__MAIN_TEXT__

Page 1

ISSN 1849-0735

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

5 lipanj 2015.


ISSN 1849-0735

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić 5 lipanj 2015.

MDF Šibenik, izvor: www.mdf-sibenik.com

Sadržaj 4

dr. sc. Davor Galinec Detaljna analiza strukture duga država članica EU-28 i eurozone

14

mr.sc. Ivana Maletić Republika Hrvatska je zadnja u korištenju europskih sredstava i neto uplatiteljica u EU proračun

18

Ivan Dvornik, dipl. oec. Porezna politika u Republici Hrvatskoj: nepredvidljiva i komplicirana, prepreka poduzetništvu

25

Georgios Kyrtsos Dugi put prema grčkoj krizi The long road to the Greek crisis

35

Darija Jurica Vuković, dipl. oec. Makroekonomski pokazatelji RH

38 40

Vijesti iz Europskog parlamenta

Aktivnosti IM ureda

Uredništvo Andrea Vodanović Marija Tufekčić Ivana Petričko Tvrtko Lovrić Kristina Kosor Ivan Dvornik Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pisite nam!

ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E218 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734 www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ Hrvatska je postala neslavni rekorder Europske unije. Od najvećeg broja kvartala uzastopnog gospodarskog pada, preko brzorastućeg duga i deficita do titule prve države članice koja je unatoč kohezijskoj politici uspjela postati neto uplatiteljica u europski proračun tijekom prve dvije godine članstva. Tome se još može nadodati najniži rast izvoza i investicija u prvim godinama članstva, visoka nezaposlenost i divergiranje u odnosu na EU. Razlozi za neslavne rekorde različiti su i dobro poznati: pasivna i neodlučna Vlada, neprovođenje reformi, nekorištenje EU fondova i drugih povoljnih izvora financiranja, neefikasnost, niska konkurentnost i produktivnost… Hrvatska je ulaskom u EU ušla i u dvije vrlo zahtjevne procedure: Proceduru prekomjernog proračunskog deficita i Prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. To je upozorenje da se reforme u Hrvatskoj moraju hitno provesti. Ne može Europska unija za nas odraditi unaprjeđenje i modernizaciju sustava. Međutim, ni to Vladi nije bio dovoljan poticaj da se ozbiljno uhvati posla. Specifične preporuke za 2015. za Hrvatsku preslika su onih iz 2014. Europska komisija je ponovno preporučila hrvatskoj Vladi da poduzme konkretne i hitne mjere s ciljem reformiranja tržišta rada i mirovinskog sustava, restrukturiranja javnih trgovačkih društava, poboljšanja upravljanja proračunom i smanjenja poreznog i administrativnog pritiska na poduzetnike.

Neke države sebi možda i mogu priuštiti nereagiranje na preporuke, no Vlada u Hrvatskoj bi trebala biti svjesna ozbiljnosti situacije i toga da odgađanje u budućnost ne može pomoći državi koja bilježi sve veći negativni migracijski saldo i u ogromnom je tehnološkom i inovacijskom zaostatku za ostalim državama članicama. U ovom broju, dana je analiza strukture duga Republike Hrvatske i usporedba s državama članicama. Posebno je obrađeno izvješće Državnog ureda za reviziju o korištenju EU fondova kojim su još jednom potvrđeni svi nedostaci sustava na koje upozoravamo i opasnost od gubitka sredstava u 2016. i 2017. Posebno smo obradili porezni sustav u Republici Hrvatskoj koji ima sve negativne karakteristike sustava koji nepovoljno utječe na poslovno okruženje: nestabilan, nepredvidljiv, kompliciran. Grčka je tema koja zaokuplja europsku i svjetsku javnost, a meni je posebno drago što smo u ovom broju imali priliku objaviti prikaz stanja u Grčkoj i razloge krize koje je opisao cijenjeni grčki ekonomski i politički komentator i novinar, danas zastupnik u Europskom parlamentu. Ovaj pogled iznutra izuzetno je zanimljiv i poučan, a mogu samo napomenuti da je svaka sličnost s Hrvatskom slučajna.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


336.2

4

dr.sc. Davor Galinec*

Detaljna analiza strukture duga država članica EU-28 i eurozone Uvod Statistički ured Europske unije (Eurostat) objavio je 21. travnja 2015. preliminarno Izvješće o prekomjernom proračunskome deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. - 2014. za države članice i članice eurozone (EDP notifikacija), o čemu smo pisali nedavno u I’M-u. Nakon toga Eurostat je započeo s prikupljanjem detaljnih podataka (putem anketnih upitnika) o strukturi državnog duga od država članica, s ciljem provođenja vlastite strukturne analize duga država članica i pružanja tih informacija zainteresiranim analitičarima i široj javnosti. Dodatno prikupljene informacije odnose se na sektorsku podjelu korisnika i držatelja duga, dužničke instrumente, izvorno i preostalo dospijeće duga, valutnu strukturu duga, a prikupljene su i dodatne informacije o iznosima jamstava kojima sektor države jamči za dužničke obveze jedinica koje ne ulaze u obuhvat sektora države (najčešće je riječ o javnim trgovačkim društvima). Iznosi jamstava ne ulaze u obuhvat duga opće države prema definiciji duga iz Mastriških kriterija, ali pokazuju nam iznose potencijalnih obveza kojima je izložen sektor države u slučaju da se jamstva aktiviraju, tj. da

država preuzme obvezu otplate dugova jedinica za koje je jamčila u slučaju da one ne mogu samostalno otplaćivati svoje dugove. Pažljivom analizom dodatno prikupljenih podataka mogu se napraviti odgovarajuće analize državnih dugova s aspekta financijske stabilnosti, odnosno izvesti zaključci bitni za upravljanje državnim dugom, procjenu valutnih i kamatnih rizika, moguću pojavu ogluhe (tzv. default) kod visoko zaduženih dužnika i slično. U nastavku teksta slijedi prikaz glavnih rezultata i nalaza Eurostatovog anketnog istraživanja o detaljnoj strukturi državnog duga 20141 (koje je objavljeno 10. lipnja 2015. i ispravljeno dva dana kasnije, kada je uklonjena pogreška kod podataka po sektorima držatelja belgijskog državnog duga), s posebnim naglaskom na strukturu hrvatskog državnog duga u usporedbi s istovrsnim strukturnim elementima drugih država članica i EU-28 prosjeka.

Pokazatelji ukupne veličine duga opće države Prosječna vrijednost konsolidiranog duga opće države na razini EU-28 u 2014. iznosila je 86,8 posto BDP-a, a na razini eurozone čak 91,9 posto BDP-a.

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/6873562/2-10062015-AP-EN.pdf/0547dc8f-ece1-49b5-be58-99732f7ee604 (News Release) i http:// ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Structure_of_government_debt (Statistics Explained)


Najniže vrijednosti duga opće države (u postotku BDP-a) zabilježene su u Estoniji (10,6 posto), Luksemburgu (23,6 posto), Bugarskoj (27,6 posto), Rumunjskoj (39,8 posto) te Latviji (40,0 posto). Čak šesnaest država članica zabilježilo je vrijednosti duga iznad referentne granice od 60 posto BDP-a, pri čemu su najviše vrijednosti zabilježene u Grčkoj (177,1 posto), Italiji (132,1 posto), Portugalu (130,2 posto), Irskoj (109,7 posto), na Cipru (107,5 posto) i u Belgiji (106,5 posto). (Grafikon 1.) U Hrvatskoj je dug opće države iznosio 85 posto BDP-a (Grafikon 1), pri čemu sama visina tog duga nije toliko zabrinjavajuća koliko njegov godišnji rast tijekom posljednjih nekoliko godina. U usporedbi s 2013. godinom, kod većine država članica EU

povećana je vrijednost pokazatelja duga opće države u odnosu na BDP tijekom 2014, godine, a smanjenja su zabilježena svega u osam država članica (Češka, Irska, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska i Slovačka), pri čemu je najveće smanjenje zabilježeno u Irskoj (-13,5 postotnih bodova BDP-a).

Struktura duga opće države prema podsektorima (razinama države) Sukladno ESA 2010 statističkom standardu, sektor opće države (S.13) sastoji se od četiri podsektora: središnja država (S.1311), savezna država (S.1312 - nije primjenjivo kod većine država članica niti kod Hrvatske), lokalna država (S.1313) i fondovi socijalne sigurnosti (S.1314). (Grafikon 2.)

Grafikon 1: Pokazatelji konsolidiranog duga opće države (u postotku BDP-a) za EU-28, eurozonu, države članice i pojedine države EFTA-e

Izvor: Eurostat, Statistics Explained Grafikon 2: Sektorska struktura duga opće države (nekonsolidiranog između različitih razina države) na kraju 2014. godine

Izvor: Eurostat, Statistics Explained

5


6

Na razini EU-28, dug središnje države (koji najviše generira državni proračun) predstavljao je u prosjeku nešto više od 80 posto ukupnog duga opće države, dok je na razini eurozone taj postotak neznatno niži (Grafikon 2). Ispodprosječni udjeli središnje države zabilježeni su u državama članicama u kojima postoji značajniji udio razine savezne države (Belgija, Njemačka, Španjolska), dok su iznadprosječni udjeli zabilježeni u većini drugih država članica, pri čemu su najviši udjeli zabilježeni u Irskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Mađarskoj, Malti, Sloveniji, Slovačkoj i Velikoj Britaniji. S druge strane, udio podsektora lokalne države u ukupnom dugu iznosio je visokih 34,8 posto u Estoniji (34,8 posto) te 17,6 posto u Švedskoj. Udio fondova socijalne sigurnosti u dugu opće države vrlo je malen (u prosjeku manje od 5 posto na razini EU-28), pri čemu su značajniji udjeli zabilježeni u Litvi (19,8 posto), Francuskoj (10,7 posto) i Nizozemskoj (7,9 posto) što je vjerojatno posljedica činjenice da se državni zdravstveni i mirovinski fondovi tih država samostalno zadužuju, dok je u mnogim državama članicama (uključujući Hrvatsku) prisutna praksa da eventualne gubitke fondova socijalne sigurnosti pokriva sektor središnje države (proračunski transferi). Uzmemo li u obzir i učinak konsolidacije podataka o dugu, slika je malo drugačija kod konsolidiranih podataka. Prvo se konsolidiraju međusobni dugovi između jedinica unutar svakog podsektora, a zatim između svih podsektora u sektoru opće države, tako da su njihovi međusobni dugovi isključeni. Npr. ako jedinice lokalne samouprave imaju višak financijskih sredstava, mogu kupiti trezorske zapise ministarstva financija (središnja država), a to se isključuje iz obuhvata konsolidiranog duga opće države. Tablica 1: Utjecaj postupka konsolidacije na razinu duga opće države (u postotku uk. duga) Utjecaj postupka konsolidacije na razinu duga opće države (u postotku uk. duga) EU-28

4.5

EA-19

4.5

Belgija

3.3

Bugarska

3.5

Republika Češka

0.4

Danska

0.6

Njemačka

0.9

Estonija

5.0

Irska

2.4

Grčka

3.5

Španjolska

14.9

Francuska

3.4

Hrvatska

0.1

Italija

2.4

Cipar

42.3

Latvija

13.5

Litva

22.0

Luksemburg

2.1

Mađarska

0.2

Malta

0.0

Nizozemska

14.6

Austrija

4.0

Poljska

9.2

Portugal

5.3

Rumunjska

5.1

Slovenija

0.6

Slovačka

3.7

Finska

3.0

Švedska

5.0

Ujedinjeno kraljevsto

4.3

Norveška

0.2

Izvor: Eurostat, Statistics Explained Prosječan učinak konsolidacije na smanjenje razine prethodno nekonsolidiranog duga iznosi 4,5 posto ukupnog duga na razini EU-28 i eurozone. Kod većine država članica utjecaj konsolidacije je ograničen. U državama gdje je razvijena praksa međusobnog posuđivanja viška sredstava između jedinica istog podsektora ili između različitih razina državne vlasti, utjecaj konsolidacije duga je i značajniji: najveći učinci zabilježeni su kod Cipra (42,3 posto), Litve (22,0 posto), Španjolske (14,9 posto), Nizozemske (14,6 posto) i Latvije (13,5 posto). S druge strane, dio država članica je zabilježilo nikakav ili zanemariv učinak konsolidacije (manji od 1 posto), a to su Češka, Danska, Njemačka, Hrvatska, Mađarska, Malta, Slovenija i Norveška. Učinak konsolidacije od 0,1 posto u Hrvatskoj ukazuje na pojavu da u Hrvatskoj gotovo da i nema jedinica unutar sektora opće države koje posjeduju akumulirane značajnije viškove financijskih sredstava koje ulažu u dužničke instrumente koje izdaju i plasiraju na tržište druge jedinice (pod) sektora države. Kako se takve međusobne posudbe jedinica sektora opće države isključuju iz obuhvata konsolidiranog duga opće države (službeni pokazatelj visine duga prema kriterijima iz Maastrichta), poticanje


prakse da pojedine jedinice unutar sektora opće države posuđuju viškove sredstava onim jedinicama koje imaju potrebe za financiranjem (putem kredita ili izdavanja obveznica, zadužnica, zapisa i sl.) moglo bi dovesti do blagog usporavanja rasta ukupnog državnog duga, a potaknule bi se i aktivnosti na domaćem financijskom tržištu (naravno, pod osnovnom pretpostavkom da postoji poveći višak sredstava kod onih državnih jedinica koje njime raspolažu, a koje istovremeno nisu i same jako zadužene).

Struktura duga opće države prema financijskim instrumentima Sukladno ESA 2010 standardu, konsolidirani dug opće države (dug iz Maastrichta) sastoji se od sljedećih financijskih (dužničkih) instrumenata: valuta i depoziti (AF.2), dužnički vrijednosni papiri (AF.3) i zajmovi (AF.4). Na razini EU-28, 80,5 posto duga opće države odnosi se na zaduženje u dužničkim vrijednosnim papirima, 15,6 posto duga odnosi se na kredite te 3,9 posto na valutu i depozite. Kod eurozone se 78,8 posto duga opće države odnosi na dužničke vrijednosne papire, 18,3 posto na kredite te 3 posto na valutu i depozite. (Grafikon 3.) Najkorišteniji instrument zaduživanja države su dužnički vrijednosni papiri (najčešće državne obveznice koje se emitiraju na nacionalnim i globalnim financijskim tržištima), a krajem 2014. godine njihov udio u strukturi ukupnog državnog duga kretao se u rasponu od 13,1 posto (Estonija) do 91,7 posto (Malta). Kod Estonije na kreditna zaduženja otpada poprilično visokih 86,9 posto ukupnog duga opće države, ali tu treba svakako uzeti u obzir činjenicu da Estonija ima kvalitetno uređene javne financije, nikad se nije nalazila u Postupku prekomjernog proračunskog deficita, a ujedno ima i najnižu razinu duga opće države u EU-28 (10,6 posto BDP-a na kraju 2014. godine).

U Grčkoj i na Cipru udio kredita u ukupnom dugu države iznosi 77,3 posto, odnosno 64,5 posto, a značajan udio kredita u ukupnom dugu zabilježen je i u Portugalu (44,2 posto), Luksemburgu (41,5 posto), Latviji (39,4 posto), Hrvatskoj (37,9 posto) i Bugarskoj (37,3 posto). Dakle, veliki udjeli kredita u strukturi duga karakteristični su za države koje imaju relativno nisku razinu bruto duga opće države (Estonija), za države s relativno visokim udjelom duga podsektora središnje države (Portugal, Luksemburg, Hrvatska, Bugarska) ili za države koje su pod posebnim programima i koriste kredite EFSF-a, ESM-a i drugih pružatelja međunarodne pomoći (MMF i sl.). Instrument valute i depozita zastupljen je s manje od 5 posto u strukturi ukupnog duga kod 24 države članice, a iznimke na razini EU-28 su Irska (10,3 posto), Velika Britanija (9 posto), Italija (8,1 posto) te Portugal (6,6 posto).

Struktura duga opće države prema sektoru držatelja duga Jedan od analitičkih aspekata detaljne analize strukture duga opće države odnosi se na sektorsku struktura držatelja duga, prema sektoru nefinancijskih rezidenata (nefinancijska poduzeća, kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima), financijskih rezidenata (financijske korporacije) te nerezidenata (ostatak svijeta). (Grafikon 4.) Kako Danska, Grčka i Velika Britanija nisu dostavile svoje nacionalne podatke po sektoru držatelja duga, Eurostat nije izveo pokazatelje na razini EU-28 i eurozone. Bez obzira na to, na grafikonu 4 već je na prvi pogled vidljivo da najveći broj država članica ima obvezu vraćanja državnog duga prema nerezidentima (inozemno zaduživanje).

Grafikon 3: Struktura konsolidiranog duga opće države prema financijskim instrumentima na kraju 2014. godine

Izvor: Eurostat, Statistics Explained

7


8

Grafikon 4: Struktura konsolidiranog duga opće države prema sektoru držatelja duga na kraju 2014. godine

Izvor: Eurostat, Statistics Explained Dug prema nerezidentima varira u rasponu od vrlo niskih 2,2 posto duga opće države u Luksemburgu (koji je ujedno i jedno od glavnih europskih financijskih tržišta, gdje se zadužuju mnoge druge države članice) do najviših 80,8 posto u Finskoj. Nerezidenti su pretežiti držatelji duga (vjerovnici) kod čak sedamnaest država članica (s udjelom većim od 50 posto), kako slijedi: Finska (80,8 posto), Latvija (79,7 posto), Austrija (76,3 posto), Litva (73,0 posto), Slovenija (70,7 posto), Portugal (70,0 posto), Estonija (66,2 posto), Cipar (65,7 posto), Irska (62,3 posto), Slovačka (61,0 posto), Poljska (57,3 posto), Francuska (57,2 posto), Njemačka (56,8 posto), Mađarska (54,5 posto), Belgija (54,3 posto), Bugarska (51,9 posto) i Nizozemska (51,3 posto). Udio nerezidenata u strukturi ukupnog hrvatskog državnog duga iznosio je 40,7 posto. Nizak udio zabilježen je na Malti (8,4 posto), koja je specifična i po daleko najvišem udjelu nefinancijskih rezidenata (36,2 posto ukupnog duga). Značajniji udjeli nefinancijskih rezidenata držatelja duga zabilježeni su kod Mađarske (11,8 posto) te Irske i Italije (u iznosu od 10,4 posto). Najveći udjeli rezidentnih financijskih institucija (uglavnom banaka) u strukturi držatelja državnog duga zabilježeni su (osim kod Luksemburga) i kod Rumunjske (74,4 posto), Češke (63,3 posto), Hrvatske (59,3 posto), Španjolske (55,6 posto) i Italije (56,1 posto). Hrvatska i Luksemburg jedine su dvije države članice u kojima sektor nefinancijskih rezidenata uopće ne sudjeluje u financiranju državnog duga (ili sudjeluje u vrlo niskom iznosu koji nije statistički obuhvatljiv), s time da se Hrvatska i Luksemburg jako razlikuju po ukupnom

iznosu duga opće države, razvijenosti financijskog tržišta i dostupnosti dužničkih instrumenata države (obveznice, zadužnice, zapisi i sl.) na tržištu, a koje bi eventualno mogao kupovati sektor stanovništva (koji u Hrvatskoj raspolaže sa solidnim iznosom štednih depozita u bankama). S druge strane, u Hrvatskoj su nefinancijska trgovačka društva u velikoj mjeri i sama (pre)zadužena da bi mogla ulagati eventualne viškove likvidnosti u dužničke vrijednosne papire države.

Struktura duga opće države prema izvornom dospijeću duga Detaljni Eurostatov upitnik o strukturi duga pruža i informaciju o ročnoj strukturi državnog duga, prema kriteriju izvornog dospijeća duga. Iako je upitnikom predviđena detaljnija razrada dospijeća duga (manje od jedne godine, od jedne do pet godina, pet do sedam godina, od sedam do deset godina, od deset do petnaest godina, od petnaest do trideset godine i više od trideset godina), neke države članice nisu dale na uvid svoju najdetaljniju strukturu izvornog dospijeća duga, već samo osnovnu podjelu na kratkoročne (do godinu dana) i dugoročne (više od godinu dana). Za ostalih petnaest država članica (uključujući Hrvatsku), na Grafikonu 5. je prikazana detaljna razrada duga po izvornom dospijeću. Bruto konsolidirani dug opće države u najvećoj je mjeri dugoročni dug (s izvornim dospijećem duljim od godinu dana), a kreće se u rasponu od 70,9 posto do 99,8 posto ukupnog duga. Najmanji udio kratkoročnog duga (manje od 1 posto ukupnog duga) zabilježen je u Poljskoj (0,19 posto), Estoniji (0,33 posto) i Slovačkoj (0,35 posto).


S druge strane, Švedska i Bugarska imale su značajan udio kratkoročnog duga (29,1 posto, odnosno 21,3 posto), pri čemu treba naglasiti da je i u Švedskoj i u Bugarskoj došlo do značajnijeg porasta fiskalnog deficita u 2014. u odnosu na 2013. (ali još uvijek do razine manje od 3 posto BDP-a), kao i do porasta državnog duga kojim se taj deficit financira. U Švedskoj udio rezidentnog financijskog sektora u strukturi držatelja duga iznosi 50,5 posto, dok bugarski državni dug većinski drži sektor nerezidenata (51,9 posto).

Čak šest država članica (Belgija, Cipar, Estonija, Luksemburg, Austrija i Finska) ima 100 posto duga u nacionalnoj valuti, dok je više od 99 posto državnog duga denominirano u nacionalnoj valuti u četiri države (Malta, Slovenija, Italija i Španjolska).

Kratkoročni dug je premašio iznos od 10 posto ukupnog duga u Italiji (14,5 posto), Mađarskoj (13,7 posto), Portugalu (13 posto) i Francuskoj (12 posto), dok u Hrvatskoj na kratkoročni dug otpada 9,3 posto ukupnog duga. Što se tiče dugoročnog duga, većina hrvatskog državnog duga ima izvorno dospijeće u rasponima od 7-10 i 10-15 godina. (Grafikon 5.)

Stanje inozemnog duga tih država članica izloženo je utjecajima valutnih rizika, tj. povećanje vrijednosti tih inozemnih valuta (najčešće EUR, USD, JPY sl.) u odnosu na vrijednost domaće valute, dovodi i do povećanja vrijednosti državnog duga iskazanog u domaćoj valuti (što poskupljuje servisiranje duga jer je potrebno izdvojiti više domaće valute za kupnju strane valute u kojoj se vraća dug vjerovnicima).

Struktura duga opće države prema valuti zaduženja Od 26 država članica za koje su dostupni podaci, 15 država članica ima cjelokupan ili gotovo cjelokupan (> 90 posto ukupnog duga) državni dug denominiran u nacionalnoj valuti. Pri tome, deset 10 država članica ima čak više od 99 posto duga u nacionalnoj valuti (ili euru kada je riječ o članicama eurozone koje su prihvatile euro kao nacionalnu valutu).

S druge strane, tri države članice imaju u valutnoj strukturi zaduženja više od 50 posto svog državnog duga denominiranog u stranoj valuti: Bugarska (79,5 posto), Hrvatska (78,4 posto) i Rumunjska (55,5 posto), što je vidljivo na Grafikonu 6.

U Bugarskoj je to gotovo neznatan problem jer je tečaj bugarskog leva fiksiran prema euru (u kojem je denominirano 70,5 posto državnog duga), dok je u Hrvatskoj tečaj kune prema euru (74,3 posto državnog duga) kontrolirano fluktuirajući pa je i problem tečajnih razlika EUR/HRK nešto izraženiji.

Grafikon 5: Struktura konsolidiranog duga opće države prema izvornom dospijeću na kraju 2014. godine

Izvor: Eurostat, Statistics Explained

9


10

Grafikon 6: Struktura konsolidiranog duga opće države prema valuti duga na kraju 2014. godine (domaća vs. inozemna)

Izvor: Eurostat, Statistics Explained Što se tiče USD komponente hrvatskog državnog duga, njena je volatilnost u posljednjih par godina ograničena, tj. kreće se u granicama volatilnosti EUR/HRK (pošto je tečaj USD/EUR kod obveznica u USD plasiranih na međunarodna tržišta kapitala zaštićen od promjene tečaja SWAP aranžmanima). U trenutku kada Bugarska, Hrvatska i Rumunjska postanu članicama eurozone njihov će državni dug nominiran u eurima (koji sada predstavlja dug u stranoj valuti) postati dug u nacionalnoj valuti, te će nestati komponenta tečajnog rizika duga nominiranog u eurima (npr. porezni će se prihodi prikupljati u eurima i dug će se vraćati u eurima, sadašnji korak kupovine eura na deviznom tržištu će postati suvišan). Državni dug denominiran u eurima (Grafikon 7.) jednak je dugu denominiranom u nacionalnoj valuti za neke države članice eurozone (Grafikon 6.), što je slučaj u Belgiji, Estoniji, Cipru, Luksemburgu, Austriji i Finskoj, a značajnija zaduženja u eurima (više od 90 posto državnog duga) zabilježena su na Malti, kao i u Sloveniji, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Grčkoj i Slovačkoj (također članice eurozone). U tri države članice uočena su visoka zaduženja u valutama koje nisu euro, pri čemu se na Grafikonu 6. vidi da su to zaduženja u domaćoj valuti, a riječ je o Danskoj (92,0 posto), Češkoj (79,3 posto) i Švedskoj (70,5 posto).

Pregled prosječnih prividnih troškova vezanih uz otplatu duga Prosječan prividni trošak vezan uz otplatu duga središnje države (engl. apparent average cost of government

debt) izračunava se kao postotni omjer obračunatih kamata na dug u odnosu na prosječno stanje duga tijekom promatranog razdoblja. U biti, ovaj pokazatelj ukazuje nam na razlike između država članica u smislu njihovih prethodno kumuliranih uvjeta zaduženja kod izlaska na financijska tržišta u prošlosti. Što se država skuplje zaduživala u prošlosti, veći joj je prividni trošak otplate duga u sadašnjosti. Na temelju odgovora iz 24 države članice EU, vidljivo je da se prosječni prividni trošak otplate duga središnje države tijekom 2014. godine kretao u rasponu od 1,27 posto ukupnog duga (Estonija) do 5,17 posto (Mađarska), a u Hrvatskoj je iznosio oko 4,8 posto. Usporedimo li podatke s istovrsnim podacima iz prethodne 2013. godine (Grafikon 8.), uočljivo je da je prividni trošak otplate duga smanjen u 20 država članica. Kod preostale 4 države članice (uključujući Hrvatsku), zabilježen je porast u 2014. Kako u trošak duga ulazi prosječno stanje duga akumuliranog kroz prošlost, predmetni pokazatelj gotovo pa i nije osjetljiv na najnovije trendove na tržištu (smanjenje kamatnih stopa), pod uvjetom da je riječ o dugoročnom dugu.

Potencijalni dug države - državna jamstva Svaka država izdaje jamstva, pri zaduživanju, subjektima iz nedržavnog sektora (najčešće javnim poduzećima), što povlači za sobom obvezu da država podmiruje dospjele obveze izvornog dužnika u slučaju da ih on ne


Grafikon 7: Struktura konsolidiranog duga opće države prema valuti duga na kraju 2014. godine (euro vs. ostale valute)

Izvor: Eurostat, Statistics Explained Grafikon 8: Prosječan prividni trošak otplate državnog duga (u postotku od prosječnog stanja duga) u 2013. i 2014. godini

Izvor: Eurostat, Statistics Explained može redovito vraćati vjerovniku. Državna jamstva ne ulaze u obuhvat konsolidiranog duga opće države, sve dok država ne počne podmirivati obveze prema vjerovnicima umjesto izvornog dužnika. U svakom slučaju, bez obzira što jamstva ne ulaze u obuhvat mastriškog duga, ona predstavljaju izvor potencijalnih obveza za sektor države i iskazuju se u odnosu na veličinu BDP-a (Grafikon 9). Od 23 države članice EU, na kraju 2014. iznos državnih jamstava

bio je manji od 10 posto BDP-a u 16 država članica. Iznos državnih jamstava manji od 5 posto BDP-a zabilježen je u Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Litvi, Latviji, Estoniji, Rumunjskoj, Italiji, Hrvatskoj, Grčkoj i Francuskoj. Najviši udio jamstava u BDP-u zabilježen je u Irskoj (65,4 posto), slijede Slovenija (17,1 posto), Španjolska (16,1 posto), Malta (15,7 posto) i Finska (15,2 posto). (Grafikon 9.)

11


12

Grafikon 9: Jamstva središnje države izdana jedinicama iz ne-državnog sektora (u postotku od BDP-a) u 2013. i 2014. godini

Izvor: Eurostat, Statistics Explained subjekata (nefinancijska poduzeća, građani, neprofitne organizacije), u Hrvatskoj nema ulagača u državni dug iz tog sektora ili su ulaganja statistički nesignifikantna. Hrvatska trgovačka društva su i sama u velikoj mjeri (pretjerano) zadužena i ne može se realno očekivati da posjeduju značajnije viškove likvidnosti za ulaganje u državne vrijednosne papire, postoji mogućnost da se građani, fizičke osobe, intenzivnije uključe na domaće financijsko tržište kao potencijalni kupci državnih vrijednosnih papira (dužničkih). Štednja građana u bankama je u porastu, kamate na depozite sve su manje (kao i inflacija koja utječe na realnu kamatnu stopu) i mogućnost ulaganja u državne vrijednosnice pomogla bi građanima pri diverzifikaciji ulagačkog portfelja. Naravno, uz uvjet da država ponudi atraktivan prinos na vrijednosnice (realno viši od kamatnih stopa na depozite u bankama), a osim visine prinosa ključan čimbenik za odluku građana o ulaganju u državne papire je povjerenje u državu. Osim toga, treba uzeti u obzir troškove emisije takvih obveznica za državu kao potencijalnog izdavatelja.

Zaključak Podaci o detaljnoj strukturi državnog duga vrlo su korisni analitičarima, kreatorima ekonomske politike i analitičarima u službama koje se bave upravljanjem javnim dugom. Usporedbom podataka Hrvatske i ostalih država članica po pojedinim obilježjima možemo vidjeti koliko se Hrvatska uklapa u europske trendove zaduživanja države i procijeniti je li postojeća strategija zaduživanja države optimalna, odnosno ima li prostora za poboljšanja (koja bi trebala rezultirati pojeftinjenjem zaduživanja i/ili eliminacijama pojedinih rizika, kao što su rizici promjene kamatne stope ili valutnog tečaja). Što se tiče trendova vezanih uz hrvatski državni dug, usporedbom s ostatkom EU možemo zaključiti sljedeće: •

Državni dug od 80,5 posto BDP-a na kraju 2014. godine na prvi pogled se ne čini alarmantnim jer je manji od državnog duga “mediteranskih država” (Grčka, Španjolska, Italija, Portugal, Cipar) i Irske, ali je zato mnogo veći u usporedbi sa srednjoeuropskim državama koje su u posljednjih nekoliko godina uspješno provele konsolidaciju svojih državnih financija u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog deficita (EDP). U hrvatskom slučaju nije toliko sporna ukupna visina državnog duga koliko je zabrinjavajući porast duga u posljednjih nekoliko godina te je okarakteriziran kao brzorastući. Hrvatska se nalazi u maloj skupini država koje se pretežno zadužuju u zemlji, s isključivom orijentacijom na zaduživanje u domaćem bankovnom sustavu (59,3 posto ukupnog duga na kraju 2014.). Iako u ostatku EU (izuzev Malte) nije pretjerano popularno niti zaduživanje u zemlji kod nefinancijskih

Udio kratkoročnog duga u ukupnom dugu od 9,3 posto na kraju 2014. godine je unutar prihvatljivih granica, a dugoročna struktura izvornog dospijeća duga je relativno povoljna: većina hrvatskog državnog duga ima izvorno dospijeće u rasponima od 7-10 i 10-15 godina.

Za razliku od većine država članica koje preferiraju zaduživanje u domaćoj valuti (odnosno u EUR ako su članice eurozone), većina ukupnog hrvatskog državnog duga je denominirana u eurima (74,3 posto državnog duga), iako Hrvatska još nije članica eurozone. Tu postoje elementi tečajnog rizika


jer jačanje tečaja EUR prema HRK automatski povećava i iznos potreban za otplatu duga u kunskoj protuvrijednosti. Tečajni rizik EUR/HRK nestat će tek u trenutku ulaska Hrvatske u eurozonu. • Pokazatelj prosječnog prividnog troška otplate duga središnje države koji je tijekom 2014. godine zabilježen u Hrvatskoj je među najvišima u EU, što je uglavnom posljedica postojanja starijih dugova koji su sklopljeni pod nepovoljnijim uvjetima u odnosu na današnje (posebno u vrijeme pojave globalne ekonomske krize i krize eurozone kada je bila velika globalna potražnja za novcem, a s tim idu i posljedično visoke kamatne stope). Iako se mogućnost refinanciranja nepovoljnih dugova iz tog vremena eventualnim novim zaduživanjem države (trenutno su kamatne stope na globalnim financijskim tržištima jako niske, čak i realno negativne u nekim slučajevima), ova opcija je ograničeno izvediva jer se s eventualnom hrvatskom inicijativom za prijevremeni iskup obveznica ili otplatu kredita koji su još uvijek u otplati trebaju složiti i vjerovnici (kojima je prinos / kamatni prihod na stare obveznice / kredite odobrene Hrvatskoj u prošlosti viši od prinosa koje mogu trenutno ostvariti ako višak novca ponude globalnom tržištu kapitala, novozainteresiranim dužnicima). U sklopu osam Specifičnih preporuka koje je Hrvatska dobila u sklopu tekućeg ciklusa Europskog semestra, spominje se i unaprjeđenje procesa upravljanja javnim dugom, s ciljem smanjenja i javnog duga i troškova vezanih uz otplatu duga. To je važna preporuka jer i male promjene tečaja, kamata i ostalih uvjeta zaduživanja mogu povećati troškove otplate duga, što ujedno stvara i pritisak na povećanje proračunskog deficita u tekućem razdoblju. Jedna od mjera koje je Latvija poduzimala na rashodnoj strani proračuna tijekom Postupka prekomjernog proračunskog deficita bila je i unaprjeđenje sustava upravljanja javnim dugom, a po svemu sudeći provedba je bila uspješna.

13


339.9

14

mr.sc. Ivana Maletić*

Republika Hrvatska zadnja je u korištenju europskih sredstava i neto uplatiteljica u EU proračun Republika Hrvatska do sada je povukla 48,1 posto EU sredstava iz razdoblja 2007. - 2013. i time je Vlada Hrvatsku dovela na još jedno neslavno posljednje mjesto u odnosu na ostale države članice.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

U nastavku se daje grafikon objavljen na stranicama Europske komisije, Uprave za regionalni razvoj.


O lošem korištenju EU fondova kontinuirano upozoravamo u nadi da će Vlada konačno shvatiti koliko je važno ozbiljno raditi na ovom području jer bez toga nema ni rezultata. U međuvremenu je i Državni ured za reviziju objavio Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja sredstvima EU fondova u Republici Hrvatskoj u kojem ukazuju na sve slabosti sustava (od nedostatka administrativnih kapaciteta, preko nedovoljnog ulaganja u pripremu projekata, sporosti sustava, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, kompliciranih procedura osobito javne nabave do nedostatka edukacije, koordinacije, vodstva…) na koje već dvije godine upozoravamo i zbog kojih Republika Hrvatska sigurno gubi sredstva u 2016. (300 milijuna eura) i 2017. (500 milijuna eura). U tablicama u nastavku daje se pregled stanja ugovaranja i provedbe EU sredstava u Republici Hrvatskoj.

U 2012. ugovoreno je 157,4 milijuna eura projekata od kojih je većina samo čekala potpis i bila završena u ranijim godinama. Slično se dogodilo i u 2013. kada je ugovoreno 149,3 milijuna eura projekata, a planovi za tu godinu iz vremena pregovaranja bili su minimalno ugovaranje od 450 milijuna eura. Za razliku od plana da će ugovoriti preko milijardu eura projekata u 2014. Vlada je ugovorila svega 450 milijuna eura što je nedovoljno za izbjegavanje gubitka sredstava na kraju 2016. kada sva sredstva iz razdoblja 2007.2013. (a to je 1,3 milijardi eura) trebaju biti potrošena (ugovorena, realizirana i projekti certificirani u EU te sredstva iz EU povučena). Već 2017. treba potrošiti nova sredstva dodijeljena za 2014. od milijardu eura, a ugovorenih projekata nema. Zbog sporosti sustava i nemara Vlade gubitak sredstava je zagarantiran.

Tablica 1: Pregled stanja i realizacije EU sredstava po godinama (u milijunima eura)

Stanje Stanje Stanje Stanje. 31.12. Realizacija 31.12. Realizacija 31.12. Realizacija 31.12. 2011. 2012. 2012. 2013. 2013. 2014. 2014.

Vladin plan ugovaranja – realizacije u 2013.

Vladin plan ugovaranja/realizacije u 2014.

Ugovoreno 252,7

157,4

410,1

149,3

559,4

450,7

1.010,1 601,3

1.128,1

Plaćeno

127,0

111,5

238,5

133,3

371,8

136,4

508,2

Primljeno iz EK

210,4

80,6

291,0

127,0

418,0

258,2

676,2

*Napomena: dodijeljena sredstva 2007-2013 od 1,3 milijarde eura moraju biti potrošena (projekti ugovoreni, provedeni i certificirani u Bruxellesu te novac povučen iz EU proračuna) do kraja 2016. **Napomena: dodijeljena sredstva u 2014. od oko milijardu eura moraju biti potrošena do kraja 2014. Slika 1: Pregled ugovorenih, plaćenih i dobivenih EU sredstava po godinama (u milijunima eura)

2500

2.300 2.139,50

2000 1500 1.300

1.300

1.300

1000

1.011,4 559,4

500

410,1

0

418

291

252,7 210,4 127

1010,1 676,2

508,2

371,8

238,5

Stanje 31.12.2011. Stanje 31.12.2012. Stanje 31.12.2013. Stanje 31.12.2014. Dodijeljena sredstva

Vladin plan ugovaranja

Ugovoreno

Primljeno iz EK

Plaćeno

15


NEREALIZIRANI PLANOVI VLADE 16

Iz tablice u nastavku vidi se kako Vlada kontinuirano realizira u državnom proračunu svega 60 posto planiranih EU projekata, a rebalansima svake godine smanjuje upravo plan realizacije EU sredstava i tako „štedi“ na razvojnom potencijalu za Hrvatsku.

Najveći neuspjeh je upravo godina kada je trebalo doći do rasta – 2014., u kojoj je realizirano svega 40 posto prvotnog plana 1,2 milijarde kuna. Dakle u godinama kada u EU proračun uplaćujemo 3,8 milijardi kuna i kada bismo trebali kroz projekte realizirati minimalno toliko Vlada se nije pomaknula od predpristupnog razdoblja i realizacije od oko 150 milijuna eura godišnje.

Tablica 2. Pregled plana i izvršenja EU projekata u državnom proračunu (u milijunima kuna) 2012.

2013.

2014. */**

Plan

1.497,2

1.712,0

2.968,7

Rebalans

1.410,2

1.524,6

1.800,3

Izvršenje

899,9

1.101,4

1.192,2

Indeks izvršenja na plan

60,1

64,3

40,2

Indeks izvršenja na rebalans

63,8

72,2

66,2

* Schengen: od planiranih 229,6 milijuna kuna u 2014. potrošeno je 13,4 milijuna kuna, a od EU smo dobili 918 milijuna kuna (120 milijuna eura) ** Potpore poljoprivrednika po hektaru obradive površine - korištenje je jednostavno jer se sredstva samo prosljeđuju poljoprivrednicama. Plan iz 2014. od 829,7 milijuna kuna realiziran je u iznosu od 735,7 milijuna kuna.

Osvrt na izvješće Državnog ureda za reviziju Na dan 31. prosinca 2014. još uvijek treba ugovoriti o učinkovitosti upravljanja sredstvima EU veliki dio sredstava iz razdoblja 2007. - 2013., čak 207,4 milijuna eura nije ugovoreno, a krajnjim korisnicima fondova u RH u 2013. i 2014. U svibnju 2015. Državni ured za reviziju (DUR) objavio je Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja sredstvima EU fondova u Republici Hrvatskoj. Izvješće DUR-a potvrdilo je rezultate analiza o korištenju EU fondova i funkcionalnosti sustava upravljanja EU fondovima u RH koje provodimo i u našem Uredu. Državni ured za reviziju analizirao je sljedeća područja upravljanja EU fondovima: 1. pravni i institucionalni okvir, 2. planiranje i izvršenje državnog proračuna vezano uz nacionalno sufinanciranje i EU sredstva i 3. korištenje sredstava strukturnih instrumenata do kraja 2014. U Izvješću je istaknut niz nedostataka koji su prepreka učinkovitom korištenju EU fondova u Republici Hrvatskoj. Na dan 30. lipnja 2013. Hrvatska je imala na raspolaganju ukupno 748,6 milijuna eura iz programa IPA, te je za 6 mjeseci članstva iz strukturnih instrumenata (fondova za države članice) dobila dodatnih 433,6 milijuna eura, što ukupno za razdoblje 2007. - 2013. iznosi 1.269,1 milijuna eura. Na dan 31. prosinca 2013. godine od ukupno raspoloživog iznosa bilo je ugovoreno 559,4 milijuna eura odnosno 44,1 posto, dok su primljena sredstva od Europske komisije iznosila 418,0 milijuna eura odnosno 32,9 posto.

još uvijek nije isplaćeno 568,9 milijuna eura. U neugovoreni iznos od 207,4 milijuna eura nije uključeno neugovorenih preko 100 milijuna eura iz IPA komponente 1 i Prijelaznog instrumenta što su sredstva za jačanje kapaciteta Republike Hrvatske i strukturne reforme. Rok za realizaciju svih ovih sredstava je kraj 2016. Loša iskoristivost raspoloživih EU sredstava rezultat je niza nedostataka cjelokupnog sustava i njegovih sastavnica koje je DUR istaknuo u svome izvješću: Nedostatak zaposlenika s potrebnim znanjima i iskustvom • Utvrđen je nedovoljan broj stalno zaposlenih djelatnika u institucijama koje upravljaju EU fondovima, a dodatno je naglašeno da su (i) na dosadašnjim natječajima zapošljavane uglavnom osobe bez radnog iskustva, odnosno osobe na stručnom usavršavanju; (ii) a prisutna je i nemogućnost zadržavanja djelatnika koji steknu odgovarajuće znanje i iskustvo na ovim poslovima. Loš rad Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU • Revizijom je utvrđeno da su funkcije i zadaće Koordinacijskog tijela (koje obavlja Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU - MRRFEU) neadekvatno raspodijeljene unutar ministarstva te da nadležnosti i poslovi koji se obavljaju nisu u potpunosti u skladu sa zakonom.


Slika 2: Pregled plana i izvršenja EU projekata u državnom proračunu (u milijunima kuna)

17

3.500,00 2.986,70

3.000,00 2.500,00 2.000,00 1.497,20

1.500,00

1.410,20

1.000,00

1.712,00

1.800,30

1.525,60

1.101,40

1.192,20

899,9

500,00

Plan Rebalans Izvršenje

0,00

2012.

2013.

Dodatno je naglašeno kako je potrebno da se, uz operativne poslove, Ministarstvo počne baviti koordinacijom, razmjenom informacija i usklađivanjem podataka svih subjekata, jer je to presudno za učinkovito korištenje EU fondova. • MRRFEU obavlja tek osnovne funkcije i zadaće propisane Zakonom, dok je dio svojih funkcija delegiralo posredničkim tijelima. Iako MRRFEU obavlja provjere na terenu i prati podatke koje druga tijela unose u informatički sustav MIS (Management Information System), uočeno je da se izvještavanje o izvršenim provjerama radi nepravovremeno i nedostatno da bi osiguralo učinkovit nadzor. Zbrka s podacima • Vrlo značajan nalaz odnosi se na činjenicu da postoji neujednačenost u financijskim podacima Ministarstva financija - Nacionalnog fonda i drugih tijela u sustavu o ugovorenim i plaćenim iznosima. Podaci se vode na različite načine, što dovodi do značajnih razlika u ugovorenim i plaćenim iznosima koje prikazuje Nacionalni fond od onih koje prikazuju druga odgovorna upravljačka tijela. Spora provedba i odgađanje realizacije u 2015. i 2016. • Kod Operativnog programa Promet utvrđeno je da postoje značajna odstupanja od planiranih rokova u provedbi velikih infrastrukturnih projekata u području željezničkog prometa te da Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ima značajno različite evidencije o ugovorenom, plaćenom i certificiranom od Ministarstva financija – Nacionalnog fonda. • Kod Operativnog programa Zaštita okoliša postoje značajni problemi na projektima i veliko kašnjenje u provedbi. Kao i drugdje, podaci o ugovorenom, plaćenom i certificiranom značajno se razlikuju od podataka u Nacionalnom fondu. • Uočeno je kako se vrijednosno najznačajniji projekti planiraju realizirati tek u posljednje dvije godine provedbe programa iz razdoblja 2007. - 2013. (u skladu s pravilom n+3 to su 2015. i 2016.).

2014. */**

Kašnjenje s dobivanjem dozvole za rad • U Izvješću DUR-a napominje se da je akreditacija Sustava upravljanja i kontrola sredstvima strukturnih instrumenata započela tek u travnju 2013., a pozitivno mišljenje Europske komisije dobiveno je tek početkom travnja 2014. Vlada je upisala još jedan rekord: Hrvatska je postala prva država članica neto-uplatiteljica u prve dvije godine članstva • Što se tiče analize uplata sredstava RH u proračun EU izvješćem DUR-a utvrđeno je da je Hrvatska od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. ukupno uplatila 751,5 milijuna eura, a od EU je primila 721,1 milijuna eura što je za 30,4 milijuna manje od uplate. • DUR je u zbroju ukupnih primitaka iz EU proračuna zbrojio apsolutno sva sredstva koja je Republika Hrvatska primila iz EU pa tako i IPA sredstva koja su iz razdoblja pristupanja i za koja nismo imali obvezu uplate u EU proračun. Kada se iz primitaka izuzmu IPA sredstva uplata u EU proračun je za 100 milijuna eura veća od primljenih sredstava. I DUR upozorava na rizik od gubitka sredstava u 2016. i 2017. • DUR jasno i nedvojbeno navodi da postoji realan rizik da se raspoloživa sredstva neće iskoristiti prema pravilu n+3 ako ne dođe do značajnijeg ubrzavanja aktivnosti usmjerenih na ugovaranje/certificiranje/ isplatu raspoloživih EU sredstava te preporučuje ubrzanje svih aktivnosti kako bi se ugovorene usluge realizirale, preostala sredstva iskoristila za doznačene namjene i kako bi utjecaj neočekivanih okolnosti na realizaciju ugovora bio što manji. • Jedina pozitivna konstatacija iz Izvješća odnosi se na tzv. overbooking (ugovorenost iznad raspoloživih sredstava) u OP Regionalna konkurentnost, kako bi se iskoristio što veći iznos raspoloživih sredstava s obzirom da postoji realan rizik da sva ugovorena sredstva neće biti i isplaćena na vrijeme. Međutim, iako ugovoreno, očekuje se nemogućnost završetka svih ugovorenih obveza do roka n+3 tj. do kraja 2016.


336.3

18 10

Ivan Dvornik*

Porezna politika u Republici Hrvatskoj: nepredvidljiva i komplicirana, prepreka poduzetništvu Stabilan i jednostavan porezni sustav jedan je od ključnih elemenata povoljnog poslovnog okruženja.

Specifične preporuke za Republiku Hrvatsku i ocjena poduzetih mjera

Europska komisija u Specifičnim preporukama u sklopu Europskog semestra poziva države članice na provođenje konkretnih mjera kako bi se unaprijedila učinkovitost poreznih sustava i administracije, pronalaženje alternativnih izvora oporezivanja u cilju smanjenja poreznih i administrativnih opterećenja malih i srednji poduzetnika, rada i proizvodnje, te dodatno unaprijedilo poslovno okruženje.

Europska komisija je u Specifičnim preporukama za 2014. po pitanju poreza pozvala Vladu Republike Hrvatske na povećanje učinkovitosti porezne uprave, preispitivanje poreznih izdataka i smanjenje parafiskalnih nameta u cilju poboljšanja poslovne klime. U Izvješću za Hrvatsku za 2015. ističe se slab napredak u poboljšanju poreznog sustava Republike Hrvatske, pa su vrlo slične poruke i u preporukama za 2015.

Tablica 1: Preporuke Europske komisije za 2014. na području poreza Specifične preporuke za 2014.1

Preporuka br. 1

Planirane mjere Vlade u 2014.2

Ocjena poduzetih mjera za 2014.3

Mjera 4

Ograničeni napredak u nadogradnji planova navedenih u Nacionalnom programu reformi i predstavljanju konkretne strategije za reformu periodičnog oporezivanja nekretnina. Određeni napredak u pokretanju postupka izvještavanja i preispitivanja poreznih izdataka. Određeni napredak u poboljšanju porezne discipline i predstavljanju plana djelovanja do kraja 2014.

* Ivan Dvornik, dipl.oec, asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 COM(2014) 412 final - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/csr2014_croatia_hr.pdf 2 Nacionalni program reformi 2014 - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/nrp2014_croatia_hr.pdf 3 SWD(2015) 30 final - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/cr2015_croatia_hr.pdf


Tablica 1: Preporuke Europske komisije za 2014. na području poreza Specifične preporuke za 2014.1

Planirane mjere Vlade u 2014.2

Mjera 4: Porez na nekretnine - Oporezivanje nekretnina (s izuzetkom poljoprivrednog zemljišta) porezom na nekretnine uz istovremeno ukidanje komunalne naknade i poreza na kuće za odmor. Preporuka br. 1: Na temelju nadogradnje planova navedenih u Nacionalnom programu reformi predstaviti konkretnu strategiju za reformu periodičnog oporezivanja nekretnina. Pokrenuti postupak izvještavanja i preispitivanja poreznih izdataka. Poboljšati poreznu disciplinu, osobito dodatnim jačanjem učinkovitosti porezne uprave, s tim ciljem predstaviti plan djelovanja do kraja 2014.

Mjera 10: Uvođenje JOPPD - Smanjenje administrativnih troškova. Podaci iz obrasca omogućuju dobivanje kompletne slike o prihodima i primicima pojedinca što omogućuje kvalitetno provođenje svih ostalih zadataka Porezne uprave: kontrola prosjeka imovine, pravo na oslobođenje i olakšice u poreznom sustavu, ali i na socijalna prava. Omogućena brza reakcija Porezne uprave u slučaju neisplate plaća ili ne plaćanja doprinosa. Mjera 11: Reorganizacija porezne uprave - Podizanje razine efikasnosti pri utvrđivanju i naplati poreznih prihoda i suzbijanju sive ekonomije u području porezne evazije. Smanjenje troškova poslovanja kroz smanjenje broja rukovodećih radnih mjesta i racionalizacijom mreže ureda.

Ocjena poduzetih mjera za 2014.3

Hrvatska planira u 2016. provesti reformu oporezivanja imovine. Ostvaren je napredak u uklanjanju tehničkih prepreka pravodobnoj primjeni, no ključan je problem i dalje nedostatak jasne političke angažiranosti. Poduzete su mjere u cilju poboljšanja porezne discipline. Hrvatska je osobito pojačala napore kako bi naplatila porezne dugove. Naglasak je stavljen na prisilnu naplatu dugova, osobito na dužnike kojima je odgođena otplata i/ ili plaćaju dug u obrocima. Na temelju preliminarne analize rizika neplaćanja PDV-a iz rujna Vlada je pripremila akcijski plan za suzbijanje poreznih prijevara povezanih s PDV-om. Prema informacijama hrvatske Porezne uprave provedba akcijskog plana dovela je do pozitivnih pomaka. Hrvatska je nastavila provoditi reformu porezne uprave znatnim smanjenjem broja područnih ureda i širiti uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Druge mjere kontrole uključuju veće obveze izvještavanja u pogledu kupnje nekretnine (IBFD, Prijedlog izmjene Zakona o porezu na promet nekretnina, 2014.). Ključni rezultat bila je uspostava Ureda za borbu protiv poreznih utaja. Iako je ta mjera dobrodošla, trenutačno je prerano ocjenjivati učinak uspostave Ureda i reorganizacije. Hrvatska poduzima mjere za modernizaciju i poboljšanje učinkovitosti svoje porezne uprave. Problemi na koje se treba staviti naglasak odnose se na nedostatak dosljednog i jedinstvenog upravljanja rizicima porezne discipline u cijeloj državi, ograničena uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao podrške temeljnim postupcima porezne uprave (osobito porezna revizija i istrage, analiza rizika, upravljanje poreznim dugovima) i činjenicu da se ne mjeri obujam porezne utaje. Troškovi ispunjenja porezne obveze koji se procjenjuju kao vrijeme potrebno za plaćanje poreza iznad su prosjeka EU-a4. Učinkovitijom poreznom upravom osigurala bi se bolja potpora provedbi porezne reforme i pomoć onima koji žele ulagati u Hrvatsku i u njoj poslovati.

4 Svjetska banka, Doing Business 2015 - http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia

19


20 10

Specifične preporuke za 2014.1

Planirane mjere Vlade u 2014.2

Ocjena poduzetih mjera za 2014.3

U cilju poticanja zapošljavanja, od 15. siječnja 2013. godine Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, zajedno s provedbenim tijelom HZZ-om, započelo je s novim pristupom u provedbi mjera Aktivne politike zapošljavanja (APZ).

Preporuka br. 4: Do kraja 2014. provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti plan djelovanja kako bi se poboljšala aktivacija neaktivnih i nezaposlenih radnika.

Mjere su namijenjene pojedinim ciljanim skupinama nezaposlenih osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, kao i zaposlenim osobama kojima prijeti gubitak radnog mjesta. Mjere APZ-a su instrument za postizanje razvijenijeg i konkurentnijeg tržišta rada i predstavljaju izravnu intervenciju na tržištu rada, čime su usmjerene na eliminiranje kratkoročnih, ali i dugoročnih problema na području tržišta rada i zapošljavanja U RH provode se sljedeće grupe mjera: - potpore za zapošljavanje, - potpore za samozapošljavanje, - potpore za usavršavanje, - obrazovanje nezaposlenih, -stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Određeni napredak u provođenju revizije sustava poreza i naknada i predstavljanju plan djelovanja kako bi se poboljšala ponovna aktivacija neaktivnih i nezaposlenih osoba. Neučinkovito usmjeren i slojevit sustav socijalnih naknada destimulira rad i pridonosi visokoj stopi neaktivnosti. U Hrvatskoj trenutačno ima više od 80 različitih vrsta socijalnih naknada i programa socijalne skrbi kojima upravlja osam ministarstava te županijska i općinska tijela, a pružaju se preko složene mreže koju čini više od 500 ureda koji djeluju pod različitim nadležnostima. Nedostatak jasnog pregleda i odgovarajućeg usmjerivanja socijalnih naknada te njihova neučinkovita i netransparentna raspodjela često dovode do rizika od poticanja neaktivnosti. Razlog za to su razlike u osiguravanju naknada na lokalnoj i središnjoj razini. Loša organizacija postojećeg sustava socijalnih naknada uzrokuje i neodgovarajuću potporu dohotku. To se odražava u visokom udjelu nezaposlenih i siromašnih osoba koje nisu obuhvaćene socijalnom zaštitom (37 posto).


Specifične preporuke za 2014.1

Preporuka br. 5: Poduzeti dodatne mjere za poboljšanje poslovnog okruženja. Konkretno, do ožujka 2015. utvrditi cilj za znatno smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući parafiskalne namete.

Planirane mjere Vlade u 2014.2 Mjera 1: Smanjenje neporeznog opterećenja u gospodarstvu cilju rasterećenja gospodarstvenika i pokretanja investicija. Početkom 2014. registar neporeznih prihoda sadržavao je 244 stavke, koje su donosile prihod od 6,4 milijarde HRK (1,9 posto BDP-a). Provedbenim planom iz 2014. najavljeno je ukidanje ili smanjenje 58 naknada u 2014. te očekivano smanjenje prihoda za 0,16 posto BDP-a. Mjera 2: Pojednostavljenje uvjeta za poslovanje na digitalnom jedinstvenom tržištu EU. Povećati volumen razmjene i primjenu elektroničkih računa u poslovanju državne uprave i poduzetnika.

Ocjena poduzetih mjera za 2014.3 Ograničeni napredak u poboljšanju poslovnog okruženja općenito. Nadležna tijela započela su mjeriti administrativno opterećenje. Napredak u pogledu smanjenja parafiskalnih nameta bio je znatno sporiji od očekivanog. Napredak u pogledu ukidanja ili smanjenja neporeznih davanja znatno je sporiji od očekivanog. Broj parafiskalnih nameta smanjen je za samo 15 od planiranih 58, pri čemu se teret neporeznih davanja smanjio za 0,03 posto BDP-a. Iz registra je ukupno izbrisano 63 nameta za koje se ispostavilo da nisu neporezna davanja, npr. koncesijske naknade, te je u registar dodano 12 manjih nameta. Činjenica da nadležna tijela nemaju jasan pregled nad naknadama koje određuju trgovačkim društvima dovodi u pitanje opravdanost tih naknada i otežava procjenu ciljeva koji su se nastojali ostvariti. Velike fluktuacije u registru neporeznih prihoda uzrokovane su činjenicom da tijelo koje ga koordinira (Ministarstvo financija) provjerava klasifikaciju naknade tek nakon što se ona unese u registar. Važno je napomenuti da ukidanje nameta nije centralno koordinirano, što znači da nema dovoljnog jamstva da su iz registra uklonjene one naknade koje trgovačkim društvima stvaraju najviše problema. Hrvatska je nastavila provoditi reformu porezne uprave smanjenjem broja područnih ureda i širiti uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Tablica 2: Preporuke Europske komisije za 2015. na području poreza Specifične preporuke za 2015.5

Planirane mjere Vlade u 2015.6

Preporuka br. 1: Uvesti periodični porez na nekretnine i poboljšati disciplinu u području PDV-a

Nema mjera

Izmjena zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira smanjenje/ ukidanje parafiskalnih nameta u 2015. u iznosu od 278,9 milijuna kuna sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o ciljevima smanjenja neporeznih davanja u 2015. i 2016. i osnivanju povjerenstva za smanjenje neporeznih davanja - listopad 2015. (stupanje na snagu izmjena 1. siječnja 2016.) Izmjena zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira smanjenje/ ukidanje parafiskalnih nameta u iznosu od dodatnih 0,1 posto BDP-a tijekom 2016. (stupanje na snagu izmjena 1.1.2017.)

5 COM(2015) 261 final - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/csr2015_croatia_hr.pdf 6 Nacionalni program reformi 2015 - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/nrp2015_croatia_hr.pdf

21


22 10

Specifične preporuke za 2015.5

Planirane mjere Vlade u 2015.6

Povjerenstvo će: Mjera 1: objaviti Registar parafiskalnih nameta - lipanj 2015.

Preporuka br. 5: Znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prekomjerne prepreke pružateljima usluga.

Mjera 2: utvrditi popis parafiskalnih nameta čija će vrijednost smanjiti tijekom 2016. i rezultirati daljnjim smanjenjem u iznosu od 0,1 posto BDP-a (prioritet dati nametima koje redovito plaća najveći broj poduzetnika) - rujan 2015. Mjera 3: utvrditi mogućnosti jedinstvene naplate nameta prema tijelima koja prikupljaju prihode - prosinac 2015. Mjera 4: pratiti izmjenu zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira smanjenje parafiskalnih nameta - kontinuirano.

Iz navedenog prikaza vidljivo je da Vlada ne razumije preporuke Europske komisije i ne realizira mjere koje sama sebi zadaje.

Stalne izmjene poreznih propisa u Republici Hrvatskoj Osobito velik problem predstavljaju stalne i nagle izmjene poreznih propisa bez prethodnih dogovora i ostavljanja vremena za prilagodbu. U sljedećoj tablici prikazane su izmjene propisa kojima se definiraju tri najvažnija poreza: PDV, porez na dobit i porez na dohodak. Vlada je od 2012. do 2015. uspjela čak 16 puta izmijeniti ove propise. Tablica 3: Izmjene poreznih propisa o PDV-u, dohotku i dobiti od 2012. do 2015.7 Porez

Izmjene od 2012. do 2015.

Broj izmjena

PDV

NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14

5

Porez na dobit

NN 22/12, 148/13, 143/14

3

Porez na dohodak

NN 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14)

8

UKUPNO IZMJENA:

16

Kada izdvojimo izmjene zakonskih i podazakonskih poreznih propisa od 2012. do 2015. (tablice 4. i 5.) u cijelom poreznom sustavu, dolazimo do brojke od 95 izmjena propisa u samo tri godine što jasno pokazuje da Vlada nema poreznu politiku te „ad-hoc“ rješenjima stvara osjećaj poslovne nesigurnosti zbog čega poduzetnici i investitori odustaju od planiranih poslova. Nepredvidljiva porezna budućnost, uz sporu administraciju i neriješene imovinsko-pravne odnose, jedan je od glavnih razloga izostanka novih poduzetničkih pothvata u Republici Hrvatskoj. Tablica 4: Izmjene zakonskih propisa u poreznom sustavu RH od 2012.-2015.

Zakoni

Državni porezi

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

Izmjene od 2012. do 2015. NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14

7 Napomena – Popis izmjena zakonskih i podzakonskih poreznih propisa preuzet je sa stranica Porezne uprave, Narodnih novina i web stranice zakon.hr.

Broj izmjena 5


Državni porezi Županijski, gradski ili općinski porezi Zajednički porezi Porezi i naknade na dobitke od igara na sreću

Ostali porezi i propisi

Zakoni

Izmjene od 2012. do 2015.

Broj izmjena

Zakon o porezu na dobit

NN 22/12, 148/13, 143/14

3

Posebni porezi i trošarine

NN 15/13, 108/13* - 72/13 ** 22/13, 32/13, 81/13***

6

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NN 25/12, 147/14

2

Zakon o porezu na dohodak

NN 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14)

8

Zakon o porezu na promet nekretnina

NN 143/14

1

Zakon o igrama na sreću

NN 35/13, NN 158/13, 41/14, 143/14

4

Opći porezni zakon

NN 78/12, 136/12, 73/13, 26/15

4

Zakon o poreznoj upravi

NN 148/13, 141/14

2

Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba Zakon o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom Zakon o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom

NN 55/13

1

NN 94/13

1

NN 25/12, 78/12

2

Zakon o doprinosima

NN 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14

5

UKUPNO IZMJENA:

44

* Napomena: Zakon o posebnom porezu na motorna vozila ** Napomena: Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića *** Napomena: Zakon o trošarinama Tablica 5: Izmjene podzakonskih propisa u poreznom sustavu Republike Hrvatske od 2012. do 2015.

Pravilnik/Uredba/Odluka

Broj izmjena

NN 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14 NN 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 90/13* NN 52/13, 90/13, 140/13, 116/14, 152/14, 31/15

6

Poseban porez na kavu i bezalkoholna pića

NN 90/13, 111/13

2

Trošarine

NN 64/13, 129/13, 11/14, 70/14, 157/14, 8/15

6

Podnošenje trošarinskih obrazaca i obrazaca posebnih poreza uporabom sustava elektroničke razmjene podataka

NN 144/14

1

PDV Državni porezi Porez na dobit Poseban porez na motorna vozila

Posebni porezi i trošarine

Izmjene od 2012. do 2015.

5

6

23


24 10

Posebni porezi i trošarine

Zajednički porezi

Porezi i naknade na dobitke od igara na sreću

Pravilnik/Uredba/Odluka

Izmjene od 2012. do 2015.

Broj izmjena

Uvjeti i način oslobođenja od plaćanja trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu

NN 58/13, 72/13, 69/14, 157/14

4

Visina trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon

NN 109/13, 48/14, 43/15

3

Visina trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje

NN 30/14, 43/15

2

Porez na dohodak

NN 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 61/12**, 160/13**

6

Porez na promet nekretnina - obrazac Prijave prometa nekretnina i Evidenciji prometa nekretnina

NN 157

1

Pravilnik o priređivanju lutrijskih igara

NN 22/15

1

Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima za priređivanje igara na sreću u casinima, na automatima i uplatnim mjestima kladionica

NN 15/12, 151/14

2

Pravilnik o priređivanju igara klađenja na daljinu

NN 22/15

1

Pravilnik o tehničkoj ispravnosti automata i stolova za igre na sreću

NN 49/13, 12/14

2

Odluka o davanju prava priređivanja igara na sreću u casinima

NN 151/14

1

Pravilnik o obveznim evidencijama za obračun naknade od priređivanja igara na sreću

NN 48/14, 8/15

2

UKUPNO IZMJENA:

51

(Footnotes) 1 COM(2014) 412 final - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/csr2014_croatia_hr.pdf Nacionalni program reformi 2014 - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/nrp2014_croatia_hr.pdf 2 SWD(2015) 30 final - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/cr2015_croatia_hr.pdf 3 Svjetska banka, Doing Business 2015 - http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia 4 COM(2015) 261 final - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/csr2015_croatia_hr.pdf 5 Nacionalni program reformi 2015 - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/nrp2015_croatia_hr.pdf 6


Javne financije

336.1

25

Georgios Kyrtsos*

Dugi put prema grčkoj krizi

The long road to the Greek crisis

Uvod

Introduction

Grčka kriza nastavit će se barem još 5 do 10 godina, bez obzira na to hoće li se postići dogovor između grčke vlade i europskih partnera i vjerovnika države.

The Greek crisis will continue for at least another 5 to 10 years irrespective of whether there is an agreement between the Greek government and the country´s European partners and creditors. Problems are huge and the Greek people will pay one way or the other the price for mistakes made during the period 2000-2009, the erroneous way that the bailout program and the memorandum of understanding (MOU) associated with it were designed and implemented (2010-2014) and the extreme political choice voters made in the legislative elections that took place on January 25, 2015.

Problemi su ogromni i grčki će narod na ovaj ili onaj način platiti cijenu pogrešaka počinjenih tijekom razdoblja 2000.-2009., pogrešnog načina na koji su osmišljeni i provedeni program spašavanja i s njime povezan Memorandum o razumijevanju (MOR) (2010.-2014.), te ekstremnog političkog izbora koji su glasači odabrali na parlamentarnim izborima održanim 25. siječnja 2015. Grčki problemi utječu na funkcioniranje eurozone. Vođe ostalih 18 država eurozone ulažu mnogo vremena i truda kako bi upravljali tekućom krizom. Učinkovitost i vjerodostojnost procesa europske integracije usporava grčka izvedba. Tenzije unutar Europske unije i eurozone jačaju zbog toga što mnoge države plaćaju visoku cijenu ili gube mnoge gospodarske prilike kao rezultat negativnog učinka grčke krize. * Zastupnik u Europskom parlamentu (EPP, Grčka); član ECON i TAXE odbora; prije toga izdavač i poznati ekonomski i politički komentator

Greece´s problems affect the functioning of the Eurozone. The leaders of the other 18 Eurozone governments invest a lot of time and effort in order to manage the ongoing crisis. The effectiveness and trustworthiness of the European integration process is undermined by Greece´s performance. Tensions within the European Union and the Eurozone rise as a lot of countries pay a high price or lose a lot of economic opportunities due to the negative effect of the Greek crisis.

* Member of the European Parliament (EPP, Greece); Member in the ECON and TAXE Committees; prior to that publisher and well known economic and political commentator


26

Kako bi se shvatilo što se događa u Grčkoj te oblikovale politike koje bi mogle pomoći toj državi da izađe iz vrlo ozbiljne gospodarske, društvene i političke krize, trebaju nam nove ideje, intelektualno poštenje i politička hrabrost.

In order to understand what is going on in Greece and formulate policies that will eventually help the country get out of the very serious economic, social and political crisis it faces we need new ideas, intellectual honesty and political courage.

U ovom su članku predstavljene osnovne informacije i neke ideje za koje se nadam da će vam biti zanimljive o sljedećim temama:

In this paper basic information and some ideas that I hope you will find interesting on the following topics are presented: 1. Why Greece failed where Ireland and Portugal succeeded, 2. Specific socio-economic characteristics that make even more difficult resolving the Greek crisis, 3. The need for reducing the cost of pensions

1. Zašto Grčka nije uspjela u onome u čemu su uspjeli Irska i Portugal, 2. Specifične socio-ekonomske karakteristike koje dodatno otežavaju rješavanje grčke krize, 3. Potreba za smanjenjem toškova mirovina.

1. Grčka nije uspjela u onome u čemu su uspjeli Irska i Portugal Irska i Portugal uspjeli su dovršiti svoje programe prilagodbe spašavanja i u položaju su da mogu pokriti svoje financijske potrebe na međunarodnim tržištima. Prije dva mjeseca njihove su stope zaduživanja bile na povijesno niskim razinama, ali tijekom posljednjih tjedana rasle su zbog tržišnih kolebanja i učinaka grčke krize. Španjolska je uspjela dovesti u red svoj bankovni sustav i još uvijek pokušava smanjiti svoj proračunski deficit te kontrolirati javni dug bez dopuštanja europskim institucijama i MMF-u da sudjeluju u oblikovanju njezine gospodarske politike.

1. Greece failed where Ireland and Portugal succeeded Ireland and Portugal managed to complete their bailout adjustment programs and are in a position to cover their financial needs in the international markets. Two months ago their borrowing rates were at historical low levels but during past weeks borrowing costs have been going up due to market volatility and the effects of the Greek crisis. Spain managed to put in order its banking system and it still tries to reduce its budget deficit and control its public debt without allowing European institutions and the IMF to participate in the formulating of its economic policy.

Cipru ide bolje nego što se očekivalo i predviđa se da će dovršiti svoj program prilagodbe prije kraja 2016., kako je prethodno planirano. Latvija i Litva prošle su vlastite programe prilagodbe kako bi se pripremile za članstvo u eurozoni. Grčka je jedina država koja je za sve praktične svrhe bankrotirala, ušla u program prilagodbe spašavanja i ima problema s njegovim dovršavanjem.

Cyprus is doing better than anticipated and is expected to complete its adjustment program before the end of 2016 which was the original plan. Latvia and Lithuania underwent their own adjustment programs in order to prepare for Eurozone membership. Greece is the only country that for all practical purposes went bankrupt, entered a bailout -adjustment program and has trouble completing it.

Čimbenici koji objašnjavaju neuspjeh Grčke mogu se sažeti kako slijedi:

The factors that explain Greece´s failure can be summarised as follows:

Problemi Grčke bili su mnogo veći od problema drugih država koje su morale ući u program prilagodbe ili provesti restriktivne politike i strukturne promjene. Proračunski deficit Grčke dosegnuo je 15 posto BDP-a u 2009., a deficit tekućeg računa platne balance također je iznosio 15 posto BDP-a. Uz to, javni dug iznosio je gotovo 130 posto BDP-a.

Greece´s problems were much bigger than the problems of the other countries that had to enter an adjustment program or implement restrictive policies and structural changes. Greece´s budget deficit reached 15% of GDP in 2009 and the current account deficit was also in the range of 15% of GDP. In addition, public debt was almost 130% of GDP.

Grčka je uspjela ostvariti niski primarni suficit u 2014. (0,4 posto BDP-a) u proračunu te smanjiti deficit tekućeg računa platne bilance na manje od 1 posto BDP-a, što su njezini najbolji rezultati u posljednjih 50 godina.

In 2014, Greece managed a small primary surplus (0,4% of GDP) in its budget and shrunk its current account deficit to less than 1% of GDP, the best performance during the last 50 years.


Napredak je ostvaren, ali uz visoku cijenu. BDP je u razdoblju 2008. - 2013. pao za 25 posto, nezaposlenost je dosegla vrhunac od 27 posto radnog stanovništva, a javni je dug, kao rezultat njegova drastičnog smanjenja, katapultiran na 175 posto BDP-a.

Progress was made but at a terrible cost. GDP fell by 25% during the period 2008-2013, unemployment peaked at 27% of the working population and public debt was catapulted to 175% of GDP due to the latter´s drastic reduction.

Čini se da je politika koja se slijedila kaznila gospodarstvo i društvo bez da je riješila temeljne probleme.

It seems that the policy followed penalised the economy and society without solving basic problems.

Stručnjaci se uglavnom slažu da Grčka nije imala takozvano vlasništvo nad programom. Grčke su vlade izbjegavale sudjelovanje u razmatranjima vezanim uz program prilagodbe. Radije su držali sigurnu političku distancu i tvrdili da su program nametnuli naši partneri i vjerovnici te da nije imao nikakve veze s prioritetima i senzibilitetima vlade. Umjesto da grčkom narodu objasne posao koji treba obaviti, vlade su uzastopno pretvarale da nemaju nikakve veze s programom prilagodbe i da će učiniti sve, što je u njihovoj moći da obrane interese grčkog naroda od politike Troike. Odsustvo takozvanog vlasništva nad programom drastično je smanjilo njegovu učinkovitost.

Experts tend to agree that Greece did not have the so called ownership of the program. Greek governments avoided taking part in the deliberations for the adjustment program. They preferred to keep a safe political distance and argue that the program was imposed by our partners and creditors and had nothing to do with the government´s priorities and sensitivities. Instead of explaining to the Greek people the job that had to be done successive governments pretended that they had nothing to do with the adjustment program and that they would do everything possible to defend the interests of the greek people from the troika policies. The absence of the so called ownership of the program drastically reduced its effectiveness.

Politički je sustav postupno potkopao izvorni program koji su predstavili grčki partneri i vjerovnici. Prema izvornom planu, 2/3 procesa prilagodbe trebalo bi doći od smanjenja javne potrošnje, a preostala 1/3 od podizanja izravnih i neizravnih poreza. Prema studiji koju su izradili profesor Yiannitsis i profesor Zografakis (profesor Yiannitsis je cijenjena javna ličnost, a kao ministar rada u Simitisovoj vladi pokušao je provesti propalu reformu sustava socijalne sigurnosti i mirovinskog sustava koja bi spriječila povećanje proračunskog deficita i nekontrolirano povećanje javnog duga), manje od 10 posto procesa prilagodbe je rezultat smanjenja javne potrošnje, više od 70 posto je rezultat povećanja poreza i drugih doprinosa, dok ostatak otpada na restrukturiranje duga i smanjenje kamatnih stopa. Grčke vlade i političke stranke štitile su svoju izbornu klijentelu držeći javnu potrošnju na relativno visokoj razini, a račun slale privatnom sektoru i poreznim obveznicima. Grčki političari vole kritizirati gospodarske izbore Troike, ali često zaboravljaju činjenicu da se politika koja je na kraju provedena razlikovala od one koja je prvotno planirana. Kombinacija gospodarskih mjera koja je primijenjena nije dovoljno ojačala sektor izvoza. U Irskoj i Portugalu gospodarski oporavak i primjena programa prilagodbe bez ekstremno negativnih učinaka na gospodarstvo i društvo temeljila se na snažnom izvozu. To nije slučaj s Grčkom, koja se za svoj oporavak oslanja na turistički sektor, što povećava zaposlenost samo na sezonskoj osnovi.

The political system gradually undermined the original program presented by Greece´s partners and creditors. According to the original plan,2/3 of the adjustment process should come from public expenditure reductions and the other 1/3 from raising direct and indirect taxes. According to a study made by Professor Yiannitsis and Professor Zografakis (professor Yiannitsis is a much respected public figure that attempted as Minister of Labour in the Simitis government the failed social security, pension reform that would have averted the widening of the budget deficit and the uncontrollable increase of public debt) less than 10% of the adjustment process is due to the reduction of public expenditure, more than 70% is due to the increase of taxes and other contributions with the rest going to the rescheduling of the debt and the decrease in interest rates. Greek governments and political parties protected their electoral clientele by keeping public expenditure at a relatively high level and sent the bill to the private sector and the taxpayer. Greek politicians love to criticize the Troika´s economic choices but they easily forget the fact that the policy that was eventually implemented was different from the one originally planned. The mixture of the economic measures applied did not strengthen enough the export sector. In Ireland and Portugal the economic recovery and the application of the adjustment program without extremely negative

27


28

Grčkoj također nedostaje minimalni politički konsenzus koji bi otvorio put učinkovitoj provedbi programa prilagodbe. Tijekom 2010. - 2011., stranka desnog centra Nea Demokratia odlučno se protivila provedbi programa od strane Papandreuove, odnosno PASOKove vlade.

effects for the economy and society was based on a robust export performance. This is not the case with Greece that relies for its recovery on the tourist sector which increases employment on a seasonal basis.

Tijekom 2012. - 2014., stranka radikalne ljevice SYRIZA je stvorila pritisak na vladu Samarasa - Nea Demokratia-e i PASOK-a, kako bi je prisilila na napuštanje programa i održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Greece also lacks a minimum political consensus that will open the way to the effective implementation of the adjustment program. During the years 2010-2011 the centre right Nea Demokratia party was resolutely against the implementation of the program by the Papandreou, PASOK government.

SYRIZA je uspjela ostvariti svoj politički cilj budući da je nakon poraza na europskim izborima u svibnju 2014. Samarasova vlada izbjegavala ocjenjivanje i dovršavanje tekućeg programa. Na kraju je bila prisiljena održati prijevremene izbore koje je glatko dobila SYRIZA.

During the years 2012-2014 the radical left wing party SYRIZA applied pressure on the Samaras-Nea Demokratia and PASOK government in order to force it to abandon the program and hold early parliamentary elections.

Čini se da takozvane proeuropske stranke - ND, Potami i PASOK – neće stvarati otpor vladi u slučaju da postigne sporazum s grčkim partnerima i vjerovnicima i odluči nastaviti provedbu programa prilagodbe. Ovaj put nedostatak konsenzusa karakterizira unutarnju politiku vladajućih stranaka SYRIZA-e i Neovisnih Grka.

SYRIZA succeeded in its political objective since after its defeat in the European elections in May 2014 the Samaras government avoided the evaluation and completion of the ongoing program. In the end it was forced to concede early elections which were easily won by SYRIZA.

2. Socio-ekonomske prepreke učinkovitoj provedbi programa prilagodbe

It seems that the so called pro-european partiesND, Potami and PASOK- will not antagonise the government in case it reaches an agreement with Greece’s partners and creditors and decides to continue the implementation of the adjustment program. This time the lack of political consensus characterises the internal politics of the government parties SYRIZA and Independent Greeks.

Društvena i gospodarska situacija u Grčkoj postala je veoma teška i složena. Tijekom posljednjih 6 godina nastale su mnoge nove prepreke uspješnoj provedbi programa prilagodbe. Nezaposlenost Tržište rada se u sve praktične svrhe raspalo. Stopa nezaposlenosti iznosi 26 posto radnog stanovništva. Više od 50 posto nezaposlenih je dugoročno nezaposleno, a samo jedan od deset onih koji su izgubili posao dobiva naknadu za nezaposlenost. Uz to, stopa nezaposlenosti mladih (do 24 godine) iznosi više od 55 posto. Unatoč visokoj stopi nezaposlenosti, mnogi mladi izbjegavaju zapošljavanje u poljoprovrednom, trgovačkom, pomorskom, čak i turističkom sektoru. Odrasli su u uvjetima relativnog bogatstva i pripremali se za posao u državnoj službi kroz političko pokroviteljstvo ili zaposlenje u malim obiteljskim poduzećima koja su u većini slučajeva prestala postojati. Još jedan čimbenik koji destabilizira tržište rada je masivna ilegalna migracija. Broj ilegalnih migranata – od kojih su mnogi izbjeglice iz Sirije, Iraka i drugih država koje se suočavaju sa sličnim problemom – povećao se četiri puta tijekom prvih pet mjeseci godine u usporedbi s istim razdobljem u 2014.

2. Socioeconomic obstacles to the effective implementation of the adjustment program The social and economic situation in Greece has become very difficult and complicated. During the past 6 years many new obstacles were created to the successful implementation of the adjustment program. Unemployment The labour market has for all practical purposes disintegrated. The unemployment rate is 26% of the working population. More than 50% of the unemployed are long term unemployed and only one out ten of those who lost their job get unemployment benefit. In addition, the unemployment rate among young people (less than 24 year old) is more than 55%. Despite high unemployment rates a lot of young people avoid jobs in the agricultural sector, the merchant marine even the tourist sector.


Čak 95 posto ilegalnih migranata želi se odseliti u druge, naprednije europske države. Međutim, većina ih ostane zarobljena u urbanim centrima Grčke, željna da dobije bilo kakav posao u takozvanoj paralelnoj ekonomiji kako bi mogla pokriti svoje osnovne potrebe. Obrazovni sustav Situacija na tržištu rada je složena zbog lošeg stanja grčkog obrazovnog sustava. Obrazovanje se u Grčkoj nedovoljno financira, a nova vlada na sveučilištima promiče obrazovne politike koje povećavaju jaz između sustava visokog obrazovanja i tržišta rada. Konačno, mladi koji posjeduju potrebno obrazovanje i vještine radije rade u drugim europskim državama ili čak iskušavaju sreću u SAD-u, Kanadi, Australiji te u arapskim državama proizvođačima nafte, negoli da čekaju da se situacija na grčkom tržištu rada poboljša. Kombinacija rekordne stope nezaposlenosti i raspad države blagostanja – koja je u Grčkoj uvijek bila neučinkovita i korumpirana – dovela je visok postotak stanovništva do društvene i profesionalne marginalizacije. Oni koji su upali u zamku siromaštva nemaju povjerenja u grčke i europske političke klase i ne žele doprinijeti pokušaju prilagodbe podnošenjem novog gospodarskog tereta i uz još veću žrtvu. Javne financije Kriza je pogoršala kronični grčki problem s poreznim prihodima. Državni su porezni prihodi kao postotak BDP-a četiri do pet postotnih poena manji od prosjeka Europske unije. Uzastopne su vlade pokušale financirati javnu potrošnju povećanjem poreznih stopa. Umjesto toga, na kraju su pojačale deflacijske pritiske na gospodarstvo, što je rezultiralo smanjenjem poreznih prihoda. Tsiprasova vlada ponavlja iste pogreške u pokušaju da ograniči neizbježna smanjenja u državnoj potrošnji. Većina prijedloga koje je vlada ponudila grčkim partnerima i vjerovnicima usredotočena je na povećanje stopa PDV-a na osnovne prehrambene proizvode, povećanje stope poreza na dobit i poreza na dohodak za obitelji srednjeg staleža, povećanje posebnog poreza solidarnosti na osobni dohodak, prisiljavanje poduzeća da unaprijed plate porez na dobit, uvođenje još jednog poreza solidarnosti za poduzeća čija dobit prelazi milijun eura, povećanje doprinosa za socijalno osiguranje koje je prethodna vlada postupno smanjivala. Mnoge od ovih mjera prouzročit će dodatne probleme s likvidnošću za poduzeća iz privatnog sektora te potkopati njihovu konkurentnost. G. Juncker, predsjednik Europske komisije, procjenjuje da će povećanje stopa PDV-a pomoći grčkoj poreznoj upravi da poveća svoj godišnji prihod za 1,8 milijardi eura ili 1 posto BDP-a.

They were raised in conditions of relative affluence and they were getting ready to get a job in the civil service through political patronage or be employed in the small family business which in most cases has ceased to exist. Another factor that destabilises the labour market is massive illegal migration. The number of illegal migrants - a lot of them refugees from Syria, Iraq and other countries facing similar problems- has multiplied by four during the first five months of the year compared to the same period in 2015. 95% of illegal migrants want to move forward to other, more advanced European countries. Nevertheless, most of them are trapped in Greece’s urban centres and are eager to get any job in the so called parallel economy in order to cover their basic needs. Educational system The situation in the labour market is complicated by the poor state of the Greek educational system. Education is underfunded in Greece and the new government promotes educational policies in the Universities that widen the gap that separates higher education from the labour market. Finally, young people that have the necessary education and skills prefer to work in other European countries or even try their luck in the US, Canada, Australia and oil producing Arab countries, rather than wait for the situation in the Greek labour market to improve. The combination of a record unemployment rate and the disintegration of the welfare state-which has always been ineffective and corrupt in Greece -has led a large percentage of the population to social and professional marginalisation. Those that have fallen in the poverty trap are suspicious of the Greek and European political class and are not willing to contribute to the adjustment effort by shouldering new economic burdens and making more sacrifices. Public finances The crisis has exacerbated Greece´s chronic tax revenues problem. Tax receipts of the state are as a percentage of the GDP four to five points lower than the European Union average. Successive governments have tried to finance public expenditure by increasing tax rates. Instead they ended up strengthening deflationary pressures on the economy that resulted to a decrease in tax revenues. The Tsipras government repeats the same mistakes in an effort to limit unavoidable reductions in state expenditure. Most of the proposals that the government has made to Greece´s partners and creditors centre around increasing VAT rates for a range of basic consumer products, increasing tax rates

29


30

Smatram da je njegova procjena preoptimistična. Prethodna povećanja stopa PDV-a u Grčkoj 2010. i 2011. dovela su do stabilizacije, a zatim postupnog smanjenja poreznih prihoda. Procjenjuje se da se 35 posto ukupnih poreznih prihoda od PDV-a ne prenosi nadležnim grčkim tijelima već ih zadržavaju pojedinci i poduzeća. Porezna evazija i utaja poreza dobili su status nacionalnog sporta i s godinama se povećavaju. Samarasova je vlada riskirala sukob s Troikom kada je jednostrano smanjila stopu PDV-a na usluge koje nude restorani, gostionice i kavane s 23 posto na 13 posto. Cilj toga bio je pojačati međunarodnu konkurentnost turističkog sektora te povećati porezne prihode nudeći poslodavcima ekonomski motiv da budu pošteni. Unatoč rekordnoj turističkoj sezoni koju je Grčka ostvarila u 2014., prihodi od PDV-a od restorana, gostionica i kavana pali su za više od 30 posto. Mnogi građani tvrde da je rekordna stopa izbjegavanja plaćanja poreza rezultat poreznih privilegija koje uživaju bogati. Grčki brodovlasnici, koji su vrlo uspješni na globalnom tržištu uživaju porezne privilegije sadržane u Ustavu od ranih 50-ih. Veoma je teško povećati porezno opterećenje grčkih brodovlasnika budući da oni funkcioniraju na globalnom tržištu i mogu jednostavno premjestiti svoje aktivnosti na Cipar, u Singapur, Shanghai ili bilo gdje drugdje. Velik dio grčkog srednjeg staleža napredovao je tijekom godina koje su prethodile grčkoj krizi izbjegavajući plaćanje poreza. Deseci tisuća grčkih građana imaju desetke milijardi eura u stranim obveznicama na neoporezivim depozitnim računima. Tsiprasova vlada zavjetovala je da će ih prisiliti da preuzmu svoje porezne odgovornosti, ali njezina je izvedba dosad bila razočaravajuća. U svibnju su porezni prihodi doživjeli kolaps i iznosili 900 milijuna manje nego što je bilo predviđeno. Čak su i doprinosi za socijalno osiguranje 15 posto - 20 posto manji negoli u 2014., budući da se većina profesionalaca i MSP-ova suočava s problemima likvidnosti u nepovoljnom gospodarskom okruženju. U manje od pet mjeseci mali primarni proračunski suficit koji je ostvarila Samarasova vlada, Tsiprasova je vlada pretvorila u znatan deficit. To objašnjava činjenicu da su grčki europski partneri i vjerovnici prihvatili smanjenje cilja primarnog proračunskog suficita s 3 posto BDP-a na 1 posto BDP-a u 2014. te s 4,5% BDP-a na 2 posto BDP-a u 2015. Nesposobnost Grčke da dosegne visoku razinu primarnog suficita znači da će javni dug nastaviti rasti kao postotak BDP-a te prijeći 180 posto BDP-a prije kraja godine.

for companies and middle income families, increasing a special solidarity tax on personal income, forcing companies to prepay taxes on their profits, introducing another solidarity tax on companies with profits exceeding 1 million euros, increasing employer´s social security and pension contributions that were gradually decreased by the previous government. Most of these measures will create additional liquidity problems to private sector companies and will undermine their competitiveness. Mr Juncker, the president of the European Commission, estimates that VAT increases will help Greek tax authorities to increase their annual revenue by 1,8 bn euros or 1% of GDP. I believe that his estimate is overoptimistic. Previous increases in VAT rates in Greece in 2010 and 2011 have led to a stabilisation and then a gradual reduction in tax receipts. It has been estimated that 35% of total VAT tax receipts are not transferred to the competent Greek authorities but are withheld by individuals and companies. Tax evasion and tax fraud have acquired the status of national sport and it keeps increasing through the years. The Samaras government risked a confrontation with the Troika by unilaterally reducing the VAT rate for services offered by restaurants, taverns, coffee houses from 23% to 13%. Its aim was to strengthen the international competitiveness of the tourist sector and to increase tax receipts by offering professionals an economic motive to be honest. Despite Greece´s record tourist season in 2014 VAT receipts from restaurants, tavernas and coffee houses went down by more than 30%. A lot of citizens claim that record tax evasion is due to the tax privileges enjoyed by the rich. Greek ship-owners who are very successful in the global market enjoy tax privileges that are enshrined in the Constitution since the early 50s. It is very difficult to increase the tax burden of Greek ship owners since they function in a global market and can easily relocate their activities in Cyprus, Singapore, Shanghai or any other place. A large section of Greece´s middle classes prospered during the years that preceded the Greel crisis by avoidning paying taxes. Tens of thousands of Greek citizens have tens of billions euros in tax free deposit accounts in foreign bonds. The Tsipras government has vowed to force them to assume their tax responsibilities but up to now its performance has been disappointing. In May tax receipts collapsed and were 900 million less than anticipated. Even social security contributions are 15%-20% less than in 2014 as most professionals and SMEs face liquidity problems in an adverse economic environment.


Nesposobnost uzastopnih grčkih vlada da brzo smanje javnu potrošnju i njihova sklonost povećavanju poreznog opterećenja privatnog sektora, u kombinaciji s poteškoćama s kojima se suočava bankovni sektor, stvorili su nemoguću situaciju za privatni sektor. Sve veći postotak MSP-ova nije u mogućnosti platiti svoje račune, dok ni njihovi kupci ne plaćaju njima. U privatnom sektoru pokrenuta je negativna lančana reakcija. Financijsko tržište Bankovni sektor, nekad ponos grčkog gospodarstva, ne funkcionira i nije u položaju da adekvatno financira oporavak gospodarstva. Četiri najveće grčke banke imale su učinkovito upravljanjei izbjegle su spekulativne aktivnosti koje su doprinijele međunarodnoj krizi 2008. Suočile su se s velikim problemima u 2012., kada je uvedeno smanjenje grčkih suverenih obveznica koje su imale u svom portfelju. To ih je koštalo desetke milijardi eura i bile su prisiljene na dokapitalizaciju putem injekcije od gotovo 40 milijardi eura javnih sredstava. To ih je učinilo osjetljivim na optužbe da funkcioniraju kao banke u privatnom vlasništvu unatoč činjenici da ovise o novcu poreznih obveznika. Na početku krize ukupni depoziti u grčkim bankama iznosili su 260 milijardi eura. Tijekom krize 2012., depoziti su se smanjili na 150 milijardi eura, a zatim postupno ponovno narasli na 165 milijardi eura, zahvaljujući djelomičnoj obnovi povjerenja u grčko gospodarstvo i bankovni sektor. Zbog krize povjerenja koja se razvila tijekom posljednjih pet mjeseci, ukupni su se depoziti smanjili na 125 milijardi eura, a ovisnost grčkog bankovnog sektora o ESB-u se povećala. Zbog nove krize povjerenja grčke su banke morale napustiti planove za povećanje likvidnosti u privatnom sektoru u 2015. Broj nepovučenih zajmova i dalje se smanjuje te čak i profitabilna privatna poduzeća s uspješnim poslovanjem imaju problema s financiranjem svojih aktivnosti. Broj takozvanih “crvenih” kredita, koji se ne snadbjevaju u razdoblju od najmanje tri mjeseca, i dalje rastu i već sad čine više od 50% zajmova MSP-ova. Većina analitičara dolazi do zaključka da će, ukoliko se negativni trendovi nastave, doći do nove dokapitalizacije banaka pomoću javnih sredstava.

3. Nema rješenja grčkog problema bez smanjenja troškova mirovinskog sustava Grčki se problem ne može riješiti bez da se dovedu u red sustav socijalne sigurnosti i mirovinski sustav. Grčko stanovništvo postaje sve starije. Trenutno postoje samo četiri radnika na svaka tri umirovljenika.

In less than five months the small primary budget surplus that was achieved by the Samaras government was turned to a sizable deficit by the Tsipras government. That explains the fact that Greece´s european partners and creditors accepted to reduce the target for the primary budget surplus from 3% of GDP to 1% GDP in 2015 and 4,5% of GDP to 2% of GDP in 2015. Greece’s inability to achieve a high level of primary surplus means that public debt will continue to rise as a percentage of GDP and will surpass 180% of GDP before the end of the year. The inability of successive Greek governments to promptly reduce public expenditure and their propensity to increase the tax burden on the private sector has created in conjunctions with the difficulties faced by the banking sector, an impossible situation for the economy’s private sector. An ever increasing percentage of SMEs are not in a position to pay their bills and are not being paid by their customers. A negative chain reaction has been created in the private sector of the economy. Financial market The banking sector, once the pride of Greece’s economy, malfunctions and it is not in a position to adequately finance the recovery of the economy. The four major Greek banks had an efficient management and avoided speculative activities that contributed to the 2008 international crisis. They acquired huge problems in 2012 when a haircut was imposed on the Greek sovereign bonds they had in their portfolio. That cost them tens of billions euros and were forced to recapitalise through the injection of almost 40 bn euros of public money. That made them vulnerable to accusations that they function as privately-owned banks despite the fact that they depend on taxpayers’ money. At the beginning of the crisis total deposits in the Greeks banks were in the range of 260 bn euros. During the 2012 crisis deposits were reduced to 150 bn euros and then gradually increased to 165 bn euros as confidence in the Greek economy and the banking sector was partially restored. The crisis of confidence that developed during the past five months reduced total deposits to 125 bn euros and increased the dependence of the Greek banking sector from the ECB. Due to the new crisis of confidence Greek banks had to abandon plans for increasing liquidity in the private sector of the economy in 2015. Outstanding loans keep decreasing and even profitable and well performing private enterprises have trouble financing their activities. The so called red loans that are not being serviced for at least a period of three months keep increasing and already account for more than 50% of SME’s loans.

31


32

Mirovinski sustav dobiva više od 50 posto svojih prihoda – 14 milijardi eura u 2014. – iz državnog proračuna. Tih 14 milijardi odgovara iznosu od više od 7 posto BDP-a. Nije moguće ostvariti stabilan i rastući primarni proračunski suficit bez drastičnog smanjenja državnog subvencioniranja mirovinskog sustava. Primarni proračunski suficit je preduvjet za snadbjevanje grčkog duga i postizanje sporazuma za njegovo restrukturiranje. Prethodna je vlada odgodila provedbu nekih mjera za smanjenje troškova mirovinskog sustava koje su bile dogovorene s našim partnerima i vjerovnicima, kako bi izbjegla izbornu, političku cijenu koja je s njima povezana. Nakon poraza stranke Nea Democratia na europskim izborima u svibnju 2014., Samarasova je vlada izbjegavala dovršenje programa prilagodbe. Na putu prema prijevremenim parlamentarnim izborima, stranka radikalne ljevice SYRIZA obećala je biračkom tijelu da će anulirati provedbu svih mjera kojima se smanjuju mirovine. Također je obećala i 13. mirovinu na godišnjoj osnovi umirovljenicima koji primaju manje od 700 eura mjesečno, počevši od prosinca 2015. Jedan od razloga pobjede SYRIZE na izborima koji su održani 25. siječnja bio je zaokret mnogih umirovljenika od stranke Nea Democratia te osobito PASOK-a prema SYRIZA-i. Europski partneri i vjerovnici tražili su od Tsiprasove vlade da smanji godišnje državne subvencije sustava socijalne sigurnosti i mirovinskog sustava za 1,8 milijardi eura (1 posto BDP-a), kao prvi korak prema smanjenju strukturnog deficita i postizanju stabilnog i rastućeg primarnog proračunskog suficita. Tsiprasova je vlada ukorila europske partnere i vjerovnike tvrdeći da žele nametnuti nepravednu politiku smanjivanjem već niskih mirovina i ovjekovljavanjem stanja masovnog siromaštva. G. Juncker, predsjednik Europske komisije, uzvratio je da Komisija nije tražila smanjenje niskih mirovina te da postoje drugi načini da se postigne cilj smanjenja državnih subvencija za 1,8 milijardi eura godišnje, kao što su napuštanje politike masovnog prijevremenog umirovljenja te povećavanje dobi za umirovljenje. U stvarnosti, državne subvencije ne mogu se smanjiti u tolikoj mjeri bez ciljanog smanjenja mirovina. Mirovinski je sustav i dalje izdašan za stotine tisuća umirovljenika koji pripadaju različitim profesionalnim i društvenim kategorijama. Uzmimo, na primjer, one koji su radili u ΔΕΗ-u (Javna energetska korporacija).

Most analysts reach the conclusion that if negative trends continue there will be a new round of bank recapitalisation with public money.

3. There is no solution to the Greek problem without reducing the cost of pensions There cannot be a solution to the Greek problem without putting the social security and pension system in order. Greece has an ageing population. There are only 4 working people for every 3 pensioners. The pension system gets more than 50% of its revenue 14 bn euros in 2014 - from the state budget. These 14 bn correspond to more than 7% of the GDP. It is not possible to attain a steady and increasing primary budgetary surplus without drastically reducing the state subsidy of the pension system. The primary budget surplus is a prerequisite for servicing Greece’s debt and reaching an agreement for its rescheduling. The previous government postponed the implementation of some of the pension reductions measures that had been agreed with our partners and creditors in order to avoid the electoral, political cost associated with them. After the defeat of the Nea Democratia party in the European elections in May 2014, the Samaras government avoided the completion of the adjustment program. On the way to early general elections SYRIZA, the radical left wing party, promised to the electorate that it would annul the implementation of all measures reducing pensions. It also promised an annual 13th pension to pensioners receiving less than 700 euros per month, starting in December 2015. One of the reasons that SYRIZA triumphed in the January 25 elections was the swing of many pensioners from Nea Democratia and especially PASOK towards SYRIZA. European partners and creditors asked the Tsipras government to reduce the annual state subsidies to the social security pension system by 1,8 bn euros (1% of GDP) as a first step towards reducing the structural deficit and attaining stable and increasing primary budget surplus. The Tsipras government has castigated European partners and creditors claiming that they want to impose an unfair policy by reducing lower pensions and perpetuating the conditions of mass poverty. Mr Juncker, the President of the European Commission, retorted that the Commission did not ask for the reduction of lower pensions and that there are other ways to attain the goal of reducing state subsidies by 1,8 bn euros per year, like abandoning policies of massive early retirement and increasing the retirement age. In fact, there cannot be a reduction in state subsidies in such a scale without a targeted reduction of pensions.


Simitisova je vlada 1999. godine (PASOK) odlučila provesti privatizaciju JEK-a. Kako bi se sindikate privuklo da pristanu na djelomičnu privatizaciju, odlučeno je da će se troškovi mirovinskog sustava JEK-a prenijeti s poduzeća na državni proračun. Kao rezultat, država troši više od 600 milijuna eura godišnje na subvencioniranje umirovljenika JEK-a. Iznos sredstava potrošenih u tu svrhu tijekom razdoblja 1999.-2014. gotovo dvostruko premašuje iznos koji je država primila od uzastopne djelomične privatizacije JEK-a. Više od 50% dionica JEK-a prodano je privatnim ulagačima, ali upravu još uvijek u potpunosti kontrolira država. Čak je i privatizacija Olympic Airways-a koja je provedena tijekom Karamanlisove vlade (2004. - 2009.) organizirana na način koji je koštao porezne obveznike u ogromnom iznosu od 1,5 milijardi eura, od čega je velik dio rezultat izdašnih shema prijevremenog umirovljenja. U pogledu mirovinskog sustava, stvari su krenule nagore tijekom Karamanlisove vlade (ND) (2004. 2009.). Tijekom 2004. državne subvencije za sustav socijalne sigurnosti i mirovinskog sustava iznosile su 5 milijardi eura. Do 2009. utrostručile su se na 15 milijardi eura. Povećanje deficita sustava socijalne sigurnosti i mirovinskog sustava predstavljalo je, po meni, najvažniji razlog visoke razine duga Grčke i njezine nesposobnosti da ga snadbjeva nakon svjetske krize 2008. Državne subvencije mirovinskog sustava smanjile su se samo za 1 milijardu, s 15 milijardi eura u 2009. na 14 milijardi eura u 2014., a sada bi trebale postići novi rekord. Kako to objasniti? Prije krize, vlade su stvorile dinamiku stalno rastućih mirovina i naknada za čije je ukidanje trebalo vremena. Papandreuova je vlada (2009. - 2011.) davala izdašnu milostinju siromašnim umirovljenicima u prosincu 2009., kada je Grčka već bila u bankrotu i šest mjeseci prije početka prvog programa štednje pod nadzorom Troike. Pravosudni sustav ne surađuje s vladom i Troikom. Grčki visoki sudovi imaju pravila prema kojima su mnoga smanjenja mirovina i plaćaprotiv ustavna. Suci su dobili povrat novca retroaktivno. Glasali su za anuliranje smanjenja mirovina, o čemu je odluka donesena 2012. Ukoliko nova vlada bude poštivala odluku Visokog suda, utoliko će se državne subvencije mirovinskog sustava povećati za najmanje 1,5 milijardi eura godišnje. Grčke vlade koje su postigle sporazum o postupnom smanjivanju mirovina s Troikom i eurozonom inzistirale su na selektivnoj provedbi sporazuma u pokušaju da upravljaju političkom i izbornom cijenom koja je s njime povezana.

The pension system continues to be rather lavish for hundreds of thousands of pensioners who belong to different professional and social categories. Take for example those that worked in ΔΕΗ (Public Power Corporation). In 1999 the Simitis government (PASOK) decided the privatisation of Public Power Corporation. For the trade unions to agree to the partial privatisation through the stock market it was decided that the cost of PPC’s pension system would be transferred from the company to the state budget. As a result the state spends more than 600mn euros per year subsidising the pensioners of Public Power Corporation. The money that has been spent for that goal during the period 19992014 is more than double than what the state received form the successive partial privatisation of PPC. More than 50% of the stock of PPC has been sold to private investors but the management is still 100% controlled by the State. Even the privatisation of Olympic Airways that took place during the Karamanlis government (2004-2009) was organised in such a way that cost the taxpayers an enormous sum of 1,5bn euros, most of which was due to lavish early retirement schemes. Things went from bad to worse as far as the pension system is concerned during the Karamanlis (ND) government (2004-2009). In 2004 state subsidies to the social security and pension system were 5bn euros. By 2009 they had tripled to 15bn euros. The increase in the social security and pension system deficit was, in my view, the most important reason for Greece’s high level of debt and its inability to service it after the 2008 international crisis. State subsidies to the pension system have only been reduced from 15bn euros in 2009 to 14bn euros in 2014 and they are about to reach a new record. How can this be explained? Before the crisis, governments created a dynamic of ever increasing pensions and benefits that took some time to reverse. The Papandreou Government (2009-2011) gave big handouts to poor pensioners in December 2009 when the Greek state was already bankrupt and six months before the beginning of the first austerity program under the supervision of the troika. The Judicial system does not cooperate with the government and the troika. Greece’s Higher Courts have rules that a lot of pensions and salary reductions are unconstitutional. Judges got retroactively their money back. They have voted for the annulment of the reduction of pensions that was decided in 2012.

33


34

Uzastopne grčke vlade složile su se da će povećati dobne granice u pogledu mirovina te uvesti strože preduvjete za ostvarivanje mirovine. Također su utvrdile prijelazna razdoblja, dajući stotinama onih koji bi htjeli postati umirovljenici poticaj da ubrzaju postupak i ostvare mirovine prema prethodnim, povoljnijim pravilima. Rezultat ovog pristupa bilo je stvaranje dugog popisa od 150.000 ljudi koji imaju preduvjete i koji su zatražili mirovine, uz jednokratnu isplatu, obično u iznosu od 20.000 - 40.000 eura, ali u mnogo slučajeva i preko granice od 100.000 eura. Kako bi se izbjegao kolaps mirovinskog sustava i grčkog gospodarstva, vlada mora krenuti u smjeru koji predlažu europski partneri i vjerovnici te čak i dalje od toga. U javnosti sam iznosio argumente u prilog uvođenju određenih mjera koje bi sustav učinile transparentnijim i pravednijim. Gornja granica od 2.000 eura mjesečno prije poreza treba se nametnuti na iznos mirovina koje svaki pojedini umirovljenik prima. Poseban porez solidarnosti u rasponu od 30 posto do 40 posto trebao bi se nametnuti svima koji su već dobili mirovinu – mnogi od njih u ranim pedesetim godinama – a još uvijek imaju manje od 65 godina. Dobnu granicu za ostvarivanje mirovine trebalo bi odmah povećati na 65 godina, bez ikakvog prijelaznog razdoblja. Jednokratnu isplatu koju umirovljenici dobivaju trebalo bi drastično smanjiti kroz primjenu posebnog socijalnog poreza solidarnosti. Vlada i parlament trebali bi učiniti potpuno jasnim da se odluke Visokog suda koje osporavaju smanjenja mirovina neće provesti sve dok Grčka pati od ogromnog javnog duga, koji je gotovo triput veći od granice EMU-a, koja iznosi 60 posto BDP-a.

If the new government abides to Higher Court’s decision, state subsidies for the pension system will be increased by at least 1,5bn euros per year. Greek governments that reached an agreement with the troika and the Eurozone for gradually reducing pensions insisted on a selective implementation of the agreements in an effort to manage the political and electoral cost associated with it. Successive Greek governments have agreed to increase age limits as far as pensions are concerned and impose stricter prerequisites for getting a pension. They also defined transitional periods giving hundreds of would be pensioners an incentive to rush and get their pensions according to the old more advantageous rules. The result of this approach has been the creation of a long list of 150.000 people that have the prerequisites and have claimed their pensions along with the one off payment that usually is in the range of 20.000-40.000 euros but in a lot of cases is above the 100.000 euros limit. In order to avoid the collapse of the pension system and the Greek economy, the government has to move in the direction European partners and creditors propose and even go further. I have argued publicly in favour of imposing certain measures that would make the system more honest and just. A maximum limit of 2000 euros per month before tax should be imposed on the sum of pensions that every individual pensioner receives. A special solidarity levy in the range of 30% to 40% should be imposed on all those that have already got their pension - a lot of them in their early fifties - and are still less than 65 years old. The age limits for getting a pension should be immediately increased to 65 years old without any transitional period. The one off payment that pensioners get should be drastically reduced through the application of a special social solidarity tax. The government and the Parliament should make it perfectly clear that Higher Court decisions that challenge the reductions in pension will not be implemented as long as Greece suffers from a huge public debt that is almost three times bigger than the 60% of GDP limit of the EMU.


336.2

35

Darija Jurica Vuković, dipl. oec*

Makroekonomski pokazatelji RH Gdje ide Hrvatska: U odnosu na zadnji kvartal 2014. u prvom kvartalu 2015. Hrvatska je rasla 0,01 posto •

Ne želimo osiromašenje Hrvatske kojim se Vlada ponosi. Ovakav najmanji gospodarski rast znači daljnje zaostajanje Hrvatske za drugima, odlazak mladih, gašenje poduzeća, rast nezaposlenost.

Nakon što je Vlada zabilježila neslavan rekord od 12 kvartala kontinuiranog pada BDP-a radujemo se rastu BDP-a u zadnjem kvartalu 2014. od 0,2 posto i u prvom kvartalu 2015. od 0,5 posto. Važno je napomenuti da je desezonirani pomak u ovom kvartalu u odnosu na zadnji kvartal prošle godine svega 0,01 posto. Pritom je očito da je najveći doprinos rastu dala inozemna potražnja, odnosno rast izvoza roba i usluga uslijed rasta gospodarstva Europske unije.

To Hrvatska nije zaslužila. Mi nismo država bez potencijala koja će sljedećih 10 i više godina životariti i nikada se ne vratiti čak niti na razinu iz 2008. godine.

Hrvatska može i hoće uz pametnu Vladu biti pozitivno iznenađenje u Europskoj uniji i rasti stopama od minimalno 4 posto BDP-a godišnje. HDZ zato i radi na sveobuhvatnom programu za gospodarski oporavak i zapošljavanje.

Ne možemo biti ponosni na te brojke i žalosno je što se Vlada hvali brojkama koje Hrvatsku drže i dalje na dnu Europske ljestvice. Nakon što smo prošle godine bili jedna od tri države članice EU koje su zabilježile pad BDP-a, i u prvom kvartalu 2015. nastavljamo kaskati za ostalima u Europskoj uniji pa smo tako među šest država članica s najnižim rastom u EU. U 2015. godini, sve europske države i države u okruženju rast će brže i snažnije od nas (osim Cipra).

Da je Vlada barem koristila europske fondove kako je trebala rasli bismo minimalno 2 posto godišnje samo zahvaljujući tom investicijskom potencijalu.

BDP po glavi stanovnika iznosi 10.129 eura u 2014. i konstantno od početka krize 2008. pada (osim rasta zabilježenog u 2011.) ukazujući na siromašenje društva.

* Darija Jurica Vuković, dipl. oec, članica Odbora za financije HDZ-a i Odbora za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a.


36

Hrvatsku ove godine čeka stagnacija, a ne gospodarski uzlet. Predviđa se neznatan rast BDP-a od 0,3 posto ove godine što je nakon Cipra najgori rezultat za 2015. u Europskoj uniji. Još više poražavajuće su dugoročne prognoze koje Hrvatskoj predviđaju stagnaciju sljedećih pet godina (ako se nastavi ovakva ekonomska politika) s rastom BDP između 1 posto i 2 posto. Druge države će rasti više i brže. Nakon pada od 0,2 posto u 2014. godini, u 2015. godini nastavljen je trend pada indeksa potrošačkih cijena, pa je tako zabilježen pad od 0,3 posto u prvih pet mjeseci 2015. godine. Deflacija, odnosno pad cijena nije dobra vijest za gospodarstvo jer ona odgađa potrošnju, vodi ka padu proizvodnje, plaća radnika i u konačnici padu zaposlenosti i ukupne gospodarske aktivnosti što opet vodi smanjenju potrošnje i tako u krug. Industrijska proizvodnja je u prva četiri mjeseca 2015. godine na međugodišnjoj razini porasla za 0,5%, što je ponovno jedan od najnižih rezultata u EU. U 2014. godini zabilježeno je međugodišnje povećanje od 1,3 posto. S obzirom na značajan pad industrijske proizvodnje tijekom krize (ukupno gledano 18 posto u pet godina), rastom od svega 1,3 posto Hrvatskoj će trebati 15 godina da dođe na razinu 2008., a rastom od 0,5 posto da i ne govorimo.

Promet od trgovine na malo raste izrazito sporo. Tako je u prva četiri mjeseca 2015. godine na međugodišnjoj razini realno povećan 1,9 posto. U 2014. godini u odnosu na 2013. promet trgovine na malo realno je povećan 0,3 posto.

Pokazatelji robne razmjene ukazuju da Hrvatska pristupom jedinstvenom tržištu EU nije iskoristila prednosti članstva u Europskoj uniji. Rast robnog izvoza u prvom kvartalu 2015. godine od 9,1 posto na međugodišnjoj razini nije dovoljan imajući u vidu da su države petog proširenja bilježile dvoznamenkasti rast izvoza u godinama nakon pristupanja (baltičke države čak iznad 20 posto). Robni uvoz je u istom razdoblju porastao za 6,7 posto.

Hrvatska je i po pitanju nezaposlenosti među prvima u EU. Prema anketnoj stopi nezaposlenosti (međunarodna, ILO metodologija) koja je u 2014. iznosila 17,3 posto, isto kao i u 2013., očito je da nema smanjenja nezaposlenosti. Pritom je Hrvatska treća po redu po stopi nezaposlenosti u EU, odmah iza Grčke i Španjolske. Prema prvim rezultatima, registrirana stopa nezaposlenosti u svibnju 2015.

iznosila je 17,1 posto, a u prvih pet mjeseci 2015. prosječno 19,2 posto. •

Javne financije su u izrazito lošem stanju. Deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji u 2014. godini iznosio je 18.885 milijuna kuna, odnosno 5,7 posto BDP-a, dok je u 2013. godini iznosio 5,3 posto. Prema preporukama Vijeća u sklopu Procedure prekomjernog proračunskog deficita, Hrvatska je trebala ostvariti deficit od 4,6 posto BDP-a u 2014. dok je u Programu konvergencije sama sebi zadala cilj od 4,4 posto BDP-a. Niti jedno nije ostvareno.

Još je gora činjenica da je deficit državnog proračuna prema ESA 2010 metodologiji u 2014. godini, bio je veći od deficita opće države te je iznosio gotovo 20 milijardi kuna, odnosno 6,1 posto BDP-a, što je za 0,3 postotna boda više nego prethodne godine.

Dug opće države je brzorastući i dosegao je razinu od 85,3 posto u veljači 2015. Od 2011. godine do sada dug opće države povećao se za 67.671 milijuna kuna, odnosno za vrtoglavih 32 posto što je najveće povećanje duga u povijesti.

Ukupni inozemni dug iznosio je u veljači 2015. godine 48,106 milijuna eura, tj. 111,7 posto BDP-a. Rast inozemnog duga od 1,4 milijarde eura u odnosu na kraj prošle godine prvenstveno je rezultat porasta duga središnje banke od 959,8 milijuna eura u istom razdoblju. U 2014. godini inozemni dug popeo se na 108,4 posto BDP-a sa 105,6 posto BDP-a koliko je iznosio u 2013., a tom je rastu najviše pridonio rast inozemnog duga opće države koji se u 2014. povećao za 943 milijuna eura.

To je, nažalost, slika hrvatskog gospodarstva. To je rezultat rada, odnosno nerada ove Vlade. Jedino za što je ova Vlada zaslužna je da je Hrvatska rekorder po lošim rezultatima i na dnu europske ljestvice. Vlada je hrvatski put konvergencije pretvorila u put divergencije.


2012

2013

2014

Q1/2015

330.456

329.571

328.431

75553

-2,2

-1,1

-0,4

0,5

BDP nominalni (min EUR)

43.959

43.516.

43.045

9.836

BDP per capita (EUR)

10.297

10.228

10.129

BDP nominalni (mil HRK) BDP realni rast

IV/2015

Inflacija - indeks potrošačkih cijena (%)

3,4

2,2

-0,2

-0,4

-0,1

Indeks obujma industrijske proizvodnje (%)

-5,6

-2,0

1,3

0,3

1,2

Indeks prometa u trgovini na malo (realno, %)

-4,3

-0,4

0,3

1,7

2,5

Indeks obujma građevinskih radova (%)

-11,8

-5,0

-7,3

-1,2

0,1

3,3

5,1

5,6

16,9

3,2

3,3

2,6

18,7

0,7

Broj dolazaka turista (stopa rasta, %) Broj noćenja turista (stopa rasta, %) Broj zaposlenih, prosjek Broj nezaposlenih, prosjek

4,0 1.395.111

1.364.298 1.330.222 1.295.771 1.316.826

324.322

345.112

329.441

326.064

297.088

Stopa registrirane nezaposlenosti (%)

18,9

20,2

19,7

20,1

18,4

Stopa aknetne nezaposlenosti (%)

15,8

17,3

17,3

Bruto plaća, prosjek

7.875

7.875

7.953

7.974

8.011

Neto plaća, prosjek

5.478

5.515

5.531

5.648

5.676

Tečaj EUR, prosjek

7,52

7,57

7,63

7,68

7,59

-6.585

-6.938

-6.761

-1.678

9.629

9.589

10.369

2.571

0,5

-0,4

8,1

9,1

16.214

16.528

17.129

4.250

-0,4

1,9

3,6

6,7

Tekući račun platne bilance (mil EUR)

-57

359

286

Tekući račun platne bilance (% BDP)

-0,1

0,8

0,7

Međunarodne pričuve RH (mil EUR)

11.236

12.908

12.688

14.158

Ukupni prihodi DP (mil HRK)

109.559

108.586

114.044

21.764

Ukupni rashodi DP (mil HRK)

118.730

123.506

125.689

27.779

830

1.305

1.167

194

-10.001

-16.225

-12.812

-6.209

-3,0

-4,9

-3,9

-16,610

-19,245

-19,984

Vanjskotrgovinska bilanca Izvoz (mil EUR) Izvoz (stopa rasta, %) Uvoz (mil EUR) Uvoz (stopa rasta, %)

Neto stjecanje nefinancijske imovine (mil HRK) Deficit DP - neto pozajmljivanje/zaduživanje (mil HRK) Deficit DP (% BDP) (GFS 2001) Deficit DP (mil HRK ) (ESA 2010) Deficit DP (% BDP) (ESA 2010)

-5,0

-5,8

-6,1

Ukupni prihodi opće države (% BDP)

41,7

42,4

42,3

Ukupni rashodi opće države (% BDP)

47,0

47,7

48,0

-17.504

-17.672

-18.885

-5,3

-5,4

-5,7

228.790

266.134

279.569

Deficit opća država (mil HRK) Deficit opća država (%GDP) (ESA 2010) Dug opće države (mil HRK) Dug opće države (% BDP)

69,2

80,8

85,1

Ukupni inozemni dug RH (mil EUR)

45.279

45.958

46.664

Ukupni inozemni dug RH (% BDP)

103,0

105,6

108,4

Izvor: DZS, HNB, MFIN, Eurostat

14.737

37


38

Vijesti iz Europskog parlamenta Maletić: EFSI kreće u implementaciju Važne poruke iz Europskog parlamenta: Poduzetnici prijavite projekte EIB-u, vlade osnujte investicijske platforme i fondove za financiranje poduzetnika Na plenarnom zasjedanju u Bruxellesu usvojena je regulativa za uspostavu Europskog fonda za strateške investicije (EFSI). „Javite trgovačkim društvima da ako imaju planirane rizične projekte ili projekte koje je teško financirati isključivo privatnim sredstvima, već danas mogu kontaktirati Europsku investicijsku banku i zatražiti sredstva. Ne možemo garantirati da će projekti biti odobreni, ali važna poruka poduzetnicima je da ne trebaju odobrenje ili garanciju Vlade nego sami mogu kontaktirati EIB gdje je stručno osoblje spremno pomoći, ocijeniti projekte i uputiti na izvore financiranja“, poručio je potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen. Druga bitna poruka je da su za implementaciju potrebni i lokalni posrednici za financiranje malih i srednjih poduzetnika preko kojih će se realizirati zajmovi, ali i drugi financijski instrumenti. Ovo je prilika za Republiku Hrvatsku da unaprijedi financiranje malih i srednjih poduzetnika. Potrebno je odabrati posrednika, to može biti i komercijalna banka, ali preporuka je uključiti razvojnu banku, javiti se EIB-u i organizirati poseban fond za financiranje poduzetnika. Nadamo se da će Vlada barem u ovom biti brza.

Nadalje, i privatni rizični fondovi mogu zatražiti sredstva iz Europskog fonda za strateške investicije kako bi mogli financirati svoje klijente. „Snažno podupiremo države članice i regije da uspostave nacionalne i regionalne pa čak i prekogranične investicijske platforme koje će služiti kao neka vrsta fonda u koji se mogu ulagati javna sredstva, sredstva iz promotivne banke, mirovinskih fondova i osiguravajućih kuća. Investicijska platforma će moći zatražiti sredstva iz Fonda te tako zaštićeno investirati u rizične projekte ili javno-privatna partnerstva“, poručio je Katainen. Zaključno, implementacija je jako bitna, a Europska unija EFSI ne može implementirati sama, to je zadaća država članica. Potrebni su posrednici za mala i srednja poduzeća, trebamo poslati poruku trgovačkim društvima da EIB mogu kontaktirali sami već danas i potrebna je uspostava nacionalnih i regionalnih platformi za investicije. Samo na ovaj način će Europski fond za strateške investicije potaknuti rast, razvoj i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. EIB će u ovaj Fond izdvojiti 5 milijardi eura, a 16 milijardi eura investicijskog potencijala temeljit će se na garancijama iz Europskog proračuna iz kojeg će se 8 milijardi eura izdvojiti iz programa Obzor 2020, Instrumenta za povezivanje Europe i proračunskih rezervi.


Maletić: Pojednostavit ćemo i uskladiti porezne procedure u EU Europska komisija usvojila je akcijski plan u cilju stvaranja jednostavnog i istovremeno poštenog, efikasnog i razvoju usmjerenog oporezivanja trgovačkih društava. Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi na plenarnom zasjedanju u Bruxellesu o akcijskom planu za pravedniji sustav poreza na dohodak trgovačkih društava u Europskoj uniji. “Porez se treba plaćati tamo gdje se obavlja posao i ostvaruje profit. Ne možemo dopustiti poslovanje u jednoj državi, a plaćanje poreza u drugoj jer se tamo nude povoljniji uvjeti. U temeljima ovog plana je očuvanje suverenosti svake države članice po pitanju poreza. Ne želimo harmonizirane porezne stope jer svaka država članica ima pravo samostalno osmisliti set mjera koji je povoljan za njeno gospodarstvo, ali želimo spriječiti izbjegavanje plaćanja poreza i dvostruko oporezivanje”, rekla je Maletić.

Maletić: Potrebno je jače uključivanje nacionalnih parlamenata i odlučnija provedba preporuka “Bez dobrog ekonomskog upravljanja ne može dugoročno uspjeti ni novi Europski fond za strateška ulaganja, niti kohezijska ili poljoprivredna politika”, kazala je zastupnica Maletić na plenarnom zasjedanju u Bruxellesu. Sudjelujući u raspravi o dobrom ekonomskom upravljanju zastupnica Maletić naglasila je kako je za uspjeh i razvoj potrebna kombinacija mjera: investicije, strukturne reforme i pametna fiskalna konsolidacija. Govoreći o postojećem okviru ekonomskog upravljanja zastupnica je istaknula kako ga je potrebno osnažiti: “Potrebno je jače uključivanje nacionalnih parlamenata i odlučnija provedba preporuka. Europa ide u dobrom smjeru, nova Komisija uvodi pozitivne promjene, odlučno se radi na jačanju jedinstvenog tržišta te monetarne, ekonomske, financijske i fiskalne Unije”. Razmjena znanja i iskustava pomoći će svima, manje razvijenim državama članicama da brže konvergiraju, a razvijenima da postanu još inovativnije, kreativnije i konkurentnije na svjetskom tržištu. “Želimo Europu koja inspirira i vodi, a bez dobrog ekonomskog upravljanja, zajedništva i partnerstva to ne možemo postići”, zaključila je zastupnica Maletić.

39


40

Aktivnosti IM ureda HGK: Zastupnica Maletić o Investicijskom planu za Europu U organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu održana je konferencija pod nazivom “Investicijski plan za europu - prilike za Hrvatsku” na kojoj je sudjelovala i zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić. Investicijski plan za Europu ili kako je popularno nazvan “Junkerov plan” cjeloviti je program za poticanje gospodarskog rasta Europe i stvaranje novih radnih mjesta. Plan se sastoji od tri važna stupa i o njemu smo već pisali u našem Informativnom mjesečniku I’M http:// issuu.com/ivanamaletic/docs/im1_2015-za_objavu. Prvi stup je mobilizacija financijskih sredstava za investicije što je zadaća Europske komisije. U tu svrhu kreiran je Europski fond za strateške investicije (EFSI) u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) koji je prvenstveno namijenjen za investicije kroz koje se kombinira privatni i javni kapital, ali na samom početku odabrane su i isključivo javne investicije poput zračne luke u Dubrovniku. Drugi stup je prepoznavanje i priprema strukturiranih projekata za privlačenje investitore. Ovo je ključan korak koji odrađuju države članice u suradnji s poduzetnicima, razvojim bankama i EIB-om. Cilj je predstavljanje dugoročnog, srednjoročnog i kratkoročnog plana investiranja u svrhu privlačenja privatnih partnera na investiranje uz davanje šireg konteksta koji bi objasnio prednosti ulaganja u njihovoj državi. Treći stup plana su strukturne reforme s ciljem stvaranja povoljnijeg ulagačkog i poslovnog okruženja. Reforme trebaju osigurati jednostavno i kvalitetno zakonodavstvo te uklanjanje administrativnih prepreka, nove izvore dugoročnog investranja i kvalitetnu proračunsku potrošnju, porezni sustav te javnu upravu.

PANEUROPSKA RADNA GRUPA: Iskustva hrvatskih EPP zastupnika o prve dvije godine članstva u EU Radna skupina Paneuropske unije Europske pučke stranke u Strasbourgu je obilježila dvije godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Zastupnica Maletić s kolegama iz hrvatske delegacije Kluba zastupnika EPP-a govorila je o radu u Europskom parlamentu i učincima dvogodišnjeg članstva Hrvatske u EU.


41

Zastupnica Maletić tom je prilikom ukazala kako je Hrvatska ulaskom u EU ušla i u dvije vrlo zahtjevne procedure: Proceduru prekomjernog proračunskog deficita i Prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. To je upozorenje da se reforme u Hrvatskoj moraju hitno provesti. Ne može Europska unija za nas odraditi unaprjeđenje i modernizaciju sustava te poboljšanje konkurentnosti i produktivnosti. Zastupnica je upozorila i na loše povlačenje novca iz Europskih fondova, istaknuvši da je to još jedna propuštena prilika koju Vlada nije iskoristila za gospodarski rast i razvoj Hrvatske. Raspravu je pratilo 20-ak zastupnika iz Austrije, Njemačke, Slovenije, Estonije, Slovačke, Češke. Tako je estonski zastupnik Tune Kelam hrvatske zastupnike pohvalio: “Vi ste moj ‘Dream team’, ekipa snova, najdraži ste mi kolege i to ne slučajno. Svugdje ste prisutni, šaljete amandmane, javljate se za riječ, sudjelujete u gotovo svim odborima, vrlo ste aktivni”. Slovački zastupnik Eduard Kukan: “Skidam šešir, moj duboki naklon mojim hrvatskim kolegicama i kolegama. Dvije godine nisu dugo vremena, ali vi ste u EP unijeli sebe i svim svojim snagama i umijećem pridonijeli procesu odlučivanja.”

Andrea Vodanović nova glavna tajnica Mladeži EPP-a Mladež Europske pučke stranke (YEPP) izabrala je u Portugalu, 16. svibnja, novo vodstvo u kojem je asistentica u I’M Uredu, članica Mladeži HDZ-a, Andrea Vodanović izabrana na dužnost glavne tajnice. Prvi put Mladež HDZ-a u međunarodnoj politici ima ovako visoko rangiranog člana, a Andrea je i prva žena ikad izabrana na ovako visoku, drugu funkciju u Mladeži europučana koja okuplja mlade europskih demokršćana i stranaka desnog centra iz više od 40 država i 60 stranaka s više od milijun članova. Uz potpredsjednika Kluba zastupnika EPP-a i šefa portugalske delegacije u Europskom parlamentu Paula Rangela, eurozastupnika Nuna Mela i potpredsjednika portugalske Vlade Paula Portasa mlade europučane pozdravili su i predsjednik EPP-a Joseph Daul i portugalski premijer Pedro Passos Coelho koji je rekao kako su mladi europučani jamstvo napretka i jačanja utjecaja Europske unije u globalnom okruženju.


42

INFOGRAFIKE U suradnji s Klubom zastupnika EPP-a svakog četvrtka na našoj Facebook stranici možete pratiti infografike u kojima ćemo odgovarati na sva pitanja o korištenju europskih fondova i objašnjavati kako jednostavno aplicirati za EU sredstva. Posjetite nas na https://www.facebook.com/ivana.maletic.cro


21 33

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima.

Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

www.hdz.hr www.eppgroup.eu

Profile for Ivana Maletić

I'M lipanj 2015.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M lipanj 2015.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić