__MAIN_TEXT__

Page 1

ISSN 1849-0735

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

5 prosinac/2013


Sadržaj 4

Uloga Europskog socijalnog fonda u rješavanju obveza i postizanju rasta uz zadržavanje socijalne dimenzije

10

Fiskalni horoskop Republike Hrvatske za 2014. godinu

12

Strateški dokumenti za korištenje EU fondova

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić Uredništvo Andrea Vodanović Andrea Veselčić Marija Tufekčić Ivana Petričko Tvrtko Lovrić Grafičko oblikovanje Blanka Poljak

16

Prijevod Tonči Orlandini

18 21

Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Erasmus+

Europske politike i fondovi za mlade

Regionalne konferencije “Mogućnosti korištenja EU fondova”

25

Gostovanja na konferencijama

27

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu od 9. do 12. prosinca

29

Program Visitors

30

Business.hr

Izlazi mjesečno.

Pisite nam!

ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb STRASBOURG Parlement européen Bât. Winston Churchill M02060 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 05E258 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro twitter.com/MaleticIvana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ Poštovani čitatelji, pred vama je božićno izdanje našeg mjesečnika. Šest mjeseci rada u Europskom parlamentu prošlo je u trenutku. U Europskoj uniji sve su snage usmjerene pokretanju rasta i razvoja, traže se inovativna rješenja, kreativnost, bolje pozicioniranje na svjetskom tržištu, industrijska politika, pametna specijalizacija, jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Sve su to teme i rješenja važna i za Republiku Hrvatsku. Puno je preporuka za nas, važno ih je čuti, razumjeti i znati provesti. Mi smo mali i to bi mogla biti naša prednost jer se lakše mijenjamo i prilagođavamo. Imamo kreativne, pametne ljude kojima je motiv želja za postizanjem boljih rezultata što je u današnjem svijetu rijetkost. Taj ljudski potencijal naša je velika snaga kojom je potrebno znati upravljati. Nedostaje strateško usmjerenje, svijest o tome gdje idemo i sustavan pristup rješavanju izazova pred nama. Taj dio moramo mijenjati. Isključivo usmjeravanje na fiskalnu konsolidaciju siromaši stanovništvo a ne pomaže jačanju konkurentnosti i rastu koji je Hrvatskoj potreban. Fiskalna konsolidacija bez poboljšanja poduzetničke klime, bez ulaganja u srednje i malo poduzetništvo, bez jačanja tržišta rada i mjera poreznog rasterećenja neće dovesti do preokreta: iz deficita u suficit, iz pada u rast. Jedan od preduvjeta korištenja europskih fondova je pametna specijalizacija. Pametna specijalizacija znači definiranje strateških ciljeva i prioriteta na način da država zajedno s općinama, gradovima i županijama i u suradnji s poduzetnicima, znanstvenicima, civilnim društvom i socijalnim partnerima utvrđuje područja rasta svake od županija (zajedno

s općinama i gradovima) utemeljena na stvarnim potrebama te postojećim i potencijalnim snagama. Ne možemo graditi naše društvo slanjem dokumenata u Bruxelles u kojima se nitko ne prepoznaje, koji nisu po načelu partnerstva, koje je jedno od temeljnih načela europskih politika, iskomunicirani sa svim segmentima društva. Uz uspješno korištenje europskih fondova i njihovo usmjeravanje na razvoj srednjeg i malog poduzetništva te inovacija, važna tema u Europskom parlamentu bila je stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja. To su ključne točke za rast i razvoj. Za povoljno poduzetničko okruženje potrebne su: reforme na tržištu rada s ciljem postizanja fleksibilnosti i povećanja produktivnosti, suradnja s poslodavcima i bankama radi restrukturiranja dugova i dobivanja povoljnih poslovnih kredita za poduzetnike, zakonodavna reforma s ciljem donošenja jasnijih i usklađenijih propisa, pravna stabilnost i sigurnost, modernizacija rada javne uprave provođenjem procesa digitalizacije i veće otvorenosti prema korisnicima (građanima, poduzetnicima) te pojednostavljenjem administrativnih procedura. Nadam se da ćemo tijekom 2014. vidjeti promjene u načinu rada Vlade i provedbu svih ovih aktivnosti ključnih i potrebnih za rast i razvoj. Mi ćemo vas i u sljedećoj godini nastaviti informirati o temama o kojima se u Europskom parlamentu najviše raspravlja a koje su važne za rast i razvoj naše domovine. Želim vam blagoslovljen Božić i sretnu novu 2014.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


Izvor/Source: chrhungary.eu

4

Uloga Europskog socijanog fonda u rješavanju obveza i postizanju rasta uz zadržavanje socijalne dimenzije * EU povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost

László Andor*

Role of the European Social Fund in restoring commitments and growth and addressing the social dimension * EU Commissioner for Employment, Social Affairs and Inclusion


Prevladavanje ekonomske krize i određivanje novog puta za rast zahtijevat će visokokvalitetna ulaganja. Za obrat u povećavanju jaza između uspješnijih i manje uspješnih država članica bit će potrebna solidarnost. Kohezijska politika ima potencijal za oboje, stoga nikada nije bilo važnije da se tijekom sljedećeg programskog razdoblja europski strukturni i investicijski fondovi iskoriste na najbolji mogući način. U programskom razdoblju 2007.-2013. Europski socijalni fond (ESF) je već postigao značajne rezultate. Svake godine oko 15 milijuna sudionika sudjeluje u tisućama projekata sufinanciranih od strane ESF-a diljem EU. Ovisno o ekonomskoj situaciji država članica i početnim kvalifikacijama korisnika mjera koje financira ESF, obično oko 20-35 posto korisnika pronađe novo zaposlenje odmah po završetku osposobljavanja. ESF se prilagodio izazovima ekonomske krize. Njegove su se intervencije privremeno premjestile sa tradicionalnih ciljnih skupina na one koji su u opasnosti od gubitka posla. Na primjer, u mnogim zemljama ESF je pružao podršku osposobljavanju ljudi koji su pristali raditi manji broj sati kako bi poboljšali svoje kvalifikacije i sposobnosti za vrijeme preostalog radnog vremena. Do 2011. mjere vezane uz skraćeno radno vrijeme sačuvale su oko 1 milijun radnih mjesta. ESF je također pružao podršku mladima olakšavajući im prijelaz iz škole na posao, šireći opseg strukovnog osposobljavanja te sprječavajući prijevremeno napuštanje škole. Između 2007. i 2012., više od 20 milijuna mladih imalo je koristi od inicijativa ESF-a. Specifične akcije koje se poduzimaju od 2012. u državama članicama s najvišim razinama nezaposlenosti mladih rezultirat će time da će se jednom milijunu mladih pomoći s 4,2 milijarde eura dodijeljenih za specifične mjere za mlade. Do sada je uložen značajan napor u borbi protiv socijalne isključenosti. Naime, za čitavo razdoblje je dodijeljeno 12,9 milijardi eura (16,9 posto ukupne alokacije ESF-a) od čega je 10,3 milijarde eura već bilo vezano uz projekte do kraja 2012. Aktivnosti koje se odnose na socijalnu uključenost obuhvatile su više od 1 milijun krajnjih korisnika među nezaposlenima, migrantima, niskokvalificiranim osobama te mladima. Dan nakon usvajanja Višegodišnjeg financijskog okvira

Overcoming the economic crisis and setting a new path for growth will require high quality investment. Reversing the increase of the gap between the more prosperous and the less prosperous Member States will require solidarity. Cohesion policy has the potential to deliver both, therefore making the best use of the European Structural and Investment Funds over the next programming period has never been more important than today. In the 2007-2013 programming period ESF has already achieved significant results. Each year, around 15 million participants take part in the thousands of projects co-financed by the ESF across the EU. Depending on the economic situation of the Member States and the initial qualification of participants of ESF funded actions, typically 20-35% of the participants enter new employment immediately after the ESF financed training. The ESF has adapted to the challenges of the economic crisis. Its intervention shifted temporarily from traditional target groups to support those at risk of losing their job. For instance, in many countries the ESF has supported training for people who accepted to work shorter time to improve their qualifications and skills in the remaining working time. By 2011, short-time work measures had preserved around 1 million jobs. The ESF also supported young people by easing their transition from school to work, expanding vocational training and preventing early school leaving. Between 2007 and 2012, more than 20 million young people have benefitted from ESF initiatives. Specific action undertaken since 2012 in those Member States that have the highest levels of youth unemployment will result in more than one million young people to be helped with € 4.2 billion re-allocated to specific actions for youth. A substantial effort has already been delivered to fight social exclusion, with €12.9 billion allocated for the whole period (16.9% of the total ESF allocation) out of which €10.3 billion was already committed to projects by end 2012. Social inclusion activities have reached over 1 million final recipients among the unemployed, migrants, the low skilled and young people. One day after the adoption of the EU’s Multiannual Financial Framework (MFF) for the years 2014 to 2020, the European Parliament has adopted the regulation

5


6

(MFF) EU za razdoblje 2014.-2020., Europski parlament je usvojio Uredbu o Europskom socijalnom fondu, kao i Uredbu o zajedničkim odredbama za sve Europske strukturne i investicijske fondove. Potrebni napori uloženi kako bi se stegnuo proračun EU neizbježno su imali učinak na kohezijsku politiku. Ipak, u okviru dogovorenih 320 milijardi eura za razdoblje 2014.-2020. predviđeni su investicijski resursi koji, ukoliko ih se dobro upotrijebi, mogu zaista promijeniti stanje i trendove. Kako bi se postigao taj cilj, ESF će se usredotočiti na pomaganje državama članicama da odgovore prioritetima Unije i preporukama za reforme nacionalne politike u područjima politika aktivnog tržišta rada, politika socijalne uključenosti i zapošljavanja, institucionalnih kapaciteta te reforme javne uprave. Programi za nadolazeće razdoblje bit će više orijentirani na rezultate te u većoj mjeri usredotočeni na ključna uska grla za pametan, održiv i uključiv rast. Od temeljne je važnosti da Europa ima izglednu priliku za postizanje zajednički dogovorenih glavnih ciljeva programa Europa 2020, osobito razinu zaposlenosti od 75% za osobe od 20 do 64 godina starosti, te izvlačenje najmanje 20 milijuna ljudi iz siromaštva i socijalne isključenosti do 2020. godine. Smanjenje rizika od siromaštva za najosjetljivije kao što su stariji ljudi, osobito žene, kućanstva s jednim članom te nezaposleni, neodgodivo je kako bi se ublažila sve gora socijalna situacija u mnogim državama članicama EU. Analiza izazova za države članice pokazuje da se mnogo može postići pružanjem bolje podrške s obzirom na osposobljenost ljudi i praktično radno iskustvo kako bi bolje odgovarali sposobnostima koje poduzetnici traže. Kvaliteta edukacije mora se poboljšati, kao i učinkovitost podrške pružene tražiteljima posla kroz javne i privatne službe za zapošljavanje. Mora se napraviti više za one koji su ostali na marginama. Potrebne su bolje strukture kako bi se omogućilo bolje usklađivanje obveza iz privatnog života, osobito brige o djeci i starijima s profesionalnim karijerama.

on the European Social Fund as well as the Common Provision Regulation for all European Structural and Investment Funds. The necessary efforts to tighten up the EU budget have inevitably had an impact on cohesion policy. Still the 320 billion € agreed for the period 2014-2020 provide for investment resources which, if used well, can make a real difference. To fulfil this goal the ESF will focus on helping Member States to respond to the Union’s priorities and recommendations for national policy reforms in the fields of active labour market policies, social inclusion and employment policies, institutional capacity and public administration reform. Programmes for the forthcoming period will be more result-oriented and more focussed on the key bottlenecks for smart, sustainable and inclusive growth. It is essential for Europe to have a credible chance of meeting the commonly agreed Europe 2020 headline targets, in particular an employment level of 75% for the 20-64 year-olds and for getting out of poverty and social exclusion at least 20 million people by 2020. Reducing the risk of poverty for the most vulnerable, such as older people, particularly women, single households, and the unemployed is urgent to alleviate the worsening social situation in many EU Member States. The analysis of Member States’ challenges shows that much can be achieved by providing better support to people’s skills and practical work experience to better match the competences that businesses are looking for. Quality of education must be improved as well as the effectiveness of the support given to job seekers through public and private employment services. More needs to be done for those who are left on the margins. Better structures are required to allow better reconciliation between private life obligations, in particular care for children and the elderly and professional careers. Initiatives supporting entrepreneurs with start-up funding and companies who need to cope with restructuring or a lack of qualified workers will also be funded.

Financirat će se i inicijative kojima se pruža podrška poduzetnicima u vidu početnog financiranja te trgovačkih društava koja se moraju nositi s restrukturiranjem ili nedostatkom kvalificiranih radnika.

Besides helping people to get into jobs, social inclusion also plays an important role among the objectives of the ESF in the 2014-2020 programming period. Employment is the most effective way of giving people independence, financial security and a sense of belonging.

Osim pomaganja ljudima pri zaposlenju, soci-

The ESF will continue to finance many thousands of


jalna uključenost također igra važnu ulogu među ciljevima ESF-a u programskom razdoblju 2014.-2020. Zapošljavanje je najučinkovitiji način da se ljudima pruži neovisnost, financijska sigurnost i osjećaj pripadništva. ESF će nastaviti financirati tisuće projekata koji pomažu ljudima u teškoćama te pripadnicima skupina u nepovoljnom položaju pri osposobljavanju i zapošljavanju, te da imaju iste mogućnosti kao i drugi. Također, ne može se dovoljno naglasiti važnost cjeloživotnog učenja; svaka država članica mora kontinuirano ulagati u unapređivanje sposobnosti ljudi, osobito starijih, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je u 2012. samo 2.4 posto osoba od 25 do 64 godina starosti sudjelovalo u programu cjeloživotnog učenja. EU prosjek je znatno veći, 9 posto. Taj se prosjek mora brzo povećati. ESF će također pružati podršku naporima država članica da poboljšaju kvalitetu javne uprave i upravljanja te na taj način podržavati njihove strukturne reforme pružajući im potrebne administrativne i institucionalne kapacitete. Kako bi se građanima pružale bolje usluge, kreirala privlačna poslovna okolina te pojačao društveni dijalog s obzirom na upravljanje velikim promjenama koje se odvijaju, potrebne su promjene u javnoj upravi. ESF će se provoditi u bliskoj suradnji između javnih vlasti, socijalnih partnera i tijela koja predstavljaju civilno društvo na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama kroz čitavi ciklus programa. Svačiji se doprinos mora cijeniti i mobilizirati. Socijalni partneri i osobito civilno društvo mogu pružiti značajan doprinos, pružajući praktičnu stručnost, širenje dosega politika na socijalno isključene ciljne skupine te sudjelujući u izvršenju. Komisija im želi olakšati sudjelovanje, zbog čega je donijela Europski kodeks o ponašanju u partnerstvu. Sada i u budućnosti, kako bi se osigurao uspjeh bilo koje politike i strateškog pristupa, ključan je administrativni kapacitet. Važnost administrativnog kapaciteta i njegove uloge u korištenju EU fondova ne može se dovoljno naglasiti, kao što pokazuju iskustva nekih država članica. Razina i kvaliteta apsorpcije sredstava su snažno vezana uz razinu učinkovitosti administracije. Europski socijalni fond na kraju će predvoditi donošenje inovativnih pravila upravljanja kako bi se pojednostavnila provedba projekata. Komisija pomaže državama članicama da pojednostavne provedbu ESF-a kako bi se mogle više usredotočiti na rezultate te učiniti ESF

projects that help people in difficulty and those from disadvantaged groups to get skills and jobs and have the same opportunities as others do. Also the importance of Life Long Learning cannot be emphasised enough; every Member State has to invest continuously in upgrading people’s competences, particularly for the elderly, as is the case for Croatia. In Croatia in 2012 only 2.4% of persons aged 25 to 64, were participating in lifelong learning. The EU average is much above, with 9%. This must be rapidly increased. The ESF will also support Member States’ efforts to improve the quality of public administration and governance and so support their structural reforms by giving them the necessary administrative and institutional capacities. Improvements are needed in public administration to deliver better services for citizens, to create an attractive business environment, and to reinforce social dialogue to manage the big changes taking place. The ESF will be implemented in close cooperation between public authorities, social partners and bodies representing the civil society at national, regional and local levels throughout the whole programme cycle. Everybody’s input must be valued and mobilized. Social partners and civil society in particular can make a significant contribution by providing hands-on expertise, extending policy outreach to socially excluded target groups and participating in delivery. The Commission wants to make it easier for them to take part, which is why it has put forward a European Code of Conduct on Partnership. Now and in the future to assure the success of any policy and strategic approach Administrative Capacity is key. The importance of Administrative Capacity and its role in the use of EU funds may not be stressed enough, as the experiences of some Member States show. The level and quality of absorption of funds is strongly linked with the level of efficiency of the Administration. The European Social Fund will finally be at the forefront of innovative managing rules to simplify implementation of projects. The Commission is helping Member States to simplify ESF implementation in order to focus more on the results and make ESF easier and safer for the beneficiaries. In the 2014-2020 programming period a critical mass of human capital investment will be ensured through a minimum guaranteed share of the ESF within the cohe-

7


8

jednostavnijim i sigurnijim za korisnike. U programskom razdoblju 2014.-2020. kritična masa ulaganja u ljudski kapital bit će osigurana kroz minimalni garantirani udio ESF-a u okviru financiranja iz kohezijske politike u svakoj državi članici. Zajedno s 3 milijarde eura posebne alokacije za Inicijativu za zapošljavanje mladih, to znači da će tijekom sljedećih 7 godina u građane Europe biti uloženo više od 74 milijarde eura. Dodjela najmanje 20 posto ESF-a području socijalne uključenosti znači da će ljudi u teškoćama i pripadnici grupa u nepovoljnom položaju dobiti više podrške kako bi imali iste mogućnosti kao i drugi da se integriraju u društvo. Promicanje jednakosti između muškaraca i žena te jednakih mogućnosti za sve bez ikakve diskriminacije bit će integrirano u sve mjere te uz to podržano kroz specifične inicijative. Veći naglasak je stavljen na borbu protiv nezaposlenosti mladih. U nekim državama članicama, uključujući Hrvatsku, trend nezaposlenosti mladih je negativan i osobito zabrinjavajući. Ne možemo dopustiti negativne spirale koje ugrožavaju čitavu jednu generaciju mladih. Pomaganje visokom postotku mladih u državama članicama koji su bez posla da pronađu posao mora biti jedan od naših najviših prioriteta. Inicijativa za zapošljavanje mladih pomoći će mladima bez zaposlenja, onima koji nisu na školovanju ili osposobljavanju, u regijama u kojima je stopa nezaposlenosti mladih preko 25 posto. Najmanje 6 milijardi eura dodijelit će se kao potpora naporima država članica da realiziraju svoje planove provedbe Europske garancije za mlade u praksi. Na temelju dogovorenog kriterija prihvatljivosti od 25 posto nezaposlenih mladih za regije razine NUTS2 u 2012., Hrvatska će ispuniti kriterije prihvatljivosti za pomoć iz Inicijative te zaprimiti oko 66 milijuna eura dodatnih resursa u ovom kontekstu. 26. kolovoza 2013. Europska komisija je odobrila hrvatski investicijski plan za korištenje sredstava iz kohezijske politike u vrijednosti od 450 milijuna eura koji su dodijeljeni zemlji za trenutno financijsko razdoblje 2007.-2013. kada se, 1. srpnja 2013., pridružila EU. U Nacionalnom strateškom referentnom okviru kojeg su pripremile hrvatske vlasti navode se investicijski prioriteti za hrvatske regije kako bi se ubrzao gospodarski rast i otvorila radna mjesta, jačajući ukupnu konkurentnost zemlje.

sion policy funding in each Member State. Together with the 3 billion € special allocation for the Youth Employment Initiative, this means that more than 74 billion € will be invested in Europe’s people over the next 7 years. Allocating at least 20% of the Fund to social inclusion will mean that people in difficulties and those from disadvantaged groups will get more support to have the same opportunities as others to integrate into the society. Promoting equality between women and men and equal opportunities for all without any discrimination will be integrated in all actions and also supported through specific initiatives. A greater emphasis is placed on combating youth unemployment. The trend of youth unemployment in some Member States, including Croatia is negative and particularly worrying. We cannot allow negative spirals which put at threat a whole generation of young people. Helping the high percentage of young people who are out-of-work in EU Member States at the moment to find a job has to be one of our top priorities. The Youth Employment Initiative will help young people not in employment, education or training in regions experiencing youth unemployment rates above 25%. At least €6 billion will come in support of Member States’ efforts to put their Youth guarantee implementation plans in practice. On the basis of the agreed eligibility criteria of 25% youth unemployment for NUTS2 level regions in 2012, Croatia will be eligible for support from the Initiative and will receive some 66 million € of additional resources in this context. The European Commission has approved on 26 August 2013 Croatia’s investment plan to use EU cohesion policy funds worth €450 million allocated to the country for the current financial period 2007-2013 when it joined the EU on 1st July 2013. The National Strategic Reference Framework prepared by the Croatian authorities, sets out the investment priorities for Croatia’s regions in order to accelerate economic growth and create employment, boosting the country’s overall competitiveness. The NSRF outlines three strategic goals: strengthening economic competitiveness; establishing optimal economic conditions for job creation and employability; and achieving balanced regional development.


9

Kohezijska polit ika Cohesion Policy 2014.-2020. U NSRO-u se navode tri strateška cilja: jačanje gospodarske konkurentnosti, uspostava optimalnih ekonomskih uvjeta za otvaranje radnih mjesta i zapošljivost; te postizanje uravnoteženog regionalnog razvoja. U tom pogledu može se očekivati da će novi okvir za ESI Fondove 2014.-2020. pružiti još povoljniju okolinu za uspjeh. U sljedećim mjesecima aktivne rasprave između Komisije i hrvatskih vlasti o Sporazumu o partnerstvu i operativnim programima bit će od ključne važnosti za korištenje novih mogućnosti. Europi je potrebna iskrena rasprava o postignućima i slabostima kohezijske politike; rasprava koja nadilazi karikaturu koju i prečesto viđamo u popularnim medijima. Vjerujem da će nadolazeće financijsko razdoblje 2014.2020. biti prilika da se dokaže da je kohezijska politika učinkovit i neophodan instrument kojim EU promiče pametan, održiv i uključiv rast te solidarnost među državama i regijama.

Izvor/Source:flicker.com

In this respect it can be expected that the new framework for the ESI Funds 2014-2020 will provide an even more favourable environment for success. In the coming months, active discussion between the Commission and the Croatian authorities on the partnership agreement and operational programmes will be key for grasping the new opportunities. Europe needs an honest discussion on both the merits and the weaknesses of cohesion policy; a discussion which goes beyond the caricature that we see too often in popular media. I trust that the upcoming financial period 2014-2020 will be an opportunity to demonstrate that cohesion policy is an effective and necessary instrument for the EU to promote smart, sustainable and inclusive growth and solidarity between countries and regions.


10

dr.sc. Davor Galinec*

Fiskalni horoskop Republike Hrvatske za 2014. godinu Posao Nakon što je Europska komisija 15. studenoga 2013. objavila Izvješće o postojanju prekomjernog proračunskog deficita u Hrvatskoj (temeljem članka 126(3) TFEU) u kojem je ustanovljeno da je Hrvatska (uzevši u obzir sve „olakšavajuće okolnosti“) prekršila oba fiskalna kriterija definirana Mastriškim ugovorom (deficit i dug), Europska komisija je, u roku kraćem od mjesec dana, 10. prosinca 2013. na svojim stranicama objavila četiri dokumenta: Mišljenje Komisije o postojanju prekomjernog deficita, Preporuku Komisije za izradu Odluke vijeća EU o postojanju prekomjernog deficita, Preporuku Komisije za izradu preporuke Vijeća EU za prestanak procedure prekomjernog deficita te Radni dokument službi Komisije (Staff Working Document - SWD). Temeljem tih dokumenata očekuje se da će Vijeće EU 28. siječnja 2014. godine donijeti Odluku o postojanju prekomjernog deficita (Council decision on the existence of an excessive deficit) i Preporuku za prestanak procedure prekomjernog deficita (Council recommendation to end the excessive deficit situation), čime će Hrvatska i formalno ući u Proce-

duru prekomjernog proračunskog deficita (PPPD). Bit Preporuke Komisije za izradu preporuke Vijeća EU za prestanak procedure prekomjernog deficita u Hrvatskoj1 je sljedeća: 1. Hrvatska mora do kraja 2016. godine svesti deficit na razinu ispod 3 posto BDP-a 2. Hrvatska treba svesti fiskalni deficit na razinu od 4,6 posto BDP-a u 2014., 3,5 posto BDP-a u 2015. i 2,7 posto BDP-a u 2016. godini. 3. Hrvatska bi trebala predložiti i strogo provoditi mjere koje su potrebne da bi se postigla korekcija prekomjernog deficita do kraja 2016. te koristiti sve izvanredne dobitke u svrhu smanjenja deficita (npr. prihode ostvarene privatizacijom, koncesijske prihode i sl.). 4. Vijeće EU postavlja rok 30. travnja 2014. godine za poduzimanje učinkovitih mjera, tj. treba detaljno izvijestiti EK i Vijeće o strategiji konsolidiranja javnih financija u svrhu postizanja ciljeva zadanih Preporukom nakon čega će Vlada najkasnije svakih šest mjeseci podnositi izvješća sve do trenutka izlaska iz procedure prekomjernog deficita. Iako je dug konsolidirane opće države krajem 2012. godine iznosio 55,5 posto BDP-a i Jesenske prognoze

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. .


EK-a ukazivale su na porast vrijednosti duga preko granične vrijednosti tek u 2014. godini (65 posto BDPa), EK je u međuvremenu dodatno ažurirala Jesenske prognoze uzevši u obzir i informaciju o novom zaduženju Hrvatske kroz izdavanje USD obveznica na američkom financijskom tržištu tijekom studenoga te je zaključeno da će granična vrijednost od 60 posto BDP-a biti dosegnuta do kraja 2013. godine. Što se tiče zahtjeva EK-a o izlasku iz procedure prekomjernog duga, u Preporukama se spominje (sukladno članku 2. Uredbe Vijeća br. 1467/97) da razlika između iznosa prekomjernog duga i referentne granice od 60 posto BDP-a treba biti eliminirana u roku od dvije godine nakon izlaska iz procedure prekomjernog deficita (što praktički znači da bi razina duga morala biti svedena na razinu ispod 60 posto BDP-a do kraja 2018. godine). Isto tako, u dokumentu se od Hrvatske traži: 1. temeljita revizija (proračunskih) rashoda s ciljem racionalizacije plaća, izdataka za socijalnu skrb i subvencija te omogućavanje dovoljno velikog fiskalnog prostora za pokretanje i primjenu proračunskih rashoda koji potiču rast, uključujući i rashode za „sufinanciranje“ projekata koji se financiraju iz fondova EU 2. dodatno poboljšanje porezne discipline i povećanje učinkovitosti porezne uprave 3. poboljšanje institucionalnog okvira za javne financije kroz višegodišnje proračunsko programiranje, jačanje uloge i neovisnosti odbora za fiskalnu politiku te kroz osiguranje usklađenosti s fiskalnim pravilima. Uz sve navedeno, Vijeće EU će prema prijedlogu zaključaka pozvati Hrvatsku da provede strukturne reforme, posebno kroz uvođenje fleksibilnosti na “kruto” tržište rada, poboljšanje “nepovoljnog” poslovnog okruženja i povećanje učinkovitosti javne uprave. Strukturne reforme trebale bi povećati potencijal rasta BDP-a, a ako raste BDP onda je manji iznos proračunskih rashoda koje treba rezati da bi se dosegao zadani cilj proračunskog deficita. “Može li se itko sjetiti kad to vremena nisu bila teška i kad novca nije bilo malo?” (Ralph Waldo Emerson)

Novac U Preporukama se navodi da Hrvatska treba omogućiti dovoljno velik fiskalni prostor za pokretanje i primjenu proračunskih rashoda koji potiču rast, uključujući i rashode za „sufinanciranje“ projekata koji se financiraju iz fondova EU. U tom dijelu je i kroz kohezijsku regulativu omogućeno potpisivanje zajma s Europskom investicijskom bankom (EIB) za kompletno nacionalno sufinanciranje. Riječ je o zajmu koji se daje uz sedam godina počeka i izuzetno povoljne kamatne stope. Takvu je mogućnost Republika Hrvatska iskoristila još u 2011.

kada je potpisan prvi okvirni zajam s EIB-om za sufinanciranje projekata koji se financiraju iz IPA-e. Ministarstvo financija temeljem tog zajma može sa svim općinama, gradovima i županijama koji imaju EU projekte potpisati ugovore i proslijediti im pod istim uvjetima (ili povoljnije, pa i bespovratno, ovisno o fiskalnom kapacitetu i razvijenosti pojedine općine, grada i županije) sredstva zajma. I Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je mogućnost (su)financiranja tzv. „nacionalne komponente“ za krajnje korisnike kod povlačenja sredstava iz EU fondova, što je dobro za jedinice lokalne samouprave koje imaju razvijene dobre projekte ali nisu u mogućnosti pribaviti dovoljno sredstava za sufinanciranje EU projekata. EBRD je najavio sudjelovanje u projektu s Hrvatskim vodama gdje bi u prvom tromjesečju 2014. godine trebao osigurati „sufinanciranje“ od 200 milijuna eura krajnjim korisnicima koji će uz to koristiti dodatnih 600 milijuna eura bespovratnih EU sredstava za unaprjeđenje vodovodne infrastrukture. Važno je izračunati i vidjeti čiji su uvjeti povoljniji, EBRD ili EIB, pa onda odlučiti koji instrument koristiti. Novo zaduživanje države u uvjetima kada je poznato da je Hrvatska premašila referentnu vrijednost udjela duga u BDP-u od 60 posto zasigurno će biti otežano i postaje sve manje izvediva (i isplativa) opcija. Da bi se potakao gospodarski rast koji će rezultirati i povećanjem proračunskih prihoda temeljem realiziranih EU projekata u srednjem roku, potrebno je intenzivno korištenje raspoloživih sredstava iz EU fondova. “Ušteđeni novac dva put je zarađen.” (talijanska narodna poslovica)

Ljubav

„Siromaštvo ulazi na vrata, a ljubav izlazi kroz prozor.“ (rumunjska narodna poslovica)

Zdravlje Reforma zdravstvenog sustava i aktualni proces sanacije hrvatskih bolnica (treći u nizu u zadnjih deset godina, bez ozbiljne reforme sustava) su u tijeku te su utjecali i na porast javnog duga Republike Hrvatske tijekom 2013. Isto tako hrvatski su liječnici nedavno proveli neko vrijeme u štrajku zbog najave smanjenja prava iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (koji je na kraju ipak potpisan). Ako bude dodatnih rezova na rashodnoj strani državnog proračuna na pozicijama namijenjenim zdravstvu (a u svrhu postizanja ciljnih veličina proračunskog deficita sukladno Preporukama) u 2014. godini preporuča se biti zdrav koliko god je to moguće. “Zdravlje bez novca gotovo je bolest.” (bugarska narodna poslovica)

11


12

mr.sc. Ivana Maletić

Strateški dokumenti za korištenje EU fondova Uvod Planiranje za EU sredstva programsko je i financiraju se isključivo i samo dobro postavljeni i definirani programi. Proces planiranja u nadležnosti je resornih ministarstava i koordiniran od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Planiranje obuhvaća predlaganje i usvajanje strategija za pojedina područja te sukladno prioritetima pojedinih područja predlaganje i pripremu projekata koji će se financirati iz EU fondova. Na svim razinama programa definiraju se ciljevi i indikatori mjerenja uspješnosti ostvarivanja ciljeva što se kasnije u provedbi detaljno prati. Priprema operativnih programa u IPA-i znatno je jednostavniji proces od definiranja strateških dokumenata za sedmogodišnju financijsku perspektivu i korištenje EU fondova. Cilj predpristupnih programa pomoći je pripremiti zemlju kandidatkinju za članstvo u EU i pomoći reforme koje se tijekom pregovora moraju dogoditi, dok

financijski i ekonomski učinci nisu u prvom planu jer je riječ o malim sredstvima u odnosu na one koji se dodjeljuju iz Europskih fondova. Upravo zbog ograničenog obuhvata i malih iznosa, strateške dokumente za korištenje IPA sredstava bilo je jednostavnije pripremiti.

1. Strateški dokumenti za EU fondove Republika Hrvatska prve sedmogodišnje strateške dokumente priprema za razdoblje 2014.-2020. godine. Zajednički strateški okvir definira koherentni investicijski okvir za ulaganja iz svih europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF) i Europski pomorski i ribarski fond (EMFF), sve zajedno ESI fondovi), sadrži prijedloge o tome kako


se sredstva EU mogu učinkovitije koristiti za postizanje ciljeva strategije “Europa 2020” i definira prioritetna područja za ulaganja. Uz Zajednički strateški okvir donosi se i Partnerski sporazum koji je krovni strateški dokument u kojem države članice obrazlažu svoju strategiju korištenja ESI fondova. Sadrži analizu razvojnih potreba u odnosu na tematske ciljeve i ključne aktivnosti definirane u Zajedničkom strateškom okviru i Nacionalnom programu reformi te definira na koji će se način postići usklađenost s tim ciljevima. Uz ovaj se krovni programski dokument donose i operativni programi. Operativni programi programski su dokumenti kojima se prema pojedinim sektorskim područjima određuju mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih u Partnerskom sporazumu te način njihove provedbe. Republika Hrvatska je 18. listopada predala Europskoj komisiji nacrt Partnerskog sporazuma za razdoblje 2014.-2020. i već početkom studenog dobila odgovor u kojem se ukazuje na značajne dorade koje je potrebno napraviti jer predani dokument nema čak niti osnovne elemente strateškog dokumenta: ciljevi i prioriteti nisu jasno definirani, polazna osnova nije obrazložena ni opisana, pokazatelji mjerenja ispunjavanja ciljeva nisu dobro utvrđeni. Zajednički strateški okvir i Nacionalni program reformi još nisu pripremljeni i nacrti nisu predstavljeni javnosti.

2. Uvođenje strateškog i višegodišnjeg proračunskog okvira na nacionalnoj razini Zbog ovog strateškog i višegodišnjeg pristupa u europskom proračunu za sve države članice bilo je važno unaprijediti proces planiranja uvođenjem strateškog i višegodišnjeg proračunskog okvira. To je ono za što su donošenjem Zakona o proračunu iz 2008. kod nas napravljeni prvi koraci: • Uvedena je obveza strateškog planiranja i izrade trogodišnje strategije vladinih programa kako bi strateški prioriteti i ciljevi vladine politike izravno utjecali na alokaciju sredstava unutar proračuna, • Višegodišnja dimenzija proračuna osigurana je odredbom koja definira da Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo (na lokalnoj razini), donosi proračun za jednu proračunsku godinu ali i projekciju za sljedeće dvije godine.

Zakonom o regionalnom razvoju definirano je da su planski dokumenti politike regionalnog razvoja Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske i županijske razvojne strategije, odnosno strategija razvoja Grada Zagreba te da se donose sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa. Strategijom regionalnog razvoja detaljnije bi se trebali utvrđivati ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske i način njihova postizanja te institucionalni i planski okvir politike regionalnog razvoja. Ciljevi i prioriteti definirani u Strategiji regionalnog razvoja trebali bi biti podloga pri izradi Strategije Vladinih programa. Županijske razvojne strategije trebale bi biti usklađene i proizlaziti iz Strategije regionalnog razvoja i obratno. Županijska razvojna strategija, prema Zakonu o regionalnom razvoju, dokument je jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja te jedinice područne (regionalne) samouprave. Plan razvojnih programa koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju obvezu donijeti sukladno Zakonu o proračunu mora biti u suglasju sa županijskom razvojnom strategijom. Sadržaj županijskih razvojnih strategija, metodologija izrade i vrednovanje definirani su Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. Županije prilikom donošenja razvojnih strategija trebaju surađivati s gradovima i općinama na svom području, a u skladu s načelom partnerstva i s ostalim zainteresiranim stranama poput civilnog društva, poduzetnika, socijalnih partnera, znanstvenih institucija i slično. Koncept koji Zakon o regionalnom razvoju pokušava uvesti, osobito vezano uz povezivanje strateških ciljeva i prioriteta na lokalnoj i regionalnoj razini sa nacionalnim ciljevima i prioritetima, još nije zaživio u praksi. Stanje u definiranju strateških dokumenata i njihovom međusobnom povezivanju tijekom 2012. i 2013. znatno se pogoršalo umjesto da je došlo do intenzivnog rada, povezivanja i unaprjeđenja s obzirom da je riječ i o podlogama neophodnim za uspješno korištenje EU fondova. U prilog tome govori i činjenica da se nije radilo na novoj Strategiji regionalnog razvoja iako strategija donesena za razdoblje 2011.-2013. nije uzimala u obzir nove mogućnosti financiranja iz EU fondova. Trogodišnja Strategija vladinih programa redovito se donosi te je Vlada usvojila strategiju za razdoblje 2014.-

13


14

2016. ali nove i s Vladinom strategijom usklađene Strategije regionalnog razvoja nema. Županije isto tako nisu potaknute da što prije pripreme nove strategije za razdoblje 2014.-2016. već im je dopisom Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova dalo naputak da postojeće strategije pripremljene za razdoblje 2011.-2013. samo dodatno produže do 2014. Navedeno pokazuje kako se potpuno pogrešno pristupa izradi strateških dokumenata jer su dokumenti poput Zajedničkog referentnog okvira, Partnerskog sporazuma i Operativnih programa trebali proizaći iz županijskih strategija, Strategije regionalnog razvoja i Strategije vladinih programa. Partnerski pristup u definiranju ciljeva i prioriteta znači zajednički rad na dokumentima kroz vertikalno povezivanje na način da se strategije razvoja općina, gradova i županije povežu u zajedničku županijsku razvojnu strategiju. Županijske razvojne strategije trebalo bi harmonizirati i povezati u regionalne (na NUTS II razini – statistička regija1) razvojne strategije a njih naravno uskladiti i povezati sa nacionalnim strateškim dokumentima – Strategija vladinih programa, Partnerski sporazum, Nacionalni program reformi. Uz ovo vertikalno povezivanje dokumenata, partnerski pristup traži i horizontalno povezivanje na način da se u definiranje strateških dokumenata na svim razinama uključe svi segmenti društva: poduzetnici, neprofitne organizacije, znanstvenici, mladi, socijalni partneri. Za strateške je dokumente važno da se svi segmenti društva u njima mogu prepoznati jer su upravo oni nositelji projekata kojima će se ciljevi iz strateških dokumenata realizirati. Tek tako pripremljeni, dobro iskomunicirani i međusobno povezani strateški dokumenti mogu biti ostvarivi u praksi. Zbog navedenog Europska komisija upozorava da je jedna od najvećih slabosti sustava za korištenje EU fondova u Republici Hrvatskoj nedostatak partnerskih konzultacija. Nije bit u tome da se javnost pozove na prezentiranje prioriteta koje je netko unaprijed posložio već da se zajedničkim radom i razgovorima utvrde ciljevi i prioriteti koje većina osjeća kao svoje. Samo se na taj način može osigurati održivost provedbe svih strateških dokumenata (nacionalnih – Vladina strategija, regionalnih – županijske razvojne strategije i strategija regionalnog razvoja, EU – Zajednički strateški okvir, Partnerski sporazum, operativni programi) s obzirom da se svi prioriteti financiraju kombinacijom izvora – državni proračun, lokalni proračuni, EU fondovi.

3. Strateški planovi općina, gradova i županija Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine (NN, br. 136/12) mijenja se sadržaj plana razvojnih programa. Plan razvojnih programa izmijenjen je tako da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Sam plan razvojnih programa sada predstavlja strateško-planski dokument stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Nažalost, Ministarstvo financija zajedno s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova europske unije još uvijek (rok je bio travanj 2013.) nije donijelo metodološki okvir – pravilnik kojim se propisuje sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja njihove provedbe. Planovi razvojnih programa važni su u kontekstu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije zato što programi i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima. Plan razvojnih programa trebao bi se prema Zakonu o proračunu sastojati od: 1) ciljeva razvoja, 2) mjera, 3) veze s programskom klasifikacijom, 4) veze s financijskim planom, 5) pokazatelja rezultata i 6) veze s organizacijskom klasifikacijom. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – općina, grad, županija utvrđuje ciljeve razvoja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti. Ciljevi razvoja predstavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja jedinice u dužem vremenskom razdoblju. Mjere obuhvaćaju niz specifičnih aktivnosti čija je provedba usmjerena postizanju određenog cilja razvoja a njihov redoslijed ukazuje na prioritete razvoja jedinice i prioritete pri alokaciji resursa u sljedećem trogodišnjem razdoblju. Nakon utvrđivanja mjera aktivnosti se, odnosno projekti iz financijskog plana jedinice, ovisno o svom doprinosu, povezuju s jednom od

Partnersko vijeće statističke regije osniva se radi definiranja zajedničkih prioriteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području statističke regije i predlaganja razvojnih projekata na toj razini. Međusobno povezivanje županija bit će važan preduvjet predlaganja velikih, konkurentnih projekata značajnih za više županija.

1


15

Pelješki most, izvor: forum.net.hr

utvrđenih mjera. Na ovaj način ciljevi razvoja jedinice reflektiraju se u njenom proračunu. Budući da se ciljevi razvoja jedinice povezuju s aktivnostima/projektima iz njenog proračuna moguće je pratiti koliko sredstava se izdvaja za provedbu pojedinog cilja. Međutim, kako bi se uopće moglo pratiti doprinose li uistinu aktivnosti/projekti i koliko ostvarenju mjere s kojom su povezani, utvrđuju se pokazatelji rezultata. Pokazatelji rezultata utvrđuju se na razini aktivnosti/projekta i moraju direktno mjeriti uspješnost provedbe te aktivnosti/projekta. Kako bi se pratila uspješnost provedbe aktivnosti/ projekta za svaki od pokazatelja rezultata utvrđuje se polazna i ciljane vrijednosti. Polazna vrijednost odnosi se na godinu u kojoj se izrađuje proračun i plan razvojnih programa dok se ciljane vrijednosti utvrđuju za to trogodišnje razdoblje. Sa svrhom povećanja odgovornosti pročelnika pojedinih organizacijskih jedinica za zakonito, namjensko i svrhovito trošenje sredstava u planu razvojnih programa svaka aktivnost/projekt povezuje se s organizacijskom jedinicom u čijoj je nadležnosti. Ciljevi i mjere koji se utvrđuju planom razvojnih programa trebaju biti kontinuirani, sveobuhvatni i takvi da doprinose razvoju jedinice. Iako se plan razvojnih programa donosi za trogodišnje razdoblje ciljevi, kao i mjere, ukazuju na prioritete jedinice u dužem vremenskom razdoblju. Najčešće jednom utvrđeni ciljevi razvoja i mjere ostaju nepromijenjeni duži niz godina iako su uvijek moguće određene korekcije s obzirom na razvojnu politiku jedinice.

4. Zaključak Strateško planiranje i projekti ključ su korištenja europskih sredstava i temelj poticanja razvoja. Upravo je strateško planiranje s utvrđivanjem ciljeva i indikatora mjerenja uspješnosti postizanja ciljeva jedno od najslabije razvijenih područja u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj razini a osobito na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Za korištenje europskih sredstava ključno je da strateški dokumenti poput Partnerskog sporazuma i operativnih programa proizlaze iz strategija donesenih na razini države, po regijama, da su jasno definirani prioriteti s obrazloženjima, očekivani ciljevi te načini mjerenja uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva. Bez na strategiji utemeljenih projekata i argumenata za njihovo provođenje temeljenih na rezultatima, EU neće prihvatiti predložene strateške dokumente i projekte te će sredstva fondova usmjeravati na financiranje projekata kojima se primarno ispunjavaju europski ciljevi u RH poput ulaganja u prometnu infrastrukturu na europskim koridorima kroz RH, ulaganja u okolišnu infrastrukturu u skladu s direktivama… Zbog toga RH treba intenzivirati rad na strategijama za različita područja od prometa, zaštite okoliša, energetike preko znanosti, školstva, predškolskog odgoja, zdravstva, socijalne skrbi do gospodarstva i poljoprivrede. Važno je odlučiti što se na kojem području želi razvijati i koji su glavni prioriteti pojedinih područja. Pritom je važno fokusirati se na određen, ograničen broj realnih ciljeva a ne donositi poduže liste i popise želja koji ukazuju na to da nije jasno što želimo postići u sljedećem srednjoročnom i dugoročnom razdoblju na području određene regije i nacionalno. Komunikaciju s lokalnom/ regionalnom razinom neophodno je pokrenuti i intenzivirati te utvrditi zajedničke ciljeve i prioritete.


16

Izvor/Source: cy2012.eu

Androulla Vassiliou*

Izvor/Source: efa-aef.eu

Doris Pack**

ERASMUS+ Erasmus+, novi program Europske Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, predstavlja veliku vijest za milijune Europljana. Usmjeren na unapređivanje vještina, zapošljavanje podršku modernizaciji obrazovanja, sedmogodišnji program imat će proračun od 14.7 milijardi eura – 40% više nego do sada. Ovo predstavlja snažnu ekspanziju najvećeg i najboljeg svjetskog programa mobilnosti i tim se postignućem ponosimo. Ono je dokaz naše predanosti mladima Europe i izazovima s kojima se suočavaju.

Erasmus+, the new European Union programme for education, training, youth and sport, is great news for millions of Europeans. Aimed at boosting skills, employability and supporting the modernisation of education, training and youth systems, the seven-year programme will have a budget of €14.7 billion - 40% higher than current levels. This represents a massive expansion of the world’s biggest and best mobility programme and we take pride in that achievement. It is proof of our commitment to Europe’s young people and the challenges they face.

Više od 4 milijuna ljudi primit će pomoć za studiranje, rad ili volontiranje u inozemstvu, uključujući 2 milijuna fakultetskih studenata, 650 000 studenata i naučnika iz područja strukovnog obrazovanja, 800 000 školskih učitelja, predavača, trenera, obrazovnog osoblja i mladih radnika, kao i više od 500 000 onih koji idu na razmjenu mladih ili volontiranje u inozemstvo.

More than 4 million people will receive support to study, train, work or volunteer abroad, including 2 million higher education students, 650 000 vocational training students and apprentices, 800 000 school teachers, lecturers, trainers, education staff and youth workers, as well as more than 500 000 going on youth exchanges or volunteering abroad.

Vjerujemo da Erasmus+ može pridonijeti borbi protiv nezaposlenosti mladih, unaprjeđujući vještine koje ljudima trebaju u današnjem svijetu. Erasmus+ pokriva sva područja formalnog i neformalnog učenja za učenike, studente, strukovne naučnike, mlade i odrasle učenike putem svojih komponenti Comenius, Erasmus, Erasmus

We believe that Erasmus+ can contribute towards the fight against youth unemployment, improving skills people need in today’s world. Erasmus+ covers all areas of formal and non-formal learning for pupils, students, apprentices, young people and adult learners through its components Comenius, Erasmus, Erasmus Mundus, Leonardo, Grundtvig and

* Androulla Vassiliou je Povjerenica Europske komisije za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade ** Doris Pack je Predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta

* Androulla Vassiliou is the European Commissioner for Education, Culture, Multilingualism and Youth. ** Doris Pack is Chair of the European Parliament Committee on Culture and Education.


Mundus, Leonardo, Grundtvig i Mladi u akciji. Uz to, u vrijeme kada se dijelovi naše Unije okreću sami protiv sebe i ekstremne ideje dobivaju na težini, Erasmus+ zbližavat će Europljane te nastaviti simbolizirati neke od najvećih težnji i demokratskih vrijednosti Europske Unije. Pojedinačne koristi dobivene od mogućnosti studiranja ili osposobljavanja u inozemstvu dobro su poznate. Provodeći vrijeme u inozemstvu mladi unaprjeđuju jezične vještine, prilagodljivost i samopouzdanje. Uče živjeti i raditi uz ljude različitih tradicija i naslijeđa. Vještine dobivene putem tog međunarodnog iskustva povećavaju njihove mogućnosti zapošljavanja te imaju i učinak na gospodarstvo EU kao cjeline. Erasmus+ ima tri glavna cilja: prvo oko 65% proračuna se dodjeljuje za mogućnosti obrazovanja u inozemstvu za pojedince iz EU i izvan nje, drugo, program će podržavati partnerstva između obrazovnih institucija, organizacija mladih, kompanija, lokalnih i regionalnih vlasti i nevladinih organizacija i treće podržavat će reforme kojima se modernizira obrazovanje i osposobljavanje te promiču inovacije, poduzetništvo i zapošljivost. Uz stipendije za studij i osposobljavanje u inozemstvu studenti koji planiraju magistrirati u inozemstvu, za što su nacionalne stipendije ili krediti rijetko raspoloživi, imat će koristi od nove kreditno garancijske sheme kojom rukovodi Europski investicijski fond. Nova Erasmus+ partnerstva, pod nazivima “Savezi znanja” i “Savezi sektorskih vještina”, pomoći će premostiti jaz između obrazovanja i radnog svijeta omogućavajući institucijama za visoko obrazovanje, pružateljima osposobljavanja i poduzećima da rade zajedno i učinkovitije promiču inovacije i poduzetništvo. To znači npr. razvoj novog nastavnog programa kako bi se smanjio jaz u vještinama. Strateška partnerstva manjeg opsega također će nastojati potaknuti suradnju između formalnog i neformalnog učenja u svim sektorima. Jačanjem Europske volonterske službe i međunarodne razmjene mladih Erasmus+ će promicati aktivno građanstvo i sudjelovanje mladih u demokratskom životu. Na koncu, Erasmus+ će po prvi put uključivati namjensku proračunsku liniju za sport. Europskoj dimenziji u sportu dodijelit će se više od 33 milijuna eura godišnje što će pomoći pri rješavanju prekograničnih prijetnji kao što su namještanje utakmica i doping. Podržavat će i transnacionalne projekte koji uključuju organizacije iz područja amaterskih sportova promičući, između ostalog, dobro upravljanje, socijalnu uključenost, dvostruke karijere i fizičku aktivnost za sve uzraste. Europa se suočava s ogromnim gospodarskim i društvenim izazovima. Potrebna nam je promjena načina razmišljanja kako bismo izronili iz trenutne gospodarske krize. Uvjereni smo da će Erasmus+ imati ključnu ulogu pri suočavanju s tim izazovima i pružanju nade u bolju budućnost milijunima mladih Europljana.

Youth in Action. And, at a time when parts of our Union are turning in on themselves and extremist ideas are gaining currency, Erasmus+ will bring Europeans together and continue to symbolise some of the European Union’s greatest aspirations and democratic values. The individual benefits gained from opportunities to study or train abroad are wellknown. By spending time abroad, young people improve their language skills, adaptability and self-confidence. They learn how to live and work alongside people with different traditions and backgrounds. The skills gained through this international experience boosts their employability and also has an impact on the EU economy as a whole. Erasmus+ has three main targets: first, around 65% of the budget is allocated to learning opportunities abroad for individuals, within the EU and beyond; second, the programme will support partnerships between educational institutions, youth organisations, businesses, local and regional authorities and NGOs; and, third, it will support reforms to modernise education and training and to promote innovation, entrepreneurship and employability. In addition to grant support for studies and training abroad, students planning a full Master’s degree abroad, for which national grants or loans are seldom available, will benefit from a new loan guarantee scheme run by the European Investment Fund. The new Erasmus+ partnerships, called ‘Knowledge Alliances’ and ‘Sector Skills Alliances’, will help bridge the gap between education and the working world by enabling higher education institutions, training providers and enterprises to work together and more effectively promote innovation and entrepreneurship. This means, for example, developing new curricula to tackle skills gaps. Smallerscale strategic partnerships will also seek to encourage cooperation between formal and non-formal learning across all sectors. By strengthening the European Voluntary Service and international youth exchanges, Erasmus+ will also promote active citizenship and the participation of young people in democratic life. Finally, Erasmus+ will, for the first time, include a dedicated budget line for sport. It will allocate more than €33 million a year to the European dimension in sport by helping to address cross-border threats such as match fixing and doping. It will also support transnational projects involving organisations in grassroots sport, promoting, among other topics, good governance, social inclusion, dual careers and physical activity for all ages. Europe is facing tremendous economic and social challenges. We need a change of mind-set in order to emerge from the current economic crisis. We are convinced that Erasmus+ has a vital role to play in meeting these challenges and giving millions of young Europeans hope for a better future.

17


18

Kristina Kosor*

Europske politike i fondovi za mlade Uvod Gotovo 20 posto ukupnog stanovništva Europske unije, odnosno 96 milijuna, jesu mladi u dobi od 15-291 godina. U veljači 2013. ukupna stopa nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU) iznosila je 23,5 posto, dok su ekonomski gubici koji proizlaze iz povlačenja mladih s tržišta rada u 2011. procijenjeni na 153 milijuna eura, što odgovara 1,2 posto BDP-a Europske unije. Ekonomski trošak u državnom proračunu kojeg stvara nezaposlenost mladih široko se procjenjuje u svakoj državi članici Europske unije i prema podacima iz 2011. (Eurofound), taj trošak je dosegao oko 100 milijardi eura godišnje (na uzorku od 21 države članice EU). Osim ekonomskog, tu je i društveni i psihološki trošak, s obzirom da problem dugoročne nezaposlenosti i društvene isključenosti djeluje i psihološki na mlade ljude koji uz to gube i nadu u trenutnu gospodarsku paradigmu. Čak 7,5 milijuna mladih Europljana između 15 i 24 godine nisu zaposleni, niti se obrazuju, niti su na stažu (eng. Not * Savjetnica u Centru za razvoj javnog i neprofitnog sektora 1 The first EU Youth Report, Brussels, 27 April 2009 2 Employment, Social Affairs &I nclusion – EU measures to tackle youth unemployment

in Education, Employment, or Training - NEETs). Jedan od pet mladih Europljana na tržištu rada ne može naći posao, dok u Grčkoj, Španjolskoj i Hrvatskoj taj omjer iznosi jedan naprama dva. U posljednje četiri godine, ukupna stopa zaposlenosti mladih pala je za tri puta. Jaz između država s najvišom i najnižom stopom nezaposlenih mladih ljudi i dalje je iznimno visok. U ožujku 2013. došlo je do razmaka od 51,5 postotnih bodova između država članica s najnižom stopom nezaposlenosti mladih (Austrija i Njemačka - 7,6 posto) i države članice s najvećom stopom (Grčka - 59,1 posto). Grčku slijede Španjolska (55,9 posto), Hrvatska (51,8 posto), Italija (38,4 posto) i Portugal (38,3 posto). Jedine države članice Europske unije s niskim postocima nezaposlenosti mladih su Austrija, Njemačka i Nizozemska, sve u rasponu od 7 do 9 posto. To pokazuje neprihvatljiv raskorak među državama članicama. Iz svega navedenog možemo zaključiti zašto Europska komisija poduzima izravne akcije kad je riječ o zapošljavanju mladih2.


1. Europska politika za mlade

Ciljevi inicijative na nacionalnoj razini jesu: • Osigurati učinkovita ulaganja u obrazovni sustav na svim razinama, • Poboljšati rezultate obrazovanja, • Poboljšati ulazak mladih na tržište rada.

Od samih početaka (1993.) pa sve do danas, europska politika za mlade obuhvaća tri važna područja, i to obrazovanje, zapošljavanje i društvenu uključenost. Upravo su ta područja i dalje prioriteti u strateškom dokumentu Europske unije, za razdoblje 2014-2020, pod nazivom Europa 2020. Strategijom su definirani ciljevi i prioriteti djelovanja Europske unije. Tri temeljna prioriteta strategije su pametan, održiv i uključiv rast. Jedan od prioriteta je visoka zaposlenost i društvena uključenost.

Revidirajući prvi ciklus provedbe Europske strategije za mlade (2010. – 2012.) Europski parlament je prepoznao potrebu za međusektorskim i uravnoteženim pristupom u osam područja djelovanja te poziva na odabir prioriteta unutar EU politika za mlade i to upravo od strane mladih ljudi, kako bi se politike oblikovale na način da odgovaraju trenutnom stanju i zahtjevima mladih. Kao izazove za sljedeći ciklus strategije u području obrazovanja, osposobljavanja, inovacija i sufinanciranja, Parlament naglašava potrebu da se ulaže više u vještine koje će doprinijeti zapošljavanju, te predlaže stvaranje fleksibilnih programa, integrirajući poduzetništvo i transverzalne vještine kao i rano učenja stranih jezika.

Ciljevi koje EU želi postići kad je u pitanju obrazovanje, znanost i zapošljavanje su: • Zaposlenost populacije između 20 i 64 godine na razini od 75 posto, • Postotak ranog napuštanja školovanja ispod 10 posto, • Minimalno 40 posto mlade generacije s diplomom. Europska komisija istaknula je sedam inicijativa kojima će se nastojati ubrzati postizanje postavljenih ciljeva i prioriteta unutar strategije. Inicijative su mjere koje je potrebno poduzeti na razini Europske unije za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta.

2. Stanje u Republici Hrvatskoj Na nacionalnoj razini, temeljni strateški dokument u području politike za mlade je trenutno važeći Nacionalni program za mlade 2009-2013 (NPM). Ovaj dokument obuhvaća različite mjere i akcije u okviru tematskih područja koje imaju za cilj unaprijediti položaj i poboljšati kvalitetu života mladih. Dokument je donesen prije nego je kriza dovela do jakih promjena na tržištu rada i stanja u području obrazovanja i zapošljavanja mladih. Vlada je još 2011. i 2012. trebala revidirati ovaj dokument i prilagoditi ga novim uvjetima. U srpnju 2013. postotak mladih nezaposlenih ljudi dosegao je rekordnu brojku od 55,4 posto. Broj nezaposlenih mladih ljudi u dobi ispod 25 godina u Hrvatskoj iznosi 51,8 posto. Od ukupnih korisnika mjera aktivnih politika zapošljavanja do 6. lipnja 2013. (30.900 korisnika) polovicu čine mlade osobe i to 29,4 posto mladih između 15 i 24 godine i 26,4 posto između 25 i 29 godina. Broj mladih uključenih u mjeru

Jedna od sedam inicijativa Europske komisije kojom će se nastojati postići navedeni ciljevi i prioriteti je inicijativa Mladi na potezu3. Ciljevi inicijative na razini Europske unije4: • Povećati i integrirati EU mobilnost, fakultetske i istraživačke programe (Erasmus, Erasmus mundus, Marie Curie, Tempus) i povezati ih s nacionalnim programima; • Pojačati kvalitetu visokog obrazovanja standardizirajući kvalitetu i rezultate u globalnim mjerilima; • Promovirati poduzetništvo kroz programe za mlade te tim načinom promovirati potrebu neformalnog učenja; • Pokrenuti program zapošljavanja mladih sa ciljem smanjenja broja nezaposlenih među mladima. 697 10 26 882 172 281

Potpora za očuvanje radnih mjesta Obrazovanje nezaposlenih Potpore za samozapošljavanje

Slika 1. Broj osoba koje sudjeluju u mjerama aktivne politike zapošljavanja mladih

3.147

172 281

Javni radovi

961 1.369

Potpore za zapošljavanje i usavršavanje

1.159 2.011

9.178 5.549

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

11.447

5.294 5.071

Ukupno 25 - 29 godina do 24 godine

0 3 4

2.000

http://ec.europa.eu/youthonthemove/#theme_pos_3 EU Politike i fondovi, Plavi partner (Marija Tufekčić, Željko Tufekčić, 2013.)

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

19


20

stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa iznosi 5.071 u dobi od 15 do 24 godine (44,3 posto), a 5.294 osoba od 25 do 29 godina (46,2 posto). U prosincu 2012. godine Europska Komisija predložila je mjere kojima bi države članice rješavale nezaposlenost mladih i društvenu isključenost. Mjere (Youth European Employment Package) sadrže i preporuku o pokretanju programa Garancija za mlade (eng. Youth Guarantee) u svakoj državi, prema kojoj države članice trebaju osigurati da svi mladi do 25 godina dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, nastave školovanje, obrazovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od završetka formalnog obrazovanja ili gubitka zaposlenja. Pokretanje ovog programa za mnoge države članice zahtijevat će strukturne reforme uključujući i razvoj sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Značajna financijska potpora dolazi iz Europskog socijalnog fonda, ali države članice trebaju definirati prioritetne mjere zapošljavanja mladih u svojim nacionalnim proračunima. U Republici Hrvatskoj mjere aktivne politike zapošljavanja ostaju na snazi i nakon ulaska u Europsku unije. Iako EU daje smjernice za provedbu politika zapošljavanja, svaka država članica donosi zasebno svoje planove zapošljavanja i provodi ih putem mjera aktivne politike zapošljavanja. Nadopune mjera donose se sukladno programu EU (Garancija za mlade) za sve mlade do 25 godina starosti.

3. Mogućnosti financiranja iz EU programa i fondova Sljedeća generacija Kohezijske politike, a posebno operativnih programa unutar Europskog socijalnog fonda predstavljat će ključni financijski alat za provedbu mjera obrazovanja i zapošljavanja mladih. Od 2007. do 2012. 20 milijuna mladih ljudi (do 25 godina) imalo je koristi od različitih projekata (edukacije, osposobljavanje, mentorstvo) koji su financirani iz ESF-a. U nekim zemljama (DE, FR, HU), mladi ljudi čine 40 posto ili više od svih sudionika na projektima.Cilj projekata koji se financiraju kroz Europski socijalni fond jest da se mladi zadrže u obrazovanju kako bi se spriječilo rano napuštanje školovanja. Nadalje, želi se olakšati prijelaz iz obrazovanja na posao kroz mentorstvo, savjetovanje, dokvalifikacije i sl. Europski socijalni fond ima važnu ulogu u borbi s visokim stopama nezaposlenosti mladih te pruža financijsku potporu studentima težeg socijalnog statusa kako bi savladali financijske poteškoće za vrijeme studiranja.Kako bi se financijska potpora što više fokusirala na regije i pojedince koji se najviše bore sa nezaposlenošću i društvenom isključenošću, Europsko Vijeće je u veljači donijelo namjensku Inicijativu za zapošljavanje mladih (eng. Youth employment initia5

tive) čija financijska potpora iznosi 6 milijardi eura za razdoblje 2014 – 2020. Sredstva su namijenjena mladim osoba koje nisu u radnom odnosu, ne obrazuju se i nisu pripravnici ( eng. Not in Education, Employment, or Training - NEETs ) te kao podrška pri provedbi programa Garancija za mlade. Ideja je da se potpora iz Inicijative usmjeri na regije u kojima je stopa nezaposlenosti iznad 25 posto i na mlade osobe (NEET’s) između 15 i 24 godine. Države članice bile su obvezne iznijeti svoje programe zapošljavanja u jesen 2013., dok Komisija paralelno na razini EU razvija instrumente koji će zemljama pomoći da ostvare zacrtane ciljeve. Europska komisija za razdoblje 2014. - 2020. predlaže jedinstven program koji bi obuhvatio sadašnji Program za cjeloživotno učenje te programe Mladi na djelu, Erasmus Mundus i Sport, pod novim nazivom ERASMUS+, koji bi u sljedećem višegodišnjem okviru iznosio 13 milijardi eura. U razdoblju 2014. - 2020. stimulirat će se aktivnosti za jačanje vještina kao i aktivnosti koje pomažu u borbi protiv visokih stopa nezaposlenosti među mladima u mnogim državama članicama (u nekima čak 40 posto). U suradnji s Europskom investicijskom bankom, Komisija također predlaže razvoj programa koji bi se financirala mobilnost postdiplomskim studentima (Erasmus master), s obzirom da je sada na raspolaganju vrlo malo financijske podrške za osobe koje žele upisati magisterij u drugoj državi članici.

4. Zaključak Nezaposlenost mladih rastući je problem s dugoroč¬nim posljedicama za pojedince, zajednice, gospo¬darstva i društva. Sveobuhvatno gledano, širom Europe proizlazi da u srcu vla¬dinih politika postoji hitan imperativ za novim i boljim gospodarskim upravljanjem Europske unije (Europe 2020.), novim mogućnostima zaposlenja i jačom socijalnom kohezijom. Za problem nezaposlenosti mladih, ne postoji univerzalno primjenjivo rješenje, ali je jako važno da države članice u svoje nacionalne politike i strateške dokumente stavljaju naglasak na mlade ljude, kao jedan od važnih resursa kojim je bitno učinkovito i pametno upravljati, kako bi se poticao rast i razvoj. Europska Unija, s obzirom na potencijal malih i srednjih poduzeća za stvaranje radnih mjesta na lokalnoj i regionalnoj razini i da bi im se pružila pomoć pri suočavanju s krizom koja uporno traje, poziva Europsku komisiju na ulaganje daljnjih napora pri poticanju financijskih institucija na posuđivanje sredstava malim i srednjim poduzećima i ulaganje u njih, kako bi im osigurale preživljavanje i promicale njihov rast. U tu svrhu očekuje prijedloge za novi “investicijski plan” dogovoren na lipanjskom sastanku Europskog vijeća i podržava nove investicije u otvorene inovacije i mlada uspješna trgovačka društva5.

Rezolucija Odbora regija – Prioriteti Odbora regija za 2014. godinu s obzirom na program rada Europske komisije (2013/C 280/01)


21

Regionalne konferencije “Mogućnosti korištenja EU fondova” Zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić nastavila je s održavanjem regionalnih konferencija. Nakon Šibensko-kninske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske, Virovitičko-podravske i Ličko-senjske županije čije smo specifičnosti predstavili u prošlom broju I’M-a, zastupnica je u studenom i prosincu posjetila Bjelovarsko-bilogorsku, Vukovarsko-srijemsku i Koprivničko-križevačku županiju čije vam specifičnosti donosimo u nastavku. Do kraja godine konferencije će se održati u Varaždinskoj i Karlovačkoj županiji. Raspored održavanja konferencija u 2014. godini bit će dostupan na našoj web stranici www.ivana-maletic.com. Konferencije su namijenjene predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostalim proračunskim korisnicima, poduzetnicima, nevladinom sektoru, te pravnim i fizičkim osobama zainteresiranim za tematiku EU fondova. Svaka je konferencija specijal-

izirana, temeljena na specifičnostima pojedine županije uočenim analizom popunjenih upitnika koje su općine, gradovi i županije dostavili u Ured zastupnice. Jedan od novih i značajnih izvora financiranja za Republiku Hrvatsku jesu europski fondovi. Iz kohezijske politike očekuje nas u sedam godina 8 milijardi eura odnosno 60 milijardi kuna, a iz poljoprivredne dodatnih oko 3,3 milijarde eura odnosno 25 milijardi kuna. To je 12 milijardi kuna godišnje iz europskog proračuna za razvojne projekte. Iz državnog proračunu Republika Hrvatska izdvaja manje od 2 milijarde kuna godišnje za investicije. Zato je ovih 12 milijardi iz europskog proračuna važno. To su sredstva za razvoj kojih u proračunu nema. Važno je sad kada smo ih dobili odmah ih koristiti i ne čekati. Nažalost, Vlada Republike Hrvatske nije prepoznala važnost ovih sredstava. Ne razumije da je njihovo korištenje naš strateški interes. Propustili su pripremati


22

projekte, nema strateških dokumenata, sustav je administrativno oslabljen i usporen. Ne koristimo niti IPA-u, sredstva iz pristupnog razdoblja. Sve je stalo nakon što su iskoristili pripremljeno iz ranijih razdoblja. IPA je sad, na kraju 2013. tek na oko 70 posto ugovorenosti. Tako su npr. IPA sredstva u komponenti 1 iz 2011. ugovorena 1 posto. Čitavu 2012. i 2013. ugovorili su 1 posto, a IPA iz 2012. nije niti započela s ugovaranjem. Najveći je problem što nisu svjesni katastrofe u koju vode Republiku Hrvatsku. Kako se jedan potpredsjednik može hvaliti da 2013. završava u plusu za 6 milijuna eura, a niti jedan euro koji nam je dodijeljen iz europskih fondova od 1. srpnja 2013. nije ugovoren? Koja je to matematika? Kao država članica, od 1. srpnja do danas uplatili smo u europski proračun 1,6 milijardi kuna, a iz fondova nismo povukli ništa. Ne samo da sad ne trošimo fondove, nego ne trošimo ni IPA-u brzinom kojom bismo trebali, a fondove prije 2015. teško da ćemo početi koristiti. Vladi je sve u futuru, a sredstva su sad tu i sredstva hrvatskim poduzetnicima, znanstvenicima, lokalnim jedinicama, neprofitnim organizacijama trebaju sad. Zar ćemo svojim uplatama u europski proračun financirati razvijene države članice: Republika Hrvatska čiji je BDP na 61 posto prosjeka država članica i iza nas su samo Rumunjska i Bugarska? Vlada sigurnim korakom vodi u tom smjeru. U 2014. uplatit ćemo u europski proračun preko 3,8 milijardi kuna, a projekata koji bi ta i još tri puta više sredstava iskoristili za rast i razvoj Hrvatske nema na pomolu. Da bi projekt trošio sredstva u 2014. trebao

je biti ugovoren u 2013. Hvale se da ide sve po planu. Kolika razina uništenja gospodarstva i društva u Republici Hrvatskoj treba biti da se taj plan prekine? Za iskoristiti 8,1 milijardu eura potrebno je imati pripremljeno i provoditi 16,2 milijarde eura. Otprilike 3 do 5 posto vrijednosti projekta iznosi samo priprema projekata iż čega proizlazi zaključak da bi Vlada Republike Hrvatske trebala uložiti preko 800 milijuna eura samo u pripremu projekata. Vlada za pripremu projekata izdvaja 120 milijuna kuna, a čak i to ne može potrošiti. Velika ulaganja u pripremu projekata trebala su biti glavne investicije cijelu 2012. i 2013. Nema pripreme projekata, nema povlačenja sredstava iz 2013., nema strateških dokumenata za 2014-2020. Vlada je 18. listopada dostavila Europskoj komisiji nacrt Partnerskog sporazuma – temeljni strateški dokument za korištenje fondova u razdoblju od 2014.-2020. i upravo dobila odgovor od Europske komisije koji sažeto i prevedeno glasi: Ne znate strateški razmišljati i najbolje da napravite sve ispočetka. Komisija upozorava da nisu dobro definirani strateški ciljevi i prioriteti, ne znaju se početne veličine kao niti mjerila kojima bi se pratilo postizanje rezultata koji su ionako nejasno utvrđeni. Dakle, osnovnih elemenata koje bi i studenti na prvoj godini fakulteta znali napraviti nema u dokumentu koji za Republiku Hrvatsku Vlada predaje Bruxellesu. Bruxelles opet ponavlja da nema koordinacije između ministarstava i da se to u Partnerskom sporazumu vidi.


23

Na temelju ovog dokumenta, koji je daleko od strateškog promišljanja, Vlada je pripremila tzv. Konzultacijski dokument te je od 4. do 6. prosinca javnost bila pozvana na partnerske konzultacije. Konzultacijski dokument sve je osim dokumenta temeljem kojeg se može partnerski raspravljati jer nema niti jednog obilježja dokumenta nove kohezijske politike: nema tematske koncentracije, nema definiranih očekivanih rezultata niti aktivnosti za njihovo postizanje. To je dokument bez sadržaja poput Partnerskog sporazuma iz kojeg je i proizašao, a što je i Europska komisija napisala.

Specifičnosti Bjelovarsko-bilogorske županije Popunjene upitnike u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji dostavilo je 52,17 posto jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 12 od ukupno 23. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 143 i to u vrijednosti oko 750 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 42 posto potpuno je spremno, 39 posto je u nekoj od faza pripreme, a 60 posto projekata je na razini ideje. Kada analiziramo strukturu projekata po područjima, najviše ih je vezano uz javnu infrastrukturu i to komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja

otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta), društvenu (izgradnja kulturnih objekata, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture) i gospodarsku (poduzetnički inkubator za mlade, izgradnja i uređenje poslovnih zona i sl). Uz ove uobičajene projekte javne infrastrukture u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zanimljiv je projekt Sanacije gradskog muzeja u Čazmi u vrijednosti 2 milijuna kuna, Razvojni centar Daruvar – Veleučilište Daruvar u vrijednosti 86 milijuna kuna, Eko etno resort Siščani u vrijednosti 3 milijuna kuna, Aktiviranje zračnog pristaništa Grabovica (grad Čazma) u vrijednosti 15,7 milijuna kuna, Sportsko-rekreacijski centar „Mladost“ u Bjelovaru – izgradnja zatvorenih bazena u vrijednosti 45 milijuna kuna. Na razini županije primjećuje se specijalizacija u smjeru poljoprivredne proizvodnje i eko turizma te razvoju obrazovanja. Projekti koji se kandidiraju za EU fondove moraju biti povezani s ciljevima u strateškim dokumentima i zato je važno pripremiti planove razvojnih programa. Sljedeći korak je priprema Županijske strategije koja bi objedinila i harmonizirala ciljeve i prioritete svih općina, gradova i Županije. Nakon toga se u strateškom dokumentu na razini statističke regije povezuju županije, a kao zadnji dio vertikalnog povezivanja je izrada nacionalnih strateških dokumenata koji objedinjavaju ciljeve i prioritete s lokalne razine i harmoniziraju ih s nacionalnom te sve zajedno povezuju s europskim strateškim dokumentima. Sve ove pripreme Vlada propušta odraditi, a Hrvatska gubi priliku uspješno sudjelovati u EU fond-


24

ovima. Bjelovarsko-bilogorska županija je ipak korak ispred spore Vlade i odrađuje potrebne pripreme neovisno o njima.

Specifičnosti Vukovarsko-srijemske županije Popunjene upitnike u Vukovarsko-srijemskoj županiji dostavilo je 62 posto jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 19 od ukupno 31. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 161 i to u vrijednosti oko 785 milijuna kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 25 posto potpuno je spremno, 32 posto je u nekoj od faza pripreme, a 43 posto projekata je na razini ideje. Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Vukovarsko-srijemskoj županiji jasna je orijentacija na specijalizaciju u području drvne i poljoprivredne proizvodnje te je osmišljen niz modernih projekata za jačanje konkurentnosti poduzetnika, kao npr.: Centar kompetencija za slavonski hrast u vrijednosti 3 milijuna eura, Centar kompetencija za ratarstvo i povrtlarstvo u vrijednosti 4 milijuna eura, Dogradnja prostora za institucije koje pružaju potporu poduzetnicima u Nijemcima u vrijednosti oko 1 milijun eura. Još se mogu istaknuti Projekt kogeneracijskog centra na biomasu u Drenovcima u vrijednosti 29 milijuna kuna, Izgradnja bio-ekološkog centra te Uređenje poučnih staza s infrastrukturom na području Virovi (nositelj Grad Otok) u vrijednosti 3,3 milijuna kuna, te Projekt jačanja ljudskih potencijala JOB Club Drenovci u vrijednosti 500.000 kuna.

Specifičnosti Koprivničko-križevačke županije Popunjene upitnike u Koprivničko-križevačkoj županiji dostavilo je 75 posto jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 18 od ukupno 24. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 52 i to u vrijednosti oko 754 milijuna kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 25 posto potpuno je spremno, 37 posto je u nekoj od faza pripreme, a 38 posto projekata je na razini ideje. Kada analiziramo strukturu projekata po područjima najviše ih je vezano, kao i u ostalim županijama, uz javnu infrastrukturu i to komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, rasvjete, cesta), društvenu (izgradnja kulturnih objekata, izgradnja ili dogradnja vrtića, škola) i gospodarsku (izgradnja i uređenje poslovnih zona i sl). Uz ove uobičajene projekte javne infrastrukture u Koprivničko-križevačkoj županiji može se istaknuti sljedeće zanimljive projekte: Tehnološki parkovi Koprivnice i Križevaca kao platforma za jačanje konkurentnosti poduzetništva u Županiji, projekt Regija digitalnih muzeja SZ Hrvatske u vrijednosti 42,7 milijuna kuna, Modernizacija poslovanja sa strankama u uredima Općine Molve u vrijednosti 750.000 kuna (ovo je jedan od rijetkih projekata, na razini svih županija, na području jačanja javne administracije), Turistička ruta „Nikola Zrinski“ Legrad u vrijednosti 4,3 milijuna kuna, Sportski park „Graničar” Đurđevac u vrijednosti 22,5 milijuna kuna. Koprivničko-križevačka županija specijalizira se za razvoj prehrambene industrije i ima za cilj razvoj svojim sportskih i kulturnih kapaciteta s ciljem poticanja turizma, ali i podizanja kvalitete života stanovništva u ruralnim krajevima.


25

Gostovanja na konferencijama: Opatija: 21. tradicionalno savjetovanje Društva ekonomista Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić bila je gošća Hrvatskog društva ekonomista na 21. tradicionalnom savjetovanju u Opatiji. Tom je prilikom govorila o mogućnostima i izvorima financiranja u EU. Govoreći o kohezijskoj politici istaknula je kako je njezin osnovni cilj ujednačeni razvitak unutar EU te jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije. „Cilj Kohezijske politike je razviti manje razvijene regije i države članice EU, a to su regije s prosječnim GDP ispod 75 posto prosjeka EU. Republika Hrvatska je na 61 posto prosječnog GDP EU, i iza nje su samo Bugarska i Rumunjska“ – kazala je zastupnica Maletić. Zastupnica je naglasila kako bez ozbiljne pripreme projekata i naravno ispunjavanja svih ostalih preduvjeta nažalost neće biti ništa od korištenja EU sredstava, a obveza uplate je tu - godišnje oko 500 milijuna eura odnosno 3,8 milijardi kuna. “Rebalansom proračuna za 2013. godinu “uštede” su postignute na IPA projektima u iznosu od 490 milijuna kuna. U krizi Vlada “štedi” na investicijama koje se financiraju iz bespovratnih sredstava. U proračunu za 2014. planirano je da će se potrošiti samo 150 milijuna eura iz EU fondova više nego u 2013., a dodijeljena sredstava iz EU fondova u 2014. su 1,2 milijarde eura. Vlada u 2014. još uvijek niti ne planira potrošiti sredstva iz 2013., a kamoli iz 2014. Vlada ne zna iskoristiti bespovratna sredstva. Što zna?”

- retoričkim je pitanjem završila svoje izlaganje zastupnica Maletić.

Bruxelles: Hrvatsko članstvo u EU: ekonomske i financijske procjene Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić govoreći o mogućnostima korištenja EU fondova sudjelovala je na panelu „Hrvatsko članstvo u EU: ekonomske i financijske procjene“ koji se u organizaciji Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Andreja Plenkovića održao u Bruxellesu 27. studenoga 2013. Predstavljajući mogućnosti koje se otvaraju hrvatskim članstvom u Uniji zastupnica je podijelila razmišljanje jedne ekonomske stručnjakinje zaposlene u međunarodnoj financijskoj instituciji koja ju je svojevremeno upitala zašto mislimo da će Hrvatskoj pomoći 12 milijardi kuna godišnje kada se ne uspijeva ništa napraviti sa 130 milijardi kuna koliki je državni proračun? Zastupnica je objasnila da je odgovor u strukturi državnog proračuna: „Najveći dio proračuna čine plaće, mirovine i socijalne naknade – 69 posto. Kada se tome pridodaju subvencije, pomoći i donacije koje iznose 14 posto, a to su sve transferi prema javnim trgovačkim društvima, poljoprivrednicima, nešto sitno ostalim malim i srednjim poduzetnicima, te prema neprofitnim organizacijama i općinama, gradovima i županijama, dolazimo na 83 posto. 8 posto su kamate i ostali financijski rashodi. 7 posto su rashodi za svakodnevno poslovanje – papir, toneri, režijski troškovi (struja, voda, telefon) ali i intelek-


26

tualne usluge. To sve zbrojeno je gotovo čitav proračun odnosno 98 posto proračuna. Samo 2 posto ostaje za kapitalna ulaganja i razvojne projekte, a to je nešto više od 2 milijarde kuna. Upravo ta sredstva se rebalansima najviše režu. Tako je i tijekom 2013. iznos od 2,4 milijarde kuna rebalansima smanjen na 1,7 milijardi kuna. Iz EU fondova dobivamo 12 milijardi kuna godišnje. Po prvi put imamo tolika sredstva za ulaganja, za rast i razvoj. To su značajna sredstva čijim korištenjem zaista možemo potpuno promijeniti Hrvatsku kako su to mnoge druge države učinile poput Slovačke, Poljske, baltičkih država“.

milijardi kuna, a iz poljoprivredne dodatnih oko 3,3 milijarde eura odnosno 25 milijardi kuna. To je 12 milijardi kuna godišnje iz europskog proračuna za razvojne projekte. Iz državnog proračunu Republika Hrvatska izdvaja manje od 2 milijarde kuna godišnje za razvojne projekte. Zato je ovih 12 milijardi iz europskog proračuna važno. To su sredstva za razvoj kojih u proračunu nema. Važno je sad kada smo ih dobili odmah ih koristiti i ne čekati. Sve naše investicije ovim sredstvima mogu biti značajno ubrzane. Ono što planiramo napraviti ulaganjem vlastitih sredstava kroz 20 godina, sada, koristeći EU fondove, možemo za 5 godina.

Svehrvatski gospodarski forum

Hrvatska demokratska zajednica zna što treba napraviti i to će od prvog dana dolaska na vlast snažno pokrenuti jer Hrvatska nema vremena stajati i čekati. Iskoristit ćemo hrvatske strateške potencijale i u njih snažno ulagati vodeći računa o tematskoj koncentraciji, a to su: - voda (pripremamo projekte navodnjavanja i meliorizacije te pročišćavanja, vodoopskrbe i zaštite voda); - eko, zdrava i inovativna poljoprivreda koja će i naš turizam učiniti konkurentnijim, manje uvoznim te ruralni razvoj; - energetika s ciljem povećanja korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske efikasnosti; - prometna povezanost posebno u dijelu jačanja željezničke infrastrukture, plovnih putova i luka; - razvoj gospodarske infrastrukture (posebno inkubatora i strat-up-ova) i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, - znanost i obrazovanje s naglaskom na transfer inovativnih rješenja u gospodarstvo. Snažnim i koncentriranim ulaganjima u ova područja pokrenut ćemo gospodarstvo, otvoriti nova radna mjesta, povećati zaposlenost te time povećati potrošnju koja će biti daljnji poticaj povećanju proizvodnje i razvoju poduzetništva. Porezna baza postat će veća što će omogućiti smanjivanje poreznog opterećenja. Veći prihodi omogućit će nova ulaganja i širenje prioriteta na ostala područja ulaganja te povećanje socijalne osjetljivosti.

Na Svehrvatskom gospodarskom forumu održanom 13. prosinca istaknuti su prioriteti i reforme ključne za postizanje rasta i razvoja Republike Hrvatske: 1. modernizacija države uprave s ciljem izgradnje pametne države koja utvrđuje područja rasta svake od županija (zajedno s općinama i gradovima) utemeljeno na stvarnim potrebama te postojećim i potencijalnim snagama uključujući pritom sve segmente društva; 2. stvaranje poduzetničke klimu kroz: reforme na tržištu rada s ciljem postizanja fleksibilnosti i povećanja produktivnosti; suradnju s poslodavcima i bankama radi restrukturiranja dugova i dobivanja povoljnih poslovnih kredita i drugih oblika financiranja za poduzetnike; zakonodavnu reformu s ciljem donošenja jasnijih i usklađenijih propisa; pravnu stabilnost i sigurnost; modernizaciju rada javne uprave provođenjem procesa digitalizacije i veće otvorenosti prema korisnicima (građanima, poduzetnicima) te pojednostavljenjem administrativnih procedura; 3. poticanje inovativnost na svim područjima i u skladu s novim pristupom inovativnosti na razini Europske unije u razdoblju 2014-2020: od organizacijskih inovacija (novi poslovni modeli, novi distribucijski kanali, novi procesi) preko tehnoloških inovacija te njihova prijenosa i usvajanja u proizvodnju s ciljem modernizacije poslovanja osobito malih i srednjih poduzetnika, do proizvodnih inovacija i komercijalizacije novih proizvoda i usluga. Hrvatska je trenutno ispod prosjeka i to najniže razine inovativnosti te potencijal znanja i kreativnosti naših ljudi nije iskorišten jer nema sustava koji traži nova inovativna rješenja i stavlja ih u funkciju rasta i razvoja što treba mijenjati; 4. brzo i efikasno korištenje novog izvora financiranja koji nam se članstvom u Europskoj uniji otvorio a to su europski fondovi. Zastupnica Ivana Maletić detaljnije je izlagala o mogućnostima korištenja EU fondova te je ovom prilikom istaknula kako iz kohezijske politike Republiku Hrvatsku očekuje u sedam godina 8 milijardi eura odnosno 60

Hrvatsku želimo i vidimo kao državu rastućeg gospodarstva, pune zaposlenosti, poželjnu za ulaganja i život. Hrvatska uz sustavan, strateški i veliki rad može postati uspješan primjer i pozitivno iznenađenje na europskoj sceni. Hrvatska demokratska zajednica ima sve pripremljeno. Iako u oporbi, radimo više od Vlade jer nam je budućnost domovine te dobar i kvalitetan život naših građana na prvom mjestu. Vlada koju će formirati većina s HDZom na čelu od prvog će dana raditi punim intenzitetom i biti spremna odgovoriti na sve izazove izlaska iz krize i postizanja rasta i razvoja, istaknuto je na gospodarskom forumu.


27

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta Strasbourg od 9. – 12. prosinca Zastupnica Maletić na strasburškom je plenarnom zasjedanju u studenom govorila o nekoliko važnih tema. Svi govori dostupni su na službenoj stranici Europskog parlamenta www.europarl.europa.eu/meps/en/119436/ seeall.html?type=CRE, službenom Youtube kanalu I’M Ureda www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic i našoj internetskoj stranici www.ivana-maletic.com. U nastavku, izdvajaju se neke od tema o kojima je zastupnica govorila.

državi i institucijama te osjećaj nesigurnosti. „U uvjetima fiskalne konsolidacije države smanjuju rashode, neke poduzimaju drastične mjere otpuštanja, smanjenje plaća, mirovina i socijalnih pomoći svjesno siromašeći stanovništvo jer ne nalaze druga rješenja. Na prihodovnoj strani uvode nove poreze i povećavaju postojeće. Te mjere neće pokrenuti rast i razvoj, a istovremeno ostaju nenaplaćene milijarde eura postojećih poreza.“, istaknula je zastupnica Maletić.

Govoreći o Zahtjevu za mjerljive i stvarne obveze u cilju suzbijanja poreznih utaja i izbjegavanja plaćanja poreza u EU zastupnica je istaknula kako je sprječavanje porezne evazije i izbjegavanje plaćanja poreza izuzetno važno iz više razloga: porezna evazija i izbjegavanje poreza narušavaju jedinstveno tržište i ugrožavaju pošteno tržišno natjecanje, znače smanjenje prihoda u proračunu, negativno utječu na pravednu raspodjelu dohotka, stvaraju odnos nepovjerenja građana prema

Godišnje izvješće Europske središnje banke za 2012. donosi podatke po kojima Eurozona u 2012. bilježi pad BDP-a za 0,6 posto, a u 2013. se pad procjenjuje na 0,4 posto. Stopa nezaposlenosti iznosila je u 2012. 11,4 posto s tendencijom rasta na 12,2 posto u 2013. Tijekom 2012. posebno se osjetila potreba za zajedničkim djelovanjem država članica kroz koordiniranje ekonomskih, fiskalnih i financijskih politika kako bi se izbjegla neodrživa kretanja u pojedinim državama koja ugrožavaju i čitavu mone-


28

tarnu uniju. Upravo zato je važno i uključivanje Europske središnje banke u mehanizam Europskog semestra, u utvrđivanje preporuka koje se daju državama članicama a koje ukazuju na strukturne reforme koje treba provesti. „Česta je prepreka rastu i razvoju dostupnost izvora financiranja srednjim i malim poduzetnicima koji su nositelji i pokretači rasta i novog zapošljavanja – što smo čuli iz vaših izlaganja. Upravo to je i jedan od rizika za postizanje rasta i razvoja i u Republici Hrvatskoj. Uz osiguranje dostupnosti kredita važno je pitanje visina kamatnih stopa po kojima dobivaju te kredite a koje se značajno razlikuju u državama članicama.Ta činjenica stvara nejednakosti na jedinstvenom tržištu i dovodi poduzetnike u neravnopravan položaj. Izuzetno je važno da u sljedećim razdobljima pronađemo načine i odgovorimo na ovaj izazov u svim državama članicama a ne samo unutar eurozone”, kazala je u svom izlaganju zastupnica Maletić. Sudjelujući u raspravi o Godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a zastupnica je istaknula kako su politika tržišnog natjecanja i neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta ključni za suočavanje s krizom, poticanje rasta i postizanje održivog razvoja. „U Izvješću se ističe potreba za modernizacijom državnih potpora kako bi ograničeni javni resursi bili što konkretnije usmjereni na poticanje rasta i razvoja. U kontekstu modernizacije državnih pomoći prednost se daje pomoćima za istraživanje i razvoj, pomoćima koje će srednjim i malim poduzetnicima olakšati pristup financijskim instrumentima, pomoćima za razvoj digitalne ekonomije kao i pomoćima koje privlače investicije u slabije razvijene regije. Izvješće za 2012. godinu je sveobuhvatno, cjelovito i informativno uz naglašenu potrebu za modernizacijom potpora te sam ga zato danas podržala”, zaključila je zastupnica. Još jedna od tema na koju je zastupnica govorila tijekom plenarnog zasjedanja je reforma Zajedničke ribarske politike. Prema riječima zastupnice Maletić ova reforma donosi dva važna segmenta: zabranu bacanja neiskorištenog ulova (discard band) i dostizanje maksimalno održivog ulova. Zastupnica je istaknula da je za provedbu ovih dijelova reforme potrebno uzeti u obzir specifičnosti Mediterana. Na Mediteranu nije razvijena infrastruktura za provedbu zabrane bacanja ulova, a pitanje je i kako odrediti vrijednost maksimalno održivog ulova u uvjetima ribolova kada se ne lovi samo jedna vrsta. Za Republiku Hrvatsku u financijskoj perspektivi 2014.2020. izdvaja se preko 200 milijuna eura za provedbu Zajedničke ribarske politike a važne mjere koje će se


29

Program Visitors:

Predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Bruxellesu

Europski parlamentu posjetili su 25. i 26. studenog u Bruxellesu u organizaciji ureda zastupnice Ivane Maletić župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, gradonačelnik Pakraca Davor Huška, gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić, načelnik Antunovca Ivan Anušić te drugi predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tijekom razgovora dominirale su dvije teme: mogućnost korištenja europskih fondova i promjene propisa o područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima. Pakrac, Pleternica, Antunovac te Brodsko-posavska županija su tijekom pristupnog razdoblja bili vrlo aktivni u osmišljavanju projekata i povlačenju europskih sredstava. Čelnici ovih lokalnih jedinica znaju koliko je važan doprinos rastu i razvoju kada se gospodarski i infrastrukturni projekti isfinanciraju iz bespovratnih europskih sredstava. I sada, kada su nam se kao državi članici otvorili puno značajniji izvori sredstava, žele biti uspješni u realiziranju projekata. Imaju popise projekata i htjeli su se u Bruxellesu uvjeriti kada mogu očekivati početak provedbe odnosno raspisivanje prvih natječaja te hoće li se omogućiti financiranje pripreme novih projekata kao i sufinanciranje provedbe onih do sad pripremljenih. Zastupnica Maletić složila se da je neopravdano i štetno kašnjenje Vlade s raspisivanjem pozivnog natječaja za projekte općina, gradova i županija za financiranje poslovne i turističke infrastrukture. Natječaj je najavljen još u rujnu, a raspisan je tek 4. prosinca. Gradonačelnike, načelnike i župana posebno je zanimalo jesu li izmjene Zakona o područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima zahtjev Europske komisije. Zastupnica Maletić ukazala je na činjenicu da svaka država članica može samostalno kreirati regionalnu poli-

tiku s tim da Republika Hrvatska s obzirom na značajna sredstva koja očekuje iz europskih fondova treba svojom regionalnom politikom omogućiti kvalitetnu provedbu kohezijske politike odnosno korištenje europskih fondova. Upravo zato kriteriji za raspodjelu sredstava trebaju biti vezani uz razinu razvijenosti kako bi se što više sredstva usmjeravalo slabije razvijenim općinama, gradovima i županijama. Problem zakonskih rješenja je što se temelje na indeksu razvijenosti koji se izračunava iz samo pet pokazatelja: stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne samouprave, općeg kretanja stanovništva i stope obrazovanja. Pri tom najveći ponder nosi broj stanovnika. Novi pristup tako se temelji na zastarjelom indeksu koji nije uzeo u obzir efekte gospodarske krize i osmišljen je prije popisa stanovništva iz 2011. Primjenom ovog indeksa razvijenosti koji ne uzima u obzir gospodarsku aktivnost i fiskalni potencijal, prometnu povezanost kao niti mnoge druge pokazatelje razvijenosti, područja od posebne državne skrbi ostat će bez potrebne pomoći za financiranje osnovnih funkcija i za financiranje pripreme i provedbe EU projekata. Ovi Zakoni vode u smjeru potpunog uništavanja općina i gradova iz područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja te Republiku Hrvatsku u cjelini čine nekonkurentnom za korištenje europskih fondova, zaključeno je prilikom ovog zajedničkog susreta. Na kraju je zaključeno da su Europski fondovi velika prilika za Republiku Hrvatsku i da će sigurno nakon poduzetih potrebnih aktivnosti s razine središnje države, županije, gradovi i općine imati koristi posebno ovako aktivni kao što su Pleternica, Pakrac, Antunovac i Brodsko-posavska županija. Za to je važna aktivnost i volja na razini čelnika, a ove jedinice to imaju.


30

Svakoga utorka u Business.hr kolumna zastupnice Ivane Maletić


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić je ekonomska stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom

u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u Ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra. Nakon četrnaest godina radnog iskustva u ministarstvu osniva Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora i postaje njegova predsjednica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja te je održala brojne seminare na temu financijskog menagementa, proračunskih procesa, javnih financijskih reformi i dr. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga na području javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju kao zamjenica glavnog pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament, izabrana je kao zastupnica s liste Hrvatske demokratske zajednice. Članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Proračunsku kontrolu (CONT), Regionalni razvoj (REGI) i Zapošljavanje (EMPL).


v

v

Cestit Bozic i sretna nova 2014. godina! v

/

v

Vas,

T

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

www.hdz.hr www.eppgroup.eu

Profile for Ivana Maletić

I'M prosinac 2013.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M prosinac 2013.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić