Page 1

Informativni mjeseÄ?nik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

4

travanj/2016.


Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

4

travanj/2016.

Fotografija: Humska vrata | Izvor: www.fotolia.com

Sadržaj 4

dr. sc. Davor Galinec Pregled (prekomjernog) proračunskog deficita i razina duga opće države tijekom razdoblja 2012.-2015.

9

mr. sc. Ivana Maletić Proces fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj i izabranim novijim članicama EU tijekom razdoblja 2012.-2015.

15

Darija Jurica Vuković, dipl. oec. Financijska pomoć državama članicama Europske unije

21

Ivana Petričko, mag. oec Izvješće o startupovima 2016. (stanje u 2015.): Hrvatska na posljednjem mjestu

27

Dražen Budimir COSME –europski program za male i srednje poduzetnike

30

Aktivnosti ureda

35

Vijesti iz Europskog parlamenta

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Darija Jurica Vuković Ivana Petričko Kristina Kosor Ivan Dvornik

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E218 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Sve u Europskoj uniji u znaku je pronalaženja mjera kojima će se potaknuti brža i kvalitetnija provedba strukturnih reformi kako bi se postigao snažniji zamah ekonomskog rasta. Europski semestar je glavni instrument koordinacije ekonomskih politika koji je od uvođenja doživio značajna poboljšanja. Međutim, još je uvijek prisutan slab napredak u ispunjavanju posebnih preporuka u državama članicama. Prema ovogodišnjim izvješćima, za svega 7% preporuka zabilježen je značajan napredak, a za više od pola ograničen (limited) ili nikakav napredak. Europska komisija sastavila je prijedlog regulative za uspostavu programa podrške strukturnim reformama u razdoblju 2017.-2020. Države će moći koristiti tehničku pomoć Europske komisije, ali i stručnjake iz drugih država članica koji će im pomagati u pripremi akcijskih planova i provedbi reformi. Preporuke se moraju početi ozbiljno shvaćati i provoditi inače će čitav smisao Europskog semestra doći u pitanje.

U trećoj smo godini provedbe višegodišnjeg proračunskog okvira 2014.-2020. i u tijeku je rasprava o njegovoj reviziji. Provedba se može ocijeniti i novosti uvesti najviše na temelju ocjene stanja provedbe i realiziranog u svakoj od politika koje se financiraju iz višegodišnjeg okvira, od kojih su najznačajnije kohezijska i poljoprivredna politika. Međutim, provedba politika gotovo da nije ni započela, te se o postizanju rezultata i eventualnom revidiranju ciljeva višegodišnjeg okvira na tim osnovama ne može niti govoriti. I ovaj se put revizijom gasi vatra i traže rješenja za probleme poput migrantske i izbjegličke krize, nezaposlenosti mladih, nedostatka investicija, unutarnje sigurnosti, krize u poljoprivredi, kašnjenja u plaćanjima iz EU proračuna, neprovođenja strukturnih reformi i slično. Poruka svima vrlo je jasna: Dogovore oko programskih okvira kohezijske i poljoprivredne politike potrebno je započeti puno ranije i provedba treba započeti već u prvoj godini višegodišnjeg okvira kako bi se kroz njegovu reviziju mogle donositi odluke važne za bolju provedbu i postizanje rezultata politika. Eurostat je 21. travnja 2016. objavio podatke o deficitu i dugu opće države za sve države članice Europske unije prema ESA2010 metodologiji.

Uvodna riječ

Hrvatska je zabilježila deficit opće države od 3,2% BDP-a u 2015. što predstavlja smanjenje od 2,3 postotna boda u odnosu na 2014. Riječ je o velikom smanjenju i na prvi pogled mogli bismo biti zadovoljni rezultatom u 2015. Međutim, promatrajući Hrvatsku u odnosu na države srednje i istočne Europe (iz petog i šestog vala proširenja), Hrvatska je prošle godine zabilježila najveći udio deficita opće države u BDP-u. Deficit opće države promatranih deset država članica iznosio je u prosjeku 1,5% BDP-a, dok je prosjek Europske unije iznosio 2,4% BDP-a. Uz činjenicu da smo u odnosu na te države 2015. završili s najvećim dugom i deficitom, zabrinjavajuća je činjenica da je smanjenje rashoda u Hrvatskoj u 2015. uvelike rezultat smanjenja državnih investicija. Svih ostalih deset država članica bilježi veće udjele rashoda za državne investicije u odnosu na prosjek EU-28, s izuzetkom Hrvatske koja ima najniže udjele od 2012., a dodatno smanjenje dogodilo se u 2015. Iako su Bugarska, Hrvatska i Slovačka u 2012. imale približno istu razinu rashoda za državne investicije (nešto nižu od 3,5% BDP-a), Hrvatska je do kraja 2015. smanjila baš te rashode na najnižu razinu u usporedbi s prosjekom EU-28 i ostalim promatranim državama (2,8% BDP-a), dok su udjeli državnih investicija u BDP-u u Bugarskoj i Slovačkoj dosegli razine od po 6,2% BDP-a. O svemu ovom detaljnije pišemo u ovom broju mjesečnika.

U Hrvatskoj je tako bivša Vlada na izazove krize odgovarala zaustavljanjem rashoda kojima se pokreće rast i razvoj umjesto da je provodila reforme i podizala učinkovitost javnog sektora. Svi izazovi su sad ostavljeni novoj Vladi i u sljedećem svibanjskom broju detaljnije ćemo analizirati njene planove i aktivnosti kojima namjerava odgovoriti na postojeće alarmantno stanje dugogodišnjih i duboko ukorijenjenih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 332.1 4

dr. sc. Davor Galinec*

Pregled (prekomjernog) proračunskog deficita i razina duga opće države tijekom razdoblja 2012.-2015. Uvod

U sklopu fiskalnog nadzora Europske komisije nad državama članicama nacionalni statistički uredi (u Hrvatskoj je to Državni zavod za statistiku) dostavljaju statističkom uredu Europske komisije (Eurostat) dva puta godišnje Izvješće o prekomjernome proračunskom deficitu i razini duga opće države (tzv. EDP Izvješće). Prva je dostava krajem ožujka (tzv. Travanjsko izvješće), a druga krajem rujna (tzv. Listopadsko izvješće). Izvješće obuhvaća razdoblje od prethodne četiri godine i prognoze za tekuću godinu (za koje je u Hrvatskoj zaduženo Ministarstvo financija). Državni zavod za statistiku objavio je Izvješće 21. travnja 2016. za Hrvatsku, a isti dan Eurostat je objavio i svoje Izvješće za EU-28 i eurozonu kao cjelinu, kao i za sve države članice. Travanjsko izvješće prikazuje nam prvu procjenu fiskalnih kategorija za prethodnu godinu (temeljem do tada dostupnih podataka) i eventualne korekcije pokazatelja iz još tri prethodne godine, a konačni podaci (i eventualne korekcije prognoza za tekuću godinu) objavljuju se šest mjeseci kasnije u sklopu Listopadskog izvješća.

Kako se Hrvatska nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog deficita i u sklopu toga ima zadane godišnje ciljne veličine deficita koje su joj preporučile Komisija i Vijeće EU (s ciljem da do kraja 2016. deficit konsolidirane opće države bude manji od 3% BDP-a), javne objave Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države od strane nacionalnih statističkih ureda i Eurostata privlače pažnju javnosti (prije svega kreatora ekonomske politike na nacionalnoj razini i na razini EU, ekonomskih analitičara i novinara koji prate gospodarska kretanja). Naime, iz objavljenih podataka može se vidjeti ide li proces fiskalne konsolidacije u dobrom smjeru, tj. daju li mjere koje je poduzela Vlada u svrhu smanjenja proračunskog deficita i duga očekivane rezultate. U nastavku teksta slijedi opširniji prikaz rezultata privremenog Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2012.-2015. za Hrvatsku i druge države članice EU, kao i usporedba ostvarenih veličina deficita, duga i nekih elemenata fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj i odabranim državama članicama iz zadnja dva kruga proširenja EU.

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.


Objavljeni pokazatelji deficita i duga (te još neki drugi fiskalni pokazatelji objavljeni Izvješću) predstavljaju zajedno s ostalim makroekonomskim varijablama polaznu osnovu za izradu Proljetnih ekonomskih prognoza Komisije za razdoblje 2015.-2017. (tzv. Spring Forecast 2016), koje bi trebale biti objavljene početkom svibnja ove godine.

Osim Izvješća, za izradu Proljetnih ekonomskih prognoza vrlo važnu ulaznu informaciju analitičarima Komisije predstavljaju i nacionalni planovi reformi za tekuću godinu i planovi konvergencije1 koje države članice trebaju do kraja travnja dostaviti Komisiji. U idućem broju I’M-a analizirat ćemo i komentirati rezultate Proljetnih ekonomskih prognoza Komisije, s naglaskom na aktualnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i njene perspektive do kraja 2017.

DZS (21. travnja 2016.): objava preliminarnog Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2012.-2015. za Hrvatsku

Kao što smo u uvodu spomenuli, Državni zavod za statistiku je 21. travnja 2016. objavio Travanjsko preliminarno izvješće o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2012.-2015. za Hrvatsku2. Izvješće je napravljeno prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010), Priručnika o deficitu i dugu opće države te ostalim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog deficita.

Prema preliminarnim podacima travanjske EDP notifikacije DZS-a, Hrvatska je u 2015. zabilježila proračunski deficit konsolidirane opće države u iznosu od 10,7 milijardi kuna (odnosno, 3,2% BDP-a), što predstavlja veliko smanjenje u odnosu na prethodnu 2014. godinu kada je iznosio 18,1 milijardu kuna (5,5% BDP-a). Ostvareni deficit približio se referentnoj granici od 3% BDP-a definiranoj fiskalnim kriterijima konvergencije iz Ugovora iz Maastrichta. Iako su rashodi opće države za kamate povećani u odnosu na 2014. i iznosili su 3,6% BDP-a, smanjenjem deficita opće države na razinu od 3,2% BDP-a po prvi se put u 2015. dogodilo da je zabilježen primarni suficit opće države od 1,2 milijarde kuna (ili 0,4% BDP-a). Smanjenje deficita u 2015. rezultat je porasta proračunskih prihoda za 1,1 postotni bod u odnosu na 2014. (i to uglavnom zbog porasta prihoda od poreza), kao i smanjenja proračunskih rashoda za 1,2 postotna boda (ponajviše zbog smanjenja državnih bruto investicija u fiksni kapital za 0,9 postotnih bodova).

Pri tome DZS u svom Priopćenju napominje da se korišteni podaci o bruto investicijama u fiksni kapital smatraju preliminarnim sve do konačnog obračuna prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o investicijama u dugotrajnu imovinu, koji će biti korišteni pri izradi Listopadskog EDP izvješća. Statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. mirovinski stup najviše je utjecao na veličinu deficita konsolidirane opće države u 2015. Prema statističkim pravilima, ta transakcija ne priznaje se kao prihod u trenutku primitka, te je utjecala na povećanje deficita za 1,3 milijarde kuna. Također, preuzimanje duga HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza po osnovi trećeg poziva utjecalo je osim na povećanje vrijednosti duga konsolidirane opće države i na povećanje deficita u iznosu od 950 milijuna kuna (u slučaju trećeg poziva vjerovnika po državnom jamstvu, odnosno kada država podmiruje svoje obveze iz jamstva prethodno odobrenog nekom trgovačkom društvu tri godine, cjelokupni iznos garantiranog duga tog trgovačkog društva statistički se tretira kao dug države).

Osim toga, u obuhvat opće države u 2015. uključena je i institucionalna jedinica HAKOM, a reklasificirana je i imovina Bina Istre u državnu imovinu.

U usporedbi s notifikacijom iz listopada 2015., deficit konsolidirane opće države revidiran je za razdoblje od 2012. do 2014. i sada je za 109 milijuna kuna (ili 0,03% BDP-a) manji u 2012., za 205 milijuna kuna (ili 0,06% BDP-a) manji u 2013. te za 316 milijuna kuna (ili 0,1% BDP-a) manji u 2014. Učinak ovih revizija proizlazi iz uključivanja HAKOM-a i imovine Bina Istre u obuhvat opće države.

Dug konsolidirane opće države u 2015. iznosio je 289,7 milijardi kuna (ili 86,9% BDP-a) i povećan je za 0,2 postotna boda u odnosu na stanje na kraju 2014. Promatrano prema vrsti dužničkih instrumenata, tijekom 2015. došlo je do povećanja udjela dužničkih vrijednosnih papira za 1,5 postotni bod i istodobnog smanjenja udjela zajmova za 1,3 postotna boda (Tablica 1). Na rast duga opće države u 2015. najviše je utjecao rast duga podsektora središnje države, koji je iznosio 5,841 milijardi kuna. U odnosu na podatke objavljene u sklopu prethodne EDP notifikacije iz listopada 2015., dug opće države 2012. – 2014. porastao je u prosjeku za 4,7 milijardi kuna zbog statističke reklasifikacije projekta Bina Istra d.d. u obuhvat opće države. Tablica 1.

1 za države članice koje još nisu postale članicama Eurozone 2 dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2016/12-01-02_01_2016.htm . Priopćenje na drugoj stranici sadrži i dodatne poveznice za pristup EDP notifikacijskim tablicama koje su dostavljene Eurostatu te tablicu temeljnih agregata sektora opće države (2002.-2015.) u excel formatu.

5


6

Tablica 1: Republika Hrvatska - pokazatelji deficita i duga konsolidirane opće države i s njima povezani pokazatelji 2012.-2015.

u % BDP-a i međugodišnje stope rasta Proračunski prihodi

2012

2013

2014

2015

2016p

3,5

3,7

3,7

2,8

...

41,7

Proračunski rashodi

47,0

- od toga: rashodi opće države za investicije - od toga: rashodi opće države za kamate

3,4

42,5 47,8 3,5

42,6 48,1 3,5

43,7 46,9 3,6

... ...

...

Proračunski deficit

-5,3

-5,3

-5,5

-3,2

-2,6

-od toga: fondovi socijalne sigurnosti

-0,3

0,5

0,3

-0,2

0,0

-od toga: središnja država

-5,0

-od toga: lokalna država

Primarni saldo proračuna (ne uključuje rashode za kamate) Konsolidirani dug opće države

- od toga: dužnički vrijednosni papiri - od toga: zajmovi

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

p - projicirana veličina Izvor: izračun autora prema objavljenim EDP podacima DZS i Eurostata Što se tiče ostalih projekcija fiskalnih pokazatelja za 2016. koji se objavljuju u sklopu Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države, predviđa se daljnje smanjenje deficita konsolidirane opće države na razinu od -2,6% BDP-a (što je za 0,1 postotni bod manje od ciljane vrijednosti koju je u svojoj Preporuci za izlazak iz situacije prekomjernog deficita Hrvatskoj postavilo Vijeće EU), pri čemu bi deficit središnje države iznosio 2,5% BDP-a, lokalne države -0,1% BDP-a, dok bi proračun trebao biti uravnotežen kod podsektora fondova socijalne sigurnosti. Ono što potencijalno zabrinjava je smanjenje rashoda za investicije na razini opće države u 2015. za 0,9 postotnih bodova u usporedbi s 2014.: iako je smanjenje državnih investicija u velikoj mjeri doprinijelo smanjenju deficita konsolidirane opće države, to može negativno utjecati na budući gospodarski rast. Taj negativni utjecaj može biti neutraliziran supstitucijom rashoda za investicije u proračunu opće države korištenjem sredstava iz EU fondova.

Međutim, tijekom 2015. nije zabilježeno intenzivnije korištenje sredstava iz EU fondova za financiranje državnih investicija, pogotovo ne u iznosu kojim bi se nadomjestilo smanjenje udjela proračunskih rashoda opće države s 3,7% BDP-a u 2014. godini na 2,8% BDP-a u 2015., što bi moglo značiti da se ciljevi smanjenja prekomjernog deficita

0,1

-1,9

-5,8

0,0

-1,8

-5,9

0,1

-2,0

-3,2

0,2

0,4

-2,5

-0,1

...

70,7

82,2

86,5

86,7

85,9

...

-0,3

-0,3

1,8

3,0

39,5 31,2

48,3 33,9

52,8 33,7

54,3 32,4

... ...

zadani Preporukom Vijeća (na prijedlog Komisije) u biti ostvaruju jednim dijelom na račun budućeg usporavanja gospodarskog rasta.

Kako bi se ta dva cilja međusobno pomirila nužno je povećati apsorpciju raspoloživih sredstava iz EU fondova za potrebe financiranja državnih investicija. U situaciji kada bi bilo vidljivo da porast rashoda opće države za kamate pozitivno korelira s porastom državnih investicija, mogli bismo reći da se radi o opravdanom zaduživanju koje će biti usmjereno u državne investicijske projekte, čiji će pozitivni učinci doprinositi gospodarskom rastu Hrvatske. Naime, ostvarenjem gospodarskog rasta povećava se vrijednost BDP-a u budućnosti (tj. nazivnika pokazatelja deficit/BDP), tako da i isti nominalni iznos fiskalnog deficita (u brojniku pokazatelja deficit/BDP) rezultira smanjenjem vrijednosti pokazatelja deficit/BDP.

U razdoblju 2012.-2014. primjetan je rast udjela u BDP-u kod rashoda za investicije i rashoda za kamate (pri čemu su rashodi za investicije bili nešto viši u odnosu na rashode za kamate), međutim u 2015. došlo je do većeg smanjenja rashoda za investicije i blagog povećanja rashoda za kamate (koji su premašili visinu rashoda za investicije u iznosu od 0,8 postotnih bodova), pri čemu nije primjetna intenzivnija supstitucija rashoda za državne investicije korištenjem sredstava iz raspoloživih EU fondova tijekom 2015.

3 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7235991/2-21042016-AP-EN.pdf/50171b56-3358-4df6-bb53-a23175d4e2de


Eurostat (21. travnja 2016.): objava preliminarnog Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2012.-2015. za države članice i članice Eurozone (EDP notifikacija) Promatrano na razini 28 država članica EU i 19 država članica eurozone, tijekom 2015. došlo je do smanjenja proračunskog deficita u 2015. u odnosu na tri prethodne promatrane godine.

Prema Priopćenju Eurostata br. 76/2016 od 21. travnja 2016. godine3, deficit na razini EU-28 u 2015. iznosio je 2,4% BDP-a, dok je na razini eurozone bio nešto niži (2,1% BDP-a). Smanjenje deficita EU-28 i eurozone kao cjelina je rezultat intenzivnijeg smanjenja proračunskih rashoda (s 49% BDP-a u 2012. na 47,4% BDP-a u 2015. u EU-28, odnosno s 49,7% na 48,6% u eurozoni) u odnosu na rast proračunskih prihoda (s 44,8% BDP-a u 2012. na 45% BDP-a u 2015. u EU-28, odnosno s 46,1% na 46,6% u eurozoni). Istovremeno, konsolidirani dug države na razini EU-28 povećan je s 83,8% BDP-a krajem 2012. na 85,2% BDP-a na kraju 2015., a na razini eurozone bio je u prosjeku viši i povećan je s 89,3% BDP-a krajem 2012. na 90,7% BDP-a na kraju 2015. Smanjenja proračunskog deficita na razini EU-28 i eurozone u određenoj mjeri rezultat su provedbe Postupka prekomjernog proračunskog deficita nad većinom država članica EU u razdoblju do kraja 2013., a kako je smanjen broj država obuhvaćenih Postupkom, u novije vrijeme smanjenje deficita je rezultat kontinuiteta

u provedbi razumnih mjera ekonomskih politika i politika fiskalne konsolidacije kod država članica koje su izašle iz Postupka. Sukladno zabilježenim trendovima deficita i duga u državama eurozone i EU-28, mogli bismo zaključiti kako su smanjenja proračunskog deficita jednim dijelom financirana povećanjem državnog duga, s time da je ta pojava izraženija kod država eurozone koje imaju bolje ocjene kreditnog rejtinga u odnosu na ostatak EU (što im omogućava jeftinije zaduživanje), a imaju i bolji pristup financiranju od strane Europske središnje banke (ESB-a) (kroz otkup državnih obveznica), Europskog fonda za stabilnost i sl. Isto tako, primjetno je da je u 2015. došlo do točke preokreta tog trenda: deficit na razini EU-28 smanjen je za 0,6 postotnih bodova u odnosu na 2014. (odnosno za 0,5 postotnih bodova na razini eurozone), uz istodobno smanjenje razine duga opće države (za 1,6 postotnih bodova na razini EU-28 i za 1,3 postotni bod na razini eurozone). Prema Priopćenju Eurostata, tijekom 2015. godine tri države članice ostvarile su fiskalni suficit (Luksemburg od 1,2%, Njemačka od 0,7% i Estonija od 0,4% BDP-a), a Švedska je zabilježila uravnotežen proračun konsolidirane opće države (0% BDP-a). Najniži deficiti (u % od BDP-a) zabilježeni su u Litvi (-0,2%), Češkoj (-0,4%), Rumunjskoj (-0,7%) i Cipru (-1%). Kod sedam država članica zabilježeni su deficiti viši od referentne granice od 3% BDP-a (Grafikon 1), kako slijedi: Grčka (-7,2%), Španjolska (-5,1%), Portugal i UK (svaka po -4,4%), Francuska (-3,5%), Hrvatska (-3,2%) te Slovačka (-3,0%).

Grafikon 1: Deficit opće države po državama članicama EU i Eurozone (2015.)

Izvor: Eurostat

7


8

Što se tiče visine konsolidiranog duga opće države, na kraju 2015. najniže vrijednosti duga u odnosu na BDP zabilježene su u Estoniji (9,7%), Luksemburgu (21,4%), Bugarskoj (26,7%), Latviji (36,4%) i Rumunjskoj (38,4%). Niti jedna država nije zabilježila pokazatelj duga u odnosu na BDP u rasponu od 38,4% do 60% BDP-a.

Međutim, čak sedamnaest država članica zabilježilo je vrijednosti duga iznad referentne granice od 60% BDP-a (Grafikon 2), pri čemu su najviše vrijednosti zabilježene u Grčkoj (176,9%), Italiji (132,7%), Portugalu (129 %), Cipru (108,9%) i Belgiji (106%).

Francuska je dobila rezervaciju zbog dva problema, a to su nepravilna sektorska klasifikacija nacionalnog Fonda za osiguranje depozita i sanaciju banaka (FGDR) i dvojbeno evidentiranje troškova restrukturiranja složenih dužničkih instrumenata temeljem kojih se zaduživala lokalna država (oba slučaja imaju potencijalno velik utjecaj na deficit i dug). Mađarskoj je iskazana rezervacija zbog činjenice da je njena izvozno-uvozna banka (Eximbank) klasificirana pogrešno izvan sektora države, što ima potencijalan utjecaj na stvarnu visinu duga opće države.

Po pitanju kvalitete EDP statistika, „rezervacija na kvalitetu podataka“ koja je u listopadu 2015. iskazana Austriji zbog nedovoljnog korištenja obračunskog načela pri izračunima prihoda i rashoda središnje države u skladu sa zahtjevima ESA2010 standarda je povučena jer je došlo do metodološkog napretka. Eurostat je iskazao nove rezervacije na kvalitetu podataka za čak tri države članice. Belgiji je iskazana rezervacija vezana uz činjenicu da nisu sve bolnice koje kontrolira (i financira) država statistički razvrstane u sektor države, što utječe na podcjenjivanje proračunskih rashoda, a time i deficita i duga.

Grafikon 2: Dug opće države po državama članicama EU i Eurozone (2015.)

Izvor: Eurostat


UDK: 336 9

mr.sc. Ivana Maletić*

Proces fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj i izabranim novijim članicama EU tijekom razdoblja 2012.-2015. U ovom tekstu analiziraju se ostvarene vrijednosti proračunskog deficita i duga, kao i neki dodatni elementi fiskalne konsolidacije tijekom razdoblja 2012.-2015. za EU-28, Hrvatsku i izabrane novije države članice EU (iz zadnja dva kruga proširenja EU 2004. i 2007.) koje su uspješno okončale Postupak prekomjernog proračunskog deficita (PPPD) sukladno Preporukama Vijeća i Komisije. Isto tako, ukazuje se i na fenomen postojanja obveza države po osnovi trgovinskih kredita i predujmova (nabava roba i usluga od strane države pri čemu postoji element odgode plaćanja koju su državi odobrili dobavljači klasificirani izvan sektora države).

Promatramo li EU-28, Hrvatsku i usporedive države, možemo uočiti kako je na razini EU-28 u 2014. dosegnuta vrijednost deficita od 3% BDP-a (referentna vrijednost definirana fiskalnim kriterijima iz Maastrichta), a tijekom 2015. dosegnuta je vrijednost deficita od 2,4% BDP-a. Trend smanjenja deficita ispod referentne vrijednosti od 3% BDP-a tijekom promatranog razdoblja uočljiv je i kod većine promatranih država, koje ostvaruju pri tome i mnogo manje deficite u odnosu na prosjek EU-28. * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

Bugarska je imala veći jednokratni porast deficita u 2014. (-5,4% BDP-a), koji je u 2015. smanjen na -2,1% BDP-a. Slovenija je tijekom 2013. godine zabilježila iznimno visok iznos deficita (-15% BDP-a) zbog visokih troškova sanacije dviju velikih banaka od strane države, ali do 2015. deficit je sveden unutar referentne granice od 3% BDP-a (Grafikon 1). Zanimljivo je kako Hrvatska i Slovenija bilježe gotovo istovjetne vrijednosti deficita u 2014. i 2015., koji su ujedno i najveći u odnosu na deficite ostalih promatranih država i veći su u odnosu na prosjek EU-28. Hrvatska je zabilježila deficit opće države od 3,2% BDP-a u 2015. što predstavlja smanjenje od 2,3 postotna boda u odnosu na 2014. Međutim, promatrajući Hrvatsku u odnosu na države petog i šestog vala proširenja, Hrvatska je prošle godine zabilježila najveći udio deficita opće države u BDP-u. Deficit opće države promatranih deset država članica iznosio je u prosjeku 1,5% BDP-a, dok je prosjek Europske unije iznosio 2,4% BDP-a. (Tablica 1//Grafikon 2)


10

Grafikon 1: Deficit opće države EU-28, Hrvatske i odabranih država članica 2012.-2015.

Izvor: Eurostat Tablica 1. Deficit opće države, % BDP-a RB Država članica 2012 RB Država članica 2013 RB Država članica 2014 RB

Država članica 2015(1)

3.

Češka

1.

Bugarska

-0,3

1.

Estonija

-0,2

1.

Estonija

0,8

1.

4.

Mađarska

-2,3

4.

Češka

-1,3

4.

Latvija

-1,6

4.

2.

5.

6.

7.

8.

9.

Estonija Latvija Litva

Poljska

Rumjunjska Češka

Slovenija

10. Slovačka

-0.3

-0,8

-3,1

-3,7

-3,7

-3,9

-4,1

-4,3

Europska unija -4,3

11. Hrvatska

-5,3

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Bugarska Latvija

Rumunjska Litva

Mađarska Slovačka

-0,4

-0,9

-2,1

-2,6

-2,6

-2,7

Europska unija -3,3 Poljska

10. Hrvatska

11. Slovenija

-4,0

-5,3

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Litva

Rumunjska Češka

Mađarska Slovačka

-0,7

-0,9

-1,9

-2,3

-2,7

Europska unija -3,0 Poljska

Slovenija

10. Bugarska

-15,0 11. Hrvatska

(1) Napomena: Ostvareni deficit opće države prema EDP notifikaciji

-3,3

-5,0

-5,4

-5,5

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Estonija

0,4

Rumjunjska

-0,7

Litva

Latvija

Mađarska Bugarska

-0,2

-0,4

-1,3

-2,0

-2,1

Europska unija -2,4 Poljska

Slovenija

10. Slovačka

11. Hrvatska

-2,6

-2,9

-3,0

-3,2

Izvor: Eurostat Nakon Hrvatske i Slovenije, najviše vrijednosti deficita bilježi Slovačka (ali unutar referentne granice od 3% BDP-a). Intenzitet učinaka mjera fiskalne konsolidacije na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna konsolidirane opće države različit je od države do države. Tijekom razdoblja 2012.-2015. prosječan udio prihoda proračuna konsolidirane opće države u BDP-u iznosio je oko 45% na razini EU-28 (Grafikon 2). Sličan udio bilježi i Slovenija, a prosjeku EU-28 u 2015. približila se i Hrvatska s udjelom od 43,7%.

Međutim, tu treba spomenuti kako Hrvatska najviše prihoda ostvaruje od naplaćenog PDV-a, a stope PDV-a su među najvišima u EU. S druge strane, u odnosu na starije članice EU u Hrvatskoj je niži udio prihoda od poreza na kapital i imovinu. Najniže udjele proračunskih prihoda u BDP-u imaju Litva i Latvija (u prosjeku oko 35%), no bez obzira na to te dvije države su prije nekoliko godina uspješno izašle iz Postupka prekomjernog proračunskog deficita. Na razini EU-28 uočljiv je trend laganog smanjenja udjela proračunskih rashoda u BDP-u (Grafikon


Grafikon 2: Proračunski prihodi opće države na razini EU-28, Hrvatske i odabranih država članica 2012.-2015.

Izvor: Eurostat

3), a toj razini rashoda (između 45 i 50% BDP-a) najviše konvergiraju Slovenija i Hrvatska, a u 2015. i Slovačka.

Slovenija je jednokratno zabilježila razinu rashoda od oko 60% BDP-a u 2013. zbog visokih troškova sanacije dviju velikih banaka, dok je smanjenje rashoda u Hrvatskoj u 2015. uvelike rezultat smanjenja državnih investicija, tako da se udio rashoda u BDP-u vratio na razinu iz 2012. (Grafikon 3)

Jedna od značajnijih pozicija na strani rashoda konsolidirane opće države su i rashodi za državne investicije, budući da ti rashodi vremenom mogu utjecati i na poboljšanje rasta nacionalnog BDP-a.

Na razini EU-28 udio rashoda za državne investicije iznosio je 3,1% BDP-a u 2012. i postupno je do 2015. godine smanjen na razinu od 2,9% BDP-a.

Grafikon 3: Proračunski rashodi opće države na razini EU-28, Hrvatske i odabranih država članica 2012.-2015.

Izvor: Eurostat

11


12

Sve promatrane države članice bilježe veće udjele rashoda za državne investicije u odnosu na prosjek EU28, s izuzetkom Hrvatske koja ima najniže udjele tijekom promatranog razdoblja, a dodatno smanjenje dogodilo se u 2015. Iako su Bugarska, Hrvatska i Slovačka u 2012. imale približno istu razinu rashoda za državne investicije (nešto nižu od 3,5% BDP-a), Hrvatska je do kraja 2015. smanjila rashode na najnižu razinu u usporedbi s prosjekom EU28 i ostalim promatranim državama (2,8% BDP-a), dok su udjeli državnih investicija u BDP-u u Bugarskoj i Slovačkoj dosegli razine od po 6,2% BDP-a (Grafikon 4).

Promatrane države članice razlikuju se i po visini duga opće države, pa tako i po iznosima rashoda za kamate koje na taj dug plaćaju (Grafikon 5). U odnosu na prosjek EU-28 i sve ostale promatrane države, Hrvatska ima uvjerljivo najveće proračunske rashode za kamate. Na razini EU-28 rashodi za kamate su smanjeni s 2,9% u 2012. na 2,3% BDP-a u 2015. Smanjenja su još prisutna kod Češke, Litve i Latvije, dok rashodi za kamate kontinuirano rastu u Hrvatskoj, Sloveniji i Bugarskoj, no najveću razinu od 3,6% BDP-a u 2015. ostvarila je Hrvatska.

Grafikon 4: Rashodi za investicije opće države na razini EU-28, Hrvatske i odabranih država članica 2012.-2015.

Izvor: Eurostat Grafikon 5: Rashodi za kamate opće države na razini EU-28, Hrvatske i odabranih država članica 2012.-2015.

Izvor: Eurostat


Promatramo li zaduženost na razini EU-28, Hrvatske i usporedivih država članica, konsolidirani dug opće države je u Hrvatskoj tijekom 2014. i 2015. dosegao razinu prosjeka EU-28 i s dosegnutom razinom od 86,7% BDP-a krajem 2015. bio je najviši u usporedbi s dugovima ostalih promatranih država članica (Grafikon 6). Dug opće države u Sloveniji raste približno istom dinamikom kao i u Hrvatskoj, ali je još uvijek na nešto nižoj razini od hrvatskog duga.

Unatoč rastu u 2014. i 2015., dug opće države u Bugarskoj je najniži u odnosu na dugove drugih promatranih država članica (<30% BDP-a). (Grafikon 6) Dug opće države u Hrvatskoj u 2015. iznosio je 86,7 % BDP-a što predstavlja povećanje od 0,2 postotna boda u odnosu na 2014. U odnosu na države petog i šestog vala proširenja i prosjek Europske unije, Hrvatska bilježi najveći dug opće države. (Tablica 2)

Grafikon 6: Konsolidirani dug opće države na razini EU-28, Hrvatske i odabranih država članica 2012.-2015.

Izvor: Eurostat Tablica 2. Dug opće države, % BDP-a RB Država članica 2012 RB Država članica 2013 RB Država članica 2014 RB 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Europska unija 83,8 Mađarska

78,3

1.

Slovenija

53,9

4.

Hrvatska Poljska

Slovačka Češka

Latvija Litva

Rumunjska

10. Bugarska 11. Estonija

70,7

54,0

52,4

44,7

41,4

39,8

37,4

16,8 9,5

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Europska unija 85,5 Hrvatska

82,8

1.

Poljska

56,0

4.

Mađarska Slovenija Slovačka Češka

Latvija Litva

Rumunjska

10. Bugarska 11. Estonija

76,8

71,0

55,0

45,1

39,1

38,8

38,0

17,1 9,9

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Izvor: Eurostat

Europska unija 86,8

1.

Hrvatska

86,7

Mađarska

3.

Mađarska

75,3

Hrvatska

86,5

Slovačka

53,9

Slovenija Poljska Češka

Latvija Litva

Rumunjska

10. Bugarska 11. Estonija

(1) Napomena: Ostvareni dug opće države prema EDP notifikaciji

Država članica 2015(1)

81,0

76,2

50,5

42,7

40,8

40,7

39,8

27,0

10,4

2.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Europska unija 85,2 Slovenija Slovačka Poljska Litva

Češka

Rumunjska Latvija

10. Bugarska 11. Estonija

83,2

52,9

51,3

42,7

41,1

38,4

36,4

26,7 9,7

13


14

Osim prikazanog duga opće države (tzv. mastriški ili EDP dug, koji se po definiciji sastoji od obveza kod financijskih instrumenata valute i depozita, dužničkih vrijednosnica i zajmova), na zaduženost države potencijalno mogu utjecati i evidentirani iznosi obveza države po osnovi trgovinskih kredita i predujmova (nabava roba i usluga od strane države pri čemu postoji element odgode plaćanja koju su državi odobrili dobavljači klasificirani izvan sektora države) - financijski instrument AF.81.L.

Naime, u slučaju kada država nije u mogućnosti u roku podmirivati te obveze, na zahtjev vjerovnika te se kratkoročne obveze mogu ugovorno pretvoriti dugoročni zajam ili u dugoročno potraživanje faktoring društava (koja su taj dug otkupile od dobavljača) prema državi, a u tim slučajevima obveze države po osnovi trgovinskih kredita i predujmova moraju se sukladno Odluci1 Eurostata iz sredine 2012. godine reklasificirati u obuhvat instrumenta zajma (AF.4) i na taj način mogu ući i u obuhvat tzv. EDP duga. Iako metodologija Eurostatove Bilješke o obvezama države po trgovinskim kreditima i predujmovima1 nije do kraja harmonizirana i iako nije jednak obuhvat nacionalnih podataka uključenih u Bilješku, iskazane rezultate treba uzeti s odgovarajućom rezervom i kao indikativne.

Iz Grafikona 7 koji je napravljen temeljem podataka iz Bilješke, vidljivo je kako Hrvatska i Italija imaju najviše iznose obveza države po trgovinskim kreditima i predujmovima (pri čemu u Bilješki postoji napomena za Hrvatsku da su “podaci o stanjima obveza po trgovinskim kreditima i predujmovima za neka javna trgovačka društva koja su klasificirana u sektor središnje države, kao što su HRT, HŽ Infrastruktura, ARZ, HAC i HAKOM procijenjeni”). Iako je u 2012. iznos stanja tih obveza hrvatske države iznosio čak 4,1% BDP-a, krajem 2015. godine smanjen je na razinu od 2,9% BDP-a.

Postoji opće uvažena izreka da “jedna slika vrijedi više od tisuću riječi”. Shodno tome, iz Grafikona 1.-7. koji su prezentirani u ovom tekstu, može se zaključiti koje su kritične točke fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj tijekom promatranog razdoblja te kakva je situacija po tom pitanju u nama sličnim novijim državama članicama EU. Reformski paket naše Vlade trebao bi biti usmjeren na otklanjanje uočenih razlika (kritičnih točki) između Hrvatske i usporedivih država članica kako bi Hrvatska u nadolazećim godinama uspješno provela proces fiskalne konsolidacije, ne samo zbog toga što to zahtijevaju Vijeće i Komisija, nego i zbog nas samih.

Grafikon 7: EU i države članice, obveze po trgovinskim kreditima i predujmovima opće države 2012.-2015. (u % BDP-a)

Izvor: Eurostat

1 “The statistical recording of some operations related to trade credits incurred by government units”, dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/1015035/2041337/ Statist-record-of-some-operations-rel-to-trade-credits-i.pdf/f2238d11-9257-4a0e-bd9a-39dcf1fb2cfd 2 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/1015035/2022675/Note-on-AF.81L-APR2016.pdf


UDK: 339.7 15

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.*

Financijska pomoć državama članicama Europske unije Uvod

Financijska pomoć Europske unije državama članicama obuhvaća pomoć u okviru Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (EFSM) koji obuhvaća sve države članice Europske unije, te pomoć državama eurozone kroz Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) i državama članicama izvan eurozone kroz instrument pomoći za platnu bilancu (BoP).1 Zbog krize koja je 2008. pogodila svjetsko gospodarstvo razvoj financijske pomoći Europske unije, kakva postoji danas, započeo je 2010. s ciljem pomoći državama članicama u teškoćama i očuvanju financijske stabilnosti kako eurozone tako i cijele Europske Unije. Na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) u svibnju 2010. donesena je odluka o financijskom paketu u vrijednosti do 500 milijardi eura, uključujući uspostavu Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (EFSM),2 koji se odnosi na sve države članice, i Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), a koji je formalno osnovan od strane država eurozone u lipnju 20103.

Ova odluka rezultat je napora za očuvanje financijske stabilnosti Europske unije u jeku krize u Grčkoj, fragilnosti financijskih tržišta i rizika od prelijevanja negativnih posljedica, pa je tako isti dan potpisan i zajam Grčkoj.

S obzirom da su EFSM i EFSF predstavljali privremeno rješenje za države eurozone na početku dužničke krize, ministri financija eurozone u studenom 2010. donijeli su odluku o uspostavi trajnog instrumenta financijske pomoći državama eurozone u obliku Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM).

Ugovor o osnivanju ESM-a4 potpisan je u veljači 2012., a na snagu je stupio u listopadu iste godine. Tako je ESM postao glavni instrument financijske pomoći državama eurozone.

S druge strane, financijska pomoć Europske unije državama izvan eurozone koje se nalaze u poteškoćama vezanim za platnu bilancu, u obliku instrumenta srednjoročne financijske pomoći za platnu bilancu5, uspostavljena je i primjenjuje se u ovom obliku od veljače 2002.6

* Darija Jurica Vuković, dipl. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu mr. sc. Ivane Maletić 1 Europska unija pruža financijsku pomoć i državama izvan Europske unije, a posebno državama u okviru Europske politike susjedstva. Do sada je pomoć odobrena Ukrajini, Jordanu, Tunisu, Gruziji, Armeniji, Moldaviji, Kirgistanu. 2 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32010R0407&from=HR 3 http://www.efsf.europa.eu/attachments/EFSFStatusCoordonnes%2023AVRL2014.pdf 4 http://www.esm.europa.eu/pdf/ESM%20Treaty/20150203%20-%20ESM%20Treaty%20-%20EN.pdf 5 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32002R0332&from=HR 6 Uredbom Vijeća iz 1988. uspostavljen je jedinstveni instrument srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica, te od 1999. države članice koje su uvele euro više nisu imale na to pravo, no instrument je zadržan za potrebe država članica izvan eurozone u skladu s Uredbom iz 2002.


16

Uz spomenute instrumente, državama članicama na raspolaganju je i financiranje od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kao i Europske središnje banke (ESB) kroz kupnju državnih obveznica na sekundarnom tržištu, što sve zajedno čini sveobuhvatni okvir pomoći državama u postizanju financijske stabilnosti.

Svi programi financijske pomoći državama članicama Europske unije ovise o ispunjavanju postavljenih uvjeta u području ekonomske politike od strane države koja se nalazi u programu, a koji su prilagođeni ekonomskoj situaciji i izazovima s kojima se susreće. Stoga je nadzor nad provedbom programa pomoći vrlo važan. Uz Europsku komisiju, Europsku središnju banku i Vijeće, Europski parlament, kroz Odbor za ekonomsku monetarnu politiku (ECON), vrlo je uključen u praćenje provedbe i ispunjavanje uvjeta iz programa pomoći. U tu svrhu, u siječnju 2016., u okviru ECON-a uspostavljena je Radna skupina za financijsku pomoć (FAWG)7 koja će pratiti provedbu programa pomoći u okviru ESM-a i davati svoje ocjene i osvrte na tromjesečna izvješća o provedbi programa.

Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM) – financijska pomoć državama članicama Europske unije

EFSM uspostavljen je kako bi se osigurao „usklađen, brz i učinkovit odgovor na akutne poteškoće u određenoj državi članici“ koje su izvan njezine kontrole i čime bi se zaštitila financijska stabilnost u Europskoj uniji. Ovaj mehanizam ne isključuje mogućnost financiranja i od strane drugih institucija, posebno MMF-a. Također, EFSM je kompatibilan s postojećim instrumentom pomoći državama izvan eurozone za platnu bilancu. U okviru EFSM-a državi članici u poteškoćama odobrava se zajam ili kreditna linija, za koju se Komisija zadužuje na tržištu kapitala ili od financijskih institucija. Komisija se, u ime Europske unije, može zadužiti do 60 milijardi eura, uz jamstvo EU proračuna. S obzirom da za neplaćanje jamči EU proračun, u slučaju korištenja EFSM-a od strane države eurozone, izmjenom Uredbe o uspostavi EFSM-a8 uvedena je zaštitna mjera za države izvan eurozone.9 Zajam se državi članici, na temelju njezinog zahtjeva i prethodnog savjetovanja s Komisijom i ESB-om o financijskim potrebama te dostavljenog programa ekonomske prilagodbe, odobrava odlukom Vijeća. Država članica zatim s Komisijom sklapa Memorandum o razumijevanju u kojem su utvrđeni opći uvjeti ekonomske politike koje je nužno ispuniti s ciljem stabilizacije financijskog i gospodarskog stanja u državi, a koji se, po potrebi, revidiraju barem svakih šest mjeseci. Isplata obroka kredita upravo ovisi o provedbi programa prilagodbe, odnosno ispunjavanju ekonomskih uvjeta.

Do sada je u okviru EFSM-a pomoć odobrena samo državama članicama eurozone i to Irskoj i Portugalu, dok je Grčkoj pomoć odobrena u obliku kratkoročnog zajma za premošćivanje.

Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) – financijska pomoć državama eurozone

ESM je trajni međuvladin mehanizam financijske pomoći državama eurozone koji je naslijedio privremeno uspostavljen mehanizam EFSF, pri čemu je s njim i koegzistirao u razdoblju od stupanja na snagu ESM-a u listopadu 2012. do lipnja 2013. kada EFSF više nije mogao odobravati novu pomoć, odnosno do lipnja 2015. kada je zaključen posljednji aranžman s Grčkom. EFSF je, međutim, i dalje aktivan, ali samo zbog ispunjavanja preostalih obveza kao što su primanje povrata zajmova od država korisnica, isplate glavnice i kamata imateljima EFSF obveznica i sl. EFSF se financirao izdavanjem obveznica i drugih financijskih instrumenata na tržištu. Za razliku od EFSM-a za čije zaduživanje jamči EU proračun, za EFSF su jamčile države članice eurozone koje su ga i osnovale. EFSF je pružio pomoć Grčkoj, Irskoj i Portugalu stoga ima efektivna jamstva u iznosu od 726 milijardi eura, s kreditnim kapacitetom od 440 milijardi eura.

ESM djeluje kao međuvladina financijska institucija kojom upravljaju Odbor guvernera, Odbor direktora i generalni direktor. Isto kao što je bio slučaj s EFSF-om, ESM izdaje obveznice i druge financijske instrumente na tržištu. Međutim, za razliku od EFSF-a za koji su jamčile države članice eurozone, ESM ima upisan kapital od strane država eurozone u iznosu od 704,7 milijardi eura10, s kreditnim kapacitetom od 500 milijardi eura. Postoje četiri modela pomoći u okviru ESM-a koji uključuju davanje zajmova, intervencije na primarnom i sekundarnom tržištu duga, preventivne programe i davanje zajmova vladama za dokapitalizaciju financijskih institucija. Financijska pomoć u okviru ESM-a ostvaraje se na temelju zahtjeva države članice koji se upućuje predsjedniku Odbora guvernera i u kojem je naznačen model financijske pomoći. Nakon zaprimljenog zahtjeva i provedene analize i procjene Europske komisije i ESB-a, Odbor guvernera odobrava financijsku pomoć državi članici. Država članica i Europska komisija u ime ESM-a potpisuju Memorandum o razumijevanju koji je prethodno dogovoren između države članice, Komisije, ESB-a i MMF-a ako i on sudjeluje u programu. U Memorandumu su utvrđeni posebni uvjeti koje država mora ispuniti, dok se financijski aspekti programa utvrđuju u Sporazumu o instrumentu financijske pomoći koji odobrava Odbor direktora.

7 Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić članica je Radne skupine za financijsku pomoć. 8 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32015R1360&from=EN 9 S obzirom da je rizik prelijevanja negativnih posljedica među državama eurozone znatno veći nego na države izvan eurozone, u slučaju kada se EFSM koristi za države članice eurozone, propisano je utvrđivanje mjera kojima bi se državama članicama izvan eurozone osigurala potpuna nadoknada u slučaju neplaćanju u okviru EFSM-a, odnosno kako ne bi snosile nikakve financijske obveze. 10 Od ukupno 704,7 milijardi eura upisanog kapitala, 80,5 milijardi eura čini uplaćeni kapital, dok je preostalih dio kapital na poziv.


Do sada je ESM odobrio financijsku pomoć Španjolskoj radi dokapitalizacije financijskog sektora te Grčkoj i Cipru u sklopu ekonomskog programa prilagodbe.

Instrument srednjoročne financijske pomoći za platnu bilancu (BoP) – financijska pomoć državama izvan eurozone

posebno u području tržišta rada. Irska je izašla iz programa i trenutno je pod nadzorom nakon isteka programa12 dok ne otplati 75% financijske pomoći što će trajati najranije do 2031.

U okviru ovog instrumenta državi članici odobrava se zajam za koji se Europska komisija, u ime Europske unije, zadužuje na međunarodnim financijskim tržištima. Ukupan iznos zajmova koji se mogu odobriti državama članicama ograničen je na 50 milijardi eura glavnice11.

Portugalu je u 2011. odobrena financijska pomoć u iznosu do 78 milijardi eura, od čega je odobrena pomoć u sklopu EFSM-a iznosila 26 milijardi eura, EFSF-a 26 milijardi eura i MMF-a 26 milijardi eura. Program je trajao u razdoblju od svibnja 2011. do lipnja 2014. Sredstva EFSF-a i MMF-a povučena su u cijelosti, dok su sredstva iz EFSM-a isplaćena u iznosu od 24,3 milijardi eura. Portugal je financijsku pomoć zatražio zbog niza izazova s kojima se gospodarstvo nosilo, te se programom obvezao provesti mjere usmjerene na povećanje konkurentnosti i zaposlenosti, stabilnost financijskog sektora i fiskalnu prilagodbu. Nad Portugalom se trenutno provodi nadzor nakon isteka programa dok ne otplati najmanje 75% financijske pomoći, a što će trajati najranije do 2026.

Do sada su pomoć u okviru ovog instrumenta koristile Mađarska, Latvija i Rumunjska koja se trenutno nalazi u postprogramskom nadzoru.

Financijska pomoć bila je uvjetovana provedbom mjera jačanja bankovnog sustava, uključujući detaljne planove restrukturiranja banaka u skladu s europskim pravilima o državnim potporama, jačanje upravljanja, supervizije i regulacije financijskog sektora. Španjolska se nalazi pod nadzorom nakon isteka programa, dok ne otplati najmanje 75% financijske pomoći.

Instrument financijske pomoći za platnu bilancu uspostavljen je s ciljem pomoći državama izvan eurozone koje imaju poteškoće vezane za platnu bilancu. Ovaj instrument u praksi se često koristi u suradnji s MMF-om i drugim međunarodnim parterima.

Financijska pomoć za platnu bilancu odobrava se na temelju zahtjeva države članice i dostavljenog nacrta programa prilagodbe. Nastavno na preporuku Komisije, Vijeće donosi odluku kojom odobrava financijsku pomoć državi članici u poteškoćama kao i financijske aspekte pomoći i uvjete ekonomske politike koje država članica mora ispuniti u okviru programa. Na temelju odluka Vijeća, država članica sklapa Memorandum o razumijevanju i Ugovor o zajmu s Europskom komisijom. Isplate tranši zajma državi članici uvjetovane su ispunjavanjem uvjeta ekonomske politike utvrđene Memorandumom.

Programi financijske pomoći država eurozone

Među državama članicama eurozone programe financijske pomoći koristile su Španjolska, Portugal, Irska, Cipar i Grčka. Grčka je jedina država članica koja i dalje koristi program financijske pomoći, dok su ostale države članice pod nadzorom nakon isteka programa.

Irska je u razdoblju od kraja 2010. do prosinca 2013. koristila program financijske pomoći u sklopu EFSM-a, EFSF-a, MMF-a, UK, Švedske i Danske. Dogovoreni program ekonomske prilagodbe iznosio je 85 milijardi eura, od čega je 67 milijardi eura bila vanjska pomoć, dok je 17,7 milijardi eura predstavljao dogovoreni iznos doprinosa Irske kroz riznicu i nacionalni mirovinski fond. U sklopu programa ekonomske prilagodbe Irska se obvezala ojačati bankovni sektor, provesti fiskalnu prilagodbu i strukturne reforme usmjerene na poticanje gospodarskog rasta,

Španjolska je koristila financijsku pomoć u sklopu ESM-a za dokapitalizaciju financijskih institucija koja je trajala od srpnja 2012. do siječnja 2014. Španjolskoj je odobreno do 100 milijardi eura pomoći, dok je iskorišteno 38,9 milijardi eura za dokapitalizaciju banaka i 2,5 milijarde eura za dokapitalizaciju kompanije za upravljanje imovinom. ESM je za te potrebe izdao obveznice na financijskom tržištu.

Cipar je u 2012. zatražio financijsku pomoć zbog financijskih, fiskalnih i strukturnih izazova s kojima se gospodarstvo nosilo stoga je u travnju 2013. dogovoren multilateralni program financijske pomoći u sklopu ESM-a i MMF-a u iznosu do 10 milijardi eura, od čega je ESM odobrio 9 milijardi eura. Tijekom programa isplaćeno je 7,3 milijardi eura, od čega 6,3 milijardi eura iz ESM-a. U sklopu programa ekonomske prilagodbe Cipar se obvezao restrukturirati financijske institucije, smanjiti proračunski deficit i provesti strukturne reforme usmjerene na jačanje konkurentnosti i poticanje održivog gospodarskog rasta. U ožujku 2016. Cipar je izašao iz programa što je podržano od strane Euroskupine. Cipar je trenutno pod nadzorom nakon isteka programa dok ne otplati 75% financijske pomoći što će trajati najranije do 2029. Grčka se trenutno nalazi u trećem programu ekonomske prilagodbe koji je odobren u kolovozu 2015. i trajat će do 2018.

11 U početku je iznos zajmova bio ograničen na 12 milijardi eura, no uslijed financijske krize iznos je u dva navrata povećavan i to na 25 milijardi eura u 2008. te 50 milijardi eura u 2009. 12 Nadzor nakon isteka programa nad državama eurozone propisan je Uredbom o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica eurozone koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R0472&from=EN

17


18

Tijekom tog razdoblja Grčka se obvezala na niz mjera usmjerenih na poticanje održivog rasta, a koje uključuju zdrave javne financije, jačanje konkurentnosti, povećanje zaposlenosti i osiguranje financijske stabilnosti. Grčkoj je ovim programom odobren iznos do 86 milijardi u sklopu ESM-a. Do sada je isplaćeno 21,4 milijarda eura, od čega je 10 milijardi eura namijenjeno za dokapitalizaciju i sanaciju banaka. Ova sredstva namijenjena su, među ostalim, i za otplatu kratkoročnog zajma za premošćivanje od 7,2 milijarde eura dobivena iz EFSM. Prethodna dva programa ekonomske prilagodbe trajala su u razdoblju 2010. - 2015. Prvi program odobren je u iznosu 110 milijardi eura od strane članica eurozone i MMF-a, da bi tijekom provedbe odobreni dio sredstava eurozone bio smanjen za 2,7 milijardi eura zbog izlaska Slovačke, Irske i Portugala iz programa financiranja.

U sklopu ovog programa isplaćeno je ukupno 72,8 milijardi eura, od čega je dio država eurozone iznosio 52,9 milijardi eura. U ožujku 2012. dogovoren je drugi program ekonomske prilagodbe koji je trajao do lipnja 2015., a u njega je uključen neiskorišteni dio sredstava iz prvog programa. Tako je drugi program iznosio 164,5 milijardi eura, od čega je EFSF odobrio 144,7 milijardi eura, a MMF 19,8 milijardi eura13. Tijekom programa EFSF je Grčkoj isplatio 141,8 milijardi eura, pri čemu je 10,9 milijardi eura vraćeno jer nisu bili potrebni za dokapitalizaciju banaka, tako da ukupan zajam od strane EFSF iznosi 130,9 milijardi eura. MMF je isplatio 12 milijardi eura. Ovaj program nije se odvijao prema planu, tako da peta ocjena programa nije uspješno zaključena, pa je program istekao u lipnju 2015. (Tablica 1)

Tablica 1: Pregled programa financijske pomoći državama članicama eurozone

Irska

Portugal

Španjolska

Cipar

Trajanje programa

Ukupno odobreno sredstava 67,5 mlrd EUR:

58,9 mlrd EUR:

- EFSM: 22,5 mlrd EUR

- EFSM: 21,7 mlrd EUR

- MMF: 22,5 mlrd EUR 78 mlrd EUR:

- MMF: 19,5 mlrd EUR

- EFSM: 26 mlrd EUR

- EFSM: 24,3 mlrd EUR

- MMF: 26 mlrd EUR

- MMF: 26,5 mlrd EUR

pro 2010. - pro 2013. - EFSF, UK, Švedska, Danska: 22,5 mlrd EUR

svi 2011. - lip 2014.

srp 2012. - sij 2014.

Ukupno isplaćeno sredstava

- EFSF: 26 mlrd EUR

- EFSF: 17,7 mlrd EUR

- EFSF: 26 mlrd EUR

41,4 mlrd EUR

10 mlrd EUR:

7,3 mlrd EUR:

- MMF: 1 mlrd EUR

sij 2014. - danas

76,8 mlrd EUR:

100 mlrd EUR (ESM)

tra 2013. - ESM: 9 mlrd EUR - ožu 2016.

Trajanje nadzora nakon isteka programa

- ESM: 6,3 mlrd EUR - MMF: 1 mlrd EUR

srp 2014. - danas

velj 2014. - danas

ožu 2016. - danas

Status

Program završen. Nadzor nakon isteka programa traje dok ne bude isplaćeno najmanje 75% pomoći (do 2031.). Program završen. Nadzor nakon isteka programa traje dok ne bude isplaćeno najmanje 75% pomoći (do 2026.).

Program završen. Otplaćeno 5,6 milijardi EUR. Nadzor nakon isteka programa traje dok ne bude isplaćeno najmanje 75% pomoći. Program završen. Nadzor nakon isteka programa traje dok ne bude isplaćeno najmanje 75% pomoći (do 2029.).

13 Iznos od 19,8 milijardi eura u sklopu ovog programa dio je četverogodišnjeg aranžmana MMF-a za Grčku, odobrenog u ožujku 2012., u ukupnom iznosu od 28 milijardi eura.


Trajanje programa

Ukupno odobreno sredstava 107,3 mlrd EUR:

svi 2010. - Eurozona (Greek Loan - ožu 2012. Facility): 77,3 mlrd EUR - MMF: 30 mlrd EUR 164,5 mlrd EUR: Grčka

ožu 2012. - - EFSF: 144,7 mlrd EUR lip 2015. - MMF: 19,8 mlrd EUR srpanj 2015.

(kratkoročna pomoć)

kol 2015. danas

Ukupno isplaćeno sredstava

Trajanje nadzora nakon isteka programa

Status

72,8 mlrd EUR - Eurozona: 52,9 mlrd EUR

- MMF: 19,9 mlrd EUR

-

Program završio.

-

Program istekao. Peta ocjena programa nije uspješno zaključena.

142,88 mlrd EUR:

- EFSF: 130,9 mlrd EUR - MMF: 11,98 mlrd EUR

7,16 mlrd EUR (EFSM)

7,16 mlrd EUR

86 mlrd EUR (ESM)

do sada isplaćeno: 21,4 milijardi EUR (ESM)

-

EFSM je Grčkoj dao kratkoročni zajam za premošćivanje Program još traje.

Izvor: Europska komisija, ESM, EFSF

Programi financijske pomoći država izvan eurozone Financijsku pomoć za platnu bilancu koristile su Mađarska, Latvija i Rumunjska. U svim slučajevima pomoć Europske unije bila je dio multilateralnog programa pomoći koji je uključivao ostale međunarodne institucije i partnere.

Mađarska je zatražila financijsku pomoć u listopadu 2008. zbog ozbiljnih neprilika na tržištu i nemogućnosti refinanciranja javnog i inozemnog duga. Nakon odluke Vijeća, u studenom 2008., potpisan je Memorandum o razumijevanju i Ugovor o zajmu između Komisije i Mađarske stoga je EU odobrila Mađarskoj 6,5 milijardi eura pomoći. Uvjeti ekonomske politike utvrđeni Memorandumom uključivali su, među ostalim, provedbu fiskalne konsolidacije, unaprjeđenje fiskalnog upravljanja, regulacije financijskog sektora i reformu supervizije. Financijska pomoć EU bila je dio multilateralne financijske pomoći s obzirom da je u programu sudjelovao MMF s odobrenim iznosom od oko 12,5 milijardi eura i Svjetska banka (SB) s 1 milijardom eura. Tijekom programa, od ukupno odobrenih 20 milijardi eura, Mađarska je iskoristila 14,2 milijarde eura i to 5,5 milijardi eura od Europske unije i 8,7 milijardi eura od MMF-a, dok sredstva Svjetske banke nisu bila povučena. Kamatna stopa na isplaćena sredstva EU iznosila je 3,25% za prve dvije tranše i 3,625% za zadnju tranšu. Program financijske pomoći Mađarskoj istekao je u studenome 2010. nakon čega je

Mađarska bila pod nadzorom nakon isteka programa do siječnja 2015.

Latviji je odobrena financijska pomoć za platnu bilancu zbog ubrzanog pogoršanja stanja u gospodarstvu i prisutnih rizika vezanih za stabilnost bankovnog sustava. Memorandum o razumijevanju potpisan je u siječnju 2009. i Latvija se obvezala provesti ambiciozni fiskalni program, strukturne reforme i reformu financijskog sustava. Latviji je odobrena pomoć od ukupno 7,5 milijardi eura, od čega 3,1 milijardu eura od Europske unije. U multilateralnom programu pomoći, uz EU, sudjelovao je i MMF, SB, EBRD, nordijske države, Češka i Poljska. Latvija je iskoristila oko 4,5 milijardi eura, od čega 2,9 milijardi eura od EU, a 1,2 milijarde eura od MMF-a. Kamatna stopa na EU zajam iznosila je prosječno 3,2%. Program financijske pomoći Latviji istekao je u siječnju 2012., a nadzor nakon isteka programa završio je u siječnju 2015. nakon što je Latvija otplatila 75% zajma. Rumunjska je zbog ekonomske krize i visokih unutarnjih i vanjskih neravnoteža, posebno visoke razine proračunskog deficita i deficita tekućeg računa platne bilance te deprecijacije valute zatražila financijsku pomoć koju je Vijeće odobrilo u svibnju 2009. dok je Memorandum o razumijevanju sklopljen u lipnju. Multilateralna financijska pomoć Rumunjskoj odobrena je u iznosu od 20 milijardi eura, od čega je 5 milijardi eura odobrila EU, a ostalo MMF, SB, EIB i EBRD. Rumunjska

19


20

je u pet tranši iskoristila cijeli odobreni iznos od EU po prosječnoj kamatnoj stopi od 3%, dok je sedam od osam tranši MMF-a iskorišteno. Po isteku programa, Rumunjska je sklopila dva uzastopna programa financijske pomoći u razdoblju 2011. - 2013. i 2013. - 2015. koje je koristila kao

mjeru opreza, što znači da nije bilo povlačenja sredstava. Trenutno je Rumunjska pod nadzorom nakon isteka programa koji je započeo u listopadu 2015. i trajat će najmanje do svibnja 2018. dok barem 70% zajma ne bude otplaćeno. (Tablica 2)

Tablica 2: Pregled programa financijske pomoći državama izvan eurozone

Mađarska

Latvija

Trajanje programa

stu 2008. stu 2010.

sij 2009.sij 2012.

Ukupno odobreno sredstava

Ukupno isplaćeno sredstava

20 mlrd EUR:

14,2 mlrd EUR:

- EU: 6,5 mlrd EUR

- EU: 5,5 mlrd EUR

- SB: 1 mlrd EUR 7,5 mlrd EUR:

- EU: 3,1 mlrd EUR

- EU: 2,9 mlrd EUR

- MMF: 12,5 mlrd EUR

- MMF: 1,7 mlrd EUR

- MMF: 8,7 mlrd EUR

Trajanje nadzora nakon isteka programa

Status

stu 2010. sij 2015.

Program i nadzor nakon isteka programa završeni. Otplaćeno 70% zajma EU. Otplata zadnje rate od 1,5 mlrd EUR dospijeva u travnju 2016.

sij 2012.sij 2015.

Program i nadzor nakon isteka programa završeni. Otplaćeno 75% zajma EU. Slijede otplate zadnje dvije rate od ukupno 0,7 mlrd EUR.

list 2015. - danas

Program završen. Rumunjska otplatila prvu ratu od 1,5 milijardi EUR. Nadzor nakon isteka programa trajat će najranije do svibnja 2018.

4,5 mlrd EUR:

- MMF: 1,1 mlrd EUR

- Švedska, Danska, Finska, Norveška, Estonija: 1,9 mlrd EUR - SB: 0,4 mlrd EUR

- SB: 0,4 mlrd EUR

20 mlrd EUR:

18,9 mlrd EUR:

- EU: 5 mlrd EUR

- EU: 5 mlrd EUR

- SB: 1 mlrd EUR

- SB: 1 mlrd EUR

- EBRD, Češka, Poljska: - EBRD: 0,1 mlrd EUR 0,4 mlrd EUR

svi 2009.lip 2011. Rumunjska lip 2011.lip 2013. (mjera opreza)

list 2013.ruj 2015. (mjera opreza)

Izvor: Europska komisija

- MMF: 13 mlrd EUR - EBRD i EIB: 1 mlrd EUR

- MMF: 11,9 mlrd EUR

4,9 mlrd EUR:

- EBRD i EIB: 1 mlrd EUR

- EU: 1,4 mlrd EUR

nije bilo povlačenja

-

4 mlrd EUR:

- EU: 2 mlrd EUR

- MMF: 3,5 mlrd EUR - MMF: 2 mlrd EUR

nije bilo povlačenja

 

Program završen. Program završen.


UDK: 330.3 21

Ivana Petričko, mag. oec.*

Izvješće o startupovima 2016. (stanje u 2015.): Hrvatska na posljednjem mjestu Uvod

Europski digitalni forum objavio je Izvješće o startupovima 2016. u kojem se analizira na koji način države članice Europske unije poboljšavaju zakonodavne okvire u cilju razvijanja startupova i poduzetništva općenito. Devet uspješnih europskih poduzetnika (osnivača i suosnivača brzorastućnih, globalno konkurentnih tehnoloških startupova) udružilo se 2013. kako bi razvili Startup manifest, nacrt od 14 stranica koji sadrži 22 mjere koje države moraju integrirati u svoje sustave u cilju razvijanja startupova. Izvješće o startupovima 2016. analizira koliko su države članice bile učinkovite u usvajanju mjera koje se predlažu Startup manifestom. Sveukupno gledajući, Europa ostvaruje dobre rezultate u ključnim područjima, međutim pojedine države članice (posebice Hrvatska) moraju prijeći s riječi na djela i ostvariti veći napredak u pojedinim područjima kako bi se ubrzalo povećanje broja startupova i njihova međunarodna konkurentnost. U ovome izvješću Hrvatska je zauzela posljednje, 28. mjesto. Isto tako, ocjene pojedinih kategorija pokazuju da smo vrlo loši u usvajanju mjera predloženih Startup manifestom. Na začelju ljestvice nalazimo se u većini kategorija.

* Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Rezultati istraživanja:

1. Nizozemska je na prvome mjestu po ukupnoj razini usvojenih preporuka od 85%. Italija je druga (82% usvojenih preporuka), a Ujedinjeno Kraljevstvo zauzima 3. mjesto (sa 77%). Ukupno je 12 država iznad EU prosjeka, a 16 ispod prosjeka. Hrvatska prema ukupno usvojenim preporukama iz Startup manifesta za razvoj startupova zauzima posljednje, 28. mjesto. 1. Najveći je napredak ostvaren u kategoriji „uspješno vođenje“, gdje europske države bilježe impresivnu razinu usvojenosti preporuka od 74%. 2. Većina država članica uvela je programe koji olakšavaju pristup financiranju startupovima, te malim i srednjim poduzetnicima (uz prosječnu razinu usvojenih preporuka od 69%), na čelu s Belgijom (na prvome mjestu s 97% usvojenih preporuka). 3. Francuska, Italija i Nizozemska dijele prvo mjesto (s razinom usvojenih preporuka od 69%) u području koje se odnosi na pristup talentima, uz posebno osmišljene programe za privlačenje inozemnih poduzetničkih talenata. 4. Međutim, mjere za poboljšanje pristupa vještinama i obrazovanju zaostaju, s razinom usvojenosti otprilike 50% u cijeloj EU.


22

Slika 1. Izvješće o startupovima 2016. Države u tamnijoj boji usvojile su većinu Startup Manifesto preporuka za razvoj startupova, dok svijetlije države trebaju poduzeti više napora.

Najuspješnije

Napredne

Dobro napreduju

Izvor: European Digital Forum Crowdsourcing Network 5. Izvješće zaključuje kako postoji znatna podjela u ukupnoj razini usvojenosti preporuka utemeljenih na Startup manifestu između istoka i zapada Europske unije. Istočne države zaostaju u pogledu usvojenosti ključnih preporuka u područjima koja bi doprinijela razvoju startupova.

Prosječne

Potrebne su znatne promjene

Najlošije

Bugarska (25. mjesto s 46%), Latvija i Litva (dijele 26. mjesto s 44%) i Hrvatska (posljednje 28. mjesto s 32%) zauzimaju dno ljestvice ukupne razine usvojenosti preporuka.


Tablica 1. Uspješnost država članica u provođenju Startup manifest preporuka za razvoj startupova i poduzetništva u državama članicama Europske unije

Naziv države

Nizozemska Italija Ujedinjeno Kraljevstvo Irska Portugal Belgija Njemačka Francuska Austrija Poljska Rumunjska Španjolska Estonija Grčka Malta Finska Švedska Slovačka Češka Cipar Danska Slovenija Luksemburg Mađarska Bugarska Latvija Litva Hrvatska

Stopa usvojenosti Startup manifest preporuka 85%

82%

77%

72%

71%

71%

Institucionalni Vještine i okvir obrazovanje 1

5

2

9

5

60%

57%

57%

9

9

5

10

17

1

2

2

1

22

14

4

10 5

10

10

15

20

17 8

22

25

27

14

19

13

6

5

24

8

14

7

19

10

8

2

11

16

16

8

1

1

20

5

1

7

1

7

4 4

4

14

16

20

13

12 6

16

20

7

7

14

17

11

11

6

15

27

25

20

4

15

8

10

17

20

5

10

21

17

26

20

9

27

18

15

26

20

24

24

27

19

18

20

24

44%

27

32%

9

2

17

46%

44%

14

4

19

16

45%

24

4

9

53%

48%

1

13

16

52%

1

9

2

54% 53%

2

8

24

55%

8

19

16

56% 56%

6

1

5

9

63%

7

Uspješno vođenje

10

68%

68%

3

Politika zaštite podataka

25

16

68%

5

Pristup kapitalu

2

70% 69%

4

Privlačenje talenata

16

27

16

Najbolje rezultate u usvajanju preporuka Startup manifesta postiže Nizozemska koja je na prvom mjestu u većini kategorija. Nakon Nizozemske slijede Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, te iznenađujuće, Belgija i Portugal (dijele 5. mjesto sa 71% usvojenih preporuka). Riječ je o različitim državama s vrlo različitim političkim kontekstima, ali dijele očigledan interes za stvaranje

23

10

14

17 26

28

21 21

27 15 19

26

13 24

12 23 11

27

18 25

20 20 20

28

14 11

20 26 17

27

plodnog tla za ukorjenjivanje i razvoj startupova na svom teritoriju. Ohrabruju visoki rezultati pojedinih država koje su u najvećoj mjeri bile zahvaćene krizom (Irska na 4. mjestu i Portugal na 5. mjestu), što pokazuje kako uspješna politika razvoja startupova nije relevantna samo za najuspješnija europska gospodarstva.

23


24

Međutim, čini se da postoji značajna podjela istok-zapad unutar Europske unije. Bugarska (25. mjesto), Latvija i Litva (dijele 26. mjesto) i Hrvatska (28. mjesto) nalaze se na dnu ljestvice. Skandinavske države, koje su obično pri vrhu ljestvica vezanih uz inovativnost, manje su aktivne u usvajanju zakona orijentiranih na startupove. Finska i Švedska dijele 16. mjesto (s razinom usvojenih preporuka od 56%), dok Danska zauzima 20. mjesto s razinom usvojenih preporuka od 53%.

Šest prioritetnih područja

Nacrt preporuka Startup manifesta podijeljen je u šest prioritetnih područja koji se ukratko prikazuju u nastavku.

1. Institucionalni okvir Kategorija „Institucionalni okvir“ ocjenjuje uvođenje proaktivnih mjera usmjerenih na razvoj startupova, malih i srednjih poduzetnika. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 16. mjesto zajedno s još sedam država članica. Startupovi, mali i srednji poduzetnici još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir prilikom uspostavljanja zakonodavnog okvira u većini primjera. Do sada je samo dvanaest država članica usvojilo zakone ili dodijelilo poseban status startupovima (uglavnom uvođenjem jrdnostavnijih administrativnih procedura ili primjenjivanjem posebnih poreznih stopa). 2. Vještine i obrazovanje U europskom obrazovnom sustavu 20% učenika tijekom srednjoškolskog obrazovanja nije nikada (ili gotovo nikada) koristilo računalo tijekom nastave, a usavršavanje učitelja u području informacijsko-komunikacijske tehnologije na niskoj je razini. Međutim, diljem Europske unije razvijaju se programi koji potiču studente na osnivanje trgovačkog društva prije završetka studija. Dvije vodeće države su Rumunjska i Poljska koje su posljednjih godina uvele znatne promjene u svoje obrazovne sustave, dok Hrvatska zauzima posljednje, 28. mjesto. Uključivanje informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavne programe prepoznato je kao prioritet u većini država članica (23 države članice izjasnile su se kako su počele primjenjivati e-učenje za obrazovanje učitelja, pripremile su strateške dokumente, a Ujedinjeno Kraljevstvo izmijenilo je kurikulum i uključilo korištenje ICT-a u osnovni obrazovni sustav). Do sada je pet država (Estonija, Nizozemska, Poljska, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo) proaktivno uključilo osnivače startupa u proces edukacije profesora i učenika. 3. Privlačenje talenata U državama članicama samo je 48% predloženih mjera provedeno u području privlačenja talentiranih pojedinaca, što pokazuje da Europa mora još dosta raditi na ovome području. Nizozemska, Italija i Francuska dijele prvo

mjesto, Njemačka je na 4. mjestu, Portugal, Slovačka i Rumunjska dijele 5. mjesto. Latvija i Mađarska (koje dijele 27. mjesto) i Hrvatska (26. mjesto) najmanje su aktivne na području uvođenju inicijativa za razvoj talenata, s rezultatima koji su daleko ispod prosjeka (21-23% usvojenosti preporuka). Primjerice, u Silicijskoj dolini radi približno 50 000 Nijemaca, dok u San Franciscu posluje približno 500 startupova u vlasništvu Francuza. Europa bi trebala poduzeti niz mjera s ciljem lakšeg osnovanja trgovačkog društva, zapošljavanja talentiranih pojedinaca iz inozemstva, stvaranja povoljnog poslovnog okruženja i na taj način privlačenja talentiranih pojedinaca da se vrate u svoju domovinu i posluju u novim, pristupačnijim radnim uvjetima. Jedine dvije države članice koje imaju lošije rezultate od Hrvatske su Mađarska i Latvija što pokazuje kako su potrebne nužne promjene kako bi se talenti zadržali i na ovim područjima. 4. Pristup kapitalu Pristup financiranju startupova, malih i srednjih poduzetnika složena je tema koja obuhvaća širok raspon, od mjera usmjerenih na olakšavanje pristupa rizičnom i početnom kapitalu, do novih alternativnih izvora financiranja kao što je crowdfounding i mini obveznice. U ovom izvješću glavne preporuke odnose se na olakšavanje malim i srednjim poduzetnicima sklapanja javnih ugovora, pristupa kreditima za startupove, državnom kapitalu (uključujući alternativne izvore financiranja) i uvođenju posebnih poreznih propisa za startupove. Europa ulaže 15 milijardi eura manje u rizični kapital namijenjen razvoju startupova u odnosu na najvećeg konkurenta SAD. Analizirajući države članice primjećuje se kako su pojedine države uvele određene mjere usmjerene na olakšavanje pristupa financiranju. Na vrhu ljestvice nalazi se Belgija s 97% usvojenih preporuka, dok Francuska i Italija dijele 2. mjesto s 87% usvojenih Startup manifest preporuka. Hrvatska, Slovačka, Češka i Grčka zauzimaju dno ljestvice s 44% (Hrvatska i Slovačka) i 49% (Češka i Grčka), što je daleko ispod prosjeka EU od 69%. Kako su najveće poteškoće s kojima se startupovi susreću pristupi financiranju, Startup manifest poziva vlade svih država članica da nabavljaju više proizvoda i usluga od startupova, malih i srednjih poduzetnika i time im olakšaju financiranje. Primjerice, u Latviji je udio ugovora javne nabave dodijeljenih malim i srednjim poduzetnicima dosegnuo 74%. Navedeno je nastalo kao posljedica nekoliko izmjena u Zakonu o javnoj nabavi kojima je postupak javne nabave postao transparentniji i otvoreniji za male i srednje poduzetnike. Kako bi se poboljšao pristup financiranju malim i srednjim poduzetnicima Europska komisija odobrila je programe COSME i Horizon 2020, odnosno financijske instrumente koji stoje na raspolaganju državama članicama.


Europski investicijski fond (EIF) prednjači u brojnim inicijativama, kao što je Europski fond za poslovne anđele i Paneuropski zajednički investicijski fond koji je osmišljen kao sredstvo pomoću kojeg EIF može zajednički ulagati s poslovnim anđelima. Također, postoji i mnogo drugih inicijativa kao što su Baltički inovacijski fond i Nizozemska investicijska inicijativa. Europski fond za poslovne anđele (EAF) je inicijativa koju je uveo Europski investicijski fond, a pruža kapital za financiranje inovativnih trgovačkih društava u obliku crowdfundinga u početnoj, ranoj ili fazi rasta poslovnim anđelima ili drugim ulagačima. Aktivnost Europskog fonda za poslovne anđele prilagođena je stilu investiranja poslovnih anđela, dodjeljujući im najviši stupanj slobode u donošenju odluka i upravljanju investicijama. Inicijativa je trenutno u funkciji u Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj1.

5. Politika zaštite podataka Digitalizacija državne uprave bila je jedna od najvažnijih političkih inicijativa u posljednjem desetljeću, a dostupnost podataka posebno je prepoznata kao ključni resurs za osnivanje online trgovačkih društava. U području zaštite podataka Startup manifest poziva na ujedinjeni pristup zaštiti podataka u svim državama članicama. Glavna inicijativa u tom pogledu odvija se na razini EU s nadolazećom Općom uredbom o zaštiti podataka koju je 2012. predložila Europska komisija i koja će biti odobrena u 2016. Najbolje rezultate pokazuju Italija i Nizozemska dok je Hrvatska i u ovom području na začelju ljestvice.

6.Uspješno vođenje Unatoč primjerima koje pružaju mnogi globalno uspješni startupovi, Europljani još uvijek nerado slave poduzetničke uspjehe i boje se neuspjeha. Ovaj dio Startup manifesta usmjeren je na promicanje kulturalnih promjena u percepciji startupova na području Europske unije podizanjem razine svijesti kroz komunikaciju i otklanjanjem predrasuda o neuspjehu. Jedan od načina za ostvarivanje toga je stvaranje foruma za komunikaciju i dijalog, kao što je Europski digitalni forum. U primjeni preporuka najbolje su se pokazale Italija i Nizozemska, dok je i u ovome području Hrvatska na samom dnu ljestvice.

Primjeri dobre prakse

Nizozemska Dozvola za osnivanje startupa državna je mjera koja je u funkciji od 1. siječnja 2015. i koja omogućava poduzetnicima iz drugih država prijavu za privremenu boravišnu dozvolu u Nizozemskoj. Tom dozvolom poduzetnici imaju pravo u roku od godinu dana osnovati i razviti inovativni startup u Nizozemskoj pod uvjetom da će poslovanje startupa voditi iskusan mentor sa 1 Za više informacija posjetite stranicu http://www.eif.org/what_we_do/equity/eaf/.

sjedištem u Nizozemskoj. Nakon godine dana startup se može prijaviti na mjeru samozapošljavanja po povoljnim uvjetima. Također, za građane SAD-a i Japana vrijede povoljniji uvjeti na temelju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji između Nizozemske i SAD-a, te Ugovora o trgovini i plovidbi između Nizozemske i Japana. Za više informacija posjetite: https://ind.nl/EN/

Litva Tijekom posljednjih nekoliko godina agencija Enterprise Lithuania iznosi priče o uspjehu poduzetnika koji su na tržištu uspjeli iz druge prilike, odnosno, koji su osnovali trgovačko društvo po drugi put. Uzevši u obzir poteškoće na tom području neke su aktivnosti “druge prilike” uključene u Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2014.-2020. Među njima su podizanje razine svijesti, mentorstvo, obuka i pružanje pristupa poslovnim mrežama poduzetnicima kojima je pružena “druga prilika”. Mjere usmjerene na poboljšanje javnog imidža poštenih poduzetnika koji su na tržištu uspjeli iz drugog pokušaja također su u funkciji. Dva su fonda rizičnog kapitala (Fond početnog kapitala i Fond za startupove) osnovana kako bi pružili podršku malim i srednjim poduzetnicima u području visoke tehnologije. Fond početnog kapitala ulaže u razvijanje početne ideje, dok Fond za startupove pruža podršku poduzetnicima u razvoju proizvoda i marketingu.

Estonija U Estoniji je 2014. uspostavljen sustav e-građanin kako bi se potaknulo poduzetništvo kod nerezidenata. E-građanin je digitalni identitet za nerezidente koji izdaje država, a koji omogućuje digitalnu provjeru autentičnosti i digitalno potpisivanje dokumenata. Primjerice, korisnik sustava e-građanin može elektronički registrirati svoje trgovačko duštvo i potpisivati dokumente, a da pritom ne mora fizički biti u Estoniji. Za više informacija posjetite stranicu https://e-estonia.com/e-residents/welcome/. Premda gospodarski i poduzetnički predmeti nisu obvezni u školama, poduzetničko je ponašanje prepoznato kao ključna kompetencija koju moraju usavršiti učenici od sedmog do devetog razreda. Za više informacija posjetite stranicu http://entrepreneurialskillspass.eu/605countries/national-focus-groups/667-estonia-nationalfocus-group.html Rumunjska U Rumunjskoj je 2015. usvojen Zakon o poslovnim anđelima. Taj zakon regulira uvjete u kojima individualni ulagači, poslovni anđeli, mogu ostvarivati koristi od poreznih propisa kroz ulaganje u mikro i male poduzetnike, kako je definirano Zakonom br. 346/2004 o osnivanju i razvoju malih i srednjih trgovačkih društava. Za više informacija posjetite stranicu http://codfiscal. net/43513/legea-1202015-stimularea-investitorilorindividuali-business-angel

25


26

Malta Vlada je dodijelila 100 000 eura u fond početnog kapitala kako bi se studentima na završnoj godini studija i mladim poduzetnicima pomoglo pri osnivanju startupa (fondom zajednički upravlja Ministarstvo gospodarstva i ulaganja i Ministarstvo obrazovanja). Slovačka Slovački fond (Slovenský rastový kapitálový fond – SRKF) pruža sredstva u obliku ulaganja u rizični kapital malim i srednjim poduzetnicima sa sjedištem u Slovačkoj. Slovački razvojni fond (Slovenský Rozvojový Fond - SDF) pruža ulaganja u rizični kapital malim i srednjim poduzetnicima u fazi razvoja koji posluju u Slovačkoj.

Italija Talijanski Zakon o startupovima, koji je donesen krajem 2012., uključuje širok i raznovrstan paket mjera usmjerenih na stvaranje zakonodavnog okvira koji omogućuje osnivanje i razvoj visokotehnoloških startupova. Talijanska politika za inovativne startupove konstantno se razvija. Zakon o startupovima pruža sveobuhvatnu definiciju inovativnog startupa (ukratko, bilo koje novo trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću čije je temeljno poslovanje vezano uz tehnološke inovacije) i uvodi nove instrumente i mjere podrške za subjekte koji imaju učinak na čitav životni ciklus trgovačkog društva, uključujući moderne načine plaćanja zaposlenika, olakšani pristup financiranju, ulaganjima i pružanje podrške u procesu internacionalizacije. Za više informacija posjetite stranicu: http://www.mise.gov.it/images/stories/documenti/ Executive_Summary_Italy’s_Startup_Act_02_03_2016.pdf

Posebne su inicijative uspostavljene u 13 država u području uspostave posebnih poreznih propisa. Primjerice, u Sloveniji se na poduzetnike financirane rizičnim kapitalom primjenjuje posebna porezna stopa od 0% kroz specifične porezne odbitke u ograničenom ili neograničenom iznosu. U Ujedinjenom Kraljevstvu porezne su olakšice dostupne pod mjerom ulaganja u poduzetnike (povrat do 30% uloženog kroz olakšice poreza na dobit) i mjere ulaganja u početna trgovačka društva (povrat do 78% iznosa kroz uspješna ulaganja u 2015.). Nove metode za inovativne mlade poduzetnike, kao što je crowdfunding, mogu poslužiti kao dodatna sredstva za pristup financiranju u vrijeme kada je financiranje vlasničkim kapitalom teško ostvariti. Ipak, odredbe za olakšavanje pristupa alternativnim izvorima financiranja usvojilo je tek devet europskih država (Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo). Još je uvijek mali broj država uveo povoljne porezne režime za startupove, a i oni su vrlo fragmentirani. Belgija, Francuska, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo (sveukupno 12

država) imaju posebne porezne propise za startupove, male i srednje poduzetnike s poreznim stopama u rasponu od 3% do 32%.

Stanje u Hrvatskoj

S ukupnom razinom usvojenosti preporuka iz Startup manifesta od 32%, Hrvatska je na 28. mjestu, na dnu ljestvice. Također je pri dnu u svim individualnim rangiranjima osim institucionalnog okvira u kojem zauzima 16. mjesto. Ovi rezultati posljedica su političke neaktivnosti u poticanju razvoja startupova i poduzetništva općenito. Pristupanje Europskoj uniji smanjuje prepreke daljnjem širenju hrvatskih startupova u Europi i novim ulaganjima na tom području. Unatoč dobrim namjerama, još uvijek postoje zakonodavni izazovi stoga su potrebni zajednički napori kako bi se provele preporuke iz Startup manifesta. Nužno je osmisliti, usvojiti i provoditi nacionalnu strategiju za razvoj startupova, izmijeniti zakonodavne okvire i omogućiti posebne porezne propise i povoljne izvore financiranja startupovima. Kategorija

Rang

Postotak

Ukupna usvojenost preporuka iz manifesta

28

32%

Institucionalni okvir

16

50%

Vještine i obrazovanje

28

4%

Pristup talentima

26

23%

Bolji pristup kapitalu, manje prepreke za uspjeh

27

44%

Podatkovna privatnost

28

28%

27

44%

Idejno vodstvo

politika,

zaštita

i

Zaključak Razvoj startupova još je uvijek iznimno fragmentiran i između država i unutar svake pojedine države. U većini slučajeva startupovi se razvijaju temeljem inicijative pojedinih osnivača, prije nego li strateškim okvirom. Kroz svih šest prioriteta Startup manifesta najuspješnija se postignuća nalaze u strategijama, zakonodavnim okvirima, komunikaciji i konceptima. Sveukupno gledajući Europa se mora više usredotočiti na donošenje odluka kao što su uvođenje posebnih poreznih propisa usmjerenih razvoju poduzetništva, osmišljavanje novih mjera, uključivanje startupova u promicanje informatičke pismenosti u školama i pružanje „drugih prilika“ poduzetnicima.


UDK: 330.3 27

Dražen Budimir, dipl. oec*

COSME –europski program za male i srednje poduzetnike Mali i srednji poduzetnici temelj su europskog gospodarstva jer čine više od 90% svih trgovačkih društava na tržištu Europske unije. Štoviše, mali i srednji poduzetnici zapošljavaju preko 65% zaposlenih osoba u Europskoj uniji i 85% novih radnih mjesta otvara se upravo u takvim trgovačkim društvima. Vrlo slični podaci vrijede i za Hrvatsku, stoga je neupitna važnost malih i srednjih poduzetnika za razvoj i napredak kako hrvatskog tako i cjelokupnog europskog gospodarstva.

Europska komisija je prepoznala važnost malih i srednjih poduzetnika u gospodarstvu EU-a, te je 2008. godine objavila Akt o malom poduzetništvu (Small Business Act)1. Cilj Akta o malom poduzetništvu je poticanje poduzetništva i poboljšavanje poslovnog okruženja za male i srednje poduzetnike kako bi oni ostvarili svoj puni potencijal u današnjoj globaliziranoj ekonomiji. Upravo iz tog razloga pokrenut je COSME, program EU-a za Konkurentnost poduzetništva te malih i srednjih poduzetnika za razdoblje 2014. – 2020. s proračunom u iznosu od 2,3 milijarde eura. COSME je prvi program Europske unije koji je u potpunosti posvećen isključivo malim i srednjim poduzetnicima.

*Dražen Budimir, dipl. oec., službenik za politike (policy officer) 1 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52008DC0394

Programom se provodi u djelo Akt o malom poduzetništvu, čime se priznaje središnja uloga malih i srednjih poduzetnika u gospodarstvu EU-a. Ciljevi programa su osnaživanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poticanje poduzetničke kulture, promicanje stvaranja novih i rasta postojećih malih i srednjih poduzetnika. Program je usmjeren poduzetnicima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijelima državne uprave. Potpora se pruža u četiri ključna područja: • olakšavanje pristupa financijskim sredstvima; • poticanje kulture poduzetništva; • potpora internacionalizaciji i pristupu tržištima; • stvaranje povoljnog okruženja za razvoj konkurentnosti.

Pristup financijskim sredstvima

Jedan od glavnih ciljeva COSME-a je poboljšavanje pristupa financiranju za male i srednje poduzetnike u različitim fazama: pri osnivanju trgovačkog društva, proširivanju ili promjeni vlasnika. Od ukupnog proračuna programa najmanje 60% bit će utrošeno na ostvarivanje ovog cilja, što je gotovo 1,4 milijarde eura.


28

Kako bi postigla taj cilj EU će prvenstveno koristit financijske instrumente koji zamjenjuju financiranje bespovratnim sredstvima, a pokazuju mnogo bolje rezultate. Zbog efekta poluge, financijski instrumenti s jednim uloženim eurom mogu ostvariti čak 20 ili 30 eura novog financiranja za poduzetnike.

Provedba COSME financijskih instrumenata povjerena je Europskom investicijskom fondu koji djeluje kao europska banka specijalizirana za male i srednje poduzetnike. Europski investicijski fond je za COSME financijske instrumente objavio otvoreni poziv za ponude na svojim internetskim stranicama2 na koji se mogu javiti financijski posrednici u državama članicama. Nakon postupka obrade prijave i u slučaju zadovoljenja propisanih uvjeta programa, financijski posrednici mogu dobiti potporu od EU i pružiti povoljnije financiranje malim i srednjim poduzetnicima na tržištu. Dijagram 1. Instrumentom za kreditna jamstva, u okviru COSME programa, osigurat će se jamstva i protu-jamstva za financijske institucije (npr. jamstvena društva, banke, leasing-društva), kako bi one omogućile više financiranja putem zajmova i leasinga malim i srednjim poduzetnicima. Proizvod koji će financijske institucije ponuditi klijentima ovisi o potrebama na tržištu. Osnovni kriteriji za dodjelu financijske potpore vrlo su široki, a tri uvjeta moraju biti zadovoljena: • transakcija se mora odnositi na novo financiranje s višim profilom rizika;

• •

poduzetnik koji se financira je mali i srednji poduzetnik u skladu s definicijom i preporukom EU-a3; duljina transakcije za koju se garantira je minimalno 12 mjeseci.

Mali i srednji poduzetnici financiranje mogu koristiti za širok raspon aktivnosti, od radnog kapitala do investicija, a financiranje za svote do 150.000 eura mogu dobiti svi mali i srednji poduzetnici bez obzira na djelatnost kojom se bave. Najvažniji cilj je omogućiti novo financiranje rizičnijih transakcija koje financijske institucije ne bi samostalno financirale na tržištu bez dodatnog jamstva EU-a, npr. financiranje novih poduzetnika bez dulje povijesti poslovanja, smanjenje zahtjeva za kolateralom, odobrenje duljeg razdoblja otplate i slično.

Instrumentom vlasničkog kapitala za rast u okviru COSME programa osigurat će se rizični kapital za investicijske fondove koji ulažu u male i srednje poduzetnike, uglavnom u fazama proširivanja poslovanja i rasta. Cilj je stvoriti bolje paneuropsko tržište kapitala, stoga investicijski fondovi moraju ulagati u male i srednje poduzetnike u najmanje dvije države, a ciljane investicije su u poduzetnici kojima treba pomoći u internacionalizaciji. Dosadašnji interes financijskih posrednika i postignuti rezultati veoma su pozitivni. Trenutačno već 26 COSME financijskih posrednika u 17 država aktivno financira male i srednje poduzetnike putem instrumenta za kreditna jamstva. Interes je iskazalo i nekoliko financijskih

Dijagram: Kako EU financijski instrumenti djeluju u praksi

2 http://www.eif.org/what_we_do/guarantees/single_eu_debt_instrument/cosme-loan-facility-growth/index.htm http://www.eif.org/what_we_do/equity/single_eu_equity_instrument/index.htm 3 http://ec.europa.eu/growth/smes/business-friendly-environment/sme-definition/index_en.htm


institucija iz Hrvatske stoga se očekuje da će već na proljeće ove godine Europski investicijski fond sklopiti prvi COSME ugovor s financijskim posrednikom iz Hrvatske.

Očekuje se da će se programom COSME omogućiti pristup financiranju za 220 000 do 330 000 malih i srednjih poduzetnika, a ukupna vrijednost financijskih sredstava koja će biti dostupna procjenjuje se na 16 do 25 milijardi EUR. Aktualne informacije i kontakt podatke svih financijskih posrednika koji rade s EU programima financiranja, uključujući COSME, poduzetnici mogu jednostavno pronaći na mrežnom portalu Pristup financiranju www.access2finance.eu.

Poticanje poduzetništva COSME također uključuje i niz aktivnosti kojima se potiče poduzetništvo. To su npr. razmjene, istraživanja, širenje najboljih praksi i pilot-projekti u područjima kao što je izobrazba o poduzetništvu, mentorstvo i pomoćne usluge za nove i potencijalne poduzetnike, uključujući mlade, žene i starije poduzetnike. Erasmus za mlade poduzetnike prekogranični je program razmjene koji ima za cilj pomoći novim i potencijalnim poduzetnicima stjecanje odgovarajućih vještina za upravljanje trgovačkim društvom i njegovo širenje. Sustav funkcionira na način da se postojeći i potencijalni poduzetnici upisuju u bazu podataka, te se pronalaze odgovarajući parovi koji mogu jedan drugom pomoći. Potencijalni poduzetnik potom jedan do šest mjeseci odlazi kod iskusnog poduzetnika u drugoj državi raditi i učiti iz njegovih iskustava kako bi stvorio bolje temelje za pokretanje vlastitog posla. Time se povećava iskustvo samog poduzetnika, ali i potiče prekogranični prijenos znanja i iskustava među poduzetnicima. Do sada je putem Erasmusa za mlade poduzetnike obavljeno više od 2 000 razmjena, a povratne informacije poduzetnika vrlo su pozitivne i pozivaju na nastavak i intenziviranje djelovanja.

Pristup tržištima

Programom COSME pomaže se europskim poduzetnicima u korištenju prednosti jedinstvenog tržišta EU i mogućnostima koje pružaju tržišta izvan EU. COSME-om se financira Europska poduzetnička mreža (Enterprise Europe Network) koja se sastoji od preko 600 ureda u više od 50 država, čime se malim i srednjim poduzetnicima pomaže u pronalaženju poslovnih partnera i partnera za tehnološka rješenja, kao i u razumijevanju zakonodavstva EU i u pristupu financijskim sredstvima EU-a. U okviru COSME-a financiraju se internetski alati koji su posebno osmišljeni za razvoj malih i srednjih poduzetnika.

Na portalu Vaša Europa nalaze se praktične informacije za poduzetnike koji žele proširiti poslovanje na drugu državu članicu. S druge strane, Portal za internacionalizaciju malih i srednjih poduzetnika usmjeren je podupiranju poduzetnika koji žele razviti svoje poslovanje izvan Europe. COSME financira i službe za pomoć u području prava intelektualnog vlasništva za male i srednje poduzetnike u državama ASEAN-a, MERCOSUR-a i Kini. Te službe pružaju savjete i pomoć europskim malim i srednjim poduzetnicima koji se suočavaju s poteškoćama u području prava intelektualnog vlasništva i normi ili poteškoćama povezanima s pravilima o javnoj nabavi u tim dijelovima svijeta.

Stvaranje boljih okvirnih uvjeta za konkurentnost

Europska komisija nastoji smanjiti nepotrebna administrativna i regulatorna opterećenja posebice za male i srednje poduzetnike. S tom svrhom, dio programa COSME posvećen je poboljšanju okvirnih uvjeta u kojima poduzetnici posluju. To uključuje mjerenje utjecaja relevantnog zakonodavstva Europske unije na male i srednje poduzetnike, razvoj pametne regulative poticajne za poslovanje i praktično promicanje načela „najprije misli na malo” za donošenje politika na nacionalnoj i regionalnoj razini. Nadalje, COSME podupire stvaranje konkurentnih grana industrije s tržišnim potencijalom tako što pomaže malim i srednjim poduzetnicima da usvoje nove modele poslovanja i uključe se u nove sustave proizvodnje dobara. Program je komplementaran s djelovanjima država članica u područjima gdje se bilježe visoke stope rasta, primjerice u turizmu. Ciljevi programa također uključuju bržu digitalizaciju poslovne zajednice i promicanje e-vještina i e-vodstva. Naposljetku, COSME također potiče razvoj klastera svjetske klase u EU-u, čime se njeguje izvrsnost i internacionalizacija klastera, s naglaskom na međusektorsku suradnju, a posebna se pažnja posvećuje industrijama u nastajanju.

Zaključak

Zaključno, može se reći da će program COSME, posebice njegove mogućnosti financiranja, zasigurno olakšati poslovanje, rast i razvoj malih i srednjih poduzetnika diljem EU, što znači da se ta vrijedna prilika pruža i hrvatskim poduzetnicima. Živimo u svijetu gdje je konkurencija velika i samo najbolji opstaju. Upravo se zbog toga brojne prilike za stjecanje iskustva, novih znanja, najboljih praksi i mogućnosti financiranja, koje omogućuje program COSME, ne smiju zanemariti. Hrvatski poduzetnici i država trebaju iskoristiti ove prilike za poboljšanje uvjeta poslovanja za poduzetnike i osnaživanje i unaprjeđenje hrvatskog gospodarstva.

29


30

Aktivnosti ureda OKRUGLI STOL

Tuđmanov arhiv predstavljen u Zagrebu Delegacija HDZ-a u Klubu zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu i Klub utemeljitelja HDZ-a „dr. Franjo Tuđman“ organizirali su okrugli stol na kojem je predstavljeno izdanje od šest knjiga neprocjenjive povijesne vrijednosti za Hrvatsku i sve naše građane: „Tuđmanov arhiv, korespondencija predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana od 1990. do 1999. godine“ koji se održao 23. ožujka u Središnjici HDZ-a.

Na okruglom stolu sudjelovali su zastupnici u Europskom parlamentu Ivana Maletić, Dubravka Šuica i Andrej Plenković, predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ-a „dr. Franjo Tuđman“ Milan Kovač, ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest dr.sc. Jasna Turkalj te direktorica Hrvatske sveučilišne naklade i izvršna urednica knjiga dr. Anita Šikić. Knjige na 3604 stranice objedinjuju 1397 pisama nastalih u 10 godina, napisanih na 7 jezika, te sadrže korespondenciju Prvoga hrvatskoga predsjednika sa stranim državnicima, Svetom Stolicom, čelnicima i predstavnicima međunarodnih organizacija, čelnicima SFRJ i republika bivše Jugoslavije, predstavnicima hrvatskoga i bošnjačkoga naroda u BiH u razdoblju od 1990. do 1999. Svaki svezak ima opširan predgovor koji uvodno daje prikaz povijesnih prilika i događaja na temelju raspoložive građe. U šestom svesku Tuđmanova arhiva objavljeni su na engleskom jeziku predgovori iz prethodnih svezaka u cilju omogućavanja pristupa važnim dokumentima iz vremena stvaranja i obrane hrvatske države stranim čitateljima i istraživačima.

Tuđmanov arhiv nudi velik broj do sada nepoznatih dokumenata, dokumenata koji su u vrijeme nastanka oblikovali političke događaje i određivali budućnost Hrvatske. Zato je Tuđmanov arhiv izvorna i neposredna slika povijesti, koja je zbog autentičnosti važnija za razumijevanje sadašnjosti, od naknadnih reinterpretacija službene hrvatske politike 1990-ih koje se ne temelje na uvidu u izvorne dokumente. „Ova arhiva ima posebnu vrijednost jer je vezana uz ono što nam je svima najsvetije, a to je stvaranje naše domovine i zato mi je iznimno drago što će biti ponuđena javnosti i mladim generacijama koji će moći razumjeti i poznavati povijest stvaranje svoje države.

Prvi hrvatski predsjednik, kao povijesna figura i kao čovjek, na poseban način obilježio je sve nas i zahvaljujem svima koji su radili na ovom arhivu. Vrijednost ovog djela neprocjenjiva je za cijeli hrvatski narod stoga mi je velika čast biti promotor u i izvan Hrvatske znanstveno dokumentirane istine o stvaranju hrvatske države“, kazala je zastupnica Maletić.

#MOJEUPROJEKT

Stotinu polaznika programa edukacije Ureda zastupnice Maletić Nakon završetka selekcijskog procesa stotinu mladih započelo je edukaciju na temu pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU sredstava koju organiziraju Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić i Hrvatska gospodarska komora.

Na natječaj za #MOJEUPROJEKT pristiglo je više od 300 prijava, stoga je umjesto prvotno najavljenih 30, pozvano čak 100 mladih do 35 godina koji će se nakon tri teoretska predavanja rasporediti u dvije grupe sa po 8 timova koji će raditi na pripremi projekta.


31

Cilj je edukacije pripremiti 16 projekata i prijaviti ih na natječaje Erasmusa, Europskog socijalnog fonda i programa prekogranične suradnje. Timove će u procesu pripreme projekata voditi iskusni mentori, a u listopadu će evaluatori ocjenjivati projekte te će biti odabran najbolji. Mladi koji su pripremili najbolji projekt prema ocjenama evaluatora bit će nagrađeni stažem u Uredu zastupnice Maletić u Bruxellesu. Timovi koji su pripremili tri najbolja projekta imat će priliku posjetiti na dva dana Europski parlament i upoznati se s radom europskih institucija u Bruxellesu. Ova praktična edukacija, na kojoj će mladi pripremati svoje projekte i prijaviti ih na EU natječaje, odvijat će se tijekom cijele godine svaki drugi četvrtak u mjesecu.

EPP Public Hearing

Maletić: „Potrebno je ubrzati pripremu i provedbu projekata, ostvariti ciljeve i ranije krenuti s pripremama za novu perspektivu.“ Na inicijativu zastupnice Maletić održano je javno saslušanje Kluba zastupnika Europske pučke stranke o ubrzanju provedbe kohezijske politike, koje je uz zastupnicu vodio i koordinator Kluba EPP-a u Odboru za regionalni razvoj, zastupnik Lamberta Van Nistelrooij. Zastupnica Maletić autorica je rezolucije „Ubrzanje provedbe kohezijske politike” o kojoj bi se s predstavnicima Europske komisije trebalo raspravljati na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u svibnju. Ovo saslušanje organizirano je s ciljem razmjene iskustava u provedbi kohezijske politike te izazova s kojima se pojedine države članice susreću. „Važno je na vrijeme razmišljati o rizicima od gubitka sredstava i instrumentima koje možemo koristiti kako bi se provedba ESI fondova ubrzala.

Iskustva iz prošlosti i izazovi s kojima se susrećemo danas temelj su za pravovremeno promišljanje o budućnosti kohezijske politike. Upravo zato smo se danas sastali na ovom EPP saslušanju“, izjavila je uvodno zastupnica Maletić.

Na panelima „Iskustva država članica u financijskoj perspektivi 2014–2020 i rizik od oduzimanja sredstava – decommitmenta“ i „Izazovi u sljedećoj financijskoj perspektivi i budućnosti kohezijske politike“ sudjelovali su stručnjaci iz područja EU fondova iz Hrvatske, Slovenije, Latvije, Poljske, Nizozemske, predstavnici Europske komisije i zastupnici u Europskom parlamentu.

Zastupnica Maletić istaknula je kako je u kohezijskoj politici 2014-2020 uvedeno dosta novosti koje je važno kvalitetno provesti, npr. tematska koncentracija, orijentacija na rezultate, povezivanje prioriteta Europske unije s nacionalnim i regionalnim ciljevima, koordinacija s ekonomskom politikom, koordinirano korištenje ESI fondova temeljem zajedničkog strateškog okvira i drugo. Maletić je upozorila kako su dvije godine prošle od početka nove financijske perspektive, provedba nije u skladu s planovima, veliki broj preduvjeta nije ispunjen i u nekim državama još nije uspostavljena upravljačka struktura niti informatički sustav za e-koheziju.U 2017. Europska komisija treba sastaviti strateško izvješće o provedbi koje se temelji na izvješćima o provedbi koja pripremaju države članice. „Pitanje je što će biti sadržaj tog Izviješća s obzirom na stanje provedbe danas“, istaknula je zastupnica. Najveće i najčešće prepreke brzoj i efikasnoj provedbi jesu: nedostatak prihvatljivih projekata, spore procedure odobravanja velikih projekata, komplicirane i dugotrajne procedure javne nabave, neriješeni imovinskopravni odnosi, dugotrajne procedure ishodovanja dozvola, otežan pristup izvorima financiranja. „Potrebno je ojačati administrativne kapacitete, ubrzati pojednostavljenje procedura i povećati angažiranost EIB-a u financijskom i tehničkom smislu.


32

Tražimo detaljnu analizu rizika od gubitka sredstava decommitementa po državama članicama, provedbu plana plaćanja u 2016. i sljedećim godinama kako bi se spriječilo novo kašnjenje u isplatama, poticanje država članica na provedbu strukturnih reformi i jačanje financijskog upravljanja. Cilj je brže i bolje rješavanje prepreka te ostvarivanje vidljivijeg napretka u provedbi Kohezijske politike“, zaključila je zastupnica.

Otvarajući saslušanje zastupnik Van Nistelrooij osvrnuo se na važnost ubrzanja provedbe kohezijske politike kako bi sve države članice maksimalno iskoristile mogućnosti i time pridonijele boljoj ujednačenosti regija Europske unije. Moderator prvog panela „Iskustva država članica u financijskoj perspektivi 2014 –2020 i rizik od tzv. decommitmenta“ bio je češki zastupnik Stanislav Polčak. Zamjenica ministrice rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske Katarina Ivanković Knežević u svom izlaganju usporedila je alokaciju fondova RH u pretpristupnom periodu s onim nakon ulaska u EU. Istaknula je kako je 2016. za Hrvatsku ključna godina za korištenje ESI sredstva iz pretpristupnog razdoblja 2007–2013, a prijelomna je i za pravovremeno korištenje sredstava iz 2014-2020. „Potrebna je promjena i pojednostavljenje procedura, jačanje administrativnih kapaciteta i brže donošenje odluka kako bi se ubrzale sve faze implementacije ESI fondova. Pred Hrvatskom je jako puno posla, još uvijek sustav upravljanja nije uspostavljen i dozvola za rad dobivena, veći dio preduvjeta tek treba ispuniti, a čak 42 posto sredstava iz razdoblja 2007-2013 nije certificirano“, zaključila je Ivanković Knežević. Direktorica Sektora za ekonomiju iz Slovenske Bistrice Monika Kirbiš Rojs prezentirala je iskustvo Slovenije u apsorpciji EU fondova koja je iskoristila 97% iz razdoblja 2007-2013 i istaknula izazove pred kojima se Slovenija nalazi. Neki od izazova koje je Kirbiš Rojs navela su mogućnost gubitka fondova u području zaštite okoliša i transportne infrastrukture, kompleksnost procedura, nelikvidnost krajnjih korisnika, slab protok informacija, nužnost bolje suradnje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. „Potrebno je podijeliti odgovornost između država članica i Europske komisije. S podjelom odgovornosti ostvaruje se traženo pojednostavljenje i na taj se način smanjuju administrativne prepreke kao i vremenski period potreban za implementaciju“, zaključila je Kirbiš Rojs. Direktor sektora za kohezijsku politiku u Stalnom predstavništvu Poljske u EU Krzysztof Kasprzyk govorio je o iskustvima Poljske i alokaciji fondova u financijskoj perspektivi 2014- 2020 osvrnuvši se na problematiku s kojom se Poljska susretala, naročito u segmentu zdravstva, voda i krutog otpada. Istaknuo je kako 2017. i 2018. za Poljsku neće biti zahtjevne godine za realizaciju N+3 i da

ne postoji opasnost da Poljska neće ispuniti preduvjete. Kasprzyk je zaključio da je Obzor 2020 vrlo „darežljiv“ za razvoj poljskog gospodarstva, ali da postoje nepotrebna pravila koja usporavaju korištenje ESI fondova te da je na Europskom parlamentu i Komisiji da ih pojednostave. Zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za regionalnu politiku u Europskoj komisiji Normunds Popens istaknuo je kako se u novije vrijeme sve više surađuje s ostalim službama EU u svrhu poboljšanja i jačanja utjecaja kohezijske politike.

„Organiziramo seminare diljem Europe kako bismo kroz tehničku pomoć olakšali implementaciju kohezijske politike. Uz Jaspers kojim se pomaže u pripremi projekata za sve druge aspekte pripreme i provedbe moguće je koristiti TAIEX te zatražiti stručnjake iz drugih država članica da dođu i konkretno pomognu u rješavanju određenih poteškoća. Najviše je potrebna pomoć u primjeni pravila državnih potpora, procedura javne nabave, pojednostavljenih troškova i slično. Osnovana je i posebna radna grupa Europske komisije za pomoć u provedbi u osam država članica gdje je stanje najlošije“, zaključio je Popens.

Na drugom panelu “Izazovi u sljedećoj financijskoj perspektivi i budućnosti kohezijske politike”, moderator je bio bugarski zastupnik Andrey Novakov. Direktorica Središnje financijske agencije iz Latvije Anita Krumina predstavila je iskustva Latvije i istaknula je devet prioriteta na koje je Latvija usredotočena za razdoblje 2014-2020. Kao odgovor na trenutne, a i buduće izazove Krumina je napomenula važnost korištenja e-kohezije koja omogućuje pojednostavljenje postupaka i smanjenje ponavljanje pogrešaka u implementaciji kohezije. Prednosti e-kohezije su ušteda vremena i resursa, sigurnost podataka, pristupačnost i jednostavnost.„Poučeni prošlošću, znamo kako je potrebno početi djelovati pravovremeno s jasnim, preciznim i jednostavnijim pravilima definiranim od strane Komisije kako bi se omogućilo jednostavnije ostvarivanje kohezije“, zaključila je Krumina. Predsjedavajući Povjerenstva za Teritorijalnu koheziju i EU proračun iz Odbora regija Raffaele Cattaneo podsjetio je da kohezija nije nešto što se ostvaruje odmah. Kohezija je trenutno usporena i ugrožena s novim problemima, a jedan od njih je svakako migrantska kriza. „Zbog velikog nedostatka administrativnog kapaciteta vrlo često kohezijska politika loše se provodi na lokalnoj razini, te je zato potrebna veća solidarnost, jednostavnost i supsidijarnost. Adekvatnim korištenjem kohezijske politike pridonosi se europskim ciljevima i to je jedan od glavnih europskih alata koji pomaže rastu regija u cijeloj Uniji. Problem nastaje kada se kohezijska politika gleda kao izvor financija, a ne kao prilika s kojom se može upravljati“, zaključio je Cattaneo.


33

Prof. dr. Martijn Groenleer sa Sveučilišta u Tilburgu istaknuo je kako nedostaju podaci o uspješnosti implementacije kohezijske politike, koja zahtjeva nadzor i ocjenu rada. Istaknuo je ekonomsku i institucionalnu raznolikost regija te problematiku država članica koje nisu decentralizirale provedbu što se u pravilu negativno odrazilo na brzinu. „Uz jačanje administrativnih kapaciteta potrebno je osigurati bolju interakciju i kooperaciju između država članica i Komisije kako bi se uspješno provodila kohezijska politika”, zaključio je Groenleer. Svi materijali dostupni su na www.ivana-maletic.com.

Kristina Kosor nazočnima je objasnila kronologiju politika za mlade na razini Europske unije te važnost strukturnog dijaloga kao načina komunikacije mladih i donositelja odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Zastupnica na Maletić posjetila je 8. travnja Mostar gdje je na Sveučilišta održala predavanje za mlade, a zatim na Političkoj akademiji HDZ-a zastupnica je predstavila mogućnosti financiranja projekata iz EU sredstava, programa prekogranične suradnje i predstavila knjigu „EU projekti – od ideje do realizacije“.

U Domu HDZ-a BiH zastupnica Maletić susrela se s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem s kojim je razgovarala o europskom putu BiH. Zastupnica je još jednom čestitala predsjedniku Čoviću na predaji zahtjeva, te istaknula čvrstu potporu na putu prema punopravnom članstvu. Pred Bosnom i Hercegovinom je zahtjevno razdoblje u kojem iskustva Hrvatske svakako mogu koristiti, posebno u području korištenja IPA sredstava.

MOSTAR Politike za mlade i mogućnosti financiranja projekata iz EU sredstava u Bosni i Hercegovini

Na Sveučilištu je osim zastupnice Maletić predavanje održala i direktorica TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Kristina Kosor na temu „Uključivanje i organiziranje mladih u nacionalne politike“. O mogućnostima financiranja projekata mladih iz prekogranične suradnje, nazočne je upoznala ravnateljica Agencije za regionalni razvoj RH Matilda Copić. Posljednje predavanje održala je Ivana Petričko, asistentica zastupnice Maletić koja je prezentirala mogućnosti financiranja projekata za mlade iz Programa unije – Erasmus+ za BiH.

Tijekom predavanja, zastupnica Maletić istaknula je poražavajući podatak o stopi nezaposlenosti mladih u BiH koja iznosi 63% te je naglasila važnost uključivanja mladih u kreiranje politika s obzirom da su oni važan pokretač razvoja cjelokupnog društva.

Matilda Copić predstavila je programe europske teritorijalne suradnje, odnosno programe prekogranične i transnacionalne suradnje koji su dostupni potencijalnim prijaviteljima iz Bosne i Hercegovine, dala presjek trenutno otvorenih natječaja te ukazala na specifičnosti pripreme i provedbe projekata prekogranične suradnje. Ivana Petričko prisutne je upoznala s Programom unije Erasmus+, mogućostima koje studentima i mladima stoje na raspolaganju u financijskoj perspektivi 2014-2020, trenutno otvorenim natječajima te primjerima dobre prakse.

Na Političkoj akademiji HDZ-a zastupnica je predstavila mogućnosti za financiranje projekata iz sredstava EU. O programima prekogranične suradnje, planu očekivanih natječaja, prihvatljivim aktivnostima i korisnicima govorila je voditeljica Zajedničkog tajništva Programa prekogranične suradnje u Agenciji za regionalni razvoj RH Božana Bešlić, o preduvjetima za pripremu projekata prekogranične suradnje prisutne je upoznala ravnateljica Agencije za regionalni razvoj RH Matilda Copić, a knjigu „EU projekti – od ideje do realizacije“ predstavila je direktorica TIM4PIN d.o.o. Kristina Kosor.


34

SPLIT Maletić: Važno je u većoj mjeri iskoristiti mogućnosti financiranja iz tzv. Junckerovog fond i sredstva usmjeriti prema poduzetnicima Zastupnica Maletić sudjelovala je na XIV. konferenciji predsjednika parlamenata država sudionica Jadranskojonske inicijative koja se održala 16. travnja u Splitu u okviru predsjedanja Hrvatske ovom Inicijativom te supredsjedanja Upravljačkim odborom Strategije Europske unije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). Osim Hrvatske, u Jadransko-jonskoj inicijativi sudjeluju Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka, Italija, Crna Gora, Slovenija i Srbija, a njezinu strukturu čine Jadranskojonsko vijeće (ministri vanjskih poslova), Odbor visokih dužnosnika (nacionalni koordinatori država sudionica) i godišnji sastanci predsjednika parlamenata. Hrvatska je već dva puta predsjedala inicijativom (2000.-2001. i 20072008.). Uvodne govore u prvom dijelu konferencije, na temu: Doprinos država sudionica Jadransko-jonske inicijative sveobuhvatnom europskom odgovoru na migracijsku krizu, održali su predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner i ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Miro Kovač. U drugom dijelu konferencije nazočnima se obratila zastupnica Maletić i glavni tajnik Jadranskojonske inicijative veleposlanik Fabio Pigliapoco s govorima na temu: Dodana vrijednost parlamentarne suradnje u okviru Strategije Europske unije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). Konferencija je završila usvajanjem Zajedničke izjave predsjednika parlamenata.

Migracijska kriza postala je najvažnija politička tema ne samo u Europskoj uniji već i šire, a tiče se direktno i država sudionica Jadransko-jonske inicijative. Namjera je predsjednika Hrvatskog sabora akademika Željka Reinera

proširiti razmjenu mišljenja o ovom gorućem problemu i na međuparlamentarnu razinu te dati parlamentarni doprinos država sudionica Jadranko-jonske inicijative jačanju europskog sveobuhvatnog, održivog i solidarnog rješenja ovom europskom i globalnom izazovu. Druga tema Konferencije u Splitu pružila je uvid u napredak koji je postignut u provedbi Strategije Europske unije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) u proteklih petnaest mjeseci od njezina donošenja kao i mogućnosti koje se otvaraju u daljnjoj suradnji, posebno na području gospodarstva, prometa, turizma, kulture i zaštite okoliša, s naglaskom na dodanu vrijednost parlamentarne suradnje. Tijekom izlaganja, zastupnica Maletić osvrnula se na Strategiju Europske unije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), njezinu provedbu i važnost partnerstva, odnosno zajedničkog dogovaranja svih država koje sudjeluju u ovoj makroregiji.

„U Europskom proračunu ne postoji proračunska linija koja bi financirala projekte makroregija, već se za njih sredstva trebaju osigurati korištenjem postojećih instrumenata koji su raspoređeni po državama. Velike mogućnosti financiranja projekata Jadransko-jonske makroregije pruža Europski fond za strateška ulaganja, tzv. Junckerov fond i te mogućnosti moramo učinkoviti koristiti. Dobar primjer zajedničkog usmjeravanja sredstava jačanju poduzetništva imaju baltičke države koje su osnovale zajednički fond putem kojeg financiraju projekte poduzetnika na razini baltičke makroregije. Zajednički fond pomogao je financiranju rizičnijih projekata koji ne bi mogli dobiti financijska sredstva od komercijalnih banaka, a upravo su to projekti važni za razvoj, odnosno tehnološke skokove koji su nam itekako potrebni u ovoj makroregiji“, kazala je zastupnica Maletić.


35

Vijesti iz Europskog parlamenta REGI

Maletić: Ne želim da Hrvatska i druge države gube EU fondove

Zastupnica Maletić inicirala je raspravu o ubrzanju provedbe kohezijske politike na Odboru za regionalni razvoj. Odbor je prihvatio prijedlog i u travnju usvojio Rezoluciju o kojoj će se s Europskom komisijom raspravljati na sljedećem plenarnom zasjedanju kada će o njoj glasovati i svi zastupnici u Parlamentu.

Dvije godine nakon početka nove financijske perspektive u velikom broju država članica još uvijek traju tek pripreme za početak provedbe. Puno je novosti uvedeno, države su mijenjale upravljačke strukture, uspostavljaju i nove informacijske sustave. Postavlja se pitanje imamo li zaista N+3 u praksi ili, s obzirom na niže predujmove u odnosu na prethodno razdoblje i kasno usvajanje operativnih programa, ostaje svega N+1 za potrošnju prvih dodijeljenih sredstava. U 2017. Europska komisija treba pripremiti izvješće o implementaciji kohezijske politike koje će objedinjavati izvješća država članica. Što će biti sadržaj izvješća kad su još uvijek rijetki primjeri implementacije? Iskustvo s kojim se suočavamo u ovoj perspektivi jasna je poruka da se o kohezijskoj politici i njenim ciljevima te instrumentima provedbe treba odlučivati puno ranije te da bi na početku financijske perspektive trebali imati spremne strateške dokumente, uspostavljene strukture upravljanja, ako želimo provedbu od prve godine. „Moramo se ubrzati“, glavna je poruka zastupnice Maletić koju su podržale sve kolege u Odboru za regionalnu politiku. Rezolucijom se poziva Europska komisija da ocijeni stanje provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014–2020 i provede detaljnu analizu rizika od

opoziva odobrenih sredstava po svakoj od država članica. Traži se plan aktivnosti za sprječavanje opoziva i jačanje posebne radne grupe za bolju implementaciju koja treba Europskom parlamentu prezentirati plan aktivnosti.

Ubrzati pojednostavljenje procedura i pravila provedbe; prezentirati aktivnosti koje se namjeravaju provesti za jačanje administrativnih kapaciteta u državama članicama; osigurati pravovremeno plaćanje iz Europskog proračuna; povećati uključenost Europske investicijske banke, u tehničkom i financijskom smislu, u fazi pripreme i provedbe projekata; pomoći državama članicama i ohrabriti ih u provedbi strukturnih reformi i unaprjeđenju sustava financijskog upravljanja, samo su dio zahtjeva koje je zastupnica Maletić s kolegama iz Odbora za regionalni razvoj istaknula u Rezoluciji. „Cilj je pravovremeno poduzeti aktivnosti kojima će se minimalizirati ili u potpunosti spriječiti gubitci sredstava kohezijske politike u državama članicama i pripremiti se za novu perspektivu kako se iste greške ne bi ponavljale, a provedba započela odmah u prvoj godini“, istaknula je zastupnica Maletić.

ECON

Maletić: Izazov državama članicama ne predstavlja „što“ je potrebno napraviti već „kako“ to provesti i stoga im je potrebna pomoć Na ECON-u se održao gospodarski dijalog s potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom i povjerenikom Pierrom Moscovicijem o dubinskim analizama za 2016. u sklopu Europskog semestra.


36

Potpredsjednik Dombrovskis podsjetio je kako je Komisija u veljači objavila nalaze dubinskih analiza za 18 država članica te istaknuo kako je nedavno objavljena i dubinska analiza za Cipar, budući je ta država članica nakon uspješnog završetka ekonomskog programa prilagodbe uključena u redovitu proceduru Europskog semestra, odnosno u Postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža. Potpredsjednik Dombrovskis naglasio je kako su zabilježeni nejednaki rezultati među državama članicama u otklanjanju makroekonomskih neravnoteža. Općenito gledano, prisutne su visoke razine javnog i privatnog duga u mnogim državama članicama. Također, iako stopa nezaposlenosti pada, ona je još uvijek visoka u nekim državama članicama, pogotovo nezaposlenost mladih te dugotrajna nezaposlenost.

S ciljem postizanja bržeg gospodarskog rasta i zapošljavanja, povjerenici su naglasili kako je potreban dijalog s parlamentom i socijalnim partnerima i set konkretnih preporuka u područjima u kojima je potrebno žurno i učinkovito djelovanje s ciljem otklanjanja makroekonomskih neravnoteža. Dombrovskis je naglasio kako je upravo iz tog razloga izmijenjen raspored Europskog semestra, pa su tako ranije objavljena Izvješća po državama članicama (engl. Country Report), te je pojednostavljen pristup u kreiranju posebnih preporuka po državama članicama (engl. Country Specific Recommendation, CSRs) kojim su preporuke postale konkretnije obuhvaćajući ona područja gdje su potrebna žurna i učinkovita djelovanja. S ciljem daljnjeg pojednostavljivanja Postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža Komisija je smanjila ukupan broj kategorija sa 6 na ukupno 4 kategorije: 1. nema neravnoteža, 2. neravnoteže, 3. prekomjerne neravnoteže i 4. prekomjerne neravnoteže u okviru korektivnog mehanizma. Uz navedeno Komisija će, ovisno o jačini i ozbiljnosti neravnoteža, provoditi mjere nadzora u pojedinim državama članicama. Povjerenik Moscovici naglasio je kako je Komisija na temelju nalaza iz provedenih dubinskih analiza nad 18 država članica zaključila kako u 6 država članica postoje prekomjerne neravnoteže (Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Italija i Portugal), u 7 država članica postoje neravnoteže (Finska, Irska, Nizozemska, Njemačka, Slovenija, Španjolska i Švedska) te u 6 država članica (Austrija, Belgija, Estonija, Mađarska, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo) ne postoje neravnoteže, koje su potom isključene iz postupka. Zastupnici su u raspravi pozdravili napore Komisije u pojednostavljivanju procesa u okviru Europskog semestra te uključivanja Europskog parlamenta u raspravu. Zanimalo ih je stanje po pojedinim državama, no isto tako su izrazili zabrinutost činjenicom da je mali broj preporuka u potpunosti proveden, a za više od pola

preporuka je zabilježen ograničen ili nikakav napredak. Potpredsjednik Dombrovskis se složio kako je potreban daljnji napor u provedbi preporuka, pri čemu je jako važno osigurati vlasništvo država članica nad preporukama i mjerama u sklopu Nacionalnog programa reformi. Stoga je nužno da postupak u slučaju makroekonomskih ravnoteža postane predmetom i nacionalnih rasprava uključivanjem nacionalnih parlamenata, socijalnih partnera i drugih zainteresiranih strana.

U raspravi je sudjelovala i zastupnica Maletić, nadovezujući se na pitanja o slaboj provedbi reformi. Zastupnica Maletić istaknula je kako pitanje slabe provedbe preporuka leži u činjenici kako nedostaje iskustvo te izazov državama članicama ne predstavlja što se mora napraviti, već kako to provesti. U tom smislu, upitala je potpredsjednika Dombrovskisa i povjerenika Moscovicija namjeravaju li poseban nadzor koji se uvodi državama s prekomjernim neravnotežama zamijeniti posebnom grupom za pomoć u implementaciji reformi s obzirom da se preporuke ne ispunjavaju, a broj država s prekomjernim neravnotežama se povećava.

Također ju je zanimalo može li parlament dobiti izvješće o radu Službe za podršku strukturnim reformama, kao i aktivnosti poduzete u okviru Europskog fiskalnog odbora. Na kraju je podsjetila kako je nizozemsko predsjedništvo najavilo pružanje mogućnosti razmjene iskustava i najboljih rješenja među državama članicama. U tom kontekstu, upitala je kako se to planira operacionalizirati i panira li Komisija objaviti neke dokumente i studije o najboljim rješenjima u pojedinim područjima koja se kontinuirano provlače u Europskom semestru kroz posebne preporuke. Potpredsjednik Dombrovskis i povjerenik Moscovici složili su se sa zastupnicom Maletić, te su istaknuli kako države članice moraju uložiti dodatne napore u provedbi strukturnih reformi kako bi se otklonile makroekonomske neravnoteže. Naglasili su kako je nedavno uspostavljena Služba za podršku strukturnim reformama dosad pružala tehničku pomoć državama članicama koje su se nalazile u programima ekonomske prilagodbe (Grčkoj i Cipru), navodeći kako je sada potpora dostupna svim državama članicama koje pomoć zatraže. U tom smislu, naglasili su kako je Komisija trenutno u razgovorima s Hrvatskom oko pružanja tehničke pomoći u provedbi strukturnih reformi. Zaključno, potpredsjednik i povjerenik su naveli kako Komisija provodi analize najboljih rješenja u provedbi reformi među državama članicama te su spremni podijeliti relevantne informacije Europskom parlamentu. Također su iskazali spremnost podijeliti informacije o aktivnostima Službe za podršku strukturnim reformama, kao i o Europskom fiskalnom odboru, ali tek naknadno s obzirom da je tek u fazi uspostave.


ECON Vestager: Važno je ostvariti kvalitetnije razgovore s nacionalnim vladama kada je riječ o jačanju nacionalnih tijela za tržišno natjecanje Na ECON-u je održano javno saslušanje s povjerenicom Europske komisije za tržišno natjecanje Margrethe Vestager o osnaživanju nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje radi učinkovitije provedbe pravila EU-a o tržišnom natjecanju.

U uvodnom izlaganju povjerenica Vestager predstavila je rezultate javne rasprave koju je inicirala Komisija na temu jačanja nacionalnih tijela za tržišno natjecanje (NCAs). Vestager je naglasila kako broj odluka koje donose nacionalna tijela nadmašuje broj odluka koje donosi Europska komisija, s obzirom da se preko 80% odluka donosi na nacionalnoj razini. Tijekom javne rasprave o jačanju NCAs, Komisija je zaprimila 181 odgovor od javnih tijela, poduzeća, konzultantskih poduzeća, odvjetničkih društava, udruga potrošača i pojedinaca. Više od 75% sudionika javne rasprave smatra da je neovisnost NCAs važna te je potvrdilo kako su jamstva za neovisnu provedbu zakona o tržišnom natjecanju u interesu potrošača. 85% sudionika istaknulo je kako su resursi kojima raspolažu NCAs važni, dok više od 85% smatra kako je važno imati odgovarajuće instrumente za otkrivanje i istraživanje kršenja zakona, te kako je program nagodbe i oprosta također važan element koji se ne smije izostaviti kada se radi o tržišnom natjecanju.

NCAs, kao i suradnju s udrugama potrošača te drugim regulatornim tijelima, kao što su, na primjer, regulatori u području energetike, telekomunikacija i sl. Govornici su također istaknuli važnost odgovarajućih sredstava kojima moraju raspolagati NCAs i autonomne uporabe tih sredstava kako bi se osigurala neovisna provedba politike tržišnog natjecanja. Na drugom panelu, govornici su naglasili važnost pokajničkog programa u borbi protiv kartela. Istaknuto je kako veliki broj poduzeća može biti izloženo progonu, no u slučaju kada pojedino poduzeće prizna djelovanje u dogovorima i kartelima, ono može dobiti potpuni oprost, uz obvezu pune suradnje tijekom istrage. Pritom je važno imati usklađeni zajednički sustav koji će poduzećima, ali i zaposlenicima jamčiti imunitet svugdje unutar Europske unije ako prijave nezakonitosti. Europskim pokajničkim programom treba se uspostaviti sustav koji će biti privlačan pokajnicima i koji će rezultirati smanjenjem narušavanja tržišta i uklanjanjem nelojalne konkurencije. U pogledu sustava sankcija, koji se razlikuju među državama članicama, govornici su istaknuli kako je važna razmjena dobrih praksi te kako se ne bi trebalo ograničiti samo na kazneni progon, već se trebaju koristiti i administrativne kazne. Više o navedenoj temi možete pronaći na web stranici ww.ivana-maletic.com.

FAWG

Dombrovskis: „Postoje razlike u stajalištima između Komisije i MMF-a u pogledu provedbe programa financijske pomoći „Jedna od važnih stvari je uspostaviti ravnotežu između Grčkoj, ali su premostive.“ zakonodavstva, jasne i konzistentne provedbe i jačih postupovnih jamstava. Preferencije ukazuju da je potrebna veća usklađenost na razini Europske unije u provedbi zakona u tržišnom natjecanju te je iskazana potreba za djelovanjem i na europskoj i na nacionalnoj razini. Važno je napomenuti da prostora za napredovanjem ima. Jedan od izazova je ostvariti kvalitetnije razgovore s nacionalnim vladama s obzirom da se svega devet država članica odazvalo na ovu raspravu“, zaključila je povjerenica.

Nakon izlaganja povjerenice Vestager, održana su dva panela na temu „Ovlasti i neovisnosti NCAs u provedba pravila EU-a o tržišnom natjecanju“ i „Pokajničkog programa i sankcija u državama članicama u sklopu provedbe pravila EU-a o tržišnom natjecanju“. Na prvom panelu govornici su naglasili kako je važno imati usklađeno zakonodavstvo u području tržišnog natjecanja diljem Europske unije što će ne samo povećati učinkovitost, već i pravnu sigurnost i povjerenje u provedbu politike tržišnog natjecanja. Naglasili su važnost jače suradnje unutar mreže

Zastupnica Maletić članica je novoosnovane Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG) koja je organizirana u okviru Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) na temu ekonomskog programa prilagodbe za Grčku. Na sastanku FAWG-a u Strasbourgu sudjelovali u potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis i povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici.

Potpredsjednik Dombrovskis uvodno je istaknuo kako je nedavno u Ateni boravila misija te da su intenzivne rasprave u tijeku. Mjere koje Grčka u sklopu programa mora poduzeti uključuju postizanje primarnog suficita od 3,5% BDP-a do 2018., provedbu mirovinske reforme, provedbu strategije smanjivanja razine nenaplativih zajmova, uspostavu privatizacijskog fonda, reformu javne uprave te otvaranje energetskog tržišta.

37


38

Dombrovskis je naglasio kako je Grčka postigla napredak u odnosu na stanje prošlog ljeta te su makroekonomski pokazatelji sada povoljniji. Istaknuo je da napredak u sklopu programa ovisi o grčkoj Vladi te da joj Komisija pomaže u provedbi reformi kroz tehničku pomoć u sklopu Službe za podršku strukturnim reformama (Structural Reform Support Service).

Povjerenik Moscovici je naglasio važnost jačanja uloge Europskog parlamenta u praćenju provedbe financijske pomoći državama članicama. U pogledu Grčke, istaknuo je kako je postignut napredak u određenim područjima kao što je porez na dohodak, mirovinska reforma, uvođenje privatizacijskog fonda i nezavisne agencije za prihode. Naglasio je kako je Grčka predana ostvarivanju primarnog suficita od 3,5% BDP-a do 2018. koji se može ostvariti provedbom najavljenog paketa mjera s učinkom od 3% BDP-a. Moscovici je također istaknuo važnost uključenosti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u program.

NEWSLETTER

Zastupnike je najviše zanimalo pitanje odnosa Komisije i MMF-a u okviru programa za Grčku te postoje li razlike u stajalištima među njima. Potpredsjednik Dombrovskis je istaknuo kako se Komisija i MMF slažu oko ciljeva i mjera za postizanje ciljeva programa. Međutim, priznao je da postoje određene razlike u ocjeni koliki je napor potreban za ostvarivanje postavljenih ciljeva, naglasivši pritom kako će se te razlike premostiti. Podsjetio je da je isti slučaj bio i s prijašnjim programima za Grčku kao i za ostale države članice. Povjerenik Moscovici je naglasio kako postoji jedan dokument, Memorandum o razumijevanju, na temelju kojeg i Komisija i MMF ocjenjuju napredak te će se stajališta uskladiti. U pogledu pitanja o financiranju grčkog gospodarstva, predstavnici Komisije su istaknuli kako trenutno ne postoji problem likvidnosti u Grčkoj. Međutim, važno je da se reforme brzo provedu, kako bi se mogle izvršiti isplate u okviru programa kako je i predviđeno. Posebno su naglasili kako nema vremena za odugovlačenje, te kako će se provedbom dogovorenih reformi u okviru prve ocjene programa Grčka vratiti na putanju rasta.

Ako želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr


21 33

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

I'M travanj 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M travanj 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić