__MAIN_TEXT__

Page 1

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

3

ožujak/2016.


Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

2

ožujak/2016.

Fotografija: Uskrsno jaje Hlebine | Izvor: www.flickr.hr

Sadržaj 4 6 #mojeuprojekt

mr. sc. Ivana Maletić Korištenje EU fondova u Republici Hrvatskoj (stanje 31.12.2015.)

12

dr. sc. Davor Galinec Aktualna gospodarska politika u Hrvatskoj i izazovi koji proizlaze iz analize makroekonomskih neravnoteža

19

dr.sc. Tomislav Ćorić Kineski renminbi - sve važniji globalni igrač

22

Darija Jurica Vuković, dipl.oec. i Ivan Dvornik, bacc.oec. Uspostava unije tržišta kapitala - Plan za dublju integraciju tržišta kapitala u Europskoj uniji

28

mr. sc. Ivana Maletić i Pavao Pocrnja, mag.oec. Strategija Europske Unije Za Jadransko - Jonsku regiju (EUSAIR)

32 34 37

Aktivnosti ureda Vijesti iz Europskog parlamenta Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Darija Jurica Vuković Ivana Petričko Kristina Kosor Ivan Dvornik

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E218 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Ožujak je bio u znaku obilaska Hrvatske. Održali smo okrugle stolove povodom objavljivanja knjige „EU projekti – od ideje do realizacije“ u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, čuli probleme s kojima se suočavate u svakodnevnom radu i, nadamo se, pomogli u rješavanju nekih nedoumica vezano uz mogućnosti financiranja i provedbu projekata. Uz to održali smo poseban susret s poduzetnicima u Osijeku i pridružili se koordinaciji savjeta mladih u Trogiru s predavanjem na temu „Mladi i EU“.

„Na koji način prijaviti projekte za EU fondove? Kako znati udovoljava li projekt kriterijima? Zbog čega se najčešće odbijaju projekti? Je li neophodan angažman konzultanata za pripremu i provedbu projekta? Kako osigurati sufinanciranje i predfinanciranje? Jesu li troškovi pripreme projekta prihvatljivi za financiranje? Je li PDV prihvatljiv trošak?“, samo su neka od postavljenih pitanja. Puno je još posla pred svima nama, Hrvatska ne smije biti zadnja u korištenju EU fondova, kao što je to bio slučaj do sad. Za bolju iskorištenost potrebno je educirati sve korisnike, od građana koji žele pokrenuti posao i prijaviti projekte, neprofitnih organizacija, obrazovnih ustanova do poduzetnika i lokalnih jedinica. Još je važnije da institucije raspisuju natječaje prilagođene potrebama krajnjih korisnika. Kada raspisujemo natječaj za poduzetnike njih je potrebno pitati o minimalnoj prihvatljivoj razini ulaganja i mogućnostima osiguranja sredstava sufinanciranja.

Uvodna riječ

Sat otkucava kada su u pitanju i mjere ekonomske politike. U svibnju će Europska komisija ponovno odlučivati o korektivnim mjerama za Hrvatsku.

Ponavljaju kako je u Hrvatskoj veliki problem visoka razina javnog, privatnog i vanjskog duga, visoka stopa nezaposlenosti. Skroman gospodarski oporavak olakšat će smanjenje duga poduzetnicima, a poboljšanje salda tekućeg računa platne bilance trebalo bi doprinijeti smanjenju inozemnih obveza, ali očekuje se da će javni dug i dalje rasti. U bankovnom sektoru, udio nenaplativih zajmova je i dalje visok, a profitabilnost je slaba. Potrebni su daljnji napori u provedbi fiskalne konsolidacije te poboljšanja u fiskalnom upravljanju. Premda su poduzete mjere za poboljšanje okvira nelikvidnosti te fleksibilnosti tržišta rada, i dalje postoje znatni izazovi koji zahtijevaju specifične mjere, osobito u području upravljanja javnim trgovačkim društvima, učinkovitosti javne uprave i rješavanju problema nenaplativih zajmova.

Partnerstvo, zajedništvo i solidarnost ključni su ne samo za rješavanje ekonomskih problema nego i za suočavanje s ratom novog doba – terorizmom, za koji ne postoji ni vrijeme ni mjesto. Zadnji događaji u Bruxellesu podsjetili su nas na temeljne vrijednosti koje nam žele oduzeti. Glavni cilj terorista je stvoriti atmosferu straha i širiti paniku, ali mi ćemo nastaviti raditi i zajedničkim mjerama protiv ovog „zla novog doba“ izići kao pobjednici.

Dodijeljena sredstva Republici Hrvatskoj nekoliko su puta veća od ugovorenih, a situacija bi trebala biti obrnuta. To je znak da gubimo sredstva i propuštamo priliku, što i u ovom broju mjesečnika detaljnije analiziramo. Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


4

#MOJEUPROJEKT I’M Ured organizira besplatnu edukacija za mlade na temu pripreme i provedbe projekta financiranih iz EU fondova Život mladih u današnje vrijeme sve je samo ne lagano. Kako se osamostaliti? Kako biti aktivan u društvu? Kako i u kojem smjeru graditi svoju budućnost? Sve su to pitanja koja mladi svakodnevno postavljaju i koja se redovito vrte u svim tekstovima i pričama o mladima. Ovo nije takva priča o mladima. Ovo je projekt za mlade.

Kako bi mlade naučili ključnim odrednicama EU fondova te načinu izrade kvalitetne projektne prijave, Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić (EPP/HDZ) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizira tijekom 2016. godine program edukacije kroz praktične radionice na temu pripreme i provedbe projekta financiranih iz EU fondova.

Mladi su u Europskoj uniji prepoznati kao ključni element u jačanju društva.

Ovaj program namijenjen je studentima, ali i svim zaposlenim i nezaposlenim mladima te mladim poduzetnicima do 35 godina s ciljem njihovog upoznavanja s mogućnostima financiranja projekata ali još važnije pružanja pomoći u pripremi i provedbi njihovih projekata. Edukacija će se provoditi kroz 15 tjedana svakoga drugog četvrtka od 17.00 do 19.00 sati počevši od 31. ožujka 2016. Zagrebu u prostorijama Hrvatske gospodarske komore (Roosveltov trg 2).

Velik broj mladih ima dobru projektnu ideju temeljenu na uočenim potrebama društva ili na nečem što žele promijeniti, ali često ne znaju kako i odakle početi? Uz to, okolina prečesto nije motivirajuća. A i kad je, osim moralne podrške, teško je pronaći točne informacije. Samo pisanje projektnih prijedloga razlikuje se od programa do programa, tako su npr. pravila ESI fondovi drugačija od programa Unije, a razlike su prisutne i unutar samih ESI fondova.

Predavači su stručnjaci u području EU fondova i upravljanja projektima i korisnici EU fondova koji su realizirali svoje ideje i čiji su projekti financirani iz EU fondova. Cijeli je program kombinacija teorije, iskustva i dobre prakse. Edukacija je praćena praktičnim savjetima predavača, potiče kreativnost i razvoj ideja, ali i ukazuje na najčešće greške u pripremi projektnih prijedloga. Cilj edukacije je unaprijediti znanja mladih vezana uz pripremu i provedbu projekata, predstaviti mogućnosti koje im pružaju EU fondovi i ohrabriti mlade u korištenju sredstava koja su im na raspolaganju.

Mladi nisu problem. Oni su rješenje.


Raspoređeni u grupe polaznici će pripremati vlastite projekte koji će biti spremni za prijavu na natječaje za korištenje EU fondova. Nakon završetka edukacije očekuje se da će polaznici:

• razumjeti mogućnosti koje im pružaju EU fondovi; • poznavati prioritetna područja ulaganja EU fondova; • razumjeti institucionalni sustav i nadležnosti za provedbu EU natječaja; • razumjeti pojam EU projekt; • na praktičnom primjeru proći osnovne elemente projektnog ciklusa: o priprema projekta za EU natječaj/poziv na dostavu projektnih prijedloga; o priprema projektne prijave;

o popratna dokumentacija uz projektnu prijavu; o provedba EU projekta; • steći znanja potrebna za izradu poslovnog plana; • razumjeti postupak ocjenjivanja i odabira projektnih prijedloga; • razumjeti značaj pravilne provedbe EU projekata.

Na kraju edukacije polaznici koji budu prisutni na više od 20 sati dobit će potvrdu o sudjelovanju potpisanu od strane zastupnice Maletić i za njih će biti organiziran posjet Europskom parlamentu u Bruxellesu, a najuspješniji polaznik dobit će mogućnost stažiranja mjesec dana u Europskom parlamentu u Bruxellesu u Uredu zastupnice Ivane Maletić.

Edukacija će trajati ukupno 30 sati, 15 dana po dva sata prema sljedećem rasporedu: Redni broj

Datum održavanja

Naziv seminara

1.

31.3.2016.

Europske politike za mlade Mogućnosti financiranja mladih iz EU fondova I dio – Operativni programi RH (prioriteti za mlade)

2. 3.

14.4.2016. 28.4.2016.

4.

12.5.2016.

5.

26.5.2016.

7.

23.6.2016.

6. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14. 15.

9.6.2016.

15.9.2016. 29.9.2016.

13.10.2016. 27.10.2016. 10.11.2016. 24.11.2016. 8.12.2016.

22.12.2016.

Mogućnosti financiranja mladih iz EU fondova II dio – Programi unije

Europski fond za regionalni razvoj, prioriteti relevantni za mlade (prikaz strukture OPKK, prioritetnih osi, investicijskih prioriteta i specifičnih ciljeva, prikaz sustava upravljanja i kontrole OPKK) + primjeri dobre prakse + Programi europske teritorijalne suradnje Europski socijalni fond, prioriteti relevantni za mlade (prikaz strukture OPULJP, prioritetnih osi, investicijskih prioriteta i specifičnih ciljeva, prikaz sustava upravljanja i kontrole OPULJP) + primjeri dobre prakse

Program ruralnog razvoja i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, prioriteti relevantni za mlade (prikaz strukture PRR i EMFF, prioritetnih osi, investicijskih prioriteta i specifičnih ciljeva, prikaz sustava upravljanja i kontrole PRR i EMFF) + primjeri dobre prakse + izrada poslovnog plana Upravljanje projektnim ciklusom

Priprema projektnog prijedloga – tips and tricks (objava natječaja/poziva na dostavu projektnih prijedloga, kriteriji prihvatljivosti, sadržaj projektnog prijedloga i dokumentacije) Programi unije – praktični dio, natječaji i prijave ERASMUS+ (teoretski dio)

ERASMUS+ registracija na URF portal (na primjerima po grupama)

Aktualni natječaji/pozivi i osmišljavanje projekata (na primjerima po grupama) Logička matrica (na primjerima po grupama)

Izrada proračuna (na primjerima po grupama)

Pregled i prezentacija pripremljenih projekata (na primjerima po grupama) Provedba EU projekata – podugovaranje i izvještavanje

5


UDK: 338.1 6

mr.sc. Ivana Maletić*

Korištenje EU fondova u Republici Hrvatskoj (stanje 31.12.2015.) Ukupna iskorištenost EU sredstava

Prema podacima objavljenim na službenim stranicama Europske komisije, Republici Hrvatskoj je do 31.12.2015. isplaćeno 59,7 posto EU sredstava iz razdoblja 2007.-2013. (u ovaj iznos uključen je i veliki predujam od 30% dobiven za prvu polovinu godine članstva u visini od 150 milijuna kuna) i time je Hrvatska kontinuirano na posljednjem mjestu po iskorištenosti EU fondova u odnosu na ostale države članice. U nastavku se prikazuje grafikon objavljen na stranicama Europske komisije, Uprave za regionalni razvoj. Grafikon 1 Republici Hrvatskoj je za razdoblje 2007.-2013. dodijeljeno 1.290,7 milijuna eura od čega se na Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond odnosi 858,3 milijuna eura, a ostatak od 432,4 milijuna eura su sredstva IPA-e za jačanje administrativnih kapaciteta, prekograničnu suradnju i nuklearnu sigurnost te IPARD. Podaci koje objavljuje Uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije odnose se na isplaćena

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

sredstva iz navedena tri fonda i u izračun se uključuju dani predujmovi koji su za Republiku Hrvatsku, za prvu polovinu godine članstva, iznimno visoki i iznose 30% dodijeljenih sredstava, odnosno 150 milijuna eura.

Hrvatskoj je od 858,3 milijuna eura ukupno isplaćeno 512,4 milijuna eura, odnosno 59,7 posto dodijeljenih sredstava, a certificirano je (predani troškovi Europskoj komisiji temeljem plaćenih rashoda za provedbu projekata) svega 339,5 milijuna eura, odnosno 39,5% dodijeljenih sredstava. Do kraja 2016. sva sredstva moraju biti certificirana, a u cijelom prethodnom razdoblju do kraja 2015. certificirano je svega 39,5%.

Manje od godinu dana preostalo je za spašavanje sredstva iz razdoblja 2007.-2013. Projekti u prometu i okolišu ugovoreni su s velikim zakašnjenjem, većina tek krajem 2014. i u 2015. i neće biti završeni do kraja 2016. tako da će samo završene faze moći iskoristiti sredstva iz razdoblja 2007.-2013., a sve što prelazi u 2017. trošit će sredstva iz 2014.-2020. dok će 2007.-2013. ostati nepotrošena. Gubitak se procjenjuje u visini od 200 milijuna eura.


Grafikon 1: Postotak EU sredstava isplaćenih po državama članicama za razdoblje 2007.-2013. (stanje: kraj 2015.)

Izvor: https://cohesiondata.ec.europa.eu/

Ugovaranje i provedba projekata Razina ugovaranja EU sredstava u potpunom je nesrazmjeru s raspoloživim sredstvima i dodatno pokazuje da će značajan dio sredstava ostati neiskorišten i morat će biti vraćen u EU blagajnu. Tako je u 2012. ugovoreno 157,4 milijuna eura projekata od kojih je većina samo čekala potpis i bila završena u ranijim godinama. Slično se dogodilo i u 2013. kada je ugovoreno 149,3 milijuna eura projekata, a planovi za tu godinu iz vremena pregovaranja bili su minimalno ugovaranje od 450 milijuna eura. Vlada se hvalila da će ugovoriti 600 milijuna eura u 2013.

Za razliku od plana da će ugovoriti milijardu i 120 milijuna eura projekata u 2014., Vlada je ugovorila svega 450 milijuna eura što je nedovoljno za izbjegavanje gubitka sredstava na kraju 2016. kada sva sredstva iz razdoblja 2007.-2013. (a to je 1,3 milijardi eura) trebaju biti potrošena (ugovorena, realizirana i projekti certificirani u EU te sredstva iz EU povučena). Već 2017. treba potrošiti nova sredstva dodijeljena za 2014. od milijardu eura, a dovoljno ugovorenih projekata nema. Zbog sporosti sustava i nemara Vlade gubitak sredstava je zagarantiran. Tablica 1

Tablica 1: Pregled stanja i realizacije EU sredstava po godinama (u milijunima eura) Stanje 31.12. 2011.

Realizacija Stanje 2012. 31.12. 2012.

Ugovoreno

252,7

157,4

Plaćeno

127,0

111,5

Plan ugovaranja

Primljeno iz EK

210,4

80,6

Izvor: https://cohesiondata.ec.europa.eu/

Realizacija Stanje 2013. 31.12. 2013.

410,1

149,3

238,5

133,3

291,0

601,3

127,0

559,4 371,8

418,0

Realizacija Stanje 2014. 31.12. 2014.

Realizacija Stanje 31.12. 31.12. 2015. 2015.

450,7 1.010,1

497,7 1.507,8

136,4

112,5

1.128,1

258,2

508,2

676,2

630,0

76,6

716,5 816,4

7


8

Sljedeći grafikon prikazuje ogroman jaz između raspoloživih sredstava, ugovorenih, primljenih od Europske komisije i stvarno utrošenih - plaćenih. Tijekom 2013. i 2014. Vlada je donosila zaključke kojima je obvezivala nadležna ministarstva i samu sebe da će u određenim rokovima ugovoriti velike infrastrukturne projekte i sheme dodjele bespovratnih sredstava.

Međutim, realizacija planova Vlade podbacila je i jaz između planiranog i realiziranog te ugovorenog i dodijeljenog iz godine u godinu je sve veći. Grafikon 2

Grafikon 2: Pregled ugovorenih, plaćenih i dobivenih EU sredstava po godinama


Kod uspješnih država koje ne gube EU sredstva linija ugovorenog (crvena linija) uvijek je iznad plave (dodijeljenih sredstava) te u Hrvatskoj treba doći do potpunog preokreta u odnosu na dosadašnji trend iz prethodne četiri godine u kojem je ugovaranje kontinuirano značajno manje od dodijeljenih sredstava.

Isključena su sredstva za prvi stup poljoprivredne politike (isplate po hektaru obradive površine), Schengen, fondovi za izbjeglice i povratak i instrumenti europskog gospodarskog prostora kako bi godine bile međusobno usporedive, te u cilju izdvojenog praćenja projekata koji se financiraju iz EU fondova. Za državu koja ima godišnju alokaciju EU sredstva 1,5 milijardi eura, ovako niska razina izvršavanja EU sredstava je poražavajuća i alarmantna.

Izvršavanje u državnom proračunu nerealizirani planovi vlade

U Tablici 3. u nastavku daje se pregled plana i izvršenja svih EU izvora. Iz podataka je vidljivo da se jedino uspješno i u skladu s planom troše sredstva iz prvog stupa poljoprivredne politike koja se isplaćuju po hektaru obradive površine i nisu vezana uz projekte. Iz tablice je vidljivo da je uz loše realiziranje planova korištenja EU fondova (redak s oznakom 56 Fondovi EU) vrlo kritična realizacija sredstava za Schengen za što nam je 120 milijuna eura bilo isplaćeno u 2013. (40 milijuna eura) i 2014. (dodatnih 80 milijuna eura). Rok za korištenje ovih sredstava je 1.7.2016., a do sada je potrošeno svega 13,5 milijuna kuna u 2014. (plan je bio potrošiti 299,6 milijuna kuna) i 226,7 milijuna kuna u 2015. (plan je bio 410,7 milijuna kuna). Dakle, od ukupnih 900 milijuna kuna u 2,5 godine potrošeno je svega 240 milijuna kuna. Nova Vlada bi trebala u pola godine potrošiti ostatak od 660 milijuna kuna.

U godinama kada bismo trebali godišnje izvršavati EU projekata u vrijednosti preko 10 milijardi kuna, Vlada jedva uspijeva realizirati nešto više od 60% plana koji je dvostruko manji od očekivanih 10 milijardi kuna. Na samom kraju 2015. od planiranih 4,3 milijarde kuna projekata (prvotni plan je bio 5,1 milijardu kuna) realizirano je svega 2,6 milijardi kuna odnosno 61,9%. Kontinuirano neizvršavanje ionako premalih i neambicioznih planova koči razvojne potencijale Hrvatske i jasno pokazuje da je Vlada nakon četiri godine bila daleko od uspostave efikasnog i brzog sustava korištenja EU fondova kakav nam je neophodan. U Tablici 2. u nastavku dan je pregled planova, rebalansa, izvršenja te indeksa izvršenja u odnosu na plan i rebalans EU sredstava od 2012. do 2015.

Tablica 2. Pregled plana i izvršenja EU projekata u državnom proračunu (u milijunima kuna) 2012.

Plan

1.497,2

Rebalans Izvršenje Indeks izvršenja na plan Indeks izvršenja na rebalans

1.410,3 899,9 60,1 63,8

2013.

1.638,4 1.450,9

2014.

2015.

2.933,2

5.111,4

1.764,5

1.100,6

4.261,4

1.172,5

67,2

3.039,9

40,0

75,9

59,5

66,4

71,3

Tablica 3.: Pregled plana i izvršenja svih EU izvora financiranja u državnom proračunu od 2012.-2015.

- u tisućama kuna (000)

Izvor sredstava 5

51

55

551

559 56

2012.

Ukupno EU sredstva

Pomoći EU

Refundacije iz pomoći EU

Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF)

Ostale refundacije iz sredstava EU Fondovi EU

Plan

Rebalans

1.497.187

1.410.341

899.998

1.497.187

1.410.341

899.998

Izvršenja

 

9


10

Izvor sredstava

561

564

Ribarski fondovi (EMFF i EFF)

571

Izvor sredstava

Instrumenti europskog gospodarskog prostora Plan

2013. Rebalans

1.712.040 1.524.596 1.638.433 872.094 73.607 73.656

Izvršenja 1.101.427

741.893

777

578.846

358.757

Europski socijalni fond (ESF)

150.891

100.530

Ribarski fondovi (EMFF i EFF)

571

Program Schengen

5

Fondovi EU

564

Izvor sredstava

108.349

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

319.606

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)

57

Fondovi za izbjeglice i povratak

Kohezijski fond (CF)

565

Ostale refundacije iz sredstava EU

563

559

562

Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF)

561

Program Schengen

Refundacije iz pomoći EU

56

Pomoći EU

551

Ukupno EU sredstva

55

51

573

Izvršenja

Ostali programi EU

5

572

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)

57

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

565

Rebalans

Kohezijski fond (CF)

563

573

Plan

Europski socijalni fond (ESF)

562

572

2012.

85.101

173.127

Ostali programi EU

Fondovi za izbjeglice i povratak

Instrumenti europskog gospodarskog prostora

Ukupno EU sredstva

2014. Plan

Rebalans

Izvršenja

4.098.106

2.717.304

1.941.331

51

Pomoći EU

795.204

616.308

414.850

Refundacije iz pomoći EU

858.083

860.503

753.093

829.693

829.693

735.666

559

Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) Ostale refundacije iz sredstava EU

28.390

30.810

17.427

2.138.004

1.148.154

757.614

473.909

300.653

199.146

534.229

245.165

206.251

1.012.116

535.169

352.216

55

551 56

561

562 563

Fondovi EU

Europski socijalni fond (ESF) Kohezijski fond (CF)

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)


11

2014. Izvor sredstava 564

565 57

571

572

573

Izvor sredstava 5

Plan

Rebalans

61.500

39.250

56.250

27.917

Ostali programi EU

306.816

92.339

15.774

Program Schengen

299.631

87.279

13.458

7.185

622

674

4.439

1.642

Ribarski fondovi (EMFF i EFF)

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) Fondovi za izbjeglice i povratak

Instrumenti europskog gospodarskog prostora

51

Pomoći EU

559

Ostale refundacije iz sredstava EU

55

551 56

Refundacije iz pomoći EU

Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) Fondovi EU

561

Europski socijalni fond (ESF)

564

Ribarski fondovi (EMFF i EFF)

562 563 565 57

571 572 573

2015. Plan

Ukupno EU sredstva

Kohezijski fond (CF)

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) Ostali programi EU

Program Schengen

Fondovi za izbjeglice i povratak

Instrumenti europskog gospodarskog prostora

Izvršenja

Rebalans

Izvršenja

7.083.671 6.662.601

5.314.269

1.489.997 2.089.997

2.012.700

787.542 846.316

1.523.149 2.130.326 33.151 40.329

4.323.817 3.415.112 835.234 836.954 576.457 409.384

1.970.312 1.382.879 236.360 80.212

705.455 705.684

449.163 270.847 410.750 240.877 10.270 2.449

28.144 27.521

778.327

2.034.366

21.665

2.261.602 402.298 369.042 984.995 7.305

497.962 239.975 226.731

2.286

10.958


UDK: 332.1 12

dr. sc. Davor Galinec*

Aktualna gospodarska politika u Hrvatskoj i izazovi koji proizlaze iz analize makroekonomskih neravnoteža Uvod

Temeljem nalaza objavljenih u Izvješću o mehanizmu upozoravanja (IMU– engl. Alert Mechanism Report – AMR) krajem studenog 2015., Komisija je ocijenila da postoje razlozi za provođenje postupka Detaljnog preispitivanja nad Hrvatskom i još 17 država članica za koje je prethodno utvrđeno postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža1. Razlozi zbog kojih je Hrvatska uključena u postupak Detaljnog preispitivanja kvantificirani su i postojanjem odstupanja vrijednosti kod šest pojedinih makroekonomskih indikatora u odnosu na referentne granice definirane tzv. MIP Scoreboardom (dug konsolidirane opće države, neto pozicija stanja međunarodnih ulaganja, pad udjela na globalnim izvoznim tržištima, stopa ukupne nezaposlenosti te kod dva novouvedena pokazatelja tržišta rada: stope dugotrajne nezaposlenosti i stope nezaposlenosti mladih). Po okončanju postupka Detaljnog preispitivanja (IDR), Komisija je 26. veljače 2016. objavila svoje

priopćenje za medije2 koje se odnosi na godišnju analizu gospodarskih i socijalnih izazova u državama članicama EU-a (takozvana Izvješća po državama članicama). Ta su Izvješća napravljena u okviru pojednostavnjenog europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika, s ciljem praćenja političkih reformi i ranog upućivanja na probleme koje bi države članice trebale riješiti. Spomenuta Izvješća predstavljaju polaznu osnovu Komisiji za raspravu s državama članicama o izboru njihovih nacionalnih politika prije nego što u travnju dostave Komisiji svoje nacionalne programe reformi i konvergencije, temeljem kojih će Komisija izraditi Preporuke po državama članicama (tzv. Country Sepecific Recommendation - CSR). Objavljeno je i pripadnih osamnaest Radnih dokumenata službi Komisije (Staff Working Document - SWD) pod nazivom “Izvješće za 2016. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža”. Među tih osamnaest dokumenata nalazi se i Izvješće za Hrvatsku3. Za razliku od prošle godine, kada je 25. veljače bila objavljena Odluka Kolegija povjerenika po okončanom postupku Detaljnog preispitivanja u svrhu prevencije i otklanjanja

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 Grčka i Cipar nisu obuhvaćene Postupkom u slučaju makroekonomskih neravnoteža jer su one već pod nadzorom u okviru svojih programa ekonomske prilagodbe. 2 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_ip-16-332_hr.htm 3 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2016/cr2016_croatia_hr.pdf


makroekonomskih neravnoteža u kojoj je donesena Odluka o klasifikaciji država članica u okviru Postupka makroekonomskih neravnoteža za 2015. (u 6 kategorija), ove godine Komisija je takvu odluku donijela jedanaest dana kasnije, tj. 8. ožujka. Pri tome valja napomenuti da je Komisija ove godine pojednostavnila postupak zbog makroekonomskih neravnoteža na način da je smanjen broj kategorija makroekonomskih neravnoteža sa šest na četiri: bez neravnoteža, neravnoteže, prekomjerne neravnoteže i prekomjerne neravnoteže s korektivnim djelovanjem. Prošle godine Hrvatska je bila svrstana u tzv. “5. kategoriju” (Prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje), zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom i Portugalom. Prijetila je i opasnost da Hrvatska i Francuska kao prve države članice budu reklasificirane do kraja svibnja 2015. u tzv. “6. kategoriju” (Postupak zbog prekomjernih neravnoteža), što se na kraju srećom nije dogodilo. Osim toga, Komisija će u okviru Europskog semestra nastaviti blizak dijalog s državama članicama. Tako će u ožujku održati bilateralne sastanke s državama članicama u cilju rasprave o Izvješćima po državama članicama. Povjerenici će također posjetiti države članice kako bi se susreli s nacionalnim vladama, parlamentima, socijalnim partnerima i ostalima (prvi takav posjet Hrvatskoj održan je uoči objave Izvješća, točnije 25. i 26. veljače kada je Hrvatsku posjetio potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog g. Valdis Dombrovskis). Države članice izvan eurozone dužne su u travnju predstaviti svoje nacionalne programe reformi i programe konvergencije (za države članice izvan eurozone), koji obuhvaćaju i javne financije. Komisija je pozvala države članice da se pri pripremi tih dokumenata temeljito savjetuju s nacionalnim parlamentima i socijalnim partnerima. Komisija će zatim u proljeće predstaviti svoje prijedloge za novi skup preporuka po državama članicama (CSR) koje će biti usmjerene na ključne gospodarske i socijalne prioritete u svakoj državi članici. U ovom radu daje se analiza Izvješća za Hrvatsku 2016. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i prateće Komunikacije Komisije u kojoj je objavljena odluka o razvrstavanju država članica po novouvedenim kategorijama Postupka makroekonomskih neravnoteža.

Europska komisija (26. veljače 2016.): objava Radnih dokumenata službi Komisije, odnosno Izvješća za 2016. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža - Hrvatska

Za svaku od osamnaest država članica obuhvaćenih postupkom Detaljnog preispitivanja napravljeno je i javno objavljeno zasebno Izvješće za 2016. s

detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (u daljnjem tekstu: Izvješće). Ta izvješća Komisija je objavila 26. veljače 2016.4 Izvješće za Hrvatsku napisano je na pozamašnih 113 stranica na hrvatskom jeziku5 (prošle godine na 111 stranica), odnosno na 104 stranice na engleskom jeziku (prošle godine na 107). Iako broj stranica nekog dokumenta nije uvijek najprimjereniji kriterij usporedbe jer ne uzima u obzir „težinu napisanog teksta“, možemo konstatirati da su istovrsna Izvješća za druge države članice (engleski jezik), koje se zajedno s Hrvatskom trenutno nalaze u tzv. 5. kategoriji vrste Postupka zbog makroekonomskih neravnoteža nešto kraća: izvješće za Italiju napisano je na 103 stranice, za Francusku na 97 stranica, za Portugal na 79 stranica te za Bugarsku na 73 stranice.

Prethodno je Komisija u prosincu 2015. godine objavila Pregled napretka (u provođenju) mjera (relevantnih) za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža6. U tom Pregledu (na 30 stranica) nalaze se i četiri poglavlja u kojima se daje prikaz stanja na području provedbi mjera i reformi iz područja uklanjanja prekomjernih neravnoteža (mjere povezane s javnim financijama i oporezivanjem, mjere unaprjeđenja funkcioniranja tržišta rada i efikasnosti socijalne zaštite, mjere za poboljšanje javne administracije i poslovnog okruženja te mjere jačanja kapaciteta financijskog sektora u svrhu podrške ekonomskog oporavka).

U Komisijinom Izvješću za Hrvatsku od 26. veljače u velikoj se mjeri ponavljaju već poznati nalazi iz Pregleda napretka, s time da su neke teme i reformska područja mnogo detaljnije razrađeni, a uzeti su u obzir i noviji statistički podaci za Hrvatsku, naknadne spoznaje koje su prikupile stručne službe Komisije, rezultati konstantnog dijaloga između hrvatskih vlasti i Komisije, a u međuvremenu je formirana i nova Hrvatska vlada. U Sažetku dokumenta konstatira se da je Hrvatska u 2015. napokon izašla iz šestogodišnje recesije, da se u sljedećih nekoliko godina očekuje jačanje oporavka, ali i da su rizici i dalje prisutni, da je pred Hrvatskom dugoročni izazov povećanja niskog potencijalnog rasta, da se približavanje parlamentarnih izbora 2015. znatno odrazilo na kašnjenje provedbe programa reformi (što je rezultiralo ograničenim napretkom u rješavanju problema iz preporuka za Hrvatsku za 2015.) te da u okviru strategije Europa 2020. Hrvatska ima dobre rezultate u odnosu na neke nacionalne ciljeve, dok su za druge potrebni dodatni napori. Glavni zaključci Detaljnog preispitivanja i povezani izazovi politika prezentirani u Izvješću za Hrvatsku su sljedeći: 1. Visoki javni dug, koji i dalje raste, znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti.

4 predmetna izvješća na naslovnoj stranici sadrže slijedeću napomenu: “Ovo je radni dokument službi Europske komisije. On nije službeno stajalište Komisije niti se njime takvo stajalište prejudicira” 5 dostupno na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/cr2015_croatia_hr.pdf (hrvatski jezik) 6 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/documents/20160118_hr_imbalances_epc_report_en.pdf

13


14

Dug opće države više se nego udvostručio tijekom razdoblja recesije od 2008. do 2014., na što su uglavnom utjecali visoki deficiti (u uvjetima manjka fiskalnih prihoda u pojedinim godinama i povećanja rashoda, što se odnosi najviše na rast socijalnih naknada i rashoda za kamate, što se tijekom krize pojavilo kao novo fiskalno opterećenje) te čimbenici vezani uz trgovačka društva u državnom vlasništvu (reklasifikacija nekoliko visokozaduženih trgovačkih društava u državnom vlasništvu iz sektora nefinancijskih trgovačkih društava u sektor opće države kod uvođenja i prilagodbe na ESA 2010 standard u statistici). Visoki javni dug opterećuje gospodarstvo jer se povećanim troškovima njegova servisiranja otežava vođenje fiskalne politike, a ujedno se povećava ranjivost Hrvatske na promjene u tržišnom okruženju. Iako se čini da su rizici održivosti javnog duga kratkoročno zaustavljeni, u srednjoročnom su razdoblju i dalje visoki te ih pogoršavaju slabosti u fiskalnom upravljanju, uključujući određivanje ciljeva, strateško planiranje, okvir upravljanja dugom i ograničenu neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku. Osiguravanje održivih javnih financija preduvjet je održivog rasta. U tom je smislu glavni izazov politike postići trajnije poboljšanje primarnog salda kako bi se stabilizirao udio duga u BDP-u, a da se ne ugrozi rast. Dodatno, na str. 16 Izvješća Komisija je u dijelu koji se odnosi na deficit i dug iznijela svoje kratkoročne prognoze i ocjenu prostora za prilagodbu.

Predviđa da će se rast duga u kratkoročnom razdoblju nastaviti, uglavnom zbog visokog troška zaduživanja. U kratkoročnom razdoblju bi dug opće države trebao nastaviti umjereno rasti, odnosno povećati se s 86,0% BDP-a (2015.) na 87,4% BDP-a (2017.). Rastući rashodi za kamate glavni su čimbenik kojim se onemogućuje smanjenje udjela duga u kratkoročnom razdoblju. Unatoč trenutačno općenito povoljnim uvjetima na svjetskim financijskim tržištima procjenjuje se da je hrvatska efektivna kamatna stopa na dug (4,2%) u 2015. bila među najvišima u Europskoj uniji.

Razlika između efektivne kamatne stope na dug opće države i rasta nominalnog BDP-a bit će tijekom prognoziranog razdoblja i dalje pozitivna, što znači da će u nedostatku dostatnog primarnog suficita udio javnog duga i dalje rasti. Isto tako, napominje se da će veći nominalni rast pridonijet zaustavljanju rasta udjela duga u BDP-u, no trajnije poboljšanje primarnog salda neće biti moguće bez konsolidacijskih napora. Veći rast trebao bi pridonijeti smanjenju udjela duga u BDP-u na temelju učinka nazivnika (očekivani rast BDP-a) te brojnika (povećanjem prihoda i zaustavljanjem pritisaka na rast

rashoda. Konsolidacijski napori mogli bi biti usmjereni na prihode ili rashode. Iako je odluka o veličini državnog sektora politički izbor, usporedna analiza pokazuje da je u Hrvatskoj ukupni udio poreza u BDP-u (36,6% BDP-a) i udio rashoda opće države (48,2% BDP-a) u 2014. bio među najvećima u odnosu na usporediva gospodarstva EU-a. Prilagodba primarnih rashoda u razdoblju 2008. – 2014. prvenstveno je bila usmjerena na smanjenje državnih investicija (što loše utječe na poticanje gospodarskog rasta), iako su neke uštede ostvarene i smanjenjem rashoda za plaće i subvencije.

2. Dug privatnog sektora visok je i ne smanjuje se, a veliki iznosi loših kredita i dalje predstavljaju izazov za financijski sektor. Do sada je Hrvatska zabilježila prilično ograničeno razduživanje te je razina privatnog duga i dalje visoka. To posebno vrijedi za korporativni sektor, u kojem je dug u 2014. iznosio približno 80% BDP-a, dok je dug kućanstava iznosio približno 40% BDP-a. Visoki dug korporativnog sektora koncentriran je u sektorima niske profitabilnosti i odražava se u pogoršanju portfelja banaka. Od ukupnih nepodmirenih kredita poduzetnika u 2014. i 2015. gotovo 31% činili su loši krediti.

Osim toga, sposobnost bankarskog sektora da pridonese oporavku mogla bi biti ograničena zbog utjecaja propisa donesenih u rujnu 2015. kojima se omogućuje konverzija kredita kućanstava iz CHF u EUR jer to podrazumijeva gubitke za banke. Naposljetku, domaći zajmoprimci i dalje su izloženi valutnom riziku, što pak podrazumijeva visoku izloženost financijskog sektora valutno induciranom kreditnom riziku. Međutim, visok stupanj euroizacije u gospodarstvu, u pogledu imovine i obveza, zajedno s čvrsto upravljanim fluktuirajućim tečajem domaće valute prema euru ublažava taj rizik. Tu još treba dodatno napomenuti da je dug privatnog sektora koncentriran u nekoliko društava, a većina njih su trgovačka društva u državnom vlasništvu (koja nisu klasificirana u sektor opće države ili financijske institucije). Njihov dug iznosio je 2014. oko 17% BDP-a, što je 2 postotna boda manje u odnosu na najvišu vrijednost zabilježenu 2011. Ukupna rizičnost korporativnog duga trgovačkih društava u državnom vlasništvu znatno se smanjila, no taj dug je koncentriran u nekoliko sektora povezanih s komunalnim uslugama, energetikom, građevinarstvom i veleprodajom. Osim toga, koncentriran je u svega nekoliko društava –osobito u sektoru građevinarstva i maloprodaje (distribucija nafte).


3. Znatan inozemni dug dodatno je ograničenje za gospodarstvo. Neto vanjske obveze iznose gotovo 80% BDP-a te u njima prevladava dug denominiran u stranoj valuti, a samo mali dio obveza predstavlja vlasnički kapital. To ukazuje na veliki teret otplate neovisno o poslovnom ciklusu te na izloženost valutnom riziku. Osim toga, gotovo jednu trećinu inozemnog duga čini dug opće države, što ukazuje na rizike u pogledu održivosti duga. Od pristupanja EU-u Hrvatska je nadoknadila većinu gubitaka u udjelima na izvoznom tržištu koji su se akumulirali u godinama prije pristupanja. U proizvodnom sektoru, međutim, još uvijek je prisutna ograničena integracija u globalne opskrbne lance, a rezultati turističkog sektora čine se pretjerano ovisnima o strategiji niskih troškova. Nadalje, ovisnost izvoza o uvoznoj komponenti, posebno kod usluga i dalje je visoka, najvjerojatnije zbog izraženog sezonskog karaktera turizma. Ipak, čini se da je suficit tekućeg računa platne bilance djelomično utemeljen na strukturnim poboljšanjima, a predviđa se i da će se inozemni dug u srednjoročnom razdoblju smanjiti. Dodatno se napominje da se tijekom zadnje dvije godine Hrvatska oporavila od dijela gubitka tržišnog udjela, da se slabi izvozni rezultati ne mogu objasniti samo pogoršanjem pokazatelja troškovne konkurentnosti, nego su i rezultat odgode u poboljšanju kvalitete, da su pristupom jedinstvenom tržištu ojačale trgovinske veze s EU-om zahvaljujući integraciji Hrvatske u opskrbne lance EU-a, da su administrativni postupci povezani s uvozom i izvozom pojednostavnjeni, ali hrvatski poduzetnici još uvijek trpe zbog slabog poslovnog okruženja, da se velika ovisnost hrvatskoga gospodarstva o uvozu objašnjava snažnom vezom između uvoza robe i turizma te da će povećanje dodane vrijednosti turizma zahtijevati znatna privatna i javna ulaganja. Prema srednjoročnim projekcijama Komisije, udio vanjskog duga u BDP-u trebao bi se znatno smanjiti u sljedećih nekoliko godina, ali rizici povezani s kamatnim šokovima i dalje su znatni.

4. Stopa nezaposlenosti i dalje je vrlo visoka, posebno kod mladih i NKV radnika. Usklađenija dinamika plaća i fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi tržišta rada, no visoka nezaposlenost i niske stope aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva. Visoke stope dugoročne nezaposlenosti još su uvijek dvostruko više od prosjeka EU-a. Produktivnost rada i dalje je niska zbog učestalog ranog umirovljenja jer financijski poticaji za produljenje radnog vijeka još uvijek nisu dovoljno snažni. Reformama tržišta rada iz 2013. i 2014. znatno je smanjena razlika u odnosu na druga gospodarstva EU-a u pogledu propisa u području zaštite radnih mjesta, što je imalo pozitivan učinak na rast zapošljavanja, no dovelo i do znatnog povećanja broja ugovora na određeno vrijeme.

Posljednjih se godina bilježi blago smanjenje plaća i naglo smanjenje jediničnih troškova rada, no neučinkovito određivanje plaća u javnom sektoru i dalje otežava državnu kontrolu rashoda za plaće i može onemogućiti prilagodljivost plaća. Dodatno se spominje da na radnu snagu i dalje negativno utječe sve izraženije starenje stanovništva i migracijski odljevi, glavna prepreka većoj iskorištenosti rada proizlazi iz niske razine zaposlenosti, da je razlog za niske stope aktivnosti kod muškaraca uglavnom vezan uz prijevremeno umirovljenje, dok kod žena važnu ulogu ima i skrb o članovima obitelji, da je reformama tržišta rada iz 2013. i 2014. znatno povećana fleksibilnost tržišta rada te da javni sektor ima najveći utjecaj na rast zapošljavanja i dinamiku plaća, pri čemu je određivanje plaća u javnom sektoru uređeno brojnim zakonskim odredbama zbog čega je sustav pun proturječnosti. Zbog toga se i kasni s reformom u području određivanja plaća u javnom sektoru. Druga ključna ekonomska pitanja koja su analizirana u Izvješću i koja ukazuju na posebne izazove s kojima se suočava gospodarstvo Hrvatske su sljedeća:

1. Visoki dug korporativnog sektora i komplicirano poslovno okruženje ometaju privatna ulaganja, no očekuje se da će javna ulaganja rasti s poboljšanjem apsorpcije sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. I javna i privatna ulaganja doživjela su nagli pad tijekom krize. Ulaganja su se počela oporavljati u 2015., ali prepreke privatnim ulaganjima još postoje uglavnom u obliku administrativnih prepreka poslovanju, opterećujućih složenih propisa koji se često mijenjaju te slabosti u javnoj upravi. Ograničen pristup financiranju posebice za male i srednje poduzetnike, visoke kamate te naslijeđena pretjerana zaduženost dodatno ograničuju kapacitet ulaganja hrvatskih poduzetnika. Očekuje se da će korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova znatno pridonijeti javnim ulaganjima kako se kapacitet apsorpcije iz fondova bude povećavao.

2. Slaba i rascjepkana javna uprava otežava pružanje usluga zbog čega poduzetnici trpe, a neučinkovitost trgovačkih društava u državnom vlasništvu usporava proces prilagodbe. Visoka rascjepkanost javne uprave znači umnožavanje funkcija i javnih tijela. Decentralizacija funkcija na lokalne razine uprave početkom 21. stoljeća nadmašila je njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snažnim oslanjanjem na primitak transfera od središnje države (središnja država financira dio rashoda decentraliziranih djelatnosti). Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne samouprave uzrokuju regionalne nejednakosti u kvaliteti pruženih usluga.

15


16

Analizu lokalnih proračuna otežava nedostatak središnjeg registra za decentralizirane funkcije. Osim toga, Hrvatska upravlja velikim portfeljem javnih trgovačkih društava koja imaju važnu ulogu u gospodarstvu. Iako su se odgovornost i transparentnost u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu poboljšali, ona imaju izrazito slabije rezultate u odnosu na privatne poduzetnike te i dalje predstavljaju opterećenje za javne financije. Unatoč nekim poboljšanjima, poslovno okruženje i dalje je nepovoljno za rast. Poduzete su mjere za smanjenje visoke razine administrativnog opterećenja i neporeznih davanja, no oni su i dalje znatni. Osim toga, regulatorno okruženje je i dalje ograničavajuće za pružatelje usluga i regulirane skupine zanimanja.

Na primjer, postupci odobrenja za pristup tržištu propisani su i za arhitekte i inženjere, a za porezne savjetnike postoji ograničenje pravnog oblika. Ta ograničenja do sada nisu riješena, u nekim se slučajevima čak nameću dodatni zahtjevi (Predstavljanje akcijskog plana, koji je trebao biti dostavljen Komisiji u siječnju 2016. još nije realizirano). U domeni pravosuđa, unatoč postignutim poboljšanjima, dugotrajni sudski postupci i znatna količina neriješenih predmeta i dalje otežavaju učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

3. U obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite i dalje su prisutne strukturne slabosti. Iako se poduzimaju ambiciozne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja, zbog nedostataka u obrazovnom sustavu osobama koje steknu diplomu nije lako uključivanje na tržište rada, a odraslima se nije lako ponovno uključiti u obrazovni sustav.

Unaprjeđivanje vještina kod odraslih i nezaposlenih osoba nije među prioritetima, unatoč izravnoj povezanosti s produktivnošću i zapošljavanjem. Nedostaci u obrazovnom sustavu otežavaju prijelaz na tržište rada, a provedba politika za poboljšanje usklađenosti obrazovnih rezultata s potrebama tržišta rada odvija se sporo. Aktivne politike tržišta rada usmjerene na mlade počinju pokazivati dobre rezultate, ali je aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i dalje nezadovoljavajuća. Neučinkovitosti u strukturi sustava socijalne zaštite dovode do visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a najugroženije osobe nisu prikladno zaštićene. Trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj

razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva u starosti, posebno za osobe s kratkim radnim vijekom. Dodatno se u Izvješću spominje i tijek provedbe reforme Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) predviđena za razdoblje 2015. – 2017., a posebno su naglašene i poteškoće u vezi s provedbom programa Jamstvo za mlade. Naime, u 2015. plan provedbe programa Jamstvo za mlade bio je usklađen s operativnim programom Europskog socijalnog fonda 2014.–2020., koji je njegov glavni izvor financiranja.

Podaci iz 2014. o provedbi programa pokazuju da se učinkovitost Jamstva za mlade može poboljšati u pogledu stope mladih u stručnoj radnoj praksi ili osposobljavanju te u pogledu njegova praćenja i evaluacije. Utvrđeno je da su glavne prepreke za uspješnu provedbu bile nedostatak kapaciteta i koordinacije među provedbenim tijelima te odgađanje uvođenja mjera koje se odnose na obrazovanje i vještine. U sustavu socijalne zaštite, reforma sustava socijalne skrbi napreduje sporo. Zbog parlamentarnih izbora u jesen 2015. akcijski plan za određivanje konkretnih mjera reforme za rješavanje problema fragmentiranosti i neučinkovitosti sustava socijalne skrbi, koji je planiran za ljeto 2015., stavljen je na čekanje.

Iako bi se težište Izvješća trebalo odnositi na ocjenu uspješnosti hrvatskih vlasti u provedbi šest Specifičnih preporuka (CSR) u vezi s postupkom makroekonomskih neravnoteža, sumarni prikaz ocjena provođenja šest Specifičnih preporuka nalazi se tek pri kraju dokumenta, u Prilogu A Izvješća (str. 95.–98.).

U mogućem rasponu ocjena7 od “Nema napretka” do “Potpuna provedba”, provedba pet preporuka općenito ocijenjena kao “ograničeni napredak”, dok je provedba jedne preporuke općenito ocijenjena kao “određeni napredak” (Preporuka br. 6 koja se odnosi na jačanje predstečajnog i stečajnog okvira za trgovačka društva, uspostavu postupka osobnog stečaja i povećanje sposobnosti financijskog sektora da pridonese oporavku). Međutim, unutar svake općenite ocjene postoji više ocjena za pojedine segmente svake preporuke, tako da svaki segment može biti ocijenjen i drugačije u odnosu na općenitu ocjenu.

Tako je u sklopu spomenute Preporuke br. 6 provedba segmenta jačanja predstečajnog i stečajnog okvira za trgovačka društva ocijenjena kao “znatan napredak”,

7 Sljedeće se kategorije upotrebljavaju za ocjenu napretka provedbe preporuka za Hrvatsku iz 2015.: Nema napretka: Država članica nije ni najavila ni donijela mjere za rješavanje problema iz preporuke. Ova se kategorija primjenjuje i u slučaju kada država članica angažira studijsku skupinu da procijeni moguće mjere. Ograničeni napredak: Država članica najavila je određene mjere za rješavanje problema iz preporuke, ali one se čine nedostatne i/ili su njihovo donošenje ili njihova provedba ugroženi. Određeni napredak: Država članica najavila je ili donijela mjere za rješavanje problema iz preporuke. One su obećavajuće, ali nisu sve provedene i nije sigurno da će sve i biti. Znatan napredak: Država članica donijela je mjere od kojih je većina provedena. One bi mogle uvelike pridonijeti rješavanju problema iz preporuke. Potpuna provedba: Država članica donijela je i provela mjere kojima se na odgovarajući način rješavaju problemi iz preporuka.


provedba segmenta povećanja sposobnosti financijskog sektora da pridonese oporavku potrebnom zbog izazova u području stambenih kredita u stranoj valuti ocijenjena je kao “ograničeni napredak”, dok je napredak ostala dva segmenta ocijenjen kao “određeni napredak”.

Kod Preporuke br. 1 (koja se odnosi na smanjenje prekomjernog deficita do 2016., objavu nalaza revizije rashoda i poboljšanje kontrole nad njima na središnjoj i lokalnoj razini, donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i jačanje sposobnosti i uloge Državnog ureda za reviziju, uvođenje periodičnog poreza na nekretnine i poboljšanje discipline u području PDV-a, kao i jačanje upravljanja javnim dugom, objavu strategije i osiguranje za to odgovarajućih resursa), uspješnost provedbe svih segmenata je ocijenjena “ograničeni napredak”, izuzev provedbe segmenta upravljanja javnim dugom koja je ocijenjena kao “Nema napretka”, s obzirom na to da je objava strategije upravljanja dugom odgođena za kraj 2016. i nisu poduzete dostatne mjere kako bi se osigurali odgovarajući resursi.

Komunikacija), koja ujedno sumira nalaze prethodno objavljenih 18 zasebnih Izvješća s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža za svaku državu članicu koja je bila obuhvaćena postupkom detaljnog preispitivanja.

U svom priopćenju za medije povodom objave Komunikacije9, Komisija konstatira da manje država članica bilježi makroekonomske neravnoteže nego prije godinu dana, da one napreduju i u provedbi preporuka po državama članicama izdanih prošle godine, kao i da se razina napretka među pojedinim državama i područjima politike razlikuje. Ti su napori ključni za jačanje europskog oporavka i poticanje konvergencije te odražavaju i naglasak ovogodišnjeg Europskog semestra: ponovno pokretanje ulaganja te provedba strukturnih reformi i odgovornih fiskalnih politika.

Kod preostalih Preporuka (2, 3 i 5), općenite ocjene provedbe “ograničeni napredak” rezultat je činjenice da su svi provedbeni segmenti tih preporuka također ocijenjeni istom ocjenom (nema segmenta u kojem je ostvaren bolji ili lošiji rezultat).

Nakon provedenih detaljnih preispitivanja Komisija je za šest država zaključila da ne bilježe neravnoteže u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža, dok dvanaest država bilježi neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže. Tom je prilikom Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio da unatoč svemu i dalje postoje problemi koji su izvor ranjivosti u više država članica te da se strukturne reforme moraju pojačati kako bi naša gospodarstva postala konkurentnija. Države članice moraju i dalje nastojati, među ostalim, smanjivati visoki javni i privatni dug, rješavati neučinkovitosti na tržištu rada, osiguravati održivost socijalnih sustava i poboljšavati poslovno okruženje. Isto tako, povjerenik Pierre Moscovici, nadležan za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je slijedeće: „Danas jasno vidimo da one države koje su išle najdalje i bile najbrže u reformiranju svojih gospodarstava ubiru plodove tih napora. Ostale države moraju pojačati svoje napore ako žele svojim građanima omogućiti veći rast i više radnih mjesta. Sada smo predstavili detaljnu dijagnozu izazova u svakoj od država članica te se radujem raspravi o tim izazovima s nacionalnim nadležnim tijelima kako bismo poduprli i ohrabrili prijeko potrebne reforme.”

Dana 08. ožujka 2016. objavljena je Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, ESB-u i Eurogrupi pod nazivom „Europski semestar 2016.: ocjena napretka strukturnih reformi, sprječavanja i uklanjanja makroekonomskih neravnoteža te rezultata detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/20118’’ (25 stranica, u daljnjem tekstu:

Sukladno najavi iz Komunikacije o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije iz listopada 2015., Komisija je provedbu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža (MIP) učinila jasnijom i transparentnijom kroz smanjenje broja kategorija za neravnoteže sa šest na četiri: bez neravnoteža, neravnoteže, prekomjerne neravnoteže i prekomjerne neravnoteže s korektivnim djelovanjem (postupak zbog prekomjernih neravnoteža).

Kod Preporuke br. 4 (koja se odnosi na smanjenje razine fragmentiranosti i preklapanja između tijela na središnjoj i lokalnoj razini, povećanje transparentnosti i odgovornosti u sektoru javnih trgovačkih društava te ubrzanje uvrštavanja na burzu manjinskih paketa dionica javnih trgovačkih društava i privatizaciju), provedba dva segmenta je ocijenjena kao “ograničeni napredak”, dok je provedba trećeg segmenta koji se odnosi na povećanje transparentnosti i odgovornosti u sektoru javnih trgovačkih društava ocijenjena kao “određeni napredak”, s obrazloženjem da su “doneseni novi propisi u pogledu imenovanja na upravne funkcije, iako još treba utvrditi način provedbe novih odredbi”.

Europska komisija (08. ožujka 2016.): objava Komunikacije Komisije o makroekonomskim neravnotežama

8 engl. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Central Bank and the Eurogroup 2015 European Semester: Assessment of growth challenges, prevention and correction of macroeconomic imbalances, and results of in-depth reviews under Regulation (EU) No 1176/2011, dostupno na engleskom jeziku na: http:// ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2016/cr2016_comm_en.pdf 9 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-591_hr.htm

17


18

Za sve države članice za koje se utvrdi da bilježe neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže primjenjivat će posebno praćenje prilagođeno razini i vrsti neravnoteža. Tako će se pojačati nadzor političkog odgovora država članica zahvaljujući intenzivnijem dijalogu s nacionalnim nadležnim tijelima, službenim posjetima te izvješćima o napretku. Komisija je u svojoj Komunikaciji od 8. ožujka 2016. utvrdila da Bugarska, Hrvatska, Francuska, Italija i Portugal bilježe prekomjerne neravnoteže. Za Finsku, Njemačku, Irsku, Nizozemsku, Španjolsku, Švedsku i Sloveniju utvrđeno je da bilježe neravnoteže. Austrija i Estonija, na koje se ove godine prvi put primjenjivalo detaljno preispitivanje, ne bilježe neravnoteže. Za Belgiju, Mađarsku, Rumunjsku i Veliku Britaniju utvrđeno je također da ne bilježe neravnoteže (Tablica 1). Tablica 1: Sažetak Odluka o klasifikaciji država članica u okviru Postupka makroekonomskih neravnoteža za 2016. godinu

Kategorije postupka zbog makroekonomskih neravnoteža 1.

Nema utvrđenih neravnoteža

BE, EE, HU, AT, RO, UK

Prekomjerne neravnoteže

BG, FR, HR, IT, PT

2. Neravnoteže 3.

Postupak zbog 4. prekomjernih neravnoteža (PPN/EIP)

DE, IE, ES, NL, SI, FI, SE -

Izvor: Priopćenje za medije Europske komisije IP16-591_ HR od 08. ožujka 2016. Sukladno novouvedenim kategorijama MIP-a, specifični nadzor Komisije provodit će se nad svim državama razvrstanim u 2. i 3. kategoriju (neravnoteže i prekomjerne neravnoteže), čiji intenzitet će ovisiti o jačini i ozbiljnosti zabilježenih neravnoteža. U četvrtoj kategoriji trenutno se ne nalazi niti jedna država članica, ali je Komisija naglasila kako će u svibnju preispitati svoju odluku za Hrvatsku i Portugal, uzimajući u obzir kvalitetu dostavljenih nacionalnih programa reformi i programa konvergencije (za države članice izvan eurozone).

Nakon toga slijedi izrada i objava Komisijinih prijedloga za novi skup preporuka po državama članicama, usmjeren na ključne izazove koje treba rješavati. Preporuke će uključivati i fiskalne smjernice te će se temeljiti i na Komisijinoj proljetnoj prognozi.

Zaključak

Provedeni postupak Detaljnog preispitivanja (ili Dubinske analize) ekonomije od strane Europske komisije (IDR) nad 18 izabranih država članica EU rezultirao je izradom i objavom Komunikacije Komisije o makroekonomskim neravnotežama (koja je objavljena jedanaest dana nakon objave pojedinačnih Izvješća za svaku državu članicu obuhvaćenu detaljnim preispitivanjem).

Izvješće za Hrvatsku napisano je vrlo detaljno i koncizno i u njemu se analizira postojeće stanje, čimbenicima koji su do njega doveli te se osvrće na ostvarene rezultate u provođenju šest Specifičnih preporuka koje su Hrvatskoj upućene od strane Komisije i Vijeća po okončanju Europskog semestra 2015. U mogućem rasponu ocjena od “nema napretka” do “potpuna provedba”, provedba pet preporuka općenito je ocijenjena kao “ograničeni napredak”, dok je provedba jedne preporuke općenito ocijenjena kao “određeni napredak” (Preporuka br. 6 koja se odnosi na jačanje predstečajnog i stečajnog okvira za trgovačka društva, uspostavu postupka osobnog stečaja i povećanje sposobnosti financijskog sektora da pridonese oporavku). Osim toga, dan je detaljniji i osvrt na provođenje ciljeva zapisanih u tekućem nacionalnom planu reformi i planu konvergencije.

Kako je provedba ciljeva vrlo spora, izvjesno je da će morati doći do većih korekcija u novom Nacionalnom planu reformi 2016. i Planu konvergencije koje Vlada mora u travnju dostaviti Komisiji, a sve kako bi se mogle provesti sve nužne reforme u svrhu postizanja fiskalne konsolidacije i uklanjanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Iako je prijetila opasnost uključivanja Hrvatske u tzv. 4 kategoriju MIP, koja podrazumijeva uključivanje u Postupak za otklanjanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, to se ipak nije dogodilo. Komisija je novoj Vladi dala priliku da dokaže svoj reformski potencijal: kroz dostavu revidiranog Nacionalnog programa reformi i Plana konvergencije te kroz uspješnu provedbu zacrtanih mjera.


UDK: 334 19

dr.sc. Tomislav Ćorić*

Kineski renminbi sve važniji globalni igrač 30. studenog 2015. Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) donio je odluku da se kineski renminbi (RMB), kao peta valuta, uključi u košaricu valuta koje čine specijalna prava vučenja (SPV).

Navedena odluka stupit će na snagu 1. listopada 2016. godine što ostavlja dovoljno prostora za prilagodbu na nove uvjete. U odnosu na aktualno stanje, koje je rezultat revizije strukture SPV-a iz 2010. godine, udio američkog dolara (USD) u strukturi košarice ostat će manje-više nepromijenjen (41,73% u odnosu na prethodnih 41,9%). Novom revizijom najviše će na važnosti u košarici izgubiti euro (30,93% u odnosu na prethodnih 37,4%), dok će najveći postotni pad ostvariti britanska funta (GBP) čiji će udio pasti na 8,09% s prethodnih 11,3% što predstavlja pad od gotovo 29%. Time će funta pasti na zadnje mjesto po značaju u SPV-u.(Slika 1.)

Značaj SPV-a kao obračunske valute MMF-a, prije svega u kontekstu njegove prisutnosti u međunarodnim pričuvama pojedinih država, opravdava i najave promjene ponašanja središnjih banaka na globalnom deviznom tržištu.

Realno je za očekivati da će središnje banke, ali i druge financijske institucije, prilagođavati svoje portfelje sukladno novim ponderima. Drugim riječima, kupovat će RMB i USD, a manja će biti potražnja za EUR, JPY i GBP. S tim u vezi, barem što se tiče aktivnosti središnjih banaka, za očekivati je pritisak na jačanje USD i RMB te posljedično smanjenje vrijednosti ostale 3 valute u USD i RMB parovima.

Uključenje RMB u košaricu valuta SPV-a posljedica je značajnije fleksibilnosti kineske devizne politike s ciljem povećanja mobilnosti kapitala. Konkretno, riječ je o dva vrlo znakovita poteza kineske središnje banke (PBOC) u drugoj polovici 2015. Prvi je napuštanje politike fiksnog tečaja RMB za USD u kolovozu 2015., a drugi je uvođenje košarice valuta i objava tečajnog indeksa RMB u prosincu 2015. Iznenadno napuštanje fiksiranja tečaja RMB za USD u kolovozu napravilo je značajan šok na svjetskim financijskim tržištima, nakon čega je RMB u sljedećih 6 mjeseci deprecirao preko 6% prema USD (Slika 2).

* Profesor na Ekonomskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu i predsjednik Odbora za financije HDZ-a Stavovi dr. sc. Tomislava Ćorića izneseni u ovom radu isključivo su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.


20

Slika 1: Kretanje tečaja USD/CNY (dnevni podaci)

Izvor: Bloomberg Slika 2: Kretanje tečaja USD/CNY1 (dnevni podaci)

Izvor: Bloomberg 1 CNY je druga kratica za renminbi. Osim RMB I CNY koristi se I kratica CNH koja označava renminbi kojim se trguje izvan Kine.


U prosincu je PBOC objavila tečajni indeks RMB čija je svrha prebacivanje fokusa s bilateralnog tečaja USD/ CNY na efektivni tečaj koji se bazira na košarici valuta.

Ovaj potez PBOC-a dodatno je povećao fleksibilnost i transparentnost renminbija, a potpuno je opravdan i iz perspektive ekonomske logike. Budući se različite ekonomije nalaze u različitim poslovnim ciklusima, njihovi monetarni uvjeti i uvjeti razmjene mogu se značajno razlikovati. Daljnje održavanje razine RMB prema samoj jednoj valuti (USD) potencijalno bi stvaralo sve veće neravnoteže prema drugim valutama što bi za posljedicu imalo smanjenu otpornost kineske ekonomije na vanjske šokove.

Unatoč velikoj promjeni u pristupu, prema podacima PBOC-a krajem siječnja 2016. tečajni indeks RMB iznosio je 100,15 što je tek 0,15% više nego na kraju 2014. i 0,78% manje nego na kraju 2015. Prema tome, tečajni indeks RMB prilično je stabilan, a PBOC očekuje da će takav i ostati. Nekoliko je razloga za ovakva predviđanja. Prije svega, rast kineske ekonomije je usporio ali je i dalje iznadprosječno visok u odnosu na ostale svjetske ekonomije. Drugo, rast produktivnosti bio je viši nego u drugim velikim ekonomijama što bi trebalo doprinijeti rastu izvoza. Treće, uključenje RMB u SPV MMF-a vjerojatno će rezultirati postupnim povećanjem potražnje za RMB izvan Kine. Također, visoke međunarodne pričuve, zdrava fiskalna pozicija i snažan financijski sustav trebali bi doprinijeti održavanju stabilnosti RMB. Naizgled, sve je isto, no promjena pristupa PBOC i kasnija revizija SPV-a zapravo su dokaz da RMB na svjetskoj valutnoj sceni konačno zauzima mjesto koje mu pripada.

21


UDK: 334 22

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.*

Ivan Dvornik, bacc.oec.**

Uspostava unije tržišta kapitala Plan za dublju integraciju tržišta kapitala u Europskoj uniji Uvod

Sloboda kretanja kapitala jedna je od četiri temeljne slobode na kojima počiva Europska unija. Uz dovršetak bankovne unije, uspostava unije tržišta kapitala predstavlja ključni korak prema istinskoj financijskoj uniji, kao jednoj od četiri unije1 na kojima počiva plan za dovršetak Ekonomske i monetarne unije (EMU). Također, unija tržišta kapitala sastavni je dio trećeg stupa Plana ulaganja za Europu2 koji se odnosi na poboljšanje ulagačkog okružja i olakšavanje pristupa financiranju. Europska komisija je u rujnu 2015. donijela Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala3 kojim su definirani ciljevi i mjere za uspostavu unije tržišta kapitala do kraja 2019. godine. Akcijski plan već se počeo provoditi, Komisija će

na godišnjoj razini izvještavati o napretku, dok će 2017. objaviti sveobuhvatni pregled stanja s ciljem utvrđivanja mogućih dodatnih mjera. Vijeće za ekonomske i financijske poslove u tri je navrata raspravljalo o ovom pitanju tijekom luksemburškog predsjedništva i donijelo

Zaključke na sastancima u lipnju4 i studenome5 2015. kojim podupire stvaranje unije tržišta kapitala kao „projekta od zajedničke važnosti za 28 država članica EU“.

Također, Europski parlament podržao je uspostavu unije tržišta kapitala kroz dvije rezolucije: Rezoluciju o stvaranju unije tržišta kapitala6 iz srpnja 2015. i Rezoluciju o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU7 iz siječnja 2016.

* Darija Jurica Vuković, dipl. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu mr. sc. Ivane Maletić ** Ivan Dvornik, bacc.oec., asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu mr. sc. Ivane Maletić 1 Uz financijsku uniju, dovršetak EMU-a podrazumijeva potpunu uspostavu ekonomske, fiskalne i političke unije. Dovršetak EMU-a predstavljen u Izvješću petorice predsjednika obrađen je u Informativnom mjesečniku IM za studeni/prosinac 2015., http://issuu.com/ivanamaletic/docs/im1112_2015, dok su pregled stanja i daljnji koraci u uspostavi bankovne unije obrađeni u Informativnom mjesečniku IM za siječanj 2016., https://issuu.com/ivanamaletic/docs/i_m_sije__anj_2016. 2 Plan ulaganja za Europu (tzv. Junckerov plan) ima za cilj mobilizirati 315 milijardi eura u tri godine s ciljem poticanja ulaganja, povećanja konkurentnosti i osiguranja dugoročno održivog gospodarskog rasta, a temelji se na tri stupa: osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja, osiguravanje protoka ulagačkih sredstava do realnoga gospodarstva kroz Europski portal za ulagačke projekte i Europski savjetodavni centar za ulaganja te poboljšanje ulagačkog okruženja. 3 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015DC0468&from=EN 4 http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9852-2015-INIT/hr/pdf 5 http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2015/11/10-capital-markets-union/ 6 http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+MOTION+B8-2015-0655+0+DOC+XML+V0//HR


Jedinstveno tržište kapitala odnosi se na svih 28 država članica i ima za cilj osigurati nove izvore financiranja privatnog sektora kao i nove mogućnosti štednje i ulaganja, te povećati otpornost gospodarstva i pridonijeti snažnijoj gospodarskoj konvergenciji. U Europskoj uniji privatni sektor se u najvećoj mjeri oslanja na tradicionalno bankovno financiranje, stoga je nužno osnažiti tržište kapitala kako bi se raspoloživa sredstva usmjerila prema poduzetnicima, a posebno malim i srednjim. Mali i srednji poduzetnici u Europskoj uniji 75 posto vanjskog financiranja dobivaju od banaka i u usporedbi s SAD-om pet puta manje financiraju svoje projekte sredstvima s tržišta kapitala. Provedbom Akcijskog plana Komisija navodi kako će snažnije tržište kapitala također pridonijeti boljoj povezanosti financiranja s projektima ulaganja u EU, stabilnijem financijskom sustavu te većoj financijskoj integraciji i tržišnom natjecanju. U nastavku se daje sažeti prikaz ciljeva i mjera koje je nužno poduzeti s ciljem uspostave jedinstvenog tržišta kapitala, a kako je definirano Akcijskim planom.

Poticanje rasta kroz osiguranje financijskih sredstava za inovacije, novoosnovana trgovačka društva i trgovačka društva neuvrštena na burzu

Mali i srednji poduzetnici, koji zapošljavaju dvije do tri osobe u EU, glavni su pokretači gospodarstva. Stoga se politika poticanja gospodarskog rasta mora temeljiti na podršci osnivanju i razvoju malih i srednjih poduzetnika. S obzirom da jednu od osnovnih prepreka predstavljaju nedostatni izvori financiranja u svim fazama razvoja trgovačkog društva, važno je stimulirati razvoj alternativnih izvora financiranja kako bi se poduzetnici po povoljnim uvjetima mogli razvijati i realizirati svoje projekte. Potpora financiranju kapitalom:

poduzetničkim

i

vlasničkim

• Prijedlog paneuropskoga krovnog fonda poduzetničkog kapitala i višedržavnih fondova poduzetničkog kapitala – drugo tromjesečje 2016. • S obzirom da su europski fondovi poduzetničkog kapitala, ključnog za financiranje rane faze rasta trgovačkog društva, relativno mali, nužno je promicanje krovnih i višedržavnih fondova koji iz proračuna EU primaju potporu i privlačenje institucionalnih ulagača, uz razmjenu nabolje prakse među državama članicama. • Revizija zakonodavstva o fondovima EuVECA i EuSEF – treće tromjesečje 2016. • Izmjenama Uredbe o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (EuVECA)8 i Uredbe o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (EuSEF)9 planira se smanjenje minimalnog praga

• • •

• •

• •

• •

• •

ulaganja kao i ukidanje ograničenja raspoloživosti putovnica tih fondova samo na manje upravitelje što će omogućiti većim upraviteljima, koji upravljaju portfeljima vrijednosti i više od 500 milijuna eura, uspostavu i prodaju fondova. Studija o poreznim poticajima za poduzetnički kapital i poslovne anđele – 2017. Poreznim poticajima može se stimulirati financiranje posebno novoosnovanih inovativnih trgovačkih društava, pa je stoga potrebna analiza nacionalnih rješenja u tom području uz promicanje najbolje prakse. Uklanjanje informacijskih prepreka za ulaganja u male i srednje poduzetnike: Poboljšati povratno izvještavanje banaka o razlozima odbijanja zahtjeva za kreditiranje malih i srednjih poduzetnika – drugo tromjesečje 2016. Uredbom o kapitalnim zahtjevima propisano je kako su banke dužne obavijestiti male i srednje poduzetnike o razlozima odbijanja kredita. S obzirom da razlozi mogu biti i postojanje prikladnijih mogućnosti financiranja, strukturiranje ovakvih povratnih informacija od strane banaka doprinosi većoj informiranosti poduzetnika o raspoloživim alternativnim modelima financiranja. Utvrditi postojeće mogućnosti lokalne i nacionalne potpore i savjetovanja u cijeloj EU radi promicanja najbolje prakse – 2017. Analizom nacionalnih rješenja i promicanjem najbolje prakse diljem EU unaprijedit će se savjetodavna potpora trgovačkim društvima kojima je potrebno financiranje. Istražiti kako razviti ili podržati paneuropske informacijske sustave – 2017. Prekograničnim povezivanjem nacionalnih informacijskih sustava, uz standardizaciju podataka o stanju trgovačkih društava koji bi ih davali na dobrovoljnoj osnovi, osigurat će se bolje povezivanje malih i srednjih poduzetnika koji traže financiranje i potencijalnih ulagača diljem EU. Promicanje inovativnih oblika korporativnog financiranja: Izvješće o skupnom financiranju – prvo tromjesečje 2016. Skupno financiranje i mreža poslovnih anđela važni su za financiranje novoosnovanih trgovačkih društava u njihovoj početnoj fazi razvoja. S obzirom da ne postoji zakonodavni okvir za skupno financiranje temeljeno na pozajmljivanju10, Izvješćem o skupnom financiranju analizirat će se najbolja praksa te stvoriti podloga za odluku o najboljem načinu razvoja tog segmenta u EU, uz postizanje ravnoteže između zaštite ulagača i povećanja skupnog financiranja. U pogledu poslovnih anđela, Komisija će podupirati prekogranično umrežavanje i izgradnju kapaciteta posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Razviti usklađen pristup izdavanju zajmova u okviru fondova i procijeniti potrebe za budućim okvirom na razini EU – četvrto tromjesečje 2016. S obzirom da postoje razlike među državama članicama, pri čemu su neke propisale posebne uvjete, zbog čega kreditni fondovi koji posluju prekogranično

7 http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+TA+P8-TA-2016-0006+0+DOC+PDF+V0//HR 8 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R0345&from=EN 9 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R0346&from=EN 10 Skupno financiranje temeljeno na vrijednosnim papirima obuhvaćeno je Direktivnom o tržištima financijskih instrumenata (MiFID), pa takve platforme mogu biti odobrene i raspolagati putovnicom za obavljanje djelatnosti u EU u skladu s Direktivom

23


24

moraju udovoljavati različitim zahtjevima za izdavanje zajmova, nužno je usklađivanje pristupa i pojašnjenje postupanja s fondovima kako bi se potaknuo prekogranični razvoj, uz očuvanje zaštite ulagača i financijske stabilnosti.

Omogućavanje jednostavnijeg ulaska poduzetnicima i prikupljanja kapitala na javnim tržištima

Jednostavan ulazak na javna tržišta vlasničkih i dužnosničkih instrumenta važan je za financiranje razvoja srednjih poduzetnika. Zakonodavstvo EU u tom području ne pruža primjereno okruženje za ulazak i financiranje poduzetnika na javnim tržištima kapitala zbog niza prepreka i visokih troškova. Stoga su nužne zakonodavne izmjene koje će olakšati pristup poduzetnicima, a posebno malim i srednjim, javnim tržištima kapitala. Jačanje pristupa javnim tržištima:

• Prijedlog osuvremenjivanja Direktive o prospektu – četvrto tromjesečje 2015. • Komisija je 30. studenoga 2015. objavila prijedlog Uredbe o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje11 kojim su propisani zahtjevi prilagođeni specifičnim potrebama poduzetnika. Ovim izmjenama smanjit će se administrativno opterećenje i troškovi poduzetnika prilikom izrade prospekta te ga učiniti relevantnijim alatom za potencijalne ulagače. • Revidirati regulatorne prepreke u području uvrštavanja malih i srednjih poduzetnika na javna tržišta i rastuća tržišta malih i srednjih poduzetnika – 2017. • Provedbom Direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID II)12, kojom je uvedeno rastuće tržište malih i srednjih poduzetnika, osigurat će se primjerena ravnoteža između zaštite ulagača i administrativnog rasterećenja. Dodatno, s obzirom na prisutne izazove s kojima se trgovačka društva susreću prilikom uvrštavanja na burzu u pogledu nedostatne pozornosti financijskih analitičara i dodatnih zahtjeva za izvještavanjem, Komisija će istražiti mogućnosti razvoja dobrovoljnih računovodstvenih rješenja koja bi se primjenjivala prilikom uvrštavanja na rastuća tržišta malih i srednjih poduzetnika, a koja bi osigurala usporedivost podataka. • Revidirati EU tržišta korporativnih obveznica te pritom posebnu pozornost posvetiti poboljšanju likvidnosti tržišta – 2017. • S obzirom na ograničenu likvidnost na sekundarnim tržištima čime se otežava trgovina korporativnih obveznica, Komisija će analizirati stanje i revidirati funkcioniranje EU tržišta korporativnih obveznica, posebno uzimajući u obzir utjecaj regulatornih reformi, tržišnih kretanja i dobrovoljne standardizacije dokumentacije o ponudi instrumenata. • Potpora financiranju vlasničkim kapitalom: • Riješiti problem povlaštenog poreznog tretmana duga

u odnosu na vlasnički kapital u okviru zakonodavnog prijedloga o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit – četvrto tromjesečje 2016. S obzirom da porezni sustav preferira dužničke instrumente nauštrb vlasničkih instrumenata, zbog mogućnosti odbitka isplata kamata, ova nejednakost riješit će se u sklopu prijedloga Komisije o konsolidiranoj osnovci poreza na dobit (CCCTB).

Osiguranje dugoročnih infrastrukturnih i održivih ulaganja

Europskoj uniji nužna su dugoročna i infrastrukturna ulaganja kako bi povećala svoju konkurentnost i osigurala dugoročno održiv gospodarski rast, uz postizanje ciljeva klimatske i energetske politike. Europska unija već je poduzela niz mjera s ciljem poticanja ulaganja. Tako je donesena Uredba o Europskim fondovima za dugoročno ulaganje (ELTIF)13, uspostavljen je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) te Europski savjetodavni centar za ulaganja (EIAH). Svi ti instrumenti, uz kombinaciju sa strukturnim i investicijskim fondovima, olakšavaju ulaganja i mobilizaciju javnih i privatnih sredstava. Međutim, potrebno je ukloniti preostale prepreke kojima bi se potaknulo institucionalne i druge privatne ulagače na financiranje dugoročnih i infrastrukturnih ulaganja. Potpora infrastrukturnim ulaganjima:

• Prilagoditi kalibracije u okviru Solventnosti II u pogledu ulaganja osiguratelja u infrastrukturu i europske fondove za dugoročna ulaganja (ELTIF) – treće tromjesečje 2015. • S obzirom da je osnovni problem koji otežava ulaganja u infrastrukturu nepostojanje odgovarajućeg kalibriranog izračuna regulatornog kapitala institucionalnih ulagača za infrastrukturna ulaganja, Komisija je u rujnu 2015. predložila zajedničku definiciju infrastrukturnih ulaganja koja bolje odražava rizik takvih ulaganja. • Revidirati CRR za banke i po potrebi izmijeniti kalibracije koje se odnose na infrastrukturu – u tijeku • Nastavno na provedenu analizu učinka Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR)14 na bankovno kreditiranje gospodarstva, kojom se preispituju kapitalni zahtjevi za banke za infrastrukturna i održiva ulaganja, revidirat će se kalibracije povezane s infrastrukturom. • Osiguranje dosljednosti pravilnika EU u području financijskih usluga: • Poziv na dostavljanje dokaza o kumulativnom učinku financijske reforme – treće tromjesečje 2015. • S obzirom na niz donesenih financijskih propisa kojima se uslijed krize ponovno uspostavila stabilnost i povjerenje u financijski sustav, nužna je sveobuhvatna procjena kumulativnog učinka propisa na ulagačko okruženje i poticanje rasta kako bi se pravovremeno uklonile neželjene prepreke ulaganjima.

11 http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:036c16c7-9763-11e5-983e-01aa75ed71a1.0024.02/DOC_1&format=PDF 12 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52016PC0056&from=EN 13 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32015R0760&from=EN


Poticanje ulaganja malih i institucionalnih ulagača Unatoč trenutnim izazovima, poput niskih kamatnih stopa i regulatornih razlika, pred kojima se nalaze institucionalni ulagači, poput mirovinskih i investicijskih fondova te društava za životna osiguranja, njihova se važnost u potpori ulaganja u ključne projekte i u realni sektor ne umanjuje. Potrebno je poduzetni mjere kako bi se uklonile zakonodavne, administrativne prepreke i diskriminirajuće porezne prakse koje su nametnute institucionalnim ulagačima, te kako bi se potaknulo bolje povezivanja štediša (pogotovo malih ulagača i kućanstava) i zajmoprimaca (unapređenjem distribucijsko-posredničkih kanala te upotrebo digitalizacije) radi poticanja ulaganja u ključne projekte te ostvarivanja dovoljnih prinosa.

• • •

Povećanje izbora i tržišnog natjecanja u maloprodaji:

• Zelena knjiga o maloprodajnim financijskim uslugama i osiguranju – četvrto tromjesečje 2015. • Prema dostupnim podacima, udio dionica u kućanstava od sredine 1970-ih pao je s 28 posto na 10 - 11 posto u 2007.15 Mali ulagači i kućanstva svoju štednju pretežito usmjeravaju u bankovne depozite uslijed velike razine netransparentnosti i kompliciranosti pri izboru štednje koja će biti usmjerena na tržište kapitala. Komisija je objavila zelenu knjigu “Bolji proizvodi, veći izbor i više mogućnosti za potrošače i poduzetnike”16 radi sagledavanja mogućnosti povećavanja izbora i konkurentnosti investicijskih instrumenata, te olakšavanja prekograničnog kretanja kapitala uz digitalno korištenje maloprodajnih financijskih proizvoda za male ulagače i kućanstva. • Pomoć malim ulagačima u ostvarivanju boljih uvjeta: • Procjena EU tržišta maloprodajnih investicijskih proizvoda – 2018. • Kako bi se mobilizirala štednja kućanstava i građana u ostalim investicijskim instrumentima potrebno je uspostaviti regulatorni okvir koji će im omogućiti cjenovnu pristupačnost, isplativost i transparentnost te odgovarajuće neovisno savjetovanje pri kupnji investicijskih proizvoda. Već je uspostavljen regulatorni okvir propisan odredbama MiFID-a, Direktivom o distribuciji osiguranja17 te Uredbom o upakiranim investicijskim proizvodima za male ulagače i investicijske osigurateljne proizvode18. Na temelju sveobuhvatne analize preispitala bi se mogućnost unapređenja transparentnosti te digitalizacije elektroničkih usluga u distribucijskoposredničkim kanalima kako bi se omogućio lakši pristup investicijskim proizvodima za male ulagače. • Potpora mirovinskoj štednji: • Procijeniti potrebe za okvirom politike za uspostavu europskih osobnih mirovina – četvrto tromjesečje 2016. • Značajne razlike u nacionalnim propisima prepreka su konkurentnim mirovinskim sustavima u Europskoj uniji.

Ostali izazovi pred kojim se nalaze mirovinski sustavi, poput niskih kamatnih stopa, fiskalnih pritisaka te fragmentacije mirovinskih sustava, dodatno otežavaju diversifikaciju te nameću dodatne troškove štedišama. U tom kontekstu, Komisija će razmotriti mogućnost predlaganja regulatornog okvira kako bi se uspostavio jedinstveni sustav osobnih mirovina, koji će biti konkurentan, učinkoviti i jednostavan svim korisnicima. Povećanje mogućnosti za institucionalne ulagače i upravitelje fondova: Ocijeniti bonitetni tretman privatnog vlasničkoga kapitala i privatno plasiranog duga u okviru Solventnosti II – 2018. Posljednjih desetljeća ulaganje institucionalnih ulagača u dugoročne investicije i trgovačka društva znatno se smanjilo. Stoga Komisija namjerava razmotriti mogućnost izmjena postojećih pravila unutar Solventnosti II kako bi se podržalo dugoročno ulaganje mirovinskih fondova i društava za životno osiguranje u ključne investicijske projekte te povećalo financiranje malih i srednjih poduzetnika. Provesti savjetovanje o glavnim preprekama prekograničnoj distribuciji investicijskih fondova – drugo tromjesečje 2016. Unatoč važnosti investicijskih fondova, oni i dalje nailaze na mnoge zakonodavne, administrativne prepreke te na diskriminirajuće porezne tretmane koje im otežavaju prekogranično poslovanje. Komisija namjerava provesti savjetovanje s glavnim dionicima na tržištu o glavnim preprekama na koje nailaze. Na temelju prikupljenih saznanja, Komisija će predložiti mjere s ciljem otklanjanja istih.

Iskorištavanje kapaciteta banaka radi potpore širem gospodarstvu

Tradicionalno bankovno kreditiranje predstavlja najvažniji izvor financiranja za gospodarstvo, posebice za male i srednje poduzetnike te će ono i dalje imati vrlo važnu ulogu pri uspostavi jedinstvenog tržišta kapitala. Važno je omogućiti bankama povećanje sposobnosti kreditiranja te diversifikaciju izvora financiranja gospodarstvu, vodeći pritom računa o rizicima koji bi se mogli proširiti na cjelokupni financijski sektor. Isto tako važno je otkloniti trenutne regulatorne prepreke nametnute kreditnim unijama, koje imaju vrlo važnu ulogu u financiranju malih i srednjih poduzetnika, u pojedinim državama članicama, budući da je širenje tih rizika na cjelokupni financijski sustav vrlo ograničen. Jačanje lokalnih financijskih mreža:

• Istražiti mogućnost da sve države članice odobre kreditne unije izvan EU pravila o kapitalnim zahtjevima za banke – u tijeku. Kreditne unije u pojedinim državama članicama već su izuzete od regulatornih zahtjeva uređenih Direktivom o “pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim i investicijskim društvima (CRD)”19, budući

14 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R0575&from=EN 15 http://ec.europa.eu/finance/finservices-retail/docs/fsug/papers/1308-report-who-owns-european-economy_en.pdf 16 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015DC0630&from=EN 17 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016L0097&from=EN 18 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014R1286&from=EN

19 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013L0036&from=EN

25


26

da je širenje rizika na financijski sustav ograničen. Uzimajući u obzir ograničenost širenja rizika te koristi financiranja za male i srednje poduzetnike, Komisija će istražiti mogućnost uvođenja jednakih pravila za kreditne unije u svim državama članicama.

ulaganju te stvaranje jedinstvenih pravila za investitore pri prikupljanju kapitala te trgovanju vrijednosnim papirima učinit će Europsku uniju privlačnijom za potencijalne ulagače iz trećih država.

• Prijedlog o jednostavnim, transparentnim i standardiziranim (STS) sekuritizacijama i revizija kapitalnih kalibracija za banke – treće tromjesečje 2015. • Sekuritizacija je vrlo koristan instrument koji može diversificirati i smanjiti troškove financiranja te pomoći u prijenosu rizika. Radi što lakšeg korištenja tog instrumenta te uspostave baze ulagača, oslobađanja kapaciteta bankovnih bilanci te povećanja sposobnosti financiranja, Komisija je objavila zakonodavni paket koji uključuje prijedlog Uredbe o utvrđivanju zajedničkih pravila o sekuritizaciji i uspostavi europskog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritiaciju (STS)20, prijedlog izmjena Uredbe o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva21 te izmjene provedbene Uredbe o utvrđivanju tehničkih informacija za izračun tehničkih pričuva i osnovnih vlastitih sredstava za potrebe izvještavanja u skladu s Direktivom 2009/138/EZ (Solventnost II)22.

• Izvješće o nacionalnim preprekama slobodnom kretanju kapitala – četvrto tromjesečje 2016. Prekomjerna regulacija, neujednačeno prenošenje i implementacija pravne stečevine Europske unije te eventualno nepostojanje jedinstvene regulative na području prekograničnog ulaganja, vrijednosnih papira i određivanja kapitala predstavljaju nacionalne prepreke prekograničnom ulaganju. Komisija će uspostaviti mrežu sastavljenu od predstavnika 28 država članica koji će raditi na razvijanju primjera najbolje prakse i smjernica s ciljem uklanjanja nacionalnih prepreka prekograničnom ulaganju.

Uspostava sekuritizacijskih tržišta EU-a:

Poticaji bankovnom financiranju širega gospodarstva:

• Savjetovanja o okviru EU za pokrivene obveznice i slične strukture za kreditiranje malih i srednjih poduzetnika – treće tromjesečje 2015. • Tržište pokrivenim obveznicama u Europskoj uniji je fragmentirano zbog značajnih razlika u zakonodavnim i nadzornim propisima. Budući da pokrivene obveznice predstavljaju važan instrument financiranja, Komisija je pokrenula javno savjetovanje s dionicima na tržištu o mogućnosti uspostave paneuropskog tržišta za pokrivene obveznice. Iz javnog savjetovanja, Komisija će prikupiti primjere najboljih tržišnih praksi u području pokrivenih obveznica te mišljenja dionika o uporabi sličnih instrumenata s ciljem poticanja financiranja malih i srednjih poduzetnika.23

Olakšavanje prekograničnog ulaganja

Razlike u nacionalnim zakonodavstvima na području trgovanja vrijednosnim papirima, određivanju kolaterala te razlike u tržišnoj infrastrukturi između država članica predstavljaju najveću prepreku prekograničnom ulaganju. Nadalje, česte i nepredvidljive promjene poreznih i ostalih regulatornih propisa te značajne zakonodavne razlike na području stečajnog postupka stvaraju atmosferu pravne nesigurnosti koja onemogućuje uspostavu jedinstvenog tržišta kapitala u Europskoj uniji. Uklanjanjem pravne nesigurnosti i nacionalnih prepreka prekograničnom

Uklanjanje nacionalnih prepreka prekograničnom ulaganju:

Poboljšanje tržišne infrastrukture za prekogranična ulaganja:

• Ciljano djelovati u području pravila o vlasništvu nad vrijednosnim papirima i učinaka ustupanja potraživanja na treće strane – 2017. Značajne zakonodavne razlike na području potraživanja te određivanju kolaterala dovode u pitanje sigurnost ulaganja u vrijednosne papire. Nakon što Komisija provede procjenu učinka te savjetovanje s dionicima na tržištu, predložit će mjere radi uklanjanja neujednačenosti na području ustupanja potraživanja na treće strane te pravila vezana za vrijednosne papire. • Revidirati napredak u uklanjanju preostalih prepreka utvrđenih u Giovanninijevu izvješću24 – 2017. • Radna grupa za prekogranično poravnanje i namiru, nazvana još i Giovanninijeva grupa, već u 2003. utvrdila je kako značajne razlike u zakonodavnom stečajnom i imovinskom okviru mogu stvoriti pravnu nesigurnost u slučaju neispunjenja dospjelih obveza te „prvenstva prava“ u slučaju insolventnosti. Takve razlike predstavljaju značajne prepreke učinkovitom prekograničnom toku poravnanja i namire. Na temelju utvrđenih prepreka u Giovanninijevu izvješću, Komisija će provesti analizu napretka na području otklanja prepreka prekograničnoj namiri i tokova kolaterala. Poticanje konvergencije postupka u slučaju insolventnosti:

• Zakonodavna inicijativa u području insolventnosti trgovačkih društava kojom će biti obuhvaćene najvažnije prepreke slobodnom kretanju kapitala – četvrto tromjesečje 2016. • Komisija je države članice 2014. pozvala preporukom o „novom pristupu stečaju i nesolventnosti trgovačkih društava“25 na uspostavu postupaka s ciljem pružanja druge prilike poduzetnicima te na uspostavu okvira za rano restrukturiranje. Na temelju stečenih iskustava

20 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015PC0472&from=EN 21 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015PC0473&from=EN 22 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016R0165&from=EN 23 http://ec.europa.eu/finance/consultations/2015/financial-regulatory-framework-review/index_en.htm 24 http://ec.europa.eu/internal_market/financial-markets/docs/clearing/second_giovannini_report_en.pdf 25 http://ec.europa.eu/justice/civil/files/c_2014_1500_hr.pdf


provedbom Komisijine preporuke, Komisija će pokrenuti zakonodavni prijedlog koji će imati za cilj ukloniti prepreke u prekograničnom kretanju kapitala te uspostaviti okvir za rano restrukturiranje i drugu priliku na temelju primjera najboljih praksi.

Uklanjanje prekograničnih poreznih prepreka:

• Najbolja praksa i kodeks ponašanja za postupke oslobađanja od poreza po odbitku na izvoru – 2017. godine • Neujednačeni zakonodavni okviri na području poreza po odbitku te suviše komplicirani propisi za mogućnost oslobođenja poreza dovode do situacije da se na ulagače primjenjuju domaći i lokalni porez po odbitku, bez mogućnosti povrata poreza. Kako bi se uspostavio standardizirani postupak povrata i oslobođenja od poreza po odbitku na izvoru, Komisija će, u suradnji s državama članicama, predstaviti kodeks ponašanja i primjere najbolje prakse. • Studija o diskriminirajućim poreznim preprekama prekograničnim ulaganjima mirovinskih fondova i društava za životno osiguranje – 2017. • Diskriminirajući porezni tretman mirovinskih društava i društava za životno osiguranja predstavlja još jedan oblik prepreka prekograničnom ulaganju. Komisija će izraditi studiju o utjecaju diskriminirajućih poreznih tretmana te pokrenuti postupke u slučaju povrede prava mirovinskih društava i društava za životno osiguranje. Jačanje konvergencije nadzora i izgradnja sposobnosti tržišta kapitala:

• Strategija o konvergenciji nadzora u cilju poboljšanja funkcioniranja jedinstvenog tržišta kapitala – u tijeku • Potpuno prenošenje te dosljedna provedba već dogovorenih pravila nužna je za otklanjanje potencijalnih neuravnoteženosti i rizika na području financijskih usluga te u uspostavi jedinstvenog tržišta kapitala Europske unije. Komisija će u suradnji s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) izraditi i provesti strategiju konvergencije nadzora tržišta kapitala. Strategija će uključivati i izradu te poticanje primjene primjera najbolje prakse radi jačanja nadzornih mehanizama država članica. • Bijela knjiga o financiranju europskih nadzornih tijela i njihovu upravljanju – drugo tromjesečje 2016. • Nove dodijeljene odgovornosti Europskim nadzornim tijelima iziskuju i dostatna sredstva potrebna za njihov učinkovit rad. Komisija će u bijeloj knjizi razmotriti alternativne izvore financiranja nadzornih tijela kako bi se osigurao njihov neovisan i učinkovit rad. • Razviti strategiju za pružanje tehničke pomoći državama članicama radi podupiranja sposobnosti tržišta kapitala – treće tromjesečje 2016. • Uspostava unije tržište kapitala jedan je od koraka

ka dovršetku europske ekonomske i monetarne unije te uspostavi povoljnijeg poslovnog okruženja i diversifikaciji financiranja, posebno za male i srednje poduzetnike. U tom kontekstu, radi što bržeg otklanjanja prepreka i iskorištavanja potencijala tržišnog financiranja, novoosnovana Služba za potporu strukturnim reformama pružat će državama članicama tehničku pomoć u provedbi reformi na njihovim tržištima kapitala.

Poboljšanje sposobnosti održavanja financijske stabilnosti:

• Revizija EU makrobonitetnog okvira – 2017. • Kako bi se smanjili rizici diversifikacije financiranja na financijsku stabilnost, Komisija će u nadolazećoj reviziji Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) provesti analizu utjecaja tržišne likvidnosti na financijski sustav, te po potrebi predstaviti nove makrobonitetne instrumente s ciljem smanjivanja tih rizika.

Zaključak

Unija tržišta kapitala odnosi se na svih 28 država članica čija će gospodarstva osjetiti njezine prednosti i pozitivne učinke. Ciljevi unije tržišta kapitala koji se odnose na olakšavanje ulaganja i dodatne izvore financiranja, posebno malim i srednjim poduzetnicima, iznimno su važni za Hrvatsku i njeno gospodarstvo.

Hrvatska ima inovacijski potencijal, ali se često mnoge ideje i projekti ne realiziraju zbog nedostatka sredstava u početnoj fazi razvoja. Jačanje skupnog financiranja i mreže poslovnih anđela, uz adekvatne porezne poticaje olakšat će hrvatskim mladim inovativnim poduzetnicima da realiziraju svoje ideje.

Isto tako, smanjivanje administrativnog tereta i visokih troškova uvrštavanja na burzu, kroz pojednostavljenje zahtjeva pri izradi prospekta, potaknut će poduzetnike na uvrštavanje na javna tržišta kapitala i tako proširiti njihove mogućnosti financiranja. Uz razvoj malih i srednjih poduzetnika, Hrvatskoj su potrebna infrastrukturna i održiva ulaganja koja će dodatno potaknuti gospodarstvo i u tom smislu treba iskoristiti raspoloživa sredstva i okvir Europske unije za strateška i dugoročna ulaganja. Hrvatskoj trebaju ulaganja kako bi povećala konkurentnost i potaknula gospodarski rast i zapošljavanje, a hrvatskim poduzetnicima treba više mogućnosti za povoljnije financiranje svojih ideja i projekata. Unija tržišta kapitala upravo pruža poticajni okvir za ostvarenje tog cilja te pridonosi daljnjoj gospodarskoj konvergenciji.

Tako će Hrvatska koja ima slabije razvijeno tržište kapitala biti u mogućnosti iskoristiti sve prednosti unaprijeđenih europskih financijskih tržišta, a na dobrobit poduzetnika i cjelokupnog gospodarstva.

27


UDK: 334 28

mr.sc. Ivana Maletić*

Pavao Pocrnja mag.oec.**

Strategija Europske Unije Za Jadransko - Jonsku regiju (EUSAIR) Uvod

Makroregija je područje koje uključuje teritorij nekoliko različitih država ili regija povezanih zajedničkim obilježjima i izazovima. Makroregionalnim strategijama Europske unije nastoje se pronaći rješenja za zajedničke izazove s kojima se suočavaju države članice, ali i treće zemlje koje se nalaze na istom geografskom području i time ostvaruju koristi od ojačane suradnje koja dovodi do ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te samim tim i stvaranja dodatne konkurentske prednosti cijele regije. Rješavanje problema u relativno malim grupama država i regija potencijalno vodi boljoj koheziji na razini Europske unije, što je i cilj makroregionalnog povezivanja EU. Interes za regionalnom suradnjom na europskoj razini započeo je 2009. nastankom Baltičke makroregije.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. ** Pavao Pocrnja, mag.oec., asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice

S ciljem što boljeg regionalnog razvoja i ostale su države EU prepoznale važnost regionalnog povezivanja. Nakon Baltičke makroregije, uspostavljene su Dunavska makroregija, Jadransko-jonska makroregija i Alpska makroregija.

Jadransko-jonska makroregija funkcionalno je područje koje je definirano Jadranskim i Jonskim morskim zaljevima, a obuhvaća i značajan kopneni dio. Time čini povezani sistem morskog, obalnog i kopnenog područja. Ova makroregija obuhvaća osam država u kojima živi preko 70 milijuna ljudi te je njihova suradnja ključna za jačanje geopolitičkog kontinuiteta Europe, a to su: Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija, države članice EU, te Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija. Srbija je uključena u makroregiju iako nema pristup moru jer su u


vrijeme stvaranja Strategije Crna Gora i Srbija bile jedna država.

Glavni cilj Strategije1 je promicanje održive ekonomije i socijalnog prosperiteta makroregije kroz rast i stvaranje novih radnih mjesta, unaprjeđujući privlačnost, konkurentnost i povezanost, istovremeno se brinući o očuvanju okoliša te zdravog i uravnoteženog morskog i obalnog ekosistema. Dodatna vrijednost ove Strategije je mogućnost usklađivanja s ciljevima Europa 2020 te približavanje država koje još nisu članice Europskoj Uniji. Za provođenje ove Strategije postoje dobri preduvjeti:

• Jadransko-jonska inicijativa rezultirala je uspješnom suradnjom i jačanjem veza između uključenih država i pokretanjem suradnje između gradova, gospodarskih komora i sveučilišta. • Osmišljena je pomorska strategija za Jadransko-jonska mora koja se bavi prilikama za plavi rast morskog zaljeva. • Početak provedbe Strategije poklapa se s višegodišnjim financijskim okvirom Europske unije za 2014. - 2020. što omogućuje sistematsko uklapanje u EU, državne i regionalne programe. • Jadransko-jonska strategija politički i tehnički nadopunjuje Podunavsku i Baltičku makroregiju. Iskustvo i znanje stečeno provedbom postojećih makroregionalnih strategija poput Strategije EU za Baltičko more i Strategije EU za dunavsku makroregiju predstavljaju dobar temelj za provedbu Jadranskojonske strategije.

Izazovi i prilike

Zaštita okoliša, neučinkovita prometna povezanost i nedostatak suradnje u pospješivanju kohezije, konkurentnosti i inovativnosti samo su neki od velikog broja izazova s kojima se susreće Jadransko-jonska makroregija. U obzir treba uzeti i povijesni aspekt ove makroregije koja je bila pogođena sukobima i teškim političkim i ekonomskim okolnostima. Ulazak Slovenije i Hrvatske te perspektiva ulaska ostalih država makroregije u EU pružaju mogućnost ponovnog jačanja veza te prevladavanja povijesnog “naslijeđa”. Kao glavne slabosti unutar Jadransko – jonske makroregije mogu se izdvojiti:2

• Socio-ekonomski disparitet vidljiv iz činjenice da neki dijelovi makroregije imaju GDP 20% veći od prosjeka EU i stopu nezaposlenosti 4%, dok ostatak ima GDP 70% ispod prosjeka EU te stopu nezaposlenosti od 30%. • Zbog značajnih deficita u infrastrukturi, prijevoz također predstavlja slabost pogotovo između starijih 1 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/cooperate/adriat_ionian/pdf/brochure_hr.pdf 2 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/cooperate/adriat_ionian/pdf/com_357_en.pdf

članica EU i ostalih država. Poseban naglasak treba staviti na lošu pristupačnost i zastarjelost sustava nadzora i koordinacije pomorskog prometa. Cestovni i željeznički promet Jugoistočne Europe treba hitnu i detaljnu revitalizaciju. Sljedeća slabost je energija. Nedostatna povezanost električnih mreža sprječava razvoj integriranog energetskog tržišta, ograničava kapacitete i ometa profitabilno iskorištavanje obnovljivih izvora energije. U svrhu učinkovite i raznolike ponude, potrebne su investicije i u plinske mreže. S obzirom na neodržive turističke aktivnosti koje utječu na vodu, kopno i biološku raznolikost, okoliš je također pod velikim pritiskom. Zbog svoje plitkoće i poluzatvorenosti, Jadransko more je podložno zagađenju. Aktivnosti poput prekomjernog izlova ribe, ispuštanja otpada i kanalizacije u more i pomorskog prometa predstavljaju ozbiljnu prijetnju morskoj flori i fauni kao i ljudskom zdravlju. Kakvoća zraka narušena je brojnim lukama i industrijama na obali. Pozornost treba obratiti i na opasnosti izazvane klimatskim promjenama i ljudskim faktorom. Manjak procjene i neadekvatno upravljanje rizikom otežavaju ublažavanje posljedica u slučaju prirodnih katastrofa. Zbog različite razine iskustva, resursa i znanja neke od država makroregije nisu u stanju samostalno se nositi s problemima poput podizanja razine mora, poplava, suša, erozije tla i požara. Zbog prekogranične suradnje javljaju se administrativni i institucionalni problemi. Kapaciteti na lokalnim, regionalnim i nacionalnim razinama nemaju adekvatne strukture za međunarodnu suradnju i koordinaciju različitih politika te nema dovoljno grupacija poslovnih subjekata te korelacije između različitih sektora, istraživanja i javnog sektora.

S druge strane, brojne su prilike i prednosti ove makroregije:

• Mogućnost razvoja Plave ekonomije prednost je i prilika za napredak cjelokupne makroregije. Razvojem plavih tehnologija za održivu proizvodnju i konzumaciju morske hrane te za turističke aktivnosti i brodogradnju, makroregija bi stekla značajnu konkurentsku prednost i osigurala dugoročni razvoj. • Lokacija i povezanost iznimna su prednost ove makroregije. Jadransko - jonski zaljev prirodan je put koji prodire duboko u Europu te na taj način omogućuje najjeftiniju i najkraću rutu u povezivanju Dalekog istoka i Europe. Ovime se povećava i potencijal razvoja kopnenog prometa makroregije te konkurentnost ekonomije zaleđa. • Bogata kulturna i prirodna baština te biološka raznolikost predstavljaju bitan resurs za razvoj turizma i povećanje atraktivnosti makroregije.

29


30

Ovdje se nalaze svjetski poznate destinacije poput Dubrovnika, Venecije, Atene, Mostara, Plitvičkih jezera i tako dalje. Govorimo o resursu koji je nemoguće kopirati ili umjetno stvoriti i koji je jedinstveno bogatstvo ove makroregije. • Turizam je najprofitabilniji sektor makroregije koji ima veliki potencijal za daljnji razvoj. Makroregija može postati primjer održive, odgovorne i raznolike turističke ponude. Održivi turistički menadžment može umanjiti poteškoće povezane s pretjeranom birokracijom, stvoriti bolje uvjete poslovanja za male i srednje poduzetnike, utvrditi zajedničke standarde, pravila i prakse i promovirati javno-privatna partnerstva.

Temeljne aktivnosti i ciljevi Jadransko-Jonske strategije

Izradom zajedničke strategije države jadransko-jonskog područja identificirale su zajedničke ciljeve na kojima žele raditi te projekte koje je potrebno provesti za realizaciju ciljeva. Opći cilj Strategije je promicanje gospodarskog i društvenog prosperiteta i rasta u makroregiji poboljšanjem atraktivnost, konkurentnost i povezivost.

Strategija ima ograničen fokus na područja od zajedničkog interesa s velikom važnošću za jadransko-jonske države, a temelji se na 4 stupa3:

1. Poticanje inovativnog pomorskog i morskog rasta, 2. Povezivanje makroregije, 3. Očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša i 4. Povećanje atraktivnosti makroregije.

Suradnja u rješavanju zajedničkih izazova i promicanju zajedničkog potencijala izuzetno je važna jer se samo tako može postići sinergijski efekt djelovanja svih uključenih država. Da bi strategija dala rezultate u praksi važno je usmjeriti se na nekoliko prioriteta i imati snažnu političku potporu u svim državama. Zato je dobro da su definirana samo četiri ključna prioriteta oko kojih su se složile sve države uključene u izradu Strategije. Tako na primjer izazovi u pomorstvu u Jadransko-jonskoj regiji nisu ograničeni na samo jednu državu, a riječ je o pretjeranom izlovu ribe, zagađenju, prometnoj preopterećenosti, prometnoj povezanosti i sezonskom turizmu. Jedini smislen pristup za rješavanje tih problema jest zajedničko i usklađeno djelovanje. Budući da mnoga od tih područja imaju potencijal za rast, akcijskim planom za Jadransko i Jonsko more može se pridonijeti izlasku te makroregije iz krize i ponovnom pokretanju gospodarstva. Upravo u tome je važnost formiranja ove makroregije i donošenje zajedničke strategije za to područje.

Ova Strategija ima još jednu važnu dimenziju, a to je politička jer se njom potiče suradnja država članica i susjednih država izvan EU-a, te znatno pridonosi integraciji jugoistočnih država u Europsku uniju i to u makroregiji u kojoj su se dogodili neki od najvećih ratova u nedavnoj europskoj povijesti. Zbog toga su pažnja i interes Europske komisije za kvalitetnu pripremu i provedbu Jadransko-jonske strategije posebno veliki. Ono što ovu Strategiju čini praktičnom i provedivom jesu primjeri predviđenih projekata koji se razvijaju u okviru svakog stupa4: 1. Plavi rast - Redovna procjena stokova za održivo upravljanje ribarstvom - Razvoj zajedničkog pristupa planiranju pomorskog prostora u makroregiji uz pomoć planiranja jadranskojonskog pomorskog prostora (ADRIPLAN) 2. Povezivanje regije - Unaprjeđenje sustava izvještavanja za plovila u Jadranskom moru (ADRIREP) - Poboljšanje dostupnosti susjednih obalnih područja i otoka - Uklanjanje prepreka prekograničnom ulaganju u energetske mreže

3. Kvaliteta okoliša - Razmjena najboljih praksi među upravljačkim tijelima u okviru mreže zaštićenih područja Jadranskog mora – AdriaPAN - daljnji razvoj ekonomičnih mjera upravljanja i mogućnosti politike na temelju projekta „Čisto more“ kako bi europska mora ostala čista, zdrava i produktivna 4. Održivi turizam

5. Poticanje pristupa financiranju za nove poduzetnike u sektoru turizma, 6. Inovacije i razvoj novih proizvoda povezivanjem kulture i tradicije među državama

Upravljanje i implementacija

Problem i slabost Strategije su nedefinirani rokovi provedbe, nedefinirane provedbene strukture po državama nositeljicama strategije i nedefinirani izvori financiranja. Naime, makroregije i strategije koje se za njih donose nemaju posebne proračunske linije u EU proračunu i države bi same trebale dostupne izvore financiranja usmjeriti na projekte važne za makroregiju.

3 http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/540349/IPOL_STU(2015)540349_EN.pdf , str 33.-35. 4 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/cooperate/adriat_ionian/pdf/brochure_250914.pdf


U strategiji se zato velika pažnja posvećuje koordinaciji među državama sudionicama te nadzoru i praćenju provedbe. Definirane su tri razine ključne za provedbu Strategije5:

1. Na prvoj razini formiraju se neophodne upravljačke strukture (tematske radne skupine, imenovanje odgovornih osoba za prikupljanje podataka, uspostavljanje plana komunikacije između država makroregije te imenovanje kontakt osoba za sve sudionike provedbe strategije, nositelje projekata). 2. Na drugoj razini utvrđuju se kratkoročni i dugoročni ciljevi za svaku aktivnost koja se treba provesti. 3. Treća razina odnosi se na utvrđivanje indikatora za praćenje postizanja ciljeva i kontinuiran nadzor nad postizanjem rezultata. Bez svih ovih segmenata i kontinuirane koordinacije među državama sudionicama te nadzora provedbe nemoguće je očekivati stvarne rezultate provedbe strategije makroregije u praksi. To pokazuje iskustvo rada sa dosadašnjim strategijama za baltičko i podunavsko područje koje su se provodile vrlo limitirano i sa slabim rezultatima. Države su donoseći odluku o projektima uvijek na prvo mjesto stavljale nacionalne i vlastite lokalne projekte u odnosu na zajedničke projekte makroregije. Za svaki stup imenovana su dva koordinatora iz relevantnih ministarstava dviju država koji će usko surađivati u razvoju i provedbi Strategije. Europska Komisija će imati ulogu nezavisnog savjetnika, a Visoka grupa za makroregionalnu strategiju s predstavnicima EU-28 država pružat će potporu i predstavljati perspektive EU.

Sama implementacija uvjetovana je s više čimbenika poput potpunog uključivanja u cjelokupni proces država koje nisu članice EU, jake političke potpore, priznavanja Strategije na svim razinama, u svim relevantnim sektorima i politikama, pružanja pouzdane potpore koordinatorima stupova, uključivanja državnih, regionalnih i lokalnih vlasti, zastupnika u parlamentu, ekonomskih i društvenih aktera, civilnog društva, neprofitnih organizacija itd. Financiranje Strategije zamišljeno je putem državnih i EU fondova relevantnih za navedena četiri stupa Strategije.

Zaključak Jadransko-jonska strategija jedna je od četiri makroregionalne strategije na razini Europske unije. Sadržajno je kvalitetno pripremljena po sistemu „odozdo prema gore“ dakle polazeći od problema s kojima se svaka od država članica makroregije susreće te potencijala koje imaju. Uključeni su svi segmenti društva od poduzetnika, znanstvenika, neprofitnih organizacija do lokalnih jedinica i samih središnjih država. Upravo takav pristup jamči kvalitetnu analizu stanja i utvrđivanje željenog stanja do kojeg se provedbom strategije želi doći.

Ono što ovu strategiju čini dodatno kvalitetnom jest činjenica da su utvrđeni ciljevi koji se žele postići, aktivnosti koje je potrebno provesti za postizanje ciljeva te indikatori mjerenja uspješnosti postizanja ciljeva.

Problem su nedefinirani izvori financiranja te odgovornost za provedbu aktivnosti/projekata koja je podijeljena među više država pa nitko ne osjeća stvarnu odgovornosti i predanost provedi. Zbog toga uspjeh Strategije ovisi o političkoj volji u svim državama članicama makroregije, kvaliteti i efikasnosti provedbene strukture u državama, kvaliteti koordinacije i obveznom barem jednom godišnje nadzoru nad provedbom aktivnosti/projekata i postignutim rezultatima. Brzina i efikasnost provedbe strategija makroregija, kako pokazuje iskustvo s dunavskom i baltičkom makroregijom, uvelike ovisi o angažmanu Europske komisije koja mora kontinuirano poticati i motivirati države na provedbu i uključenost različitih organizacija zainteresiranih za provedbu Strategije.

Pristajući na implementaciju Strategije, države koje sudjeluju obvezuju se projekte kojima se realiziraju ciljevi utvrđeni u Strategiji financirati iz svih raspoloživih sredstava, posebno iz europskih struktirnih i investicijskih fondova te europskih predpristupnih fondova. Navedeni resursi trebali bi privući privatne ulagače te na taj način osigurati dodatni priljev kapitala u makroregiju.

5 http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/540349/IPOL_STU%282015%29540349%28ANN01%29_EN.pdf, str 67.-82.

31


32

Aktivnosti ureda

Predstavljanje knjige „EU projekti – od ideje do realizacije“

Maletić: “EU fondovi nisu rješenje problema, ali su prilika koju ne smijemo propuštati” Povodom objavljivanja nove knjige “EU projekti – od ideje do realizacije”, TIM4PIN d.o.o. u suradnji s Uredom zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, urednice i jedne od autora knjige i pod medijskim pokroviteljstvom Jutarnjeg lista, organizirao je okrugle stolove u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.

Na koji način prijaviti projekte za EU fondove? Kako znati udovoljava li projekt kriterijima? Zbog čega se najčešće odbijaju projekti? Je li neophodan angažman konzultanata za pripremu i provedbu projekta? Kako osigurati sufinanciranje i predfinanciranje? Jesu li troškovi pripreme projekta prihvatljivi za financiranje? Je li PDV prihvatljiv trošak?

Sve su ovo pitanja koja muče svakog tko se prijavljuje na natječaje za EU fondove ili provodi EU projekte, a na koja je zastupnica Maletić kao urednica i jedna od autorica knjige zajedno s autorima knjige - pomoćnicom ministrice u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarinom Ivanković - Knežević, pomoćnikom direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Sašom Bukovcem, voditeljicom Zajedničkog tajništva Programa prekogranične suradnje HR-RS 2014-2020 u Agenciji za regionalni razvoj RH Matildom Copić – odgovorila poduzetnicima. Zastupnica Maletić u Zagrebu je istaknula: „Hrvatska ne smije biti zadnja u iskorištenosti EU fondova, kao što je bio slučaj do sada.

Za bolju iskorištenost potrebno je educirati sve korisnike, od građana koji žele pokrenuti posao, neprofitnih organizacija, obrazovnih ustanova do poduzetnika i lokalnih jedinica. Korisnici EU fondova ne smiju biti prepušteni sami sebi. Svima nama zajednički je cilj da se ta sredstva potroše“.

„Dodijeljena sredstva Republici Hrvatskoj nekoliko su puta veća od ugovorenih, a situacija bi trebala biti obrnuta. To je znak da gubimo sredstva i propuštamo priliku, što mora prestati. Kroz okrugli stol želimo čuti vaše probleme i dati potrebne savjete kako bi vam olakšali proces prijavljivanja, ugovaranja i realizacije EU projekata“, zaključila je zastupnica Maletić.


Poduzetnici su imali puno zanimljivih pitanja i ukazali na problema i moguća rješenja u procesima koji prethodne korištenju EU fondova. Gospodin Maks Udov iz tvrtke Herbafarm-magnolija d.o.o. ukazao je na poteškoće s kojima se susreću poduzetnici pri plasiranju svojih proizvoda na europsko tržište. Istaknuo je kako se nakon dobivanja sredstava iz EU fondova u prvoj fazi proizvodnje, poduzetnici susreću s brojnim problemima i potrebna im je dodatna podrška u fazi kada se proizvod treba plasirati na tržište. Zastupnica Maletić složila se kako je postupak financiranja nepotrebno jako složen, te da Komisija ističe kako bi svaka država članica trebala otvoriti izvore financiranja za poduzetnike: „Poduzetnicima treba pomoći kako bi se bolje pozicionirali na jedinstvenom europskom tržištu. Druge države članice pomažu svojim poduzetnicima i to je praksa koju moramo uvesti u Hrvatsku“.

Pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Saša Bukovac rekao je kako se poduzetnici mogu obratiti HGK koja po pitanju internacionalizacije surađuje sa svim državama članicama Europske poduzetničke mreže i pomaže prilikom pristupanja europskom tržištu. Gospođa Suzana Krstić, direktorica VG Poduzetničkog centra d.o.o. i ravnateljica Razvojne agencije Grada Velike Gorice pitala je o mjerama i alatima koje poduzetnici mogu koristiti za lakše povlačenje sredstava iz EU fondova. Naglasila je kako osim odgovora na pitanje „što trebamo napraviti?“, treba odgovoriti i na pitanje „kako to ostvariti?“.

„U sklopu EU fondova izdvojena su sredstva tehničke pomoći koja su usmjerena na jačanje administrativnog kapaciteta i edukaciju zaposlenih. Za sve probleme postoji način rješavanja i sredstva koja su namijenjena upravo za tu svrhu. Moramo početi koristiti alate i sredstva koja su nam ponuđena kako bismo mogli imati konkurentnije poduzetnike i gospodarstvo”, kazala je zastupnica Maletić.

Knjigu “EU projekti – od ideje do realizacije” možete kupiti narudžbom na web stranicama www.tim4pin.hr, a više informacija o okruglim stolovima, video i foto materijal potražite na www.ivana-maletic.com

33


34

Vijesti iz Europskog parlamenta TAXE 2

Wiebes: Nužna je učinkovita naplata poreza uz očuvanje konkurentnosti europskog gospodarstva

U ponedjeljak, 20. veljače 2016. u Bruxellesu na Posebnom odboru za odluke o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (TAXE 2) održala se razmjena gledišta s g. Ericom Wiebesom, nizozemskim državnim tajnikom za financije, o prioritetima nizozemskog predsjedništva u području porezne politike, odnosno o mjerama za sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja.

Wiebes je staknuo kako je nizozemsko predsjedništvo postavilo visoko na njihovoj ljestvici prioriteta novi paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza (engl. Anti Tax Avoidance Package - ATAP), koji je Komisija objavila krajem siječnja, a koji je u skladu s OECDovim globalnim standardima za sprečavanje smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (tzv. BEPS). Provedba ovog paketa mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza te suradnja poreznih uprava između država članica nužna je kako bi države članice uspostavile učinkovite mehanizme s ciljem naplate poreza tamo gdje je dobit i ostvarena te podizanja transparentnosti dodavši kako se ne smije narušiti porezna konkurentnost europskog gospodarstva na globalnom tržištu. Prioritet nizozemskog predsjedništva je i provedba Direktive Vijeća br. 2014/107/ EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (engl. Directive on administrative cooperation - DAC4) koja predstavlja zakonodavni okvir kojim se uvodi izvještavanje između poreznih uprava o ključnim poreznim informacijama o multinacionalnim kompanijama po pojedinim državama u kojima posluju (engl. Country by Country reporting - CbC).

Wiebes se osvrnuo i na rad Skupine za Kodeks o postupanju u oporezivanju poslovanja koja se bavi ispitivanjem nepoštenih poreznih mjera država članica koje mogu našteti poreznom natjecanju unutar Europske unije, te istaknuo kako će za vrijeme nizozemskog predsjedanja pokušati postići ravnotežu između transparentnosti i povjerljivosti, a kako se ne bi naštetilo gospodarstvu odlaskom pojedinih multinacionalnih kompanija. U raspravi su zastupnike zanimali detalji vezani za izvještavanje po državama članicama te mogućnost javnog objavljivanja izvješća po državama članicama o ključnim informacijama o multinacionalnim kompanijama. Zastupnike je zanimalo što Vijeće planira poduzeti s ciljem sprječavanja prijevara u sustavu PDV-a. Wiebes je naglasio kako javnost želi da se izvješća o ključnim informacijama javno objave, no istaknuo je kako je prije donošenja konačne odluke potrebno pričekati rezultate Studije utjecaja koju trenutno izrađuje Komisija. Ukoliko ti budu pozitivni, otvara se prostor za moguću objavu ovih izvješća, a da se pritom ne naruši konkurentnost gospodarstva. Po pitanju sprječavanja prijevara u sustavu PDV-a, Wiebes je dodao kako se moraju provesti inovativne mjere i upotrijebiti postojeća mreža “EU VAT data” kako bi se te prijevare spriječile. Istaknuo je kako su u planu pilot projekti kako bi se to i ostvarilo.

TAXE 2

Predstavnici multinacionalnih kompanija pozdravili OECD-ove globalne standarde te pozvali na pojednostavljenje poreznih pravila i porezno rasterećenje U ponedjeljak i utorak, 14. i 15. ožujka 2016. u Bruxellesu na Posebnom odboru za odluke o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (TAXE 2) održane su razmjene gledišta s predstavnicima Guernseya i Jerseya


(britanskih krunskih posjeda), Andore, Lihtenštajna i Monaka te s predstavnicima multinacionalnih kompanija o mjerama koje su poduzeli s ciljem sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza, agresivnog poreznog planiranja te jačanja porezne transparentnosti.

Predstavnici britanski krunskih posjeda te predstavnici Andore, Monaka i Lihtenštajna naglasili su kako, unatoč činjenici da nisu članice Europske unije, žele biti glavni partneri u odlučnijoj i učinkovitijoj borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja.

Sukladno tome, naglasili su kako su odlučni u provedbi OECD-ovih globalnih standarda po pitanju sprječavanja smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (tzv. BEPS) te su istaknuli kako su već potpisani sporazumi s Europskom unijom u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (Direktiva Vijeća 2014/107/EU) s ciljem jačanja porezne transparentnosti i sprječavanja nepoštenih poreznih praksi. Budući da je dio Europskog gospodarskog prostora, Lihtenštajn je obvezan implementirati direktive i uredbe Europske unije na području financijskih usluga, financijskog nadzora te sprečavanju pranja novca. Zastupnike je u raspravi najviše zanimalo imaju li uspostavljene registre o vlasničkim strukturama kompanija koje posluju na njihovom teritoriju. Predstavnicu su naglasili kako već imaju uspostavljene takve registre (ili slične mehanizme), istaknuvši kako se oni redovito provjeravaju i ažuriraju kako bi se ostvarilo učinkovitije oporezivanje onih poduzeća u državama članicama gdje je i stvorena dodana vrijednost.

Predstavnici multinacionalnih kompanija (IKEA, Google, Apple, McDonald’s) istaknuli su kako porez na dobiti, ali i ostale poreze, poput poreza na nekretnine, poreza na franšizu te razna socijalna davanja plaćaju tamo gdje i ostvaruju svoju dobiti. Naglasili su kako je važno pojednostaviti pravila te su pozvali na daljnje smanjenje administrativnog tereta te na porezno rasterećenje kako se ne bi ugrozile investicije, rast i zapošljavanje. U tom pogledu, pozdravili su OECD-ove globalne standarde koji će pomoći u pojednostavljenju i transparentnosti poreznih pravila. Zastupnike je u raspravi zanimalo podržavaju li multinacionalne kompanije javnu objavu izvješća o ključnim informacijama o multinacionalnim kompanijama. Predstavnici su naglasili kako su spremni prihvatiti svaku odluku koja bude usvojena na razini Europske unije, istaknuvši pritom kako bi im ipak bila prihvatljivija opcija o tajnosti tih podataka kako ne bi bili iskorišteni od strane njihove konkurencije.

REGI Maletić: Tražimo više direktnih kredita EIB-a poduzetnicima U četvrtak, 17. ožujka 2016. u Bruxellesu na Odboru za regionalni razvoj (REGI) održana je razmjena gledišta s g. Wilhelmom Moltererom, izvršnim direktorom Europskog fonda za strateška ulaganja i g. Lászlóm Baranyayem, potpredsjednikom Europske investicijske banke (EIB). Predsjednica REGI-a Iskra Mihaylova istaknula je kako se uloga EIB-a značajno povećala u tekućem programskom razdoblju te da će korištenje kohezijske politike tražiti veći doprinos financijskih instrumenata. Važna tema rasprave bio je EFSI - Europski fond za strateška ulaganja, odnosno fond Europske komisije i Europske investicijske banke kojim se pokušava mobilizirati privatni kapital za strateške investicije te olakšati mobiliziranje ulaganja u iznosu od 315 milijardi eura za infrastrukturu, obrazovanje, istraživanje i inovacije te financiranje mikro, malih i srednjih poduzetnika. Europska komisija prepoznala je ulaganje kao važan prioritet za gospodarsku stabilnost i rast koji se temelji na tri strateška cilja: mobilizaciji financija za ulaganja, povezivanju financija i realnog gospodarstva te stvaranju povoljnog okruženja za ulaganja.

Potpredsjednik EIB-a g. Baranyayu istaknuo je da velik doprinos u iznosu od 77 milijardi eura daju gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji za države članice i države kandidatkinje. Instrumenti koje nude potencijalnim investitorima obuhvaćaju kredite, proizvode dioničarskog tipa, jamstva te proizvode za povećanje kreditiranja i stimuliranja tržišta kapitala. Okvirni zajmovi su veoma uspješan financijski instrument koji pomaže apsorpciji sredstava iz ESI fondova, a daju se za financiranje nacionalnog dijela. Istaknuo je nekoliko primjera podrške regionalnoj politici.

Izdvajanja od milijardu eura godišnje za projekte Dunavske makroregije. EIB ima sve veći značaj u poljoprivrednom sektoru, posebice za nove države članice. Na posljednjem sastanku Upravnog odbora odobrili su dva kvalitetna projekta u poljoprivrednom sektoru, u Normandiji (mljekarska proizvodnja) i Poljskoj (dani su regionalni zajmovi za obnovu 40 općina). Nužno je pojednostaviti provedbu kohezijske politike jer će se pojednostavljenjem kriterija omogućiti bolja iskorištenost sredstava EIB-a te efikasnije korištenje financijskih instrumenata u širim razmjerima. Kao važan financijski instrument istaknuo je Inicijativu za male i srednje poduzetnike koja je odobrena za šest država (Španjolska, Italija, Malta, Bugarska, Rumunjska i od nedavno i Finska).Što se tiče EFSI-a, nije ustanovljena regionalna kvota, no uravnotežena raspodjela je cilj u budućnosti.

35


36

Fokus EFSI-a je na projektima visoke dodane vrijednosti kao što su istraživanje i razvoj, obrazovanje, socijalne inovacije i sve ostalo što potiče produktivnost. Cilj EFSI-a nije zamijeniti kohezijsku politiku, već je nadopuniti. G. Molterer naveo je kako je cilj uspostave EFSI-a razvijati nove proizvode s ciljem rasta konkurentnosti i vraćanja Europske unije na put oporavka. Objasnio je na koji način cjelokupni postupak funkcionira: svi projekti moraju biti odobreni od strane EIB-a koji od EFSI-a traži dodatni zajam ako je riječ o rizičnim projektima. Istaknuo je važnost povećanja suradnje s nacionalnim investicijskim bankama te drugim međunarodnim bankama. Kako bi pojedina država, pa tako i Hrvatska, mogla predložiti strateške projekte za potporu putem EFSI-a, za ostvarivanje EFSI potpore projekti moraju udovoljavati bitnim preduvjetima, odnosno projekti moraju biti komercijalno racionalni, ekonomski i tehnički izvedivi, moraju doprinositi ciljevima EU i održivom rastu i zapošljavanju te moraju imati kvalitetno razrađen poslovni plan. Fokus EFSI-a je na projektima koji imaju veću rizičnost od projekata koji su prihvatljivi za kreditiranje u uobičajenom poslovanju. Ključni sektori ulaganja u okviru EFSI-a su: 1. Strateška infrastruktura, uključujući digitalnu, transportnu i energetsku infrastrukturu 2. Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost 3. Edukacija i obuka, istraživanje, razvoj i inovacije 4. Ekološki i socijalni te projekti urbanog razvoja 5. Podrška MSP-u i Mid-Cap društvima EFSI je pokrenut prošlog ljeta te do sada djeluje u 22 od 28 država članica.

U Hrvatskoj je za sada jedan investicijski projekt (Zračna luka Dubrovnik) financiran kroz EFSI fond. Investitori (javni i privatni) moraju biti orijentirani na stvaranje dodane vrijednosti, usmjereni ka učinku na ekonomiju cijele Europske unije za što je potrebna fleksibilnost i prilagodljivost. EFSI je dodatak EIB-u i pruža mogućnost financiranja projekata s velikim potencijalom. Ne postoji kvota za države članice, cilj je iskoristiti 315 milijardi eura u trogodišnjem razdoblju što može biti motivacija za ubrzanje pripreme projekata. Najavio je i publikaciju koja će biti uskoro objavljena, i u kojoj će biti pojašnjeni načini povezivanja EFSI-a i ESIF-a te ostvarivanja sinergijskog efekta. Nakon uvodnih izlaganja uslijedila su pitanja zastupnika koja su se uglavnom odnosila na regionalnu zastupljenost EFSI projekata, komunikaciju s potencijalnim investitorima, dostupnost sredstava za mala i srednja poduzeća, pitanja komplementarnosti EFSI i ESIF instrumenata te mnoga druga. Zastupnica Maletić uputila je pitanja predstavnicima EIB grupacije, posebno se osvrnuvši na mogućnosti za male i srednje poduzetnike: „Okvirni zajmovi su važni za države članice jer rijetko koja ima sredstva za sufinanciranje projekata s obzirom na malen fiskalni kapacitet za investicije. Međutim, iz tih zajmova možemo

samo sufinancirati javne projekte. Još uvijek nam nedostaje kapacitet za sufinanciranje poduzetničkih projekata financiranih iz ESI fondova. Isto tako, zajmovi za pojedinačne projekte poduzetnika su vrlo mali i treba ih povećati s više izravnih zajmova. U Republici Hrvatskoj imamo mnogo primjera kada poduzetnici dobiju jamstvo EIB-a, međutim nakon toga ne mogu ostvariti zajam od banke. Možemo li učiniti nešto kako bi privatne investicije s većim stupnjem rizika dobile izravni zajam od EIB-a?“. Uz to zastupnica je istaknula kako nema kvalitetnih analiza i indikatora koji jasno pokazuju koliko je EIB svojim aktivnostima i instrumentima zaista komplementaran Kohezijskoj politici te doprinosi li ispunjavanju ciljeva iz operativnih programa po regijama odnosno državama članicama te u konačnici, na razini EU, ciljevima iz strategije Europa 2020. Predstavnici EIB-a spomenuli su da imaju jako dobro suradnju s Republikom Hrvatskom, odlično surađuju s HBOR-om po pitanju financiranja malih i srednjih poduzetnika kojem su odobrili zajam od 50 milijuna eura (više na: http://www.eib.org/ projects/pipeline/2015/20150153.htm). S HBOR-om imaju i dodatnu suradnju u području savjetovanja te potencijalnim investitorima daju savjete kako pripremiti projekt i omogućuju razmjenu iskustava s drugim državama članicama. Države članice moraju shvatiti da nije riječ o bespovratnim sredstvima, već zajmovima, što znači da se sredstva moraju vratiti kad projekt sazrije, a kao loše primjere istaknuli su Cipar, Grčku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku i Hrvatsku u kojima je često dolazilo do krivog razumijevanja. Istaknuli su da otvaraju predstavništvo EIB-a u državama članicama, prošle godine otvorili su urede u Slovačkoj i Češkoj, a idući korak bit će otvaranje u Mađarskoj, Sloveniji i Bugarskoj kako bi se približili klijentima, pomogli u izradi projekata te ostvarili bolju suradnju s različitim sektorima i vladom u konačnici. G. Molterer istaknuo je da su mnogo konferencija održali u državama članicama te podsjetio na zajedničku konferenciju Europske komisije i Europske investicijske banke „Plan ulaganja za Europu: spajanje različitih mogućnosti (za mikro, mala i srednja poduzeća) koja se održala u Zagrebu sredinom prosinca na kojoj su sudionicima objašnjavali što je EFSI, koje projekte podržava, na koji način mogu participirati i mnoga druga pitanja. „Mi ne možemo višegodišnji financijski okvir izmijeniti, ali možemo poboljšati korištenje bespovratnih sredstava“, istaknuo je Molterer. Zaključno, u Hrvatskoj je ključno ukloniti prepreke u poslovanju, otvoriti izvore financiranja i povećati mogućnosti izvoza, industriju pridružiti u globalni lanac vrijednosti te sredstva EFSI-a usmjeriti u strateške potrebe. Potrebno je osigurati učinkovitu sponu između poduzetnika, lokalnih banaka, HBOR-a i naravno europskih izvora financiranja od ESI fondova do EFSI-ja i drugih EIBovih instrumenata.


37

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta 7. - 10. veljače 2016. BANKOVNA UNIJA

Maletić: Bankovna unija važna je za stabilnost financijskih sustava i otvaranje financiranja poduzetnicima

Uspostava bankovne unije, odnosno prvog i drugog stupa te jedinstvenog pravilnika, doprinijela je stabilnosti financijskog sustava u Europskoj uniji. Europske banke sada su puno stabilnije i otpornije nego je to bio slučaj prije krize. Upravo zato je nužno dovršiti bankovnu uniju, prije svega što prije uspostaviti Europski sustav osiguranja depozita.

Trebamo vratiti povjerenje naših građana u bankovni sustav i zaštiti njihova sredstva. Ne mogu porezni obveznici snositi teret banaka u propadanju. Iako stabilnije, banke su još uvijek opterećene visokom razinom nenaplativih zajmova što otežava kreditiranje. A upravo je financiranje gospodarstva, više ulaganja, ono što Europskoj uniji u ovom trenutnu najviše treba. Dovršetak bankovne unije i mjere za smanjivanje još uvijek prisutnih rizika upravo će omogućiti veće kreditiranje gospodarstva. Povoljnije i ujednačenije financiranje gospodarstva u čitavoj Europskoj uniji temelj je funkcioniranja jedinstvenog tržišta. Bez jednakog pristupa izvorima financiranja nema niti otvorene i poštene konkurencije.

Bankovna unija važna je za poticanje rasta i novo zapošljavanje. Zbog toga smatram nužnim širenje bankovne unije i na države izvan eurozone s ciljem jačanja sigurnosti, povjerenja i razvoja Europske unije u cjelini.

PROŠIRENJE

Maletić: Podržavamo europski put Makedonije i Crne Gore Zastupnica Maletić, kao punopravna članica Izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru Makedonije i zamjenska članica u Izaslanstvu u Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u, sudjelovala je u raspravi o napretku ove dvije države prema punopravnom članstvu u EU.

Govoreći o Makedoniji zastupnica Maletić ukazala je na slabosti u korištenju EU predpristupnih programa pomoći: “IPA sredstva u Makedoniji koriste se kroz centralizirani sustav, odnosno ugovara ih Delegacija EU. Nažalost, Makedonija je izgubila 70 milijuna eura zato pozivam povjerenika Hahna da pronađe mehanizme kojima će ojačati administrativne kapacitete Delegacije kako bi se takve situacije izbjegle u budućnosti”. “S obzirom na izazove upravljanja izbjegličkom krizom koji su pred Makedonijom, kojoj su neophodna


38

ulaganja u granične prijelaze, jačanje kapaciteta u upravljanju granicama, infrastrukturne objekte za smještaj izbjeglica te sredstva za skrb bilo bi dobro da se ovih 70 milijuna eura ipak vrati Makedoniji i omogući njihovo korištenje u te svrhe”, istaknula je zastupnica Maletić.

“Izvješće o napretku i ovo Izvješće Parlamenta jasno pokazuju da je Makedonija spremna za pregovore. Pred njima je puno posla vezano uz unaprjeđenje vladavine prava, reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, slobodu medija, ali to su i druge države puno kvalitetnije odrađivale u procesu pregovora, stoga ih je važno čim prije započeti”, zaključila je zastupnica Maletić. Govoreći o Crnoj Gori zastupnica je istaknula kako je u procesu ulaska u EU važno riješiti otvorena pitanja sa susjednim državama članicama EU, posebno naglasivši pitanje granice na Prevlaci, sukcesije imovine i odštete za žrtve crnogorskih logora.

BORBA PROTIV PRIJEVARA Maletić: Transparentnost i edukacija ključni su za prevenciju nepravilnosti i borbu protiv korupcije

Zastupnica Maletić sudjelovala je uraspravi o Godišnjem izvješću o zaštiti financijskih interesa EU i borbi protiv prijevara istaknuvši kako se slaže s njom da je transparentnost najbolja prijateljica poreznih obveznika i borbe protiv korupcije. „Važno je sve podatke dati na uvid i omogućiti javnosti da može preko interneta doći do podataka o tome kome se sredstva isplaćuju, za koje projekte te tko su dobavljači i pružatelji usluga. To je i najbolji oblik preventivnog djelovanja i oni koji su u sukobu interesa neće se usuditi uključivati u korištenje javnog novca, jer ako se uključe bit će velika vjerojatnost da ih Watchdog organizacije i javnost otkriju.“, naglasila je zastupnica.

Odbor za regionalni razvoj pozvao je na uspostavu baze podataka o nepravilnostima u području kohezijske politike jer je samo tako moguće napraviti analizu učestalosti i uzoraka nastanka nepravilnosti te utvrditi kvalitetne mehanizme prevencije. Odbor poziva i na pojačanu edukaciju i informiranje o nepravilnostima. “Smatram da bez rada na transparentnosti podataka, bez analiza i edukacije neće biti većih pomaka u suzbijanju nepravilnosti i korupcije”, zaključila je zastupnica Maletić

PREHRANA U ŠKOLAMA

Maletić: Opskrbljivači za zdrave obroke u školama trebaju biti mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva Zastupnica Maletić sudjelovala je i u raspravi o Programu nabave voća, povrća, banana i mlijeka za zdrave obroke u školama.

Ovaj je program izuzetno važan jer se osiguravaju besplatni zdravi obroci za djecu u nižim razredima osnovne škole, a uz borbu protiv siromaštva među djecom doprinosi i edukaciji djece o zdravoj prehrani. Međutim, još uvijek nedovoljno pridonosi razvoju malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava jer bi se proizvodi trebali kupovati ponajprije od njih s obzirom da su upravo oni jamstvo zdrave hrane. U Hrvatskoj zbog postupaka javne nabave centraliziranih na državnoj razini opskrbljivači za škole postaju veliki lanci, a ne OPG-ovi. Cilj programa je zdrava hrana, stoga bi opskrbljivači trebali biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva.


21 33

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Profile for Ivana Maletić

I'M ožujak 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M ožujak 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić