__MAIN_TEXT__

Page 1

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

Čestit Božić i sretna nova godina!

12

prosinac/2016.


Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

Čestit Božić i sretna nova godina! 12

prosinac/2016.

Sadržaj

Fotografija: Jaslice, Zagrebačka katedrala Izvor: adventzagreb.com

4 mr. sc. Ivana Maletić i Ivana Petričko mag.oec.

Europski fond za strateška ulaganja – stanje provedbe, izazovi i prilike u EU i Hrvatskoj

12 Anna Lisa Boni

Europa treba gradove i gradovi trebaju Europu Europe needs cities and cities need Europe

25 dr.sc. Davor Galinec

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Ivana Petričko Kristina Kosor Maja Butorac

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno.

Što se trenutno događa s procesom dovršetka Europske monetarne unije?

Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

32 Konferencija ERASMUS +

ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb

30 Intervju s mr.sc. Ivanom Maletić

34 Renato Bukovac

ERASMUS za studente

36 Diana Mihelić, mag. edu. soc. ERASMUS za javnu upravu

38 #mojeuprojekt

39 Aktivnosti ureda

42 Vijesti iz Europskog parlamenta

44 Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Pišite nam! STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Cijela 2016. godina bila je puna nepredvidivih događaja posljedice kojih su se osjetile u svim institucijama, državama i na svim razinama. Jedno je nakon svega jasno: Ljudi očekuju promjene. Ne žele više samo slušati ideje i rješenja, žele biti uključeni i dio procesa donošenja odluka. To od svih traži više posla i ulaganja u zajednički rad. Bez promjena budućnost postaje neizvjesna. U Hrvatskoj, kao i u većini država članica, potreban je zaokret, od reforme javne uprave koju treba učiniti servisom građana i poduzetnika, preko financijskog sustava koji treba staviti u funkciju razvojnih poduzetničkih projekata, osnaživanja obrazovnog i znanstvenog sustav u potpunosti povezanog s gospodarstvom, do javnih poduzeća koje treba učiniti konkurentnim, pomoći poduzetnicima da snize ulazne troškove te se kvalitetno pozicioniraju na jedinstvenom tržištu jačajući u ulozi izvoznika. Uz to, tehnološki napredak, znanje, obrazovanje, slobodno kretanje ljudi i kapitala postali su ključni generatori rasta koji uzrokuju stalne promjene na putu razvoja i podizanja nacionalne konkurentnosti. Informacije, tehnologija, ljudski kapital i komunikacije predstavljaju najbitnije čimbenike napretka, a nedovoljnim razvijanjem i bez konstantnih ulaganja raspoloživih resursa u njih nije moguće očekivati gospodarski rast, povećanje produktivnost, osiguranje povoljnog poslovnog okruženja, rast inovacija i u konačnici postizanje konkurentne prednosti.

Upravo zato u ovom broju IM podsjećamo na važnost Plana ulaganja za Europu kojim se želi mobilizirati što više financijskih sredstava za investicije, potaknuti pripremu projekata, te pojednostavljivanje zakonodavnog okvira i jačanje jedinstvenog tržišta.

U Hrvatskoj je u dvije godine pokrenuta samo jedna inicijativa za financiranje iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI) i to garancija preko HABOR-a za kredite malim i srednjim poduzetnicima. Očito je da nije u pitanju nedostatak financijskih sredstava već ideja i spremnih projekata.

Još uvijek imamo šansu koristiti ovaj izvor jer je Komisija u rujnu predstavila prijedloge o produljenju trajanja EFSI-a koje je Vijeće 6. prosinca 2016. usvojilo. Prijedlog Komisije obuhvaća produljenje EFSI-a u smislu trajanja i u smislu financijske snage, mobiliziranjem najmanje pola bilijuna eura ulaganja do 2020. I za razdoblje nakon 2020. Komisija će predstaviti prijedloge kojima se želi osigurati nastavak strateških ulaganja na održivoj razini. Time bi se ulagačima i promotorima projekata trebala osigurati stabilnost i sigurnost. To je jasna poruka i poziv svima nama u Hrvatskoj: Prilike su još uvijek tu i nije kasno započeti s pripremom projekata. U pozitivnom ozračju novih prilika koje se otvaraju u Europskoj uniji želim svima blagoslovljen Božić i puno uspjeha u novoj 2017. godini!

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 330.1 4

mr.sc. Ivana Maletić*

Ivana Petričko, mag. oec.**

Europski fond za strateška ulaganja – stanje provedbe, izazovi i prilike u EU i Hrvatskoj 1. Uvod

Razina ulaganja u Europskoj uniji smanjena je za otprilike 15% od 2007. kada je dosegnula svoj vrhunac, što se dogodilo kao posljedica gospodarske i financijske krize. Upravo s ciljem oporavka investicijskog i financijskog okruženja, povećanja konkurentnosti, gospodarskog rasta i zapošljavanja, Europska komisija pokrenula je inicijativu pod nazivom Plan ulaganja za Europu (tzv. Junckerov plan) koji je ključan za vraćanje na put rasta i konkurentnosti. Međutim, ovaj plan ne predstavlja zamjenu za nacionalne mjere i napore u poticanju ulaganja, već služi kao dopuna tim naporima. Plan ulaganja za Europu nije jedna stimulirajuća mjera, već proces i cjelovit program koji se implementira s ciljem poticanja rasta i razvoja europskog gospodarstva.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. ** Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Sastoji se od tri dijela: 1. mobiliziranje financijskih sredstava za investicije, 2. prepoznavanje i priprema projekata, 3. pojednostavljivanje zakonodavnog okvira i jačanje jedinstvenog tržišta. S ciljem mobiliziranja financijskih sredstava osnovan je novi fond - Europski strateški investicijski fond (EFSI) koji predstavlja fond Europske komisije i Europske investicijske banke (EIB).

Ovim fondom mobilizira se privatni kapital za strateške investicije te olakšava mobiliziranje ulaganja u iznosu od 315 milijardi eura za infrastrukturu, obrazovanje, istraživanje i inovacije te financiranje mikro, malih i srednjih poduzeća.


Iako sam naziv upućuje na to da je riječ o fondu, EFSI je garancija vrijedna 16 milijardi eura iz europskog proračuna koja se dopunjuje EIB-ovim vlastitim kapitalom u visini 5 milijardi eura.

Da bi se sredstva mogla investirati potrebno je imati dobro pripremljene, strukturirane projekte. Upravo zbog nedostatka jasnog predstavljanja i strukturiranja kvalitetnih projekata privatni investitori zaobilaze Europu iako je poželjno mjesto za investicije. Europska investicijska banka u suradnji s državama članicama pripremila je krajem 2014. indikativnu listu projekata za privlačenje privatnih investitora koji su radi potpomognutih sredstava – garancijama, povoljnim zajmovima iz novog fonda EFSI-a spremniji za preuzimanje rizika i pokretanje novih poslova. Treći dio Plana ulaganja za Europu je smanjivanje administrativnog opterećenja, kreiranje povoljnog i poticajnog poslovnog okruženja, pojednostavljivanje zakonodavstva, stvaranje kvalitetnijeg jedinstvenog tržišta s posebnim naglaskom na tržište kapitala. To su europske strukturne reforme koje Europska komisija stavlja u prvi plan i želi provesti, bez kojih nema rasta, razvoja i investicija. Države moraju imati strategije razvoja i projekte kojima se ostvaruju zacrtani ciljevi rasta i razvoja. Investicijski plan širi je od formiranja samog fonda za strateška ulaganja i mobiliziranja sredstava iz EIB-a, europskog proračuna i nacionalnih izvora o kojem se najčešće govori u javnosti. Odnosi se i na novi način rada na razini EU u kojem se traži od država definiranje liste projekata za financiranje i poboljšanje poslovnog okruženja i investicijske klime kroz promjene regulative i jačanje jedinstvenog tržišta osobito u području uspostavljanja bankovne unije i jedinstvenog digitalnog tržišta. Često su u predstavljanju novog investicijskog plana predsjednik Juncker i podpredsjednik Katainen isticali kako u Europskoj uniji nisu problem izvori financiranja već nedostatak dobro strukturiranih projekata spremnih za financiranje te da novim planom žele potaknuti sve države članice da se otvore poslovima i ulaganjima te definiraju kakve vrste investicija i u kojim područjima potiču.

2. Jačanje vidljivosti Europskog fonda za strateška ulaganja

Europski fond za strateška ulaganja, kao glavni dio Investicijskog plana, usmjeren je na financiranje projekata koji imaju veću rizičnost od projekata koji su prihvatljivi za kreditiranje u uobičajenom poslovanju. Izravno financiranje uz pomoć EFSI-a moguće je jedino kod projekata većih od 50 milijuna eura, dok se projekti

malih i srednjih poduzetnika te srednje kapitaliziranih poduzeća, ukupnog iznosa do 50 milijuna eura, razmatraju putem posrednika kroz EFSI-ev prozor za mala i srednja poduzeća. Ključni sektori ulaganja u okviru EFSI-a su strateška infrastruktura, uključujući digitalnu, transportnu i energetsku infrastrukturu, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost, edukacija i obuka, istraživanje, razvoj i inovacije, ekološki i socijalni te projekti urbanog razvoja te podrška MSP-ovima i Mid-Cap društvima. Instrumenti koje EFSI nudi potencijalnim investitorima obuhvaćaju kredite, proizvode dioničarskog tipa, jamstva te proizvode za povećanje kreditiranja i stimuliranja tržišta kapitala. Na EFSI se mogu prijaviti mikro, mala i srednja poduzeća, javne službe, nacionalne investicijske banke te ugovorne investicijske platforme. Potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen tijekom predstavljanja Investicijskog plana u Europskom parlamentu u studenom 2014. istaknuo je da trgovačka društva koja imaju planirane rizične projekte ili projekte koje je teško financirati isključivo privatnim sredstvima, mogu kontaktirati Europsku investicijsku banku i zatražiti sredstva.

Važna poruka poduzetnicima jest da ne trebaju odobrenje ili garanciju Vlade, nego sami mogu kontaktirati EIB gdje je stručno osoblje spremno pomoći, ocijeniti projekte i uputiti na izvore financiranja. Druga bitna poruka je da su za implementaciju potrebni i lokalni posrednici za financiranje malih i srednjih poduzetnika preko kojih će se realizirati zajmovi, ali i drugi financijski instrumenti. Ovo je prilika za Republiku Hrvatsku da unaprijedi financiranje malih i srednjih poduzetnika. Nadalje, i privatni rizični fondovi mogu zatražiti sredstva iz EFSI-a kako bi mogli financirati svoje klijente. Europska komisija u suradnji s EIB-om snažno podupire države članice i regije da uspostave nacionalne i regionalne, pa čak i prekogranične investicijske platforme koje će služiti kao neka vrsta fonda u koji se mogu ulagati javna sredstva, sredstva iz promotivne banke, mirovinskih fondova i osiguravajućih kuća. Investicijska platforma moći će zatražiti sredstva iz Fonda te tako zaštićeno investirati u rizične projekte ili javno-privatna partnerstva. 2.1. Savjetodavni centar za ulaganja - jedinstvena kontakt točka ulagačima i nositeljima projekata

Europski savjetodavni centar za ulaganja i Europski portal za ulagačke projekte važnu su za prepoznavanje i pripremu projekata, a uspostavljeni su kako bi se olakšalo postizanje ciljeva Europskog fonda za strateška ulaganja.

5


6

Glavna je svrha savjetodavnog centra pružanje savjeta ulagačima, nositeljima projekata i javnim upravljačkim tijelima u vezi s utvrđivanjem, razvojem i pripremom projekata. Europski savjetodavni centar za ulaganja i Europski portal za projekte uspostavljeni su radi:

• Maksimalnog iskorištavanja postojeće tehničke pomoći dostupne ulagačima i nositeljima projekata • Pružanja dodatnih savjetodavnih usluga • Davanja veće vidljivosti investicijskim projektima u EU.

Savjetodavni centar1 je jedinstvena kontakt točka ulagačima i nositeljima projekata koji traže savjete u vezi s ulagačkim projektima i njihovim financiranjem. Centrom se upravlja u skladu sa sporazumom između Europske komisije i EIB-a. Rad centra zasniva se na stručnom znanju i postojećim savjetodavnim uslugama koje pružaju EIB i Europska komisija, kao što su „fi-compass” ili JASPERS. Rad centra također se oslanja na stručno znanje nacionalnih razvojnih banaka i institucija, kao i upravljačkih tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova. Centar može sklapati ugovorna partnerstva u svrhu suradnje s nacionalnim razvojnim bankama, institucijama ili upravljačkim tijelima. Usluge koje savjetodavni centar pruža obuhvaćaju:

• Pružanje tehničke pomoći nadležnim tijelima i nositeljima projekata • Pružanje pomoći nositeljima projekata kako bi svoje projekte mogli razviti tako da ispunjavaju kriterije prihvatljivosti u skladu s uredbom o EFSI-u • Poboljšanje dostupnosti potpore EFSI-a diljem EU-a učinkovitim iskorištavanjem lokalnog znanja • Djelovanje centra kao platforme za razmjenu iskustava i stručnog znanja o razvoju projekata. Komisija u svojem prijedlogu o produženju trajanja EFSI-a naglašava da će u narednom periodu Europski savjetodavni centar za ulaganja pružati tehničku pomoć na terenu putem sporazuma s relevantnim lokalnim akterima. Isto tako će se za projekte u koje je uključeno više država članica, projekte za kombiniranje EFSI-a s drugim izvorima financiranja, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020 i Instrument za povezivanje Europe, osigurati usmjerenije i prilagođene usluge tehničke pomoći.

U tom je kontekstu prijedlogom o EFSI-u 2.0 predviđeno i to da bi Savjetodavni centar za ulaganja trebao aktivno pridonositi cilju sektorske i zemljopisne diversifikacije EFSI-a tako što će podupirati EIB u njegovim naporima da pokrene nove projekte na terenu. 1 Više o savjetodavnom centru: http://www.eib.org/eiah/index.htm 2 Više o portalu za projekte: https://ec.europa.eu/eipp/desktop/en/index.html

Sukladno navedenom, Komisija će razmotriti mogućnost da u svojim predstavništvima u državama članicama odredi posebne izaslanike za europska ulaganja koji bi surađivali s nadležnim službama Komisije u okviru jedinstvene skupine za ulagačku politiku. 2.2. Portal za projekte – povećanje vidljivosti projekta i pronalazak inozemnih partnera

Kako bi povećala transparentnost u pogledu mogućnosti ulaganja u EU, Europska komisija uspostavila je Europski portal projekata ulaganja2 (engl. European Investment Project Portal, „EIPP”). EIPP je dio inicijative „Plan ulaganja za Europu”, a namijenjen je podupiranju ulaganja u realno gospodarstvo. S pomoću EIPP-a promotori projekata iz javnog i privatnog sektora sa sjedištem u EU-u mogu povećati vidljivost svojih projekata ulaganja na jednostavan način. Sve što trebaju učini jest ispuniti i poslati projektni obrazac. Prikaz projekata na EIPP-u strukturiran je i prilagođen korisnicima te na taj način privlači ulagače iz cijelog svijeta, kojima će se omogućiti da svoj portfelj obogate dodatnim europskim projektima. Europska komisija uspostavila je EIPP kao poveznicu između promotora projekata u EU i ulagača širom svijeta kako bi se potaknulo i ubrzalo iskorištavanje većeg broja mogućnosti ulaganja u EU. Ovim se portalom želi povećati vidljivost postojećih mogućnosti ulaganja u EU osnivanjem središnje platforme za promicanje projekata u EU pri čemu se upotrebljava usklađen i strukturiran format. EIPP je jedna od brojnih inicijativa Komisije za obnavljanje ulagačke aktivnosti u EU. U nastavku se prikazuju najčešća pitanja i odgovori o dostavljaju projekata na Europski portal za projekte. Može li bilo tko dostaviti projekt za objavu na EIPP-u?

Promotor projekta objavljenog na EIPP-u mora biti javno tijelo države članice ili privatna/javna pravna osoba s poslovnim nastanom u državi članici. Pojedinci i pravna tijela u stečaju, postupku likvidacije ili sličnom postupku ne smiju portalu dostavljati projekte. Promotor projekta mora biti organizacija ovlaštena za predstavljanje projekta. Hoće li Europska komisija ili nadležno tijelo neke države članice provjeriti kvalitetu projekta?

Komisija pregledava projekte samo na osnovi kriterija za sudjelovanje utvrđenih Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2015/1214. Zahtjev za objavu može biti odbijen ako su dostavljene informacije netočne ili ako se njihovom objavom Komisija ili države članice izlažu pravnom riziku ili riziku po njihov ugled.


Zašto privatni promotori projekata moraju platiti naknadu za prijavu projekta na EIPP? Na taj način se promotore odvraća od prijave neozbiljnih ili nedovoljno razrađenih projekata. Nakon što je naplaćena, naknada za prijavu projekta nepovratna je. Upute za plaćanje naknade primaju se od Komisije nakon što se potvrdi da je projektni obrazac ispunjen i spreman za obradu. Taj će se postupak promijeniti kad na raspolaganju bude internetski obrazac za prijavu projekta. Kada će projekt biti objavljen na EIPP-u?

Nakon dostave ispunjenog projektnog obrasca objava projekta može se očekivati nakon 20 radnih dana, odnosno približno četiri tjedna. Na kojem jeziku se može prijaviti projekt?

Prihvaćaju se projekti na svim službenim jezicima EUa. Ako se projekt dostavi na nekom drugom jeziku, Europska komisija osigurava besplatan prijevod na engleski. Kolika je najmanja veličina projekta objavljenog na EIPP-u?

Trenutačno je to 10 milijuna eura. Međunarodni ulagači vjerojatno neće biti zainteresirani za manje projekte. Ako je projekt manji od najmanje veličine projekta, promotori projekta bi trebali razmotriti mogućnost povezivanja sa sličnim projektima u ostalim regijama i podnošenja zajedničkoj većeg programa projekta. Mora li provedba projekata objavljenih na EIPP-u trajati tri godine?

Ne, u skladu s kriterijima za sudjelovanje potrebno je samo započeti s provedbom projekta u roku od tri godine od njegove prijave na EIPP. Koliko dugo će projekt biti objavljen na EIPP-u?

Tijekom tri godine. Za to vrijeme promotore projekta potiče se na dostavu informacija o napretku njihovih projekata. Nakon što prođu tri godine projekt se može ponovno prijaviti ako promotori smatraju da bi njegova objava na portalu još mogla biti korisna. Kako zainteresirana strana može stupiti u kontakt s promotorom projekta objavljenog na EIPP-u?

S pomoću internetskog obrasca. Taj se obrazac može pronaći na portalu zajedno s imenom organizacije dotičnog promotora, ali ne sadržava posebne podatke za kontakt. Na taj način promotori projekta mogu odabrati da ne odgovore na neželjene kontakte.

Izvor: Obrada autorica temeljem podataka preuzetih sa službenih stranica Europskog portala projekata ulaganja (EIPP) https://ec.europa.eu/eipp/desktop/hr/index.html

Dosad je na EIPP-u objavljeno 100-tinjak projekata, među kojima su i dva s području teritorija Hrvatske:

• PROJEKT REVERZIBILNE HIDROELEKTRANE VRDOVO, KOMBINIRANE PLINSKE ELEKTRANE PERUČA I SPOJNIH 25 KM DALEKOVODA I 24 KM PLINOVODA • Potencijalna „greenfield“ investicija u Splitskodalmatinskoj županiji u statusu studije predizvodljivosti, privatnog investitora u potrazi za strateškim partnerom, procijenjene vrijednosti investicije 1 milijarde eura. • MREŽA HIDRODROMA, USPOSTAVA USLUGA I ODRŽAVANJE HIDROAVIONA Potencijalni transeuropski investicijski projekt grčkog promotora zamišljen za povezivanje grčkih otoka, djelomično uključuje realizaciju na teritoriju Splitsko-dalmatinske županije u Hrvatskoj.

3. Nastavak Plana ulaganja za Europu – EFSI 2.0

Planom ulaganja za Europu, a posebno EFSI-em, ostvareni su konkretni rezultati te se njima poduzima važan korak u smjeru potpomaganja mobilizacije privatnog ulaganja. Komisija je u rujnu predstavila prijedloge o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja3 koje je Vijeće 6. prosinca 2016. usvojilo. Pregovori s Europskim parlamentom počet će kad Parlament dogovori svoje pregovaračko stajalište. Kako bi Vijeće, u dogovoru s Europskim parlamentom, donijelo Uredbu, potrebna je kvalificirana većina4. Prijedlog Komisije obuhvaća produljenje EFSI-a i u smislu trajanja i u smislu financijske snage, mobiliziranjem najmanje pola bilijuna eura u ulaganjima do 2020. Njime se također uvodi niz operativnih poboljšanja kako bi se u obzir uzela iskustva stečena tijekom prvog razdoblja provedbe. Osim produljenja trajanja EFSI-a, predlažu se brojna tehnička poboljšanja EFSI-a i Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Za razdoblje nakon 2020. Komisija namjerava predstaviti prijedloge kojima se želi osigurati nastavak strateških ulaganja na održivoj razini. Time bi se ulagačima i promotorima projekata trebala osigurati stabilnost i sigurnost. Komisija u novom prijedlogu povećava jamstvo EU-a sa 16 milijardi eura na 26 milijardi eura, a EIB povećava svoj kapital s 5 milijardi eura na 7,5 milijardi eura. Riječ je o povećanju EFSI-a s 21 milijarde eura na 33,5 milijardi eura. Primjenjuju isti učinak poluge kao i EFSI 1 (x 15), čime se ukupno ciljna ulaganja povećavaju s 315 milijardi eura na najmanje 500 milijardi eura. Ako EFSI dobije doprinose država članica ili privatnog/javnog sektora, ukupna ulaganja premašila bi 500 milijardi eura. Time će se izbjeći svi mogući prekidi u financiranju te će se osigurati da promotori projekata svejedno mogu pripremati projekte koji će se podnositi nakon početnog razdoblja ulaganja.

3 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci: Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganja (COM(2016) 581 final) 4 Za donošenje Uredbe kvalificiranom većinom, potrebna je suglasnost 55% država članica koje predstavljaju 65% stanovništva EU-a.

7


8

Jamstvo EU-a 26 mlrd EUR

Europska investicijska banka 7,5 mlrd EUR

Mogući drugi javni i privatni doprinosi

Europski fond za strateška ulaganja (EFSI)

Infrastruktura i inovacije

MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije

Ukupna ulaganja u razdoblju 2015.-2020: barem 500 milijardi eura Glavne promjene: • Produljenje trajanja EFSI-a do 2020. • Povećanje cilja ulaganja na 500 milijardi eura • Povećanje jamstava iz proračuna EU-a na 26 milijardi eura (od kojih će 16 milijardi eura biti dostupno za aktiviranje jamstava do sredine 2018.) • Povećanje doprinosa Europske investicijske banke na 7,5 milijardi eura (s trenutačnih 5 milijardi eura) • Poboljšanje zemljopisne pokrivenosti i korištenje u manje razvijenim i tranzicijskim regijama • Obuhvaćanje dodatnih sektora: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, akvakulture i drugih elemenata biogospodarstva, kao i sektora prihvatljivih za potporu EIB-a u manje razvijenim i tranzicijskim regijama • Povećanje ulaganja u području klime, s ciljem da najmanje 40 % sredstava iz EFSI-a bude usmjereno na borbu protiv klimatskih promjena

4. Dosadašnji rezultati EFSI-a na razini EU-a i u Hrvatskoj

EFSI uspješno napreduje prema cilju mobiliziranja 315 milijardi eura dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo do sredine 2018. Tržišna apsorpcija bila je osobito brza u okviru dijela za MSP-ove gdje EFSI ostvaruje rezultate iznad očekivanja. Dio za MSP-ove povećan je u srpnju 2016. za 500 milijuna eura unutar postojećih parametara Uredbe (EU) 2015/101725. Od Finske do Grčke, od Irske do Hrvatske, od vrhunskih industrijskih projekata do obnove poljoprivredno-prehrambene industrije koje provode MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije,

od vjetroelektrana do uvođenja novih zdravstvenih tehnologija, EFSI donosi konkretne koristi jer se iz njega financiraju inovativni projekti koji pridonose otvaranju novih radnih mjesta i rastu na lokalnoj razini. U tom je smislu EFSI važan za rješavanje problema nezaposlenosti.

Zaključno sa stanjem 15. studenoga 2016., projekti odobreni u sklopu EFSI-a trenutno iznose 27,5 milijardi eura. Očekuje se da potaknu ukupna ulaganja u vrijednosti 154 milijarde eura u 27 država članica. EIB je u sklopu EFSI-a odobrio 151 infrastrukturni projekt u vrijednosti 19,8 milijardi eura. Međutim, Komisija u narednom razdoblju namjerava povećati ulaganja u siromašnije države članice, odnosno države istočne Europe. Budući da se većina kritika EFSI-a odnosi na činjenicu da je najviše sredstava otišlo u najbogatije europske države, Komisija najavljuje poduzećima iz siromašnijih članica koji žele povući novac iz EFSI-ja u narednom razdoblju pružiti dodatnu tehničku pomoć u suradnji s Europskom investicijskom bankom. 4.1. Stanje u Hrvatskoj

Države članice su u prosincu 2014. poslale Komisiji indikativni popis projekata ukupne vrijednosti približno 1,3 milijarde eura. Među 2.000 projekata, nalazilo se i 77 projekata koje je poslala Vlada RH ukupne vrijednosti 21,5 milijarde eura. Hrvatski projekti bili su većinom iz prometne infrastrukture, energetike i zaštite okoliša. Među predstavljenim projektima bili su i projekti prihvatljivi za sufinanciranje iz EU fondova, uključujući popis velikih

5 Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja


Grafikon 1. EFSI ulaganja po sektorima (stanje 15. studenoga 2016.)

projekata iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” za 2014. – 2020. Međutim, od uspostavljanja EFSI-a pa do sada, Hrvatskoj je odobren jedan projekt i to Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak o čemu detaljnije piše u dijelu Iskorištenost EFSI-a u Hrvatskoj.

Zainteresirani investitori iz Hrvatske koji imaju rizične projekte, sve potrebne informacije o mogućnostima financiranja iz EFSI-a mogu dobiti od Hrvatske banke za obnovu i razvoj, direktno kontaktirajući Europsku investicijsku banku sa sjedištem u Luksemburgu, od Predstavništva Europske investicijske banke u Zagrebu, a pomoć također mogu zatražiti i od Savjetodavnog centra za ulaganja. 4.1.1. Institucionalni ustroj EFSI-a u Republici Hrvatskoj

Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) povjeravaju se poslovi vezani uz suradnju s Europskom investicijskom bankom i Europskim investicijskim fondom u svrhu provedbe Plana ulaganja za Europu. U provedbi EFSI-a, HBOR surađuje s resornim tijelima državne uprave, agencijama i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima putem nacionalnih koordinatora za Plan ulaganja za Europu. Nadležna ministarstva, agencije i pravne osobe s javnim ovlastima imenovale su nacionalne koordinatore koji će pružati podršku u provedbi Plana.

Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske6 od 23. rujna 2015., vezano uz provedbu Plana ulaganja za Europu na području Hrvatske, HBOR-u su kao nacionalnoj razvojnoj banci povjereni sljedeći poslovi:

• Sudjelovanje u provedbi Plana ulaganja za Europu putem suradnje na razini platforma za ulaganja i pojedinačnih projekata te neposrednih kontakata s članovima EIB Grupe, • Djelovanje kao nacionalna pristupna točka za moguće klijente i dionike, • Kreiranje novih financijskih proizvoda sukladno potrebama hrvatskog gospodarstva, • Identifikacija ekonomski i tehnički održivih projekata u ključnim sektorima, posebno u inovativnim, ekološki osviještenim i društvenim područjima, koji će biti predloženi za financiranje u okviru EFSI-a, • Privlačenje privatnih subjekata za ulaganja u kombinaciji s javnim resursima, • Sudjelovanje u financiranju infrastrukturnih projekata i projekata malih i srednjih poduzeća EFSI-a putem različitih programa usmjerenih na promicanje gospodarskog rasta, • Uspostavljanje Hrvatskog portala projekata ulaganja7 (dalje: HRPPU), koji obuhvaća tekuće i buduće projekte ulaganja u Hrvatskoj • Djelovanje kao nacionalna kontakt točka za suradnju s ESCU-om, i • Uspostavljanje bilateralne suradnje s drugim NRBovima u provedbi Plana ulaganja za Europu • i obavljanje svih ostalih aktivnosti u svrhu provedbe i/ili u vezi s provedbom Uredbe, Plana ulaganja za Europu te svim ostalim postojećim i naknadno donesenim aktima EU s time u vezi. U provedbi Plana, HBOR surađuje s resornim tijelima državne uprave, agencijama i drugim pravnim osobama

6 Odluka o povjeravanju poslova vezanih uz suradnju s Europskom investicijskom bankom i Europskim investicijskim fondom na provedbi Plana ulaganja za Europu, NN 102/2015 7 Portal za sada nije uspostavljen.

9


10

s javnim ovlastima putem nacionalnih koordinatora za Plan ulaganja za Europu. Nadležna ministarstva, agencije i pravne osobe s javnim ovlastima imenovale su nacionalne koordinatore koji će pružati podršku u provedbi Plana.

Sljedeća ministarstva, agencije i pravne osobe s javnim ovlastima djeluju kao nacionalni koordinatori za Plan ulaganja za Europu: Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo kulture, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondove Europske unije, Ministarstvo turizma, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za investicije i konkurentnost, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije koordinira rad resornih tijela državne uprave, agencija i drugih pravnih osoba putem nacionalnih koordinatora te osigurava suradnju istih s HBOR-om. 4.1.2. Iskorištenost EFSI-a u Hrvatskoj

Što se tiče trenutnog stanja u Hrvatskoj, povoljna prilika za velika poduzeća omogućena je od 21. studenog 2016. kada su HBOR i EIB potpisali ugovor kojim EIB pruža potporu HBOR-u od 50 milijuna eura putem garancije za financiranje projekata MidCap poduzeća (srednje kapitaliziranih poduzeća, odnosno poduzeća koja imaju od 250 do 3.000 zaposlenih) u Hrvatskoj. To je prvi EIB-ov projekt ove vrste u Hrvatskoj koji se provodi uz garanciju Europskog fonda za strateška ulaganja. U okviru Modela podjele rizika, EIB daje HBOR-u garanciju u iznosu do 50 milijuna eura za djelomično pokriće rizika po postojećem portfelju kredita odobrenih Mid-Cap društvima, a koji može iznositi najviše 100 milijuna eura te koji udovoljava unaprijed dogovorenim kriterijima između HBOR-a i EIB-a. Konačna lista postojećih kredita, koji će biti pokriveni garancijom EIB-a, utvrdit će se po završetku due diligence procesa koji je u tijeku te će ista po usuglašavanju između EIB-a i HBOR-a biti sastavni dio Ugovora o garanciji. Budući da je riječ o neizravnom Modelu podjele rizika, garancija EIB-a pokrivat će postojeći portfelj kredita po odgovarajućoj stopi garancije za Mid-Cap poduzeća i ostale prioritete. Dakle, EIB za sada neće preuzimati rizik novih, već isključivo postojećih izravno odobrenih MidCap kredita čime će se HBOR-u omogućiti preuzimanje dodatnih rizika i povećanje kreditne aktivnosti u iznosu do 100 milijuna eura prema Mid-Cap društvima i ostalim prioritetima. Što se tiče procedure odabira projekata iz postojećeg portfelja, financijska i pravna dubinska analiza

projekata koje je HBOR predložio EIB-u je u tijeku i uskoro će se saznati koji su projekti zadovoljili sve kriterije EIB-a za ulazak u portfelj na koji je EIB spreman dati garanciju. Zaključno, HBOR ima i više nego dovoljno kredita u svojim knjigama koje može predložiti EIB-u za garanciju.

S druge strane, Model podjele rizika podrazumijeva da HBOR, najkasnije u roku od 36 mjeseci od stupanja na snagu Ugovora o garanciji između EIB-a i HBOR-a, odobri nove kredite za Mid-Cap poduzeća i ostale prioritete. Drugim riječima, 50 milijuna eura EIB-ove garancije HBOR će dodijeliti već odobrenim kreditima, dok s druge strane EIB uvjetuje HBOR-u da u narednih 36 mjeseci odobri nove kredite u vrijednosti do 100 milijuna eura kojima EIB neće biti jamac, već će HBOR pronaći druge izvore financiranja za te nove kredite. Kriteriji prema kojima će se novi krediti odobravati u ovom trenutku nisu definirani, međutim ono što se već sada zna jest da će uvjeti biti gotovo identični uvjetima koje EIB uobičajeno postavlja kada HBOR koristi sredstva EIB-a za financiranje Mid-Cap društava. Budući da HBOR odobrava kredite sukladno svojim programima kreditiranja, uvjeti EIB-a već su inkorporirani u većinu HBOR-ovih programa, ali se uglavnom ne ističu kao EIBovi. 4.2. Primjeri korištenja EFSI-a u državama članicama EU

Postoji niz primjera dobre prakse kako su druge države članice iskoristile sredstva iz EFSI-a. Primjerice, Irskoj je odobren projekt u iznosu od 70 milijuna eura na rok od 27 godina u području zdravstvene skrbi kojim će se financirati 14 centara primarne zdravstvene zaštite. Centri će pružati primarne zdravstvene usluge uključujući opću kirurgiju, radnu terapiju, socijalni rad i nutricionističke savjete. Na nekim lokacijama pružat će se i dodatne usluge, uključujući usluge zaštite mentalnog zdravlja, stomatološke usluge, usluge liječenja ovisnosti i slično. Ovaj projekt predstavlja prvu podršku EIB-a ulaganju u zdravstvenu zaštitu u Irskoj i prvu namjensku podršku EIB-a primarnoj zdravstvenoj zaštiti bilo gdje u Europi. Također, u području zdravstvene zaštite, Ujedinjenom Kraljevstvu odobren je EFSI projekt u iznosu od 120 milijuna eura za izgradnju nove sveučilišne bolnice Midland Metropolitan Hospital. Putem javno-privatnog partnerstva osigurat će se 666 novih bolničkih kreveta te stvoriti velik broj radnih mjesta i poboljšanje usluge za bolesnike. Nadalje, EFSI je podržao španjolski projekt istraživanja i razvoja u području liječenja bolesti kao što su Alzheimerova bolest, arterijska tromboza te vaskularne i kardiovaskularne kirurgije. Španjolskom poduzeću Grifols za ovaj projekt osigurana su EFSI sredstva u vrijednosti 100 milijuna eura.


U Finskoj, u okviru projekta izgradnje novih tvornica papira, osigurava se proizvodnja energije iz obnovljivih izvora te primjena inovativne tehnologije koja će omogućiti rad tvornice bez korištenja fosilnih goriva. Ovaj je projekt jedan od najvećih investicijskih projekata u Finskoj i stvorit će velik broj novih radnih mjesta (vrijednost EFSI investicije je 75 milijuna eura).

Poljoprivredni projekti koji stavljaju naglasak na istraživanje i razvoj, također mogu dobiti EFSI potporu. Primjerice, poduzeću Creta Farms (Grčka) odobreno je 7,5 milijuna eura iz EFSI-a u svrhu istraživanja, razvoja i inovacija u prehrambenoj industriji. Projektom će razviti nove proizvodne linije u području hladnog rezanog mesa i mliječne hrane s poboljšanim dijetalnim svojstvima. Nadalje, poljskom trgovačkom društvu odobreno je 37,5 milijuna eura za projekt izgradnje tvornice za proizvodnju mlijeka u prahu te proširenju postojećeg postrojenja novim proizvodnim linijama.

U području prometa, Italiji je odobren projekt nabavke novih vlakova koji će spajati različite trase u velikim gradovima središnje i sjeverne Italije, primjerice u regijama Lazio, Liguria, Veneto, Piedmont te Toskani (EFSI financiranje iznosi 300 milijuna eura). Nizozemskoj je odobren projekt proširenja i poboljšanja autoceste u blizini Almere (13.6 km). Projekt A6 je lociran u opsežnoj TEN-T cestovnoj mreži, ukupno EFSI financiranje iznosi 100 milijuna eura. Nadalje, Slovačkoj je odobreno 500 milijuna eura za izgradnju i financiranje 27 km autoceste D4 oko Bratislave, koja će se spojiti s autocestom R7, a nabavu bi trebalo provesti u sklopu javno-privatnog partnerstva. Italiji je odobreno 200 milijuna eura za modernizacija i povećanje Grimaldi Euromed SpA flote kroz nabavu 10 novih brodova za prijevoz automobila i kamiona koji će se koristiti na ruti Europa – Sjeverna Amerika. Hvalevrijedna inicijativa pokrenuta je u Danskoj koja je primjer financiranja inovacija: osnovali su privatni investicijski fond za financiranje projekata u području obnovljivih izvora energije. Dio sredstava uplatio je EFSI, a ostatak kapitala dolazi iz mirovinskih fondova. Ukupan iznos fonda je 2 milijarde eura.

5. Zaključci i preporuke

Europski fond za strateška ulaganja osnovni je instrument Plana ulaganja za Europu čija je svrha poticanje dugoročnog gospodarskog rasta i konkurentnosti kako bi se otvarala nova radna mjesta i omogući što snažniji napredak. EFSI omogućuje dodatnu snažniju kreditnu i garancijsku aktivnost EIB-a, a ključna područja ulaganja su infrastruktura, obrazovanje, istraživanje i inovacije te rizično financiranje za mala i srednja poduzeća. U okviru EFSI-a ne postoje ni regionalne niti sektorske kvote te je dodjeljivanje potpore projektima prilagođeno tržišnoj potražnji.

Kako bi pojedina država, pa tako i Hrvatska, mogla predložiti strateške projekte za potporu putem EFSI-a, za ostvarivanje potpore projekti moraju udovoljavati bitnim preduvjetima, odnosno projekti moraju biti komercijalno razumni, ekonomski i tehnički izvedivi, moraju doprinositi EU ciljevima i održivom rastu i zapošljavanju te moraju imati kvalitetno razrađen poslovni plan. EFSI podržava snažne projekte čije će aktivnosti biti dovoljno zdrave da budu podržane od strane banaka. Investitori (javni i privatni) moraju biti orijentirani na stvaranje dodane vrijednosti, usmjereni ka učinku na ekonomiju cijele Europske unije za što je potrebna fleksibilnost i prilagodljivost. EFSI je dodatak EIB-u i pruža mogućnost financiranja projekata s velikim potencijalom. Dobrim korištenjem EFSI-a može se ostvariti sinergija s EU fondovima. Primjerice, iz fondova se može financirati vrlo ograničen broj projekata i stvarnih potreba veznih uz energetsku učinkovitost, digitalizaciju, nove tehnologije, obnovu i izgradnju željeznica, luka i slično. Za sve ovo mogu se formirati investicijske platforme i kroz projekte javno-privatnog partnerstva ili samo javne i privatne projekte podići investicijski potencijal i napraviti razvojni skok. Preporuča se projekte malih i srednjih poduzetnika povezati u veće projekte kako bi postali zanimljiviji za veća sektorska financiranja, utemeljiti ih u investicijsku platformu i time ih učiniti efikasnijim i otvorenijim. U Hrvatskoj je ključno ukloniti prepreke u poslovanju, otvoriti izvore financiranja i povećati mogućnosti izvoza, industriju pridružiti u globalni lanac vrijednosti te sredstva EFSI-a usmjeriti u strateške potrebe. Potrebno je osigurati učinkovitu sponu između poduzetnika, lokalnih banaka i HBOR-a.

Zaključno, potencijalni investitori mogu potrebne informacije o financiranju projekata dobiti putem Savjetodavnog centra koji okuplja stručnjake iz EIB-a i EC-a kako bi pomogli državama članicama, njihovim regijama i privatnim investitorima pronalazak prigodnog EU financiranja. Ukoliko ne postoji potreba za financijskim sredstvima, Savjetodavni centar nudi pomoć pri uspostavljanju investicijskih platformi, analizi projekata i slično. Zatim, osnovan je portal za projekte putem kojeg se mogu prijaviti projekti koji će dobiti veću vidljivost i mogućnost pronalaska poslovnih partnera. Na portalu su svi značajni projekti vidljivi i to je vrlo učinkoviti alat za investitore. Osim Savjetodavnog centra, zainteresirani investitori iz Hrvatske koji imaju rizične projekte, sve potrebne informacije o mogućnostima financiranja iz EFSI-a mogu dobiti i od Hrvatske banke za obnovu i razvoj, direktno kontaktirajući Europsku investicijsku banku sa sjedištem u Luksemburgu. Potencijalni investitori mogu se javiti i predstavništvu EIB-a u Hrvatskoj koji pružaju suradnju u području savjetovanja i tako potencijalnim investitorima pružaju savjete kako pripremiti projekt i pružaju iskustva iz drugih država članica.

11


UDK: 332 12

Anna Lisa Boni*

Europa treba gradove i gradovi trebaju Europu

Europe needs cities and cities need Europe

U listopadu 2016. u UN-u održana konferencija o Stanovanju i održivom urbanom razvoju (Habitat III), koja je završila usvajanjem globalne Nove urbane agende od strane država članica UN-a. Cilj ovog dokumenta je pružiti smjernice za održivu urbanizaciju svijeta tijekom sljedeća dva desetljeća.

Then in October 2016, the UN hosted its conference on Housing and Sustainable Urban Development (Habitat III), concluding in the adoption by UN countries of the global New Urban Agenda. This document is intended to guide sustainable urbanisation efforts around the world over the next two decades.

Prošla je godina najavila novi zamah u urbanizaciji na europskoj i globalnoj razini.

Urbana agenda za EU objavljena je u svibnju 2016. u Amsterdamu. Taj okvir označava novu ulogu gradova u donošenju politika u EU-u.

Kao udruga Eurocities, mreža velikih europskih gradova sa sjedištem u Bruxellesu, uzbuđeni smo zbog novog zamaha u urbanizaciji i odlučni u njegovoj provedbi.

Naši su članovi lokalne vlasti 139 najvećih europskih gradova te 45 gradova partnera, koje zajedno upravljaju s otprilike 130 milijuna građana u 39 država. Među našim članovima su i dva hrvatska grada: Zagreb and Rijeka. * Anna Lisa Boni, glavna tajnica udruge Eurocities

The past year has signaled a new urban momentum at both European level and globally.

In Europe, the Urban Agenda for the EU was launched in Amsterdam in May 2016. This framework marks a new role for cities in EU policy making.

As EUROCITIES, the network of major European cities, based in Brussels, we are excited to see this new urban momentum, and eager to keep it going. Our members are the local governments of 139 of Europe’s largest cities and over 45 partner cities, that together govern some 130 million citizens in 39 countries. We count among our members two Croatian cities: Zagreb and Rijeka. * Anna Lisa Boni, EUROCITIES secretary general


Udruga Eurocities pruža političku platformu našim članovima kako bi utjecali na politike EU-a te dijelili znanje i iskustva, analizirali zajedničke probleme te razvijali inovativna rješenja. Surađujemo sa širokim rasponom tematskih foruma, radnih skupina, projekata financiranih od EU-a, aktivnosti I događanja. U konačnici, naša je vizija održiva urbana budućnost u kojoj će svi građani uživati u visokoj kvaliteti života.

EUROCITIES provides a political platform for our members to influence EU policy and to share knowledge and experiences, analyse common problems and develop innovative solutions. We work with a range of thematic forums, working groups, EU-funded projects, activities and events. Ultimately, our vision is for a sustainable urban future in which all citizens can enjoy a good quality of life.

Odluka o pokretanju Urbane agende za EU ukazuje na prepoznavanje širine političkih pitanja koja utječu na urbana područja u EU-u. Agenda pruža okvir u kojem gradovi, nacionalne vlasti i institucije EU-a mogu zajednički raditi na održivijoj, inovativnijoj i gospodarski konkurentnijoj Europi, koja nudi kvalitetan život svim svojim građanima. Dok na razini EU-a ne postoji tijelo nadležno za urbani razvoj, u nastajanju je rastući broj europskih incijativa, programa finaciranja, kampanja i politika kojima se namjerava odgovoriti na urbane izazove: prometna zagušenja, kvaliteta zraka, nezaposlenost mladih te integracija izbjeglica – samo su neke od njih. Gradovi su područja u kojima su koncentrirane mogućnosti i rezultati gospodarskog razvoja, klimatske promjene i socijalna uključenost, stoga je razumljivo da bi trebali blisko surađivati s europskom i nacionalnom razinom kako bi se zajednički odgovorilo na izazove s kojima se Europa suočava. U vrijeme kada se EU suočava s velikim izazovima – financijskim, okolišnim, demokratskim i društvenim – vjerujemo da Europa mora više surađivati sa svojim gradovima. Gradovi su razina vlasti najbliža građanima te imaju najbolji uvid u brige, vizije i očekivanja na terenu. Uvjereni smo da Europa može mnogo naučiti od svojih gradova.

The decision to launch the Urban Agenda for the EU shows recognition for the breadth of EU policy issues affecting urban areas. The agenda provides a framework in which cities, national governments and the EU institutions can work together for a more sustainable, innovative and economically competitive Europe, that offers a good quality of life to all citizens. While there is no specific competence at EU level on urban development, a growing number of European initiatives, funding programmes, campaigns and policies are emerging, intended to address urban challenges such as traffic congestion, air quality, youth unemployment and refugee integration – to name just a few. Cities are where the opportunities and consequences of economic development, climate change and social inclusion are concentrated, so it makes sense that they should work in close partnership with the European and national level to address Europe’s challenges together. At a time when the EU is facing major challenges – financial, environmental, democratic and social – we believe that Europe needs to work more with its cities. Cities are the level of government closest to citizens, and have the best insight into the concerns, visions and expectations on the ground. We are convinced that Europe can learn a lot from its cities.

Mnoštvo europskih partnerstava fokusiranih na specifična tematska područja u tijeku je formiranja i uspostavljanja. Udruga Eurocities imala je instrumentalnu ulogu u oblikovanju tih partnerstava te su naši članovi uključeni u sve njih. Partnerstva odgovaraju na izazove s urbanim fokusom kao što su radna mjesta i vještine, prijelaz na digitalno emitiranje, stanovanje, integracija izbjeglica te kvaliteta zraka. Cilj tih partnerstava je poboljšati razvoj, provedbu i evaluaciju zakonodavstva EU-a; poboljšati pristup financiranju iz EU fondova i njegovo korištenje te poboljšati urbanu bazu znanja i dijeljenje najboljih praksi između gradova povezivanjem tri upravljačke razine – Europske komisije, država članica te gradova.

A number of European partnerships are currently being tested or about to be set up, focusing on specific thematic issues. EUROCITIES was instrumental in shaping these partnerships, and we have members involved in all of them. They address challenges with an urban focus, such as jobs and skills, the digital transition, housing, refugee integration and air quality. By connecting three governance levels – European Commission, member states and cities – the partnerships aim to improve the development, implementation and evaluation of EU legislation; improve access to and use of European funding; and improve the urban knowledge base and better sharing of best practices between cities.

Urbana agenda za EU

Kako to funkcionira u praksi? Urbana agenda za EU uvodi novu radnu metodu promicanja suradnje između država članica, Europske komisije i gradova kako bi se potaknuli rast i inovacije te poboljšali uvjeti života.

The Urban Agenda for the EU

So how does this work in practice? The Urban Agenda for the EU introduces a new working method to promote cooperation between member states, the European Commission and cities in order to stimulate growth, liveability and innovation.

13


14

Pokretanje Urbane agende za EU predstavlja velik napredak za gradove u Europi, kao i postignuće za udrugu Eurocities, koja je dva desetljeća zagovarala uspostavu takvog okvira. Sada je izazov staviti taj okvir u funkciju te osigurati da će donijeti rezultate za građane. Članovi udruge Europcities su u potpunosti predani uspjehu te agende i mnogi od njih se već uključuju u urbana partnerstva. Sada trebamo osigurati da se ta predanost na lokalnoj razini uskladi s nacionalnom i na razinom EU-a te da Urbanu agenda prati snažno rukovodstvo i pokretačka snaga na svim razinama.

Suradnja na izgradnji snažnije Europe

U studenom ove godine na konferenciji Eurocities 2016. održanoj u Milanu, naši su članovi podržali upućivanje otvorenog pisma europskim i nacionalnim čelnicima na temu “ponovnog osmišljavanja Europe”. U našem se pismu opisuje zašto vjerujemo da bi gradovi trebali biti u srcu snažnije, relevantnije i legitimnije Europske unije. U vrijeme kad je europski projekt pod sve većim povećalom zbog rezultata glasovanja o Brexitu te pojave pokreta koji izražavaju nezadovoljstvo ili razočaranje diljem Europe, vjerujemo da bi gradovi trebali odigrati ključnu ulogu u ponovnom osmišljavanju europskog projekta. Gradovi su razina vlasti najbliža građanima; oni razumiju potrebe, brige, vizije i želje građana bolje od bilo koje druge razine vlasti. Umjesto da samo slušaju o pogledima građana, gradovi surađuju s njima kako bi se došlo do inovativnih rješenja zajedničkih gradskih i europskih izazova. Oni ispituju nove metode zajedničkog stvaranja i participativne demokracije, uključujući građane u procese donošenja odluka te približavajući vlast narodu. Europa može mnogo naučiti od svojih gradova u tom pogledu i mi vjerujemo da bi institucije EU-a i nacionalne vlade trebale raditi na uklanjanju jaza između EU-a i njezinih građana u partnerstvu s gradovima, zbog toga što suradnja s gradovima znači suradnju s građanima.

Stvaranje pametnijih gradova u suradnji s građanima

U nadolazećim godinama postajanje “pametnijim” predstavlja važan razvoj za gradove. Kako gradovi mogu poboljšati urbani život putem održivih integriranih rješenja? Kako mogu razviti kvalitetne usluge za građane i poduzeća? To su neki od izazova s kojima se suočavaju gradovi koji postaju “pametniji”.

Proces postajanja pametnijim uključuje povezivanje politika diljem širokog raspona područja, kao što su energija i energetska učinkovitost, urbana mobilnost, otpad, ICT te otvoreni podatci. Postajanje “pametnijim” uključuje i otkrivanje te ispitivanje novih poslovnih

The launch of the Urban Agenda for the EU represents great progress for cities in Europe, and an achievement for EUROCITIES, which has been pushing for such a framework for two decades. The challenge now is to put this framework in action, and to ensure that it delivers results for citizens. EUROCITIES members are fully committed to making the agenda a success, with many already engaging in the urban partnerships. What we need to ensure now is that this commitment at local level is met by the national and European level too, and that there is strong leadership and drive behind the urban agenda at all levels.

Working together for a stronger Europe

In November this year, at EUROCITIES 2016 Milan, our members endorsed an open letter to European and national leaders on ‘rethinking Europe’. Our letter describes why we believe that cities should be at the heart of a stronger, more relevant and legitimate EU. At a time when the European project is coming under increasing scrutiny, because of the Brexit vote and the rise of movements that express discontent or disillusionment around Europe, we believe cities have a crucial role to play in rethinking the European project.

Cities are the level of government closest to citizens; they understand citizens’ needs, concerns, visions and desires better than any other level of government. Instead of just listening to citizens’ views, cities are working together with them to come up with innovative solutions to common urban – and European – challenges. They are testing new methods of cocreation and participative democracy, engaging citizens in decision making processes, and bringing government closer to the people. There is a lot Europe can learn from its cities in this respect, and we believe that the EU institutions and national governments need to work in partnership with cities to close the gap between the EU and its citizens. Because working with cities means working with citizens.

Becoming smarter cities with citizens

Becoming ‘smarter’ is an important transition for cities in the years to come. How can cities improve urban life through sustainable integrated solutions? And how can they develop good quality services for citizens and businesses? These are some of the challenges for cities when becoming ‘smarter’. The process of becoming smarter involves connecting policies across a wide range of areas, such as energy and energy efficiency, urban mobility, waste, ICT, and open data.


modela i modela finciranja kako bi se omogućilo uvođenje te povećanje razmjera korištenja novih tehnologija u gradovima. Međutim, nema “pametnih gradova” bez “pametnih građana”, bez postavljanja izazova u pogledu uključivanja građana te omogućavanja građanima da učine svoje gradove “pametnijim”. Stvaranje “pametnog” grada nije konačni cilj, nego kontinuirani proces u svrhu osvarivanja veće štedljivosti gradova uz istodobno povećanje kvalitete života u njima.

Becoming ‘smarter’ is also about identifying and testing new business and financing models to be able to deploy and scale up new technologies in cities. And there are no ‘smart cities’ without ‘smart citizens’, adding challenges around engaging and empowering citizens to make their cities ‘smarter’. Becoming a ‘smart’ city is not an end goal but a continuous process for cities to become more resource efficient while also improving quality of life.

Suradnja je ključna za izgradnju uspješnih pametnih gradova. Javna uprava, građani, poduzeća i istraživačke ustanove su svi dio istoga urbanog ekosustava i svi imaju nešto važno za ponuditi. Udruživanjem resursa možemo razviti bolja rješenja koja zaista odgovaraju na izazove u gradovima i koja su u vlasništvu čitavog grada.

Working together is key to building successful smart cities. Public administrations, citizens, businesses and research institutes are all part of the same urban ecosystem, and all have something important to offer. By pooling resources we can develop better solutions that really address the challenges in cities, and are owned by the whole city.

Rasprave oko pametnih gradova često pokreću tehnologija i industrija, ali u udruzi Eurocities smatramo da su pametni građani ključan čimbenik. Dok je tehnologija važna – tražimo moderna rješenja za bolje upravljanje našim energetskim i prometnim sustavima, obradu i vizualizaciju podataka te olakšavanje života građana – njih je potrebno nadopuniti niskotehnološkim rješenjima. Bolje organizirane biciklističke staze koje potiču održivu mobilnost ili vertikalna poljoprivreda koja stimulira bolje korištenje zemlje te lokalne proizvodnje hrane, dva su primjera “pametnih” rješenja. Za nas je tehnologija sredstvo, a ne cilj, dok postajanje pametnijim uključuje još mnogo toga.

Grad Gent, trenutačno predsjedavajući grad udruge Eurocities, može podijeliti mnogo primjera vezanih uz poboljšanje suradnje s građanima i dionicima. “Gentski klimatski savez” je platforma koja povezuje različite partnere u svrhu rasprave, debate te istraživanja puta prema klimatskoj neutralnosti. “Gentski živi laboratorij” je druga platforma u kojoj građani, razvojni inženjeri, istraživači i poduzeća udružuju snage kako bi “zajednički stvorili” svoj grad. Otvaranje podataka je još jedna važna inicijativa pokrenuta u Gentu, koja omogućuje studentima i razvojnim inženjerima da surađuju na novim rješenjima kao što su aplikacije koje građanima olakšavaju život u Gentu. Helsinki Region Infoshare još je jedan primjer uspješne inicijative vezane uz otvorene podatke. Ta internetska usluga omogućuje brz i jednostavan pristup otvorenim izvorima podataka između finskih gradova Helsinkija, Espooa, Vantaae te Kauniainena. Ti podatci pružaju uvid u različite aspekte gradskog života, kao što su uvjeti života, blagostanje, zaposlenost te promet. Mogu se koristiti u istraživanjima i razvoju, vizualizaciji, donošenju odluka te razvoju aplikacija, te su otvoreni za svakoga – građane, poduzeća, sveučilišta, akademije, istraživačke ustanove ili

Discussions around smart cities are often driven by technology and industry, but at EUROCITIES we believe smart citizens are the key ingredient. While technology is important – we are looking for cutting-edge solutions to better manage our energy and transport systems, process and visualize data, and make life easier for citizens – these need to be complemented by low-tech solutions. Better organised bike paths that encourage sustainable mobility, or vertical farming that stimulates better use of land and local food production, are two examples of ‘smart’ solutions. Technology for us is a means not an end, and becoming smarter is about a whole lot more.

The city of Ghent, current president of EUROCITIES, has plenty of examples to share on how to improve cooperation and collaboration with citizens and stakeholders. The ‘Ghent Climate Alliance’ is a platform bringing different partners together to discuss, debate and explore the path to climate neutrality. The ‘Ghent Living Lab’ is another platform, where citizens, developers, researchers and businesses join forces to ‘co-create’ their city. Opening up data is another important initiative in Ghent, enabling students and developers to work together on new solutions, like apps that make life in Ghent easier for residents.

Helsinki Region Infoshare is another example of a successful open data initiative. This web service allows for fast and easy access to open data sources between the Finnish cities of Helsinki, Espoo, Vantaa and Kauniainen. The data offers insight into different aspects of city life, such as living conditions, wellbeing, employment and transport. It can be used in research and development, visualisation, decision making and app development, and is open to anyone – citizens, businesses, universities, academies, research facilities

15


16

općinsku upravu, bez naknade za korištenje. Uz korištenje tih podataka već je razvijen velik broj aplikacija i usluga, kao što je Blindsquare, aplikacija osmišljena kako bi se slijepim osobama pomoglo da se sigurnije kreću svojim gradom.

or the municipal administration, at no cost to users. A large number of apps and services have already been created using this data, such as Blindsquare, an app designed to help blind people navigate their city more confidently.

Udruga Eurocities aktivna je u nekolicini projekata financiranih sredstvima EU-a, koji su važni za ispitivanje te povećanje razmjera korištenja uspješnih rješenja. Zelena digitalna povelja je inicijativa putem koje se gradovi obvezuju na smanjenje okolišnog učinka svoje ICT infrastructure te korištenje ICT-a za ostvarivanje veće energetske učinkovitosti. Sada postoji mreža od preko 50 gradova uključenih u Zelenu digitalnu agendu, koje u ostvarivanju njihovih ciljeva podržava projekt GuiDanCe. Mjerenje uspješnosti i usporedbu rješenja pametnih gradova olakšava naš project CITYkeys, kojim se razvija, ispituje te razrađuje skup ključnih pokazatelja izvedbe koje gradovi mogu koristiti kako bi procijenili svoja “smart city” rješenja te odabrali ona koja odgovaraju njihovu lokalnom kontekstu. Sharing Cities je veliki “lighthouse’ projekt financiran pod programom Horizon 2020, koji podržava demonstraciju, ispitivanje te prijenos “smart city” rješenja između više i manje naprednih europskih gradova.

EUROCITIES is active in a number of EU-funded projects that are important for testing and scaling up successful solutions. The Green Digital Charter is an initiative through which cities commit to reducing the environmental impact of their ICT infrastructure and using ICT for greater energy efficiency. We now have a network of over 50 cities involved in the Green Digital Charter, who are supported in their goals by the GuiDanCe project. Measuring and comparing smart city solutions is facilitated through our CITYkeys project, which is developing, testing and refining a set of key performance indicators that cities can use to assess their smart city solutions and select the appropriate ones for their local context. Sharing Cities is a major ‘lighthouse’ project funded under the Horizon 2020 programme, which supports the demonstration, testing and transfer of smart city solutions between more and less advanced European cities.

U drugim gradovima ima mnogo primjera digitalnih alata za uključivanje građana, na primjer u Gijonu, gdje građani mogu prijaviti infrastrukturne probleme izravno upravi putem aplikacije, ili u Oslu, gdje aplikacija ‘Traffic Agent’ omogućuje učenicima planiranje sigurnijih puteva u školu. Naravno, uz otvaranje podataka dolaze i izazovi, kao što su osiguranje privatnosti građana te opremanje ljudi digitalnim vještinama potrebnim za korištenje alata koji se razvijaju. Za gradove, postajanje pametnijim je putovanje, a ne konačni cilj te očekujemo da ćemo se susresti s problemima i pronaći nova rješenja usput. Bliska suradnja s Europskom komisijom omogućit će nam spajanje s agendom pametnih gradova na razini EU-a kako bi se osiguralo da ona ispunjava potrebe na terenu te donosi korist građanima.

Udruga Eurocities i naš forum o društvu znanja također pružaju važnu platformu za razmjenu ideja i susrete među gradovima, kao i učenje iz pristupa drugih gradova postajanju pametnijim.

Prioriteti u europskim gradovima

U udruzi Eurocities strukturiramo svoj rad oko pet fokusnih područja, kako je navedeno u našem “Strateškom okviru 2014.-2020.” Surađivali smo s našim članovima na identificiranju i razradi tih fokusnih područja te su ona velikim dijelom usklađena sa strateškim prioritetima EUa. To su:

In other cities there are plenty of examples of digital tools to engage citizens, such as in Gijon, where residents can report infrastructure problems directly to the administration through an app, or in Oslo, where the ‘Traffic Agent’ app allows schoolchildren to map out safer routes to school. Of course with opening up data come challenges, such as ensuring citizens’ privacy, and equipping people with the right digital skills to use the tools being developed. For cities, becoming smarter is a journey not an end goal, and we expect to encounter problems and find new solutions along the way. Working closely with the European Commission will enable us to feed into the smart cities agenda at EU level to ensure that it is meeting the needs on the ground and delivering benefits for citizens.

EUROCITIES and our knowledge society forum also provides an important platform for cities to exchange ideas, meet peers and learn from others’ approaches to becoming smarter.

Priorities in European cities

At EUROCITIES we structure our work around five focus areas, as set out in our ‘EUROCITIES Strategic Framework 2014-2020’. We worked with our members to identify and refine these focus areas, and they are largely aligned with the EU’s strategic priorities. They are: - Cities as drivers of quality jobs and sustainable growth


- Gradovi kao pokretači stvaranja kvalitetnih radnih mjesta te održivog razvoja - Uključivi, raznovrsni i kreativni gradovi - Zeleni, protočni i zdravi gradovi - Pametniji gradovi - Urbane inovacije te upravljanje u gradovima

Unutar svakog od ovih područja postoje specifični izazovi i mogućnosti koje naši gradovi diljem Europe trenutačno susreću. Već smo pokrili temu pametnijih gradova, pa sada ulazimo dublje u detalje vezane uz druge prioritete općenito te neka pitanja koja su trenutačno u prvom planu na našoj agendi. Gradovi kao pokretači stvaranja kvalitetnih radnih mjesta te održivog razvoja

Veliki gradovi Europe njezini su pokretači rasta, inovacija te stvaranja radnih mjesta. Privlačnost europskih gradova za ulagače, kreativne talente i radne migrante ostaje ključnom za konkurentnost Europe u cjelini. Kako bi gradovi mogli ponuditi visoku kvalitetu života te omogućiti svim građanima da imaju koristi od mogućnosti koje su im na raspolaganju, gospodarski rast mora biti i održiv i uključiv.

Kako bi se stvorila održiva te kvalitetna radna mjesta, gradovi moraju podržavati inovacije na svim razinama: stvaranje povoljnog poslovnog okruženja, stavljanje kulture u srce urbanog razvoja, adresiranje nezaposlenosti (mladih te dugoročne) te poticanje obrazovanja i razvoja vještina, a u isto vrijeme nastaviti privlačiti visokokvalificiranu radnu snagu.

Smanjenje javnih proračuna primoralo je gradove da diverzificiraju svoja gospodarstva, sklapaju nova partnerstva te identificiraju alternativna sredstva za osiguravanje pristupa financiranju te ulaganjima. Također moraju sve više podržavati uključivo gospodarstvo, na primjer kroz socijalnu ekonomiju te aktivaciju ranjivih skupina olakšavanjem pristupa tržištu rada. Deklaracija o radu udruge Eurocities

Dok se Europa još uvijek suočava s povijesno visokim razinama nezaposlenosti na mnogim mjestima, rad je politički prioritet udruge Eurocities. U veljači 2015. pokrenuli smo Deklaraciju o radu udruge Eurocities, kojom su se gradovi obvezali podržati stvaranje većeg broja kvalitetnih radnih mjesta te pravednije, uključivije društvo. Krajem 2014. u Europi je bilo preko 24 milijuna nezaposlenih, od kojih je većina živjela u gradovima, a preko pet milijuna njih bili su mladi ljudi ispod 25 godina, dok je 12 milijuna tražilo posao više od godinu dana.

- - - -

Inclusive, diverse and creative cities Green, free-flowing and healthy cities Smarter cities Urban innovation and governance in cities

Within each of these areas, there are specific challenges and opportunities our cities around Europe are currently encountering. We have covered smarter cities already, so here we go a bit more into detail about the other priorities generally, and some of the issues currently at the forefront of our agenda. Cities as drivers of quality jobs and sustainable growth

Europe’s large cities are its drivers of growth, innovation and jobs. The attractiveness of European cities to investors, creative talent and skills migrants remains central to the competitiveness of Europe as a whole. For cities to offer a good quality of life and allow all citizens to benefit from the opportunities available to them, economic growth must be both sustainable and inclusive.

To create sustainable, quality jobs, cities must support innovation at all levels: creating a favourable entrepreneurial environment, putting culture at the heart of urban development, addressing (youth and long term) unemployment and stimulating education and skills, while continuing to attract a highly-skilled workforce.

Reduced public budgets have forced cities to diversify their economies, building new partnerships and identifying alternative means of ensuring access to finance and investment. They also have to increasingly support an inclusive economy, for example through the social economy and the activation of vulnerable groups, making labour markets more accessible. EUROCITIES Declaration on Work

With Europe still facing historically high levels of unemployment in many places, work is a political priority at EUROCITIES. In February 2015 we launched the EUROCITIES Declaration on Work, a political commitment by cities to support the creation of more and better jobs, and a fairer, more inclusive society. At the end of 2014 there were over 24 million people unemployed in Europe, most of whom live in cities, and of those people, over five million were young people under the age of 25, and 12 million had been looking for a job for over a year.

17


18

Rukovoditelji europskih gradova prepoznali su hitnost situacije sa zaposlenošću te koriste našu Deklaraciju o radu kao sredstvo za pozivanje institucija i država članica EU-a na bliskiju suradnju s gradovima u adresiranju nezaposlenosti.

Europe’s city leaders recognise the urgency of the employment situation and are using our Declaration on Work as a tool to call on the EU institutions and member states to work more closely with cities in addressing unemployment.

Nezaposlenost mladih

Youth unemployment

Pokrenuli smo taj proces u veljači 2016. Putem sastanka s dva člana Europske komisije, Marianne Thyssen koja je nadležna za zapošljavanje, vještine i socijalnu uključenost te Elżbietom Bieńkowskom – koja je nadležna za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove. Dogovorili smo se da ćemo bliskije surađivati s Komisijom na pitanjima kao što su vještine te socijalne klauzule u procesu nabave te startupovima. Udruga Eurocities također se udružila s drugim organizacijama u zalaganju za pružanje veće podrške mladima putem sheme Garancije za mlade EU-a. U Garanciji za mlade navodi se da bi države članice trebale osigurati da mladi ispod 25 godina mogu pronaći kvalitetno radno mjesto koje odgovara njihovu obrazovanju, vještinama i iskustvu ili steći obrazovanje, vještine i iskustvo potrebno za pronalaženje radnog mjesta u budućnosti putem naukovanja, pripravništva ili kontinuiranog obrazovanja unutar četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili gubitka posla. Zajedno s europskim organizacijama kao što su Europski forum mladih i Europska konfederacija sindikata, udruga Eurocities pozivala je Europsku komisiju da osigura ulaganja potrebna za pružanje podrške provedbi Garancije za mlade.

Nezaposlenost mladih je velik prioritet u gradovima ti mnogi naši članovi imaju u funkciji zanimljive inicijative kojima se ona adresira. Na primjer, grad Rotterdam u Nizozemskoj provodi program pod nazivom Buzinezzclub, koji je osmišljen kako bi se pružila podrška mladima u nepovoljnom položaju koji primaju socijalnu pomoć. Buzinezzclub nudi opsežan paket podrške mladima tijekom vremenskog okvira koji njima odgovara. Podrška se pruža putem izobrazbe, radionica i treninga – sve dok još uvijek primaju pomoć – te rezultira osobnim planom djelovanja. Projekt je pomogao stotinama mladih bez osnovnih kvalifikacija da započnu nove karijere te prestanu tražiti pomoć. Projekt se financira putem relativno novog financijskog instrumenta, “obveznice socijalnog učinka”, koja funkcionira po načelu plaćanja za uspjeh, po kojem se ulagačima vraća novac ako su postignuti određeni pozitivni socijalni ishodi.

Grad Brighton & Hove u UK-u također provodi zanimljiv projekt pod nazivom Beach, kojim se učenici dovode u kontakt s lokalnim poslodavcima kako bi stekli saznanja o vještinama potrebnim za zapošljavanje te dobili karijerne

We kicked off this process in February 2016 through a meeting with two European commissioners, Marianne Thyssen – responsible for employment, skills and social inclusion) and Elżbieta Bieńkowska – responsible for internal market, industry, entrepreneurship and SMEs. We have agreed to work more closely with the Commission on issues such as skills, social clauses in procurement and start-ups.

EUROCITIES has also been joining forces with other organisations to push for greater support to young people through the EU’s Youth Guarantee scheme. The Youth Guarantee sets out that member states should ensure that, within four months of leaving school or losing a job, young people under 25 can either find a good quality job suited to their education, skills and experience, or acquire the education, skills and experience needed to find a job in future, through an apprenticeship, traineeship or continued education. Together with European organisations such as the European Youth Forum and the European Trade Union Confederation, EUROCITIES has been calling on the European Commission to ensure the necessary investment to support the Youth Guarantee’s implementation. Youth unemployment is a major priority in cities, and many of our members have interesting initiatives in place to address it. For example, the city of Rotterdam in the Netherlands runs a programme called the Buzinezzclub, designed to support disadvantaged young people who are receiving welfare benefits. Buzinezzclub offers a comprehensive package of support to young people over a timeframe that suits them. The support takes place through coaching, workshops and training – all while still receiving benefits – and results in a personal plan of action. The project has helped hundreds of young people without basic qualifications start out on new careers and stop claiming benefits. The project is financed through a relatively new financial instrument, the ‘social impact bond’, which operates on a pay-for-success principle, whereby investors get their money back providing certain positive social outcomes are achieved. The city of Brighton & Hove in the UK also has an interesting project called BEACH, which puts


savjete prije napuštanja škole. U europskim se gradovima provode i mnogi drugi zanimljivi i uspješni projekti za rješavanje problema nezaposlenosti mladih. Razvoj vještina

Razvoj vještina još je jedno područje rada na koje smo usredotočeni. U našoj Deklaraciji o radu utvrđeno je da neusklađenost vještina uvelike doprinosi nezaposlenosti te zaposlenosti na poslovima loše kvalitete. Gradovi su u povoljnom položaju da identificiraju manjkove vještina te predvide potrebe za njima. Uloga se gradova u razvoju vještina sve više prepoznaje na europskoj razini. U lipnju 2016. Europska je komisija usvojila Plan novih vještina za Europu, u kojem se navodi niz radnji koje se mogu poduzeti kako bi se osigurala raspoloživost pravog treninga, vještina te podrške svim ljudima u EU-u. Taj plan naglašava važnost suradnje između socijalnih partnera, vlada i obrazovnih ustanova na lokalnoj razini te predviđa ulogu gradova, posebno u provedbi Garancije vještina, koja je osmišljena kako bi se niskokvalificiranim odraslima pomoglo da steknu minimalnu razinu vještina pismenosti, računanja te digitalnih vještina; Alat za profiliranje vještina državljana trećih zemalja, koji podržava rano prepoznavanje te profiliranje vještina i kvalifikacija tražitelja azila, izbjeglica i drugih migranata. U rujnu 206. organizirali smo događanje u Rotterdamu kako bi se raspravila uloga gradova u razvoju vještina. To je bila prilika da gradovi potvrde svoju predanost tome pitanju te svoju spremnost na suradnju putem partnerstva u području radnih mjesta i vještina pod Urbanom agendum za EU. Nabava kao sredstvo promicanja socijalne uključenosti i inovacija

Mnogi gradovi istražuju načine na koje mogu iskoristiti svoje nabavne procedure kao sredstvo promicanja socijalne uključenosti te inovacija. Gradovi su veliki kupci te pružatelji dobara i usluga, stoga nabava može biti važan alat za dohvaćanje ljudi u nepovoljnom položaju te dugoročno nezaposlenih. EU je 2014. donijela nova pravila nabave, koja su države članice EU-a bile obvezne prenijeti u svoja nacionalna zakonodavstva do travnja 2016. Podržavali smo gradove u snalaženju s tim novim pravilima te iskorištavanju mogućnosti njihova korištenja za postizanje socijalnih, okolišnih te inovacijskih ciljeva. Uključivi, raznovrsni i kreativni gradovi

Za mnoge je gradove njihovo raznovrsno stanovništvo izvor snage i kreativnosti, koje otvara gospodarske mogućnosti lokalno i u inozemstvu te povećava njihovu

schoolchildren in contact with local employers to learn about employability skills and get careers advice before they leave school.

There are many other interesting and successful projects being implemented in European cities to address youth unemployment. Skills development

Skills development is another area of work on which we are focusing. Our work declaration identifies skills mismatch as a major contributor to unemployment and poor quality employment. Cities are well-placed to identify skills shortages and forecast needs. The role of cities in skills development is being increasingly recognised at European Level. The European Commission adopted the New Skills Agenda for Europe in June 2016, which sets out a series of actions to ensure that the right training, skills and support is available to all people in the EU.

The agenda emphasises the importance of cooperation between social partners, governments and education at local level, and foresees a role for cities in particular in the implementation of the Skills Guarantee, designed to help low-skilled adults acquire a minimum level of literacy, numeracy and digital skills; and the Skills Profile Tool for Third Country Nationals, which supports the early identification and profiling of skills and qualifications of asylum seekers, refugees and other migrants. In September 2016, we organised an event in Rotterdam, the Netherlands, to discuss the role of cities in skills development. This was an opportunity for cities to confirm their commitment on this issue, and their readiness to work together through a partnership on jobs and skills under the Urban Agenda for the EU. Procurement as a tool for social inclusion and innovation Many cities are exploring ways to use their procurement procedures as a means to promote social inclusion and innovation. Cities are major buyers and providers of goods and services, so procurement can be an important tool to reach out to disadvantaged people and the long-term unemployed. The EU set out new procurement rules in 2014, which EU member states were obliged to transpose into national legislation by April 2016. We have been supporting cities in navigating these new rules and making the most of opportunities to use them to achieve social, environmental and innovation objectives.

19


20

kulturnu privlačnost. Kultura izravno doprinosi kvaliteti života u gradovima te je važan mehanizam socijalne uključenosti.

Gradovi potiču socijalnu i digitalnu uključenost, bore se protiv urbanog i dječjeg siromaštva, provode politike vezane uz stanovanje i beskućništvo, potiču socijalne inovacije te se bore protiv diskriminacije i rasizma. To čine jačajući uključenost poboljšanjem pristupa kulturi, javnom prijevozu te socijalnim službama. Rješavanje problema vezanih uz rastuće imigracijske tijekove, raznolikost, starenje stanovništva, urbano siromaštvo te nejednakost na dnevnoj osnovi čini gradove glavnom crtom bojišnice za ostvarivanje socijalne kohezije u EU-u. Gradovi osmišljavaju i pružaju usluge za svoje najranjivije građane stoga europske politike vezane uz slobodno kretanje ljudi i cilj izvlačenja 20 milijuna ljudi iz siromaštva programa Europa 2020 izravno utječu na njih. Zbog suradnje u partnerstvu svih razina vlasti na promicanju uključivijeg gospodarstva politike će biti učinkovitije u rješavanju izazova na terenu. Integracija migranata

Gradovi su pod pritiskom kontinuiranog priljeva migranata u Europu bez presedana, koji opterećuje javne službe te njihove proračune. Većina migranata koji pristižu u Europu odlazi izravno u gradove, gdje su koncentrirane usluge, podrška i nove mogućnosti. Udruga Eurocities zagovarala je veće prepoznavanje uloge gradova u adresiranju izbjegličke krize, pozivajući EU da omogući izravan pristup financiranju gradovima kako bi im se pružila podrška u prijemu te integraciji migranata.

Objavili smo nekolicinu izvještaja o trendovima i izazovima s kojima se gradovi suočavaju u području prijema i integracije migranata i specifičnim pitanjima kao što su obrazovanje i zdravstvena skrb za migrante te komunikacija o izbjegličkoj krizi s građanima.

Od veljače 2017. udruga Eurocities također će provoditi projekt integracije migranata putem lokalnih gospodarskih aktivnosti. Projekt CITIES-GroW, koji financira Služba za migracije i unutarnje poslove Europske komisije okupit će 16 velikih europskih gradova i organizacija koji rade na integraciji migranata. Taj se projekt nastavlja na niz projekata vezanih uz integraciju migranata koje je koordinirala udruga Eurocities, od kojih je najnoviji ImpleMentoring. Trideset i sedmero gradskih čelnika potpisalo je našu Povelju o integrirajućim gradovima, u kojoj se navode dužnosti i obveze gradova kao donositelja politika, pružatelja usluga, poslodavaca te kupaca dobara i usluga, kako bi se svim stanovnicima pružile jednake mogućnosti, migranti integrirali a raznolikost prihvatila.

Inclusive, diverse and creative cities For many cities, their diverse populations are a source of strength and creativity, generating economic opportunities locally and abroad, and enhancing cultural attractiveness. Culture contributes directly to quality of life in cities and is an important mechanism for social inclusion.

Cities foster social and digital inclusion, fight urban and child poverty, put in place housing and homelessness policies, encourage social innovation and fight discrimination and racism. They do so while strengthening inclusion by improving access to culture, public transport and social services. Dealing with growing immigration flows, diversity, ageing populations, urban poverty and disparities on a daily basis makes cities frontline managers of social cohesion in the EU. Cities design and deliver services for their most vulnerable citizens, so European policies relating to the free movement of people and the Europe 2020 objective of lifting 20 million people out of poverty directly affect them. Working in partnership across all levels of government to promote a more inclusive economy will make policies more effective at tackling challenges on the ground. Migrant integration Cities are feeling the pressure of continued and unprecedented numbers of migrants arriving in Europe, putting strain on public services and budgets. The majority of migrants arriving in Europe head directly to cities, where the services, support and opportunities are concentrated.

EUROCITIES has been pushing for greater recognition for the role of cities in addressing the refugee crisis, calling on the EU for direct access to funding for cities to support the reception and integration of migrants. We have published a number of reports looking at the trends and challenges cities face in the field of refugee reception and integration, and are looking at specific issues such as education, healthcare and communicating with citizens on the refugee crisis. EUROCITIES will also lead on a project from February 2017 on the integration of migrants through local economic activities. The CITIES-GroW project, funded by European Commission DG Home, will bring together 16 major European cities and organisations working on migrant integration. It builds on a series of previous projects EUROCITIES has coordinated on migrant integration, with the most recent being ImpleMentoring. Thirty-seven city leaders have signed up to our


Značenje kulture za gospodarski rast i socijalnu uključenost Od 2014. istražujemo ulogu kulture u povećanju privlačnosti, gospodarske konkurentnosti, kvalitete života i socijalne uključenosti kroz našu inicijativu Kultura za gradove i regije. Ta inicijativa, koja se financira iz programa Kreativna Europa Europske komisije, istražuje postojeće prakse diljem Europe kako bi utvrdila čimbenike uspjeha, prenijela znanje te ušla u detalje planiranja te provedbe politika. U sklopu projekta već je razvijen katalog od 70 studija slučajeva, organizirano je 15 tematskih studijskih posjeta te se pruža profesionalni trening u 10 odabranih gradova i regija. Kultura može biti važno sredstvo za angažiranje otuđenih ili ranjivih skupina u društvu te kao takva posjeduje važan element socijalne uključenosti. Na primjer, shema ‘Arts Champion’ u Birminghamu u UK-u surađuje s velikim umjetničkim organizacijama sa sjedištem u središtu grada kako bi se osiguralo da provode kulturne aktivnosti u udaljenim područjima grada. Svaka se organizacija svake tri godine povezuje s nekim područjem te se od nje traži da osigura program aktivnosti za odrasle osobe i obitelji kako bi se smanjila društvena izolacija te pojačala kohezija. U kontekstu izbjegličke krize također smo istraživali ulogu koju kultura može igrati u integraciji pridošlica u društvo stoga smo u listopadu 2016. objavili skup smjernica na tu temu. One ispituju potencijal kulture za povećanje osjećaja pripadnosti kod ljudi i za poboljšanje vještina i povećanje samopoštovanja. One također rješavaju pitanja dostupnosti i dosega te potrebu za uključivanjem djece i obitelji. Primjeri kao što su regeneracijski projekt Ile de Nantes u Nantesu u Francuskoj pokazuju kako kultura može biti važno sredstvo za stvaranje radnih mjesta te regeneraciju. To bivše brodogradilišno industrijsko područje u središtu grada pretvoreno je u živahno i raznoliko susjedstvo te uspješan kreativni ekosustav. Taj model ima raznovrstan raspon upotreba, uključujući socijalno stanovanje, korištenje starih skladišta za potrebe kreativnih poduzetnika i rekreaciju. Ključan čimbenik uspjeha ovog projekta bila je uključenost širokog raspona različitih dionika te raznovrsna upotreba javnog prostora. Zeleni, protočni i zdravi gradovi

Zakonodavstvo EU-a u području prometa i okoliša ima izravan učinak na sposobnost gradova da osmišljavaju i provode politike na lokalnoj razini. Emisije ugljičnog dioksida najveće su u gradovima, ali njihova gusta naseljenost također znači da politike njihova smanjivanja mogu imati najveći učinak.

Integrating Cities Charter, which outlines the duties and commitments of cities as policy makers, services providers, employers, and buyers of goods and services to provide equal opportunities for all residents, integrate migrants and embrace diversity. Culture for economic growth and social inclusion

We have been exploring the role of culture in improving city attractiveness, economic competitiveness, quality of life and social inclusion through our Culture for Cities and Regions initiative since 2014. The initiative, funded by the European Commission’s Creative Europe programme, looks at existing practices around Europe to identify success factors, transfer knowledge and go into details of policy planning and implementation. The project has already developed a catalogue of 70 case studies, organised 15 thematic study visits and is providing expert coaching for 10 selected cities and regions.

Culture can be an important means of engaging hardto-reach or vulnerable groups in society, and as such has an important social inclusion element. For example, the ‘Arts Champion’ scheme in Birmingham, UK, works with major arts organisations based in the city centre to ensure that they deliver cultural activities for to remote districts. Each organisation is paired with a district every three years and asked to provide a programme of activities for adults and families in order to reduce social isolation and boost cohesion. In the context of the refugee crisis, we have also been looking at the role culture can play in integrating newcomers into society, and we published a set of guidelines in October 2016 on this topic. They examine the potential of culture for boosting people’s sense of belonging, and for improving skills and self-esteem. They also address issues of accessibility and outreach, and the need to engage with children and families.

Examples such as the Ile de Nantes regeneration project in Nantes, France, demonstrate how culture can be an important tool for job creation and regeneration. This former shipbuilding industrial area in the city centre has been transformed into a vibrant and diverse neighbourhood and a thriving creative ecosystem. The model promotes a diverse range of uses, including social housing, use of old warehouses for creative entrepreneurs, and leisure activities, as well as improved transport links. A key success factor for this project was the involvement of a wide range of different stakeholders and varied use of public space.

21


22

Mnogi gradovi predvode prijelaz na zeleno gospodarstvo niske razine ugljika, otporno na klimatske promjene, uz korištenje lokalnih izvora energije te kružno gospodarstvo u većoj mjeri. To čini gradove ključnim čimbenicima u ostvarivanju klimatskih ciljeva EU-a i globalno. Kao razina vlasti najbliža građanima, gradovi mogu biti pokretač prijelaza na održivije ponašanje, čišći zrak te mobilna rješenja s nultom ili niskom razinom ugljika. To pomaže gradovima da se prilagode učincima klimatskih promjena te ostvare ključan doprinos zdravlju građana.

Neki gradovi koriste i “ozelenjavanje” gospodarstva kao priliku za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, pružanje podrške te promicanje socijalne uključenosti, sigurnosti na cestama, zdrav način života te pristojno stanovanje. Unatoč tomu, stimuliranje gospodarskog rasta uz smanjivanje emisija ugljika ostaje izazovom za mnoge gradove. Klimatska akcija: od lokalne do globalne razine

U prosincu 2015. na konferenciji o klimatskim promjenama COP21, gradovi su se obvezali da će pomoći da se Pariški sporazum o klimatskim promjenama provede brzo i učinkovito i ubrzati transformativne promjene potrebne za ostvarivanje globalnih klimatskih ciljeva. Pariški sporazum posebno naglašava važnu ulogu podnacionalnih vlasti u rješavanju problema klimatskih promjena. Gradovi su željni promicanja uloge koju njihova lokalna rješenja mogu igrati u ostvarivanju globalnih ciljeva te su već u rujnu 2016. podnacionalni akteri pozvani na prvu Konferenciju o klimatskim promjenama u Nantesu, gdje su rapravljali o načinima na koje se nacijama može pružiti podrška u ostvarivanju tih ciljeva. Uključeni smo u Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, inicijativu putem koje se lokalne i regionalne vlasti obvezuju na smanjivanje svojih emisija ugljičnog dioksida za 40% do 2030. te usvajanje integriranog pristupa ublažavanju posljedica klimatskih promjena i prilagodbe njima. Pružamo podršku potpisnicima u izgradnji otpornosti na klimatske promjene organiziranjem međugradskih twinning posjeta te pružanjem usluga izgradnje kapaciteta financijskih instrumenata za pružanje podrške u ublažavanju posljedica klimatskih promjena te prilagodbi njima. Prema kružnom gospodarstvu

Prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo ključan je za postizanje veće održivosti naših gradova, jer promiče ponovnu uporabu ili recikliranje proizvoda kako bi se smanjila količina otpada. Europska komisija objavila je svoj paket o kružnom gospodarstvu krajem 2015. te je ono i dalje prioritet za gradove.

Green, free-flowing and healthy cities EU legislation on transport and the environment impacts directly on cities’ ability to design and deliver policies locally. Emissions are highest in cities, but their dense populations also mean policies for reducing them can have the greatest impact. Many cities are leading the transition to a low-carbon, green and resilient economy, with local sourcing and a more circular economy. This makes cities central to achieving EU and global climate targets.

As the level of government closest to citizens, cities can drive the shift towards more sustainable behaviour, cleaner air, and zero or low carbon mobility solutions. These help cities adapt to the impacts of climate change and make a real difference to citizens’ health. Some cities also use ‘greening’ the economy as an opportunity to create quality jobs, and to support and promote social inclusion, road safety, healthy lifestyles and decent housing. Nevertheless, stimulating growth while reducing emissions remains a challenge for many cities. Climate action: from local to global

At the COP21 climate summit in December 2015, cities committed to help implement the Paris Agreement on global climate goals quickly and effectively, and accelerate the transformative changes needed to meet the global climate targets. The Paris Agreement makes specific reference to the important role of subnational governments in addressing climate change. Cities are keen to promote the role their local solutions can play in delivering on the global goals, and already in September 2016 subnational actors were invited to convene for the first Climate Chance Summit in Nantes, where they discussed ways forward to support nations in achieving the goals. We are involved in the Covenant of Mayors for Climate and Energy, an initiative through which local and regional authorities commit to reducing their carbon emissions by 40% by 2030 and adopting an integrated approach to climate change mitigation and adaptation. We are supporting signatories build up their resilience by organising city-to-city twinning visits and capacity-building services on financial instruments to support climate mitigation and adaptation. Moving towards a circular economy

Moving from a linear to a circular economy is key to making our cities more sustainable, as it promotes the reuse and recycling or products to reduce waste.


Tijekom čitave 2017. godine kružno gospodarstvo će i dalje biti u središtu pažnje i na razini EU-a i za udrugu Eurocities, jer ćemo u studenom u Ljubljani organizirati našu godišnju konferenciju na tu temu. To će biti važan trenutak za gradove, u kojem će se okupiti kako bi raspravljali o svojoj ulozi u pokretanju prijelaza na kružno gospodarstvo. Veća kvaliteta zraka

Kvaliteta zraka bila je jedan od glavnih prioriteta za članove udruge Eurocities tijekom posljednjih nekoliko godina, a skandal ‘Dieselgate’ ukazao je na potrebu za strožim mjerama EU-a u vezi s emisijama iz motornih vozila kako bi se povećala kvaliteta zraka u gradovima. Pozivamo na donošenje strožih i preciznijih mjera za ispitivanje emisija iz automobila putem procedure pod nazivom “ispitivanje stvarne emisije tijekom vožnje”. Ta bi ispitna procedura omogućila procjenu stvarne emisije vozila na cesti, prije nego u laboratoriju. To je osobito važno u gradovima gdje je promet koncentriran a stop-start sustav standard.

Ranije ove godine Europska komisija razmatrala je Direktivu o nacionalnim gornjim granicama emisija, kojom se određuju nacionalne gornje granice emisije osobito štetnih zagađivača. Budući da zagađenje zraka ne poštuje granice te da je većim dijelom koncentrirano u gradovima, zagovarali smo utvrđivanje strožih nacionalnih granica emisija kako bi se zaštitilo zdravlje naših građana. Angažirani smo u partnerstvu o kvaliteti zraka pod Urbanom agendum za Europu, koja nam omogućava suradnju s Komisijom i državama članicama na boljoj regulaciji, financiranju te razmjeni znanja u tom području. Promicanje održive mobilnosti

Udruga Eurocities je ključan dionik u području pametne i održive mobilnosti na europskoj razini, uglavnom zahvaljujući našoj uključenosti u nekolicinu projekata koje financira EU.

Predvodimo kampanju Europski tjedan mobilnosti, kojom se promiče održivi promet u gradovima diljem Europe, te potiče gradove da organiziraju godišnji dan bez automobila, kao i da usvoje trajne mjere. U 2016. sudjelovalo je 2,424 gradova iz 51 zemlje i to je do sada najuspješnija godina kampanje. Također smo jedan od partnera u projektu Create, koji se bavi urbanim prometnim zagušenjima, te smo bili uključeni u nedavno završeni projekt Opticities, kojim se promicala primjena pametnih mobilnih rješenja u gradovima. U 2016. dodijeljene su nam dvije nove darovnice, jedna pod inicijativom za održivu urbanu mobilnost Civitas, te

The European Commission published its circular economy package in late 2015, and this continues to be a priority for cities. The circular economy will continue to be very much in the spotlight throughout 2017 both at EU level and for EUROCITIES, as we will organise our annual conference in Ljubljana in November on the same theme. This will be an important moment for cities to get together to discuss their role in driving the transition towards the circular economy. Better air quality

Air quality has been a big priority for EUROCITIES members over the past few years, and the ‘dieselgate’ scandal has highlighted the need for stricter EU measures on vehicle emissions to improve air quality in cities. We are calling for more stringent and accurate measures to test car emissions, through a procedure known as ‘Real Driving Emissions testing’. This test procedure would enable an assessment of the actual emissions of vehicles on the road, rather than in a laboratory. This is particularly important in cities, where traffic is concentrated and where stop-start driving is the norm.

The European Commission reviewed the National Emissions Ceilings Directive earlier this year, which sets national limits on particular harmful pollutants. As air pollution doesn’t respect boundaries and is largely concentrated in cities, we pushed for stricter national limits to protect our citizens’ health. We are engaged in the partnership on air quality under the Urban Agenda for the EU, which is enabling us to work with the Commission and member states on better regulation, funding and knowledge sharing in this field. Promoting sustainable mobility

EUROCITIES is a key stakeholder in the field of smart and sustainable mobility at European level largely thanks to our involvement in a number of EU-funded projects. We lead the EUROPEAN MOBILITY WEEK campaign, which promotes sustainable transport in towns and cities around Europe, and encourages cities to organise an annual car-free day as well as adopting permanent measures. With 2,424 cities in 51 countries taking part in 2016, this was the campaign’s most successful year yet.

We are also a partner in the CREATE project, which looks at urban transport congestion, and we were

23


24

druga za pružanje podrške gradovima u razvoju i provedbi planova održive urbane mobilnosti.

Naša poruka hrvatskim gradovima

Gradovi se široko razlikuju po karakteristikama: stanovništvu, veličini, demografiji, klimatskim modelima te modelima upravljanja, pa ipak, dijelimo brojne zajedničke izazove.

U udruzi Eurocities vjerujemo da svi gradovi imaju koristi od sudjelovanja u mreži, od razmjene iskustava i vještina, susreta na političkim i tehničkim razinama, do razmjene rješenja za zajedničke probleme. Otvorenost prema zajedničkom radu i suradnji iznimno je važna kako bi se sve vrste gradova učinilo otpornijim, tolerantnijim i raznovrsnijim. To može biti suradnja putem mreže kao što je Eurocities ili suradnja s drugim gradovima u vašoj regiji ili zemlji. Važno je da se ne previdi važnost umrežavanja.

U udruzi Eurocities vjerujemo u načelo suradnje, prije nego konkurencije. Dijeljenje najboljih praksi između gradova pomaže učiniti Europu u cjelini snažnijom, pametnijom i održivijom i željela bih vas potaknuti da se okrenete svojim susjedima te podijelite s njima i ono što funkcionira i ono što ne funkcionira – možemo mnogo naučiti jedni od drugih. Štoviše, vjerujem da je sada trenutak za gradove. Dok se Europa suočava s nekoliko kriza – ishodom glasovanja o Brexit-u, rastućim razočaranjem, visokim razinama nezaposlenosti, prijetnjom radikalizacije i terorizma – ovo je naša prilika da zajednički izgradimo snažniju Europu. Gradovi moraju biti dio toga procesa. Željela bih vas potaknuti da surađujete s vašim nacionalnim vladama i donositeljima politika iz EU-a kako bismo mogli zajednički ostvariti Urbanu agendu za Europu te raditi u partnerstvu na izgradnji snažnije Europe. Svjesna sam da su gradovi Hrvatske kao relativno nove države članice EU-a u potpunosti predani uspješnom ostvarivanju našega europskog projekta. Poput čelnika gradova diljem Europe, prepoznajete njezinu važnost za promicanje mira, tolerancije, raznolikosti i solidarnosti. Od ključne je važnosti da iskoristimo trenutačni zamah u urbanizaciji te osiguramo njegov nastavak.

involved in the recently-concluded OPTICITIES project, promoting the uptake of smart mobility solutions in cities. We have been awarded two new grants in 2016, one under the CIVITAS initiative on sustainable urban mobility, and another to support cities in developing and implementing sustainable urban mobility plans.

Our message to Croatian cities

Cities vary widely in terms of characteristics: population, size, demographics, climate and governance models, yet we share many of the same challenges. At EUROCITIES we believe all cities benefit from being part of a network, from sharing experiences and expertise, meeting at both political and technical levels, and exchanging solutions to common problems.

Being open to working together and cooperating is extremely important for making cities of all kinds more resilient, tolerant and diverse. That can be working through a network like EUROCITIES, or working together with other cities in your region or country. It is important not to overlook the importance of networking. At EUROCITIES we believe in a principle of cooperation rather than competition. Sharing best practices between cities is helping make Europe as whole a stronger, smarter and more sustainable place, and I would encourage you to look to your neighbours and share with them what works and what doesn’t – there is a lot we can learn from each other.

What’s more, I believe now is the moment for cities. With Europe facing a number of crises – the Brexit vote, growing disillusionment, high levels of unemployment, the threat of radicalisation and terrorism – this is our opportunity to build a stronger Europe together. And cities need to be a part of this process. I would encourage you to engage with your national governments and EU policy makers so we can realise the Urban Agenda for the EU together, and work in partnership to build a stronger Europe.

As a relatively recent EU member state, I know that Croatian cities are absolutely committed to making our European project a success. You, like city leaders around Europe, recognise its value for promoting peace, tolerance, diversity and solidarity. It is essential that we seize the current urban momentum and make sure that we keep it going.


UDK: 336.7 25

dr.sc. Davor Galinec*

Što se trenutno događa s procesom dovršetka Europske monetarne unije? Uvod

Vrlo važna i neizbježna obveza svih novih država članica EU je da vremenom ostvare punopravno članstvo u ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU). To se ne odnosi na Veliku Britaniju i Dansku, koje su se izborile za mogućnost trajnog ostanka izvan eurozone kroz tzv. opt-out klauzulu (za koju više ne postoji mogućnost dobivanja), a k tome Velika Britanija je ovog ljeta na referendumu izglasala istupanje iz članstva EU (tzv. Brexit). Shodno tome, od Hrvatske, Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Švedske očekuje se da u jednom trenutku u budućnosti uvedu euro i pridruže se ostalim članicama eurozone, kojih ima trenutno devetnaest. Spremnost država koje još nisu postale članicama eurozone za zadovoljavanje kriterija konvergencije i priključenje eurozoni preispituje se svake dvije godine, što rezultira izradom Izvješća o konvergenciji od strane Europske središnje banke i Europske komisije (o čemu smo do sada u dva navrata pisali na stranicama Informativnog Mjesečnika). Iako je, zahvaljujući pokretanju bankarske unije, u proteklih nekoliko godina ostvaren napredak u procesu dovršetka formiranja Europske monetarne unije, taj proces još uvijek nije okončan.

Ne uzimajući u obzir ekonomsku situaciju u državama članicama koje još nisu pristupile eurozoni, može se reći da danas u eurozoni postoji znatna divergencija, a zbog krize u proteklim godinama dodatno su istaknuti postojeći nedostaci. Uzevši u obzir oko 18 milijuna nezaposlenih i velik broj osoba u opasnosti od socijalne isključenosti, potrebno je uložiti velike napore kako bi eurozona dobila čvrstu strukturu kako bi se osigurao trajan, pravičan i demokratski legitiman temelj za budućnost, kojim bi se doprinijelo snažnijem rastu, otvaranju radnih mjesta i blagostanju svih građana EU. Europska komisija tijekom posljednjih nekoliko godina bila je usmjerena na provođenje mjera upravljanja krizom eurozone, no otkako se situacija na tom planu stabilizirala, promijenili su se i prioriteti rada Komisije. Komisija je svoje prioritete preusmjerila na stvaranje jače i cjelovite Unije, izgrađene na trajnim, pravednim i demokratski legitimnim temeljima za budućnost i Unije koja pridonosi zapošljavanju, rastu i prosperitetu svih svojih građana, tj. na dovršetak formiranja Europske monetarne unije kao najvišeg i najjačeg oblika ekonomskih integracija. U tom smislu, 22. lipnja 2015. petorica predsjednika – Jean-Claude Juncker (predsjednik EK), Donald Tusk (predsjednik sastanka na vrhu država EU), Jeroen Dijsselbloem (predsjednik Euroskupine), Mario Draghi (predsjednik Europske

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.


26

središnje banke) i Martin Schulz (predsjednik Europskog parlamenta), iznijeli po prvi put ambiciozne planove za osnaživanje Ekonomske i monetarne unije u razdoblju od 1. srpnja 2015. do 2025. (najkasnije). Svoje planove predstavili su kroz „Izvješće petorice predsjednika1”. U tom Izvješću petorice predsjednika ističe se kako se napredak mora istovremeno odvijati u četiri smjera, tj. kroz jačanje i izgradnju četiri međuzavisne unije (ekonomske, financijske, fiskalne i političke), kako bi se svakom gospodarstvu osigurala strukturna obilježja za postizanje blagostanja u monetarnoj uniji. Postupak dovršetka EMU trebao bi se odvijati u dvije faze. Tijekom trajanja prve faze pod nazivom „osnaživanje djelovanjem” (1. srpnja 2015. - 30. lipnja 2017.), institucije EU i države članice eurozone nadopunile bi postojeće instrumente i na najbolji mogući način iskoristile postojeće Sporazume. U drugoj fazi „dovršetak EMU” (1. srpnja 2017. - 2025.) utvrdile bi se konkretne dugoročnije mjere za dovršetak ekonomske i institucijske strukture EMU (detaljan opis Plana za dovršetak EMU sukladno zamislima iz Izvješća petorice Predsjednika prikazan je u Informativnom Magazinu br. 11-12/20152).

Kako događanja na tom planu mogu imati značajan utjecaj na pristupanje Hrvatske u EMU (tj. u članstvo eurozone), u nastavku rada slijedi prikaz do sada ostvarenih aktivnosti tijekom prve faze dovršetka EMU koja se približava svom kraju.

Mali podsjetnik: što je potrebno napraviti tijekom prve faze dovršetka EMU?

Tijekom prve faze procesa dovršetka EMU pod nazivom “osnaživanje djelovanjem” predviđeno je provođenje tzv. “neodgodivih mjera” na području izgradnje i uspostave ekonomske, financijske, fiskalne i političke unije, kako slijedi3:

1. Ekonomska unija – u sklopu poticanja konvergencije, otvaranja radnih mjesta i rasta predviđeno je osnivanje sustava tijela nadležnih za konkurentnost u eurozoni, snažnija provedba postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža, stavljanje većeg naglaska na zapošljavanje i socijalnu učinkovitost te snažnija koordinacija ekonomskih politika u okviru izmijenjenog Europskog semestra. 2. Financijska unija – u procesu dovršetka bankarske unije nužna je uspostava prijelaznog mehanizma financiranja za Jedinstveni fond za sanaciju i zajedničkog zaštitnog mehanizma povezanog s Jedinstvenim fondom za sanaciju, postizanje dogovora u pogledu zajedničkog sustava osiguranja depozita te poboljšanje učinkovitosti instrumenta europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) za izravnu dokapitalizaciju banaka. Predviđene su i aktivnosti uspostave unije tržišta kapitala te jačanje Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB).

3. Fiskalna unija – planirano je osnivanje savjetodavnog Europskog fiskalnog odbora, koji bi na europskoj razini provodio javne i neovisne ocjene uspješnosti proračuna i njihova izvršenja u odnosu na ekonomske ciljeve i preporuke utvrđene u fiskalnom okviru EU-a; njegovi savjeti trebali bi se uzeti u obzir pri donošenju odluka Komisije u okviru Europskog semestra.

4. Politička unija - (demokratska odgovornost, legitimnost i jačanje institucija) – u planiranom procesu jačanja političke unije nužno je provesti reorganizaciju ciklusa Europskog semestra u dvije uzastopne faze, pri čemu bi se prva faza odnosila na čitavu eurozonu, a u drugoj fazi raspravljalo bi se o problemima po državama članicama. Osim toga, naglasak je i na jačanju (euro) parlamentarne kontrole u okviru Europskog semestra, povećanju razine suradnje između Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, jačanju središnje uloge Euroskupine, poduzimanju mjera za usklađeno vanjsko zastupanje eurozone te uključivanju u pravni okvir EU-a Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju, relevantnih dijelova pakta Euro Plus te međuvladina sporazuma o Jedinstvenom fondu za sanaciju.

Što se trenutno događa?

Spomenuta petorka, tj. Predsjednici institucija EU zaduženi su za praćenje provedbe preporuka iz svog Izvješća. Kako bi sve pripremila za prijelaz iz prve u drugu fazu, Komisija će u proljeće 2017. objaviti „Bijelu knjigu o budućnosti Europe”, u kojoj će između ostalog ocijeniti napredak ostvaren u prvoj fazi i iznijeti potrebne mjere za dugoročnije prirode za dovršetak EMU u drugoj fazi (do 2025. godine), što uključuje i mjere pravne prirode. Bijela knjiga temeljit će se na analitičkim zapažanjima stručne savjetodavne skupine koja će podrobnije istražiti pravne, gospodarske i političke preduvjete za realizaciju dugoročnih prijedloga iz Izvješća pet predsjednika, a izradit će se u suradnji s predsjednicima drugih EU institucija. Za potrebe izrade „Bijele knjige” te radi poticanja opsežne rasprave Komisija je omogućila održavanje rasprava i javnih debata u cijeloj EU-u. Konferencije su do sada održane u 27 država članica (bez obzira na pripadnost eurozoni)4, a u Hrvatskoj (odnosno, u gradu Zagrebu) su tijekom 2016. godine održane čak dvije konferencije u organizaciji Predstavništva EK u Hrvatskoj: “Obrazovanje i rad u kontekstu ekonomske i monetarne unije” (12. travnja 2016., u suradnji s sveučilištem VERN) i “Bankovna unija: ostvarenja i izazovi” (18. svibnja 2016., u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom). Iako je dovršetak EMU jedan od važnijih prioriteta Junckerove Komisije i prva bi faza trebala biti okončana do 30. lipnja 2017., nema jedinstvenog i sistematiziranog periodičkog izvještavanja i javnog informiranja o

1 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/priorities/sites/beta-political/files/5-presidents-report_hr.pdf 2 str. 23-26, članak „Plan za dovršetak ekonomske i monetarne unije“ autorice Darije Jurica Vuković 3 Izvor: publikacija „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije“, Prilog 1, str. 20-21, dostupno na: http://ec.europa.eu/priorities/sites/beta-political/files/5-presidents-report_hr.pdf 4 Više informacija dostupno je na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/priorities/national-consultations-emu-deepening_en#consultations


napretku prve faze dovršetka EMU. Neke informacije možemo parcijalno izdvojiti iz drugih dokumenata koje Komisija objavljuje u sklopu ciklusa Europskog semestra i/ili pretragom novijih odluka, propisa i zapisnika o radu pojedinih tijela (i to ako smo dobro upućeni u sadržaj Izvješća petorice predsjednika). Zbog toga će šira europska javnost ostati uskraćena za potpune informacije sve do objave „Bijele knjige“. Komisijina internetska stranica posvećena prioritetu procesa dovršetka EMU (http://ec.europa.eu/priorities/deeperand-fairer-economic-and-monetary-union_en) sadrži mnoštvo općih informacija, povremene objave vijesti i informacije o održanim dijalozima i konferencijama, no nema nikakvih izvješća o konkretnom napretku. Uz sve to, jedan od petorice predsjednika, Predsjednik ESB-a Mario Draghi izjavio je na posljednjem ovogodišnjem dijalogu o monetarnim pitanjima na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta krajem studenog da je svjestan činjenice da se fokus politike prebacio s poduzimanja mjera usmjerenih na dovršetak EMU na sigurnosna pitanja5. Međutim, on smatra da oba ova projekta zahtijevaju jedinstvenu Europu. Upozorio je kako će se Europa moći bolje zaštititi ako ima jako i otporno gospodarstvo. Stoga je istaknuo kako je nužno postići daljnji napredak u svim unijama utvrđenim Izvješćem petorice predsjednika. Od važnijih ciljeva koje treba ostvariti u kratkom roku tijekom prve faze „osnaživanja djelovanjem“, identificirali smo značajniji napredak kod sljedećih ciljeva:

• Snažnija provedba postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža – uvedeni su dodatni pokazatelji za praćenje situacije na tržišta rada u sklopu tzv. MIP Scoreboarda, potpisan Memorandum o razumijevanju između Eurostata i ECB-ove Uprave za opću statistiku o osiguranju kvalitete statističkih pokazatelja koji se koriste u sklopu Postupka makroekonomskih neravnoteža6(napomena: kod tzv. MIP Scoreboarda neke pokazatelje izrađuju nacionalni statistički zavodi, a neke nacionalne središnje banke). Uz racionalizaciju kategorija u okviru PMN-a, mehanizam Posebnog praćenja proširen je na sve države s neravnotežama ili prekomjernim neravnotežama, a provodi se samo tijekom jeseni i prilagođava ovisno o razmjeru izazova i težini neravnoteža. Daljnje prilagodbe u provedbi posebnog praćenja moguće su ako to bude potrebno na temelju ukupno prikupljenih iskustava. • Veći naglasak na zapošljavanju i socijalnom učinku – evaluirano u sklopu Nacrta zajedničkog izvješća o zapošljavanju, pri objavi Godišnjeg izvješća o rastu (studeni 2016.) • Snažnija koordinacija ekonomskih politika u okviru izmijenjenog Europskog semestra – cilj se postupno

• •

provodi, sukladno preporukama Izvješća petorice predsjednika. U sklopu unaprjeđenja predviđeno je podnošenje izvješća Europskog fiskalnog odbora (nedavno osnovan), izvješća Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) o makrobonitentnim pitanjima (nije problematično) i neovisnih tijela nadležnih za konkurentnost (nisu još uspostavljena) Dovršetak bankarske unije – iako bi stvaranje financijske unije trebalo u potpunosti biti dovršeno do kraja prve faze dovršetka EMU (aktivnosti u drugoj fazi nisu planirane), u Godišnjem izvješću o rastu napisano je da bi trebalo ubrzati rad na zajedničkom zaštitnom mehanizmu za Jedinstveni fond za sanaciju i nastaviti rasprave o Europskom sustavu osiguranja depozita (EDIS) kako bi se što prije postigao dogovor suzakonodavaca. Prednost je potrebno dati i donošenju budućih prijedloga o smanjenju rizika. Novi savjetodavni Europski fiskalni odbor – osnovan na temelju Odluke Komisije (EU) 2015/1937 krajem listopada 2015. godine. Nakon otprilike godinu dana, Odlukom Vijeća Povjerenika Komisije od 19. listopada 2016. izabran je predsjednik Odbora i četiri člana. Nakon toga je započeo rad Odbora, koji je do danas uspostavio suradnju s Komisijinom Općom upravom za ekonomske i financijske poslove (DG ECFIN). Predsjednik Odbora Niels Thygesen sudjelovao je na sastanku Eurogrupe (5. prosinca 2016.), a u tijeku je uspostava i dogovaranje modaliteta suradnje s Europskim parlamentom i Europskim revizorskim sudom. Izmjena Europskog semestra – postupna reorganizacija u tijeku Jačanje parlamentarne kontrole u okviru Europskog semestra – provodi se

Objavljena Komunikacija prema razvoju pozitivnog smjera fiskalne politike eurozone

Od objavljivanja Izvješća petorice predsjednika Komisije, u domeni fiskalne unije ostvaren je određeni napredak u okviru faze „osnaživanje djelovanjem”. Osim što je Europski fiskalni odbor nedavno započeo s radom (opisano u prethodnom poglavlju), Komisija je 16. studenoga 2016., na samom početku novog ciklusa Europskog semestra 2017. objavila po prvi put svoju Komunikaciju prema Europskom parlamentu, Vijeću, ESB-u, Europskom gospodarskom i socijalnog odboru i Odboru regija pod nazivom “Prema razvoju pozitivnog smjera fiskalne politike Eurozone7”. Ta Komunikacija objavljena je zajedno s Preporukom o ekonomskoj politici eurozone za razdoblje 2017. – 2018., što omogućuje zajedno s Godišnjim pregledom rasta 2017. i povezanim dokumentima pravovremenu raspravu o ekonomskim i socijalnim prioritetima na razini EU-a, eurozone i država članica.

5 Kratko izvješće sa sjednice Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku dostupno je na internetskom stranici zastupnice Ivane Maletić: http://www.ivana-maletic.com/index.php/iz-medija/ item/1074-draghi-europska-unija-mora-ispuniti-glavne-ciljeve 6 Dostupno na engleskom jeziku na: https://www.ecb.europa.eu/ecb/legal/pdf/en_mou_between_the_ecb_and_eurostat_november2016_f_sign.pdf 7 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52016DC0727&from=HR

27


28

Ishod te rasprave trebao bi se odraziti u politikama država članica, a posebno u njihovim programima o ekonomskoj i fiskalnoj politici koje će dostaviti u proljeće sljedeće godine. Nastanak takvog dokumenta prethodno je najavljen u pismu namjere priloženom govoru o stanju Unije 2016., kada su predsjednik Juncker i prvi potpredsjednik Timmermans najavili namjeru Komisije da promiče „pozitivnu fiskalnu politiku eurozone u sljedećoj preporuci o ekonomskoj politici eurozone u skladu s monetarnom politikom Europske središnje banke.”

U uvodnom dijelu Komunikacije spominje se da se posljednjih godina monetarnom politikom poticao rast, ali da to u manjoj mjeri vrijedi za fiskalnu politiku. Opći smjer fiskalne politike bio je restriktivan u razdoblju 2011. – 2013. jer su mnoge države članice provodile fiskalnu konsolidaciju kako bi na vrhuncu krize državnog duga zadržale pristup tržištima. Iako se time usporio rast, smatralo se da je konsolidacija potrebna kako bi se očuvala financijska stabilnost u dosad nezabilježenim okolnostima i spriječio rizik širenja u eurozoni, što je moglo dovesti do još gorih scenarija. U razdoblju 2014. – 2015. opći smjer fiskalne politike bio je uglavnom neutralan, zatim u 2016. neznatno ekspanzivan, a očekuje se da će u 2017. ponovno biti uglavnom neutralan. Takva situacija djelomično odražava ograničenja postojećeg fiskalnog okvira EU. Kao prvo, postojeći fiskalni okvir EU ne sadržava pravila ni instrumente za izravno upravljanje općim smjerom fiskalne politike eurozone, što je ključna razlika u odnosu na ostala područja u svijetu koja imaju zajedničku valutu. Preporuka o ekonomskoj politici eurozone počinje se smatrati referentnim izvorom za usmjeravanje napora, ali njezina djelotvornost u konačnici ovisi o pojedinačnoj i kolektivnoj spremnosti država članica da je primjenjuju. Kao drugo, osnovni cilj pravila Pakta o stabilnosti i rastu jest spriječiti prekomjerne razine deficita i državnog duga, što se postiže pravilima koja predviđaju strože i obvezujuće mehanizme za države članice koje ne ostvaruju svoj srednjoročni proračunski cilj. Međutim, državama članicama koje su ostvarile svoje fiskalne ciljeve i/ili imaju veći fiskalni prostor za djelovanje mogu se na temelju instrumenata Europskog semestra samo preporučiti, ali ne i nametnuti, fiskalne politike koje su u većoj mjeri ekspanzivne. To je odraz onoga što se katkad opisuje kao asimetrija fiskalnog okvira EU-a: pravilima se mogu zabraniti visoki deficiti (kako bi se izbjegao visoki dug), ali njima se proračunski suficiti mogu samo preporučiti, ne i nametnuti. Obzirom na potrebu da se podupre postojeći oporavak i spriječi rizik od nepovoljne situacije „niskog rasta odnosno niske inflacije”, u ovoj se Komunikaciji navode pozitivni argumenti kojima se u ovom trenutku zagovara veća razina pozitivnog smjera fiskalne politike eurozone (odnosno, ekspanzivan smjer kojim bi fiskalna politika općenito trebala krenuti) te veća kvaliteta strukturne prilagodbe u području raspodjele

8 Vidi COM(2016) 730 final, 16.11.2016.

napora među državama i vrste rashoda i/ili poreza na kojima se prilagodba temelji. Razvoj pozitivnog smjera fiskalne politike podrazumijeva i niz ekonomskih i pravnih ograničenja te su stoga nužni i neki kompromisi. Zbog nedostatka funkcije fiskalne stabilizacije na razini EU-a ne postoji ugrađeni mehanizam kojim bi se uspostavio smjer fiskalne politike koji je prikladan za eurozonu u cjelini i istovremeno dobro uravnotežen na razini država članica. Ni doslovna primjena pravila Pakta o stabilnosti i rastu ne bi dovela do zadovoljavajućeg ishoda, osobito ne u postojećim okolnostima. Osmišljavanje pozitivnog smjera fiskalne politike stoga je u osnovi kolektivna odgovornost država članica eurozone. Obzirom na potrebu za djelovanjem u ovom trenutku (u kojem je naglasak na djelovanju tijekom 2017. i 2018. godine), Komisija u zaključnom dijelu Komunikacije potvrđuje svoju namjeru da će:

 Pružiti potporu Euroskupini, Vijeću i Europskom vijeću u njihovoj raspravi o preporuci o ekonomskoj politici eurozone za 2017. – 2018. U preporuci bi se trebao odrediti opći smjer fiskalne politike eurozone i raspodjela nastojanja koja se očekuju od različitih kategorija država članica, ne samo s obzirom na ekonomsku i fiskalnu situaciju pojedinačnih država članica, već i cijele eurozone. Države članice na koje se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita kao i one koje još trebaju ostvariti napredak prema ostvarivanju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja trebale bi i dalje raditi na ubrzanju napretka, kako im se i preporučuje. Države članice s fiskalnim prostorom trebalo bi poticati da provode ekspanzivniju fiskalnu politiku, među ostalim potpunom primjenom instrumenata iz Plana ulaganja za Europu, kako bi se maksimalno povećao učinak na realno gospodarstvo, primjerice pružanjem jamstava Europskom fondu za strateška ulaganja.  Nastaviti primjenjivati Pakt o stabilnosti i rastu na temelju ekonomske analize predviđene pravilima, među ostalim kako bi se u obzir uzeli izazovi i prioriteti eurozone u cjelini. U mišljenjima o nacrtima proračunskih planova država članica eurozone za 2017., koja se danas donose, iznesen je isti pristup8.  Surađivati s državama članicama eurozone, u kontekstu Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika, kako bi nacionalne politike bolje odražavale izazove i prioritete eurozone. To se prije svega odnosi na države članice koje u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža podliježu detaljnom preispitivanju. Napredak svake države članice pratit će se u okviru izvješća po državama članicama koja će se objaviti u veljači sljedeće godine.  Nastaviti koristiti sve instrumente koji su na raspolaganju na razini EU-a, primjerice instrumente iz Plana ulaganja za Europu, kako bi se maksimalno


povećao učinak javne potrošnje na sve razine uprave, uključujući i prekograničnu i kako bi se ojačala sinergija između nacionalnih strategija i strategija EUa.  Provoditi redovitu ponovnu procjenu situacije u kontekstu Europskog semestra 2017. i svojih budućih ekonomskih prognoza. Komisija je spremna iskoristiti sve dostupne mogućnosti u skladu s fiskalnim okvirom EU-a u slučaju da oporavak eurozone i dalje bude ograničen ili da se materijaliziraju negativni rizici. S druge strane, rizici od pregrijavanja i procikličke politike trebali bi se spriječiti, osobito ako oporavak bude jači od očekivanog. • Iako je u Komunikaciji naglasak na specifičnu situaciju za razdoblje 2017. – 2018. (razdoblje koje djelomično obuhvaća i završetak prve faze i početak druge faze dovršetka EMU), njena objava predstavlja dio općih nastojanja Komisije da se promiču zajednički interesi eurozone i njegovih država članica te da europska EMU bude povezanija. Komisija će izraditi dodatne smjernice o budućnosti Ekonomske i monetarne unije u okviru svoje “Bijele knjige o budućnosti Europe” na proljeće 2017. godine.

NEWSLETTER

Zaključak

Planirani dovršetak procesa stvaranja Europske monetarne unije vrlo je ambiciozan prioritet Junckerove Komisije. Taj proces podrazumijeva i dovršetak (odnosno uspostavu na višoj razini od sadašnje) ekonomske, financijske, fiskalne i političke unije do 2025. godine. Iako je do kraja zamišljene prve faze tog procesa (nazvane „osnaživanje djelovanjem“) preostalo tek nešto više od šest mjeseci, još uvijek nije moguće točno utvrditi do koje mjere su ostvareni ciljevi prezentirani u Izvješću pet predsjednika. Očekuje se da će to biti izneseno u okviru najavljene „Bijele knjige“ Komisije, dokumenta koji bi trebao biti objavljen krajem prve faze dovršetka EMU (na proljeće 2017. godine). Pri tome je znakovito i da je jedan od petorice predsjednika, Predsjednik ESB-a Mario Dragh, izjavio na posljednjem ovogodišnjem dijalogu o monetarnim pitanjima na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta krajem studenog da je svjestan činjenice da se fokus politike prebacio s poduzimanja mjera usmjerenih na dovršetak Ekonomske i monetarne unije (EMU) na sigurnosna pitanja, što bi moglo ukazivati na to da bi ostvarenje nekih zacrtanih ciljeva moglo kasniti. Bez obzira na sve to i iako nije članica EMU, mjerodavne hrvatske institucije moraju redovno pratiti što se događa s procesom dovršetka EMU i biti u stanju predvidjeti koje je još prilagodbe eventualno potrebno napraviti povrh formalnog zadovoljenja kriterija konvergencije iz Maastrichta.

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

29


30

INTERVJU

Maletić: Hrvatska može postati privlačna destinacija za startupove

Zastupnica Maletić u sklopu programa Visitors u Bruxellesu je krajem studenoga ugostila mlade znanstvenike, poduzetnike, studente i kreatore startupova i za njih organizirala konferenciju „Znanost, inovacije i startupovi – nove prilike za mlade“ i tom je prilikom odgovorala na pitanja novinara te su u nastavku izdvojena neka najzanimljivija. 1. Jako ste aktivni u poticanju inovacija i mladih, što se vidi i po brojnim konferencijama koje organizirate. Koji je glavni cilj tih konferencija i kako ste zadovoljni s posljednjom konferencijom? Glavni cilj je približiti najnovija znanja i iskustva iz EU sudionicima konferencija te im omogućiti da kroz pitanja i odgovore dodatno riješe nedoumice koje imaju vezano uz razvoj svojih ideja, izvore financiranje, funkcioniranje institucija, administrativne prepreke na koje nailaze i slično. Uvijek su u prvom planu praktična primjena znanja i konkretni primjeri te razmjena iskustava kroz raspravu. Na konferencija u Bruxellesu „Znanost, inovacije i startupovi – nove prilike za mlade“ okupili smo više od

80 mladih iz Hrvatske i Portugala koji su pokrenuli svoje poslove, aktivni su kroz udruge, bave se inovacijama i EU projektima. Sretna sam što smo im mogli približiti stavove i razmišljanja na razini EU o važnosti inovacija i startupova te smjer u kojem se ide.

Tako je predstavljena i nedavno objavljena (22. studenoga 2016) komunikacija Komisije o starupovima i scaleupovima koja ukazuje na potrebu za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu kako bi se startupovi mogli brže i lakše širiti unutar EU i prelaziti granice država članica, olakšavanje pristupa povoljnim izvorima financiranja te za stvaranje boljih prilika za partnerstva, trgovinu kao i razvoj znanja i vještina.


Na konferenciji smo predstavili i vrlo zanimljiv startup - Gigley mladog inovatora Ivana Rendulića koji je razvio platformu za dijeljenje usluga poput čuvanja ljubimaca kada ste na putu ili poslu, obavljanje kućanskih poslova i popravaka, čuvanje djece, dostave i slično. Istaknuo je kako se želi dalje širiti u Berlin, Frankfurt, Munchen i Pariz, a na konferenciji je dobio dobar poticaj da krene prvo sa širenjem u Bruxelles. 2. Koji su vaši sljedeći koraci u Europskom parlamentu u vidu smanjenja birokracije za mlade inovatore?

Za Hrvatsku je ključna provedba Startup manifesta jer smo prema ocjeni Europske komisije na zadnjem mjestu u odnosu na sve države članice s usvojenih svega 32% preporuka vezanih uz pojednostavljenje administracije i stvaranje povoljnih uvjeta za startupove. U mom uredu upravo završavamo jedan materijal u kojem smo analizirali poziciju Hrvatske kroz deset godina u odnosu na novije države članice prema međunarodnim analizama konkurentnosti te ćemo koristeći te podatke ukazati na ključne promjene koje su važne za Hrvatsku kako bismo otklonili prepreke poduzetnicima i inovatorima. Što se tiče izvješća u Europskom parlamentu upravo su krajem studenog u Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača došla na raspravu važna izvješća koja će pomoći osnaživanju jedinstvenog tržišta, smanjenju birokracije i olakšavanju povoljnih izvora financiranja. Riječ je o Ugovorima o isporuci digitalnog sadržaja, Ugovorima o prodaji robe putem inetrneta i drugim oblicima prodaje robe na daljinu i Geo-blockingu diskriminaciji potrošača s obzirom na lokaciju na kojoj obavljaju kupovinu. Kao članica platforme Knowledge for Innovation i ambasadorica za Startupove ova ću izvješća pratiti s posebnim zanimanjem i ulaganjem amandmana na prijedlog Komisije sudjelovati u izradi finalnih dokumenata koji će postati dio nacionalnih pravnih okvira. 3. Što Hrvatska moze napraviti kako bi bila pristupačnija za start upove i može li nova Vlada pomoći u poticanju razvoja inovacija?

Svoje naizgled mane trebamo pretvoriti u prednosti. Dovoljno smo mali da brzo i efikasno možemo promijeniti svoje zakone i postati ekosustav privlačan investitorima i poticajan za nove tehnologije, istraživanje i razvoj i inovacije.

Kada sam ovo ljeto posjetila Silicijsku dolinu s delegacijom Europskog parlamenta tajna njihovog uspjeha bila je više nego očita: 1. talenti koji žele uspjeti u tehnologijama, 2. najbolja sveučilišta: Stanford, Berkeley, UCSF, 3. državne institucije koje potiču inovacije: NASA, DARPA, NAT INSTITUTE OF HEALTH, 4. korporacijski inovacijski centri,

5. venture kapital je lako dostupan, 6. otvoren pristup velikom tržištu, 7. velika konkurencija utemeljena na znanju i idejama, 8. samopouzdanje (pomalo arogancija) - stav da ne postoji problem za koji mala grupa pametnih ljudi neće naći rješenje, 9. intelektualna znatiželja i 10. želja da se dijele ideje kako bi se stvarale nove. Ne mislim da možemo niti trebamo kopirati Silicijsku dolinu, ali vjerujem da imamo priliku postati uspješni ako se povežemo, smanjimo administrativne zahtjeve, olakšamo pristup financiranju i umjesto u zgrade prvo krenemo ulagati u ljude. 4. Velika Britanija je jedna od vodećih zemalja u polju inovacija. Ako dođe do Brexita, može li se Hrvatska pozicionirati kao poželjna zemlja za start upove?

S Brexitom i bez njega Hrvatska može postati privlačna destinacija za startupove. Pogledajte samo Rumunjsku - Bukurešt je danas nova zvijezda na inovacijskom nebu. To je dokaz da se odlučnim i odgovorim politikama te zajedničkim radom znanstvenika, mladih, poduzetnika, lokalnih jedinica i ministarstava može postići uspjeh. 5. Kako će se nova porezna reforma koju Vlada namjerava provesti odraziti na start upove?

Porezi ne rješavaju pitanje uspostavljanja kvalitetnog ekosustava za startupove. Najkvalitetniji je Silicijska dolina i prethodno sam navela koje su mu važne karakteristike, a kada bismo uzeli u obzir poreze oni su u Kaliforniji poprilično visoki i ne baš poticajni, međutim bez obzira na to cijeli svijet se tamo okuplja. Smatram da je u našem slučaju ipak važno različitim promotivnim i edukacijskim aktivnostima te kroz novi zakonodavni okvir motivirati fizičke i pravne osobe na ulaganje u vlasničke udjele u različitim fazama realizacije startupova. Uz to kod fizičkih osoba ovu vrstu ulaganja neke države potiču odbijanjem 30 i više posto iznosa ulaganja od porezne osnovice poreza na dohodak ako startup uspije, odnosno 60 i više posto ako startup ne uspije. Porezni poticaj pravnim osobama za ulaganja u startup je priznanje dijela ulaganja kao odbitne stavke od porezne osnovice u okviru poreza na dobit. Porezna reforma nije posebno obuhvatila startupove, ali vjerujem da će Vlada uspostaviti posebne mjere za njih osobito kroz povoljne izvore financiranja.

31


32

KONFERENCIJA ERASMUS+

Maletić: Obrazovni sustav koji potiče na kreativnost i propitivanje ključ je uspjeha društva i države

18,8 milijuna eura planirano je u sklopu Erasmus+ programa za projekte u Hrvatskoj, za 2017. godinu, 25% više u odnosu na 2016. Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić i Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN organizirali su konferenciju Erasmus+ u Hrvatskoj: Mogućnosti i izazovi na kojoj su i najuspješnijim polaznicima programa edukacije mladih o EU fondovima #MOJEUPROJEKT dodijeljeni certifikati. Više od 200 posjetitelja sudjelovalo je na konferenciji koja je organizirana s ciljem predstavljanja mogućnosti financiranja projekata iz programa Erasmus+. Za 2017. je na razini EU predviđeno više od 2 milijarde eura za financiranje projekata u obrazovanju, osposobljavanju te sektoru mladih i sporta, što je u odnosu na 2016. povećanje za 300 milijuna eura, gotovo 13%. „Rast BDP-a ne može se nastaviti dugoročno, ako se mi kao država i društvo ne okrenemo znanju i mladima. Bez programa koji potiču razvoj projekata unutar sektora mladih i obrazovanja, ne možemo biti konkurentni ni kao država“, kazala je u uvodnoj riječi zastupnica Maletić. Za Hrvatsku proračun za 2017. iznosi 18,8 milijuna eura - 25 % više u odnosu na 2016., a projekte mogu prijaviti: obrazovne ustanove - vrtići, škole, ustanove za

strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoka učilišta, ustanove za obrazovanje odraslih, ustanove u kulturi (muzeji, kazališta, državni arhivi, pučka otvorena učilišta, knjižnice), županije, gradovi, općine i tijela lokalne i regionalne samouprave te javne ustanove, organizacije civilnog društva, ustanove nadležne za rad s mladima i studentske udruge. „Razvija li naš obrazovni sustav vještine poput rada u timu, preuzimanja inicijativa, rješavanja problema ili kritičkog promišljanja?

Bez toga ćemo teško imati generacije koje promišljaju projekte, inovatore ili pojedince i timove koji imaju hrabrosti pokrenuti startup. U današnjem svijetu ove su vještine važne kao što je nekad bilo važno naučiti čitati.


Razvoj tih vještina nije poseban predmet već pristup koji se primjenjuje kroz cijelo obrazovanje za svaki predmet u kurikulumu. Na taj način mijenjamo budućnost naše djece, nas same, i na taj način utječemo na rast BDP-a.“

Uz zastupnicu u Maletić u predstavljanju mogućnosti programa Erasmus+ sudjelovali su ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU Antonija Gladović, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Branka Roščić i koautor knjige Priprema, pozor, Erasmus+ Alen Halilović u ulozi moderatora. Uz poboljšanje razine ključnih kompetencija i vještina traženih na tržištu rada, posebni ciljevi Erasmus+ programa su poboljšanje učenja i podučavanja jezika, promoviranje jezične različitosti i interkulturološke svijesti te povećanje međunarodne dimenzije obrazovanja i osposobljavanja. Ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU Antonija Gladović predstavila je rezultate o utjecaju sudjelovanja u programu Erasmus+ na zapošljavanje unutar razdoblja od 5 godina koji su pokazali kako su studenti koji su sudjelovali u programu čak 23% više zapošljivi od drugih.

Branka Roščić sa Sveučilišta u Zagrebu istaknula je kako je kroz ovaj program Zagrebačko sveučilište postalo vidljivo u Europi. Važnost toga leži u suradnji na znanstvenim projektima, transferu tehnologije i razmjeni znanja, kao i u činjenici da mnoga hrvatska sveučilišta danas provode kolegije na stranim jezicima, upravo zbog Erasmusa.

„Impact istraživanje koje je Agencija provela pokazalo je kako je utjecaj izuzetno visok upravo na školske ustanove. Jednom kad ustanova prođe kroz projekt, razvija se nova dinamika rada, nova organizacijska klima, svi sudionici počinju razmišljati projektno. Javlja se redovna potreba za prijavom na projekte, a kroz 2-3 godine cijela institucija počinje promišljati svoje poslovanje kroz projektni ciklus. To dovodi do povećanja inovativnih metoda u nastavnim procesima, što se ogleda u učinkovitosti nastave i motivaciji djece. Sami učitelji i nastavnici osjećaju veće samopouzdanje i sa svojim jezičnim kompetencijama spremnije ulaze u nove međunarodne kontakte“, kazala je ravnateljica Gladović.

Sudionike konferencije zanimale su mogućnosti pokretanja dualnog obrazovanja u Hrvatskoj koji djeci osigurava približavanje profesionalnim vještinama još tijekom srednje škole. „Dualno obrazovanje ne može uspjeti u zemlji u kojoj nema zajedništva. Moramo zajedno na tome raditi, školstvo, poduzetnici i država.

Poduzetnici trebaju sudjelovati u kreiranju kurikuluma i utvrđivanju broja djece po pojedinim programima. Važno je da se mladi obrazuju za konkretne poslove, a ne da uče raditi tek kad završe školu i zaposle se. U nekim državama su u školama napravili poduzetničke centre, pa su djeca tijekom učila pokretati i voditi vlastite poslove. Puno konkretnije moramo na tome poraditi jer to je temelj za pokretanje gospodarskog zamašnjaka“, odgovorila je zastupnica Maletić. Kao doprinos rada svog ureda navela je pilot program #mojeuprojekt. To je edukacija koju je pohađalo 106 mladih, a o EU fondovima učili su razvijajući konkretne projekte. Cilj zastupnice je potaknuti uvođenje sveučilišnog kolegija sličnog sadržaja kako bi znanje o pripremi i provedbi projekata bilo dostupno što većem broju mladih.

„Moramo promijeniti pristup obrazovanju i učiniti ga praktičnijim jer je cilj da mladi nauče raditi i snalaziti se još dok se obrazuju. Puno je posla pred nama, prijeđimo sa strateške na operativnu razinu, probleme treba rješavati kako nadolaze, a ne samo govoriti o njima i donositi akcijske planove kojima se odgađaju rješenja. Činjenica je da imamo pametne i uspješne pojedince, ali nam nedostaje uređeni sustav u kojem su jasno definirana prava i odgovornosti, kako bismo kao zemlja dugoročno uspjeli. To možemo postići jer smo mali, mi smo veličine jednog srednjeg svjetskog grada. Zamislimo da smo taj grad i pokušajmo ga učiniti najboljim.“, zaključila je zastupnica Maletić.

Na konferenciji je predstavljena knjiga Priprema, pozor, Erasmus+ koja je praktični priručnik za pripremu i provedbu projekata financiranih iz programa Erasmus+ nakladnika TIM4PIN. Kristina Kosor ispred nakladnika istaknula je kako je ovo izdanje upravo odgovor na pitanja korisnika i probleme s kojima se susreću. Priručnik Priprema, pozor, Erasmus+ može se do 15. prosinca kupiti po promotivnoj cijeni od 150 kn, preko web stranice nakladnika tim4pin.hr.

33


34

Renato Bukovac*

ERASMUS za studente Fakultetsko obrazovanje više nije dovoljno za ostvarivanje potrebnih kompetencija kod prvog zaposlenja studenata. Erasmus+ programi dolazi tamo gdje fakultet ne može pružiti potrebno naobrazbu. Kroz neformalno i iskustveno učenje studenti dobivaju vrijednosti i znanje koje ih odvajaju od ostalih studenata. Erasmus+ program Ključne aktivnosti 1 je studentima najmanje poznata tema, a u navedenu kategoriju spadaju upravo mobilnosti mladih, odnosno programi mobilnosti u svrhu učenja pojedinaca. Tako je Erasmus privukao i mene, studenta Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a htio sam steći nova iskustva, više od samog studiranja. Projekt Energy Generation u Terrassi moja je prva destinacija Erasmus+ programa na kojoj sam kroz međunarodno okruženje osjetio mogućnosti edukacija u državama Europske unije. Erasmus+ upoznao sam sasvim slučajno. Znao sam da postoji, znao sam neke osnovne informacije i da postoji nekoliko programa u koje se mogu uključiti, ali nisam znao dovoljno. Volontirajući na jednom od festivala u Karlovcu početkom 2015., kao mlada osoba, željna novih znanja dobio sam priliku priključiti se projektu Energy Generation. Radilo se o važnoj temi, obnovljivim izvorima energije i okruženju šest država koje će se susresti u španjolskoj Terrassi, gradu od 250 000 stanovnika u zaleđu Barcelone. * Student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, smjer Poslovna ekonomija

Ovakvu ponudu nisam mogao odbiti, tako da sam se priključio udruzi Carpe Diem u pripremama i odlasku na projekt.

Energy generation projekt je u sklopu Erasmus+ ključne aktivnost 1, a odnosi se na mobilnost za mlade sa svrhom promišljanja i učenja o obnovljivim izvorima energije. Projekt je održan 1. – 9. Srpnja 2015. Kroz devet dana edukacija o obnovljivim izvorima energije mladi su iznijeli svoje zaključke o navedenoj temi i stekli nova znanja u pogledu učinkovitog i održivog korištenja električne energije kao i zaštite okoliša. Iz svake od država sudionica stiglo je po četvero sudionika zajedno s trenerom za programe Erasmusa, a osim Hrvata, na projektu su se našli mladi iz Španjolske, Francuske, Njemačke i Italije. Svaka od udruga za projekt je pripremila po jedan obnovljivi izvor energije koji je bio zadan od strane voditelja projekta. Kao predstavnici udruge iz Hrvatske dobili smo biomasu, a na dobivenu temu napravili smo video spot o primjeru dobre prakse malog gospodarstvenika iz Karlovačke županije koji je za svoje kućanstvo napravio inovativni sustav grijanja i zagrijavanja vode kao korist od biomase. Uz to, koristili smo primjere proizvodnje električne energije te ostalih namjena topline i energije dobivene uz pomoć biomase. Ova tema često se smatra previše složenom i mladi se njome rijetko bave.


35

Kroz projekt smo naučili kako održivi izvori energije mogu svakako krenuti od lokalne razine i mi sami možemo mijenjati stvari. Čisti i obnovljivi izvori nisu samo globalna tema, već svatko može utjecati na njihovo korištenje. Iako ih u svakodnevici ne zamijećujemo u našoj blizini postoje primjeri dobre prakse koje svakako valja spomenuti i možemo biti ponosni na njih, a svojim znanjem i dobrim primjerom možemo utjecati na društvo i mlade. Kroz druženje i razmjenu iskustava najviše smo naučili od kolega, jer kroz spoznaje o praksama u drugim državama Europske unije, vidimo gdje se nalazimo u odnosu na druge te pronalazimo načine i rješenja kako možemo unaprijediti sredinu u kojoj živimo. Sukladno našem zadatku radili su i ostali pa su tako svi sudionici projekta održali platformu razmjenjujući stečena znanja o specifičnim izvorima energije, te kroz igru, neformalne edukacije i komunikaciju s ostalima došli do novih znanja. Organizatori programa potrudili su se moderirati i konstruktivno usmjeravati rasprave, kako bi zaključci bili točni i koncizni, a znanje o zaštiti okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije što veće. Također, bavili smo se i unutaranjom tjelesnom energijom, kao glavnim pokretačem mladih ljudi te načinima kako je pozitivno usmjeravati prema dobrobiti za zajednicu. Slobodne aktivnosti bile su isplanirane tematski, kako bi o temama nastavili promišljati i izvan samih edukacija kroz druženje i komunikacija s ostalima. Česte aktivnosti poticale su nas na proaktivnost i djelovanje, uključenost u zajednicu i čiste izvore energije, odnosno racionalnost i pravilno korištenje izvora energije.

No pored toga, ovaj projekt iskoristio sam za stvaranje prijateljstava, mreže suradnika i kontakata, ljudi s kojima sam se čuo i kasnije ili ih sretao na sličnim projektima. Moja prva razmjena, prvo međunarodno Erasmus iskustvo potaknulo me je da više i aktivno koristim strane jezike, ali i učim, promišljam i drugačije percipiram probleme u društvu. Kroz komunikaciju s kolegama i lokalnim stanovništvom u Terrassi naučili smo se snalaziti u novim situacijama. Također, naučili smo mnogo o drugim kulturama, interkulturalne sesije svake od država sudionica bile su prije svega edukativne i uče nas cijeniti razlike, a život u drugoj državi naučio nas je dosta o području u kojem smo se našli. Nije sve samo ni u učenju, svakako smo imali vremena i za zabavu i obilazak. Jedan dan smo proveli na terenu u Svetištu Monserat, staroj gradskoj jezgri Terrasse i središtu Barcelone. Sve to uz vodstvo mladih domaćina koji su nas upoznali s kulturom i mentalitetom na zanimljiv i pristupačan način. Obilazili smo različite muzeje i izložbe i sudjelovali na najvećem katalonskom festivalu, koji se upravo u to vrijeme održavao u Terrassi. Ono najvažnije, ovo putovanje i ovaj projekt su me potaknuli da želim više i odlučnije utjecati na zajednicu u kojoj živim, ovaj projekt me potaknuo da želim više od studiranja. Shvatio sam koliko neformalno i informalno obrazovanje mogu utjecati na moj razvoj i sada još više ulažem u sebe. Utjecajem na osobni razvoj izravno utječem na razvoj zajednice, jer proaktivnim djelovanjem i širenjem znanja u društvu u kojem se nalazim razvijamo sve oko sebe.


36

Diana Mihelić, mag.soc.*

ERASMUS za javnu upravu ERASMUS za javnu upravu je program koji se provodi u suradnji Europske škole za javnu upravu (EŠJ) i Državne škole za javnu upravu (DŠJU).

Program je namijenjem državnim, regionalnim i lokalnim službenicima država članica Europske unije čiji je djelokrug rada usmjeren na EU poslove, a koji nemaju više od pet godina radnog staža. Cilj ovog ERASMUS programa je omogućiti neposredan uvid u rad EU institucija i politike EU, bolje razumijevanje postupaka donošenja odluka na razini EU te jačanje administrativne suradnje država članica i EU institucija. Kroz deset dana polaznici posjećuju EU institucije u Bruxellesu, Luxembourgu i Strasburgu, pohađaju predavanja na temu EU poslova u Europskoj školi za javnu upravu, a završno je omogućeno simuliranje radnog odnosa u jednoj od EU institucija po izboru polaznika, tzv. ‘job shadowing´.

Na ERASMUS programu za javnu upravu koji se održao od 15. studenog – 25. studenog 2016. godine sudjelovale su dvije predstavnice Hrvatske. Program je jedinstvena prilika da polaznici iz raznih država članica razmijene mišljenja i iskustva rada na EU poslovima te sveukupno stečeno znanje i iskustvo povratno prenesu u institucije država iz kojih dolaze. * Diana Mihelić, magistra sociologije, magistra edukacije sociologije

U prvom tjednu programa fokus se stavlja na rasprave o aktualnim politikama EU kao i na proces donošenja odluka u institucijama EU. Polaznici su imali prilike slušati o funkcioniranju institucija i savjetodavnih tijela EU. Tako je g. Wolfgang Petzold, zamjenik direktora u Odboru regija predstavio rad ovog savjetodanog tijela EU koje predstavlja europske regionalne i lokalne vlasti. Dodatna vrijednost ovog ERASMUS programa je upravo u direktnoj komunikaciji sa stručnjacima koji rade u institucijama EU te savjetodavnim tijelima EU. Polaznici imaju priliku s njima raspravljati o temama koje ih interesiraju, a vezane su uz posao koji obavljaju u državama članicama te direktno doznati sve detalje vezano za rad i funkcioniranje institucije iz koje predavači dolaze. U program su također uključene radionice govorništva, simulacija rada radnih skupina Vijeća kao i grupne tematske radionice.

U drugom tjednu ERASMUS programa za javnu upravu polaznicima je organiziran posjet Sudu Europske unije i Europskom revizijskom sudu u Luxembourgu. Zanimljiva prezentacija Elanor Sharpston, jedne od osam nezavisnih odvjetnika suda, približila je polaznicima funkcioniranje i unutarnji ustroj ove institucije EU. Suci i nezavisni odvjetnici imenovani su od strane vlada država članica zajedničkom suglasnošću na razdoblje od šest godina.


37

Upravo je djelovanje nezavisnih odvjetnika specifičnost suda. Nezavisni odvjetnici, kada se traži njihovo sudjelovanje, na javnoj raspravi iznose obrazložene prijedloge odluka, djelujući posve nepristrano i neovisno. Uz ustaljeni broj od osam nezavisnih odvjetnika, na zahtjev Europskog suda, Vijeće EU može jednoglasnom odlukom povećati broj nezavisnih odvjetnika. Nakon Luxembourga organiziran je posjet Europskom parlamentu u Starsbourgu. Polaznicima je omogućeno sudjelovanje na plenarnoj sjednici gdje su promatrali aktivnosti zastupnika po točkama dnevnog reda sjednice tog dana. Markus Warasin, voditelj službe u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova, održao je predavanje o funkcioniranju ovog zakonodavnog tijela kao i dinamici izbora zastupnika. Program uključuje i posjet Europskom ombudsmanu, nezavisnom i nepristranom tijelu EU koje istražuje pritužbe o nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela, ureda i agencija EU.

ERASMUS program za javnu upravu ima jednu specifičnost, a to je simuliranje rada u EU instituciji po izboru polaznika. Osobno sam izabrala rad u Europskoj službi za vanjsko djelovanje (eng. European External Action Service – EEAS). Prema mom mišljenju, to je bio jedan od najzanimljivijih dijelova ERASMUS programa. Omogućeno je prisustvovanje na sastancima izabranih jedinica, tako sam ja sudjelovala u radu odjela za gospodarsku diplomaciju, kulturnu diplomaciju i energetsku diplomaciju.

Kroz niz sastanaka i radnih zadataka polaznicima je ponuđen uvid u stvarnu dinamiku posla u izabranom tijelu kao i stvaranje kontakata i razmjena mišljenja sa stručnjacima iz odabranih područja. Ovim se ostvaruje i jedan od glavnih ciljeva ERASMUS-a - mobilnost u svrhu učenja pojedinaca kao i razmjena dobrih praksi.

Na program ERASMUS za javnu upravu moguće se prijaviti preko stranica Državne škole za javnu upravu, koja program provodi tri puta godišnje. Sudjelovanje na ERASMUS-u za javnu upravu je vrijedno iskustvo koje polaznicima pomaže još bolje razumijeti dinamiku EU poslova, nudi mnogo praktičnih primjera koji se mogu iskoristiti u svakodnevnom radu pridonoseći time optimizaciji radnih zadataka.

Uz ovaj ERASMUS program, mladima je za preporučiti i ostale ERASMUS programe koji su im na raspolaganju, kao jedan od alata za profesionalni rast, razmjenu međuinstitucionalnog znanja u državama članicama EU preko polaznika programa, doškolovanje, ali i kao pomoć pri zaposlenju odnosno pokretanju vlastitog posla, uz zahvalnost svima zaslužnima za mogućnost učenja putem ERASMUSA.


38

#MOJEUPROJEKT

Zastupnica Maletić predlaže uvođenje sveučilišnog kolegija o pripremi i provedbi EU projekata na hrvatska sveučilišta Uspješno je završen program edukacije za pripremu i provedbu EU projekata za mlade #mojeuprojekt koji je provela zastupnica Ivana Maletić sa svojim uredom i vanjskim suradnicima u trajanju od 31. ožujka do 9. prosinca 2016. U pripremi je i posebna publikacija s detaljnim opisom projekta i prijedlog za uvođenje ovog kolegija na hrvatska sveučilišta.

EU fondovi na fakultetima „Želja nam je da se studenti na hrvatskim fakultetima obrazuju o pripremi i provedbi EU projekata te da se studenti sa različitih fakulteta povezuju u multidisciplinarne timove i razvijaju svoje projektne ideje. Ovaj kolegij može se provoditi na dva načina: uz edukacije i redovna sastajanja na fakultetu ili kao program e-learning.“, istaknula je zastupnica Maletić dodavši kako su već mnogi mladi, predstavnici studentskih udruga, kao i profesori iskazali zanimanje za uvođenje ovog kolegija na sveučilišta što bi omogućilo zajedničku provedbu na više fakulteta. Na program koji je provela zastupnica Maletić #mojeuprojekt prijavilo se 324 mladih, u postupku selekcije izabrano je 106 koji su dobili priliku sudjelovati u edukaciji. Nakon teoretskog dijela predavanja u trajanju od 40 sati, polaznici su raspoređeni u timove u kojima su razrađivali svoje projekte. Timove mladih su tijekom izrade projekata vodili mentori - stručnjaci u području EU fondova, pripreme i upravljanja projektima, koji su poticali kreativnost i razvoj ideja te ukazivali na najčešće greške u pripremi projektnih prijedloga.

Cijeli program bio je kombinacija teorije, iskustva i dobre prakse, a realiziran je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom koja je ustupila prostorije za izvedbu programa.

Najboljih 10 projekata bit će prijavljeno na natječaje za sredstva iz Erasmus+, prekogranične suradnje i europskog socijalnog fonda. Od 16 projektnih ideja na kojima su timovi radili pripremljeno je ukupno 10 projekata, koje su ocjenjivali posebno odabrani evaluatori. Postupak evaluacije i ocjene su na kraju svim sudionicima detaljno objašnjene te je ovo bila jedinstvena prilika naučiti na koji način evaluatori analiziraju projekte i koje su najčešće pogreške. Sve navedeno kao i iskustva u pripremi projekata te razlozi zbog kojih je od 16 ideja realizirano 10 bit će objašnjeno u posebnoj publikaciji koja će biti objavljena i dostupna svima na web stranici zastupnice Maletić www. ivana-maletic.com. Od deset izrađenih projekata dva će biti prijavljena na natječaj programa Erasmus+, tri na prekograničnu suradnju i pet na ESF. Nadamo se dobroj prolaznosti projekata što bi dijelu polaznika omogućilo i rad na provedbi.

Najboljim polaznicima staž u Bruxellesu

Na svečanoj dodjeli certifikata posebno je pohvaljena Mateja Jalušić koja je bila prisutna na svim predavanjima, radionicama i evaluacijama te nije imala niti jedan izostanak. Ona će zajedno s timom koji je izradio najbolji projekt „TUROseed4SOS“ imati priliku stažirati u Uredu zastupnice u Bruxellesu, dok će timovi koji su izradili prva tri najbolja projekta imati priliku posjetiti na dva dana Europski parlament i upoznati se s radom europskih institucija u Bruxellesu.


39

Aktivnosti ureda BRUXELLES

Maletić: Bez inovacija i startupova nema snažnijeg gospodarskog zamaha Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić u Bruxelles je od 29. studenoga do 1. prosinca dovela mlade hrvatske poduzetnike, inovatore i studenate na konferenciju “Znanost, inovacije i startupovi – nove prilike za mlade” koju je organizirala u suradnji s portugalskom zastupnicom Claudijom Monteiro de Aguiar.

„Na razini Europskog parlamenta ali i na razini cijele EU ove su teme prisutne već više godina. Organiziramo kontinuirano različite konferencije, rasprave i okrugle stolove te pronalazimo rješenja s ciljem povećanja inovacija i podrške startupovima. Kada pogledamo projekcije ekonomskog rasta za cijelu Europsku uniju možemo zaključiti kako za sljedećih 5 do 10 godina one nisu ohrabrujuće - rast se kreće između 1,5% i 2%. To nije dovoljno za stvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje mladih. Potrebne su promjene kojima ćemo osigurati snažniji rast, a bez inovacija, startupova i snažne povezanosti sa znanošću to nije moguće.“, kazala je zastupnica Maletić. Zastupnica je podsjetila na Inovacijski Summit koji se sredinom studenoga održao u Europskom parlamentu, a u čijoj je organizaciji zastupnica sudjelovala kao članica predsjedništva Knowledge4Innovation.

„Puno smo raspravljali što je potrebno učiniti s razine Europske unije za poticanje inovacija. Brojni predstavnici znanstvene zajednice, startupova i poduzetnici istaknuli su ista pitanja - imaju problem s administrativnim barijerama, a uz to i s dugotrajnim procedurama. Uspoređujući Europu sa Sjedinjenim Američkim Državama glavna razlika koja odlikuje SAD jest lakoća pristupa financiranju i brzina realizacije ideja.

U SAD-u je, istaknuli su sudionici, mnogo izraženija podrška javnih institucija, uključenost velikih korporacija i sveučilišta u poticanje i realizaciju novih ideja, i upravo je to ono što nedostaje Europi i što trebamo promijeniti.“, istaknula je zastupnica Maletić. Zastupnica se osvrnula i na posjet Silicijskoj dolini u srpnju ove godine kada su se svi sudionici studijskog putovanja Europskog parlamenta pitali što to Silicijsku dolinu čini tako atraktivnom. Riječ je o posebnom ekosustavu sastavljenom od niza faktora koji Silicijsku dolinu čine uspješnom: 1. Ljudi : Talenti koji žele uspjeti u tehnologijama su tu; 2. Znanje: Najbolja sveučilišta su tu: Stanford, Berkeley, UCSF; 3. Državne institucije koje potiču inovacije: NASA, DARPA, NATIONAL INSTITUTE OF HEALTH; 4. Korporacijski inovacijski centri; 5. Dostupnost venture kapitala; 6. Otvoren pristup velikom tržištu (SAD); 7. Konkurencija i intenzivna suradnja znanjem i idejama; 8. Samopouzdanje (pomalo arogancija) - stav da ne postoji problem za koji mala grupa pametnih ljudi neće naći rješenje; 9. Intelektualna znatiželja i 10. Želja da se dijele ideje kako bi se stvarale nove.

„Ne možemo kopirati Silicijsku dolinu, ali možemo iz njihovog primjera učiti kako bismo u Europi stvorili poticajno okruženje za inovacije i startupove“, zaključila je zastupnica Maletić.

Na konferenciji su mogućnosti koje Europska unija pruža mladim znanstvenicima, inovatorima i poduzetnicima predstavili Matija Matoković i Massimilliano Dragoni iz Europske komisije i Fabrizio Porrino iz talijanskog startupa FacilityLive koji gradi tehnologiju buduće generacije za organizaciju, upravljanje i traženje informacija. Europskoj publici predstavljen je hrvatski startup Gigley, a uz hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu Željanu Zovko i Ivicu Tolića, poseban gost bio je predsjednik Europske pučke stranke Joseph Daul. „Pozivam vas da vjerujete i da se borite za europske vrijednosti. Ovo što imamo posljednjih 70 godina je od iznimne važnosti.


40

Nadam se da nećete slijediti populiste jer će nas oni vratiti 50 godina u prošlost. Europska unija donijela nam je mir i prosperitet i nadam se da ćemo tim putem nastaviti i u budućnosti“, zaključio je predsjednik Daul.

KARLOVAC

Maletić: Uključenost savjeta mladih u kreiranje politika pokazatelj je otvorenosti države Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić održala je u petak 2. prosinca 2016. u Karlovcu predavanje na temu „Mladi i EU“ u sklopu Nacionalne konferencije savjeta mladih Republike Hrvatske. U prvom dijelu predavanja zastupnica je predstavila ključne europske politike za mlade, EU strategiju za mlade i Nacionalni program za mlade 2014. – 2017., a u drugom prikaz otvorenih natječaja i natječaja u najavi Europskog fonda za ruralni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj na koje se mogu prijaviti mladi poduzetnici i poljoprivrednici, organizacije civilnog društva koje rade s mladima te visokoobrazovne ustanove. „Mlade je važno uključiti u donošenje strateških dokumenata, akcijskih planova i odluka na svim područjima, a ne samo vezano uz politike za mlade. Sve politike poput obrazovne, socijalne, okolišne, energetske, transportne i ostalih važne su i za mlade. Država koja uključuje mlade i stavlja u funkciju njihovu kreativnost i inovativnost ima veće šanse za uspjeh. Upravo zato se rado odazivam pozivima savjeta mladih i želim vam pomoći u postizanju što aktivnije uloge u hrvatskom društvu“, kazala je uvodno zastupnica Maletić. Tijekom prezentacije zastupnica je ukazala na važnost razvoja transverzalnih vještina u Hrvatskoj, istaknuvši: „Ključne kompetencije sastoje se od temeljnih i transverzalnih vještina. I dok je status temeljnih vještina (pismenost, matematika, prirodoslovlje) dobro utvrđen, na promicanju transverzalnih vještina poput kritičkog promišljanja, preuzimanja inicijative, rješavanja problema i sudjelovanja u timskom radu, trebamo još dosta raditi. Jedna od uloga savjeta mladih je i implementacija projekata u kojima će se aktivno promicati razvoj transverzalnih vještina mladih s ciljem podizanja konkurentnosti mladih u području znanosti, inovacija i startupova.“ U programu konferencije sudjelovalo je stotinu mladih sudionika iz više od 40 savjeta mladih diljem Hrvatske te stručnjaci iz navedenih organizacija. Konferencija za cilj ima jačanje uloge savjeta mladih u procesima donošenja odluka i kreiranju lokalnih politika te izgradnju kapaciteta samih članova savjeta mladih. Bez partnerstva nema uspješnih politika niti projekata. Savjeti mladih su poveznica između mladih i organizacija mladih i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Nacionalnog savjeta mladih koji ideje i inicijative mladih prenosi na

razinu Vlade. Najčešće u praksi svi ističu sudjelovanje na izradi strateških dokumenata što je izuzetno vrijedno, ali još važnija je provedba i praćenje provedbe strategija te je zastupnica pozvala mlade u savjetima da propituju i prate provedbu osobito strategija za mlade te inzistiraju na postizanju rezultata.

„Strukturirani dijalog mladima daje priliku da kroz organizaciju konferencija, okruglih stolova, susreta i slično iznesu konkretne ideje i stavove o nekoj temi i komuniciraju ih prema pojedincima i institucijama koje donose odluke važne za život mladih. To je alat koji omogućuje mladima da aktivno djeluju i utječu na kreiranje politika. Pozivam savjete mladih da pripreme projekte strukturiranog dijaloga koje je moguće financirati i iz europskih fondova, posebno iz programa ERASMUS+ (Ključna aktivnost 3: Sastanci mladih i donositelja odluka) za koji je u 2017. planirano gotovo 19 milijuna eura za Republiku Hrvatsku“, zaključila je zastupnica Maletić.

BRUXELLES

Maletić: Svoje politike trebamo razvijati u partnerstvu s poduzetnicima, inovatorima i znanstvenicima Zastupnica Maletić sudjelovala je u četvrtak, 8. prosinca na Economic Ideas Forumu kojeg je organizirao Wilfried Martens centar za europske studije u Bruxellesu. Zastupnica Maletić sudjelovala je na panelu “Sutra: Izgradnja dugoročne vizije za digitalne investicije“ sa zamjenicom direktora Europskog fonda za strateške investicije Iliyanom Tsanovom, zastupnikom u Europskom parlamentu Paulom Rübigom, potpredsjednikom za međunarodne vanjske poslove za EU, Karibe, Centralnu i Latinsku Ameriku i transatlantske odnose AT&T-a Karimom Lesinom i političkim analitičarem Industrijske i gospodarske komore Južne Švedske Joakimom Wernbergom. “Moramo ulagati u inovacije i uskladiti europske politike sa svjetskim trendovima kako bismo bili konkurentni na globalnom tržištu. To je moguće jedino ako budemo razvijali svoje politike u partnerstvu s poduzetnicima, inovatorima i znanstvenicima”, zaključila je zastupnica Maletić. Economic Ideas Forum okupio je na jednom mjestu europske povjerenike, zastupnike Europskog parlamenta, ekonomske stučnjake, poslovne ljude i ostale pripadnike utjecajnih interesnih skupina iz cijelog svijeta. Ovaj forum pružio je priliku da se razmotre inovativne ideje i predlože rješenja za ekonomske probleme s kojima se suočava gospodarstvo EU. Raspravljalo se o budućnosti rada, novim oblicima poslovanja, obrazovanju u kontekstu tehnološkog unaprijeđenja i kreativnosti, dugoročnim vizijama za digitalna ulaganja, Brexitu i drugim ekonomskim temama.


41

TRAKOŠĆAN Maletić: Izvrsnost, razvojni projekti, postizanje rezultata i ispunjavanje ciljeva moraju biti glavni kriterij financiranja općina, gradova i županija Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je na dvodnevnoj konferenciji u Trakošćanu za gradonačelnike i župane iz redova Hrvatske demokratske zajednice pod nazivom „Povećanje konkurentnosti jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave i održivi modeli upravljanja i financiranja“ koju je organizirala Zaklada hrvatskog državnog zavjeta (ZHDZ) u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer (KAS).

U sklopu konferencije zastupnica Maletić održala je predavanje na temu važnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za gospodarski razvoj Hrvatske. U sklopu predavanja predstavila je suvremeni, europski model praćenja efikasnosti i izvrsnosti rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te posebno napomenula važnost izrade strategija lokalnih i regionalnih samouprava, koje moraju biti popraćene s akcijskim planom provedbe i povezane sa proračunom te izrađene u komunikaciji s poduzetnicima, mladima, znanstvenicima i ostalim lokalnim dionicima.

„Europski fondovi su važan izvor povlačenja sredstava za financiranje projekata jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava, ali uspješnost projekta ovisi ponajprije o kvalitetnoj pripremi te postavljanju konkretnih ciljeva i strategije lokalnog ekonomskog razvoja. Svjesni smo da postoji izazov sufinanciranja EU projekata pa je zato na državnoj razini osmišljen model da se onima sa slabijim fiskalnim kapacitetom pomaže u pripremi projekata, a zatim i u njihovoj provedbi“ – istaknula je zastupnica Maletić.

Sudionici konferencije imali su priliku upoznati se s njemačkim iskustvima o utjecaju, financiranju i samoorganiziranju lobističkih aktivnosti lokalnih zajednica koje je predstavio Hans Peter Lindlar, bivši predsjednik Upravnog okruga Koeln (CDU-a).

Nakon uvodnih predavanja, zastupnica Maletić moderirala je okrugli stol na temu održivosti sustava financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te praktičnog aspekta porezne reforme i organičenja udjela plaća u prihoda na kojem su uvodna izlaganja održale zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana VuraićKudeljan i glavna državna rizničarka RH Ivana Jakir-Bajo.

Konferencija se nastavila u subotu kada su predstavljeni novi indeksi razvijenosti i karta regionalnih potpora, primjeri prepreka uspješnom radu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te trenutno stanje otvorenih EU fondova i planova za razdoblje 2017. – 2020. Konferenciju je zatvorio završnim govorom predsjednik HDZ-a i Vlade RH mr. sc. Andrej Plenković koji je naglasio da su u proračunu za 2017. osigurana sredstva za kompenzaciju jedinicama lokalne uprave i samouprave. Riječ je o decentraliziranim sredstvima, kompenzacijskim mjerama i pomoći u ukupnom iznosu od oko 4 milijarde kuna - što je važno za održivost proračuna na lokalnoj i županijskoj razini.


42

Vijesti iz Europskog parlamenta ECON

Draghi: Europska unija mora ispuniti glavne ciljeve ako želi vratiti povjerenje građana u europski projekt

U ponedjeljak 28. studenoga 2016. u Bruxellesu na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) održan je zadnji ovogodišnji dijalog o monetarnim pitanjima s predsjednikom Europske središnje banke (ESB), Mariom Draghiem na temu gospodarskih kretanja u eurozoni, jedinstvenog tržišta i utjecaja izlaska UK iz EU. Na početku izlaganja, Draghi je naglasio kako se gospodarstvo eurozone pokazalo otporno unatoč političkim i ekonomskim neizvjesnostima te kako je monetarna politika bila ključni čimbenik oporavka. Međutim, kako je i istaknuto na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke, ne može se isključivo oslanjati na monetarnu politiku jer ona ne može sama potaknuti održiv i uravnotežen rast. Učinke monetarne politike treba nadopuniti fiskalnim i strukturnim politikama. U pogledu gospodarstva eurozone, istaknuo je kako je monetarna politika utjecala na niske troškove zaduživanja koje su imale pozitivan učinak na potrošnju i investicije. Međutim, mjere monetarne politike bile bi još učinkovitije da su bile podržane ostalim strukturnim mjerama.

Predsjednik ESB kazao je kako je svjestan činjenice da se fokus politike prebacio s poduzimanja mjera usmjerenih na dovršetak Ekonomske i monetarne unije (EMU) na sigurnosna pitanja. Međutim, oba ova projekta zahtijevaju jedinstvenu Europu. Upozorio je kako će se Europa moći bolje zaštititi ako ima jako i otporno gospodarstvo. Stoga je istaknuo kako je nužno postići daljnji napredak u svim unijama utvrđenim Izvješćem petorice predsjednika (https://issuu.com/ivanamaletic/docs/im1112_2015 ). U pogledu Brexita-a, Draghi je istaknuo sve prednosti

jedinstvenog tržišta te naglasio kako je UK imala koristi od jakih gospodarskih i financijskih veza unutar jedinstvenog tržišta. Ako se rizik od smanjenja otvorenosti gospodarstva UK ostvari u pogledu trgovine, migracija i stranih izravnih ulaganja, to će imati negativan učinak na inovacije i konkurentnost te produktivnost i potencijalni output, prvenstveno za gospodarstvo UK. Taj učinak će se u manjoj mjeri preliti na eurozonu pri čemu će se ukupni učinak razlikovati među državama ovisno o njihovim trgovinskim vezama s UK. Do sada se gospodarstvo eurozne pokazalo otpornim nakon britanskog referenduma, dok se procjenjuje kako će se gospodarska aktivnost u UK usporiti. Draghi je naglasio kako je teško predvidjeti točne implikacije izlaska UK iz EU koje će ovisiti i o datumu, napretku i rezultatu pregovora, te zaključio kako je važno imati jasan stav o pregovaračkom procesu što prije kako bi se smanjila neizvjesnost. Posebno je naglasio kako je sada važno sačuvati integritet jedinstvenog tržišta, jedinstvena pravila i njihovu primjenu. Štoviše, važno je dodatno osnažiti i razviti jedinstveno tržište. Draghi je zaključio svoje izlaganje izjavivši kako zadnje ankete pokazuju povećanje podrške EU nakon britanskog referendum što je ohrabrujuće. Unatoč tome, moramo iz ovoga izvući i pouke. Gledajući iz perspektive građana, Europska unija mora ispuniti glavne ciljeve ako želi vratiti povjerenje u europski projekt. A kako bi umanjio sveprisutan osjećaj nesigurnosti, uključujući ekonomsku nesigurnost, europski projekt mora počivati na jakim ekonomskim temeljima.

PANA

Održana razmjena mišljenja s povjerenikom Moscovicijem U ponedjeljak 7. prosinca 2016. u Bruxellesu održao se sastanak Istražnog odbora za pranje novce, izbjegavanje


plaćanja poreza i utaju poreza (PANA) u razmjeni mišljenja na temu „Borba protiv utaje poreza i pranja novca; stanje napretka na EU razini“. Na sastanku Odbora sudjelovao je povjerenik Komisije za ekonomske i financijske poslove, oporezivanja i carine Pierre Moscovici odgovarajući na pitanja zastupnika i ostalih sudionika o trenutnom i budućem stanju Europske unije u pogledu poreznih utaja. Povjerenik Piere Moscovici je u svom uvodnom izlaganju ukazao na ključnu ulogu PANA Odbora u formiranju tzv. obrambenog štita od budućih poreznih utaja i pranja novca. Naglasio je kako su porezi vrlo bitan faktor u funkcioniranju neke države i kako kvalitetni porezni sustavi mogu učiniti državu snažnom i funkcionalnom. Izrazio je žaljenje radi skandala „Panamski dokumenti“ i „Bahama leaks“ koji su uzdrmali javnost, uzrokovali nepovjerenje i otkrili poreznu nepravednost. Ujedno je podsjetio na nedavna događanja poreznih utaja u nogometnom svijetu, istaknuvši kako je upravo iz navedenih razloga vrlo bitan zajednički pristup Komisije i Parlamenta u rješavanju porezne problematike.

Kazao je kako u zadnjih 12 godina Komisija ulagala napore u definiranju što boljih poreznih rješenja kako bi se postigla porezna pravednost, transparentnost i kako bi se osigurao siguran tok prihoda od poreza. Napredak Komisije odrazio se u rezultatima bolje automatske razmjene podataka između poreznih uprava diljem država članica, no uz jasne naznake da je potrebno još više napora i napretka u rješavanju budućih izazova. Kako bi se spriječila buduća pranja novca i porezne utaje, povjerenik je spomenuo ambiciozan plan koji vrijedi i za granice izvan Europske unije, a koji bi trebao predstavljati revoluciju u poreznoj transparenosti kojemu je glavni cilj veća i bolja porezna pravednost. U sklopu plana je provođenje aktivne vanjske strategije za učinkovito oporezivanje s uzajamnim djelovanjem zajedničke konsolidirane korporativne porezne osnovice (CCCTB) s ciljem povećanja inovativnosti, pravednosti, transparetnosti i onemogućavanja planiranja agresivnog oporezivanja unutar poduzeća. Zajednička konsolidirana korporativna porezna osnovica (CCCTB) predstavlja set pravila za izračunavanje oporezive dobiti na području EU, a provedba u sklopu plana će omogućiti prekograničnim poduzećima usklađivanje s jedinstvenim sustavom EU računanja oporezivih dohodaka i time olakšati cjelokupni postupak. Napomenuo je kako pored borbe protiv poreznih utaja plan predstavlja mogućnosti i prilike za mnoge građane, poduzeća i države Unije kao što su rast radnih mjesta, rast investicija, poboljšanje Jedinstvenog tržišta te je iskazao nadu potpunog podržavanja od svih država članica. Naglasio je ključnim elementom plana izradu Zajedničke europske liste poreznih oaza koja bi trebala biti dovršena do kraja 2017., a sadržavat će listu sankcija i kazni za sve države koje se nisu pridržavale pravednog i poštenog poreznog sustava i koje su primjenjivale metode pranja novca. Zajednička europska lista poreznih oaza temeljiti će se na jasnim, objektivnim

i koheretnim kriterijima koji će olakšati poslovanje u vidu eliminiranja administrativnih prepreka koje su najčešće uzrokovane različitim nacionalnim pristupima. Smatra se kako će Europska lista poreznih oaza za države partnere EU stvoriti više pravne sigurnosti i jasnoće kada je riječ o pravednom oporezivanju, a sastojati će se od tri koraka: stvaranja semafora, provođenja faze provjeravanja (screening) i izvršenja faze uvrštavanja. Stvaranje semafora se sastoji od niza pokazatelja pomoću kojih će se moći utvrditi rizici poreznog sustava određene države u poreznom izbjegavanju. Nakon analize pokazatelja Komisija rezultate predstavlja državama članicama koje zajedničkim konzultiranje provode fazu provjeravanja, odnosno screeninga. U fazi provjeravanja države članice na temelju rezultata semafora odlučuju koje će države izvan EU uvrstiti u službenu provjeru dobrog upravljanja poreznih standarda. Nakon izvršenog postupka Komisija omogućuje dijalog s odabranim državama kako bi se omogućile daljnje rasprave o poreznim pitanjima i u konačnici ostvarila dublja suradnja. U trećem koraku koji podrazumijeva fazu uvrštavanja na Europsku listu poreznih oaza uvrštavat će se one države koje su odbile surađivati s EU po pitanjima pravednog poreznog upravljanja. Na kraju uvodnog izlaganja povjerenik je iskazao zadovoljstvo sklopljenog političkog dogovora u sklopu ECOFIN-a (Vijeća za ekonomske i financijske poslove) koji se potpisao na temelju Direktive usmjerene na borbu protiv pranja novca, a dogovor služi kao instrument daljnjeg onemogućavanja svih posrednika koji sudjeluju u olakšavanju izbjegavanja poreza i pranja novca. „Kako bi se borili protiv budućih kanala izbjegavanja poreza potrebno je pogledati prema budućnosti i definirati što želimo učiniti u području poreznih pitanja, siguran sam da u tome mogu računati na podršku Parlamenta“ kazao je Moscovici i dodao kako je u potpunosti zadovoljan s dosadašnjom suradnjom i napretkom rada Parlamenta u području rješavanja porezne problematike. Zastupnike je zanimalo zašto ne postoje zajednički utvrđene EU definicije utaje poreza, porezne optimizacije, poreznog planiranja i slično? Povjerenik je rekao kako se slaže da je bitno znati definirane pojmove i kako već postoje određene definicije koje se mogu tumačiti kao zajedničke, ali smatra kako je ipak potrebna fleksibilnost u tumačenju pojmova. Kroz raspravu upućen je upit vezan za nedavni skandal porezne utaje u nogometu i kada će Komisija dati ECB-u upute za aktivnije i odgovornije djelovanje nadzora bankovnog sustava kako bi se spriječile porezne oaze i pranje novca unutar područja Europske unije? Povjerenik je odgovorio kako će se financijski sustav nogometnog svijeta u kojemu su zabilježene porezne utaje staviti pod strogu istragu kako bi se spriječile daljnje nelegalne akcije ali kako ne treba upirati prstom u samo jedan sport jer da je siguran da sličnih situacija ima i u ostalim sportovima. Vezao uz rad ECB-a povjerenik nije bio u mogućnosti odgovoriti jer je pitanje izvan njegovog područja rada.

43


44

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta od 12. – 15. prosinca 2016.

ŽELJEZNICE

ENERGIJA

Maletić: Pozivam Europsku komisiju da pomogne ubrzanju ulaganja u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj

Maletić: Novi energetski paket je budućnost, ali bez rješavanja pitanja poput Slavonskog Broda, ona mnogima ipak ostaje daleka

Na plenarnoj sjednici u ponedjeljak 12. prosinca u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o novom, četvrtom željezničkom paketu. Zastupnica Maletić u svom izlaganju istaknula je kako želimo modernizirati željeznički sektor u EU, učiniti ga inovativnim, potaknuti na korištenje novih tehnologija i novih poslovnih modela. „Cilj je svim građanima osigurati što sigurnije, kvalitetnije i jeftinije željezničke usluge, što otvaranje tržišta i veća konkurencija donose“, naglasila je zastupnica.

Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu održala se rasprava o novom energetskom paketu kojem su temelj energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije i uključivanje potrošača u proizvodnju temelj su novog energetskog paketa. Zastupnica Maletić u pisanom obrazloženju istaknula je kako ovaj novi paket potiče na inovativna rješenja, nove tehnologije i bolje povezivanje između različitih sektora: „Prvi smo u svijetu u cirkularnoj ekonomiji, a novi energetski paket dodatni je poticaj da to i ostanemo. Međutim, ove naše ciljeve ne prati dovoljna fleksibilnost regulative niti brzina ulaganja u inovativna rješenja“.

Međutim, zastupnica je navela kako se moraju uzeti u obzir velike razlike u razvijenosti željezničke infrastrukture koja je temelj za razvoj usluga prijevoza i upravljanja. „Tako su npr. u Hrvatskoj potrebna velika ulaganja u željezničku infrastrukturu, a tržište usluga se nije niti moglo razviti bez infrastrukture. Zbog toga hrvatska poduzeća u području željeznica nemaju istu polazišnu osnovu kao poduzeća u drugim državama članicama, u kojima su se ulaganja u željeznicu događala puno prije.“, istaknula je zastupnica. Zastupnica Maletić pozvala je Komisiju da u ovom prijelaznom periodu omogući u Hrvatskoj primjenu posebnih poslovnih modela kojima će se ubrzati ulaganja u željezničku infrastrukturu, kao i razvoj uslužnih poduzeća, kako bi ojačana mogla ravnopravno sudjelovati na otvorenom tržištu. Na kraju rasprave povjerenica Komisije za promet Violeta Bulc zaključila je kako će novim željezničkim paketom doći do bolje socijalne zaštite radnika, veće konkurentnosti ovog sektora prometa, smanjenja emisija štetnih plinova i poboljšanja pružanja javnih usluga za građane.

„Još uvijek u cijeloj Europi imamo velike probleme sa zagađivačima koji ugrožavaju zdravlje ljudi i te primjere ne bismo smjeli pasivno promatrati. Govoriti o novom paketu, a pritom ne rješavati slučajeve zagađenja poput onog u Slavonskom Brodu nastalog zbog proizvodnje u Bosanskom Brodu, znači biti nedosljedan“, istaknula je zastupnica Maletić. Prema podacima Europskog ureda za okoliš neki zagađivači transformiraju se u zraku i postaju čestice koje mogu utjecati na države koje se nalaze daleko od izvora zagađenja. Objavljeni grafovi pokazuju kako 63% cjelokupnog zagađenja zraka u Nizozemskoj dolazi izvan njenih granica. U slučaju Češke taj se postotak kreće oko 70%, a zagađenje koje Češka emitira je čak 80%. „S obzirom da zagađenje ne poznaje granice nužno je razvijati svijest o potrebi prekogranične suradnje i provedbe zajedničkih projekata s državama izvan EU“, zaključila je zastupnica Maletić.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


Profile for Ivana Maletić

I'M prosinac 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M prosinac 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić