__MAIN_TEXT__

Page 1

Informativni mjeseÄ?nik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

5

svibanj/2016.


Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

5

svibanj/2016.

Fotografija: Nenad Ruszkowski Izvor: http://presse.leisuregroup.at/

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić Gospodarski izgledi Hrvatske u kontekstu Proljetnih ekonomskih prognoza Europske komisije za razdoblje 2015.-2017.

10

dr. sc. Davor Galinec Međunarodni monetarni fond (10. svibnja 2016.): objava Izjave nakon završetka posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj

13

Darija Jurica Vuković, dipl. oec. i Ivan Dvornik bacc.oec. Ciklus Europskog semestra za 2016. privodi se kraju – Hrvatska mora provesti preporuke i najavljene reforme

21

Ivana Petričko, mag. oec Otvoren natječaj Ministarstva poduzetništva i obrta „Kompetentnost i razvoj MSP“

26 29 32

Vijesti iz Europskog parlamenta Plenarno zasjedanje EU parlamenta Aktivnosti ureda

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Darija Jurica Vuković Ivana Petričko Kristina Kosor Ivan Dvornik

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E218 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Europski fond za strateške investicije (EFSI) tzv. Junckerov fond sve više se koristi i puno je primjera dobre prakse. Do sada su odobrena 64 projekta u vrijednosti 9,3 milijarde eura. Potpisano je i 185 ugovora s posredničkim bankama za financiranje projekata mikro, malih i srednjih poduzetnika te je za tu namjenu iskorišteno 3,5 milijardi eura, a planira se financirati 142.000 poduzetničkih projekata. To su povoljni izvori financiranje kojima bismo se i mi u Republici Hrvatskoj trebali okrenuti. Ovo je prilika za osnivanje fondova sufinanciranih iz Junckerovog fonda i financiranje ulaganja u obnovljive izvore energije, cirkularnu ekonomiju, inovacije, nove tehnologije. To sve druge države članice rade pokušavajući ubrzati gospodarski rast.

U Proljetnim prognozama, o kojima detaljnije pišemo u ovom broju časopisa, iskazana su očekivanja da će gospodarski rast u Europi ostati skroman u sljedećim godinama. Europa bilježi konstantan nedostatak investicija i novih inovativnih rješenja, a Junckerov fond jedan je od instrumenata kojim se pokušava potaknuti poduzetnike u državama članicama na realizaciju rizičnijih projekata. Za gospodarski rast uz investicije potrebne su i promjene u načinu rada. Europska komisija kroz Europski semestar poziva sve države članice da budu energičnije u provedbi specifičnih preporuka te da strukturnim reformama osiguraju snažniju potporu gospodarstvu. Uspostavlja se i Program potpore strukturnim reformama za razdoblje 2017.-2020. za koji je u europskom proračunu izdvojeno 142,8 milijuna eura čiji je cilj pomoći državama članicama u pripremi i provedbi strukturnih reformi koje potiču rast, razvoj i zapošljavanje te potaknuti provedbu specifičnih preporuka u državama članicama. Uz investicije i strukturne reforme, svi, na svim razinama, vezano uz bilo koju temu, najčešće ukazuju na potrebu za pojednostavljenjem, ako želimo postići brži rast i razvoj.

Potrebno je pojednostavniti porezni sustav, administraciju, pravila poslovanja, pravosuđe, EU fondove, poljoprivrednu politiku… Što se krije iza tih pojednostavljenja i možemo li ih zaista očekivati?

Uvodna riječ

Do sad se događalo da kad god Europska komisija uvede pojednostavljenje dobijemo nekoliko stotina ili čak tisuća stranica novih uputa i sve se čini puno kompliciranije.

Je li problem kompliciranost ili nedovoljno komuniciranje i pronalaženje rješenja koja najbolje odgovaraju korisnicima i građanima? I najkompliciranije rješenje provedivo je ako se do njega došlo zajedničkim radom i u suradnji između donositelja pravila/procedura/propisa i onih koji ih trebaju primijeniti. Osmišljavanje sustava, uvođenje pravila i donošenje odluka bez partnerstva u pravilu završava neuspjehom. Uspješne vlade i ministri reforme osmišljavaju u suradnji sa svim segmentima društva: od poslodavaca, socijalnih partnera, neprofitnih organizacija do lokalnih jedinica, znanstvenika, poduzetnika i mladih. Bez da se svi osjete dijelom reformi i razumiju smisao njihove provedbe uspjeh ne možemo očekivati. Pritom naravno, neće svi biti zadovoljni, javit će se i otpor, ali bitno je da znaju i da su informirani. Ako se slažu i podržavaju da točno znaju što i zašto, isto tako ako se protive i protestiraju. Reforme nisu pitanje Vlade i Bruxellesa, reforme su volja i odlučnost Vlade i cijelog društva da se mijenja. Samo zajedno, koristeći sve prilike koje su nam otvorene, mijenjajući se i prilagođavajući novom vremenu, temeljem pametnih investicije, možemo uspjeti i pokrenuti snažniji rast gospodarstva.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338 4

mr.sc. Ivana Maletić*

Gospodarski izgledi Hrvatske u kontekstu Proljetnih ekonomskih prognoza Europske komisije za razdoblje 2015.-2017. Proljetne ekonomske prognoze Europske komisije za razdoblje 2015.-2017. predstavljene su 3. svibnja 2016. U odnosu na Zimske ekonomske prognoze za isto razdoblje koje su objavljene početkom veljače, Proljetne prognoze su ažurirane s najnovijim gospodarskim pokazateljima EU kao cjeline, eurozone i pojedinačno za svaku državu članicu, kao i najnovijim pretpostavkama o ekonomskim politikama država članica. (Tablica 1)

U Proljetnim prognozama iskazana su očekivanja kako će gospodarski rast u Europi ostati skroman jer su se aktivnosti glavnih trgovinskih partnera usporile i neki od dosad povoljnih faktora počeli su slabjeti.

Zbog toga se za realni BDP na razini EU-28 predviđa umjereno usporavanje rasta BDP-a s 2% u 2015. na 1,8% u 2016., odnosno na 1,9 % u 2017. (prema Zimskim prognozama iz veljače, projicirane stope rasta realnog BDP-a EU-28 iznosile su za 2015. 1,9%, za 2016. 1,9% te za 2017. 2%, Tablica 1).

Isto tako, i za eurozonu se predviđaju skromne stope rasta u razdoblju 2015.-2017., s tim da su projicirane stope rasta za 2016. i 2017. smanjene u odnosu na prethodne Zimske prognoze. Prema Proljetnim prognozama za eurozonu, Komisija očekuje rast BDP-a od 1,7% u 2015., 1,6% u 2016. te 1,8% u 2017. (prema Zimskim prognozama iz veljače, projicirane stope rasta realnog BDP-a eurozone iznosile su za 2015. 1,6%, za 2016. 1,7% te za 2017. 1,9%). Projicirani raspon stopa rasta država članica za 2016. vrlo je širok, od najnižih – 0,3% (Grčka) do najviših + 4,9% (Irska).

Što se tiče Hrvatske, treba napomenuti kako najvjerojatnije nisu uzete u obzir pretpostavke ekonomske politike koje su ugrađene u Nacionalni program reformi 2016.1 i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2019.2, a koje su usvojene na 17. sjednici Vlade 28. travnja 2016. i nakon toga dostavljene Komisiji.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. 1 dostupno na: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2016/17%20sjednica%20Vlade//17%20-%201a.pdf 2 dostupno na: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2016/17%20sjednica%20Vlade//17%20-%201b.pdf


5

Tablica 1: Proljetne vs. Zimske prognoze Europske komisije za EU, Europodručje i Hrvatsku 2015.-2017. Proljetna prognoza EK

Ostvarenje

Međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a**

Zimska prognoza EK

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.

EU-28

Realni BDP*

-0,5

0,2

1,9

1,9

2,0

1,6

2,0

2,2

2,1

2,1

2,1

2,0

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-4,3

-3,3

-3,0

1,0

Proračunski prihodi

Proračunski rashodi

Izdaci za investicije (opća država)**

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** eurozona

Realni BDP*

0,0

0,3

-2,4

-2,1

3,1

3,0

2,9

2,9

2,8

2,8

2,9

2,8

2,8

48,6

85,2

48,2

2,7

87,3

47,4

2,5

-0,3

88,5

46,9

2,3

0,9

86,8

2,2

1,7

9,9

-1,6

1,6

-3,0

-2,6

-2,1

-1,9

Realni BDP*

1,3

1,9

2,5

0,0

3,0

0,2

3,6

3,7

46,9

2,3

1,8

87,2

2,2

85,7

11,0

10,5

10,2

-2,2

-1,9

-1,6

1,7

0,0

3,6

2,1

86,9

1,6

1,4

46,5

0,5

3,7

3,6

1,9

1,5

3,4

46,1

46,6

46,8

46,6

46,1

46,0

46,6

46,3

46,2

2,9

2,8

2,7

2,7

2,7

2,7

2,7

2,6

2,6

49,7

49,6

3,0

0,4

47,5

2,1

85,5

-3,7

2,5

46,5

86,4

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

Republika Hrvatska

-1,8

44,7

10,3

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-2,2

44,8

10,9

Izdaci za investicije (opća država)**

-2,5

1,6

45,0

11,6

Izdaci za kamate (opća država)**

-1,8

0,5

44,7

12,0

Proračunski rashodi

0,0

8,7

44,8

11,4

Proračunski prihodi

1,5

9,0

45,0

Stopa nezaposlenosti***

Saldo tekućeg računa platne bilance**

9,5

45,2

-0,9

Inflacija (HICP)*

8,5

45,4

2,9

8,9

44,8

49,0

Izdaci za kamate (opća država)**

9,4

0,5

1,5

1,9

10,2

Saldo tekućeg računa platne bilance**

1,8

10,9 1,5

2,0

10,5 2,6

1,4

Stopa nezaposlenosti*** Inflacija (HICP)*

91,3

-2,2

49,3

2,8

93,4

-1,1

48,6

2,7

94,4

-0,4

48,0

2,4

92,9

1,6

2,3

47,6 2,2

92,2

91,1

1,8

48,7

2,1

48,2

2,4

93,5

1,8

2,3

47,8 2,2

92,7

91,3

2,1

2,1

Stopa nezaposlenosti***

16,0

17,3

17,3

16,3

15,5

14,7

16,2

15,1

13,8

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-5,3

-5,3

-5,5

-3,2

-2,7

-2,3

-4,2

-3,9

-3,2

Inflacija (HICP)*

Saldo tekućeg računa platne bilance** Proračunski prihodi

Proračunski rashodi

Izdaci za kamate (opća država)**

Izdaci za investicije (opća država)**

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

***- u % ukupne radne snage

3,4

0,5

2,3

1,6

0,2

1,1

-0,3

5,1

-0,6

4,4

0,7

4,0

-0,3

4,2

0,3

3,1

1,6

3,2

41,7

42,5

42,6

43,7

44,1

44,4

43,4

43,4

43,9

3,5

3,7

3,7

2,8

3,1

3,3

3,7

3,9

4,0

47,0

3,4

70,7

Izvor: Zimske i Jesenske prognoze Europske komisije

47,8

3,5

82,2

48,1

3,5

86,5

46,9

3,6

86,7

46,8

3,6

87,6

46,6 3,6

87,3

47,5

3,5

86,0

47,3

3,5

87,0

47,0 3,5

87,4


6

Naime, Komisija je u svom priopćenju za medije povodom objave Proljetnih prognoza navela opasku da su pri izradi uzeti u obzir svi relevantni dostupni podaci i čimbenici, među ostalim i pretpostavke o Vladinim politikama, do 22. travnja 2016. i uključujući taj datum, da su uvrštene samo politike koje su vjerodostojno najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, te da se predviđanjima ne uzima u obzir mogućnost promjene politika.

Ako Komisija u skoro vrijeme ocijeni naše reformske dokumente kao vjerodostojne i realno provedive i njihove pretpostavke ugradi u Jesenske ekonomske prognoze 2016. (koje će biti objavljene početkom studenog ove godine), a pri tome do objave Jesenskih prognoza vidi učinke provođenja nekih reformi nabrojanih u dokumentima, možemo očekivati i da će projekcije kretanja glavnih makroekonomskih pokazatelja hrvatskog gospodarstva u nadolazećim godinama biti poboljšane u odnosu na projekcije iskazane u Proljetnim prognozama Komisije. Europska komisija predviđa rast BDP-a u Hrvatskoj od 1,8% u 2016. godini što je u skladu s prosjekom Europske unije, dok će eurozona rasti sporije, odnosno 1,6%. Međutim, za razliku od Europske unije koja će ove godine bilježiti usporavanje gospodarskog rasta, Hrvatska se nalazi na uzlaznoj putanji.

Razlog za niži projicirani rast u ovoj godini u odnosu na projekcije iz Zimskih ekonomskih prognoza koje su iznosile 2,1% je u činjenici što je u zadnjem tromjesečju zabilježen pad BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje od -0,5% čime je „oslabljen zamah za rast u 2016.“ U 2017., Hrvatska će rasti 2,1% što je brže od prosjeka Europske unije.

Hrvatskoj se i dalje predviđa mjesto na dnu ljestvice gospodarskog rasta EU 10 država članica s kojima se uspoređujemo. Vlada, kvalitetnom provedbom reformi i mjera predviđenih u Nacionalnom planu reformi, može preokrenuti trend i kvalitetnom, odlučnom i brzom realizacijom Hrvatsku pozicionirati bolje. (Tablica 2) U ovoj godini nastavit će se trend smanjenja cijena (harmonizirani indeks potrošačkih cijena) koji će, prema Proljetnim ekonomskim prognozama, iznositi -0,6% da bi u 2017. zabilježio rast od 0,7%.

Usporedno s gospodarskim rastom, otvaranje novih radnih mjesta rezultirat će smanjenjem nezaposlenosti. Tako će Hrvatska zabilježiti smanjenje stope nezaposlenosti u naredne dvije godine, s 16,3% u 2015. na 14,7% u 2017. što je u skladu s novijim prognozama Vlade. Hrvatska nažalost i dalje ima neslavnu vodeću poziciju i zato su neophodne reforme tržišta rada i snažne investicije u gospodarstvo. (Tablica 3) Ukupan proračunski deficit opće države u EU i eurozoni trebao bi se dodatno smanjiti tijekom ove i iduće godine na temelju ostvarenog gospodarskog rasta i u uvjetima niskih kamatnih stopa. Proračunski deficit konsolidirane opće države u EU-28 kao cjelini trebao bi se smanjiti s 2,4% BDP-a u 2015. (2,1% u eurozoni) na 2,1% BDP-a u 2016. (1,9% u eurozoni), do razine od 1,8% BDP-a (EU) i 1,6% BDP-a (eurozona) u 2017. godini (uz pretpostavku nepromijenjenih dosadašnjih politika).

Tablica 2: Projekcije realne stope rasta BDP-a (%) u 10 novih država članica i Hrvatskoj R.br.

Država članica

1.

Češka

4.

Slovačka

2. 3. 5. 6. 7. 8.

9.

10. 11.

Rumunjska Poljska

Bugarska

Mađarska Slovenija

2015.

R.br.

Država članica

4,2

1.

Rumunjska

3,6

4. 7.

3,8 3,6 3,0 2,9 2,9

Latvija

2,7

Europska unija

2,0

Litva

Hrvatska Estonija

1,6

2. 3. 5. 6. 8.

R.br.

Država članica

4,2

1.

Rumunjska

3,7

Latvija

2,8

4.

Latvija

3,1

Češka

2,1

7.

Poljska

Slovačka

Litva

Mađarska Bugarska

2016. 3,7 3,2

2,8

2,5 2,0

10.

Hrvatska

Estonija

1,8

1,6

9.

1,9

Europska unija

1,8

1,1

11.

Slovenija

1,7

2. 3.

5.

Poljska

Slovačka Litva

6.

Mađarska

9.

Estonija

8.

10.

11.

Češka

Bugarska Slovenija

2017. 3,6 3,3 3,1 2,8 2,6 2,4 2,4 2,3

Hrvatska

2,1

Europska unija

1,9


Tablica 3: Projekcije kretanja stope nezaposlenosti (%) u 10 novih država članica i Hrvatskoj R.br.

Država članica

1.

Hrvatska

2.

11,5

Bugarska

9,2

Latvija

5.

Litva

4. 6.

16,3

Slovačka

3.

2015.

Europska unija

Slovenija

R.br.

Država članica

1.

Hrvatska

2.

10,5

Bugarska

8,6

3.

Latvija

9,1

5.

Slovenija

9,0

4. 6.

Europska unija

5,1

11.

5.

Europska unija Bugarska

9,3

8,5 8,1 8,0

6,3

Mađarska

Češka

8,6

8,9

Latvija

Poljska

10.

11.

Slovenija

3.

9.

6,2

9.

4.

9,6

9,5

6,5

Estonija

6,8

Slovačka

Estonija

10.

Rumunjska

2.

14,7

7,7

Poljska

9.

Hrvatska

Estonija

7. 8.

1.

2017.

6.

7,5 6,8

Država članica

7,8

Poljska

Mađarska

R.br.

Litva

7. 8.

15,5

Slovačka

9,9

9,4

2016.

Rumunjska Češka

Iz Tablice 1 vidljivo je da bi se fiskalna konsolidacija u EU i eurozoni s ciljem daljnjeg smanjenja proračunskog deficita tijekom projiciranog razdoblja trebala provoditi intenzivnije na strani proračunskih rashoda (-0,9 p.b. u EU, -1 p.b. eurozona) nego na strani prihoda (-0,3 p.b. u EU, -0,6 p.b. eurozona). Smanjenje deficita svakako će doprinijeti i smanjenju duga konsolidirane opće države, koji bi se postupno trebao smanjiti s razine od 86,8% BDP-a krajem 2015. godine na 85,5% krajem 2017. godine (EU), odnosno s 92,9% na 91,1% (eurozona), s time da su te projekcije stanja duga u odnosu na BDP niže u odnosu na one koje su bile iskazane u Zimskim prognozama. Procjene projiciranih proračunskih izdataka za kamate na razini EU i eurozone ostale su nepromijenjene u odnosu na Zimske prognoze, a procjene kamatnih izdataka za Hrvatsku su blago povećane (za 0,1 p.b. po godini), na razinu od 3,6% BDP-a. Kako se Hrvatska nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog deficita, projicirani pokazatelji proračunskog deficita i duga od velikog su interesa za našu javnost.

Iako je prema Zimskim prognozama očekivani deficit konsolidirane središnje države za Hrvatsku u 2015. godini iznosio -4,2% BDP-a, ta procjena je u sklopu Proljetnih prognoza korigirana na -3,2% BDP-a (što je u skladu s rezultatima travanjske EDP notifikacije, o čemu smo pisali u prošlom broju Informativnog Mjesečnika, gdje je i objašnjeno uslijed čega se je to dogodilo). Komisija za 2016. predviđa deficit od 2,7 % BDP-a, a to temelji na pretpostavkama kako će proračunski prihodi poboljšati kao rezultat smanjenja poreznih olakšica poduzetnicima na reinvestiranu dobit, zaostalih učinaka

6,8 6,8 6,4 4,5

7. 8.

10. 11.

Rumunjska Litva

Mađarska Češka

6,7 6,4 6,1 4,4

povećanja nekih trošarina u 2015. godini te najavljenog povećanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja (koje je u međuvremenu prolongirano). Učinak tih mjera trebao bi djelomično kompenzirati gubitak u prihodima od poreza na dobit u iznosu od oko 0,3% BDP-a, koliko će manje u proračun uplatiti poslovne banke koje su iskazale gubitke (ili smanjenu dobit) u 2015. godini po toj osnovi, a što u suštini predstavlja učinak konverzije kredita indeksiranih u CHF u novu valutu indeksacije EUR. Pod pretpostavkom nepromijenjenih okolnosti, Komisija je za 2017. projicirala fiskalni deficit od 2,3% BDP-a. Nove procjene proračunskog deficita za Hrvatsku za razdoblje 2015.-2017. niže su u prosjeku za oko 1 postotni bod u odnosu na veličine projicirane u Zimskim prognozama. Proces smanjenja proračunskog deficita u Hrvatskoj tijekom projiciranog razdoblja uglavnom se temelji na rastu proračunskih prihoda s 43,7% BDP-a u 2015. na 44,4% BDP-a u 2017. godini (povećanje od 0,7 p.b.), dok bi se proračunski rashodi trebali smanjiti u promatranom razdoblju s 46,9% na 46,6% BDP-a (smanjenje od 0,3 p.b.).

Pri tome se predviđa nepromijenjen udio natprosječno visokih rashoda za kamate tijekom cijelog razdoblja (3,6% BDP-a) i porast udjela rashoda za državne investicije za 0,5 postotnih bodova u tri godine (s 2,8% na 3,3% BDP-a). Hrvatska će nakon niza godina viših razina deficita, napokon zabilježiti deficit opće države ispod mastriškog kriterija od 3% BDP-a, točnije 2,7% BDP-a. Ono što je važno za primijetiti je rast investicija opće države u narednim godinama.

7


8

Naime, smanjenje deficita u 2015. velikim dijelom bilo je rezultat pada investicija od 22%. U ovoj godini postići će se primjerenija ravnoteža između fiskalne prilagodbe i poticanja rashoda usmjerenih na rast, pa će tako usporedno sa smanjenjem deficita rasti investicije opće države što svakako doprinosi gospodarskom rastu. Važno je istaknuti kako ovakvom fiskalnom politikom Hrvatska više neće biti na začelju novih država članica Europske unije u pogledu udjela deficita opće države u BDP-u. (Tablica 4)

Tako će, nakon rasta od 0,9 postotna boda u 2016., dug opće države napokon krenuti silaznom putanjom u 2017. kada se predviđa razina od 87,3%. Vlada sada mora odlučno i bez odgode krenuti u provedbu svog programa reformi kako bi ostvarila pozitivnije gospodarske rezultate u skladu sa svojim procjenama. (Tablica 5)

Europska komisija predviđa smanjenje duga opće države u 2017. Tablica 4: Projekcije deficita opće države (% BDP-a) u 10 novih država članica i Hrvatskoj R.br.

Država članica

1.

Estonija

2.

3.

4.

5.

6.

Litva

Češka

Rumunjska

Latvija

Mađarska

2015. 0,4

-0,2

-0,4

-0,7

-1,3

Slovačka

Hrvatska

4.

5.

Latvija

Litva

Bugarska

-0,7

-1,0

-1,1

-2,0

Estonija

2.

3.

4.

5.

Litva

Češka

Latvija

Bugarska

9.

Slovenija

-2,3

-2,7

8.

Hrvatska

Hrvatska

-2,4

-2,1

Rumunjska

-2,8

11.

Rumunjska

-3,4

R.br.

Država članica

-3,0

-3,2

9.

10.

11.

Poljska

Europska unija

1.

Hrvatska

86,7

2. 3.

Slovenija

2.

Slovenija

5.

Mađarska

83,2

Poljska

51,3

5.

Poljska

7.

8.

9.

10. 11.

Češka

Rumunjska

Latvija

Bugarska Estonija

-1,6

Slovenija

Slovačka

2015.

Litva

-1,0

8.

7.

Europska unija

Država članica

6.

-0,6

-2,6

-2,4

R.br.

Slovačka

-0,4

-1,6

-2,1 -2,4

-2,6

7.

10.

Europska unija

Mađarska

Poljska

Tablica 5: Projekcije duga opće države (% BDP-a) u 10 novih država članica i Hrvatskoj

4.

-0,2

Slovačka

-2,9

10.

3.

Češka

1.

2017.

6.

Slovenija

11.

2.

-0,1

Država članica

-2,0

9.

Poljska

Estonija

R.br.

Mađarska

-2,1

8.

1.

2016.

6.

Bugarska

Europska unija

Država članica

-2,0

7.

R.br.

-2,0

-3,1

R.br.

Država članica

86,8

1.

Hrvatska

87,6

1.

Hrvatska

87,3

Europska unija

3.

86,5

Europska unija

75,3

85,5

4.

Slovačka

53,4

4.

Poljska

52,9 42,7

41,1

38,4

36,4 26,7 9,7

6.

7.

8.

9.

10. 11.

Mađarska Češka Litva

Latvija

Rumunjska Bugarska

Estonija

2016.

-1,8

80,2 74,3 52,0 41,3

41,1

39,8

38,7 28,1 9,6

2.

Slovenija

5.

Slovačka

3. 6.

7.

Mađarska Litva

Češka

8.

Rumunjska

11.

Estonija

9.

10.

Latvija

Bugarska

2017.

78,0 73,0 52,7 52,7

42,9

40,9 40,1 35,6 28,7 9,3


Zaključno, gospodarski izgledi za EU i dalje su vrlo neizvjesni i ima sve više rizika. Gospodarski rast izvan EU prošle se godine najviše usporio od 2009. (na 3,2% u 2015. godini), što je posljedica usporavanja na tržištima u nastajanju. Izgledi za globalni rast BDP-a dodatno su oslabjeli jer su se usporila i najveća svjetska gospodarstva, a očekivanja skromnog oporavka vrlo su nesigurna. Očekuje se kako će svjetsko gospodarstvo rasti 3,1% 2016. i 3,4% 2017.

9

NEWSLETTER

Vanjski rizici uključuju mogućnost kako će sporiji rast na tržištima u nastajanju (osobito u Kini) potaknuti snažne učinke prelijevanja ili da će biti sporiji od očekivanog. Nesigurnost u pogledu geopolitičkih napetosti i dalje je visoka i mogla bi utjecati na europska gospodarstva negativnije nego što se trenutačno očekuje.

Nagle promjene cijena nafte ili potresi na financijskim tržištima također bi mogli usporiti europski rast.

Osim toga, i dalje postoje znatni rizici povezani s unutarnjim zbivanjima u EU-u, primjerice u pogledu brzine provedbe strukturnih reformi i neizvjesnog ishoda referenduma u Velikoj Britaniji o izlasku iz EU (tzv. Brexit). S druge strane, pozitivan učinak strukturnih reformi mogao bi na kraju biti veći od očekivanog, a prijenos vrlo prilagodljivih monetarnih politika u realno gospodarstvo snažniji od očekivanog.

Ako želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr


UDK: 339 10

dr. sc. Davor Galinec*

Međunarodni monetarni fond (10. svibnja 2016.): objava Izjave nakon završetka posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj U sklopu konzultacija po Članku IV. Statuta MMF-a, misija Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) na čelu s Khaledom Sakrom boravila je od 27. travnja do 10. svibnja 2016. u posjetu Zagrebu. Članovi misije susreli su se s predsjednikom Vlade Tihomirom Oreškovićem, potpredsjednikom Vlade Božom Petrovom, ministrom financija Zdravkom Marićem, ministricom socijalne politike i mladih Bernardicom Juretić, ministrom zdravlja Darijem Nakićem, ministrom turizma Antonom Klimanom, guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, predsjednikom Povjerenstva za fiskalnu politiku i saborskog Odbora za financije i državni proračun Goranom Marićem i s drugim dužnosnicima i predstavnicima poslovne zajednice, sindikata i akademske zajednice. Na konferenciji za novinare nakon dvotjednog boravka članova Misije u Hrvatskoj, šef Misije Khaled Sakr izjavio je kako javni dug Hrvatske predstavlja veliki rizik jer su trenutno kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima iznimno niske, ali će porasti kada se globalno gospodarstvo

stabilizira, te kako zbog toga Hrvatska treba javni dug pokušati smanjiti što više i što prije. Istaknuo je i kako bi pozitivan učinak na javni dug imala i implementacija reformi koje Vlada predlaže jer bi se poboljšala percepcija Hrvatske na međunarodnom financijskom tržištu, umanjio bi se rizik, a to bi omogućilo povoljnije uvjete financiranja ne samo državi već i privatnom sektoru i građanima. Isto tako, po završetku posjeta Hrvatskoj Međunarodni monetarni fond objavio je 10. svibnja 2016. Izjavu, koja je objavljena na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Članovi Misije predviđaju daljnje jačanje rasta do približno 1,9 % u 2016. (op. što je za 0,1 p.b. više u odnosu na najnovije prognoze Komisije), potpomognuto snažnim izvozom roba i usluga i nastavkom rasta privatne potrošnje. Nacionalni program reformi hrvatske Vlade za 2016. godinu članovi misije MMF-a ocijenili su ohrabrujućim,

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.


ali smatraju kako ostvarenje njegovih ciljeva zahtjeva odlučnu provedbu konkretnih mjera i to u uvjetima kada je političko stanje u zemlji još uvijek zahtjevno, što bi moglo nepovoljno utjecati na provedbu reformi i okruženje za kreiranje gospodarske politike. Kako bi se ublažili ti rizici bilo bi važno finalizirati i objaviti preostale pojedinosti Nacionalnog programa reformi, pridržavati se proračunskog postupka navedenog u Zakonu o izvršavanju državnog proračuna i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti i sačuvati neovisnost središnje banke u skladu sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka, smatraju predstavnici MMF-a. U domeni fiskalne politike, MMF pozdravlja namjeru Vlade da se postupno smanjuje porezno opterećenje, odnosno smanjenje ili ukidanje nekih visokih poreznih stopa poput 40-postotnog oporezivanja dohotka. Takva stopa ne smanjuje samo prihod građana, već umanjuje konkurentnost ukupnog gospodarstva.

Porezna reforma mora biti popraćena i ostalim reformama kako se ne bi dogodilo da deficit ponovno poraste. Proračun za 2016. predviđa manjak od 2,6% BDP-a. Planirano daljnje smanjenje manjka zasniva se na kombinaciji cikličkog povećanja prihoda i zamrzavanja cjelokupnih “nacionalno-financiranih” rashoda, odnosno rashoda koji se ne financiraju sredstvima EU-a. MMF smatra kako će javne investicije u ovoj godini biti veće, posebno s obzirom na prošlogodišnje veliko smanjenje investicija javnih trgovačkih društava. Navedeno bi moglo rezultirati nešto višim manjkom (od oko 2,8% BDP-a). Bržem smanjenju manjka i poboljšanju kvalitete fiskalne konsolidacije pomoglo bi ubrzanje provedbe reformi, uključujući i one u zdravstvu, koje je opterećeno velikim dospjelim nenaplaćenim potraživanjima i neučinkovitošću. Nacionalnim planom reformi 2016. namjerava se ostvariti daljnja trajna i ambiciozna fiskalna konsolidacija u srednjoročnom razdoblju, što uključuje smanjenje poreza i rashoda.

Hrvatske vlasti odlučne su u tome da ostvare planirane reforme, ali uzevši u obzir razne negativne rizike, članovi Misije predviđaju nešto sporiji tempo smanjenja rashoda, a time i fiskalne konsolidacije u odnosu na Nacionalni plan i stoga bi bilo važno voditi računa o tome da svako smanjenje poreza prate druge reforme kojima bi se stvorio fiskalni prostor za ta smanjenja. Također, korisno bi bilo završiti preostale pojedinosti planiranih reformi, kako bi se poboljšala učinkovitost, rast i jednakost.

Pri tome se osobito naglašava sljedeće: • Plan za efikasnije usmjeravanje socijalnih davanja i reformu zdravstvenog sektora u suradnji sa Svjetskom bankom pridonio bi smanjenju visokih troškova tih davanja, a poboljšao bi učinkovitost i jednakost stoga bi bilo važno nastaviti s najavljenim reformama u zdravstvenom sektoru i nadograđivati ih te ubrzati provedbu koncepta dobivanja svih usluga na jednom mjestu (one-stop shop) za brojna druga davanja kako bi se izbjeglo dupliciranje, povećavajući pritom provjere imovinskog stanja radi boljeg usmjeravanja naknada.

• Podržava se ograničavanje velike mase plaća i plan da se dio naknade veže uz rezultate rada kako bi se poboljšali poticaji za povećanje učinkovitosti i kvalitete javnih usluga. • Podržava se plan uvođenja suvremenog poreza na nekretnine koji bi se uvodio u odgovarajućim fazama i počivao na postojećem sustavu komunalnih naknada. Uspjeh uvođenja kasnijih faza zahtijevao bi pravodobnu provedbu potrebnih pripremnih radnji kao što je modernizacija zemljišnih knjiga i katastra. K tome, važno je da sva porezna izuzeća budu iznimno ograničena kako bi se olakšalo uvođenje niske porezne stope i ostvarivanje dostatnih prihoda. • Misija podržava namjeru poboljšanja apsorpcije sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a, što bi pridonijelo rastu i imalo relativno blag fiskalni učinak.

• Bilo bi poželjno ojačati nadzor i kontrolu nad javnim rashodima te uspostaviti plan za slučaj nepredviđenih okolnosti radi zaštite od fiskalnih odstupanja ako se realiziraju negativni rizici. U domeni tečajne i monetarne politike i bankovnog sektora, članovi Misije smatraju da i postojećim okolnostima, a s obzirom na visoku euroiziranost hrvatskog gospodarstva, nema održive alternative kvazi-vezanom tečaju kune prema euru te potiču hrvatske vlasti da nastave ublaživati snažne fluktuacije tečaja i ubrzaju provođenje strukturnih reformi kako bi se poboljšala konkurentnost, a smatraju da bi bilo korisno iskoristiti prednosti trenutno snažne platnobilančne pozicije za daljnje povećanje razine međunarodnih pričuva. Članovi Misije potiču HNB da nastavi provoditi akomodativnu monetarnu politiku u granicama određenima tečajnim režimom i ciljevima financijske stabilnosti. Obilna je likvidnost osigurana, između ostaloga i nedavno uvedenim strukturnim repo operacijama s dospijećem od četiri godine koje su pomogle osigurati stabilno dugoročno financiranje u kunama.

11


12

Raspoloživost takvog financiranja trebala bi potpomoći postupno smanjivanje visoke euroiziranosti i doprinjeti poboljšanju transmisijskog mehanizma monetarne politike. Bankovni je sektor ostao snažan unatoč otežanim gospodarskim uvjetima koji su prevladavali tijekom dugog recesijskog razdoblja. Kako bi se takvo stanje održalo treba nastaviti s konzervativnim bonitetnim politikama i pomnim nadzorom. Sustav je u prosjeku likvidan i dobro kapitaliziran. Banke su ostale profitabilne u posljednjim godinama, osim u 2015. zbog troškova uzrokovanih konverzijom kredita vezanih uz švicarski franak. Prema viđenju članova Misije takvo linearno spašavanje dužnika bez ikakvih socijalnih kriterija trebalo se izbjeći budući da isto povećava rizik moralnog hazarda. Čini se da se udio neprihodonosnih plasmana u ukupnim plasmanima stabilizirao, ali je i nadalje visok (16,6 posto). Ipak, neprihodonosni plasmani u znatnoj su mjeri pokriveni rezervacijama (56,6 posto). Najnovije neslužbene informacije pokazuju kako bi neke banke mogle biti spremne više pozajmljivati s poboljšanjem izgleda za nefinancijska trgovačka društva i stanovništvo. U 2015. godini jedna je mala, ali regionalno važna banka, započela postupak sanacije u skladu s Direktivom o oporavku i sanaciji kreditnih institucija EU-a. Što se tiče strukturnih reformi koje se planiraju u Hrvatskoj, MMF naglašava sljedeće:

• Ambiciozne strukturne reforme i dalje su ključne za povećanje potencijalnog rasta hrvatskog gospodarstva. Pokazatelji poslovnog okružja upućuju na znatan prostor za poboljšanja stoga se potiču hrvatske vlasti da smanje birokratske prepreke poslovanju, poboljšaju transparentnost i predvidljivost politike, unaprijede pravosudne postupke i povećaju antikorupcijske napore. • Visoka stopa nezaposlenosti i niska stopa participacije radne snage naglašavaju potrebu za daljnjim reformama na tržištu rada i u sustavima naknada. Bilo bi važno

smanjiti restriktivnost propisa o privremenom radu, isplati otpremnina, zapošljavanju i smanjenu broja zaposlenika kako bi se potaklo stvaranje radnih mjesta. U tom bi pogledu pomoglo i stvaranje fiskalnog prostora za smanjenje visokog poreznog opterećenja rada. Bolje usmjeravanje naknada za nezaposlene i branitelje i provedba planiranih mirovinskih reformi pridonijeli bi povećanju stope participacije.

• Odlučan napor za poboljšanje upravljanja u javnom sektoru i ubrzavanje planirane privatizacije na transparentan i pravedan način pridonio bi poboljšanju efikasnosti gospodarstva i ujedno ubrzao dinamiku smanjenja velikog javnog duga. • Važno je da planovi za smanjenje velikog broja i višestrukih razina tijela državne uprave budu ambiciozni u skladu s Vladinim inicijalnim najavama. Time bi se olakšalo smanjenje velikog fiskalnog troška i znatne birokracije i poboljšala regionalna jednakost i kvaliteta pružanja javnih usluga.

Zaključno, misija MMF-a smatra kako je važno finalizirati i objaviti preostale pojedinosti Nacionalnog programa reformi, pridržavati se proračunskog postupka navedenog u Zakonu o izvršavanju državnog proračuna i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti i sačuvati neovisnost središnje banke u skladu sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka. Predviđa kako će gospodarski rast za Hrvatsku iznositi približno 1,9% u 2016. Ta je stopa za 0,1 postotni bod viša u odnosu na stopu koju je procijenila Komisija u sklopu Proljetnih prognoza, te čak za 0,4 postotna boda više u odnosu na najnoviju procjenu EBRD-a (koja predviđa rast od 1,5 % u 2016. godini, a u svojim prethodnim prognozama predviđala samo 0,5%).


UDK: 338.1 13

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.*

Ivan Dvornik, bacc.oec.**

Ciklus Europskog semestra za 2016. privodi se kraju – Hrvatska mora provesti preporuke i najavljene reforme Europski semestar je ciklus koordinacije ekonomske i fiskalne politike unutar Europske unije. Kao dio šireg okvira ekonomskog upravljanja Europske unije, Europski semestar uspostavljen je 2010. godine u sklopu paketa od šest mjera - pet uredbi i jedne direktive, kojim je reformiran Pakt o stabilnosti i rastu1. Europski semestar uveden je s ciljem integracije do tada neovisnih različitih vrsta koordinacija ekonomskih politika u jedan ciklus. U okviru jasno strukturiranog procesa, omogućava se usklađivanje strukturnih reformi i fiskalne politike te sprječavanje makroekonomskih neravnoteža ex ante odnosno prije početka nacionalne proračunske procedure kako bi preporuke Vijeća države članice mogle ugraditi u nacionalne proračune.

Tako se osigurava koordinirani i fokusirani pristup postizanju ključnih ciljeva Europske unije. Prvi ciklus Europskog semestra proveden je 2011., dok Hrvatska sudjeluje u Europskom semestru od 2013., prvo na neformalnoj osnovi,2 a od 2014. u istom statusu kao i ostale države članice.

Europski semestar u 2016. unaprijeđen je u skladu s Izvješćem petorice predsjednika3 i Komunikacijom Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj središnjoj banci o koracima prema dovršetku Ekonomske i monetarne unije4. Ključna izmjena odnosi se na donošenje jedinstvenih preporuka za cijelo područje eurozone na početku Europskog semestra te na veći naglasak na područje zapošljavanja i socijalne politike.

* Darija Jurica Vuković, dipl. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu mr. sc. Ivane Maletić ** Ivan Dvornik, bacc.oec., asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu mr. sc. Ivane Maletić 1 Pakt o stabilnosti i rastu predstavlja skupinu pravila kojih se države članice moraju pridržavati s ciljem koordinacije fiskalnih politika i uspostave zdravih javnih financija. 2 Iako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine, odnosno na kraju Europskog semestra za 2013., Hrvatska je sudjelovala u cijelom ciklusu Europskog semestra, ali na neformalnoj osnovi. Pritom je izradila Ekonomski program Republike Hrvatske 2013., kao svojevrstan prijelazni oblik dokumenta od Pretpristupnog ekonomskog programa, kojeg je Hrvatska imala obvezu donositi u pretpristupnom razdoblju, i Programa konvergencije i Nacionalnog programa reformi, koje Hrvatska ima obvezu donositi kao punopravna članica Europske unije. S obzirom da je Hrvatska neformalno bila uključena u Europski semestar 2013. godine, Europska komisija je izradila Ocjenu Ekonomskog programa 2013., ali Vijeće EU nije usvojilo posebne preporuke za Hrvatsku te godine. 3 https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/5presidentsreport.hr.pdf?6d70673cc927e9ace1da69cb1682066e 4 https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2015/HR/1-2015-600-HR-F1-1.PDF


14

Tablica 1: Dosadašnji tijek Europskog semestra 2016. Datum

Institucija

11. studenoga 2015.

Europska komisija Europski parlament

26. studenoga 2015.

Europska komisija

15. siječnja 2016.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove

18.-19. veljače 2016.

Europsko vijeće

25. veljače 2016.

Europski parlament

26. veljače 2016.

Europska komisija

8. ožujka 2016.

Europska komisija

17.-18. ožujka 2016.

Europsko vijeće

do 30. travnja 2016.

Države članice

18. svibnja 2016.

Europska komisija

25. svibnja 2016

Vijeće za ekonomske i financijske poslove

Dokument/Rasprava

- Rasprava prije donošenja Godišnjeg pregeda rasta 2016. - Godišnji preged rasta 2016. - Izvješće o mehanizmu upozoravanja 2016. - Zajedničko izvješće o zapošljavanju - Posebne proporuke o ekonomskoj politici eurozone

- Zaključci Vijeća o Godišnjem pregledu rasta - Zaključci Vijeća o Izvješću o mehanizmu upozoravanja - odobren prijedlog posebnih preporuka o ekonomskeoj politici eurozone - Zaključak Vijeća kojim se potvrđuju posebne preporuke o ekonomskoj politici eurozne

- Rezolucija o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2016. - Rezolucija o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2016. - Rezolucija o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2016. - Izvješća po državama članicama s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža za 18 država članica

- Odluka o svrstavanju država članica u pojedine kategorije makroekonomskih neravnoteža - Komunikacija Europske komisije „Europski semestar 2016: procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011“ - Zaključak Vijeća kojim se potvrđuju prioriteti Godišnjeg pregleda rasta - Program konvergencije/stabilnosti - Nacionalni program reformi

- Posebne preporuke po državama članicama - Ponovljena odluka o svrstavanju Hrvatske u kategoriju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža

- Zaključci Vijeća o dubinskim analizama i provedbi posebnih preporuka po državama članicama iz 2015.


Hrvatska u ciklusu Europskog semestra 2016. Ciklus Europskog semestra za 2016. započeo je u studenome 2015. kada je Europska komisija objavila set dokumenata kojima je odredila političke prioritete Europske unije za 2016. godinu. Tada su objavljeni Godišnji pregled rasta, Izvješće o mehanizmu upozoravanja, Zajedničko izvješće o zapošljavanju i preporuke za eurozonu5.

Godišnji pregled rasta6 je dokument koji na godišnjoj razini definira ključne prioritete ekonomske politike na razini Europske unije, koji se zatim moraju reflektirati u nacionalnim politikama koje provode države članice. Prioriteti utvrđeni u Godišnjem pregledu rasta za 2016. slični su onima od prošle godine, a uključuju poticanje investicija, provedbu strukturnih reformi i odgovorne fiskalne politike. Važno je istaknuti kako je održan dijalog s Europskim parlamentom prije donošenja samog dokumenta kako bi se mišljenje Europskog parlamenta o smjernicama ekonomske politike moglo uvažiti i uključiti u Godišnji pregled rasta.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja7 predstavlja polaznu točku u postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža te daje pregled četrnaest pokazatelja makroekonomskih neravnoteža po državama članicama8. Prema ovogodišnjem Izvješću, utvrđen je nastavak prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj prema podacima za 2014. Hrvatska prelazi utvrđenu granicu u čak šest pokazatelja makroekonomskih neravnoteža, koji se odnose na dug opće države, nezaposlenost, neto stanje međunarodnih ulaganja, hrvatski udio na izvoznom tržištu, stopu dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. Time je Hrvatska prekršila utvrđene granice u najvećem broju pokazatelja u usporedbi s državama članicama srednje i istočne Europe.

U Zajedničkom izvješću o zapošljavanju9, u kojem je predstavljeno stanje u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u Europskoj uniji, Hrvatska je svrstana među šest država članica10 koje obilježavaju značajni izazovi u području zaposlenosti i socijalnih pitanja. Naime, istaknuto je kako Hrvatsku obilježavaju problematična kretanja i razine nezaposlenosti, indikatora siromaštva i stope mladih osoba koje se ne obrazuju, ne polaze stručno osposobljavanje ili su nezaposlene.

Nastavno na Izvješće o mehanizmu upozoravanja, Europska komisija je u veljači 2016. objavila izvješća po državama članicama s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža za 18 država članica, među kojima je i Hrvatska.

Izvješćem za Hrvatsku11 utvrđeno je kako su i dalje prisutne prekomjerne neravnoteže te brojni rizici koje treba hitno otkloniti. Komisija je naglasila sljedeće probleme hrvatskog gospodarstva: • Visoki javni dug, koji i dalje raste, znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti; • Dug privatnog sektora visok je i ne smanjuje se, a velika količina loših kredita i dalje predstavlja izazov za financijski sektor; • Znatan vanjski dug dodatno je ograničenje za gospodarstvo; • Stopa nezaposlenosti i dalje je vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike; • Visoki dug korporativnog sektora i komplicirano poslovno okruženje ometaju privatna ulaganja, no očekuje se da će javna ulaganja rasti s poboljšanjem apsorpcije sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; • Slaba i rascjepkana javna uprava otežava isporuku usluga zbog čega poduzeća trpe, a neučinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu usporava proces prilagodbe; • U obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite i dalje su prisutne strukturne slabosti. U pogledu provedbe posebnih preporuka iz 2015., Komisija je zaključila kako je Hrvatska ostvarila neznatan napredak u provedbi preporuka. Naime, Hrvatska je ostvarila određen napredak tek u jednoj od šest preporuka i to u području jačanja predstečajnog okvira te jačanja sposobnosti financijskog sektora u poticanju gospodarskog rasta. U ostalih pet specifičnih preporuka, Komisija je zaključila kako je ostvaren vrlo ograničen napredak.

Početkom ožujka Europska komisija je objavila odluku o svrstavanju država članica u pojedine kategorije makroekonomskih neravnoteža i Komunikaciju Europske komisije „Europski semestar 2016: procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011“12. U Komunikaciji je utvrđeno kako „Hrvatska bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Slabe točke povezane su s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti. Skromnim gospodarskim oporavkom trebalo bi se olakšati razduživanje korporativnog sektora, a poboljšanje salda tekućeg računa trebalo bi doprinijeti smanjenju vanjskih obveza, ali očekuje se nastavak rasta javnog duga.

5 Navedeni set dokumenata i pozicija Hrvatske u njima detaljnije su obrađeni u članku „Započeo novi ciklus Europskog semestra – Hrvatsku i dalje obilježavaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže te visoka razina nezaposlenosti i siromaštva“ u Informativnom mjesečniku IM za studeni/prosinac 2015. http://issuu.com/ivanamaletic/docs/im1112_2015 6 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_annual_growth_survey.pdf 7 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_alert_mechanism_report.pdf 8 U ovogodišnjem izvješću uvedena su tri nova pokazatelja koja prate promjene u radno aktivnom stanovništvu, dugotrajnoj nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. 9 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_draft_joint_employment_report.pdf 10 Grčka, Cipar, Portugal, Španjolska i Italija. 11 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2016/cr2016_croatia_hr.pdf 12 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2016/cr2016_comm_hr.pdf

15


16

Bankarski sektor i dalje bilježi visoku razinu loših kredita i nisku profitabilnost. Potrebni su jači napori u cilju konsolidacije te poboljšanja u fiskalnom upravljanju. Iako su poduzete mjere za poboljšanje stečajnog okvira i povećanje fleksibilnosti tržišta rada, i dalje su znatni nedostatci u okviru politika, za što su potrebne posebne mjere politika, osobito u pogledu upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu, učinkovitosti javne uprave i rješavanja loših kredita.“ Europska komisija je tada Hrvatsku, zajedno s još četiri države13, svrstala u kategoriju država članica s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama14. Hrvatska je time već drugu godinu za redom bila pred uvođenjem korektivnih mjera15. Međutim, Komisija je odlučila pričekati ovogodišnji Program konvergencije i Nacionalni program reformi, te je najavila preispitivanje svoje odluke za Hrvatsku u svibnju, zajedno s Portugalom. Vlada Republike Hrvatske je krajem travnja dostavila Program konvergencije i Nacionalni program reformi u kojem je predstavila ciljeve ekonomske politike, makroekonomske i fiskalne projekcije kao i strukturne reforme koje ih podržavaju. Vlada je definirala dva ključna cilja: gospodarski rast i zapošljavanje u skladu s ciljevima Europa 2020 te smanjivanje javnog duga koji iznosi 86,7% BDP-a. Ostvarenje ovih ciljeva Vlada namjerava postići provedbom ukupno 61 mjere grupirane u četiri područja: smanjenje javnog duga, unaprjeđenje poslovne klime, reforme javne uprave i pravosuđa te obrazovna reforma. Neodrživa razina javnog duga rješavat će se fiskalnom prilagodbom kroz strukturne mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani s ukupnim učinkom od 1,1% BDP-a. Deficit opće države planiran je na razini od 2,6% BDP-a u 2016. te će se postupno smanjivati na 1% BDP-a u 2019. Time bi Hrvatska zadovoljila mastriški kriterij po pitanju visine deficita u ovoj godini i otvorila put izlasku iz procedure prekomjernog deficita. U kombinaciji s učinkovitom fiskalnom prilagodbom koja svakako podrazumijeva i reformu sustava socijalnih davanja,

mirovinskog i zdravstvenog sustava, te boljim upravljanjem javnim poduzećima i privatizacijom nestrateškog državnog portfelja, planirano je smanjenje javnog duga već u ovoj godini. U svrhu poticanja gospodarskog rasta i stvaranja pozitivnog poslovnog ozračja, planira se smanjenje parafiskalnih nameta i uklanjanje administrativnih barijera, uključujući reformu javne nabave, te sređivanje zemljišnih knjiga i veća ulaganja u istraživanje i razvoj. S ciljem stvaranja učinkovite javne uprave koja će biti servis građanima planira se cjelokupna reforma koja će obuhvatiti sustav plaća, racionalizaciju poslovanja, smanjivanje broja agencija te informatizaciju i razvoj e-uprave. Planirana je i reforma pravosuđa kako bi se postigla veća učinkovitost rada i pravna sigurnost. U području obrazovanja naglasak je stavljen na kurikularnu reformu, strukovno obrazovanje i poticanje cjeloživotnog obrazovanja kako bi ponuda na tržištu rada odgovarala potražnji. Važno je istaknuti kako ovogodišnji dokumenti uzimaju u obzir i posebne preporuke koje je Vijeće donijelo prošle godine s obzirom da iste, s izuzetkom jedne, nisu provedene. (Tablica 2)

Provedba planiranih reformi definiranih ovim programima, prema predstavljenim projekcijama, rezultirat će u narednom trogodišnjem razdoblju stopama gospodarskog rasta od 2% do 2,5%, smanjenjem nezaposlenosti s 15,5% na 12,8% te smanjenjem javnog duga na 80% BDP-a.

Objavom posebnih preporuka po državama članicama sredinom svibnja 2016., Europski semestar se privodi kraju. Europska komisija je Hrvatskoj dala pet preporuka16 u području fiskalne politike, mirovinskog sustava, reforme javne uprave, smanjenja parafiskalnih nameta te unapređenja kvalitete rada i učinkovitosti pravosudnog sustava te loših kredita17. U usporedbi s prošlom godinom, razvidno je kako se najvažnije preporuke ponavljaju s obzirom na činjenicu da Hrvatska te mjere i reforme nije bila provela. (Tablica 3)

Tablica 2: Projekcije ključnih pokazatelja za Hrvatsku u Programu konvergencije BDP, realni rast (%)

Stopa nezaposlenosti (%)

2015.

2016.p

2017.p

2018.p

2019p

1,6

2,0

2,1

2,3

2,5

16,3

15,5

14,5

13,5

12,8

Konsolidirani dug opće države, (% BDP-a)

86,7

85,9

84,7

82,8

80,0

-2,6

-2,0

-1,6

-1,0

44,1

43,7

43,7

43,1

Ukupni rashodi, (% BDP-a)

43,7

46,9

46,8

45,7

45,3

44,2

3,4

3,8

3,8

3,8

3,6

3,5

3,5

3,4

3,3

Neto pozamljivanje/Neto zaduživanje (% BDP-a) Ukupni prihodi, (% BDP-a)

Bruto investicije u fiksni kapital (% BDP-a)

Rashodi za kamate, (% BDP-a)

Izvor: Program konvergencije za razdoblje 2016.-2019.

-3,2 2,8

13 Bugarska, Francuska, Italija, Portugal. Naknadno je i Cipar svrstan u ovu kategoriju nakon izlaska iz programa ekonomske prilagodbe i objavljenog Izvješća za Cipar u travnju 2016. 14 Nastavno na Izvješće petorice predsjednika, Komisija je odlučila pojednostavniti postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža, te je stoga smanjila broj kategorija neravnoteža sa šest na četiri: nema neravnoteže, neravnoteže, prekomjerne neravnoteže i prekomjerne neravnoteže u okviru korektivnog mehanizma. 15 Hrvatska je već 2015. bila pred korektivnim mehanizmom u postupku makroekonomskih neravnoteža, zajedno s Francuskom. Kasnijom odlukom Komisije, točnije, pri objavi posebnih preporuka za 2015. odlučeno je da se Hrvatskoj i Francuskoj neće uvesti korektivne mjere. 16 Komisija je 2014. Hrvatskoj dala osam, a 2015. šest preporuka. 17 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2016/csr2016_croatia_hr.pdf


Tablica 3: Usporedba posebnih preporuka za Hrvatsku po područjima u razdoblju 2014.-2016. Posebne preporuke za Hrvatsku RB

PODRUČJE

1.

Fiskalna politika

2.

Mirovinski i zdravstveni sustav

3.

Tržište rada i socijalna sigurnost

2014. (8 preporuka)

- U potpunosti provesti proračunske mjere donesene za 2014. - Ojačati proračunsku strategiju i dodatno precizirati mjere najavljene za 2015. i 2016. te razmotriti dodatne stalne mjere kojima se potiče rast radi održivog smanjenja prekomjernog deficita do 2016. - U isto vrijeme osigurati provedbu potrebnih napora radi strukturne prilagodbe iz preporuke Vijeća u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita. - Uskladiti programske prognoze sa standardima ESA-e i zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. - Poduzeti mjere za jačanje nadzora nad rashodima. - Do ožujka 2015. provesti detaljno preispitivanje rashoda. - Ojačati postupak planiranja proračuna, osobito točnijim makroekonomskim i proračunskim predviđanjima i jačanjem obvezujuće prirode godišnjih i srednjoročnih gornjih granica rashoda te unaprijediti izradu fiskalnih propisa. - Do listopada 2014. zakonski utemeljiti novoosnovano Povjerenstvo za fiskalnu politiku, ojačati njegovu neovisnost od svih proračunskih tijela, proširiti njegove ovlasti, osobito u pogledu praćenja svih fiskalnih pravila te ex ante i ex post ocjene predviđanja te osigurati odgovarajuće resurse. - Na temelju nadogradnje planova navedenih u Nacionalnom programu reformi predstaviti konkretnu strategiju za reformu periodičnog oporezivanja nekretnina. - Pokrenuti postupak izvještavanja i preispitivanja poreznih izdataka. - Poboljšati poreznu disciplinu, osobito dodatnim jačanjem učinkovitosti porezne uprave, s tim ciljem predstaviti plan djelovanja do kraja 2014. - Smanjiti mogućnosti za rano umirovljenje. - Do ožujka 2015. donijeti zakonodavstvo za ubrzavanje planiranog usklađivanja zakonski određene dobi za umirovljenje između žena i muškaraca te ubrzati planirano povećanje zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina. - Osigurati provedbu strožih procjena i kontrola invalidskih mirovina te ubrzati integraciju mirovina po posebnim propisima u opći mirovinski sustav. - Ojačati troškovnu učinkovitost sektora zdravstva, uključujući bolnice.

- Do ožujka 2015. provesti drugu fazu reforme zakona o radu uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, osobito u pogledu uvjeta otpuštanja i radnog vremena te u cilju sprečavanja daljnje segmentacije tržišta rada, među ostalim za mlade ljude. - Provesti reviziju sustava određivanja plaća u cilju bolje usklađenosti kretanja u području produktivnosti i platnih uvjeta. - Do kraja 2014. predstaviti zaključke te revizije. - Ojačati učinkovitost i doseg aktivnih politika na tržištu rada učvršćavanjem administrativnih kapaciteta javnih službi za zapošljavanje, među ostalim na regionalnoj razini, i povećanjem pokrivenosti mladih, dugotrajno nezaposlenih i starijih radnika. - Dati prioritet uspostavljanju kontakta s neprijavljenim mladima i pokrenuti privatni sektor kako bi se omogućila veća ponuda stručne prakse, u skladu s ciljevima Jamstva za mlade. - Do kraja 2014. izraditi planove za rješavanje neprijavljenog rada. - Provesti mjere za poboljšanje kvalitete i usklađenosti obrazovnih rezultata s potrebama tržišta rada kroz modernizaciju kvalifikacijskih sustava, uvođenje mehanizama za osiguranje kvalitete i poboljšanje prijelaza iz škole na tržište rada, osobito jačanjem strukovnog obrazovanja i učenja kroz rad. - Do kraja 2014. provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti plan djelovanja kako bi se poboljšala ponovna aktivacija neaktivnih i nezaposlenih osoba. - Ojačati učinkovitost i transparentnost sustava socijalne zaštite dodatnom konsolidacijom naknada, ujednačavanjem kriterija prihvatljivosti te povezivanjem podataka sa svih mjerodavnih razina i iz državnih tijela sustavom „jedinstvenog novčanog centra”. - Poboljšati učinkovitost i primjerenost naknada socijalne pomoći njihovom boljom usmjerenošću.

17


18

RB

PODRUČJE

4.

Javna uprava i javna poduzeća

5.

Poslovna klima

6.

Financijski sektor

RB

PODRUČJE

1.

Fiskalna politika

2.

Mirovinski i zdravstveni sustav

3.

Tržište rada i socijalna sigurnost

2014. (8 preporuka)

- Do listopada 2014. predstaviti detaljan plan za upravljanje državnom imovinom 2015. - Osigurati da se podu zećima pod nadzorom države upravlja na transparentan i odgovoran način, a posebice ojačati zahtjeve struč nosti za članove uprava i nadzornih odbora koje predlaže država te uvesti javni registar imenovanja. - Učvrstiti sprečavanje korupcije u javnoj upravi te poduzećima u državnom vlasništvu i pod nadzorom države, među ostalim većim ovlastima za provjeru Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. - Ojačati transparentnost i učinkovitost javne nabave na središnjoj i lokalnoj razini te sposobnost praćenja provedbe i otkrivanja nepravilnosti. - Rješavati visoku razinu fragmentacije i preklapanja odgovornosti racionalizacijom administrativnih postupaka i pojašnjenjem okvira odlučivanja i odgovornosti na raznim razinama upravljanja te na razini središnje države među ministarstvima i agencijama. - Poboljšati administrativne kapacitete i strateško planiranje odjela zaduženih za upravljanje sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te im osigurati odgovarajući i stabilan broj zaposlenih.

- Poduzeti dodatne mjere za poboljšanje poslovnog okruženja. - Osobito, do ožujka 2015. utvrditi cilj za znatno smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući parafiskalne namete. - Do kraja 2014. učvrstiti ulogu trgovačkih sudova u praćenju transparentnosti i zakonitosti u primjeni korporativnog predstečajnog postupka. - Preispitati obvezan test nesolventnosti/nelikvidnosti za pristup postupku predstečajne nagodbe i racionalizirati postupak stečaja/likvidacije u cilju njegova skraćivanja. - Poboljšati kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava, osobito omogućivanjem poticaja za pravovremeno rješavanje postupaka u građanskim, trgovačkim i upravnim predmetima te za upotrebu izvansudske nagodbe, osobito u sporovima male vrijednosti. - Dopuniti reviziju kvalitete imovine i testiranje otpornosti na stres Europske središnje banke iz 2014. i pokrenuti sveobuhvatnu provjeru portfelja namijenjenu posebno hrvatskom financijskom sektoru, s naglaskom na bitne portfelje koji nisu obuhvaćeni postupkom Europske središnje banke, a koja uključuje ključne srednje i male banke. 2015. (6 preporuka)

- Osigurati održivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016. poduzimanjem potrebnih mjera tijekom 2015. i jačanjem proračunske strategije za 2016. - Objaviti i provesti nalaze utvrđene revizijom rashoda. - Poboljšati kontrolu nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini, osobito uspostavom mehanizma za sankcioniranje subjekata koji ne poštuju proračunska ograničenja. - Donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti te jačati sposobnosti i ulogu Državnog ureda za reviziju. - Uvesti periodični porez na nekretnine i poboljšati disciplinu u području PDV-a. - Jačati upravljanje javnim dugom, osobito godišnjom objavom strategije za upravljanje dugom i osiguranjem odgovarajućih resursa. - Destimulirati prijevremeno umirovljenje povećanjem umanjenja za prijevremene mirovine. - Poboljšati primjerenost i učinkovitost mirovinskih rashoda postroživanjem definicije teških i opasnih zanimanja. - Rješavati fiskalne rizike u zdravstvenom sektoru. - Rješavati slabosti okvira za određivanje plaća savjetujući se sa socijalnim partnerima te u skladu s nacionalnom praksom u cilju poticanja usklađivanja plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima. - Snažnije poticati nezaposlene i neaktivne osobe na to da prihvaćaju plaćene poslove. ‘- Provesti, na temelju revizije 2014., reformu sustava socijalne sigurnosti i nastaviti konsolidaciju socijalnih naknada poboljšanjem usmjerenosti i uklanjanjem preklapanja.


RB

PODRUČJE

4.

Javna uprava i javna poduzeća

5.

Poslovna klima

6.

Financijski sektor

RB

PODRUČJE

1.

Fiskalna politika

2.

Mirovinski i zdravstveni sustav

3.

Tržište rada i socijalna sigurnost

4.

Javna uprava i javna poduzeća

5.

Poslovna klima

6.

Financijski sektor

2015. (6 preporuka)

- Smanjiti razinu fragmentiranosti i preklapanja između tijela na središnjoj i lokalnoj razini uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležnosti i racionalizacijom u sustavu državnih agencija. - Povećati transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduzeća, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije i s tim povezanih stručnih zahtjeva. - Ubrzati uvrštavanje na burzu manjinskih paketa dionica javnih trgovačkih društava i privatizaciju. - Znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prekomjerne prepreke pružateljima usluga. - Utvrditi i provesti mjere za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava, osobito trgovačkih sudova. - Ojačati predstečajni i stečajni okvir za poduzeća radi lakšeg restrukturiranja duga i uspostava postupka osobnog stečaja. - Povećati sposobnost financijskog sektora za to da pridonese oporavku potrebnom zbog izazova u području loših velikih kredita poduzećima i stambenih kredita u stranoj valuti te zbog lošeg upravljanja u određenim institucijama. 2016. (5 preporuka)

- Osigurati trajno smanjenje prekomjernog deficita do 2016. Nakon toga ostvariti godišnju fiskalnu prilagodbu od najmanje 0,6 % BDP-a u 2017. - Iskoristiti sve neočekivane prihode kako bi ubrzala smanjivanje udjela duga opće države. - Do rujna 2016. ojačati numerička fiskalna pravila te neovisnost i mandat Povjerenstva za fiskalnu politiku. - Do kraja 2016. poboljšati proračunsko planiranje i ojačati višegodišnji proračunski okvir. - Do kraja 2016. pokrenuti reformu periodičnog oporezivanja nepokretne imovine. - Ojačati okvir za upravljanje javnim dugom. - Donijeti i početi provoditi strategiju za upravljanje javnim dugom za razdoblje 2016. – 2018. - Do kraja 2016. poduzeti mjere za odvraćanje od ranog umirovljenja, ubrzati prijelaz na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i uskladiti odredbe o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje.

- Omogućiti primjerenu dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radi povećanja zapošljivosti radno sposobnog stanovništva, s težištem na niskokvalificiranim radnicima i dugotrajno nezaposlenima. - Konsolidirati naknade u okviru socijalne zaštite smanjivanjem broja posebnih režima, usklađivanjem kriterija prihvatljivosti i integracijom upravljanja tim naknadama te usmjeriti potpore na one kojima je najpotrebnija. - Do kraja 2016. započeti smanjivati rascjepkanost i poboljšavati funkcionalnu raspodjelu nadležnosti u javnoj upravi radi poboljšanja učinkovitosti i smanjenja teritorijalnih nejednakosti u pružanju javnih usluga. - Na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima uskladiti okvire za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama. - Ojačati praćenje uspješnosti poduzeća u državnom vlasništvu i odgovornosti rukovodstva. - Ubrzati uvrštenje dionica poduzeća u državnom vlasništvu na burzu i postupak prodaje državne imovine.

- Znatno smanjiti parafiskalne namete. - Ukloniti neopravdane regulatorne prepreke koje ometaju pristup reguliranim profesijama i njihovo obavljanje. - Smanjiti administrativnu opterećenost poduzeća. - Poduzeti mjere za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava u trgovačkim i upravnim sudovima. - Olakšati rješavanje loših kredita, osobito poboljšanjem poreznog tretmana pri rješavanju loših kredita.

19


20

Usporedno s objavom posebnih preporuka, Europska komisija je potvrdila svoju odluku iz ožujka kojom je Hrvatska uvrštena u kategoriju država članica s prekomjernim neravnotežama te nije uvela korektivne mjere.

Ovakvom odlukom Komisija je ocijenila Program konvergencije i Nacionalni program reformi kvalitetnim te dala novoj Vladi priliku da provede preporuke i najavljene reforme. U narednih mjesec i pol dana slijedi dijalog s Europskim parlamentom o posebnim preporukama, te rasprava na Vijeću i Europskom Vijeću koje odobrava konačne preporuke po državama članicama. Time Europski semestar prelazi u fazu provedbe tijekom koje su države članice dužne provesti posebne preporuke.

Zaključak

Kroz ciklus Europskog semestra, Hrvatskoj je ukazano na niz problema i izazova s kojima se treba suočiti i koje treba početi rješavati. Hrvatsku obilježavaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže te se nalazi pred uvođenjem korektivnih mjera. Hrvatska je prekršila dopuštene granice u najvećem broju pokazatelja makroekonomskih neravnoteža u usporedbi sa državama srednje i istočne Europe. Uz to, Hrvatska je jedina država srednje i istočne Europe koju obilježavaju visoka razina nezaposlenosti i siromaštva. Prema prognozama Europske komisije, Hrvatska bilježi među najnižim stopama gospodarskog rasta u usporedbi s državama srednje i istočne Europe. Dodatno, zbog visine deficita i duga opće države, Hrvatska je, uz Sloveniju, jedina država srednje i istočne Europe koja se nalazi u Proceduri prekomjernog deficita.

Reforme se nisu provodile, pa je Hrvatska ostvarila napredak samo u jednoj posebnoj preporuci iz 2015. Ovakvo je stanje zatečeno 2016. Hrvatska je u okviru ovogodišnjeg Europskog semestra, posebno kroz Program konvergencije i Nacionalni program reformi pokazala da zna što je potrebno napraviti kako bi osigurala dugoročno održiv gospodarski rast i zapošljavanje koji će počivati na zdravim temeljima, u skladu s ciljevima Europske unije. Predstavljen je kvalitetan reformski potencijal koji je prepoznala i Europska komisija. Sada je važna učinkovita provedba svih preporuka i planiranih reformi kako bi Hrvatska uistinu mogla otkloniti goruće probleme i krenuti putem većeg gospodarskog rasta i zapošljavanja.


21

Ivana Petričko, mag. oec.*

Otvoren natječaj Ministarstva poduzetništva i obrta „Kompetentnost i razvoj MSP“ Natječaji “Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu” i “Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP” koji su bili otvoreni nakon brojnih najava i odgađanja, u travnju 2015. kriterijima nisu bili prilagođeni poduzetnicima, u skoro godinu dana prijavljen je mali broj projekata i potpisano je bilo svega desetak ugovora. Nova Vlada odlučila je zatvoriti natječaje, pojednostavniti uvjete i prilagoditi ih stvarnim potrebama hrvatskih poduzetnika. U vrlo kratkom roku Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je novi poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom Kompetentnost i razvoj MSP kroz koji je osigurano ukupno 867 milijuna kuna.

Natječaj je otvoren 17. svibnja 2016., a vodi se kao otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga s rokom prijave od 1. lipnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava. * Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

1. Predmet, namjena i cilj poziva Predmet: Poboljšanje poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti MSP-a poticanjem ulaganja u kapacitete MSP, posebice kroz izgradnju i/ili opremanje poslovnih jedinica.

Namjena: Poticanje investicija u početna ulaganja povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice, proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice, diversifikacijom proizvodnje poslovne jedinice na proizvode koje dotična poslovna jedinica prethodno nije proizvodila ili temeljitom promjenom u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće poslovne jedinice. Cilj: Jačanje regionalne konkurentnosti kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva te razvoj novih kompetencija i stvaranje novih radnih mjesta. (Tablica 1)


Tablica 1. Vrste, iznos, intenzitet potpora te prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi Vrsta potpore

Aktivnosti

Prihvatljivi troškovi

Ulaganje u materijalnu imovinu Savjetodavne usluge koje pružaju vanjski konzultanti Sudjelovanje na sajmovima

Potpore za savjetodavne usluge u korist MSP-ova

• • • • •

Ulaganje u nematerijalnu imovinu

Regionalne potpore

Potpore MSP-ovima za sudjelovanje na sajmovima

22

priprema zemljišta, krčenje zemljišta, trošak gradnje, rekonstrukcije zgrada, poslovnih prostorija, drugih objekata i uređenje pripadajuće parcele trošak održavanja i /ili preuređenja, modernizacije zgrada, poslovnih prostorija, drugih objekata i uređenje pripadajuće parcele, komunalni doprinos, cijene vodnih i energetskih priključaka trošak uporabne dozvole, nabava novih strojeva, opreme, alata, radnih vozila i strojeva, te s njima povezani troškovi aktiviranja, transporta, montaže i stavljanja u pogon, ako ih u pogon stavlja dobavljač troškovi montaže opreme i strojeva ukoliko su prikazani na istom računu s nabavljenom opremom te predstavljaju sastavni dio nabave opreme ulaganja u mjere energetske učinkovitosti, povezana sa svrhom projekta nabava mjernih uređaja povezanih s projektom; troškovi informatičko-komunikacijskih i audio/ video rješenja (hardver) koji su izravno povezani sa svrhom projekta nabava materijalne imovine putem zakupa ako zakup materijalne imovine ima oblik financijskog leasinga i sadržava obvezu korisnika potpore na kupnju imovine nakon isteka ugovora o zakupu.

Neprihvatljivi troškovi

• • • • • • • • •

nabava patenata, autorskih prava, znanja ili drugih vrsta intelektualnog vlasništva, troškovi informatičko-komunikacijskih i audio/video rješenja (softver) ako udovoljavaju čl. 7. Programa državnih potpora.

• • • •

usluge upravljanja projektom usluge stručnog nadzora građenja usluge provedbe javne nabave za potrebe projekta usluge izrade dokumentacije za nabavu (javna nabava) i provedbene dokumentacije (npr. izvedbeni projekt) usluge revizije za verifikaciju troškova projekta

najam, uređivanje i vođenje štanda pri sudjelovanju poduzetnika na određenom sajmu ili izložbi s ciljem predstavljanja proizvoda koji je nastao kao rezultat investicije za koju je odobrena potpora

Iznos i intenzitet potpora

kupnja ili zakup zgrada kupnja ili zakup zemljišta kupnja ili zakup polovne opreme nabava repromaterijala nabava vozila nabava vozila za upravljanje projektom IT, komunikacijska i ostala oprema za redovito poslovanje amortizacija opreme nabavljene iz bespovratnih sredstava sitni inventar

savjetodavne usluge povezane s redovitim aktivnostima troškovi pripreme projekta i ostale savjetodavne usluge nastale izvan prihvatljivog razdoblja

troškovi transporta, putni troškovi i troškovi smještaja povezani s nastupom na sajmovima troškovi povezani s predstavljanjima na ostalim sajmovima (nepovezanima s projektom)

intenzitet regionalne potpore izračunava se sukladno Karti regionalnih potpora te iznosi 35% za srednje poduzetnike i 45% za mikro i male poduzetnike iznos potpore (maksimalni iznos potpore) po ovom Pozivu ne može prijeći prag od 30.000.000,00 kuna

intenzitet potpore za savjetodavne usluge u korist MSP-ova ne može prelaziti 50% prihvatljivih troškova iznos potpore (maksimalni iznos potpore) po ovom Pozivu ne može prijeći prag od 2.000.000,00 kuna po poduzetniku po projektu

intenzitet potpore MSP-u za sudjelovanje na sajmovima ne može prelaziti 50% prihvatljivih troškova iznos potpore (maksimalni iznos potpore) po ovom Pozivu ne može prijeći prag od 1.000.000,00 kuna


Vrsta potpore

Aktivnosti

Prihvatljivi troškovi

• •

troškovi predavača, za sate tijekom kojih su predavači sudjelovali u obuci troškovi poslovanja povezani s predavačima i polaznicima koji su izravno povezani s projektom usavršavanja, poput putnih troškova, troškova materijala i potrošne robe izravno povezanih s projektom, amortizacija alata i opreme ako se upotrebljavaju isključivo za projekt usavršavanja najniži nužni troškovi smještaja za polaznike usavršavanja koji su radnici s invaliditetom; troškovi savjetodavnih usluga povezanih s projektom usavršavanja troškovi osoblja polaznika usavršavanja i opći neizravni troškovi (administrativni troškovi, najam, režije) za sate koje polaznici usavršavanja provedu u usavršavanju

troškovi pripreme natječajne dokumentacije koja se podnosi prilikom prijave projekta ulaganja (prihvatljivi od dana objave Poziva)

troškovi smještaja polaznika koji nisu radnici s invaliditetom

Iznos i intenzitet potpora

potpore za usavršavanje dodijelit će se u sljedećim intenzitetima: a) za srednja poduzeća 60% opravdanih troškova, odnosno 70% opravdanih troškova ako se usavršavanje provodi za radnike s invaliditetom ili radnike u nepovoljnom položaju b) za mala i mikro poduzeća 70% opravdanih troškova

iznos potpore (maksimalni iznos potpore) po ovom Pozivu ne može prijeći prag od 2.000.000,00 kuna

najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom poduzetniku iznosi 200.000 eura preračunato u kune prema srednjem tečaju HNB-a na dan dodjele potpore maksimalan intenzitet potpore koja se može dodijeliti iznosi 75%

Potpora za usavršavanje

Usavršavanje

Neprihvatljivi troškovi

Priprema natječajne dokumentacije Grijanje i hlađenje

Promidžba i vidljivost

Potpore male vrijednosti (de minimis)

troškovi vezani za implementaciju sustava grijanja i hlađenja (postrojenja, uređaji zajedno sa dodatnim dijelovima potrebnim za implementaciju sustava za proizvodnju energije za grijanje i hlađenje objekta)

troškovi dokumentacije koja nije neophodna za prijavu projekta ulaganja na natječaj

troškovi promidžbe i vidljivosti

Izvor: obrada autorice temeljem podataka iz Uputa za prijavitelje preuzetih na mrežnoj stranici www.strukturnifondovi.hr

Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 300.000,00 kuna. Ukupni iznos državne potpore i potpore male vrijednosti A) - E) ne može prijeći prag od 30.000.000,00 kuna.

23


24

2. Prihvatljivost prijavitelja (Tko može sudjelovati?) Kako bi se ispunili uvjeti prihvatljivosti, prijavitelji moraju biti pravne ili fizičke osobe koje su mikro, malo ili srednje poduzeće (Tablica 2). Prijavitelj po predmetnom Pozivu u postupku dodjele bespovratnih sredstava može imati samo jednu projektnu prijavu. Iz navedenog proizlazi da prijavitelj istovremeno ne može podnijeti više projektnih prijava po predmetnom Pozivu. Projektni prijedlozi koji su u postupku obrade u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijava “Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu” i Poziva na dostavu projektnih prijava “Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP” ne mogu istodobno biti u postupku dodjele ovog Poziva. Tablica 2. Kriteriji za definiranje poduzeća (MSP) Kategorija poduzeća

Broj zaposlenih

i

Srednje

< 250

≤ 50 milijuna EUR

≤ 43 milijuna EUR

Mikro

< 10

≤2 milijuna EUR

≤2 milijuna EUR

Malo

< 50

Godišnji promet

≤ 10 milijuna EUR

ili

Aktiva/ Dugoročna imovina

≤ 10 milijuna EUR

Izvor: obrada autorice temeljem definicije malih i srednjih poduzeća sukladno Preporuci Europske komisije 2003/361/ EC od 6. svibnja 2003. godine

3. Kriteriji za isključenje prijavitelja (Tko ne može sudjelovati?) U okviru ovog Poziva, potpora se ne može dodijeliti:

1. velikim trgovačkim društvima; 2. za djelatnosti povezane s izvozom u treće zemlje ili države članice; 3. ako se prednost daje uporabi domaće robe u odnosu na uvezenu robu; 4. u sektorima ribarstva i akvakulture; 5. u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje; 6. za djelatnosti prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, u sljedećim slučajevima: i. ako se iznos potpora utvrđuje na temelju cijene ili količine tih proizvoda kupljenih od primarnih proizvođača ili stavljenih u promet od strane dotičnih poduzetnika; ili ii. ako su potpore uvjetovane njihovim djelomičnim ili potpunim prenošenjem na primarne proizvođače; 7. za ulaganja u sektorima:

a. b. c. d.

poslovanja nekretninama djelatnosti kockanja i klađenja financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja trgovanja ili proizvodnje robe vojne namjene, obrambenih proizvoda i nevojnih ubojitih sredstava; e. djelatnosti u turizmu; 8. za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena 9. u korist djelatnosti u sektoru čelika, sektoru ugljena, sektoru brodogradnje, sektoru umjetnih vlakna, sektoru prijevoza te povezanoj infrastrukturi, proizvodnji i distribuciji energije te energetskoj infrastrukturi; 10. za ulaganje u istraživačku infrastrukturu, inovacijske klastere, energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, 11. za ulaganje u projekte energetske učinkovitosti i projekte energetske učinkovitosti zgrada gdje glavni cilj ulaganja nije ulaganje za koje se po ovom pozivu dodjeljuje regionalna potpora; 12. recikliranje i ponovnu uporabu otpada, energetsku infrastrukturu, širokopojasne infrastrukture, kulturu i očuvanje baštine, sportske i višenamjenske rekreativne infrastrukture, infrastrukturu zračnih luka i luka i lokalnu infrastrukturu; 13. korisniku koji je zatvorio istu ili sličnu djelatnost u europskom gospodarskom prostoru u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za regionalnu potporu za ulaganje ili koji u vrijeme podnošenja zahtjeva ima konkretan plan zatvoriti istu ili sličnu djelatnost u roku od najviše 2 (dvije) godine nakon dovršetka početnog ulaganja za koje se traži potpora; 14. poduzetnicima od kojih je, kako je navedeno u članku 1., točka 4.a) Uredbe 651/2014, temeljem prethodne odluke Komisije kojom se potpora proglašava protuzakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem, zatražen povrat sredstava; 15. poduzetnicima u teškoćama kako je definirano u članku 4. stavku 1, točki 12. Programa državnih potpora; 16. poduzetnicima koji su u postupku predstečajne nagodbe sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13,71/15,78/15); 17. poduzetnicima koji su u postupku stečaja ili likvidacije sukladno odredbama Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12, 45/13, 71/15); 18. poduzetnicima koji nemaju poslovni nastan u RH, odnosno poslovnu jedinicu ili podružnicu u RH u trenutku plaćanja; 19. poduzetnicima koji nisu ispunili obveze povezane s plaćanjem dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonskim odredbama u RH, odnosno u zemlji kojoj su osnovani; 20. poduzetnicima koji nemaju podmirene sve obveze prema svojim zaposlenicima po bilo kojoj osnovi;


21. u slučajevima u kojima je protiv prijavitelja izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više sljedećih kaznenih djela: prijevara, prijevara u gospodarskom poslovanju, primanje i/ili davanje mita u gospodarskom poslovanju, udruživanje za počinjenje kaznenih djela, zlouporaba u postupku javne nabave, utaja poreza ili carine, subvencijska prijevara, pranje novca, zlouporaba položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, zločinačko udruženje i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja, zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, protuzakonito posredovanje, sukladno odredbama Kaznenog zakona (NN 125/11; 144/12; 56/15; 61/15 i NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 , 143/12, NN 56/15, NN 71/15 ) i sukladno svim daljnjim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u vrijeme trajanja Programa državnih potpora i Programa de minimis; 22. poduzetnicima koji su dobili državnu potporu ili potporu male vrijednosti za isti opravdani trošak projekta; 23. poduzetnicima koji se nalaze u postupku povrata državne potpore ili potpore male vrijednosti; 24. poduzetnicima koji nisu registrirani za obavljanje gospodarske djelatnosti najmanje godinu dana prije dana predaje projektne prijave; 25. poduzetnicima koji nemaju niti jednog zaposlenog na temelju sati rada u mjesecu koji prethodi mjesecu predaje projektne prijave; 26. poduzetnicima koji ne mogu iskazati pozitivan EBITDA (poslovni prihod – poslovni rashod + amortizacija) prema godišnjim financijskim izvješćima u fiskalnoj godini koja prethodi godini predaje projektne prijave; 27. poduzetnicima koji nemaju minimalni udio kapitala i rezervi u pasivi 15% prema godišnjim financijskim izvješćima u fiskalnoj godini koja prethodi godini predaje projektne prijave; 28. poduzetnicima koji su bili u blokadi ukupno više od 15 (petnaest) dana, od toga više od 5 (pet) dana u kontinuitetu, u proteklih 6 (šest) mjeseci prije dana predaje projektne prijave; 29. poduzetnici koji vode poslovne knjige i evidencije sukladno Zakonu o porezu na dohodak moraju udovoljiti sljedećem uvjetu: ukupni godišnji iznos primitaka mora biti veći od ukupnog iznosa izdataka u fiskalnoj godini koja prethodi godini predaje projektne prijave.

4. Rok za podnošenje projektne prijave

Poziv se vodi kao trajni otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijava s krajnjim rokom dostave projektnih prijava do 31. prosinca 2016. Budući da je Poziv otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, prijavitelji čije projektne prijave budu isključene iz postupka dodjele moći će ponovno podnijeti projektnu prijavu.

1 Detaljniji opis pojedinih kriterija pročitajte u Prilogu 3. Postupak dodjele bespovratnih sredstava

U slučaju potrebe za obustavljanjem ili zatvaranjem pokrenutog Poziva prije no što je predviđeno Uputama, na mrežnim stranicama www.strukturnifondovi.hr i www. poduzetnistvo.gov.hr bit će objavljena obavijest u kojoj će se navesti da je: - Poziv obustavljen na određeno vrijeme (jasno navodeći razdoblje obustave); - Poziv zatvoren prije isteka predviđenog roka za dostavu projektnih prijava (jasno navodeći točan datum zatvaranja). Poziv se obustavlja na određeno vrijeme, između ostalog, u trenutku kada iznos traženih bespovratnih sredstava zaprimljenih projektnih prijava, u odnosu na raspoloživu alokaciju bespovratnih sredstava, dosegne 200% ukupno raspoloživog iznosa Poziva.

Popis korisnika s kojima je potpisan Ugovor zajedno s iznosom dodijeljenih bespovratnih sredstava bit će objavljen na mrežnoj stranici www.strukturnifondovi. hr i www.poduzetnistvo.gov.hr u roku od 10 radnih dana nakon potpisa Ugovora.

5. Ocjenjivanje kvalitete

Tablica 3. Kriteriji za odabir operacija1 Kriteriji odabira

Maksimalan broj bodova

1. Vrijednost za novac koju projekt nudi

29

4. Dizajn i zrelost projekta

21

2. Financijska održivost projekta 3. Provedbeni kapaciteti

5. Horizontalna pitanja (promicanje jednakih mogućnosti i socijalne uključenosti/promicanje održivog razvoja) 6. Doprinos projekta rješavanju specifičnih razvojih problema na određenom teritoriju UKUPNO

16 20 4

10 100

Izvor: obrada autorice temeljem podataka iz Uputa za prijavitelje preuzetih na mrežnoj stranici www. strukturnifondovi.hr Kriteriji temeljem kojih se ocjenjuje vrijednost svake projektne prijave povezani su s određivanjem vrijednosti za novac koju projekt nudi, održivosti projekta, sposobnosti prijavitelja da provede projekt, kvalitetu izrade i izvodljivosti, horizontalna pitanja te doprinos projekta uravnoteženom regionalnom razvoju na lokalnom nivou. Više informacija o natječaju, kao i natječajne dokumentacije, možete pronaći na mrežnim stranicama www.strukturnifondovi.hr i www.poduzetnistvo.gov.hr.

25


26

Vijesti iz Europskog parlamenta Posjet delegacije Odbora za regionalni razvoj EP-a Hrvatskoj

Zastupnici u EP žele pomoći Hrvatskoj u što boljem i bržem povlačenju EU fondova

Europski parlament pomoći će Hrvatskoj u uklanjanju prepreka na europskoj razini u korištenju EU sredstava, ali sami moramo ukloniti prepreke na nacionalnoj razini i prilagoditi sustav potrebama poduzetnika i lokalnih sredina. Delegacija Odbora za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta, koju su činili zastupnici Andrea Cozzolino, Lambert Van Nistelrooij, Andrey Novakov posjetila je Hrvatsku u razdoblju 17.- 19. svibnja 2016. Delegaciji su se pridružile i zastupnice Ruža Tomašić i Ivana Maletić koja je bila domaćin i organizator sastanaka i obilazaka. Tijekom radnog posjeta, delegacija se u Zagrebu, Šibensko-kninskoj županiji i Karlovačkoj županiji sastala s predstavnicima nacionalne i lokalne vlasti te s poduzetnicima, a posjetili su i lokacije projekata sufinanciranih iz EU sredstava. Prvi dan posjeta delegacija se sastala sa zastupnicima Hrvatskog sabora iz Odbora za regionalni razvoj i EU fondove, Odbora za europske poslove i Odbora za vanjsku politiku s kojima je raspravljala o ulozi nacionalnih parlamenata u kohezijskoj politici. Zastupnici Hrvatskog sabora upoznali su delegaciju s ulogom i pogledom Hrvatskog sabora na kohezijsku politiku.

Istaknuli su kako se raznim mjerama pokušava poboljšati apsorpcija sredstava iz EU fondova u Hrvatskoj, među ostalim i izmjenom operativnih programa. Naglasili su kako lokalna samouprava ima spremne projekte u iznosu d 5 milijardi kuna koji se odnose na izgradnju škola, dječjih vrtića, poduzetničkih centar i drugih sličnih projekata društvene infrastrukture, a koji se ne mogu financirati jer nisu predviđeni operativnim programima.

Šef delegacije, g. Cozzolino upozorio je hrvatske zastupnike da se izmjena programa treba provesti pažljivo s obzirom da postoji mogućnost gubitka sredstava kao i neispunjenja ciljeva programa. Istaknuo je kako je 2016. godina odlučujuća te se stoga revizija mora provesti tijekom ove godine. U prijelaznom razdoblju nužno je osigurati dva izvora financiranja, europsko i nacionalno, kako bi se smanjila mogućnost gubitka sredstava. Na taj način bi se tijekom izmjene programa provodili projekti koji bi se financirali nacionalno, te bi ih se naknadno pokrilo EU sredstvima.

Zastupnica Maletić istaknula je kako treba dobro analizirati koliko će Hrvatska izgubiti, a koliko dobiti izmjenom operativnih programa, ističući kako sadašnji operativni programi ne odgovaraju potrebama lokalnih razina, posebno u pogledu energetskih projekata i projekata društvene infrastrukture te izdvajanja za poduzetnike. Tako su npr. prije donošenja operativnih programa ministarstva davala upute lokalnim jedinicama da pripremaju projekte škola i dječjih vrtića, a na kraju ta ulaganja nisu dio operativnih programa.

Međutim, ovaj problem ne može se riješiti izmjenom programa jer prije izmjene programa moramo definirati strategiju razvoja sustava obrazovanja, predškolskog odgoja na razini države te definirati mrežu škola i dječjih vrtića u Hrvatskoj. Bez toga nema smisla pokretati izmjenu operativnih programa jer će se tražiti konkretni planovi i analitičke podloge za nova ulaganja. Napomenula je, također, kako je Europska komisija postala fleksibilnija posljednjih godina i kako je nužno uključiti predstavnike Komisije u proces od samog početka, kako bi izmjena operativnih programa bila odobrena u što kraćem roku. Delegacija Odbora REGI sastala se i s ministrom regionalnog razvoja i EU fondova Tomislavom Tolušićem koji je zastupnike upoznao s trenutnim stanjem povlačenja EU sredstva u Hrvatskoj, ističući kako je do sada pripremljenost projekata bila vrlo loša. Naglasio je kako Ministarstvo radi na pojednostavljenju sustava i procedura. S ciljem boljeg korištenja EU sredstava, istaknuo je kako će se izmjenama sustava omogućiti da Ministarstvo može na kraju godine prebacivati sredstva iz ministarstva koje slabo koristi sredstva u ministarstvo koje učinkovitije provodi programe i koristi EU sredstva. Naglasio je kako je izrađena baza projekta, koja do sada nije postojala. Kao primarni uzrok slabog korištenja EU sredstava izdvojio je nepripremljenost projekata, zbog čega će se jačati županijske razvojne agencije. Potvrdio je, također, kako će se krenuti u izmjenu operativnih programa. Na kraju je ustvrdio kako se poduzetim mjerama sustav transformira iz nekontroliranog kaosa u uređeni sustav.

Delegacija Odbora REGI istaknula je kako je Hrvatska bila jako dobra u povlačenju sredstava u pretpristupnom razdoblju. Ponovili su savjete vezane za izmjene operativnih programa koje su dali i zastupnicima u Hrvatskom saboru. Naposljetku su ponudili pomoć Hrvatskoj u komunikaciji s Europskom komisijom kako bi sve promjene dobile odobrenje u što kraćem roku.


Prvi dan posjeta završio je sastankom u Hrvatskoj gospodarskoj komori na kojem se delegacija Odbora REGI sastala s pomoćnicom ministra poduzetništva i obrta Anom Mandac, potpredsjednicom Hrvatske gospodarske komore Mirjanom Čagalj, te troje predstavnika poduzetnika. Na sastanku su istaknuti problemi s kojima se poduzetnici susreću prilikom korištenja EU sredstava. Tako je navedeno kako su najveće prepreke kompleksnost i dugotrajnost procesa, dugo vrijeme čekanja rezultata natječaja, dugotrajnost procesa javne nabave, stalna izmjena pravila javne nabave i nepotrebna provedba javne nabave prije odobrenja projekta, nejasnoća procedura i natječajne dokumentacije, nejasnoća odgovora od strane nadležnih institucija, nejasan koncept državnih potpora te definicija malih i srednjih poduzetnika a razini EU prema kojoj se kao glavni kriterij navodi broj zaposlenih. Zaključeno je kako je većina ovih prepreka rezultat pravila i propisa koji su doneseni na nacionalnoj razini, te kako su u posljednjih par mjeseci poduzeti pozitivni pomaci prema pojednostavljenju procesa. Šef delegacije g. Cozzolino istaknuo je kako je važno skratiti vrijeme za dodjelu sredstava i utvrditi konkretan kalendar natječaja. Zaključio je kako sustav poticaja i podrške poduzetnicima treba biti jednostavan i jasan. Konstatirao je kako je situacija u kojoj poduzetnici moraju tražiti pomoć konzultanata zbog papirologije loša i nepotrebna jer konzultanti trebaju davati savjete kako najbolje uložiti sredstva, a institucije trebaju postaviti jasna i jednostavna pravila i procedure za koje neće biti potrebna pomoć konzultanata, već će poduzetnici samo moći odraditi taj posao.

Zastupnica Maletić naglasila je kako će Odbor REGI pomoći u uklanjanju prepreka na razini Europske komisije, uključujući i problem koji na terenu stvara definicija malih i srednjih poduzetnika. Naposljetku je ustvrdila kako je nužno da operativni programi i kriteriji natječaja budu prilagođeni stanju ne terenu, odnosno potrebama poduzetnika i drugih potencijalnih korisnika. Drugi dan radnog posjeta Hrvatskoj, delegacija Odbora REGI provela je u Šibensko-kninskoj županiji gdje se sastala sa županom Šibensko-kninske županije Goranom Paukom, gradonačelnikom Šibenika Željkom Burićem te ostalim gradonačelnicima i načelnicima iz županije koji su zastupnicima predstavili iskustva Šibensko-kninske županije u korištenju sredstava iz EU fondova. Uz predstavljanje projekta sufinanciranih EU sredstvima i planiranih projekata u Šibensko-kninskoj županiji, predstavnici lokalne vlasti upoznali su zastupnike s problemima s kojima se susreću na lokalnoj razini. Tako su kao glavne prepreke izdvojili preveliku centralizaciju zbog koje lokalnoj razini nedostaju sredstva i kapaciteti,

27


28

nemogućnost upravljanja imovinom zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i dugotrajnih postupaka, uključujući rješavanje pitanja pomorskog dobra, te utvrđena granica od 5.000 stanovnika za naselja koja mogu prijavljivati projekte na program ruralnog razvoja što ne odgovara potrebama i stanju na terenu. Istaknuta je potreba jačanja županijske razine u korištenju EU sredstava po uzoru na Poljsku. Također, naglašen je problem iseljavanja stanovništva zbog čega je važno jačati razvoj lokalnih sredina i izgraditi svu potrebnu infrastrukturu. Zastupnici su se složili kako male općine moraju biti središnja tema rasprava jer je upravo tamo prisutan demografski pad i povezani socijalni problemi. Istaknuto je kako županije imaju važnu ulogu u Europskoj uniji upravo kroz kohezijsku politiku, te je nužno ojačati kapacitete na lokalnoj razini kako bi uspješno koristili EU fondovi te provodile europske politike. Naglašeno je, također, kako lokalna uprava ima prostora uspostaviti direktnu komunikaciju s Europskom unijom te je u tu svrhu nužno povezivati se s ostalim lokalnim upravama i stvarati saveze diljem Europe. Tijekom boravka u Šibensko-kninskoj županiji, delegacija Odbora REGI posjetila je niz projekata sufinanciranih EU sredstvima, uključujući šetnicu u Kanalu sv. Ante i tvrđavu sv. Mihovila u Šibeniku, Memorijalni centar Faust Vrančić u Prvić Luci te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Kninu. Drugi dan posjeta završio je posjetom kninskoj tvrđavi. Posljednji dan boravka u Hrvatskoj, delegacija Odbora REGI susrela se sa županom Karlovačke županije Ivanom Vučićem i zamjenicom gradonačelnika Karlovca Marinom Kolaković.

Uz prezentaciju projekta Karlovačke županije, delegacija Odbora REGI upoznata je i s preprekama u korištenju EU sredstava iz perspektive Karlovačke županije. Tako je istaknuta loša povezanost između lokalne i nacionalne razine, a posebno kriteriji utvrđeni na nacionalnoj razini prema kojima je grad Karlovac premalen za korištenje određenih programa, dok je prevelik za korištenje drugih programa, pa tako na primjer ne može konkurirati za EU sredstva za projekt vrelovoda koji je nužan s obzirom da su postojeći vrelovodi stari preko 40 godina. Zastupnici Odbora REGI istaknuli su kako za realizaciju važnih projekata treba sagledavati i druge mogućnosti kao što su javno-privatno partnerstvo te novi financijski instrumenti uvedeni na razinu Europske unije, osobito novi tzv. Junckerov fond.

Službeni posjet delegacije Odbora REGI Hrvatskoj završio je posjetom lokaciji projekta KAquarium - slatkovodni akvarij i muzej rijeka u Karlovcu, sufinanciranog EU sredstvima, koji će biti završen u rujnu ove godine.


Plenarno zasjedanje EU parlamenta KOHEZIJSKA POLITIKA

Usvojena rezolucija zastupnice Maletić: Ubrzanje provedbe kohezijske politike 2014-2020

Na plenarnoj sjednici u svibnju zastupnici su raspravljali, a zatim i izglasali rezoluciju o Ubrzanju provedbe kohezijske politike autorica koje je zastupnica Ivana Maletić.

Kohezijska politika značajno se promijenila za financijsku perspektivu 2014. - 2020., a neke od promjena su tematska koncentracija, usmjerenost na rezultate, potreba za većom koordinacijom sa ekonomskom politikom, ex-ante preduvjeti, postizanje sinergije s drugim programima, povećanje korištenja financijskih instrumenata i drugo.

Zastupnica Maletić naglasila je kako su sve ove novosti pridonijele poboljšanjima kohezijske politike, ali od država članica se traže nova znanja i drugačiji pristup. Trebale su programirati na potpuno novi način, uspostaviti nove upravljačke strukture, nove procedure i nove informacijske sustave. Za sve to potrebno je vrijeme te se sada suočavamo s činjenicom da u 2016. – dakle u trećoj godini financijske perspektive 2014-2020 implementacija kod većine država članica tek počinje, a neke još uvijek nisu uspostavile pravila rada i procedure za nove upravljače strukture niti informacijske sustave te prijeti rizik od decomittmenta već u 2017., a posebno u 2018. (oduzimanja sredstava u skladu s pravilom N+3 – sredstva dodijeljena u godini N moraju biti potrošena u sljedeće tri godine).

„Ovom rezolucijom nikog ne krivimo niti želimo tražiti krivca za kasni početak provedbe. Ne tražimo niti više sredstava ili produljenje N+3 pravila. Ono što tražimo jest sljedeće: ubrzano pojednostavljenje pravila i procedura; približavanje kohezijske politike potrebama krajnjih korisnika; tražimo bolju komunikacija kako bi se povećala vidljivost kohezijske politike među građanima; i posebno tražimo rani početak programiranja za novu perspektivu kako bi već na kraju 2020. novi operativni programi bili spremni i provedba počela u prvoj godini.“, istaknula je zastupnica Maletić. Za ranu i pravovremenu implementaciju potrebna je stabilnost kohezijske politike, glavna je poruka Rezolucije. „Ako ćemo za svaku perspektivu uvoditi nova pravila programiranja, nove upravljačke strukture, nove procedure, novi informacijski sustav, ne možemo očekivati

pravovremena implementacija“, istaknula je zastupnica. „Države članice moraju odraditi domaću zadaću što znači poboljšati sustav financijskog upravljanja, rješavati probleme koji su prepreka pripremi i provedbi projekata, provesti strukturne reforme i izgraditi bržu i fleksibilniju administraciju te ojačati administrativne kapacitete“, poručila je u svom izlaganju zastupnica Maletić. Potrebno je povećati i ulogu nacionalnih parlamenata te ojačati koordinaciju i komunikaciju između Europskog parlamenta, Europske komisije i država članica. Zaključno, za ubrzavanje kohezijske politike potrebna je stabilnost politike, priprema i provedba akcijskog plana za jačanje administrativnih kapaciteta i ubrzano pojednostavljenje sustava i procedura. Također, bitno je riješiti problem zakašnjelih plaćanja iz proračuna EU te pomoći državama članicama da poboljšaju sustav financijskog upravljanja i provedu strukturne reforme.

Nužno je pojačati uključenost EIB-a, u financijskom i tehničkom smislu, u pripremi projekata, nacionalnom financiranju i provedbi. „Ponosni smo na kohezijsku politiku koju želimo učiniti bližom i bliskijom našim građanima“, zaključila je zastupnica Maletić.

EIB

Maletić: EIB treba svoje usluge prilagoditi specifičnostima svake države članice i pomoći u sprječavanju fragmentiranosti financijskog tržišta „Poduzetnici i javna trgovačka društva često za EIB i djelatnike EIB-a kažu da su profesionalni, brzi i da je komunikacija vrlo jednostavna, što je vrlo pohvalno S druge strane ukazuju na premalu mogućnost direktnog financiranja i kako se najčešće uloga EIB-a svodi na garancije.

Time se ne rješava problem nedostupnosti izvora financiranja jer često i dalje, neovisno o garanciji, poduzetnici ne uspijevaju realizirati kredite ili su ponuđeni i dalje po nepovoljnim uvjetima neprihvatljivim poduzetnicima.“, istaknula je u raspravi o Godišnjem izvješću Europske investicijske banke (EIB) zastupnica Maletić. „EIB bi trebao više prilagođavati svoje usluge specifičnostima i potrebama država članica, uzimajući u obzir velike različitosti u stupnju razvijenosti i u uvjetima financiranja poduzetnika“, zaključila je zastupnica Maletić.

29


30

PRORAČUN EU Maletić: Jasan i jednostavan sustav put je za smanjenje nepravilnosti „Stopa pogreške u kohezijskoj politici u 2014. povećala se u odnosu na 2013. što nas i ne treba čuditi jer smo toliko zakomplicirali sustav s raznim dodatnim uputama i tumačenjima da često čak ni sami revizori nisu sigurni što je pravilno, a što ne te imaju različita tumačenja.

Kompliciran sustav podložan tumačenjima i promjenama dovodi ili do nepravilnosti ili do neprovođenja aktivnosti i stajanja u mjestu, jer se u strahu od pogreške mnogi radije odluče ne koristiti sredstva i mogućnosti koje im se pružaju. Taj slučaj imamo i s financijskim instrumentima za koje su upute toliko komplicirane da je lakše ne koristiti ih, unatoč prednostima i koristima koje donose“, istaknula je u raspravi o razrješnicama proračuna Europske unije za 2014. zastupnica Maletić koja je u ime Odbora za regionalni razvoj (REGI) bila izvjestiteljica o Mišljenju na izvješće Odbora za proračunsku kontrolu (CONT). „Jasan i jednostavan sustav put je za smanjenje nepravilnosti kao i ulaganje u edukaciju te uspostava kvalitetnih sustava financijskog upravljanja i kontrola. To je ulaganje u prevenciju na kojoj najviše moramo raditi s ciljem brže i uspješne provedbe kohezijske, ali i drugih EU politika s ciljem kvalitetnog izvršavanja EU proračuna“, zaključila je zastupnica Maletić.

SJEVERNI TOK

Maletić: NE Sjevernom toku Projekt Sjeverni tok 2 uključuje izgradnju dviju cijevi plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, iz Rusije u Njemačku pod Baltičkim morem.

Republika Hrvatska zajedno s ostalim državama srednje i istočne Europe uputila je prosvjedno pismo predsjedniku Europske komisije Jeane-Claudu Junckeru u kojemu se od Europske komisije traži da ocijeni je li projekt Sjeverni tok 2 u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom i strateškim ciljevima. Realizacijom Sjevernog toka 2 provedba projekta LNG-a na Krku, koji je strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, bila bi upitna. “Drago mi je da smo večeras svi rekli veliko i složno NE projektu Sjevernog toka 2. Nije nam cilj pomoći diverzifikaciju lanaca opskrbe iz Rusije, nego diverzificirati izvore energije u Europi i smanjiti ovisnost o uvozu i zato mi je drago da smo večeras svi rekli složno NE Sjevernom toku 2.

Energetska ovisnost vrlo lako se pretvara u ekonomsku, ekonomska u socijalnu i na taj način Europu koju želimo učiniti liderom i pokretačem razvoja projektima poput Sjevernog toka 2 guramo u drugom smjeru.” istaknula je zastupnica Maletić. Zastupnica se osvrnula i na 195 ključnih projekata koje je identificirala Komisija, među kojima je i pet hrvatskih projekata poput LNG-a na Krku i plinovoda ZlobinBosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica. To su projekti kojima se pridonosi ispunjavanju strateških ciljeva energetske unije. Naglasila je kako plinovod Sjeverni tok 2 povećava energetsku ovisnost i ugrožava vrijednost i provedbu ostalih energetskih projekata čiju smo pripremu već počeli financirati iz CEF-a.

ZAPOŠLJAVANJE MLADIH

Maletić: Trebamo prestati tražiti od mladih da se prilagođavaju našim mjerama, već mjere prilagoditi potrebama mladih Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi o gospodarskom rastu i zapošljavanju mladih, gdje je u ime Vijeća sudjelovala Jeanine Hennis-Plasschaert, nizozemska ministrica obrane, a u ime Komisije povjerenik za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenis Povilas Andriukaitis. Zastupnica je u svom izlaganju naglasila kako ju je visoka nezaposlenost mladih od 43% u Hrvatskoj potaknula da u posljednje dvije godine organizira veliki broj susreta, konferencija i okruglih stolova s mladima kako bi iz prve ruke čula kako mladi vide i osjećaju politike za mlade koje se provode.

Ustvrdila je kako je ono što su joj rekli poražavajuće jer je mali broj onih koji su zaista osjetili ove mjere, a oni koji jesu rekli su joj sljedeće: „Otišli smo na dodatne edukacije preko Erasmusa, stručno smo se osposobljavali zahvaljujući Garanciji za mlade, a na kraju smo i dalje bez posla i tražimo našu budućnost negdje izvan i Republike Hrvatske i Europe.“ U tom kontekstu, naglasila je kako je nužno više slušati mlade jer oni imaju dobre ideje koje mjere i aktivnosti treba provoditi. „Trebamo prestati tražiti od mladih da se prilagođavaju našim mjerama i mjere prilagoditi potrebama mladih“ zaključila je zastupnica Maletić svoje izlaganje.

Na kraju rasprave, povjerenik Andriukaitis i ministrica Hennis-Plasschaert ustvrdili su kako se svi slažu da Europska unija ne smije imati izgubljenu generaciju, već treba omogućiti mladima da uđu na tržište rada, da se realiziraju kroz posao, te dobiju pristojnu plaću kojom će moći riješiti stambeno pitanje i osnovati obitelj.


Međutim, Vijeće, Komisija i Parlament ne mogu naći jedinstveno rješenje za sve države članice, već one same moraju provesti strukturne reforme kako bi potaknule rast i zapošljavanje.

PRIVLAČENJE TALENATA

Maletić: U znanju možemo rasti samo ako ga dijelimo s drugima koji donose svoje ideje, inovacije i nove poglede Zastupnica Maletić u raspravi o prijedlogu Direktive o ulasku i boravku državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studiranja, osposobljavanja, volontiranja, razmjene učenika i obavljanja poslova „au pair” naglasila je kako je jedan od indikatora konkurentnosti i razvijenosti društva i gospodarstva sposobnost privlačenja talenata, a mi smo predugo vremena zatvoreni i neatraktivni znanstvenicima i istraživačima.

Države članice trebale bi na vanjskoj granici EU odbiti ulazak državljanima trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak navedene u Zakoniku o schengenskim granicama i koji nisu podnijeli zahtjev za azil iako su za to imali priliku. U skladu s pravom EU tražitelji azila nemaju pravo izabrati državu članicu koja će im pružiti zaštitu, a odbijanje ulaska trebalo bi se primijeniti na vanjskim schengenskim granicama. Učinkovita primjena tih politika doprinijet će jačanju schengenskog i Dublinskog sustava te programa hitnog premještanja. Zastupnica Maletić naglasila je kako odustajanjem od schengena prihvaćamo strah koji teroristi žele nametnuti. „Troškovi ukidanja schengena procjenjuju se na 5 do 18 milijardi eura godišnje, a taj novac bolje je uložiti u jačanje vanjskih granica Unije, Frontex-a i timova europske straže. Stoga podržavam akcijski plan Komisije i pozivam na ubrzanje procesa pridruživanja Hrvatske schengenskom sustavu“, zaključila je zastupnica Maletić.

“U znanju možemo rasti samo ako ga dijelimo s drugima koji donose svoje ideje, inovacije i nove poglede nama. Ne trebamo se bojati da će studenti i istraživači iz trećih zemalja oduzeti poslove našim mladima. Efekt će biti upravo suprotan - zajedno će stvarati više novih radnih mjesta. To je sinergija za koju moramo biti otvoreni”, istaknula je zastupnica dodavši kako se predugo čekalo, ali nikad nije kasno za dobra rješenja.

POREZI

SCHENGEN

“Porezni sustav koji omogućuje izbjegavanje plaćanja poreza između 50 i 70 milijardi eura godišnje nije pravedan porezni sustav. Mali i srednji poduzetnici koji trebaju biti pokretači našeg gospodarstva i koji uredno ispunjavaju svoje porezne obveze više su porezno opterećeni jer multinacionalne kompanije koriste rupe u poreznom zakonodavstvu kako bi izbjegle plaćanje poreza”, ustvrdila je zastupnica.

“Nova pravila mobilnosti studenata i istraživača iz država izvan EU jednostavna su i prilagođena njihovim potrebama. Konačno im šaljemo poruku dobrodošlice i radujem se zajedničkom radu s njima”, zaključila je zastupnica Maletić.

Maletić: Treba nam jačanje Schengena i što prije Hrvatska u njemu Na plenarnoj sjednici u svibnju zastupnici su raspravljali o planu Komisije za što bržu ponovnu potpunu uspostavu funkcioniranja schengenskog sustava. Na raspravi je u ime Vijeća sudjelovala Jeanine Hennis-Plasschaert, nizozemska ministrica obrane, a u ime Komisije povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos.

Zastupnici su se složili oko važnosti schengenskog prostora i iznimne koristi koju su zbog njegove uspostave imali europski građani i poduzeća, ali su zaključili kako je zadnjih mjeseci taj sustav zbog izbjegličke krize stavljen na ozbiljnu kušnju. Također, naglasili su kako je bitno osigurati integritet schengena i da se ovim prijedlogom Komisije ide u pravom smijeru formiranja zajedničkog europskog odgovora.

Maletić: Obvezna automatska razmjena poreznih informacija korak je prema pravednom, transparentnom i učinkovitom poreznom sustavu Sudjelujući u raspravi o Izvješću o prijedlogu Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja zastupnica Maletić kazala je kako je obvezna automatska razmjena poreznih informacija važan korak prema poreznoj transparentnosti i sprječavanju utaja poreza.

“Trebaju vrijediti jednaka pravila za sve. Nedavno objavljeni panamski dokumenti pokazali su nam koliki je razmjer nepoštenih poreznih praksi. Stoga pozdravljam obveznu automatsku razmjenu poreznih informacija u ovom obliku kao tek prvi korak prema pravednom, transparentnom i učinkovitom poreznom sustavu kojim ćemo onemogućiti agresivno porezno planiranje i utaju poreza. Europska unija mora učinkovitije ubirati poreze i ta sredstva usmjeravati u rast i zapošljavanje”, zaključila je zastupnica Maletić.

31


32

Aktivnosti ureda Knowledge4Innovation

Zastupnica Maletić kao članica predsjedništva Knowledge4Innovation sudjeluje u organizaciji Europskog inovacijskog summita Zastupnici Europskog parlamenta osnovali su K4I Forum koji je od 2009. organizirao brojne konferencije, okrugle stolove i druge oblike javnih rasprava, a uz to svake godine organizira Europski inovacijski summit koji se održava u Europskom parlamentu. Knowledge4Innovation (K4I) je otvorena, neovisna, neprofitna platforma koja okuplja različite sudionike poput regija, gradova, sveučilišta, istraživačkih organizacija, sindikata i think tankova, malih i srednjih poduzetnika i promovira inovacijske aktivnosti diljem Europe. Zastupnica Maletić članica je predsjedništva K4I Foruma koje se 26. travnja sastalo na radnom doručku kako bi planiralo aktivnosti u ovoj godini. Zastupnici su raspravljali o srednjoročnoj reviziji višegodišnjeg proračunskog okvira i budućnosti strukturnih fondova i programa Horizon 2020. Zastupnica Maletić istaknula je važnost inovacija u kreiranju i provedbi strukturnih reformi u državama članicama, te se posebno osvrnula na inovacije u području poljoprivrede, prometa, okoliša, energetike. Istaknula je kako kroz javne nabave treba poticati inovacije te je važno primjere dobre prakse primijeniti u što većem broju država članica. Također, naglasila je važnost dijaloga s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pristupa odozdo prema gore u traženju i primjeni inovativnih rješenja. Zastupnica Maletić bit će jedna od domaćina Europskog inovacijskog summita koji će se održati od 14. - 17. studenog 2016. u Europskom parlamentu Bruxellesu.

GARANCIJA ZA MLADE Maletić: Za uspješne rezultate Garancije za mlade treba nam partnerstvo Zastupnica Maletić sudjelovala je u Zagrebu na tribini „Garancija za mlade: dvije godine poslije“ koja je održana u četvrtak, 5. svibnja u organizaciji Europskog parlamenta, Ureda za informiranje i Mreže Mladih Hrvatske. Osim zastupnice Maletić, sudjelovali su pomoćnik ministrice rada i mirovinskog sustava Mario Bebić, voditelj Službe za programiranje i projekte iz nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava Luka Rajčić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju Mislav Balković, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Miličević Pezelj i potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske Sven Janovski. Raspravu je moderirala novinarka Maja Sever, a prethodila joj je prezentacija zastupnice Maletić, te kratko izlaganje iskustva iz prve ruke dvoje mladih korisnika mjera “Garancije za mlade” Antonije Petković i Ivana Nekića. Za realizaciju programa Garancija za mlade Hrvatskoj je osigurano 66,2 milijuna eura iz dodatnog fonda “Inicijative za zapošljavanje mladih” (Youth Employment Initiative – YEI) kojima se pridodaje isti iznos iz Europskog socijalnog fonda. Republika Hrvatska tako ima na raspolaganju 132,5 milijuna eura EU sredstava, a uz sufinanciranje iz državnog proračuna ukupan iznos za Garanciju za mlade dostiže gotovo 150 milijuna eura. „Gorući problem u Republici Hrvatskoj je problem nezaposlenosti mladih, odnosno neuključivanje mladih na tržište rada. Budući da je stopa nezaposlenosti mladih izrazito visoka i trenutno iznosi 43%, trebali smo biti uspješan primjer u EU, država članica koja ne gubi vrijeme već odmah reagira i od rujna 2013. daje sve od sebe da sredstva budu efikasno potrošena. Cilj nam je trebao biti postizanje dobrih rezultata kroz provedbu


33

mjera za zapošljavanje mladih kako bismo u 2017. dobili dodatna sredstva. Nažalost, tek u studenom 2015. Vlada je ugovorila 110 milijuna eura i sve uglavnom za jednu mjeru – stručno osposobljavanje mladih, koja se, čuli smo iz vaših iskustava, u većem broju slučajeva nije pokazala kvalitetnom mjerom. Sustav za provedbu Garancije za mlade još uvijek nije uspostavljan, sav posao je ostavljen novoj Vladi, a četiri godine se spavao zimski san. Do 23. svibnja treba biti plaćeno i certificirano 22 milijuna eura s tim da je taj iznos na kraju 2015. bio 0 eura. Zbog pasivnosti Vlade Hrvatskoj umjesto da dobije dodatna sredstva prijeti opasnost obveze vraćanja primljenog predujma u EU proračun. Poruka svima je jasna. Pristup moramo u potpunosti mijenjati. Način na koji se do sada radilo odnosno nije radilo mora zauvijek postati prošlost. Dobra politika za mlade i mjere za mlade mogu se oblikovati isključivo i samo u suradnji s mladima, poslodavcima, socijalnim partnerima, obrazovnim i znanstvenim institucijama. Zavod za zapošljavanje ima ispostave po cijeloj Hrvatskoj i zaposlenici moraju znati sve poduzetnike na području djelovanja Zavoda, te aktivno pomagati u povezivanju nezaposlenih osoba s poslodavcima. Za uspješne i kvalitetne rezultate Garancije za mlade treba nam partnerstvo, zajednički rad i aktivno djelovanje svih relevantnih institucija“, istaknula je zastupnica Maletić.

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Maletić: Fakulteti trebaju mlade učiti kako projektno razmišljati Zastupnica Maletić posjetila je Ličko-senjsku županiju 16. svibnja gdje se u Gospiću susrela sa županom Milanom Kolićem te održala dva predavanja namijenjena mladima i poduzetnicima i poljoprivrednicima o mogućnostima i izazovima financiranja projekata iz EU sredstava u Ličkosenjskoj županiji.

Na Veleučilištu „Nikola Tesla“ zastupnica Maletić je studentima predstavila politike za mlade i mogućnosti financiranja projekata mladih iz EU sredstava. Posebnu pozornost posvetila je Garanciji za mlade i programu Erasmus+, te je prisutne upoznala s natječajima koji su u tijeku, kao i s natječajima koji će biti otvoreni u skorije vrijeme. Naglasila je kako se mladi trebaju više uključiti i pripremati projekte koji se mogu financirati iz EU sredstava. U tom smislu, pozvala je fakultete da uvedu predmet na kojem bi se mladi upoznali s pripremom projekata za financiranje iz EU sredstava jer će tako mladi naučiti, ne samo teoriju EU fondova, već i projektno razmišljati. Upravo zbog zainteresiranosti mladih za učenje pisanja projekata, zastupnica Maletić je pokrenula radionicu #mojeuprojekt na kojem stotinjak mladih osoba uči na pravim primjerima kako projektno razmišljati i kako napisati projekt koji će biti pogodan za financiranje iz EU sredstava. Na susretu s poduzetnicima u Kulturno Informativnom Centru Gospić, zastupnica Maletić predstavila je mogućnosti financiranja projekata poduzetnika i poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj. Posebno se osvrnula na preduvjete koje je potrebno ispuniti za uspješno korištenje EU sredstava te dala praktične savjete kako bolje napisati projekt i povući sredstva. Zastupnica je također upoznala prisutne s otvorenim natječajima za financiranje projekata poduzetnika kao i s natječajima u najavi.

ČAKOVEC Maletić: Puno je posla i prilika pred svima u Hrvatskoj

Na poziv Udruge ekonomista Međimurja zastupnica Maletić održala je 13. svibnja u Čakovcu predavanje „EU fondovi - mogućnosti i izazovi“. Predavanju su prisustvovali predstavnici razvojne agencije, poduzetnici, menadžeri, bankari, te nastavnici, studenti i učenici ekonomskog smjera.


34

Zastupnica Maletić predstavila je prisutnima Europske strukturne i investicijske fondove, s posebnim naglaskom na instrumente namijenjene poduzetnicima te preduvjete i praktične savjete za uspješno korištenje EU fondova. Tako je posebnu pozornost posvetila instrumentima kohezijske politike, odnosno Kohezijskom fondu, Europskom fondu za regionalni razvoj i Europskom socijalnom fondu kao i Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj.

Naposljetku, zastupnica Maletić je upoznala prisutne s trenutno otvorenim natječajima za financiranje projekata kao i s natječajima u najavi koji će biti objavljeni u skorije vrijeme.

ERASMUS ZA MLADE PODUZETNIKE

Zastupnica ambasadorica Erasmusa za mlade poduzetnike U Europskom parlamentu 23. svibnja održan je radni sastanak o Erasmusu za mlade poduzetnike (dalje u tekstu: EYE) kojem je cilj bio upoznati sudionike s ključnim pojmovima Erasmusa za mlade poduzetnike, predstaviti primjere dobre prakse i predstaviti ambasadore ovog projekta.

Prisutne je pozdravio glavni tajnik Eurochambresa Arnaldo Abruzzini koji je istaknuo ključne odrednice EYE-a i nužne preduvjete koji se moraju ispuniti u cilju učinkovitije provedbe programa, a to se prije svega odnosi na povećanje vidljivosti, poboljšanje komunikacije te jačanje principa partnerstva između nacionalnih kontakt točaka, poduzetnika, neprofitnih organizacija te ostalih sudionika uključenih u EYE program. Prisutne je pozdravila i povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike Elżbieta Bieńkowska koja je preporučila ovaj program svim potencijalnim novim poduzetnicima koji sudjelovanjem u programu dobivaju individualnu potporu i savjete o tome kako bolje upravljati svojim poduzećima i kako ih razvijati te svim iskusnim vlasnicima poduzeća jer se ovim programom nudi odlična prilika za razvijanje i širenje poslovanja te maksimalno ostvarenje potencijala.

Erasmus za mlade poduzetnike prekogranični je program razmjene koji pruža novim poduzetnicima priliku da uče od iskusnih poduzetnika koji posluju u drugim državama sudionicama ovog programa. Iskustva se razmjenjuju tijekom boravka koji može trajati od jednog do šest mjeseci kod iskusnog poduzetnika koji novom poduzetniku pomaže steći potrebne vještine za vođenje vlastitog poduzeća. Novi poduzetnik stječe znanja o vođenju poslova, surađuje s inozemnim partnerima i uči o novim tržištima.

Boravak jednim dijelom financira Europska unija, ovisno o standardu države primateljice.

Iako sam naziv upućuje na mlade poduzetnike, naglasak se stavlja na nove poduzetnike, odnosno one koji nemaju poduzetničkog iskustva. Cilj ovoga programa jest pomoći novim poduzetnicima da izbjegnu početničke pogreške, razviju poduzetničke vještine, razmjene znanja i iskustva, steknu prilike za razvijanje kontakata i novih poslovnih odnosa širom Europe koji mogu izrazito doprinijeti poslovanju.

Otkada je program pokrenut u 2009., približno 8.000 poduzetnika (novih i postojećih) je sudjelovalo u 4.000 razmjena. Hrvatska gospodarska komora (HGK) zajedno s partnerima iz Europe sudjeluje u programu od 2012. godine kao posrednička organizacija odabrana od strane Europske komisije. HGK je lokalna kontakt točka i glavni kontakt kroz trajanje cijelog programa. Uloga HGK jest pružanje poslovne potpore poduzetnicima početnicima i iskusnim poduzetnicima iz država sudionica te potpora u umrežavanju i pronalaženju poslovne razmjene. Također, HGK pruža pomoć u pronalasku poduzetnika koji će se najviše poslovno podudarati s poduzetnikom početnikom/iskusnim poduzetnikom. Pomaže i u praktičnim segmentima kao što su pronalazak stanovanja, transport i osiguranje. HGK jedna je od četiri kontakt točke za EYE program u Republici Hrvatskoj. Ostale kontakt točke te nadležne osobe možete pronaći putem sljedeće poveznice: http://www.erasmus-entrepreneurs.eu/page. php?cid=5&pid=018&ctr=HR&country=Hrvatska Zastupnica Maletić redovito održava edukacije, konferencije, okrugle stolove s mladima kako bi im približila europske politike i mogućnosti koje EU daje mladima. Pokrenula je i edukaciju #mojeuprojekt na kojoj sudjeluje 105 mladih osoba koje uče o EU fondovima na praktičan način kroz pisanje projekata. Gorući problem u Republici Hrvatskoj je ogromna nezaposlenost mladih, te je zastupnica Maletić pozvala na utvrđivanje aktivnosti i mjera usklađenih s potrebama mladih jer moramo prestati mlade prilagođavati našim zamislima i početi raditi zajedno s mladima i u skladu s njihovim potrebama. Upravo radi toga, zastupnica je postala ambasadoricom Erasmusa za mlade poduzetnike u Republici Hrvatskoj. ”Cilj mi je utjecati na jačanje partnerstva na nacionalnoj razini, širenje informacija te poticanje uključivanja mladih u definiranje europskih i nacionalnih politika. Mladi imaju kreativnost i energiju, inovativni su i motivirani, zato su pokretači razvoja društva i moramo im pomoći da iskoriste sve mogućnosti koje im se kroz EU fondove i programe unije, poput Erasmusa, otvaraju”, naglasila je zastupnica Maletić.


35

PROGRAM VISITORS Krapanj i Brodarica u Europskom parlamentu u Bruxellesu U organizaciji Ureda zastupnice Maletić Europski parlament u Bruxellesu posjetili su predstavnici Krapnja i Brodarice. U dvodnevnom posjetu predstavnici turističke zajednice, mjesnog odbora, poduzetnici i drugi članovi EU tima upoznali su se s radom institucija Europske unije te održali radne sastanke s predstavnicima Europske komisije.

“Vaš entuzijazam, želja i energija koju ulažete u razvoj svog mjesta uistinu mogu poslužiti za primjer svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj. Vjerujem da će vam ovaj posjet institucijama Europske unije koristiti kako biste ostvarili kontakte, približi se institucijama i uspješno realizirali svoje projekte”, kazala je na otvaranju radnog sastanka zastupnica Maletić.

Ivana Podhraški u ime DG REGI predstavila je mogućnosti korištenja europskih strukturnih fondova, s posebnim osvrtom na projekte lokalne infrastrukture. Posjetitelje su najviše zanimale mogućnosti realizacije projekta Mostun - ponotonskog i podvodnog tunela koji bi spojio Krapanj s kopnom, a koji bi ujedno bio i turistička atrakcija. Uz to, na sastanku je bilo govora i o uređenju lokalnih lučica, šetnice i rješavanja problema prometa. Marko Curavić, također hrvatski zaposlenik u Europskoj komisiji s dugogodišnjim iskustvom rada na programima Unije za poduzetnike, predstavio je mogućnosti za razvoj poduzetništva.

Curavić je istaknuo kako je za napredak europskog gospodarstva nužno razviti interest za poduzetništvo i ulagati u razvoj poduzetničkih vještina, posebno kod mladih.

Pri tom je predstavio Akcijski plan Komisije 2020 za poduzetništvo koji počiva na tri stupa: poduzetničkom obrazovanju i treningu kojem je cilj učiniti obrazovanje o poduzetništvu dostupnim svim učenicima, u svim institucijama. Drugi stup je razvoj okoline u kojoj poduzetnici mogu slobodno rasti i razvijati se, a ima za cilj poboljšati pristup financiranju, smanjiti administrativne barijere i olakšati poslovanje novim poduzetnicima. Treći stup je promocija poduzetništva i uključivanje specifičnih grupa poput mladih, umirovljenika, žena, nezaposlenih i izbjeglica. Dražen Budimir u ime DG GROW predstavio je COSME program za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika koji sadrži aktivnosti poput donošenja i provođenja politika u području poduzetništva i aktivnosti koje ga promiču. Cilj COSME-a je povećati konkurentnost europskih poduzetnika, smanjiti nezaposlenost i stvoriti poticajnu poduzetničku okolinu. Ukupni proračun COSME-a iznosi 2,3 milijarde eura, a očekivani učinci programa su povećanje BDP-a Europske Unije za 1,1 milijardu eura godišnje, otvaranje 30.000 novih radnih mjesta na godišnjoj razini i poticanje 40.000 poduzetnika putem partnerskih ugovora na dodatnu tržišnu aktivnost mjerljivu s 400 milijuna eura očekivanog dodatnog prometa godišnje i proširenje ponude s 1.200 novih proizvoda i usluga godišnje. Istvan Nemeth predstavio je Enterprise Europe Network i Erasmus za mlade poduzetnike. Erasmus za mlade poduzetnike prekogranični je program razmjene koji pruža novim poduzetnicima priliku da uče od iskusnih poduzetnika koji posluju u drugim državama sudionicama ovog programa. Iskustva se razmjenjuju tijekom boravka koji može trajati od jednog do šest mjeseci kod iskusnog poduzetnika koji novom poduzetniku pomaže steći potrebne vještine za vođenje vlastitog poduzeća. Novi poduzetnik stječe znanja o vođenju poslova, surađuje s inozemnim partnerima i uči o novim tržištima.


36

Boravak jednim dijelom financira Europska unija, ovisno o standardu države primateljice. Iako sam naziv upućuje na mlade poduzetnike, naglasak se stavlja na nove poduzetnike, odnosno one koji nemaju poduzetničkog iskustva. Cilj ovoga programa jest pomoći novim poduzetnicima da izbjegnu početničke pogreške, razviju poduzetničke vještine, razmjene znanja i iskustva, steknu prilike za razvijanje kontakata i novih poslovnih odnosa širom Europe koji mogu izrazito doprinijeti poslovanju. U trećem dijelu Marijana Mance iz DG ENVI i Luka Marangoni iz DG MARE predstavili su strateške dokumente za razvoj mora i obale u Europskoj uniji. Mance je istaknula kako je važno da u kreiranju nacionalnih strategija i mjera države članice primjenjuju princip integriranog upravljanja obalnim područjem kako bi se ono uspješno razvijalo.

Marangoni se osvrnuo na Strategiju za razvoj Jadranskojonske makroregije i ulogu Hrvatske u njoj. Za pravilnu implementaciju Strategije ključna je koordinacija i suradnja svih uključenih država ali kako je istaknuto iznimno je važna suradnja na svim razinama pri donošenju odluka tijekom cijelog procesa. Samo tako Strategija će moći odgovarajuće biti implementirana.

EYE

U organizaciji I’M Ureda mladi iz Hrvatske sudjelovali na Europskom skupu mladih (EYE Event) U Strasbourgu se od 20.-21. svibnja 2016. održao drugi po redu Europski skup mladih (The European Youth Event – EYE) na kojem je još jednom Ured zastupnice Maletić organizirao sudjelovanje dvanestero mladih iz Hrvatske.

EYE2016 započeo je u petak 20. svibnja, svečanim otvaranjem s potpredsjednicima Europskog parlamenta Mairead McGuinness, Sylvie Guillaume, Ulrike Lunacek i Rainerom Wielandom. “Vaše ideje trebaju postati inspiracija zastupnicima Europskog parlamenta. Trebamo slušati mlade ljude i što nam poručujete vezano uz budućnost”, istaknula je zastupnica Guillaum.

Tijekom događaja, na preko 200 panela i debata, mladi su imali prilike razmijeniti ideje i stavove o tematici bliskoj njima, razvoju inovativnih rješenja za probleme s kojima će se Europa susresti u budućnosti i za susret sa predstavnicima Europskog parlamenta.

“Zajedno možemo napraviti promjene” moto je manifestacije, gdje se 7.500 mladih Europljana (u dobi od 16-30 godina) potrudilo da se njihov glas čuje u debatama i radionicama. Ideje o kojima su raspravljali bit će predstavljene u obliku izvješća i dostupne zastupnicima u Europskom parlamentu.

Glave teme o kojima su mladi raspravljali su Rat i mir: perspektiva za mirniji planet, Apatija ili Sudjelovanje: Agenda za žustriju demokraciju; Isključenje ili Pristup: slamanje nezaposlenosti mladih, Stagnacija ili Inovacija: Sutrašnji svijet rada i Propast ili Uspijeh: Novi načini za postizanje održive Europe. Također, sudionici su kroz razne umjetničke performanse imali priliku doživjeti bogatu kulturnu raznolikost Europske unije .


21 33

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Profile for Ivana Maletić

I'M svibanj 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M svibanj 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić