Page 1

ISSN 1849-0735

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

4 studeni/2013


Sadržaj

Impressum

4

Glavna urednica Ivana Maletić

Regionalna specijalizacija Regional specialization

10

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Andrea Veselčić Marija Tufekčić Ivana Petričko Tvrtko Lovrić

EK poduzela prvi formalni korak za ulazak Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita (PPPD)

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak

14

Prijevod Tonči Orlandini

Posebne preporuke Europske komisije državama članicama (CRS-ovi)

18

PRORAČUN ZA 2014. - u očekivanju fiskalne prilagodbe

20

Jesu li privatizacijski prihodi rješenje za deficit?

22

Regionalne konferencije “Mogućnosti korištenja EU fondova”

29

Savjetovanja za mlade: Mladi pred izazovom korištenja EU fondova

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pisite nam!

ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb STRASBOURG Parlement européen Bât. Winston Churchill M02060 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 05E258 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro twitter.com/MaleticIvana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ Nakon dugih pregovora između Parlamenta i Vijeća usvojen je u Europskom parlamentu višegodišnji proračunski okvir za razdoblje 2014-2020. Usvojena je i regulativa za provedbu proračuna od kohezijske preko poljoprivredne do pojedinačnih programa poput Erasmus+. Life, Europa za građane, Horizon 2020, Fiscalis… Budućnost Kohezijske politike, Europski semestar, specifične preporuke dane državama članicama i njihova provedba, rezultati strukturnih reformi, pokretanje rasta i razvoja, ulaganja u male i srednje poduzetnike, razvoj industrije, zapošljavanje, teme su koje zadnjih par mjeseci najviše zaokupljaju Europski parlament. Na Odboru za ekonomska i monetarna pitanja održana je važna rasprava o uspjesima i promašajima reformi u državama u krizi. Raspravljalo se o mogućnostima poticanja rasta i razvoja, a da se ne ugrozi socijalna dimenzija i životni standard stanovništva. Institucije Europske unije trebale bi bolje koordinirati i koristiti dva važna mehanizma kojima djeluju na države članice, a to su Procedura prekomjernog deficita i Europski semestar. Državama koje su u proceduri prekomjernog deficita (u koju upravo ulazi i Republika Hrvatska) trebalo bi omogućiti da podignu razinu rashoda kojima se potiče rast i razvoj kako bi dugoročno kvalitetno izašle iz krize ne ugrožavajući životni standard građana. Isključivo usmjeravanje na fiskalnu konsolidaciju siromaši stanovništvo, a ne pomaže jačanju konkurentnosti i rastu koji je tim državama potreban. Kako u praksi

kvalitetno izbalansirati mjere štednje s mjerama stimuliranja potrošnje i konkurentnosti? Fiskalna konsolidacija bez poboljšanja poduzetničkog okruženja, bez ulaganja u srednje i malo poduzetništvo, bez jačanja tržišta rada i mjera poreznog rasterećenja neće dovesti do preokreta: iz deficita u suficit, iz pada u rast. Jedan od novih i značajnih izvora financiranja za Republiku Hrvatsku jesu europski fondovi. Iz kohezijske politike očekuje nas u sedam godina 8 milijardi eura, odnosno 60 milijardi kuna, a iz poljoprivredne politike dodatnih oko 3,3 milijarde eura, odnosno 25 milijardi kuna. To je 12 milijardi kuna godišnje iz europskog proračuna za razvojne projekte. Iz državnog proračunu Republika Hrvatska izdvaja manje od 2 milijarde kuna godišnje za investicije. Zato je ovih 12 milijardi iz europskog proračuna važno. To su sredstva za razvoj kojih u proračunu nema. Važno je sad kada smo ih dobili odmah ih koristiti i ne čekati. Nažalost, Vlada Republike Hrvatske nije prepoznala važnost ovih sredstava. Ne razumije da je njihovo korištenje naš strateški interes. Propustili su pripremati projekte, nema strateških dokumenata, sustav je administrativno oslabljen i usporen. Ne koristimo niti IPA-u, sredstva iz pristupnog razdoblja. Sve je stalo nakon što su iskoristili pripremljeno iz ranijih razdoblja. IPA je sad, na kraju 2013. tek na 65 posto ugovorenosti. Tako npr. IPA sredstva u komponenti 1 iz 2011. ugovorena su 1 posto. Čitavu 2012. i 2013. ugovorili su 1 posto, a IPA iz 2012. nije niti započeta s ugovaranjem.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


www.gratiszeitung.org

4

dr.sc. Johannes Hahn*

Regionalna specijalizacija

Regional specialization

Pametna specijalizacija kao novi ex-ante preduvjet za korištenje EU fondova: kako će se provesti u praksi i je li, u kojoj mjeri i na koji način specijalizacija regija provedena u svim zemljama članicama

Smart specialization as a new ex-ante precondition for the use of EU funds: how it will be carried out in practice and whether, how much and in which manner specialization of regions has been carried out in all member countries

* Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za Regionalnu politiku

* Johannes Hahn, European Commissioner for Regional Policy


Makroekonomska istraživanja provedena desetljećima pokazala su da su inovacije zaslužne do 80 posto gospodarskog rasta u razvijenim zemljama. Prema tome, kako bi se postigao pametan rast, Europa mora ulagati u inovacije. Ali, na koji način to postići? Može se zaključiti da EU kao cjelina zaostaje za svojim najvećim globalnim konkurentima. Ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) u 2008. iznosila su samo 1,8 posto BDP-a EU, što je daleko ispod iznosa koji su uložili SAD i Japan. To je razlog zašto je jedan od ciljeva pametnog rasta u okviru plana Europa 2020 podizanje razine ulaganja u R&D na 3 posto BDP-a EU do 2020. Međutim, do rezultata se neće doći samo ulaganjem u R&D ili povećanjem broja izdanih patenata. U Europi, ulaganje u R&D čini samo oko 17 posto ulaganja u inovacije, a u mnogim sektorima R&D je gotovo nevažan. To se osobito odnosi na uslužni sektor koji čini preko 70 posto BDP-a EU. Prema tome, trebaju nam inovacije radi iskorištavanja rezultata istraživanja i pretvaranja u utržive proizvode i procese koji pokreću gospodarski rast. Primjerice, dizajn, organizacijske inovacije (novi poslovni modeli, novi distribucijski kanali, novi procesi), trening, razvoj softvera i prijenos znanja – pridobivanje kompanija i osobito malog i srednjeg poduzetništvo radi usvajanja i korištenja novih tehnologija – sve su to sektori u kojima inovacije mogu imati stvarni učinak. Usvajanjem postojećih tehnologija i njihovim korištenjem za razvijanje novih distribucijskih kanala, novih poslovnih modela, otkrivanja novih baza potrošača, te inoviranja i povećanja broja novih usluga, mogu se dobiti ogromne koristi. Upravo u ovom području Europa je trenutno slaba, budući da postoji slab dosadašnji učinak s obzirom na komercijalizaciju novih proizvoda i usluga. To je ujedno i područje u kojem Regionalna politika EU ima važnu ulogu. Regionalna politika EU u prosjeku svake godine mobilizira 65 milijardi EUR-a za ulaganja (u kombinaciji EU i nacionalnog sufinanciranja), što odgovara više od 50 posto ukupnih javnih ulaganja u mnogim državama članicama. Kao rezultat toga, BDP po glavi stanovnika u svim konvergentnim regijama porastao je za 10 posto između 2000. i 2008. u usporedbi s prosjekom zemalja EU 27 što je vrlo impresivno za razdoblje od samo osam godina. Naravno, to je bilo prije nastanka krize kada su se godine gospodarskih postignuća praktički izbrisale. Ali,

Decades of macro-economic research have shown that innovation drives up to 80% of economic growth in developed countries. In order to deliver growth that is smart, Europe therefore needs to invest in innovation. But how to achieve that? It is fair to say that the EU as a whole is lagging behind its main global competitors. Research and development (R&D) spending accounted for only 1,8 % of Europe’s GDP in 2008, a figure well below that of the US and Japan. This is why one of the targets for Smart Growth under the EU’s Europe 2020 agenda is for 3 % of the EU’s GDP to be invested in R&D by 2020. However, it is not just R&D spending, or the number of patents that will do the job. In Europe, R&D spending constitutes only about 17 % of the investment in innovation, and in many sectors R&D is almost irrelevant. This is especially true for the service sector, which accounts for over 70 % of Europe’s GDP. We therefore need to innovate in order to exploit research results and convert them into marketable products and processes which drive economic growth. For instance, design, organisational innovation (new business models, new distribution channels, new processes), training, software development and knowledge transfer – getting companies and, in particular, SMEs to adopt and use new technologies – are all sectors where innovation can make a real difference. Huge benefits can be reaped by adopting existing technologies and using them to develop new distribution channels, new business models, discover new customer bases, and innovating and scaling up new services. It is here where Europe is currently weak, as we have a poor track record on commercialising new products and services. But it is also where EU Regional Policy has an important role to play. EU Regional Policy mobilises on average 65 billion EUR of investments each year (EU and national co-financing combined), which corresponds to more than 50 % of total public investment in many Member States. As a result, GDP per head in all convergence regions grew by 10 % between 2000 and 2008 compared to the EU 27 average. This is an impressive feat in just eight years. Of course, this was before the crisis struck when years of economic achievement were wiped out. But as they say, every crisis is an opportunity. In this case, the opportunity to improve competitiveness and shape up for global competition. The crisis has demonstrated that there are no shortcuts to economic growth, not if we

5


6

kako se kaže, svaka je kriza prilika. U ovom slučaju, prilika za pojačanje konkurentnosti i dolazak u poziciju konkurentnosti na globalnom planu. Kriza je pokazala da nema prečica za gospodarski razvoj, ne ukoliko se moramo natjecati u pogledu kvalitete i inovacija, kao što u Europi moramo. Jednostavno nema alternative za investiranjem u konkurentske prednosti Europe. Regije su u središtu ovoga problema. Moramo djelovati na regionalnoj razini kako bismo se mogli natjecati na globalnom planu, jer se mikroekonomski korijeni konkurentnosti i produktivnosti najbolje pronalaze i realiziraju na regionalnoj razini. Gospodarske promjene i globalizacija često se prikazuju kao utrka do dna, ali su zapravo direktna suprotnost tome. One su utrka do vrha i prisilit će države članice i regije da budu što bolje. Morat će postati plodno tlo za poduzetnike i poslovni razvoj te dramatično poboljšati svoj učinak u pogledu edukacije, inovacija i uključivosti, raznolikosti i društvene pokretljivosti. Kohezijska politika bit će ključni partner i pogon u toj utrci. Europska unija odlučna je provesti značajnu reformu Kohezijske politike s ciljem daljnjeg povećanja učinka i omjera uloženog i dobivenog. Naglasak je na ciljanim ulaganjima kojima se potiče rast te na postizanju rezultata u pogledu gospodarskog rasta i poslova, a ne samo na transferu novca. Jedan od glavnih stupova te reforme je Pametna specijalizacija. Razvoj strategija istraživanja i inovacija utemeljen na ovom konceptu jedan je od zahtjeva koje treba ispuniti za pristup Strukturnim fondovima od 2014. godine. Ono osigurava da svaki euro utrošen na istraživanje i inovacije kroz Strukturne fondove u državi članici ili regiji pripada koherentnoj strategiji kako bi se postigao maksimalan učinak. Strategije Pametne specijalizacije moraju se razviti na interdisciplinaran način, spajanjem različitih ali komplementarnih politika (osobito politika istraživanja i razvoja, industrijskih i regionalnih politika) te uključivanjem dionika “trostruke spirale”, s akademijama (sveučilištima i institutima za istraživanja), vladama/javnim sektorom i industrijom/poduzetništvom u zajednički rad kako bi se zajednički utvrdila buduća područja rasta za regije. Ovaj proces, takozvano “poduzetničko otkriće” stvara vlasništvo i obveze i osigurava da su ulagačke odluke različitih regija u skladu, utemeljene na stvarnim potrebama te postojećim i potencijalnim snagama. - Pametna specijalizacija je proces utvrđivanja prioriteta u nacionalnim i regionalnim inovacijskim strategijama kako bi se postigla gospodarska transformacija i industri-

have to compete on quality and innovation, as we have to do in Europe. There is simply no alternative to investing in Europe’s competitive advantages. And regions are at the heart of this. We need to act regionally to compete globally, because the micro-economic roots of competitiveness and productivity are best found and tackled at the regional level. Economic change and globalisation is often portrayed as a race to the bottom, but it is in fact the very opposite. It is a race to the top. It will force Member States and regions to be the very best that they can be. They will have to be a fertile ground for entrepreneurs and business development, and to dramatically improve their performance on education, innovation and inclusion, on diversity and social mobility. Cohesion Policy will be a key partner and motor in this race. The European Union is committed to a major reform of Cohesion Policy to further increase its impact and value for money. The focus is on targeted, growthenhancing investments and producing results in terms of growth and jobs, not just transferring money. One of the key pillars of that reform is Smart Specialisation. The development of research and innovation strategies based on this concept is one of the requirements to access Structural Funds from 2014. This ensures that every euro spent on research and innovation through the Structural Funds in a Member State or region fits into a coherent strategy, to achieve maximum impact. Smart Specialisation strategies have to be developed in an interdisciplinary way, joining up different but complementary policies (in particular, research and education, industrial and regional policies) and by involving the ‘triple helix’ stakeholders, with academia (universities and research institutes), government/public sector and industry/business working together to jointly identify future growth areas for the regions. This so-called ‘entrepreneurial discovery’ process creates ownership and commitment and makes sure that the investment decisions of different regions are aligned, based on real needs and building on existing and potential strengths. - Smart Specialisation is the process of priority-setting in national and regional innovation strategies, in order to achieve economic transformation and industrial renewal by building on and developing competitive advantages. - Having dedicated smart specialisation strategies in place has been proposed by the European Commission as a pre-condition for the allocation of European Structural and Investment Funds from 2014.


jska reforma izgrađivanjem i razvijanjem konkurentskih prednosti. - Stavljanje namjenskih strategija pametne specijalizacije u funkciju predloženo je od Europske komisije kao preduvjet za dodjelu sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova od 2014. - Cilj takvih strategija je pomoći pri smanjivanju nejednakosti rasta u EU, fokusiranjem Strukturnih fondova EU na investicije koje potiču inovacije i industrijsku reformu. Dodatan naglasak tih strategija je na njihovoj sposobnosti da pokrenu bolju koordinaciju planova regionalnih investicija na međunarodnoj razini, prikupljujući aktivnosti kako bi se povećala kritična masa, te na njihovom doprinosu zajedničkim europskim izazovima i inovacijskim planovima. - Razvijanje Strategija istraživanja i razvoja za pametnu specijalizaciju zahtjevan je zadatak, osobito u zemljama koje imaju malo iskustva u izradi inovacijskih politika s uključenošću dionika, te u u njihovoj provedbi i evaluaciji. - Razvijanje ovih strategija može biti izazov čak i za zemlje s dobro funkcionirajućim inovacijskim eko-sustavima, budući da, kako bi se postigao maksimalan učinak pri korištenju EU sredstava, postoji zahtjev za strateškim pristupom, s prioritetima koje treba utvrditi i teškim izborima koje treba napraviti. Komisija je stoga kreirala alate kako bi se državama članicama i regijama pomoglo da razviju svoje pojedinačne Strategije pametne specijalizacije. - Platforma za pametnu specijalizaciju (Platforma S3), kojoj je domaćin Institut za potencijalne tehnološke studije (IPTS – jedan od sedam instituta Zajedničkog istraživačkog instituta EU) blisko je uključena u razvoj koncepta Pametne specijalizacije i njenih implikacija na politike. - Više od 100 regija i 2 države članice (Slovačka i Litva) registrirane su na Platformi S3 koja pruža savjete i vodstvo, metodološku potporu, pristup podacima, primjere dobre prakse i zajedničke alate za učenje za ravnopravne članove i stručnjake. - Platforma također organizira radionice, edukaciju i stručne ocjene među kreatorima politika koji rade na razvijanju Strategija istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju (RIS3). - U obliku eye@RIS3, također pruža alat za mapiranje koji pruža pregled trendova u nastajanju s obzirom na Pametnu specijalizaciju diljem europskih regija. - Za više informacija: http://s3platform.jrc.ec.europa.eu/ home Prema OECD-u, “Pametna specijalizacija zahtijeva učinkovitu i aktivnu koordinaciju političkih intervencija (npr. kombinaciju politika i usklađivanje političkih instrumenata, kao što su klasterske politike) kako bi se omogućila strateška koordinacija. Također zahti-

- The goal of such strategies is to help reduce growth disparities in the EU, by re-focusing EU structural funds on investments that trigger innovation and industrial renewal. An additional emphasis of these strategies is on their power to drive better coordination of regional investment agendas on an international level, clustering activities to enhance critical mass, and on their contribution to common European challenges and innovation road maps. - Developing Research and Innovation Strategies for Smart Specialisation is a demanding task, particularly in countries that have little experience in designing innovation policy with stakeholder involvement, and in its implementation and evaluation. - Developing these strategies can be a challenge even for countries with well-functioning innovation eco-systems, because in order to get maximum impact with EU spending, there is a requirement for a strategic approach, for priorities to be set and difficult choices to be made. The Commission has therefore created tools to help the Member States and regions develop their individual Smart Specialisation strategies. - The Smart Specialisation Platform (S3 Platform), hosted by the Institute for Prospective Technological Studies (IPTS – one of the seven institutes of the EU’s Joint Research Centre), has been closely involved in the development of the concept of Smart Specialisation and its policy implications. - More than 100 regions and 2 Member States (Slovakia and Lithuania) have registered on the S3 Platform. It provides advice and guidance, methodological support, access to data, examples of good practice, and mutual learning tools to peers and experts. - It also organises workshops, training and peer-reviews among policy-makers who are working on developing Research and Innovation Strategies for Smart Specialisation (RIS3). - In the form of eye@RIS3 it also provides a mapping tool that provides an overview on the emerging Smart Specialisation trends across Europe’s regions. - For more information: http://s3platform.jrc.ec.europa. eu/home According to the OECD, “Smart specialisation requires effective and active co-ordination of policy interventions (e.g. policy mix and alignment of policy instruments, such as cluster policies) to enable strategic co-ordination. It also requires longer term visions on the part of policy makers but also various stakeholders, including business. At the same time, they reflect the urgency of making tough choices in times of difficult transitions under severe budgetary constraints.”1 When we talk about innovation we do not just mean information technology and test tubes. It is simply inap-

1 OECD – synthesis report on innovation driven growth in regions: the role of smart specialisation, 2012

7


8

jeva i dugoročne vizije od strane kreatora politike, ali i raznih dionika, uključujući poslovne. U isto vrijeme, one odražavaju hitnost u donošenju teških odluka u vremenima teških tranzicija pod oštrim proračunskim ograničenjima.”1 Kada govorimo o inovacijama, ne mislimo samo na informacijsku tehnologiju i epruvete. Jednostavno je neprikladno i nerealno očekivati da će sve regije postati nova Silicijska dolina. Predmet inovacija može biti novi pristup bilo kojem proizvodu ili usluzi. To može biti i primjena novih poslovnih modela i praksi. Možete, na primjer, inovirati u području poljoprivrede, eko-proizvoda, zdrave hrane ili turizma. Nema jedinstvenog recepta za sve, nema srebrnog metka. O državama članicama i regijama ovisi iskorištavanje lokalnih prednosti, postojećih snaga i potreba te razvijanja dugoročne, strateške vizije kojom će se odlučiti u kojim područjima ulaganje EU u inovacije može imati najveći učinak. Stanje u Hrvatskoj Odlučni smo u tome da Hrvatska izvuče najveću moguću prednost koju nudi članstvo u EU i Strukturnim fondovima EU. Prema Inovacijskom semaforu unije iz 2013., Hrvatska je trenutno ispod prosječnog umjerenog inovatora: Hrvatska ima jednu od najnižih stopa ulaganja u R&D u EU (0,7 posto BDP-a), od čega visok udio dolazi iz javnih izvora, te regionalnu nejednakost u ulaganju u R&D, s tim da je učinak R&D koncentriran u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Više se može učiniti ukoliko se povećaju transnacionalne veze, razviju veze između akademija i kompanija te pojačaju tehnološke apsorpcije od strane poslovnog sektora. Učinkovitost ulaganja u R&D i inovacije je važno pitanje, budući da se ono rijetko prenosi u komercijalno održivo znanje, jer su znanost i inovacijske politike prvenstveno usredotočene na javnu znanost. Očito je da postoji prostor za bolje korištenje inovacijskog potencijala Hrvatske kojeg bi prvenstveno trebalo osloboditi u privatnom sektoru. Mi vidimo korištenje Strukturnih fondova EU za inovacije na strateški, ciljani način kao važan element koji će doprinijeti oporavku Hrvatske. Imati u funkciji dobru Strategiju pametne specijalizacije vrlo je važan dio. Hrvatska je trenutno u procesu izrade nacrta takve strategije, čije se dovršenje očekuje u prvoj četvrtini 2014. godine. Hrvatska Strategija pametne specijalizacije trebala bi biti izgrađena oko njene vlastite jedinstvene prodajne ponude i mogućnosti temeljenih na znanju koji će biti prioritetni investicijski sektori pri korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Mogućnosti nisu nužno rezervirane za “visokotehnološke” sektore,

OECD – synthesis report on innovation driven growth in regions: the role of smart specialisation, 2012

1

propriate and unrealistic to expect all regions to become a new Silicon Valley. Innovation can be about a new approach to any product or service. It can be about applying new business models and practices. You can, for instance, innovate in agriculture, in bio-products or health foods, or in tourism. There is no one-size-fits-all recipe, no silver bullet. It is up to Member States and regions to use their local expertise, look at their existing strengths and needs, and develop a long-term, strategic vision to decide where EU investment in innovation can have the most impact. State of play in Croatia We are determined to see Croatia draw the greatest possible advantage from the opportunities offered by EU membership and EU Structural Funds. According to the 2013 Innovation Union Scoreboard, Croatia is currently a below-average moderate innovator: Croatia has one of the lowest R&D expenditures in the EU (0.7% of GDP), of which a high proportion comes from public sources, and regional disparities in R&D expenditure, with R&D performance concentrated in North-Western Croatia. More can be done to increase transnational linkages, develop links between academia and businesses and boost technology absorption by the business sector. The efficiency of the R&D & innovation expenditure is an important issue, as it is rarely transferred into commercially viable knowledge, with science and innovation policy primarily focused on public science. There is clearly space for better use of Croatia’s innovation potential which should be released primarily in the private sector and we see the use of the EU Structural Funds for innovation in a strategic, targeted way as an important element to contribute to Croatia’s recovery. Having a good Smart Specialisation strategy in place is an important part of that. Croatia is currently in the process of drafting such a strategy, which is expected to be finalised in the first quarter of 2014. Croatia’s Smart Specialisation strategy should be built around its own unique selling-proposition and knowledge-based opportunities that will be the priority investment sectors for the European Structural and Investment funds. The opportunities are not necessarily reserved for “high-tech” sectors, but could also include more “traditional” areas such as tourism, agriculture, forestry or creative industries. The important aspect is to engage with the key national and regional innovation stakeholders (including from the private sector) in the development of the strategy, to build capacity for both strategic planning and delivery, and to do this with passion and commitment.


već mogu uključivati i “tradicionalnija” područja poput turizma, poljoprivrede, šumarstva ili kreativnih industrija.

The European Commission is your partner on this journey. Your success is our success.

Važan aspekt jest da se ključni nacionalni i regionalni inovacijski dionici (uključujući one iz privatnog sektora) angažiraju na razvoju Strategije, kako bi se izgradio kapacitet i za strateško planiranje i za realizaciju te kako bi se to učinilo sa žarom i predanošću. Europska komisija je vaš partner na tom putovanju. Vaš uspjeh je naš uspjeh.

Slika 1.

Picture 1.

Slika 1., Izvor: Inovacijski semafor unije 2013. http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/files/ius-2013_en.pdf

Picture 1, Source: Innovation Union Scoreboard 2013 http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/files/ius-2013_en.pdf

9


10

dr.sc. Davor Galinec*

EK poduzela prvi formalni korak za ulazak Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita (PPPD) Uvod Potpredsjednik EK i Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn potvrdio je na konferenciji za novinare 05.11.2013., u sklopu objave komisijinih Jesenskih ekonomskih prognoza za razdoblje 2013.2015. (tzv. Autumn Forecast 2013), da će Hrvatska uskoro ući u postupak prekomjernog proračunskog deficita (PPPD), s obzirom da je proračunski manjak znatno iznad dopuštenih tri posto i da se očekuje brzi rast javnog duga. Prvi formalni korak u procesu ulaska Hrvatske u PPPD već je učinjen od strane EK: u petak 15.11.2013. objav-

ljeno je Izvješće Komisije o postojanju prekomjernog proračunskog deficita u Hrvatskoj (temeljem Odredbi članka 126(3) TFEU), kojim se preporuča Vijeću EU pokretanje PPPD-a nad Hrvatskom1. Prema iskustvima drugih država članica, u roku od najviše mjesec dana očekuje se objava još tri dodatna dokumenta od strane EK2, a najkasnije do kraja godine sve prijedloge i mišljenja sadržane u navedenim dokumentima EK najvjerojatnije će i formalno potvrditi Vijeće EU objavom dva dokumenta u istom danu3, čime će Hrvatska i formalno ući u PPPD. U nastavku teksta slijedi prikaz tijeka događaja koji su prethodili ulasku Hrvatske u PPPD.

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_edps/126-03_commission/2013-11-15_hr_126-3_en.pdf 2 Mišljenje Komisije o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj, Preporuka Komisije za donošenje Odluke Vijeća EU o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj te Preporuka Komisije za izradu Preporuke Vijeća EU o okončanju situacije prekomjernog deficita u Hrvatskoj 3 Odluka Vijeća EU o postojanju pretjeranog deficita u Hrvatskoj i Preporuka Vijeća o okončanju situacije prekomjernog deficita u Hrvatskoj


Eurostat (21.10.2013.): objava Europska komisija (05.11.2013.): pokazatelja proračunskog deficita i objava Jesenskih ekonomskih duga država članica (EDP notifikacija) prognoza za razdoblje 2013.-2015. Statistički ured Europske komisije (EUROSTAT) objavio je 21.10.2013. Izvješće o stanju proračunskog deficita i javnog duga za 28 država članica EU4 (uključujući po prvi put i podatke za Republiku Hrvatsku5). Isti dan je i Državni zavod za statistiku (DZS) po prvi put objavio Izvješće o stanju proračunskog deficita i javnog duga za Republiku Hrvatsku, sukladno metodologiji ESA 95 i ostalih pravila za primjenu postupka prekomjernog proračunskog deficita. Objavljena vrijednost pokazatelja proračunskog deficita od 5% BDP-a u 2012. godini ukazuje na postojanje situacije prekomjernog proračunskog deficita, budući da je fiskalnim kriterijima Ugovora iz Maastrichta propisano da proračunski deficit države članice ne smije biti veći od 3% BDP-a. Konsolidirani dug opće države u 2012. godini dosegao je vrijednost od 55,5% BDP-a, tj. nije prešao granicu od 60% BDP-a propisanu fiskalnim kriterijima Ugovora iz Maastrichta. Na razini 28 država članica EU, prosječan proračunski deficit u 2012. godini je iznosio 3,7% BDP-a (odnosno, 3,9% BDP-a na razini zemalja Eurozone), dok je prosječna vrijednost konsolidiranog duga opće države na razini EU-28 iznosila 90,6% BDP-a (odnosno 85,1% BDP-a na razini Eurozone).

Na temelju podataka Eurostata o proračunskom deficitu i dugu objavljenih 21.10.2013. te drugih spoznaja, Europska komisija sastavila je i objavila Jesenske ekonomske prognoze za razdoblje 2013.-2015. za sve države članice EU, kako bi između ostalog, osigurala dodatnu analitičku osnovu za odlučivanje o ulasku neke države članice u PPPD. Prema Komisijinim Jesenskim prognozama za Hrvatsku6, deficit opće države ove će godine iznositi 5,4 % BDP-a, dok se u Proljetnim prognozama7 očekivalo 4,7 %. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 %, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 % BDP-a. U odnosu na prognoze koje je EK objavila u travnju 2013. godine (temeljem preliminarnih podataka za 2012. godinu, tzv. Spring Forecast 2013 ), u sklopu Jesenskih prognoza EK je povećala i procjenu konsolidiranog duga opće države za Hrvatsku, s prvobitno projiciranih 57,9% na 59,6% BDP-a za 2013. godinu, odnosno sa 62,5% na 64,7% za 2014. godinu te objavila procjenu o razini duga od 69% BDP-a za 2015. godinu. Proljetna procjena EK za dug Hrvatske iznosila je 53,7% BDP-a u 2012. godini, a stvarna vrijednost duga temeljem jesenske PPPD notifikacije Eurostata u konačnici je iznosila 55,5% BDP-a (Tablica 1).

Tablica 1: Pokazatelji proračunskog deficita, konsolidiranog duga opće države i BDP-a 2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

Proračunski deficit

-5,3

-6,4

-7,8

-5,0

-3,6

...

...

...

Konsolidirani dug opće države

36,6

44,9

51,6

55,5

56,6

...

...

...

...

-1,5

2,0

0,0

1,8

...

...

...

PPPD izvješće (Eurostat)

Rast BDP-a (nominalni) Proljetne prognoze EK Proračunski deficit

-4,7

-5,2

-5,7

-3,8

-4,7

-5,6

...

...

Konsolidirani dug opće države

35,7

42,2

46,7

53,7

57,9

62,5

...

...

Rast BDP-a

-6,9

-2,3

0,0

-2,0

-1,0

0,2

...

...

Proračunski deficit

...

-6,4

-7,8

-5,0

-5,4

-6,5

-6,2

...

Konsolidirani dug opće države

...

44,9

51,6

55,5

59,6

64,7

69,0

...

Rast BDP-a

...

-2,3

0,0

-2,0

-0,7

0,5

1,2

...

Jesenske prognoze EK

Smjernice EiFP 2014-2016 (VRH/MF) Proračunski deficit

...

...

...

-3,5

-3,5

-5,5

-5,1

-4,5

35,8

42,6

47,2

53,7

56,6

60,6

63,4

65,3

Rast BDP-a (nominalni)

...

...

...

...

1,8

3,2

4,2

4,5

Rast BDP-a (realni)

...

...

...

-2,0

0,2

1,3

2,2

2,5

Konsolidirani dug opće države (javni dug RH)

dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-21102013-AP/EN/2-21102013-AP-EN.PDF dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_finance_statistics/documents/HR_2013-10.pdf dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2013_autumn/hr_en.pdf 7 dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2013_spring/cc_croatia_en.pdf 4 5 6

11


12

Iako su u Jesenskim prognozama EK povećane vrijednosti deficita i duga u odnosu na Proljetne prognoze, EK je istodobno smanjila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u 2013. godini (s 1% na 0,7%) te povećala procjenu rasta u 2014. godini (s 0,2% na 0,5%, zahvaljujući pozitivnom doprinosu privatnih ulaganja i neto izvozu), a prva procjena rasta hrvatskog BDP-a u 2015. godini također je pozitivna i iznosi 1,2% (zbog očekivanog jačanja domaće potražnje i novih ulaganja). Što se tiče drugih makroekonomskih pokazatelja, smanjena je i prognoza kretanja stope nezaposlenosti (s prijašnjih 19,1% na 16,9% u 2013. te s 20,1% na 16,7%), a prva procjena za 2015. godinu iznosi 16,1%. Isto tako, EK procjenjuje postupan oporavak hrvatskog izvoza zbog uske proizvodne baze, slabih gospodarskih prognoza za glavne trgovinske partnere Hrvatske (uglavnom države članice EU) i gubitaka zbog izlaska Hrvatske iz članstva u CEFTA-i (do 01.07.2013. značajnom izvoznom tržištu). Prema EK, mogući rizici zbog kojih bi najavljeni pozitivni trendovi mogli završiti u minusu jesu dodatno smanjenje kreditiranja (posebno malih i srednjih poduzeća) i institucionalni kapaciteti za povlačenje sredstava EU fondova koji bi se mogli pokazati još slabijima u odnosu na dosadašnje procjene. Upravo zato i zastupnica Ivana Maletić posebno upozorava na važnost kvalitetnog rada u ovom dijelu sustava. Usporedimo li projicirane vrijednosti pokazatelja proračunskog deficita, duga opće države i BDP-a za razdoblje 2013.-2015. koje je objavila EK (u svojim Proljetnim i Jesenskim prognozama) s vrijednostima objavljenima u dokumentu pod nazivom “Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2014.-2016” (usvojenom na 117. sjednici Vlade RH 26.09.2013.8), vrijednosti projiciranih proračunskih deficita i konsolidiranog duga opće države iskazanih u Smjernicama znatno su niži od vrijednosti koje su prognozirali analitičari EK9.

Europska komisija (15.11.2013.): objava Izvješća Komisije o postojanju prekomjernog proračunskog deficita u Hrvatskoj Kao prvi korak u ulasku Hrvatske u PPPD, Europska komisija je 15.11.2013. objavila Izvješće Komisije o postojanju prekomjernog proračunskog deficita u Hrvatskoj (temeljem Članka 126(3) TFEU). Između ostalog, u dokumentu se navodi da Hrvatska još nije prezentirala EK nacrt proračuna za 2014. godinu (iako je Vlada samo dan ranije, 14.11. objavila rebalans proračuna za 2013. i nacrt proračuna za 2014. godinu), da je iz raznih prethodnih dokumenata hrvatskih vlasti (op. Smjernice) i EK (op. Prognoze i Eurostatovo Izvješće o stanju

proračunskog deficita i javnog duga) očigledno da će planirane vrijednosti deficita za razdoblje 2013.-2015. ostati na razini iznad 3% BDP-a, da će planirane vrijednosti konsolidiranog duga opće države u 2014. i 2015. premašiti razinu od 60% BDP-a, što smatraju pravno dovoljnim dokazom postojanja u Hrvatskoj pretjeranog deficita, koji se zasniva na kriteriju deficita i riziku da vrijednost duga probije granicu definiranu Paktom o stabilnosti i rastu (SGP)10. Drugo poglavlje dokumenta daje detaljnu elaboraciju kršenja kriterija deficita, a poglavlje 3 se u istom smislu referira na dug. Poglavlje 4 analizira javne investicije i ostale relevantne čimbenike, a cijelo Izvješće uzima u obzir i nalaze Jesenskih prognoza EK za Hrvatsku, koje su objavljene 05.11.2013. Poglavlje 2 koje obrađuje kriterij deficita završava rečenicom da deficit odstupa od referentne razine od 3% BDP-a, da njegova prekomjernost nije iznimna pojava u smislu Pakta o stabilnosti i rastu i da se ne može smatrati privremenim. Također, analize sugeriraju da kriterij deficita iz Maastrichškog ugovora nije zadovoljen11. Ono što je u Izvješću EK pomalo (ne)očekivano i daje razloga za dodatnu zabrinutost je elaboracija u Poglavlju 3 prema kojoj Hrvatska očigledno nije ispunila niti uvjet duga prema kriterijima iz Maastrichta: iako je u 2012. godini dug iznosio 55,5% BDP-a, temeljem Prognoza EK za razdoblje do 2015. godine, projicirani omjer dug/ BDP ne smatra se “dovoljno opadajućim i približavajućim referentnoj vrijednosti u zadovoljavajućoj mjeri12“. Što bi to konkretno moglo značiti? Države članice koje krše samo kriterij deficita, u Preporuci Vijeća o okončanju situacije prekomjernog deficita (kojom se i formalno ulazi u PPPD), imaju naznačen rok do kada moraju smanjiti deficit na razinu ispod 3% BDP-a, za koliko % u prosjeku godišnje te se pozivaju vlasti te države da predlože mjere za izlazak iz PPPD-a. Kako Hrvatska očigledno krši i kriterij prekomjernog duga, u Preporukama za Hrvatsku mogla bi biti ugrađena i općenito primjenjivana preporuka za takve slučajeve o smanjenju jaza između postojeće razine javnog duga i referentne razine od 60% BDP-a za prosječno 1/20 godišnje tijekom trogodišnjeg razdoblja 13 (o tome je detaljnije pisano u Informativnom mjesečniku br. 2 u rujnu 2013.). Drugim riječima, ako će Hrvatska morati udovoljiti i preporukama za smanjenje razine duga konsolidirane opće države, financiranje proračunskog deficita dosadašnjom praksom novog zaduživanjima države biti će u velikoj mjeri limitirano. Očekuje se da bi naglasak mjera koje će Vlada predlagati EK u svrhu izlaska iz situacije pretjeranog deficita (i duga) trebao biti na mjerama koje se

dostupno na: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%20za%20razdoblje%202014.%20-%202016.pdf što je jednim dijelom objašnjivo činjenicom da je Ministarstvo financija RH iskazalo svoje projekcije prema GFS načelu MMF-a, dok analitičari EK svoje projekcije iskazuju prema ESA95 načelu cit. “... provide prima facie evidence on the existence in Croatia of an excessive deficit based on the deficit criterion and of the risk of a breach of the debt criterion in the sense of the SGP” 11 cit. “In sum, the deficit is not close to the 3% of GDP reference value, and although the excess over the reference value could be considered partly as exceptional in the sense of the SGP, it cannot be deemed temporary. The analysis suggests that the deficit criterion in the Treaty is not fulfilled”. 12 cit. “In view of these trends over the forecast horizon up to 2015 the debt-to-GDP ratio is not considered as “sufficiently diminishing and approaching the reference value at a satisfactory pace” in the sense of the SGP. This analysis suggests that the debt criterion in the Treaty is not fulfilled” 13 cit. „the gap between a country’s debt level and the 60% reference needs to be reduced by 1/20th annually (on average over three years)“ 8 9

10


poduzimaju na prihodnoj i (posebice) rashodnoj strani proračuna (iskustva država članica u sklopu PPPD-a, mjere koje su poduzimale i njihova učinkovitost detaljnije su opisane u Informativnom mjesečniku br. 3 u listopadu 2013). U četvrtom poglavlju Izvješća EK nalazi se analiza javnih investicija i ostalih relevantnih čimbenika (koji bi možda mogli pomoći u opravdavanju zabilježenih vrijednosti deficita i duga, tj. možda predstavljati i nekakvu “olakšavajuću okolnost” kod odlučivanja o uključivanju države članice u PPPD). Članak 126(3) TFEU govori o tome da Izvješće Komisije treba uzeti u obzir i je li proračunski deficit države veći u odnosu na javne investicije te države i ostale relevantne čimbenike, uključujući srednjoročnu ekonomsku i proračunsku poziciju države članice14. Udio državnih investicija u odnosu na BDP kontinuirano se smanjuje, s 3,6% u 2009. na 2% u 2012. godini, uz pretpostavku neznatnog oporavka u 2013. godini te blago povećanje do kraja projiciranog razdoblja (2015.) zbog očekivanih realizacija najavljenih velikih infrastrukturnih projekata. EK zaključuje da je tijekom analiziranog razdoblja zabilježena veličina proračunskog deficita u odnosu na BDP (i primarni i strukturni deficit) veća u odnosu na vrijednost pokazatelja državnih investicija u odnosu na BDP (IG/BDP), s time da je vrijednost pokazatelja IG/BDP za Hrvatsku među najnižima u skupini država članica EU koje imaju podjednaku razinu dohotka (BDP-a). Što se tiče potencijala rasta, on je u razdoblju do 2015. godine ocijenjen kao ograničen. EK navodi da je Hrvatska dobrovoljno sudjelovala u mehanizmu Europskog semestra 2013. godine, ali kako tada nije bila država članica nije niti mogla dobiti od strane EK specifične preporuke u tom smislu (CSR - country specific recommendations)15. U svrhu poticanja gospodarskog rasta u Hrvatskoj, uz sve mjere poticanja rasta koje Hrvatska predloži u sklopu svojih ekonomskih programa, u sklopu Europskog semestra 2014. godine mogle bi se očekivati i specifične preporuke od strane EK Hrvatskoj. U dijelu koji se odnosi na analizu srednjoročne pozicije hrvatskog javnog duga, EK ukazuje na rizik visoke razine potencijalnih obveza, tj. državnih garancija (11,7% BDP-a krajem 2012. godine), a koje bi u slučaju aktivacije zbog neplaćanja od strane izvornih dužnika (uglavnom javna poduzeća) mogle postati sastavnim dijelom statistike javnog duga. Isto tako, garantirani dug HBOR-a (za koji jamči RH temeljem Zakona o HBORu, iako sam HBOR nije sektorski klasificiran u sektor države) iznosi oko 4,9% BDP-a.

Zaključak Temeljem svega spomenutog u tekstu i detaljno iznesenih činjenica u Izvješću Komisije o postojanju prekomjernog proračunskog deficita (napomena: i duga) od 15.11.2013., vrlo je izgledan i formalni ulazak Hrvatske u mehanizam PPPD-a. Obzirom na veliko odstupanje deficita (i duga) u odnosu na referentne maastricht-ške vrijednosti i očekivani rok trajanja PPPD-a (uobičajeni je tri godine), ako Hrvatska želi izaći iz mehanizma PPPDa u planiranom roku, nužno je ozbiljno provođenje fiskalnih i svih s njima povezanih reformi. Intenzivno provođenje mjera i reformi u svrhu izlaska iz PPPD-a može se uvelike odraziti i na pad životnog standarda stanovništva, kao što je to bio slučaj u Latviji (koja za razliku od Hrvatske nije niti u trenutku ulaska u PPPD niti ikada kasnije prekršila kriterij prekomjernog duga). Nakon što Vijeće EU objavi Preporuku o okončanju situacije prekomjernog deficita u Hrvatskoj (očekivano do kraja ove godine) i u sklopu nje poziv Hrvatskoj da predloži mjere koje planira provesti, Europska Komisija će sa svoje strane napraviti analizu predloženih mjera i kvantifikaciju njihovih učinaka te će po potrebi zatražiti i uvođenje dodatnih mjera. Ostaje još otvoreno pitanje hoće li hrvatske vlasti krenuti u reforme samostalno ili uz korištenje financijskih aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Iako MMF nudi povoljnije uvjete zaduživanja u odnosu na komercijalne, cijena tog povoljnijeg zaduživanja obično se plaća se kroz obvezu provođenja dogovorenih reformi, a tu je uglavnom riječ o reformama i provedbama mjera koje su u velikoj mjeri kompatibilne s mjerama i reformama koje su provodile države članice u svrhu izlaska iz PPPD-a. Iako je pažnja hrvatske javnosti ovih dana bila poprilično usmjerena na vijesti o mogućem ulasku Hrvatske u PPPD, u istom tjednu (13.11.2013.) gotovo je neprimjetno objavljena i vijest da će Hrvatska biti obuhvaćena i Postupkom prekomjernih makroekonomskih neravnoteža (Macroeconomic Imbalance Procedure MIP), jednim od relativno novih mehanizama o kojem ćemo pisati u jednom od sljedećih brojeva Informativnog mjesečnika. Prema priopćenju EK, Hrvatska će (uz Njemačku i Luksemburg) biti po prvi puta predmetom dubinske analize ekonomije (IDR, in-depth review) u sklopu Europskog semestra 2014. Temeljem različitih makroekonomskih indikatora donosi se odluka o obuhvaćanju države članice MIP mehanizmom, nakon čega se provodi dubinska analiza te države. Kao razlozi za provođenje dubinske analize Hrvatske navode se bolje razumijevanje prirode i potencijalnih rizika povezanih s izvozom, trgovinskom uspješnošću i konkurentnosti, kao i ostalim unutarnjim razvojem događaja u Hrvatskoj.

14 cit. “...Article provides that the Commission report “shall also take into account whether the government deficit exceeds government investment expenditure and take into account other relevant factors, including the medium-term economic and budgetary position of the Member State”. 15 Mehanizam Europskog semestra detaljno je opisan u Informativnom Magazinu br.1 iz kolovoza 2013.

13


14

mr.sc.Ivana Maletić

Ivana Petričko

Posebne preporuke Europske komisije državama članicama (CRS-ovi)

Europska komisija svakog svibnja donosi preporuke državama članicama na temelju analiza po državama i strateških prioriteta na razini čitave Europske unije.

Preporuke odobrava i usvaja Europsko vijeće u srpnju krajem proljetnog ciklusa Europskog semestra. Analiza praćenja provedbe preporuka od strane nacionalnih vlada ključan je dio Europskog semestra. Ako države ne djeluju prema preporukama unutar zadanog vremenskog perioda, Europska komisija može dati upozorenja, ili u slučaju prevelikih makroekonomskih nejednakosti ili proračunskih deficita, sankcije. Procjena napretka u provedbi prošlogodišnjih preporuka temelj je za Komisiju pri formuliranju preporuka za idući ciklus Europskog semestra, za Vijeće pri donošenju odluke o usvajanju predloženih preporuka i općenito za političke rasprave. Preporuke donesene tijekom Europskog semestra 2012.

odnosile su se na različita strateška područja te variraju od članice do članice. Osnovna područja za koja se daju preporuke jesu: porezna politika, tržište rada, socijalna politika, tržišna politika, okoliš i financijska tržišta.

Područje porezne politike uključuje preporuke koje se odnose na postizanje napretka u okviru srednjoročnih proračunskih ciljeva (MTO) i osiguranje održivosti javnih financija. Ono uključuje mjere za reformu javne potrošnje i oporezivanja te pokriva i preporuke koje se odnose na uspostavljanje poreznih pravila, kontrolu lokalnih proračuna, te mjere za poboljšanje proračunskog izvještavanja. Najčešća preporuka dana većini država članica u 2012. odnosila se na postizanje proračunske stabilnosti.


Područje tržišta rada uključuje preporuke koje se odnose na reformu strukture tržišta rada. Primjerice, preporuke usmjerene na sustav pregovaranja o plaćama, povećanje produktivnosti rada, nezaposlenosti (osobito među starijim osobama i mladima), aktivne politike s obzirom na tržište rada te stope udjela zapošljavanja starijih osoba i mladih ili diskriminacija žena i migranata. Preporuke državi članici koje se odnose na reformu tržišta rada mogu sadržavati specifične preporuke koje uključuju reforme sustava indeksacije plaća, razvijanja shema za strukovno obrazovanje s ciljem smanjenja nezaposlenosti mladih, ili poboljšanje djelovanja javnih službi za zapošljavanje. Područje socijalne politike uključuje preporuke kojima je cilj poboljšanje ekonomskih i socijalnih uvjeta putem mjera za promicanje obrazovanja i borbe protiv siromaštva i diskriminacije. Područje tržišne politike uključuje preporuke koje se odnose na poboljšanje funkcioniranja tržišta roba i usluga (npr. liberalizacija tržišta roba i usluga), međunarodnu suradnju, inovacije i istraživanja, zakonodavni okviri te kvaliteta javne uprave. Područje okoliša obuhvaća sva pitanja koja se odnose na politiku zaštite okoliša, s posebnim naglaskom na smanjenje emisije ugljika te učinkovitiju upotrebu energije. Na koncu, područje financijskog tržišta uključuje sve preporuke vezane uz bankarski sektor (npr. nadzor) te pravila koja mogu odrediti financijsku stabilnost države (dug privatnog sektora, kreditni tijek privatnog sektora te funkcioniranje stambenog tržišta). Najveći broj preporuka dan je u područjima porezne politike (153), tržišta rada (106) i tržišne politike (100), dok su preporuke na području socijalne politike (45), financijskih tržišta (26) i pitanja vezana uz okoliš (8) manje učestale. Preporuke na području porezne politike i tržišta rada činile su više od polovine ukupnih preporuka u svakoj državi, s iznimkom Bugarske, Danske i Ujedinjenog kraljevstva.

Primjer preporuka i provedbe preporuka po izabranim državama članicama Poljska Preporuke koje su Poljskoj dodijeljene u okviru porezne politike odnose se na korekciju prekomjernog deficita te se navodi da je potrebno provesti strukturnu prilagodbu i odrediti mjere s ciljem osiguranja provedbe proračunske 1

Agricultural Social Insurance Fund

strategije za 2013. godinu i nadalje. Po tom pitanju, u nacionalnom dokumentu ova se preporuka uopće ne spominje. Preporuka iz 2010. navodi da Poljska treba smanjiti prekomjerni deficit do 2012., primjerice smanjujući strukturni deficit za barem 11/4 postotnih poena BDP-a u razdoblju 2010.–2012. Međutim, zbog usporavanja gospodarskog rasta, smanjenje nominalnog deficita bilo je znatno manje od preporučenog. Što se tiče mirovina, preporučuje se suzbijanje ukorijenjene prakse prijevremenog umirovljenja sa ciljem povećanja dobne granice za odlazak s tržišta rada, postupno ukidanje posebne mirovinske sheme za rudare sa ciljem njihove integracije u opću shemu te poduzimanje ambicioznijih koraka provođenja reformi KRUS-a1 . U okviru provedbe ove mjere, 11. svibnja 2012. Poljska je usvojila zakone kojima se podiže dobna granica za odlazak u mirovinu. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinama koje se isplaćuju iz Fonda socijalnog osiguranja te nekih drugih zakona stupio je na snagu 1. siječnja 2013, pokrenuvši proces postupnog povećanja dobi za odlazak u mirovinu. U okviru politike tržišta rada, Poljskoj je dana preporuka za poduzimanje aktivnosti sa ciljem povećanja udjela žena na tržištu rada, smanjenja nezaposlenosti mladih, povećanja dostupnosti stažiranja i učenja kroz rad, poboljšanja kvalitete strukovne izobrazbe te usvajanja strategije cjeloživotnog učenja. Kako bi se povećao udio žena na tržištu rada, Poljska je uvela program “Toddler” za sufinanciranje tekućih rashoda vezanih uz održavanje ustanova za brigu o djeci do 3 godine starosti. Donesena je Uredba kojom se povećava minimalna plaća i nekoliko programa protiv siromaštva i socijalne isključenosti, uveden je novi program “Mladi na tržištu rada” koji sadrži nekoliko mjera u području profesionalne uključenosti osoba mlađih od 30 godina. Također planiraju i Reformu politike tržišta rada za 2013. – 2014. godinu. Provedene su znatne reforme, poput reforme Zakona o visokom obrazovanju, Zakona o akademskim zvanjima i titulama i Zakona o obrazovnim sustavima. U okviru inovacija socijalne politike, Poljskoj se daju preporuke za unaprijeđenje poslovne atmosfere pogodne za inovacije, osiguranje jače povezanosti između istraživanja, inovacija i industrije, te uspostavljanje zajedničkih prioritetnih područja koja će podržati čitav inovacijski ciklus. Nadalje, preporuča se poboljšanje pristupa financiranju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti putem garancija. Po tom pitanju, Poljska radi na Strategiji za inovacije i učinkovitosti gospodarstva “Dinamična Poljska 2020.”, koja je usvojena od strane Vijeća ministara 15. siječnja 2013. i na nacrtu Programa razvoja poduzetništva (EDP) do 2020. Ističu da će raditi na uspostavi opsežnog sustava za financiranje izgradnje i

15


16

održavanje infrastrukture od nacionalnog i regionalnog značaja kako bi se osigurala visoka kvaliteta istraživačke i razvojne infrastrukture te raditi na uvođenju izmjena i dopuna poreznih zakona u korist znanstvenih institucija. Što se tiče obrazovnog sustava, Komisija preporučuje podizanje stope upisa djece u institucije za brigu o djeci u ranoj dobi te povećanje broja djece u predškolskom obrazovanju, istovremeno osiguravajući stabilno financiranje i ulaganje u javnu infrastrukturu, te osiguranje kvalificiranog osoblja i financijske pristupačnosti. U okviru ove preporuke, Poljska je donijela program za razvoj institucija za brigu o djecu u ranijoj dobi (do 3 godine) pod nazivom “Toddler” (“Maluch”) koji se provodi od 2013. U okviru tržišne politike Poljska treba provesti reforme ubrzanog razvoja energetske mreže. Potrebno je pojačati konkurentnost u plinskom sektoru postupnim ukidanjem regulatornih cijena i izgradnjom platforme za trgovanje plinom, osigurati učinkovitu i brzu provedbu projekata vezanih za ulaganja u željeznice te pojednostavniti provedbu ugovora i zahtjeve za građevinskim dozvolama. U okviru ove preporuke, Poljska je izradila nacrt zakona o transmisijskim koridorima, započela provedbu infrastrukturnih projekata iz Višegodišnjeg programa ulaganja u željeznice do 2015. te započela provedbu projekata vezanih za ulaganja u željeznice izvršenih u okviru Operativnog programa za infrastrukturu i okoliš 2007.-2013.

Estonija Estonija je jedna od tri države članice koja nije u potpunosti provela niti jednu od preporuka Europskog semestra, uz Njemačku i Veliku Britaniju. U okviru porezne politike, prema preporuci Komisije potrebno je unaprijediti poreznu održivost na lokalnoj razini te poboljšati učinkovitost lokalnih vlasti i učinkovito pružanje usluga, osobito putem jačih inicijativa za spajanje ili povećanu suradnju među općinama. Mnoge reforme koje je ova strategija zabilježila pokrenute su i smjerovi odabrani, kao što je reforma javnih službi i centralizacija potpore državnih usluga s ciljem povećanja učinkovitosti javnog sektora. Usvojen je zakonodavni prijedlog koji podupire spajanje lokalnih vlasti. U dugoročnoj perspektivi nužno je uvesti višegodišnje rashodovne ciljeve u strategiju državnog proračuna, a oni će biti predviđeni u novom Zakonu o upravljanju državnim financijama koji će stupiti na snagu u siječnju 2014. Kada se govori o politici tržišta rada, Estoniji se preporuča poboljšanje inicijative za rad pojednostavljujući

sustav socijalnih naknada te povećanje fleksibilnost pri dodjeli naknada za invalidnost, nezaposlenost i roditeljstvo, u isto vrijeme osiguravajući prikladnu socijalnu zaštitu. Nadalje, potrebno je povećati zapošljivost dugoročno nezaposlenih na tržištu rada, uz naglasak na povećanje udjela zaposlenosti mladih. U okviru ove mjere, Estonija ističe da joj je dugoročni cilj smanjiti porezno opterećenje radne snage kako bi se pojačale inicijative za povećanje zaposlenosti. S druge strane, kako bi se pomoglo dugoročno nezaposlenima i onima koji se suočavaju s poteškoćama pri ponovnom zapošljavanju, Fond za osiguranje nezaposlenih surađuje s lokalnim razinama od 2011., a Ministarstvo za socijalna pitanja i Ministarstvo obrazovanja i istraživanja pripremaju zajednički program kako bi se smanjila stopa nezaposlenosti mladih. U okviru socijalne politike, potrebno je raditi na poboljšanju djelovanja socijalnih službi, s naglaskom na obiteljske i roditeljske naknade te poboljšati mogućnosti niskokvalificiranih radnika s obzirom na pristup cjeloživotnom učenju. Vlada navodi da je u svrhu (ponovnog) ulaska na tržište rada nakon izvjesnog vremena provedenog kod kuće s djetetom i usklađivanja rada i obiteljskog života, potrebno poboljšati raspoloživost visokokvalitetnog, financijski prihvatljivog i fleksibilnog predškolskog obrazovanja i dnevne skrbi za djecu. Ističu da je cilj reforme financiranja visokog obrazovanja podići njegovu kvalitetu te promicati suradnju. Kako bi učinkovitije povezali trening i edukaciju s potrebama tržišta rada, Vlada je osnovala radnu skupinu koja razvija specifične prijedloge. Što se tiče tržišne politike, Estoniji se preporuča promicanje internacionalizacije inovacijskog i istraživačkog sustava te razvoja prekogranične suradnje kako bi se relativna tržišna izolacija privela kraju. Kako bi se povećao kapacitet sustava istraživanja i razvoja, reforma istraživačkog sustava mora biti dovršena što zahtijeva promišljenu i učinkovitu upotrebu strukturnih fondova i resursa državnog proračuna pri financiranju investicija u istraživanje I razvoj. Razvoj nove strategije istraživanja i razvoja i inovacija, kao i strategije rasta poduzetništva usmjerenih na poslovni sektor započeo je 2012. a naglasak se stavlja na podržavanju međunarodne mobilnosti. U okviru okolišne politike, Estonija je, uz Belgiju, jedina država od koje se tražilo da ostvari napredak u barem dvije zadane aktivnosti. Od Estonije se zahtjeva poboljšanje energetske učinkovitosti, osobito u pogledu građevinskih objekata i prometa, te pojačanje okolišne inicijative s obzirom na vozila i otpad, uključujući razmatranje inicijativa kao što je oporezivanje vozila. Osim toga, potrebno je promicati upotrebu obnovljive energije, uključujući unapređivanje infrastrukture i zakonodavstva


na što Vlada odgovara dugoročnim razvojnim planom za energetski sektor do 2030. godine. Estonska je Vlada također provela takozvanu reformu ekološkog poreza kojoj je cilj povećati ekološke poreze i istovremeno smanjiti poreze na dohodak. Planiraju se uvesti oznake energetske klase za vozila i u pripremi je “novi strateški plan gospodarenja otpadom 2014.-2020.”

Slovenija Najveći broj preporuka koje je Slovenija dobila svakako se odnose na preporuke u okviru porezne politike i politike tržišta rada. Prema preporuci Komisije vezano za reformu porezne politike, potrebno je učvrstiti proračunsku strategiju za 2013. detaljnim strukturnim mjerama i biti u pripravnosti da se poduzmu dodatne mjere kako bi se osigurala korekcija prekomjernog deficita na održiv način do kraja 2013. te ostvariti strukturnu prilagodbu navedenu u preporukama Vijeća pod procedurom prekomjernog deficita. Što se tiče mirovinskog sustava, potrebno je hitno poduzeti korake kako bi se osigurala dugoročna održivost mirovinskog sustava, održavajući prikladnost mirovina putem izjednačavanja zakonske dobi umirovljenja za muškarce i žene. Potrebno je osigurati povećanje efektivne dobi umirovljenja uključujući povezivanje zakonske dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom, uz smanjenja mogućnosti za prijevremeno umirovljenje. S obzirom na ovu preporuku, radi se na izmjenama zakona o invalidskoj mirovini i mirovinskom osiguranju. U okviru politike tržišta rada potrebno je poboljšati usklađenost radnih vještina sa zahtjevima tržišta rada, posebice za niskokvalificirane radnike i radnike s visokom stručnom spremom. Potrebno je prilagoditi zakone koji se odnose na zaštitu pri zapošljavanju na ugovore o radu na neodređeno vrijeme s ciljem smanjenja segmentacije tržišta rada uz konzultacije sa socijalnim partnerima. Potrebno je osigurati da porast plaća, uključujući prilagodbu minimalne plaće, podržava konkurentnost i otvaranje radnih mjesta. Provedena je mjera za radnike s VSS-om te mlade (Zakon o regulaciji rada), s tim da su pokrenute mjere za zapošljavanje osoba sa završenom strukovnom srednjom školom. Potrebno je povećati stopu zaposlenosti starijih radnika razvijanjem aktivnih politika tržišta rada i mjerama za cjeloživotno učenje na što Vlada u Sloveniji odgovara Zakonom o regulaciji tržišta rada i Zakonom o invalidskoj mirovini i mirovinskom osiguranju kojima se stvaraju novi tipovi ugovora za starije osobe, bonusi za starije

osobe, ali i koristi za poslodavca pri zapošljavanju starijih osoba, te mjere za cjeloživotno učenje. Što se tiče reforme socijalne politike Sloveniji se preporuča nastavak provođenja reformi strukovnog obrazovanja i treninga te se u Sloveniji razvijaju mjere za povezivanje trgovačkih društava i škola, razvoj tečajeva itd., o kojma se trenutno raspravlja. Na području unutarnjeg tržišta potrebno je poduzeti daljnje korake za povećanje otvaranja tržišta i ubrzanje reorganizacije profesionalnih usluga. Međutim, o tome u Sloveniji još uvijek nema rasprave. Potrebno je poboljšati poslovno okruženje putem provedbe reforme Ureda za zaštitu konkurentnosti i poboljšanja stečajnog postupka. Uspostavljen je Sovereign Holding Slovenia s ciljem uspostave okvira za trgovačka društva u državnom vlasništvu, koji garantira nepristrano upravljanje i visoke standarde korporativnog upravljanja. U okviru financijskog tržišta potrebno je poduzeti aktivnosti kako bi se izgradile dodatne kapitalne pričuve u bankarskom sektoru te odobravanje prikladnih zajmova za proizvodne aktivnosti. Potrebno je pribaviti od treće strane provjeru procjena zajmovnih gubitaka banaka značajnih za sustav na što Vlada odgovara da su procjene izvršene od strane tvrtke European Resolution Capital Partners, ali rezultati nisu javno objavljeni.

17


www.24sata.hr

18

dr.sc. Martina Dalić*

PRORAČUN ZA 2014. - u očekivanju fiskalne prilagodbe Proračun za 2014. donosi se u ozračju u kojem i sam predlagač otvara realnu mogućnost njegovih skorih izmjena. Naime, u obrazloženju proračuna za 2014. godine navodi se sljedeće: „Tijekom studenog i prosinca definirat će se, a u siječnju 2014. godine usvojiti program fiskalne prilagodbe koji će Vijeće EU zahtijevati od Republike Hrvatske. Ukoliko se ukaže potrebnim, Vlada RH ponudit će i dodatne mjere smanjenja proračunskog manjka, koji će u tom slučaju ugroziti predstavljene makroekonomske projekcije.“ Ovakva ocjena predlagača proizlazi iz očekivanog pokretanja Procedure za sprečavanje prekomjernog deficita (eng. Excessive Deficit Procedure) u kojoj će se definirati rok u kojem Hrvatska treba svesti svoj deficit ispod 3% BDP-a isto kao i očekivani iznos godišnje prilagodbe. Proračun za 2014. godinu se stoga može promatrati u kontekstu ekonomskih i fiskalnih okolnosti koje danas

* Bivša ministrica financija, zastupnica HDZ-a u Hrvatskom saboru

prevladaju u Hrvatskoj, ali i u kontekstu obveza koje proizlaze iz članstva u EU. U suštini radi se ipak o jedinstvenom kontekstu jer potrebu za vjerodostojnim smanjivanjem fiskalnih neravnoteža i stabiliziranjem stanja u javnim financijama u prvom redu diktira ekonomska situacija i položaj Hrvatske na financijskim tržištima. Oporavak ekonomije i djelotvorna fiskalna konsolidacija nužna je, u prvom redu, radi poboljšanja domaćih ekonomskih prilika. Komplementarnost ovog zadatka s obvezama koje proizlaze iz članstva trebala bi samo osigurati dodatan poticaj da Hrvatska napokon snažnije zakorači putem oporavka i stabiliziranja javnih financija. Ono što za sada ipak vidimo iz proračuna za 2014. i pripadajućih projekcija za 2015. i 2016. godinu je da hrvatska Vlada u sljedeće tri godine ne predviđa smanjivanje deficita opće države ispod tri posto BDPa. Pri tome valja imati na umu da je tu riječ o deficitu izračunatom prema hrvatskim računovodstvenim pravilima dok Komisija i Vijeće svoje preporuke i odluke


temelje na ESA standardu koji po definiciji daje viši deficit. Slika 1 prikazuje kretanje deficita prema hrvatskim računovodstvenim standardima usporedo s ESA standardom. Procjena deficita prema ESA metodologiji za razdoblje 2013.-2015. preuzeta je iz najnovijih prognoza EK iz studenog mjeseca što znači da je riječ o procjenama s kojima EK koristi u odlučivanju oko pokretanja Procedure prekomjernog deficita. Procjena ESA deficita je, kao što sama EK naglašava, napravljena temeljem mjera opisanih u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike 2014.-2016. Međutim, ta se procjena može i dalje smatrati relevantnom jer sam proračun za 2014. godinu nije donio značajnije iskorake u mjerama ekonomske politike u odnosu na one najavljene Smjernicama. Proračun za 2014. donosi zabrinjavajuće visok deficit pri čemu je njegovo povećanje u 2014. posebno izraženo u odnosu na ESA metodologiju. Ovakav prijedlog za 2014. godinu, zajedno s izvršenjem za 2013., pokazuje da fiskalna konsolidacija temeljena na pretežito poreznoj prilagodbi nije uspjela. Štoviše, za 2014. se planira rekordno visok deficit s obzirom da je 2,2 posto BDP-a deficita iz 2011. godine rezultat jednokratnog preuzimanja jamstava koje su za brodogradnju izdane tijekom ranijih godina. S druge strane, očekivani ESA deficit za 2014. od 6,5% BDP-a pokazuje da se Hrvatska nalazi jako daleko od magičnog 3%-nog cilja utvrđenog Paktom o stabilnosti i rastu. Štoviše, prema procjenama EK deficit se i u 2015. godini, unatoč očekivanom rastu BDP-a, i dalje zadržava iznad 6% BDP-a, tj. uz očekivani realan rast BDP-a od 1,2% EK procjenjuje deficit na 6,2% BDPa. Sveukupno, pred Hrvatskom se nalazi dug i težak put prema stvarnoj konsolidaciji javnih financija. Države za koje je Procedura za sprečavanje prekomjernog deficita otvorena krajem 2009. godine, tj. nakon izbijanja financijske krize, u prosjeku su imale rok za usklađivanje visine deficita sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu do kraja 2013. godine. Za neke od njih taj je rok nedavno produljen na 2015. (Francuska, Nizozemska i Slovenija), odnosno 2016. godinu (Španjolska). U ovom trenutku nije moguće pouzdano procijeniti rok koji će Vijeće EU odrediti Hrvatskoj za smanjivanje

deficita. To će zasigurno ovisiti o uvjerljivosti ukupne ekonomske argumentacije, ali i o djelotvornosti mjera ekonomske politike koje će prezentirati hrvatska Vlada. Međutim, ukoliko bi Hrvatska od Vijeća EU dobila približno isti rok za uklanjanje prekomjernog deficita kao i države koje su u ovu proceduru ušle krajem 2009. godine, tada bi se 2017. godina mogla očekivati kao ciljana godina u kojoj bi deficit trebao pasti ispod 3%. To bi zahtijevalo prosječnu prilagodbu u razdoblju od 2014. do zaključno 2017. od oko 0,9% BDP-a godišnje – što je teška i snažna prilagodba. Težina prilagodbe i njezine društvene i socijalne posljedice bit će stoga presudno određene dinamikom oporavka gospodarstva. Bez snažnijeg oporavka gospodarstva ovakva bi prilagodba bila iznimno teška i/ili gotovo nemoguća. Upravo stoga, osim zabrinjavajuće visine deficita koju donosi proračun za 2014. godinu još više zabrinjava izostanak konzistentnog plana ekonomske politike i strukturnih reformi s ciljem smanjivanja prepreka za ulaganje, poboljšanje poslovne klime i postupnu stabilizaciju državnih rashoda. Projekcije kretanja ESA deficita jasno pokazuju da je bez aktivnije ekonomske politike, čak i u slučaju laganog gospodarskog rasta, dinamika smanjivanja deficita prespora, a dinamika rasta duga poprilično brza. A te aktivnije ekonomske politike na strani oživljavanja rasta za sada nema. I to je osobina ovogodišnjeg proračunskog paketa koja najviše zabrinjava. Kao što je Vlada najavila u svom obrazloženju ostaje čekati rezultate pregovora i dogovora između Vlade i EK o provođenju Procedure za sprečavanje prekomjernog deficita i eventualni rebalans proračuna. Međutim, nije realno očekivati da će o perspektivama rasta hrvatskog gospodarstva EK brinuti više od hrvatske Vlade. I zbog toga zabrinjava što Vlada nema jasniji i precizniji plan reformi koje bi povoljno djelovale na rast i oporavak. Takav bi plan mogao poslužiti i kao snažan argument u pregovorima o primjerenom roku za snižavanje deficita, odnosno o rasporedu tereta prilagodbe po godinama. Međutim, sudeći prema predloženom proračunu i mjerama koje ga (ne)prate, Vlada je vodeću ulogu u ovim pregovorima i razgovorima odlučila prepustiti EK.

Slika 1. Opći deficit države 0 -1 -2 -3 -4 -5 -6 -7 -8

2011

2012

2013p

2014e

2015e

-3,5 -4,3 -7,8

2016e -3,5

-5,0

-4,6 -5,5 -5,5

-5,5 -6,5

Hrvatska službena statistika

ESA 95, Eurostat

-6,2

Učinak preuzetih jamstava za brodogradnju (2,2% BDP)

19


20

mr.sc. Ivana Maletić

Jesu li privatizacijski prihodi rješenje za deficit? Ministarstvo financija, iako sve manje ažurno, ipak objavljuje mjesečne podatke o izvršenju proračuna po vrlo detaljnim stavkama, u excel formatu kojeg je mnogima vrlo jednostavno preuzimati i koristiti. Lijepa je to serija podataka koja prikazuje državne financije od 2004. godine nadalje s pokušajem rekonstrukcije i dvije prethodne godine (2002. i 2003.) koje su, u biti posljednje godine mandata Vlade koja je prethodila onoj koja je započela ovu dobru praksu transparentnog mjesečnog izvještavanja. Iz podataka jasno se vidi da se problem proračunskog deficita pojačava, prihodi su sve manje, rashodi sve veći (o čemu smo detaljnije pisali u prošlom broju Informativnog mjesečnika). Vlada iz mjeseca u mjesec najavljuje privatizaciju kao ključ rješavanja pitanja rasta javnog duga. Je li privatizacija zaista rješenje? Zanimljivo je pogledati potkrepljuju li podaci najave obuzdavanja rasta duga u vremenima snažnih pri-

vatizacijskih prihoda ili nas povijesni fiskalni podaci mogu potaknuti na oprez. Interesantno je to upravo u svijetlu spomenutih aktualnih i sveprisutnih najava privatizacija, monetizacija i sličnih aktivnosti. Privatizacija, odnosno sredstva koja se njome ostvare ne predstavljaju prihod već primitak državnog proračuna te su u izvještajima Ministarstva financija iskazani u sklopu transakcija na financijskoj imovini konsolidirane opće države i to na stavci „Dionice i ostali udjeli – primici“. Promatrano po godinama za koje su nam u spomenutim serijama dostupni podaci, primici od dionica i udjela, izraženo udjelom u BDP-u, kreću se kao na Slici 1. Vidljivo je da su privatizacijski primici bili najznačajniji tijekom 2002. i 2003. godine te potom u manjoj mjeri 2006. i 2007. godine dok se u svim preostalim godinama ne bi moglo reći da su ti primici bili nešto posebno značajni jer u pravilu nisu godišnje prelazili iznos od 0,2% BDP-a.


2002. godina u najvećem dijelu jest obilježena privatizacijom Dubrovačke banke, Riječke banke, Splitske banke, preostalog dijela Privredne banke Zagreb, zatim hotela Croatia Cavtat te hotela Anita Vrsar 1. Godinu 2003. je u privatizacijskom smislu obilježila prodaja 25% plus 1 dionice INA-e. Nakon dvije godine relativno beznačajnih privatizacijskih primitaka, 2006. je izvršena privatizacija kroz inicijalnu javnu ponudu dionica INA-e dok se privatizacijski primici iz 2007. mahom odnose na inicijalnu ponudu dionica HT-a. Ostaje pitanje, vide li se iz svih tih podataka ikakve pozitivne korelacije kretanja javnog duga i primitaka od privatizacije. Bilo bi realno očekivati da je dug, izražen u BDP-u, ili padao ili barem stagnirao u onim razdobljima kada su privatizacijski primici bili izrazito snažni. Štoviše, to više za očekivati kako su viši i privatizacijski primici. Trend koji bi pokazivao porast duga u vremenu značajnijih privatizacijskih primitaka mogao bi upućivati na problematično provođenje fiskalne politike. Pritom, treba uzeti u obzir i gospodarsku aktivnost i druge važne čimbenike koji određuju fiskalnu politiku. Za takvu usporedbu uzimamo u obzir dva razdoblja za promatranje, a to jesu 2002. i 2003. godina kao razdoblje prvih snažnih privatizacijskih primitaka u promatranom razdoblju, te razdoblje 2006. i 2007. kao drugo takvo razdoblje. Nadalje, radi usporedbe, promatraju se podaci

za najširu definiciju duga, a to je dug općeg proračuna zajedno sa svim jamstvima što uključuje i HBOR. Podaci su dani kao godišnja promjena udjela tako definiranog javnog duga u BDP-u kako je prikazano na Slici 2. Dvije navedene slike prikazuju kretanje javnog duga u razdobljima snažnih privatizacijskih primitaka. Dakle, razdoblje 2002. i 2003. pokazuje rast udjela javnog duga unatoč nikad većim privatizacijskim primicima za razliku od drugog promatranog razdoblja koje pokazuje onakvu sliku kakvu bi a priori trebalo i očekivati, a to je smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u. Navedeni prikazi jasno pokazuju jesu li se privatizacijski primici iskoristili za barem djelomično adresiranje problematike visine javnog duga, ili se jednostavno „obiteljsko srebro“ iskoristilo za tekuću potrošnju. Obzirom na sličnost sadašnje politike s onom iz 2002. i 2003., obzirom na najave raznih privatizacija te u konačnici obzirom na činjenicu tada visokog gospodarskog rasta dok sadašnji trenutak karakterizira samo daljnje nazadovanje gospodarstva, sa strahom moramo sagledati što nas prošlost uči o budućnosti i zapitati se: Hoćemo li opet gledati rast privatizacijskih primitaka i istovremeni rast javnog duga?

Slika 1.

Slika 2.

1,60%

1 0,5

1,40%

0

1,20%

-0,5

1,00%

-1

0,80%

-1,5 -2

0,60%

-2,5

0,40%

-3

0,20%

-3,5

0,00%

-4 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1

Izvor: Godišnjak Ministarstva financija 2002. - 2003.

2002

2003

2006

2007

21


22

Regionalne konferencije “Mogućnosti korištenja EU fondova” Zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić održava regionalne konferencije o korištenju europskih fondova po hrvatskim županijama, a do sada su održane u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Splitskodalmatinskoj, Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj županiji. Konferencije su namijenjene predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostalim proračunskim korisnicima, poduzetnicima, nevladinom sektoru, te pravnim i fizičkim osobama zainteresiranim za tematiku EU fondova. Konferencije su specijalizirane, temeljene na specifičnostima svake pojedine županije uočenim analizom popunjenih upitnika koje su općine, gradovi i županije dostavili u Ured zastupnice.

U situaciji globalne gospodarske krize, pada gospodarske aktivnosti i visokih stopa nezaposlenosti, poticanje poduzetništva i zapošljavanje najvažniji su prioritet u budućem sedmogodišnjem razdoblju. Također, održivi razvoj u smislu energetske učinkovitosti i obnovljive energije sljedeće su prioritetno područje EU ulaganja. Poticanje inovacija u najširem smislu riječi, nešto je što se posebno naglašava i ističe u svim sektorskim i strateškim dokumentima. Isto tako, dodatno je potrebno raditi na projektima vezanim uz jačanje tržišta rada, fleksibilnosti na tržištu radu i cjeloživotnog učenja. Jedna od važnih prednosti ulaska u Europsku uniju jest korištenje europskih fondova. Hrvatski državni proračun iznosi oko 123 milijardi kuna, a iz europskog proračuna kroz EU fondove za razdoblje 2014.-2020. godina


dodijeljeno nam je 8,1 milijardu eura odnosno preko 60 milijardi kuna. Kada se tome dodaju još i sredstva poljoprivredne politike od 3,3 milijarde eura odnosno 25 milijardi kuna, riječ je o gotovo čitavom jednom proračunu koji nam se daje na raspolaganje za poticanje rasta i razvoja. Nikada nismo imali toliko sredstava koje možemo usmjeriti u razvojne projekte. Riječ je o 12 milijardi kuna godišnje. Kada pogledamo strukturu državnog proračuna, preko 70 posto svih rashoda čine plaće, mirovine, socijalne naknade, a kada se tome dodaju rashodi za kamate i ostali rashodi poput subvencija, donacija i pomoći, za razvojne projekte i kapitalna ulaganja ostane svega 2 posto odnosno nešto više od dvije milijarde kuna. Zbog toga su europski fondovi prilika koju moramo iskoristiti. Za iskoristiti 8,1 milijardu eura potrebno je imati pripremljeno i provoditi 16,2 milijarde eura vrijednosti projekata. Priprema projekata iznosi otprilike 3% do 5% vrijednosti projekta što znači da bi Vlada Republike Hrvatske trebala uložiti preko 800 milijuna eura u pripremu projekata. Vlada za pripremu projekata izdvaja 120 milijuna kuna, a čak i to ne može potrošiti. Velika ulaganja u pripremu projekata trebala su biti glavne investicije cijelu 2012. i 2013. Pametnoj Vladi to bi bio strateški interes. Od prvog dana članstva, od 1.7.2013. redovito svaki mjesec uplaćujemo u Europski proračun 75 posto naplaćenih carina te dio PDV i dio prihoda koji se računa prema visini BDP-a. Do sada smo uplatili 1,4 milijardu kuna u europski proračun, a iz fondova ćemo prve eure povući tko zna kad. Vlada se hvali jer troši IPA-u. IPA su projekti iz ranijih razdoblja i sad se izvršavaju i troše novac. Plan je bio da će Hrvatska još u 2012. ugovarati projekte s kojima će moći trošiti u 2013. fondove. Nije došlo do potrebnog ubrzanja sustava i jedva da trošimo sredstva dodijeljen iz vremena IPA-e. od ukupne IPA-e koja nam je dodijeljena od 1.1.2007. do 1.7.2013. u iznosu od 823,9 milijuna eura ugovoreno je 65,76% odnosno 541,8 milijun eura. Cijelu 2013. Vlada se s ugovaranjem pomaknula za desetak posto u odnosu na ugovaranje 2012. Hvalili su se uspjesima u 2012., a samo su potpisali ugovore, sav posao bio je odrađen. Sad su pokazali koliko mogu i znaju. Ništa. IPA se jedva troši, nema projekata koji su trebali trošiti fondove. Hrvatska je u minusu, a ne u plusu o kojem govore. Drago nam je da su sretni i uživaju u plodovima rada Vlade prije, ali moraju i svoje sijati da bi mogli žeti, a prve žetve u 2013. nema. Potpredsjednik Grčić nedavno je izjavio kako ima 550 milijuna eura pripremljenih projekata i kako nažalost, za pripremiti projekte treba tri godine. Dobro jutro potpred-

sjedniku koji je nakon dvije godine shvatio da je trebao intenzivno raditi na pripremi projekata od starta. To mu je trebao biti glavni posao od 1. siječnja 2012. i da je slijedio savjete prethodnika sada bi bio uspješan, što nam ne bi smetalo, jer bi uspješna bila i Hrvatska. Međutim, sad nas sve zajedno, on i čitava Vlada vode u neuspjeh, kontinuirani pad, siromaštvo i uništavanje svega: od gospodarstva do tržišta rada, obrazovanja, zdravstva i ostalog javnog sektora. Sve što ova Vlada ima su projekti koji su se pripremali 2010. i 2011., a plodovi rada ove Vlade za 2014. trebali su se sijati 2012. Nažalost, Vlada se umjesto da radi bavila reorganiziranjem, premještanjem i tjeranjem ljudi i sad uporno želi prikriti vlastito neznanje i nerad govoreći kako je kompleksno koristiti EU fondove. Kompleksno je to za one koji ne znaju, ali države koje su imale sreću da imaju pametne Vlade uspješno su koristile i koriste EU fondove. Vladi se ne žuri, nije njima važno strateško definiranje s razina općina, gradova, preko županija na razinu statističkih regija i nacionalno. To je princip partnerstva koji EU kroz kohezijsku politiku traži, to je preduvjet za korištenje EU fondova, ali Vladi se ne žuri primijeniti ga. Oni jedini imaju vremena i sve će napraviti sutra. Radi se danas, a u EU fondovima im je sve bilo još jučer, već neradom u 2012. propustili su svoju priliku. Najgore je što su Hrvatskoj oduzeli priliku da bude uspješna, Hrvatskoj su oduzeli priliku da preokrene trendove, pad u rast, deficit u suficit. Projekti koji se kandidiraju za EU fondove moraju biti povezani s ciljevima u strateškim dokumentima i zato je važno pripremiti planove razvojnih programa. Sljedeći korak je priprema Županijske strategije koja bi objedinila i harmonizirala ciljeve i prioritete svih općina, gradova i županija. Nakon toga se u strateškom dokumentu na razini statističke regije povezuju županije, a kao zadnji dio vertikalnog povezivanja je izrada nacionalnih strateških dokumenata koji objedinjavaju ciljeve i prioritete s lokalne razine i harmoniziraju ih s nacionalnom te sve zajedno povezuju sa europskim strateškim dokumentima. Sve ove pripreme Vlada propušta odraditi, a Hrvatska gubi priliku uspješno sudjelovati u EU fondovima. Trebali smo biti država primjer uspješnosti, a sad ćemo biti jedan od onih loših slučajeva. Nesnalaženje Vlade i nerad danas vidjet će se za tri godine kada se budu oduzimala sredstva. Naš cilj je uspješno korištenje EU fondova u Republici Hrvatskoj i zato nećemo prestati inzistirati na tome da Vlada gradi administrativne kapacitete u sustavu i hitno započne s intenzivnim i financijski značajnim ulaganjima u pripremu projekata. U nastavku teksta daje se prikaz konferencija po županijama prema redoslijedu njihova održavanja tijekom listopada i studenog.

23


24

Šibensko-kninska županija Na konferenciji je predstavljen strateški i financijski okvir definiran na razini Europske unije, a nakon toga strateški prioriteti i potencijali na razini Šibensko-kninske županije. Popunjene upitnike u Šibensko-kninskoj županiji dostavilo je 40 posto jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 8 od ukupno 20. Prema analizi baze projekata, razvidno je da je 20,69 posto projekata (vrijednosti oko 200 milijuna kuna) potpuno spremno za prijavu na natječaje i provedbu, dok je 21,84 posto u nekoj od faza pripreme. Budući je spremnost dokumentacije ključan kriterij za brzo ostvarivanje financiranja iz EU fondova, potrebno je sustavno dalje raditi na njezinoj pripremi. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 87 i to u vrijednosti oko 1,5 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dio projekata vrijednost ne zna s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Iznos bi sigurno bio dosta veći da su sve lokalne jedinice odgovorile na Upitnik. Od prijavljenih projekata 20,69 posto potpuno je spremno, 21,84 posto je u nekoj od faza pripreme, a 50,57 posto projekata je na razini ideje. Nažalost, Vlada nije spremna i ne raspisuje natječaje za korištenje europskih sredstava koja su nam od 1. srpnja 2013. na raspolaganju za projekte. 450 milijuna eura čeka da bude potrošeno, a općine, gradovi, županije,

poduzetnici, znanstvenici, zdravstvo, školstvo, neprofitne organizacije i svi ostali segmenti društva vape za sredstvima. Od 2014. na raspolaganju nam je dodatnih 900 milijuna eura samo iz tri europska fonda te dodatnih 330 milijuna eura iz fonda za ruralni razvoj. Od projekata koji su spremni ili se pripremaju za natječaje za financiranje iz EU fondova zamijećeno je da je najveći broj projekata u području javne infrastrukture, uglavnom komunalne i društvene. Ovakva koncentracija i distribucija projekata karakteristična je za većinu gradova i općina u Republici Hrvatskoj. S obzirom na indeks razvijenosti regija Republike Hrvatske, ovo su očekivani i razumljivi rezultati. Međutim, koliko god razina društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske, pa tako i Šibensko-kninske županije, zahtijeva značajna ulaganja u podizanje standarda i kvalitete infrastrukturne i komunalne opremljenosti, samo takva ulaganja nisu dovoljna za postizanje sveukupnog, a posebice gospodarskog razvoja. Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Šibenskokninskoj županiji zanimljivi su sljedeći projekti: Studentski kampus Palacine u Šibeniku u vrijednosti 16 milijuna eura, Izgradnja gospodarske zone „Čista“ u Vodicama u vrijednosti 3,5 milijuna eura, Projekt rekonstrukcije, nadogradnje i uređenja zgrade društvene namjene polivalentnog sadržaja u Tribunju (knjižnica i čitaonica,


25

apoteka, ambulanta, multimedijalna dvorana i uredi JLS) u vrijednosti 9 milijuna kuna, Turistička valorizacija kninske tvrđave u vrijednosti 3,5 milijuna kuna, Osnivanje fonda za poticanje MSP te pomoć poduzetnicima za nabavu opreme i stjecanja znanja za prilagodbu zahtjevima EU u vrijednosti 3,5 milijuna eura. Značajan broj općina i gradova ima donesene strateške dokumente, ali potrebno je dalje nastaviti s njihovim pripremama i vertikalnim povezivanjem sa županijskom, nacionalnim i EU strategijama. Na veći dio ovog posla lokalne jedinice ne mogu utjecati jer je na Vladi da to odradi. Komunikacija se odvija samo odozgo prema dolje, odnosno Vlada ne zanimajući se za prioritete i strategije općina, gradova i županija šalje prijedloge strateških dokumenata i traži očitovanje. To je suprotno pametnoj specijalizaciju na kojoj Europa kroz kohezijsku politiku u novom razdoblju 2014-2020 inzistira. Glavni zaključak konferencije je da lokalne jedinice i Šibensko-kninska županija imaju definirane prioritete i ciljeve, imaju spremne projekte i popise projekata spremnih za pripremu, ali nema komunikacije s državne razine. Nedostaju im financijska sredstva za pripremu i kasnije provedbu projekata jer Vlada ne vodi regionalnu politiku i nije se usmjerila na davanje snažne financi-

jske podrške u pripremi lokalnih jedinica za korištenje EU fondova.

Zadarska županija Popunjene upitnike u Zadarskoj županiji dostavilo je 61 posto jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 21 od ukupno 34. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 376 i to u vrijednosti oko 11,8 milijardi kuna. Ovo je izvrstan podatak koji pokazuje da su u Zadarskoj županiji svi izrazito projektno i razvojno usmjereni, puni ideja te s jasnim strategijama daljnjeg razvoja. Prema analizi baze projekata razvidno je da je 17 posto projekata (vrijednosti oko 1,4 milijardi kuna) potpuno spremno za prijavu na natječaje i provedbu, dok je 30 posto u različitim fazama pripreme. Zadarska županija pokazuje da uspješno radi na osmišljavanju projekata i usmjerava se na pametnu specijalizaciju. Posebno zanimljivi su projekti: Centar novih tehnologija, CeNT vrijednosti 6,3 milijuna eura, Plavo zeleni centar - Centar kompetencija za preradu ribe i voća, vrijednosti 4 milijuna eura, Centar KReativne Industrije ZAdar - ‘KRIZA’ je prilika! vrijednosti 3 milijuna eura.


26

Značajan broj općina i gradova ima donesene strateške dokumente, ali potrebno je dalje nastaviti s njihovim pripremama i vertikalnim povezivanjem sa županijskom, nacionalnim i EU strategijama. Glavni zaključak konferencije je da lokalne jedinice i Zadarska županija imaju definirane prioritete i ciljeve, bazu projekata spremnih za provedbu i dio za pripremu, ali nedostaju im financijska sredstva za pripremu i kasnije provedbu projekata. Vlada Republike Hrvatske treba početi obavljati svoj posao i iskoristiti mogućnosti koje EU otvara, pomoći lokalnim jedinicama u pripremi projekata i kasnijem sufinanciranju tijekom provedbe. Nedostaju i strateški dokumenti na nacionalnoj razini te lokalne jedinice još uvijek, na kraju 2013. nemaju smjer kako svoje strateške dokumente doraditi i povezivati s nacionalnim što im uvelike otežava prioritizaciju i pripremu projekata.

Splitsko-dalmatinska županija Na konferenciji je predstavljen strateški i financijski okvir definiran na razini Europske unije, a nakon toga strateški prioriteti i potencijali na razini Splitsko-dalmatinske županije. Popunjene upitnike u Splitsko-dalmatinskoj županiji dostavilo je 40 posto jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 22 od ukupno 55. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 193 i to u vrijednosti oko 1,5 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 24 posto (360 milijuna kuna) potpuno je spremno, 42 posto (630 milijuna kuna) je u nekoj od faza pripreme, a 34 posto projekata (510 milijuna kuna) je na razini ideje. Dakle, već u ovom trenutku samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima 360 milijuna kuna projekata spremnih za financiranje, a iznos bi sigurno bio dosta veći da su sve lokalne jedinice odgovorile na Upitnik. Kada analiziramo strukturu projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu infrastrukturu i to komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta) i društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, bolnica, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture). Uz ove uobičajene projekte javne infrastrukture u Splitsko-dalmatinskoj županiji zanimljiv je projekt Očuvanje i valorizacija autohtonih sorti ljekovitog bilja dalmatinske zagore u vrijednosti 4 milijuna kuna, Izgradnja solarne elektrane za postizanje energetske neovisnosti grada Vrlike vrijednosti 7,5 milijuna kuna; Poslovni inkubator u radnoj zoni Kosore, Vrlika vrijednosti 9 milijuna kuna, Tajne dinarskog kraja u Vrlici vrijednosti 20 milijuna kuna, Rekonstrukcija i unutrašnje uređenje Arsenala i

povijesnog kazališta u Hvaru u vrijednosti 11,7 milijuna kuna, Izgradnja poslovne zone u Zagvozdu u vrijednosti 50 milijuna kuna, Izgradnja trafostanice TS 110/20 (10) Kv Prgomet s VN priključnim vodom i SN kabelskim raspletom u Primorskom Dolcu u vrijednosti 65 milijuna kuna.

Virovitičko-podravska županija Popunjene upitnike u Virovitičko-podravskoj županiji dostavilo je 94 posto jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno 14 od ukupno 15. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 114 i to u vrijednosti oko 1,6 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 26 posto (410 milijuna kuna) potpuno je spremno, 23 posto je u nekoj od faza pripreme, a 51 posto projekata je na razini ideje. Dakle, već u ovom trenutku samo u Virovitičkopodravskoj županiji ima 410 milijuna kuna projekata spremnih za financiranje. Kada analiziramo strukturu projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu infrastrukturu i to komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta), društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, bolnica, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture) i gospodarsku (drvni centar kompetencija, tehnološko inovacijski centar, centar za mlijeko i mliječne proizvode i sl). Uz ove uobičajene projekte javne infrastrukture u Virovitičko-podravskoj županiji zanimljivi su projekti: Toplifikacija naselja Voćin u vrijednosti 7 milijuna kuna, Izgradnja pješačkih staza i uređenje javnih površina u Čađavici u vrijednosti 1 milijun kuna, uređenje ljetne pozornice u Zdencima u vrijednosti 900.000 kuna, izgradnja socijalnih stanova u Virovitici u vrijednosti 75 milijuna kuna, Turističko rekreacijski centar Orahovica u vrijednosti 22,2 milijuna eura. Za općine, gradove i Županiju važno je da pripreme planove razvojnih programa koji se prema Zakonu o proračunu traže. Riječ je o strateškim dokumentima u kojima se definiraju ciljevi i prioriteti razvoja te se povezuju s programima, konkretnim aktivnostima i projektima u proračunu. Ograničenje je činjenica da Ministarstvo financija i Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nisu donijeli Pravilnik kojim se propisuje metodološki okvir za izradu planova razvojnih programa, a koji je po Zakonu o


27


28

proračunu trebao biti donesen još u travnju ove godine. Vladi se ne žuri, nije njima važno strateško definiranje s razina općina, gradova, preko županija na razinu statističkih regija i nacionalno. To je princip partnerstva koji EU kroz kohezijsku politiku traži, to je preduvjet za korištenje EU fondova, ali Vladi se ne žuri primijeniti ga.

Ličko-senjska županija Popunjene upitnike u Ličko-senjskoj županiji dostavilo je 67 posto jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 8 od ukupno 12. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 113 i to u vrijednosti oko 540 milijardi kuna. Dodatno, još oko 120 milijuna eura procijenjene vrijednosti odnosi se na regionalni projekt Sveto Brdo. Riječ je o projektu koji predstavlja jedinstven turistički proizvod, koji do sada nije bio razvijen u Hrvatskoj, a niti u bližoj regiji. Centar planinskog turizma Sveto Brdo nalazit će se na području Parka prirode Velebit, na samoj granici sa Nacionalnim parkom Paklenica, a povezivati će Općinu Lovinac (mjesto Sveti Rok) i Ličko-senjsku županiju sa Općinom Jasenice (mjesto Rovanjska) i Zadarskom županijom. Projektom će se izgraditi niz pješačkih, planinarskih, biciklističkih i skijaških staza, te kabinska žičara preko Velebita i smještajni kapaciteti.

Kada analiziramo strukturu projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu infrastrukturu i to komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta), društvenu (izgradnja kulturnih objekata, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture) i gospodarsku (poduzetnički inkubator za mlade, izgradnja i uređenje poslovnih zona, rekonstrukcija iskrcajnih mjesta za ribarska plovila i sl). Uz ove uobičajene projekte javne infrastrukture u Ličkosenjskoj županiji zanimljiv je projekt Sanacija divljih odlagališta na području Grada Gospića u vrijednosti 1,86 milijuna kuna, rekonstrukcija javne rasvjete Udbine u vrijednosti 1,19 milijuna kuna, Kulturno povrijesni park Nehaj u vrijednosti 7,4 milijuna kuna, Jačanje kapaciteta udruge slijepih i slabovidnih u vrijednosti 80.000 kuna, Obrazovanje i umrežavanje – prilika za zapošljavanje u vrijednosti 675.000 kuna.


29

Savjetovanja za mlade: Mladi pred izazovom korištenja EU fondova U svakoj od županija održava se savjetovanje pod nazivom „Mladi pred izazovom korištenja EU fondova“, namijenjeno svim mladima i studentima. Tri glavna prioriteta politike za mlade na razini Europske unije jesu: podizanje razine obrazovanja mladih, poticanje zapošljavanja i uključivanje mladih u sve segmente društva. 20 posto ukupnog stanovništva Europske unije, odnosno 96 milijuna jesu mladi u dobi od 15-29 godina, te čak 7,5 milijuna mladih Europljana između 15 i 24 godine nisu zaposleni, niti su u procesu obrazovanja ili stažiranja. U Hrvatskoj je u 2013. postotak mladih nezaposlenih osoba dosegao rekordnu brojku od 55,4 posto. Mladima se na savjetovanju predstavljaju financijska sredstva pojedinih programa za sljedeće razdoblje 2014-2020.

Tako se za ERASMUS+ koji obuhvaća dosadašnji Program za cjeloživotno učenje te programe Mladi na djelu, Erasmus Mundus i Sport, u sljedećem višegodišnjem okviru izdvaja 13 milijardi eura. Aktivnosti koje će se financirati unutar Erasmusa i dalje će ostati studentska mobilnost (studijski boravak, stručna praksa), te mobilnost studenata koji su završili diplomski studij. Erasmus master će studentima omogućiti povoljnije kredite za studiranje u drugim državama članicama. Veliki broj studenata je pokazao interes za savjetovanjem, nadajući se da će pronaći rješenje na nedavno povećanje cijena smještaja i prehrane, upravo u fondovima Europske unije kao što je to slučaj u Irskoj koja je kroz Europski socijalni fond, unutar Operativnog programa ,,Ulaganje u ljudske potencijale’’, financirala Fond za pomoć studentima, i to posebno onih slabijeg imovin-


30

skog statusa. Financirane su aktivnosti poput: instrukcija, knjiga i materijala vezanih uz fakultet, troškova života za vrijeme studiranja (režije i hrana), troškova prijevoza na fakultet, najma stana, posjeta liječniku i drugih medicinskih troškova. Tijekom savjetovanja prezentiraju se i primjeri dobre prakse korištenja Europskog socijalnog fonda u drugim državama članicama, kao što su studentski poduzetnički inkubatori, tečajevi za mlade umjetnike, ulaganje u razvoj i istraživanje, pripremni tečajevi i edukacije za prvo zaposlenje, povoljniji krediti za mlade poduzetnike, poticaji za samozapošljavanje i dr., kako bi se mlade i studente potaklo da slične aktivnosti provode i u Hrvatskoj.

Mladima će biti nemoguće financijski iskoristiti sve ono što im članstvo u Europskoj uniji nudi, ako Vlada Republike Hrvatske u svoje nacionalne politike i strateške dokumente ne stavi naglasak na mlade ljude, projekte studenata, studentskih organizacija i projekte samozapošljavanja i poticanja poduzetništva kod studenata. Za mlade je važno da budu aktivni i da se uključe aktivno u partnerske konzultacije kada bude objavljen Operativni program za razvoj ljudskih potencijala te zahtijevaju uključivanje studentskih projekata i projekata zapošljavanja mladih kao jednog od važnih prioriteta u tom strateškom dokumentu.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić je ekonomska stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u Ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra. Nakon četrnaest godina radnog iskustva u ministarstvu osniva Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora i postaje njegova predsjednica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja te je održala brojne seminare na temu financijskog menagementa, proračunskih procesa, javnih financijskih reformi i dr. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga na području javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju kao zamjenica glavnog pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament, izabrana je kao zastupnica s liste Hrvatske demokratske zajednice. Članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Proračunsku kontrolu (CONT), Regionalni razvoj (REGI) i Zapošljavanje (EMPL).


I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

www.hdz.hr www.eppgroup.eu

I'M studeni 2013.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M studeni 2013.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić