekcije rasta manje za 2 milijarde. Kakva povećanja prihoda Vlada nudi kao rješenja:


navedene kao primjer koji se od rujna 2014. neće prihvaćati kao prihod. To su jednokratne uplate u proračun i ne mogu biti prihod koji smanjuje deficit. Dakle 2,8 milijardi nije smanjenje deficita, odnosno nije povećanje prihoda. 2. Prekidaju s uplatama u drugi mirovinski stup za beneficirani staž zaposlenih u javnom sektoru i time „štede“ 400 milijuna kuna proračunu. Zaustavljaju ulaganja u budućnost, jedini tračak štednje koji je postojao iz državnog proračuna sada prekidaju i prikazuju kao mjeru za smanjenje deficita. 3. Jednu milijardu namjeravaju prihodovati povlačenjem dobiti trgovačkih društava i viškova (nepotrošenih prihoda) proračunskih korisnika (naglašavaju i obrazovnih – najviše žele uzeti fakultetima i institutima. Ulaganja u znanost i istraživanja su minimalna i sada im žele oduzeti i ono malo što sami imaju za to). Povlačenje viškova proračunskih korisnika ne može biti prihod u državnom proračunu jer su to bili prihod u ranijim godinama i ušli u konsolidaciju na razini države – sada bi dva puta prikazivali ista sredstva kao prihod (to neće proći i uz to riječ je o jednokratnoj akciji). Uzimanjem dobiti trgovačkih društava guše ih umjesto da ih restrukturiraju i potaknu na investiranje i razvoj. Uzimanjem dobiti sad, dugoročno će Hrvatska imati samo puno manje. Veliki dio viškova na računima proračunskih korisnika su namjenska sredstva vezana uz realizaciju projekata koja se nikako ne smiju povlačiti (Zakon o proračunu to propisuje). 4. Povećavaju koncesije, ne zna se još koliko i kako, ali izračunali su da će prihod biti veći za 200 milijuna kuna. Kakav će to biti efekt na poslove u pozadini, ne zna se. 5. Porez na dobitke od igara na sreću ne povećavaju nego povećavaju obuhvat da ide na sve dobitke od 1kn iako je u Saboru bio u proceduri novi Zakon gdje su napisali da se oporezuju dobitci od 1.500kn i više. Ovo pokazuje kako se ad hock odlučuje o važnim pitanjima. Ukupan efekt na prihodnoj strani je sljedeći: povećanje 4,7 mlrd kuna • smanjenje (zbog smanjenja projekcije rasta) 2 mlrd kuna • 2,8 mlrd kuna (povlačenje iz II mirovinskog stupa što Komisija ne prihvaća kao prihod) – 500 milijuna kuna (nepotrošena sredstva proračunskih korisnika koja su prihod bila u ranijim godinama) • = - 600 milijuna kuna. Efekt mjera nije rast prihoda za 4,7 milijardi kuna nego smanjenje za 600 milijuna kuna. Deficit nikako neće biti to što govore i u okvirima onog što Komisija traži, a to je 4,6% BDP-a. Manji prihodi, veći deficit, sad je u planu proračuna na 5,5%, a s ovakvom projekcijom prihoda raste na 5,8%.

Na rashodnoj strani Vlada planira sljedeće: 1. Smanjuje rashode za zaposlene za 370 milijuna kuna. Kažu da neće smanjivati plaće nego da će se smanjenje postići daljnjom kontrolom prekovremenih sati, ukidanjem dodataka i umirovljenjem bez zamjene. Udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima proračuna u 2013. u odnosu na 2009. pao za 1,5% s tim da su plaće rasle 0,6 posto, a ostali rashodi za zaposlene (koje i dalje žele rezati) pali su za 3,5%. Porast na plaćama je zbog mase, a ne povećanja jer se pojedinačno samo kontinuirano smanjuju što je potpuno ugrozilo kvalitetu i konkurentnost administracije. Navedeno se vidi i u nesposobnosti da se iskoriste europski fondovi. 2. Materijalni rashodi već 2013. nisu mogli pokriti povećanje troškova grijanja, vode i komunalnih usluga. Prenose se neplaćene obveze i gomilaju gubitci. U materijalnim rashodima ima i dio EU projekata, nadamo se da ne misle to rezati – smanjiti materijalne rashode za 1,3 milijarde kuna bez ozbiljne reorganizacije i povećanja efikasnosti rada, bez reforme, neće ići. 3. Subvencije Vlada smanjuje za 550 milijuna kuna i kao glavno smanjenje navodi smanjenje za subvencionirane kamate HABOR-a, a u jesenskim prognozama Komisija im ukazuje da je glavna prepreka rastu nedostupnost povoljnih izvora financiranja malim i srednjim poduzetnicima. 4. U zdravstvu imaju već planirane rashode 3 milijarde kuna manje od onog što je stvarno potrebno i kažu da će 700 milijuna uštedjeti na rashodima zdravstva. Netko je tu nešto pobrkao. 5. Kapitalne rashode, uvijek najviše EU projekte, reže Vlada ovim prijedlogom za 455 milijuna kuna. Ušteda na budućnosti, na rastu i razvoju. Bravo Vlado! 6. Ostali rashodi donijet će uštedu od 320 milijuna kuna. Koji su to ostali ostaje za vidjeti. Ukupan efekt o kojem Vlada mašta je smanjenje rashoda od 3,6 milijardi kuna. Od toga je potpuno nerealno za očekivati 700 u zdravstvu, i više od 200 na rashodima za zaposlene, te milijarda na materijalnim rashodima. Žalosno je ako se dogodi smanjenje kapitalnih ulaganja od 455 milijuna kuna koji su povijesno najniži ikad u Hrvatskoj i to u trenucima kada bi trebali biti sve veći i značajniji. Misli li Vlada ikad koristiti europske fondove? Zaključak: Što se deficita tiče pomaka nema, a Vlada će još pokojim rebalansom ponovno smanjiti rast i korigirati prihode i rashode, ostati iznenađena visinom socijalnih rashoda pa do kraja 2014. povećati deficit iznad početnog plana.

27


28


Regionalne konferencije “Mogućnosti korištenja EU fondova” Zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić nastavila je s održavanjem regionalnih konferenciju o mogućnostima korištenja Europskih fondova. U ovom broju Informativnog mjesečnika iznosimo pregled konferencija održanih u Brodskoposavskoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji. Konferencije su namijenjene predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskim korisnicima, poduzetnicima, neprofitnim organizacijama, te ostalim pravnim i fizičkim osobama zainteresiranim za tematiku EU fondova. Hrvatska može početi koristiti ove fondove odmah od 1. siječnja 2014., odnosno omotnicu iz 2013. od 1. srpnja 2013. Međutim, u ovom trenutku nisu definirani strateški dokumenti za navedeno razdoblje te nitko još ne zna u što ćemo ulagati i koji su nam prioriteti. U javnosti Vlada se pravda činjenicom kako sve države članice sa zakašnjenjem koriste sredstva iz određene perspektive, te da se prve dvije godine iskoristi jako malo. To je bilo tako dok se države nisu naučile i sada sve na vrijeme pripremaju programske dokumente i projekte, samo se kod nas, unatoč iskustvu drugih, čeka da ipak prvo izgubimo sredstva pa temeljem vlastitog lošeg iskustva promijenimo način rada. Plan ruralnog razvoja, u procesu konzultacija vraćen je s više briselskih komentara nego što ima stranica. Još jedan strateški dokument koji, država koja je uspješno zatvorila pregovore i dobro naučila raditi analize i strategije, mora raditi ispočetka. Vlada je usporila pripremu projekata započetih još u 2010. i 2011. Republika Hrvatska je trebala biti uspješan primjer svim državama članicama korištenja europskih fondova. Poglavlje 22 je zatvoreno zahvaljujući takvom planu pripreme projekata. U 2012. sve je stalo, sve osim onog što se po inerciji događalo, projekti koji su bili u postupku ugovaranja, ugovoreni su, a potpredsjednik Grčić u zanosu stavljao svoje potpise na ugovore čekajući dalje da se i ostali projekti sami od sebe pripreme i dođu njemu na potpis. Tijekom 2012. i 2013. trebali smo ugovarati preko 1,1 milijarde eura vrijednosti projekata, a Vlada je i to na samom kraju 2013. od toga

uspjela započeti ugovarati svega 433,7 milijuna eura i to prikazuje kao uspjeh. Istovremeno je trebalo pripremati novih milijardu eura vrijednosti projekata za ugovaranje u 2014. i 2015., pa dvije milijarde tijekom 2013. za ugovaranje u 2015. i 2016…. Umjesto uspješne priče dobili smo blokadu, nismo povukli predujam od 150 milijuna eura do kraja 2013. Niti jedan euro iz fondova nije se povukao i potrošio u 2013., a u europski proračun uplatili smo 1,8 milijardi kuna, odnosno do danas preko 2 milijarde kuna. Nema intenzivne pripreme projekata, nema povlačenja sredstava iz 2013., nema strateških dokumenata za 2014-2020, nema rasta i razvoja. Vlada stalno govori u futuru, a europski fondovi su sad tu i Hrvatskoj su potrebni odmah, a ne tek u 2016. ili 2017. „Smatram da se dovoljno ne čini jer ne može Hrvatskoj biti cilj koristiti 450 milijuna eura do 2016. godine. Do tad ćemo u europski proračun uplatiti preko 12 milijardi kuna što je 4 puta više od iznosa koji se želi povući. To je trošak koji Hrvatska ne može podnijeti bez novih ulaganja, razvoja poduzetništva, izvoza, otvaranja radnih mjesta… A to sve može financirati ako fondove koristi na vrijeme što je bio naš plan 2011. godine. Izjava da nijedan euro neće ostati nepotrošen je izjava bez pokrića. Za potrošiti europske fondove potrebna je kontinuirano visoka razina ulaganja svake godine od preko 15 milijardi kuna. Ne vidimo pripreme za to, a Vlada se divi sama sebi jer će u 2014. ugovarati 4 milijarde kuna i to projekata koji su morali biti ugovoreni još 2012. i 2013. Koliko neozbiljno pristupaju ovom pitanju pokazuje činjenica da u mjerama za smanjenje deficita predlažu rezanje ulaganja u projekte za 455 milijuna kuna i to u Hrvatskoj u kojoj razina ovih ulaganja treba eksponencijalno rasti. Bez ulaganja gubitak je siguran, ali ne odmah nego za 3 godine.“, naglasila je zastupnica Maletić tijekom izlaganja. U nastavku teksta daje se prikaz konferencija po županijama prema redoslijedu njihova održavanja tijekom siječnja i veljače.

29


30

Specifičnosti Brodsko-posavske županije Kao pripremu za konferenciju prikupljene su informacije o pripremljenim ili projektima koji su u pripremi u Brodskoposavskoj županiji. Popunjene upitnike dostavilo je 50% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno njih 14 od ukupno 28. Ukupan broj projekata/ projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 134 i to u vrijednosti od 3,8 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dio projekata vrijednost ne zna točno s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od ukupnog broja prijavljenih projekata njih u vrijednosti 1,3 milijardi kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, 1,4 milijardi kuna je u nekoj od faza pripreme, a 1,1 milijarda kuna projekata je na razini ideje. Kada se analizira struktura projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu infrastrukturu i to društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture), komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta), i gospodarsku (poduzetničke zone, inkubatori i druga gospodarska infrastruktura). Uz ove uobičajene projekte javne infrastrukture zanimljivi su projekti: Panonski zeleni industrijski park u Novoj Gradišci u vrijednosti 184 milijuna kuna, Centar izvrsnosti za obnovljive izvore energije u vrijednosti 22 milijuna kuna i Poduzetnički inkubator za poljoprivrednike u vrijednosti 30 milijuna kuna. Iznimno značajni projekti su projekt Panonski razvojni logistički centar za eko voće i povrće u vrijednosti 60 milijuna kuna, te projekt Izgradnja lučke infrastrukture u lučkom području Slavonski Brod u vrijednosti 182,5 milijuna kuna. Ovi projekti koji su ključni za razvoj cijele županije i regije, a od iznimnog su značaja u kontekstu pametne specijalizacije regija kojom Europska unija uvjetuje povlačenje sredstava iz EU fondova za države članice od 2016. Naime, pametna specijalizacija postaje jedan od prethodnih uvjeta (tzv. ex ante conditionality) za financiranje razvojnih projekata u regiji. Iz projekata koji su pripremljeni ili se pripremaju, ali i iz klastera koji su osnovani, razvidno je da se Brodskoposavska županija već jasno pametno specijalizira u području eko poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, te će kroz značajne projekte inkubatora poticati jačanje malih i srednjih poduzetnika početnika. Projektom razvojnog logističkog centra, tj. distributivnog centra za eko voće i povrće Županija pokazuje da će

iskoristiti svoj geo-strateški položaj za vlastiti rast i razvoj te jačanje konkurentnosti u široj regiji. Europska unija potiče i traži od država članica jačanje intermodalnosti, odnosno kombiniranje riječnog, željezničkog i cestovnog prijevoza. Ulaganjima u lučku infrastrukturu i terminal za opasne terete Županija dugoročno promišlja vlastiti razvoj uspješno se uklapajući u europske ciljeve. Zastupnica Maletić u poslijepodnevnim satima susrela se sa studentima i mladima na Veleučilištu, gdje je održana tribina na temu „Mladi pred izazovom EU fondova“.

Specifičnosti Krapinsko-zagorske županije Kada se analizira struktura projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu infrastrukturu i to društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture), komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta), a manje za gospodarsku. Jedan dio projekata odnosi se na javnu turističku infrastrukturu koja je podloga za razvoj turizma i jačanja konkurentnosti lokalnih poduzetnika. Krapinsko-zagorska županija razvija značajan projekt vezan uz korištenje obnovljivih izvora energije – izgradnja sustava grijanja na biomasu koji bi značajno smanjio troškove grijanja dijela javnih objekata u Županiji. Isto tako, značajan projekt priprema se u gradu Krapini koji se odnosi na revitalizaciju i obnovu javnih površina unutar povijesne cjelina Krapina u vrijednosti od 72,2 milijuna kuna. Projekt je u službi unapređenja javne infrasturkture koja bi doprinijela jačanju turističke ponude kraja, te snaženju malog i srednjeg poduzetništva primarno onog vezanog uz turizam. Općina Bedekovčina počinje s razvijanjem projekta Tehnološkog parka u vrijednosti od 8 milijuna kuna, a u pripremi je i projekt Autokampa Jarki u Stubičkim Toplicama u vrijednosti 9,4 milijuna kuna. Na konferenciji je istaknuto da je potrebno više diversificirati strukturu projekata u područja koja su u funkciji podupiranja razvoja poduzetništva i gospodarstva, jačanja zapošljivosti radne snage kroz projekte edukacije, cjeloživotnog učenja, prekvalifikacije i sl., ali i u području zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije što su i europski i hrvatski prioriteti.


31


32

Specifičnosti Požeško-slavonske županije Popunjene upitnike dostavilo je 70% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno njih 7 od ukupno 10. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 111 i to u vrijednosti oko 1,01 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dio projekata vrijednost ne zna točno s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od ukupnog broja prijavljenih projekata njih 21% u vrijednosti 231 milijun kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, njih čak 42% u vrijednosti 462 milijuna kuna je u nekoj od faza pripreme, a 37% projekata u vrijednosti 407 milijuna kuna je na razini ideje. Većina projekata (njih 86%) odnosi se na javnu infrastrukturu i to uglavnom na komunalnu i društvenu, a manje na gospodarsku infrastrukturu. Razina društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske, pa tako i Požeško-slavonske županije, zahtijeva značajna ulaganja u podizanje standarda i kvalitete infrastrukturne i komunalne opremljenosti, ali samo takva ulaganja nisu dovoljna za postizanje sveukupnog, a posebice gospodarskog razvoja. Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić je naglasila da Požeškoslavonska županija prednjači u prepoznavanju i povezivanju potencijala koje ima: prehrambena, drvna i metaloprerađivačka industrija, poljoprivreda i turizam.

Kroz EU fondove se ovi sektori trebaju dodatno razvijati, povezivati, temeljiti svoje poslovanje na istraživanju i razvoju kao i inovacijama, što su županija, gradovi i općine zajedničkim radom prepoznale. To su prioriteti koje EU traži od zemalja članica do 2020. Prepoznata je važnost obrtnika i malih i srednjih poduzetnika te su još u predpristupnom razdoblju isfinancirani projekti potpornih institucija za razvoj poduzetništva, a to su poduzetnički inkubatori u Pakracu i Pleternici. Dodatno je potrebno razvijati i pripremati projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Isto tako, poticanje inovacija u najširem smislu riječi nešto je što se posebno naglašava i ističe u svim sektorskim i fondovskim dokumentima. Županija ima značajno iskustvo u pripremi i provedbi projekata financiranih iz pretpristupnih fondova EU i to značajnih infrastrukturnih projekata vezanih uz poslovnu infrastrukturu. Ovo iskustvo jamči spremnost institucija za pripremu i provedbu i budućih razvojnih projekata u Županiji. Neki od zanimljivih projekata koji se spremaju za apliciranje na EU fondove su: Sanacija postojećih i izgradnja novih odlagališta otpada, reciklažnog dvorišta, te centra za gospodarenje otpadom u Požegi, Zamjena postojećih rasvjetnih tijela, LED rasvjetnim tijelima na području Općine Kaptol, Multimedijalni centar u Pleternici u vrijednosti 12 milijuna kuna, izgradnja hostela u Lipiku u vrijednosti 8 milijuna kuna, projekt „Kuća graševine“


33

u vrijednosti 52 milijuna kuna, Poslovno turistički informativni centar Pleternice-P.T.I.C.E. u vrijednosti 1 milijun kuna, Korištenje obnovljivih izvora energije u javnom sektoru u Lipiku vrijednosti 600.000 kuna, Solarni park u Pleternici vrijednosti 30 milijuna kuna, Izgradnja biološkog uređaja za pročišćavanje voda grada Požege vrijednosti 42 milijuna kuna. Svi ovi projekti značajno će doprinijeti lokalnom i regionalnom razvoju, ali i kvaliteti života stanovnika u Županiji.

Specifičnosti Sisačko-moslavačke županije Popunjene upitnike u Sisačko-moslavačkoj županiji dostavilo je 53% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno njih 10 od ukupno 19. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 137 i to u vrijednosti oko 1,16 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dio projekata vrijednost ne zna točno s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od ukupnog broja prijavljenih projekata njih 26% u vrijednosti 301 milijun kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, 35% projekata u vrijednosti 405 milijuna kuna je u nekoj od faza pripreme, a 37% projekata u vrijednosti 420 milijuna kuna je na razini ideje. Većina projekata (njih gotovo 70%) odnosi se na javnu infrastrukturu i to uglavnom na komunalnu i društvenu, a manje na gospodarsku infrastrukturu. Nužno je povećati

udio drugih ulaganja, posebice u poticanje poduzetništva i zapošljavanje, što su ujedno i najvažniji prioriteti EU u budućem sedmogodišnjem razdoblju. Dodatno je potrebno razvijati i pripremati projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Isto tako, poticanje inovacija u najširem smislu riječi nešto je što se posebno naglašava i ističe u svim sektorskim i fondovskim dokumentima. Iz prikupljenih upitnika i identificiranih projekata razvidno je da se u Županiji tek nazire trag specijalizacije kroz projekte vezane uz turizam (zdravstveni, lovni) – prepoznat je potencijal Lonjskog polja, lječilišnog turizma u Topuskom. Neobičan primjer, suprotan trendovima i zahtjevima EU o jačanju potpornih institucija za poduzetništvo, dogodio se prošle godine u Novskoj. Naime, gradska vlast ukinula je Centar za razvoj poduzetništva iako je Centar dobio sredstva tehničke pomoći Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i trebao razvijati projekt regionalnog edukacijsko inovacijskog centra (vrijedan 15 milijuna eura). Šteta je u trenucima kada je važno imati i jačati potporne institucije za razvoj poduzetništva, ovakvim odlukama, ići unatrag i gubiti šanse za rast i razvoj


2934

Plenarna zasjedanja u Strasbourgu Na plenarnim zasjedanjima u 2014. u Strasbourgu od 13. do 16. siječnja i od 2. do 6. veljače raspravljalo se i odlučivalo o različitim temama važnim i za Republiku Hrvatsku.

Pametna specijalizacija U raspravi o pametnoj specijalizaciji istaknuli smo kako je izrada strategije pametne specijalizacije važna, ne samo zato što je preduvjet za korištenje europskih fondova, nego zato što je ta strategija važan preduvjet za osiguranje osmišljenog dugoročnog i održivog rasta i razvoja država odnosno regija. Zastupnica Maletić naglasila je kako je posebno važan način na koji se u kontekstu pametne specijalizacije utvrđuju potencijali za rast i razvoj: po načelu partnerstva - a to znači u suradnji sa svim segmentima društva (znanstvenicima, neprofitnim organizacijama, poduzetnicima) lokalne jedinice pronalaze koja su to najbolja rješenja za rast i razvoj.

Pametne mreže U raspravi o lokalnim i regionalnim posljedicama razvoja pametnih mreža istaknuto je kako su pametne mreže ključne za razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije. „Europska unija je u Strategiji 2020 postavila cilj od najmanje 20 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije. Republika Hrvatska ima priliku koristiti europske fondove za razvoj pametnih mreža i povećanje razine korištenja ovih jeftinih izvora energije za kućanstva i proizvodnju te tako smanjiti ulazne troškove i povećati konkurentnost. Pametne mreže, put su ispunjavanja europskih i hrvatskih ciljeva: energetski konkurentna i neovisna Europska unija i Hrvatska sa što većim brojem radnih mjesta” - rekla je Maletić u svom izlaganju.

Mala poljoprivredna gospodarstva Govoreći o malim poljoprivrednim gospodarstvima zastupnica Maletić istaknula je kako su ona temelj poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, ali i u mnogim drugim državama članicama osobito iz petog vala proširenja. Izvješćem o kojem je zastupnica govorila poziva se države članice i Europsku komisiju da u okviru nove zajedničke poljoprivredne politike poduzmu mjere kojima će potaknuti održivost malih poljoprivrednih

gospodarstava i ruralnih krajeva. Iz Fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj može se sufinancirati komunalna, gospodarska i društvena infrastruktura, zdravstvena zaštita, skrb o djeci, razvoj internetske mreže, razvoj malih i srednjih poduzetnika u ruralnim krajevima - sve što je potrebno za razvoj ruralnih krajeva i sprječavanje trenda depopulacije i iseljavanja. Nova kohezijska i poljoprivredna regulativa omogućava kombiniranje fondova te se cjeloživotno učenje, stručno osposobljavanje i prijenos znanja u ruralnim krajevima mogu financirati iz Europskog socijalnog fonda i kombinirati s infrastrukturnim ulaganjima iz Fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, naglasila je zastupnica.

Jačanje inspekcija rada Zanimljiva je bila i rasprava o izvješću kojim se potiču države članice na jačanje mehanizama inspekcija rada s ciljem zaštite radnika. Zastupnica je u svom izlaganju podržala izvješće te neracionalnom i upravo suprotnom od navedenog izvješća ocijenila reorganizaciju Državnog inspektorata u Republici Hrvatskoj. Izvješćem Europskog parlamenta traži se da država strateški razmisli kako poboljšati efikasnost inspekcije rada. „Kada se postave jasni ciljevi i ozbiljno razmisli o aktivnostima koje je potrebno poduzeti za njihovo postizanje, rješenje koje ide u smjeru rasipanja resursa u više različitih ministarstava nikada ne bi bilo prihvaćeno i provedeno” - kazala je zastupnica Maletić.

Sezonski radnici iz trećih zemalja Potreba za sezonskim radnicima izvan Europske unije uobičajena je u većini država članica pa tako i u Republici Hrvatskoj, osobito u ljetnim periodima. Izvješćem o kojem se glasovalo nastoji se spriječiti nelegalan rad i dati jedinstveni pravni okvir kojim bi države članice mogle adekvatno adresirati pitanje boravka i angažiranja državljana trećih zemalja na različitim poslovima. „Podržala sam uvođenje ubrzane procedure za pristup državljana trećih zemalja sezonskom zapošljavanju u Europskoj uniji te definiranje uvjeta i odredbi prema kojima im se omogućuje boravište. Sezonski rad se ograničava na najviše šest mjeseci u kalendarskoj godini, a predviđena je i sezonska dozvola za višegodišnji ulazak za tri godine ili pojednostavljeni postupak za ponovni ulazak za sljedeću sezonu“ zaključila je zastupnica Maletić.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Proračunsku kontrolu (CONT), Regionalni razvoj (REGI), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) i Poljoprivredu (AGRI).


I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

www.hdz.hr www.eppgroup.eu

Profile for Ivana Maletić

I'M veljača 2014.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M veljača 2014.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić