__MAIN_TEXT__

Page 1

Informativni mjeseÄ?nik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

11

studeni/2016.


Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

11

studeni/2016.

Fotografija: Vodotoranj Vukovar | Izvor: www.fotolia.com

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić i Darija Jurica Vuković, dipl. oec. Europski semestar 2017.

9

Matija Matoković, mag.ing.comp, MPhil Reforma javne nabave u državama članicama Europske unije – prilika za poticanje rasta i profesionalizacije u Europskoj uniji

13

Andrea Vodanović, struč.spec.rel.int. Program vještina za Europu

19

dr.sc. Davor Galinec Rezultati revizije postupka u slučaju prekomjernog deficita

24

mr. sc. Ivana Maletić i Darija Jurica Vuković, dipl. oec. Jesenske ekonomske prognoze: Hrvatska će rasti 2,6% u 2016.

27 30 31

Aktivnosti ureda Vijesti iz Europskog parlamenta Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Darija Jurica Vuković Ivana Petričko Kristina Kosor Ema Brnardić

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E218 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Ovaj mjesec u Bruxelles je stigla budućnost. Održan je 8. Inovacijski summit i u središtu pažnje konačno su se ponovno našli kreativni ljudi koji realizacijom svojih ideja mijenjaju sadašnjost i grade nezamislivo. Plaćamo za emisije CO2, to je nepoželjni zagađivač koji bi trebalo eliminirati, a u isto vrijeme timovi znanstvenika u suradnji s kemijskom industrijom pronalaze različita inovativna rješenja za proizvodnju materijala i kemikalija iz istog tog CO2 te su ga pretvorili u važan proizvodni input. Bez obzira na izvrsnost ideja i djela, administracija se ne da tako lako pokolebati i unatoč tome što godinama inovatori i poduzetnici govore kako bi im izmjena regulative i omogućavanje međusektorskog povezivanja i preuzimanja „otpada“ iz jedne industrije u drugu kojoj je baš to resurs, pomaka nema. Poduzetnici su spremni na iskorak, ali nove poslovne modele administracija još uvijek ne prepoznaje. Danas je Europa svjetski lider u cirkularnoj ekonomiji, pitanje je samo koliko će dugo zadržati tu poziciju bez promjena stavova i brže prilagodbe.

Zanimljivo je bilo pitanje mladog inovatora koji nikako ne može shvatiti zašto toliko dugo traje proces odobravanja projekata. Skoro dvije godine trebalo je od trenutka kada je on došao do zamisli do trenutka kada su dobivena sredstva iz Obzora 2020 za realizaciju projekta. Komisija naravno ima spreman odgovor, riječ je o novcu europskih građana i prije dobivanja sredstava projekt mora proći proces ocjenjivanja i odobravanja, a za to treba vrijeme, ali ne više od 90 dana. Za svaki korak po 90 dana i tako dok se ideja počne realizirati u Europi, negdje na drugom kraju svijeta (npr. u Silicijskoj dolini) netko je već počeo s proizvodnjom iako je do iste zamisli došao tek prije par mjeseci.

Kada vidimo primjer Silicijske doline pitamo se: Zašto su svi tamo? Što je čini posebnim ekosustavom koji privlači inovacije i start up-ove? Odgovori se kriju u sljedećem: 1. Ljudi: Talenti koji žele uspjeti u tehnologijama su tu;

2. Znanje: Najbolja sveučilišta su tu: Stanford, Berkeley, UCSF; 3. Državne institucije koje potiču inovacije: NASA, DARPA, NAT INSTITUTE OF HEALTH; 4. Korporacijski inovacijski centri; 5. Dostupnost venture kapitala; 6. Otvoren pristup velikom tržištu (SAD); 7. Konkurencija i intenzivna suradnja znanjem i idejama; 8. Samopouzdanje (pomalo arogancija) - stav da ne postoji problem za koji mala grupa pametnih ljudi neće naći rješenje; 9. Intelektualna znatiželja i 10. Želja da se dijele ideje kako bi se stvarale nove.

Vrlo teško je tako nešto kopirati, ali nema niti potrebe. Poticajan ekosustav za razvoj i inovacije može imati i drugačije karakteristike. Najvažnija je povezanosti između kreatora politika, zakonodavaca, istraživača, proizvođača i inovatora koji će zajednički osmišljavati propise koji potiču kreativnost i nove ideje nema. Bez toga nema dugoročnog uspjeha. Glavna poruka svima nama je: Ako želite biti uspješni i razviti jaki tehnološki hub prvo investirajte u ljude, zatim institucije i tek onda u zgrade. Investirajte u područje gdje je najveća koncentracija talenata i znanja, privlačite pametne mlade ljude, postanite destinacija u koju dolaze talenti za tehnologije. Privucite i dovedite uspješne globalne kompanije da investiraju u vaš centar i startupove. Uključite studente, budite fleksibilni i različiti. Sigurna sam da u Hrvatskoj možemo razviti jaki tehnološki centar i duh stvaralaštva i razvoja startupova jer imamo nešto za čim se najviše traga - kreativne ljude sa znanjem i idejama.

Radujem se budućnosti u kojoj će Hrvatska pokazati što zna i može.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338.1 4

mr.sc. Ivana Maletić*

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.*

Europski semestar 2017. Europska komisija objavila je 16. studenoga 2016. Godišnji pregled rasta (engl. Annual Growth Survey), Izvješće o mehanizmu upozoravanja (engl. Alert Mechanism Report) i Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju (engl. Draft Joint Employment Report) čime je započeo novi ciklus ekonomskog upravljanja u Europskoj uniji, odnosno Europski semestar 2017. Prioriteti Europske unije su i dalje poticanje ulaganja, provedba strukturnih reformi i odgovorne fiskalne politike.

Godišnji pregled rasta

Godišnji pregled rasta1 za 2017. godinu utvrđuje ekonomske i socijalne prioritete Europske unije u sljedećoj godini. Prioriteti za 2017. slični su onima od prošle godine2 te se temelje na smjernicama iz govora predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera o stanju Unije 2016. i novim Jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije.

Prioriteti utvrđeni Godišnjim pregledom rasta za 2017. uključuju: 1. Poticanje ulaganja – poboljšanje funkcioniranja financijskog tržišta, povećanje učinka EU fondova u provedbi Plana ulaganja za Europu, uklanjanje prepreka ulaganju te veće mogućnosti kojima europska poduzeća mogu profitirati od globalnih tržišta i ulaganja.

2. Provedbu strukturnih reformi – provedba reformi usmjerenih na stvaranje radnih mjesta i poboljšanje vještina radne snage, modernizaciju države blagostanja, produbljivanje jedinstvenog tržišta i povećanje nacionalnih tržišta. 3. Provedbu odgovornih fiskalnih politika – dosadašnji napori dali su rezultata u smanjenju fiskalnog deficita i broja država članica koje se nalaze u Postupku u slučaju prekomjernog deficita, no nužno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala dugoročna održivost javnih financija.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. ** Darija Jurica Vuković, dipl. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu mr. sc. Ivane Maletić 1 Godišnji pregled rasta - https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-european-semester-annual-growth-survey_en_0.pdf 2 http://ivana-maletic.com/index.php/item/895-zapoceo-novi-ciklus-europskog-semestra-hrvatsku-i-dalje-obiljezavaju-prekomjerne-makroekonomske-neravnoteze-te-problematicne-razinenezaposlenosti-i-siromastva


Komisija je pozvala države članice na provedbu ključnih reformi na koje ukazuju i posebne preporuke po državama članicama te na potpuno iskorištavanje mogućnosti koje postoje na razini Europske unije.

Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju

U Nacrtu zajedničkog izvješća o zapošljavanju3 predstavljeno je stanje u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u Europskoj uniji koje se poboljšava u kontekstu umjerenog gospodarskog oporavka. U Izvješću se, među ostalim, navodi kako se nastavlja konvergencija u stopama nezaposlenosti te je zabilježeno značajnije smanjenje stope nezaposlenosti u pojedinim državama članicama koje obilježavaju visoke stope nezaposlenosti, točnije u Hrvatskoj, Cipru i Španjolskoj.

Za Hrvatsku se također, među ostalim, navodi kako su stope nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih visoke, ali se ubrzano smanjuju. Tako je naznačeno kako su u Hrvatskoj i Cipru zabilježena značajna poboljšanja u nezaposlenosti mladih. U Hrvatskoj je također još uvijek prisutna visoka razina stope mladih osoba koje se ne obrazuju, ne polaze stručno osposobljavanje ili su nezaposlene (engl. “Not in Education, Employment, or Training” - NEET) te dugotrajno nezaposlenih.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja

Objavom Izvješća o mehanizmu upozoravanja4 počinje novi šesti ciklus u okviru Postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža kojem je cilj utvrditi i riješiti neravnoteže koje otežavaju normalno funkcioniranje gospodarstava država članica, eurozone i Europske unije. U ovom izvješću utvrđuju se države članice za koje će Europska komisija provesti dubinske analize (engl. In-depth reviews) kako bi se utvrdilo postoje li makroekonomske neravnoteže.

Na temelju indikatora pokazatelja u postupku makroekonomskih neravnoteža (engl. MIP scoreboard) utvrđeno je kako će detaljno preispitivanje u 2017. biti provedeno nad 13 država članica5, uključujući i Hrvatsku, u kojima su u prošlogodišnjem detaljnom preispitivanju utvrđene neravnoteže.

Naime, Komisija je u ožujku 2016. godine6 provela dubinske analize nad 18 država članica te utvrdila kako u 6 država članica (Austrija, Belgija, Estonija, Mađarska, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo) ne postoje neravnoteže, 7 država članica (Finska, Irska, Nizozemska, Njemačka, Slovenija, Španjolska, Švedska) postoje neravnoteže, dok u 5 država članica (Bugarska, Francuska, Hrvatska, Italija, Portugal) postoje prekomjerne neravnoteže7. Komisija je u svibnju potvrdila svoju odluku za Hrvatsku iz ožujka te nije uvela korektivne mjere.

U prošlogodišnjem Izvješću o mehanizmu upozoravanja, a prema definiranim pokazateljima za 2014. (MIP Scoreboard za 2014.) Hrvatska je prešla utvrđenu granicu u čak šest pokazatelja8.

Prema ovogodišnjem Izvješću o mehanizmu upozoravanja Hrvatska je prekršila utvrđene granice u tri pokazatelja koji se odnose na dug opće države, stopu nezaposlenosti i neto stanje međunarodnih ulaganja. U odnosu na prošlogodišnje Izvješće, Hrvatska je tri pokazatelja svela u dopuštene okvire, a koji se odnose na udio na izvoznom tržištu, stopu dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. U usporedbi s državama članicama srednje i istočne Europe, Hrvatska je jedna od četiri države članice (Bugarska, Latvija, Litva) koje su u tri pokazatelja prekršile dopuštene granice. Mađarska i Estonija za koje nisu utvrđene neravnoteže i koje neće biti predmetom dubinskih analiza prešle su dopuštene granice u četiri pokazatelja. Ostale promatrane države imaju niži broj pokazatelja u kojima su prekršile dopuštene granice. Promatrajući pojedine pokazatelje unutarnjih neravnoteža, Hrvatska bilježi najveći dug opće države (86,7% BDP-a) u odnosu na promatrane države, kao i najveću stopu nezaposlenosti (17%, trogodišnji prosjek).

Prema indikatorima vanjskih neravnoteža i konkurentnosti, Hrvatska je zabilježila najveću negativnu razinu neto stanja međunarodnih ulaganja (-88,6% BDP-a). Neto stanje međunarodnih ulaganja (NIIP) države pokazuje razliku između njene inozemne imovine i obveza. To je vrijednost inozemne imovine domaćeg privatnog i javnog sektora umanjena za vrijednost domaće imovine inozemnih rezidenata. Dok je prema prošlogodišnjem izvješću s 18% pada hrvatskog udjela na izvoznom tržištu u posljednjih pet godina prekršila dopuštenu granicu od -6%, prema ovogodišnjem izvješću Hrvatska se nalazi unutar dopuštenih okvira s padom hrvatskog udjela na izvoznom tržištu u posljednjih pet godina od 3,5%. Ovaj pokazatelj promatra postotnu promjenu u posljednjih pet godina izvoza dobara i usluga države u odnosu na ukupni izvoz u cijelom svijetu. Prema pokazateljima tržišta rada koje je Komisija uvela u prošlogodišnjem postupku, Hrvatska, kao ni ostale promatrane države članice, nije prekršila dopuštenu granicu u niti jednom pokazatelju, za razliku od prošle godine kada je prekršila dva od tri pokazatelja koja se odnose na postotne promjene stope dugotrajne nezaposlenosti i stope nezaposlenosti mladih u posljednje tri godine.

3 Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju - https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-european-semester-draft-joint-employment-report_en_1.pdf 4 Izvješće o mehanizmu upozoravanja - https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-european-semester-alert-mechanism-report_en_0.pdf 5 Bugarska, Hrvatska, Cipar, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska 6 http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/item/947-hrvatska-bez-korektivnih-mjera-nova-vlada-nova-prilika 7 U prethodnom ciklusu, 2016. godine, Europska komisija je odlučila pojednostavniti postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža te je stoga smanjila broj kategorija neravnoteža sa šest na četiri. Nakon izlaska iz programa, Cipar je svrstan u kategoriju država članica u kojima postoje prekomjerne neravnoteža. 8 U prošlogodišnjem Izvješću o mehanizmu upozoravanja, uvedena su tri nova pokazatelja koja prate promjene u radno aktivnom stanovništvu, dugotrajnoj nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih.

5


6

Tablica 1: Broj pokazatelja koji prelaze utvrđen prag i kategorije u Postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža za države srednje i istočne Europe Države članice i kategorija u Postupku makorekonomskih neravnoteža

Češka

2013. Ukupan broj stavki koji prelazi utvrđeni prag

2014. Ukupan broj stavki koji prelazi utvrđeni prag

2015. Ukupan broj stavki koji prelazi utvrđeni prag

2

1

1

2

Poljska

Rumunjska

1

1

Slovačka

1

2

Slovenija (2. kategorija)

3

6

4

Mađarska

3

3

4

Estonija

3

3

2

Hrvatska (3. kategorija)

2

4

3

Litva

2

5

4

Latvija

1

2

3

Bugarska (3. kategorija)

0

3

2

4

4

1

Izvor: Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2015., 2016. i 2017.

4

Tablica 2: Pokazatelji unutarnjih neravnoteža država srednje i istočne Europe

Države članice i kategorija u Postupku makoekonomskih neravnoteža** Pragovi

Bugarska (3. kategorija) Češka

Estonija Latvija Litva

Mađarska Poljska

Rumunjska Slovačka

Slovenija (2. kategorija) Hrvatska (3. kategorija)

% godišnje promjene delacioniranih cijena nekretnina

Unutarnje neravnoteže

Kreditni tok privatnog sektora kao % BDP-a, konsolidiran

Dug privatnog sektora kao % BDP-a, konosolidiran

2013

2014

2015

2013

2014

2015

2013

-0,1

1,5

1,6

6,7

-0,3

-0,3

-1,2

1,8

3,9

3,1

1,8

0,9

6%

7,3

12,8

0,2

6,3

6,6

6,8

5,4

4,6

-0,2

5,1

-2,7

-5,0

3,1

-4,6

-3,6

-5,8 -18,1

-4,4 -0,5

14%

Dug opće države kao % BDP-a

2015

2013

2014

2015

2013

2014

2015

2013

134,8

124,3

110,5

18,3

27,0

26,0

12,2

12,2

11,2

73,7

72,7

68,6

45,7

42,7

40,3

6,9

6,7

6,1

60%

6,4

3,3

119,4

116,1

116,6

10,1

10,4

10,1

10,3

-1,2

2,2

56,4

52,5

55,0

39,0

40,7

42,7

13,5

-11,9

11,6

-1,0

-0,5

-3,1

95,5

91,3

83,9

77,3

76,2

1,7

-1,5

-2,4

0,2

66,4

62,2

59,1

37,9

39,9

-6,6

1,5

-4,0

-4,6

-5,1

101,9

100,1

87,3

70,4

-2,0

-2,4

0,2

0,3

-1,3

121,4

120,6

115,0

75,7

1,5

2,8 5,5

2,9 5,4

4,7 3,9

0,7

3,2 8,2

% godišnje promjene ukupnih obveza financijskog sektora

2014

133%

0,8

1,1

Stopa nezaposlenosti (3-godišnji prosjek)

90,9

74,9 74,8

96,4

77,9 76,2

Izvor: Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2015., 2016. i 2017.

88,8

79,0 81,4

38,2

55,7 54,6

40,6

50,4 53,5

36,3

10%

8,7

2014

2015

3,3

7,2

7,0

9,8

4,4

7,7

7,4

8,9

12,2

10,5

-1,8

16,3

14,4

12,6

10,9

74,7

10,7

9,6

8,2

-0,3

37,9

7,0

6,9

3,1

51,1

10,0

12,0 9,8 6,9

16,5%

8,9

5,2

7,6

8,1

10,4

12,2

8,5

0,4

1,1

4,1

0,6 7,0

6,7

2,4

52,5

14,0

13,8

13,0

-0,3

4,5

80,8

83,1

9,1

9,6

9,6

-10,5

-0,4

-3,4

85,1

86,7

15,8

16,9

17,0

3,4

0,9

2,1


Tablica 3: Pokazatelji vanjskih neravnoteža i konkurentnosti država srednje i istočne Europe Države članice i kategorija u Postupku makoekonomskih neravnoteža** Pragovi

Bugarska (3. kategorija)

Saldo tekućeg računa kao % BDP-a (3-godišnji prosjek)

Neto ulaganje međunarodnih ulaganja kao % BDP-a

-4/6%

-35%

0,4

0,9

-1,7

-0,5

Litva

-1,2

1,3

Latvija

Mađarska Poljska

Rumunjska Slovačka

Slovenija (2. kategorija)

Hrvatska (3. kategorija)

Realna efektivna tečajna stopa (% promjene (3 godine)

Udjeli na izvoznom tržištu (% promjene 5 godina)

Jedinični trošak rada (% promjene 3 godine)

-6%

9% za DČ u EZ i 12% za DČ izvan EZ

2013 2014 2015 2013 2014 2015 2013 2014 2015 2013 2014 2015 2013 2014 2015

Češka

Estonija

Vanjske neravnoteže i konkurentnost

-1,2

-2,8

-0,5

0,6

-76,2 -73,4 -60,0

0,9

-47,1 -43,6 -40,9

0,2

-2,5

-1,8

-3,3

-2,3

-1,3

2,8

5,1

5,4

2,2

-3,3 0,2

-0,1

2,7

-2,1 1,0

0,5

0,9

3,0

-1,0 1,1

2,7

-40,1 -35,6 -30,7

-65,1 -60,9 -62,5

-46,4 -46,4 -44,7

-84,4 -73,8 -60,8

-68,0 -68,3 -62,8

-62,4 -57,2 -51,9

-65,1 -69,4 -61,0

-38,2 -43,7 -38,7

-88,7 -88,6 -77,7

+-5% za DČ u EZ i +-11% za DČ izvan EZ

-1,0

-2,6

-4,1

4,7

6,4

14,0

-3,1

-10,0

-0,6

1,4

3,1

-1,7

0,4

-8,0 3,1

4,0

5,7

-7,7 8,4

22,1

6,7

-5,0

24,5 9,9

35,3

-4,0

-7,0

-6,9

-19,2 -14,9

2,1

1,3

-0,7

-2,2

-4,3 0,3

-0,7

-4,0

Izvor: Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2015., 2016. i 2017.

-1,3

-1,1 1,2

-0,9

-1,0 2,7

0,6

0,1

-0,4

16,4

4,8

12,8 0,1

8,5

14,9

9,6

13,0

14,4

5,9

6,7

3,9

3,7

10,5

9,7

3,9

15,5 -8,0

21,1

-16,6 -11,8

-3,6

-20,9 -18,0

12,5

10,5

21,5 3,2

14,8

6,7

-3,5

6,0

0,7

2,5

1,3

0,9

3,8

12,9 8,3

2,5

2,3

2,2

0,5

16,0

11,6 -0,4

-0,2

-5,9

0,5

-0,6

Tablica 4: Pokazatelji zaposlenosti država srednje i istočne Europe Države članice i kategorija u Postupku makoekonomskih neravnoteža Pragovi

Bugarska (3. kategorija) Češka

Estonija Latvija Litva

Mađarska Poljska

Rumunjska Slovačka

Slovenija (2. kategorija)

Hrvatska (3. kategorija)

Stopa aktivnosti - % cjelokupnog stanovništva u dobi od 15 do 64 (promjene u 3 godine) 2014 3,1

3,0

0,5

1,8

2,3

4,6

2,2

1,6

1,6

0,6

2,0

-0,2pp

2015 2,2

2,4

2014 0,6

0,0

-3,8

4,9

-1,5

2,3

1,6

1,3

1,5

1,4

2,9

-5,0

Stopa dugotrajne Stopa nezaposlenosti mladih nezaposlenosti - % aktivnog - % aktivnog stanovništva u stanovništva u dobi od 15 do dobi od 15 do 24 74 (promjene u 3 godine) (promjene u 3 godine)

1,9

1,3

2,2

-4,1

-3,2 0,2

-0,1 0,0

1,7

1,7

Izvor: Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2015., 2016. i 2017.

0,5pp

2015

2014

-0,6

-2,2

-1,2

-3,1

-1,2

-7,4

0,2pp

2015 -6,5

-6,9

-7,8

-3,3

-11,4

-12,2

-1,1

-1,9

-5,7

-2,7

-1,9 0,0

-1,8 0,4

0,1

-13,3 -5,6 0,1

-4,0 4,5

8,8

-10,4

-10,9 -0,9

-7,5

-4,3 0,9

7


8

NEWSLETTER

U ovogodišnjem izvješću o mehanizmu upozoravanja, Europska komisija za Hrvatsku zaključuje kako „općenito, ekonomsko tumačenje pokazatelja naglašava pitanja vezana za vanjsku poziciju, održivost javnog duga i prilagodbu tržišta rada. Stoga Komisija smatra korisnim, uzimajući u obzir i utvrđene prekomjerne neravnoteže u ožujku, provesti daljnju analizu postojanosti makroekonomskih rizika i nadzor nad napretkom u rješavanju prekomjernih neravnoteža“.

Sljedeći koraci

U pogledu sljedećih koraka koje se odnose i na Hrvatsku, nastavno na ovogodišnje Izvješće o mehanizmu upozoravanja, Europska komisija izradit će dubinsku analizu za Hrvatsku na temelju koje će i donijeti odluku o svrstavanju Hrvatske u jednu od četiri kategorije u Postupku prekomjernih neravnoteža.

Nadalje, Hrvatska će biti obvezna u travnju dostaviti Europskoj komisiji Program konvergencije i Nacionalni program reformi, nakon čega će Komisija predstaviti posebne preporuke za Hrvatsku koje će donijeti Vijeće. Komisija je u svojem Godišnjem pregledu rasta najavila intenziviranje dijaloga s državama članicama, pa tako i Hrvatskom, prije podnošenja nacionalnih programa reformi i donošenja posebnih preporuka te pozvala na veću ulogu nacionalnih parlamenata i socijalnih partnera u izradi nacionalnih programa reformi.

Ukoiiko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr


UDK: 336.1 9

Matija Matoković, mag.ing.comp, MPhil*

Reforma javne nabave u državama članicama Europske unije – prilika za poticanje rasta i profesionalizacije

Važnost javne nabave u reformi javne uprave, a još više kao načina za postizanje razvojnih ekonomskih ciljeva i poticanje gospodarskog rasta sve je izraženija u državama Europske unije i šire. Motivirana tim razlozima, Europska komisija pokrenula je reviziju pravnog okvira za javnu nabavu te su tako nove direktive1 stupile na snagu u 2014., a rok za njihovo preuzimanje u nacionalno zakonodavstvo istekao je 1. travnja 2016. Nove direktive pokrivaju područja klasične javne nabave, koncesija i javne nabave u sektoru energetskih, vodnih, poštanskih usluga i prometa, kao i uvođenje elektroničkog računa. Time one obuhvaćaju cjelokupni postupak javne nabave od objave poziva na natječaj do naplate. Na razini Europske unije, javna nabava iznosi i do 14% BDP-a EU te zbog toga neosporno predstavlja važnu ekonomsku polugu. S jedne strane, nabava proizvoda i usluga u javnom sektoru ima izravan utjecaj na

kvalitetu usluga koje javni sektor pruža građanima, na primjer u zdravstvu, javnim građevinskim radovima ili obrazovanju. S druge strane, impresivan iznos javnog novca koji se troši u ove svrhe daju državi priliku za utjecaj na lokalni gospodarski razvoj. Javni sektor može kroz javnu nabavu poticati uključivanje domaćih malih i srednjih poduzeća u pružanju usluga lokalnim školama i bolnicama ili može djelovati kao prvi klijent za inovativna poduzeća koja traže partnere za plasiranje svojih proizvoda. Unatoč tim bitnim odrednicama, javnoj se nabavi u većem dijelu Europe posvećuje premalo pozornosti. U usporedbi s nabavom u dobavljačkim lancima u privatnom sektoru, razina profesionalizacije u javnoj nabavi zabrinjavajuće je niska. Tijela javne uprave, posebno ona manja, najčešće nemaju obrazovane službenike koji bi razumjeli važnost i kompleksnost ove iznimno važne djelatnosti.

*Matija Matoković, zaposlen u Europskoj komisiji u kojoj radi na pitanjima digitalne transformacije javne nabave, inovacijama u javnoj nabavi i objedinjenoj javnoj nabavi. Svi dijelovi ovog članka iskjučivo su mišljenje autora i ne mogu se ni na koji način smatrati službenim stavom Europske komisije. 1 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2014.094.01.0065.01.ENG


10

Često uopće ne postoje odgovarajući obrazovni programi koji bi ih pripremali za nju, a čak se pokazalo kako ni tržište ne nudi pravo rješenje. Nadalje, u vremenu potpune digitalizacije u nekim industrijama, mnoge se države EU-a i dalje bore s prikupljanjem i analizom podataka o svom sektoru javne nabave tako da one danas uopće ne mogu imati jasnu sliki o iznosu koji se troši u javnoj nabavi. To naravno otežava kvalitetno upravljanje javnim financijama. I na kraju, u mnogim državama EUa, potencijal javne nabave ne dolazi do izražaja zbog korupcije.

Pravni okvir za javnu nabavu harmoniziran je na razini EU-a. To znači da su kao rezultat pregovora između država članica, Europskog parlamenta i Europske komisije, 2014. donesene nove direktive kojima se pokušavaju otvoriti nove mogućnosti za ekonomski rast i razvoj te učiniti obavljanje funkcije javne nabave u državama članicama profesionalnijim i transparentnijim. Među reformama su i: • Naglasak na ekonomski najekonomičnijem kriteriju procjene ponude („MEAT“3) nasuprot kriterija najniže cijene; • Olakšano sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u javnoj nabavi; • Proširene mogućnosti javne nabave inovativnih proizvoda i usluga i nova procedura za tu namjenu – inovacijsko partnerstvo; • Digitalizacija postupaka javne nabave i obvezna elektronička dostava ponuda za javne natječaje.

Te su reforme izazov, ali i prilika za hrvatske ponuditelje na domaćem tržištu, ali i šire. Posebna promjena u načinu razmišljanja u javnoj nabavi dogodit će se prelaskom na obaveznu elektroničku javnu nabavu. Konkretno, promjene će se osjetiti već u periodu do listopada 2018. u kojemu će se dogoditi prijelaz na obaveznu dostavu ponuda za javne natječaje elektroničkim putem. No, digitalizacija postupaka javne nabave uključuje puno širi proces digitalne transformacije javne nabave. Ta transformacija znači prelazak iz svijeta papira i ručne obrade natječajne dokumentacije u svijet digitalne predaje i obrade. Elektronička se javna nabava obavlja putem specijaliziranih digitalnih platformi koje su usklađene s pravnim okvirom te tako omogućavaju odgovarajuću razinu sigurnosti, npr. na temelju zapisa o pristupu podatcima točno se zna tko je i kada pristupao pojedinim dijelovima natječajne dokumentacije. Na taj su način zaštićeni i naručitelji i ponuditelji koji su odgovorni poštovati rokove iz natječaja. Osim kontrole nad postupkom, elektronička javna nabava omogućuje i praćenje postupka nabave od objave poziva do isplate

2 eng. Most economically advantageous offer 3 Connecting Europe Facility

ugovora, automatsko ocjenjivanje dijelova natječajne dokumentacije, smanjuje mogućnost gubitka dokumenata u postupku te općenito olakšava vođenje procesa.

Postoji nekoliko načina na koji se takav sustav može izgraditi, npr. on može biti organiziran kao sustav nekoliko licenciranih platformi koje se natječu na slobodnom tržištu ili može biti centraliziran u jednoj platformi. S aspekta izvedbe, moguće ga je ostvariti kao programsku podršku „u oblaku“ ili kao samostojeća rješenja. U svakom slučaju, uspješna izvedba sustava ovisit će o aktivnom sudjelovanju i potpori svih dionika, prije svega u javnom sektoru – tipično agencija koje su nadležne za sustav javne nabave, ali i ostalih, ministarstva financija, porezne uprave, „vlasnika“ javnih registara i integracije s ostalim državnim rješenjima za elektroničko upravljanje i drugih. Uspješnost će ovisiti također i o tome koliko se prilika za uvođenje elektroničke javne nabave shvati kao prilika za promišljanje postupaka, a ne samo puko digitaliziranje postojećih „papirnatih“ postupaka. Na primjer povezivanje sustava elektroničke javne nabave s javnim registrima omogućuje laganu provjeru zadovoljava li ponuditelj kriterije za sudjelovanje u natječaju.

Koncepti poput samodeklaracije koja je implementirana putem Europske jedinstvene dokumentacije o javnoj nabavi (ESPD) koji zamjenjuje dokaze o zadovoljavaju kriterija za sudjelovanje u javnim natječajima i usluge e-Certis koja omogućuje uspoređivanje jednakovrijednosti certifikata između država članica EU-a, primjeri su blokova kojima se izgrađuje sustav elektroničke javne nabave u državama članicama. Osiguranje interoperabilnosti između različitih rješenja i potpornih sustava, poput elektroničkog potpisa dodatni je izazov. Kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje sustava za ponuditelje, ideja je osigurati da sustav od ponuditelja ne zahtijeva dostavu onih podataka koje već imaju.

Na kraju, bitno je da je cijela reforma u službi bolje usluge za građane i odgovornijeg trošenja javnog novca. Ključna promjena paradigme koja dolazi s prelaskom na elektroničku javnu nabavu mogućnost je prikupljanja podataka npr. o potrebama javnih naručitelja, cijenama i o ponuditeljima. Pametnim upravljanjem tim podatcima osigurava se transparentnost trošenja javnog novca, ali i argumenti na temelju kojih su donesene odluke u pojedinim troškovima. Transparentnost se može postići uvođenjem registra javnih ugovora koji prikazuje sadržaj ugovora u strukturiranom obliku.


Europska komisija podupire taj proces na nekoliko načina: financiranjem implementacije ESPD-a u elektroničkom obliku u državama članicama putem programa CEF3, direktnim radom s pojedinim državama članicama na njihovim strategijama i implementacijskim planovima te suradnjom putem ekspertnih skupina.

Kao posebno učinkovitom pokazala se razmjena iskustava i dobrih praksi između država članica bilo putem radionica posvećenih ovim temama ili putem bilateralnih razmjena tijekom susreta u ekspertnim skupinama. Višedionička skupina za elektroničku javnu nabavu (EXEP4) primjer je takve radne skupine koja djeluje kao savjetodavno tijelo Europske komisije za pitanja elektroničke javne nabave, a okuplja predstavnike država članica i industrije. Osim inovacija u postupcima javne nabave, nove direktive olakšavaju i odabir inovativnih proizvoda i usluga. To je posebno bitno jer mnoge takve potrebe mogu zadovoljiti mala i srednja poduzeća, a u nekim slučajevima i startupovi. S odmakom od kriterija najniže cijene kao glavnog pri odabiru i naglaskom na ekonomski najbolju ponudu naručitelji mogu uzimati u obzir faktore poput troškova održavanja i pohrane dotrajalog automobila ili energente koji se koriste za proizvodnju tog proizvoda. Na taj i druge načine, javna nabava može se koristiti kao sredstvo za ispunjenje strateških ciljeva – poput poticanja inovacija, društveno osjetljivih ili okolišnih ciljeva. Reforma javne nabave odigrala je veliku ulogu u ekonomskoj stabilizaciji Irske nakon krize 2008. Ključnu ulogu u reformi imale su objedinjena javna nabava, profesionalizacija osoblja te korištenje podataka i „poslovne inteligencije“ za donošenje odluka. Irski središnji ured za objedinjenu javnu nabavu, (Office of Government Procurement - OGP) ustrojen je na način da objedinjuje funkcije upravljanja i javnih politika za javnu nabavu s naručivanjem i kupovinom. Učinci te odluke bili su višestruki: ostvarili su snažnu operativnu podršku kod donošenja lokalne regulative, bolje dijeljenje podataka i kontakt s drugim tijelima javne uprave, brže donošenje odluka, sveobuhvatni pristup upravljanju sustavom javne nabave i kontaktiranju svih dionika i ponuditelja u Irskoj i šire. U tom sustavu OGP pokriva niz kategorija nabave, a podupiru ga četiri dodatna ureda objedinjene nabave za zdravstvo, obranu, obrazovanje i potrebe lokalne samouprave. Takav sustav ima uređene odnose između pojedinih ustanova te dijeljenje podataka sakupljenih kroz provedbu javnih nabava. Snažan naglasak na prikupljanju i korištenju podataka za upravljanje kategorijama nabave omogućuje OGP-u ostvarivanje ciljeva poput: smanjenja javne potrošnje i praćenja tko, kada i kako kupuje. 4 Multistakeholder Expert Group on E-procurement

11


12

Za Irsku su u tom kontekstu posebno bili značajni podatci o sudjelovanju malih i srednjih poduzeća za koje imaju posebne programe informiranja i konzultiranja. Ovakav je pristup bio jako koristan za državu poput Irske, s malom, ali vrlo otvorenom i izvozno orijentiranom ekonomijom. Struktura koja spaja vođenje sustava javne nabave i samu javnu nabavu poput irskog modela omogućuje konkretne radnje za dizanje konkurentnosti ekonomije i vođenje javnih financija na transparentan i dokazima upotpunjen način.

Osim reformi na nacionalnoj razini, i na lokalnoj se može postići puno toga. Grad Amsterdam uključuje inovacije rano i u svim koracima javne nabave. Amsterdamski pristup uključivanju inovacija u javnu nabavu polazio je od konkretnih potreba. Projektni timovi koji rade na javnoj nabavi inovacija odredili su mali broj ciljeva koje su htjeli postići. Na primjer, poboljšali su postupke prikupljanja otpada tako što prikupljaju otpad samo ako su kontejneri puni. Praksa koja se pokazala uspješnom uključivala je ekspertnu pravnu podršku koja je za zadatak imala osigurati usklađenost sa zakonom, ali i to da se iz postupaka uklone svi nepotrebni ili zbunjujući koraci i uvjeti. Jednostavnost i rano uključivanje inovativnih poduzetnika kroz konzultacije bili su ključni za njihove uspješne provedbe.

Primjer Amsterdama pokazuje da je potrebno uložiti puno truda kako bi se ostvarile inovativne ideje i dobila vrijednost od njene primjene. Razdvajanjem većih problema na manje izgradili su unutrašnju sposobnost rada na inovativnim javnim nabavama i s vremenom su mogli preuzeti i veće zadatke. Jedan takav je novi otok koji se gradi, a za koji je uvjet da bude 100% neutralan s aspekta ispuštanja CO2. Naravno, politička podrška vodstva grada i integriranje fokusa na inovacije u cijeloj gradskoj organizaciji bili su nužni preduvjeti za te rezultate.

Hrvatska može ponuditi svoj doprinos u reformi javne nabave. Prvi je preduvjet za to prenošenje direktiva o javnoj nabavi u hrvatsko zakonodavstvo. Rok za preuzimanje novih direktiva istekao je 1. travnja 2016. zbog čega se direktive trenutno u Hrvatskoj trebaju primjenjivati direktno. Kako se i sredstva iz europskih fondova dodjeljuju putem javnih natječaja, reforma javne nabave utjecat će i na korištenje tih sredstava. Jedan od većih izazova bit će primjena kriterija ekonomski najbolje ponude i odmak od kriterija najniže cijene. S druge strane, uspješna primjena elektroničke javne nabave i sveokupni programi obrazovanja službenika i ponuditelja prilika su za izvoz u države koje imaju manje iskustva u tom području.

Hrvatski sustav već podržava mnoge funkcionalnosti i dobra je osnova za zreliji pristup vođenju i organiziranju javne nabave. Prikupljanje i analiza podataka koji su dostupni kroz sustav, osiguravanje transparentnosti kroz objavu podataka u strukturiranom obliku i poslovna inteligencija osigurat će višu razinu profesionalnosti, bolju kvalitetu proizvoda i usluga kao i povjerenje građana. Posebno će biti važno istražiti mogućnosti povezivanja sustava za elektroničku javnu nabavu s javnim registrima te razvoj registara javnih ugovora.

Na razini Europske unije izazovi uključuju podizanje sveukupne razine profesionalnosti javne uprave te osiguravanje interoperabilnosti sustava i podataka koji se mogu razmjenjivati putem njih. Primjena ESPD-a u elektroničkom obliku postavit će osnovu za primjenu principa da javna uprava od naručitelja traži podatke samo jednom ili ni jednom ako ih već ima u svom sustavu (Once only principle - OOP) diljem Europske unije. Štoviše, korištenje istog modela za samodeklaraciju ponuditelja smanjit će barijere za ponude proizvoda i usluga izvan nacionalnih granica. Povrh toga digitalna transformacija javne nabave omogućit će brže, transparentnije i pouzdanije izvođenje postupaka javne nabave. Obveznom objavom natječajne dokumentacije putem interneta, ponuditelji će lakše moći identificirati poslovne prilike, a građani pratiti izvedbu ugovora. U kompleksnim sustavima koji podržavaju ovu veliku reformu možemo uočiti sazrijevanje postupaka i njihova vođenja koje se već dogodilo u drugim djelatnostima, na primjer računovodstvu. Javna nabava ovih godina svakako prolazi uzbudljivo razdoblje promjena i evolucije.


UDK: 336.1 13

Andrea Vodanović struč.spec.rel.int.*

Program vještina za Europu** Uvod

Statistika pokazuje kako u Europi stopa nezaposlenosti sporo pada, dok se istovremeno u različitim sektorima bilježi sve veća potreba za radnom snagom koja posjeduje relevantne vještine. Vještine podrazumijevaju znanje, razumijevanje i sposobnost za rad u širokom smislu i upravo je usmjeravanje ka relevantnim vještinama izazov na koji je Europska komisija odlučila odgovoriti.

Iako je obrazovanje u nadležnosti država članica, važno je poduzeti usklađene akcije jer se samo na taj način može ostvariti rast europskog gospodarstva. Važno je ulagati sredstva u razvoj obrazovnih okvira odgovarajućih vještina i prekvalifikacije kojima će Europska unija zadržati vlastite kvalificirane radnike i privući inozemne talente. Program vještina za Europu ima tri ključna cilja: poboljšanje kvalitete i relevantnosti oblikovanja vještina, povećanje vidljivosti i usporedivosti vještina i kvalifikacija te poboljšanje analize potreba za vještinama i informacijama koje olakšavaju izbor zanimanja.

Podaci pokazuju kako čak 70 milijuna Europljana ima nedovoljno razvijene vještine pisanja i čitanja te da matematičkim i digitalnim vještinama vlada još manji broj1. Posebno je zabrinjavajući nerazmjer vještina s potrebama tržišta rada.

Poboljšanje kvalitete i relevantnosti oblikovanja vještina

Ova tri ključna problema Europska unija pokušava različitim mjerama riješiti već dugi niz godina, a u lipnju 2016. Europska komisija predstavila je sveobuhvatni Program vještina za Europu. U tom programu dosadašnje su politike revidirane, objedinjene i unaprjeđene kako bi se usklađeno i učinkovito provodile u cijeloj EU.

Različita kvaliteta, relevantnost i dostupnost odgovarajućeg obrazovanja stvara razliku među državama članicama Europske unije u gospodarskom i socijalnom smislu. To nažalost rezultira neravnomjernim razvojem same EU i slabi otpornost europskog gospodarstva na nagle promjene i nestabilnost. Pri rješavanju problema nedostatka odgovarajućih vještina potrebno je: 1. poticati razvoj osnovnih vještina koje su preduvjet za daljnji razvoj složenijih vještina koje su potrebne za kreiranje kreativnih rješenja i inovacije, 2. izgraditi

Čak 40% europskih poslodavaca ne može pronaći zaposlenike s odgovarajućim vještinama, a u Hrvatskoj je taj postotak nešto niži i iznosi 20,2%2 dok istovremeno veliki broj visokokvalificiranih ljudi radi poslove koji nisu u skladu s njihovim obrazovanjem.

* Andrea Vodanović, struč.spec.rel.int., astistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu mr.sc. Ivane Maletić. ** Članak se temlji na prijedlogu Europske komisije o uspostavi Programa za vještine o kojem će se raspravljati na Vijeću i u Europskom parlamentu. 1 http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-2020_hr.htm 2 HR_ Factsheet_Skills agenda.pdf


14

okvir za priznavanje relevantnih vještina i zajedničko shvaćanje ključnih kompetencija, 3. s ciljem poticanja i razvoja poduzetništva usmjeravati mlade prema strukovnom obrazovanju i 4. uskladiti obrazovanje s razvojem tehnologije kroz digitalne vještine. Razvoj osnovnih vještina

Mladi, često iz objektivnih razloga, prekidaju temeljno obrazovanje ili osposobljavanje i kasnije se pri zapošljavanju suočavaju s ozbiljnim poteškoćama. Za pristupanje tržištu rada nužna je minimalna razina osnovnih vještina koje uključuju pismenost, matematičke i digitalne vještine. Kako bi se uklonile te poteškoće za osobe koje nisu stekle srednjoškolske ili jednakovrijedne kvalifikacije (4. razina europskog kvalifikacijskog okvira) i koje nisu prihvatljive za potporu u okviru Jamstva za mlade Europska komisija kreirala je Jamstvo za vještine.

Jamstvo za vještine obuhvaća tri koraka: ocjenu vještina pojedinca radi utvrđivanja njegovih postojećih vještina i potreba za usavršavanjem, izradu individualne ponude obrazovanja i osposobljavanja i vrednovanje i priznavanje vještina stečenih putem Jamstva za vještine u skladu s nacionalnim kvalifikacijskim okvirom i sustavima. Preporukom Vijeća o uspostavi Jamstva za vještine države članice same odlučuju o načinu provedbe i određivanju prioritetnih ciljanih skupina, a utvrđivanje akcijskog plana za provedbu planirano je u sljedećih godinu dana. Plan uključuje mehanizme koordinacije, prioritetne ciljne skupine utvrđene na nacionalnoj razini i dostupna financijska sredstva koja podrazumijevaju javna i privatna ulaganja u vještine, kao i korištenje EU sredstava.

Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje jedan je od 11 ciljeva europske kohezijske politike i sadašnji propisi u pogledu Europskog socijalnog fonda (ESF) upućuju na poboljšanje pristupa cjeloživotnom učenju i usavršavanju vještina i kompetencija radne snage. Tijekom programskog razdoblja koje je u tijeku (2014. – 2020.) procjenjuje se da će se programima ESF-a omogućiti da gotovo 3 milijuna osoba stekne kvalifikacije. Više od 27 milijardi eura uložit će se u obrazovanje, osposobljavanje, vještine i cjeloživotno učenje u okviru ESF-a, a više od 6 milijardi eura u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF).

Osim ESF-a i ERDF-a za Jamstvo za vještine mogu se koristiti sredstva iz Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSi), Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF)) ili razvoj sektorskih vještina (npr. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD).3 3 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52016DC0382&from=EN 4 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32006H0962 5 http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC101581/lfna27939enn.pdf 6 http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC101581/lfna27939enn.pdf 7 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32006H0962

Priznavanje relevantnih vještina i zajedničko shvaćanje ključnih kompetencija Dosadašnje politike EU-a bile su usmjerene na postizanje što višeg stupnja obrazovanja i ostvarile su cilj – razlika u broju visokoobrazovanih 2014. u usporedbi s 2010. je 10 milijuna ljudi više, a broj mladih koji napuštaju školovanje smanjio se za milijun i 500 tisuća. Danas ipak u središte europskih politika dolaze kvaliteta i relevantnost svega naučenog. Osim klasičnih vještina poput pismenosti, matematičkih i digitalnih vještina koje su osnova formalnog obrazovanja i specifičnih znanja određenih za pojedina zanimanja, sve značajnije postaju takozvane prenosive vještine poput poduzetništva, timskog rada, kreativnog razmišljanja, rješavanja problema i financijske pismenosti kojih nažalost gotovo da i nema u obrazovnim programima niti ih se na odgovarajući način vrednuje.

Prema definiciji Europske komisije4 ključne kompetencije su prenosivi multifunkcionalni sklop znanja, vještina i stavova koji su potrebni svim pojedincima za njihovu osobnu realizaciju i razvitak, uključivanje u društvo i zapošljavanje. Treba ih razviti do kraja obveznog obrazovanja ili izobrazbe i predstavljaju temelj za daljnje učenje kao dio cjeloživotnog učenja. To su: komunikacija na materinjem jeziku, komunikacija na stranom jeziku, matematička pismenost i osnovna znanja iz znanosti i tehnologije, digitalna kompetencija, učiti kako se uči, međuljudska i građanska kompetencija, poduzetništvo, kulturno izražavanje.

U cilju razumijevanja i vrednovanja kompetencija i olakšavanja pristupa tržištu osoba s odgovarajućim vještinama, Europska komisija razvila je dva referentna okvira: jedan za digitalne kompetencije5, a drugi za poduzetništvo6. Neke države članice već su ove okvire implementirale u svoje obrazovne sustave, a neke nažalost još uvijek nisu.

Sadašnje ključne kompetencije rezultat su odluke Europskog vijeća iz 2000. kada je u Lisabonu kao strateški cilj EU postavljeno postati najkompetentnije i najdinamičnije gospodarstvo svijeta utemeljeno na znanju, sposobno za održivi gospodarski rast sa sve više boljih radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom. Tehnološki napredak postignut u posljednjih 16 godina utjecao je i na promjene tržišta zapošljavanja i potrebe za relevantnim vještinama, stoga Europska komisija predlaže revidiranje Okvira ključnih kompetencija7, dokumenta koji ih definira, kako bi se ključne kompetencije uskladile s današnjim potrebama, razumjele u svim državama članicama i kako bi se poticalo njihovo uvođenje u kurikulume za obrazovanje i osposobljavanje.


Usmjeravanje prema poduzetništvu Poseban naglasak u definiranju novih ključnih kompetencija je na promicanju poduzetništva usmjerenog na inovacije i poticanju praktičnih poduzetničkih iskustava. Zato je važno uključiti privatni sektor i socijalne partnere u kreiranje okvira obrazovanja i u cijeli projekt privlačenja talenata pri odabiru zanimanja i usmjeravanja na strukovno obrazovanje, kao i u njegovu provedbu (dualno obrazovanje). Nužno je da učenici tijekom obrazovanja stječu teoretska, ali istovremeno i praktična znanja.

Ministri nadležni za strukovno obrazovanje i osposobljavanje na sastanku u Rigi 2015. donijeli su Deklaraciju o novom skupu srednjoročnih rezultata koji se trebaju postići u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje 2015. - 2020.7, a Komisija8 je potvrdila kako će te zaključke podržati.

Riječ je o promicanju učenja utemeljenog na radu s posebnom pažnjom na naukovanja, uključivanjem socijalnih partnera, poduzetnika, komora i institucija i poticanjem inovacija i poduzetništva; razvoju mehanizama osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u skladu s Europskim referentnim okvirom za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET)9 i uspostavljanje neometanog protoka informacija u sustavima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja temeljenim na ishodima učenja; povećanje dostupnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i kvalifikacija za sve kroz fleksibilne i prohodnije sustave; jačanje ključnih kompetencija u strukovnim kurikulumima i predstavljanje sistematičnih pristupa i mogućnosti za inicijalni i kontinuirani profesionalni razvoj strukovnih nastavnika i mentora u školi i na radnom mjestu. Razvoj digitalnih vještina

Jedan od najvećih izazova svakako je brz razvoj tehnologije i digitalizacija gospodarstva. Novi načini rada iziskuju i nove vještine i fleksibilnost svih sudionika: od obrazovnih institucija, poslodavaca, zaposlenika do osoba koje traže posao. Razvoj robotike i umjetne inteligencije ima direktan utjecaj na rutinske poslove u svim sektorima što zahtjeva digitalne vještine korisnika, pružatelja usluga ali i javne uprave. U Hrvatskoj je gotovo svaka druga osoba u dobi od 16 do 74 godine bez osnovnih digitalnih vještina, a hrvatski postotak od 49% veći je od prosjeka Europske unije koji je također visok i iznosi 41%10.

EU je do sada provodila brojne inicijative poput Velike koalicije za digitalna radna mjesta11 u kojoj je više od 80 institucija, poduzetnika, nevladinih organizacija izradilo konkretan plan za rješavanje problema nerazmjera vještina s potrebama tržišta rada i na osnovu pozitivnih rezultata te inicijative pokrenuta je Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta12. Pozvane su sve države članice na razvijanje sveobuhvatnih nacionalnih strategija za digitalne vještine do sredine 2017. koje će povezati javna tijela koja sudjeluju u osposobljavanju radne snage, sudionike na tržištu rada, obrazovne institucije i poduzetnike u takozvane ″nacionalne koalicije za digitalne vještine″13 i razviti konkretne mjere za uvođenje digitalnih vještina na sve razine obrazovanja i osposobljavanja. Komisija će potom okupiti sve države i pratiti napredak koji će se svake godine objavljivati u Izvješću o digitalnom napretku Europe (EDPR).14

Povećanje vidljivosti i usporedivosti vještina i kvalifikacija

Sve politike Europske unije usmjerene su prema potpunom funkcioniranju jedinstvenog tržišta i neometanom protoku roba, usluga, kapitala i radne snage. Kako bi zajedničko tržište radne snage profunkcioniralo važno je uskladiti kvalifikacijske okvire i stvoriti sustav koji će biti usporediv u cijeloj Europskoj uniji i koji će pridonijeti lakšem uključivanju useljenika na tržište rada.

Kvalifikacije poslodavcima daju informaciju o stupnju stečenog znanja, no one nažalost rijetko obuhvaćaju vještine stečene neformalnim15 i 16 informalnim obrazovanjem i iskustvom. Nemogućnost formalnog kvalificiranja vještina stečenih neformalnim i/ili informalnim obrazovanjem posebno pogađa niskokvalificirane osobe, nezaposlene i one kojima prijeti gubitak ili promjena posla, kao i izbjeglice. Prepoznavanje, definiranje i kvalificiranje tih vještina stečenih neformalnim i informalnim obrazovanjem olakšalo bi utvrđivanje potrebe za daljnjom izobrazbom i prekvalifikacijama te pomoglo tim osobama pri zapošljavanju. Usporedivost kvalifikacija

EU je još 2005. donijela Direktivu o priznavanju stručnih kvalifikacija17 kojom se olakšava uzajamno priznavanje kvalifikacija i koja je predvidjela elektronički postupak priznavanja stručnih kvalifikacija - takozvana europska strukovna iskaznica18.

8 http://ec.europa.eu/dgs/ed cation_culture/repository/education/policy/vocational-policy/doc/2015-riga-conclusions_en.pdf 9 https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/EN/1-2016-381-EN-F1-1.PDF 10 http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/policy/vocational-policy/doc/eqavet_hr.pdf 11 HR_ Factsheet_Skills agenda.pdf 12 https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/grand-coalition-digital-jobs 13 https://ec.europa.eu/digital-single-market/national-local-coalitions 14 http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9685-2016-ADD-3/en/pdf 15 Neformalno je obrazovanje tip obrazovnog procesa koji podrazumijeva izvaninstitucijske obrazovne aktivnosti kojima se stječu određena znanja i vještine, a sudjelovanje je u takvim aktivnostima dobrovoljno. 16 Informalno obrazovanje podrazumijeva razne oblike stjecanja znanja i vještina koje obuhvaćaju samoinicijativne ili spontane oblike obrazovanja, tj.spontane oblike prijenosa znanja, stavova, vještina.

15


16

Komisija je nakon provedene procjene o prikladnosti uvođenja europske strukovne iskaznice za liječnike, medicinske sestre, farmaceute, fizioterapeute, gorske vodiče, posrednike u prometu nekretnina i inženjere odabrala pet profesija (medicinske sestre, farmaceuti, fizioterapeuti, gorski vodiči i posrednici u prometu nekretnina) za koje je od siječnja 2016. uvedena europska strukovna iskaznica. Za uvođenje europske strukovne iskaznice za liječnike, inženjere, specijalizirane medicinske sestre i specijalizirane farmaceute potrebna je dodatna procjena. S ciljem povećanja transparentnosti, usporedivosti i prenosivosti kvalifikacija Europljana još 2008. uspostavljen je Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje (EQF)19 koji danas zahtjeva reviziju.

Riječ je o referentnom okviru od osam europskih generičkih razina učenja određenih s obzirom na znanje, vještine i kompetencije koji služi kao „klasifikacijska tablica” za nacionalne sustave kvalifikacija. Obuhvaćene su sve vrste i razine kvalifikacija, uključujući one koje proizlaze iz formalnog obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama, ali i kvalifikacije iz privatnog sektora te međunarodne (sektorske) kvalifikacije. Države članice bile su dužne povezati svoje sustave i razine kvalifikacija s osam razina europskog kvalifikacijskog okvira i na svjedodžbama/diplomama i/ili dopunskim ispravama o studiju isticati razine europskog kvalifikacijskog okvira. Hrvatski kvalifikacijski okvir usklađen je s europskim, a 2012. je donesen i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Međutim Ustavni sud odlučio je od 31. prosinca 2016. staviti izvan snage dio Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kojim su stručni studiji u razini kvalifikacije izjednačeni sa sveučilišnim studijima20.

Do tada bi prema Odluci Suda trebalo preispitati i po potrebi doraditi sve postojeće razine kvalifikacija i pridruženih im razina Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u skladu sa stajalištima Ustavnog suda.

Trenutačno ukupno 39 država sudjeluje u europskom kvalifikacijskom okviru, što pokazuje kako je uspostava gotovo u potpunosti dovršena. Do početka 2016. 22 države članice EU-a i pet država koje nisu članice EU-a dovršile su postupak usporedbe nacionalnih razina kvalifikacija s osam razina europskog kvalifikacijskog okvira (takozvani postupak „upućivanja”).

Europska komisija zaključila je kako ciljevi transparentnosti, usporedivosti i prenosivosti kvalifikacija iz Preporuke o europskom kvalifikacijskom okviru iz 2008.21 nisu u potpunosti ostvareni stoga je predložena revizija europskog kvalifikacijskog okvira22.

Cilj je da se kvalifikacije temelje na ishodima učenja, a ne na trajanju predavanja ili vremenu provedeno na predavanjima. Sustavno uvođenje opisa ishoda učenja za sve razine i vrste kvalifikacija postalo je ključno za modernizaciju politika i praksi u pogledu obrazovanja i osposobljavanja, čime osobe dobivaju prilike za fleksibilnije putove učenja.

Prijedlogom se europski kvalifikacijski okvir namjerava dodatno razviti i učiniti učinkovitijim kako bi poslodavci, radnici i učenici bolje razumjeli nacionalne i međunarodne kvalifikacije te kvalifikacije iz trećih zemalja. Inicijativom bi se stoga trebalo pridonijeti boljem iskorištavanju postojećih vještina i kvalifikacija u korist pojedinaca, tržišta rada i gospodarstva. Uključivanje useljenika na tržište rada

S obzirom na veliki migracijski val koji je zahvatio Europsku uniju, važno je uložiti dodatne napore u razumijevanju vještina, kvalifikacija i iskustava migranata. Iz tog razloga Komisija je odlučila pokrenuti Alat za vještine za državljane trećih zemalja. Alat za vještine za državljane trećih zemalja ima za cilj pomoći brzo i učinkovito profiliranje i procjenu vještina i kvalifikacija tražitelja azila, izbjeglica i ostalih migranata.

Iz tog razloga razvit će se „Priručnik za vještine i kvalifikacije” za lakše i brže utvrđivanje vještina i kvalifikacija državljana trećih zemalja; osigurati prikupljanje kvalitetnijih informacija o praksama priznavanja kvalifikacija i odlukama o priznavanju kvalifikacija u različitim državama putem portala Europass; i povećati transparentnost i razumijevanje kvalifikacija stečenih u trećim zemljama revizijom europskog kvalifikacijskog okvira. Uz to, omogućit će se i učenje jezika na internetu u okviru programa Erasmus+. Očekuje se kako će tijekom tri godine oko 100.000 izbjeglica sudjelovati u ovom projektu.

Poboljšanje analize potreba za vještinama, evidentiranja i informiranih izbora karijere

Kako bi se moglo odgovoriti budućim izazovima važno je posjedovati valjane podatke koji omogućavaju praćenje trendova. Nažalost, brzina kojom se tržište mijenja puno je veća od brzine kojom EU prikuplja podatke i prati trendove.

Ipak, iako je nemoguće precizno utvrditi koje će sve vještine biti potrebne u budućnosti, moguće je povećati brzinu prikupljanja i kvalitetu podataka koji mogu pomoći sprječavanje odljeva mozgova i lakše donošenje odluka o nastavku karijere za građane EU-a.

17 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32005L0036&from=HR 18 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015R0983&from=HR 19 https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/HR/1-2016-383-HR-F1-1.PDF 20 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_05_41_1090.html 21 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:32008H0506%2801%29&from=EN 22 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52016DC0383


Spriječavanje „odljeva mozgova“ Ne postoje precizni podaci o odljevu mozgova iz Europe. Praćenjem radne snage koja napušta Europu i njihovih vještina omogućilo bi se lakše zaustavljanje tog negativnog trenda s kojim se suočavaju mnoge države članice i cijela Unija, a koje na poseban način ugrožavaju europsko gospodarstvo.

Stoga EU planira detaljno analizirati postojeće stanje i poticati razmjenu najbolje prakse među državama članicama za razvoj partnerstva na svim razinama koja će omogućiti pravovremene reakcije i intervencije u kurikulume, ali i pomoći mladim osobama pri odabiru zvanja i time ih usmjeriti prema razvoju vještina uz koje će lako i brzo pronaći posao u Europi. Donošenje odluke o nastavku karijere

Europass23 je portfelj pet različitih dokumenata čija je namjena dati opise cjelokupnih postignuća o učenju nositelja: službenih kvalifikacija, radnog iskustva, vještina i stručnih sposobnosti stečenih tijekom vremena. Dva su dokumenta Europassa alati koje korisnik sam objavljuje: europski životopis (CV) i Europass jezična putovnica, a tri objavljuju tijela za obrazovanje i osposobljavanje: Europass dopunska isprava o studiju, Europass prilog svjedodžbi i Europass dokument o mobilnosti.

Kako bi se pojedincima omogućilo samoocjenjivanje i olakšalo učinkovito predstavljanje vještina Komisija predlaže reviziju okvira za transparentnost kvalifikacija i kompetencija (Europass). Novi Europass nudit će više internetskih usluga a cilj je da postane besprijekorno integrirana internetska platforma koja će prikupljati informacije o vještinama i kvalifikacijama i istovremeno nuditi besplatne alate za samoocjenjivanje. Osim poznatog predloška za izradu životopisa bit će dostupni alati za samoprocjenu i informacije o vještinama i kvalifikacijama u Europi. Plan za sektorsku suradnju u pogledu vještina

Napretkom tehnologije dolazi do preoblikovanja mnogih postojećih sektora, a pravovremeni razvoj odgovarajućih vještina ključan je za postizanje visoke razine konkurentnosti i razvoj inovacija. Dostupnost vještina i odgovarajuće radne snage jedan je od bitnih aspekata odluke investitora o ulaganju u određenom području koje ne smije biti zanemareno. Upravo su inovacije, ne samo u tehnološkom smislu, već i u smislu razvoja upravljanja resursima i planiranja budućih aktivnosti važne za razvoj europskog gospodarstva. 23 https://europass.cedefop.europa.eu/hr/home

17


18

Samo usmjerenost na klasične instrumente za postizanje rasta neće rezultirati dovoljno brzim i snažnim rastom kakav je Europskoj uniji u ovom trenutku potreban. Zato je važno pronalaziti inovativne načine i moderne pravce razvoja. Jedan od preduvjeta svakako je brže i preciznije predviđanje promjena. Upravo iz tog razloga Europska komisija pokrenula je Plan za sektorsku suradnju u pogledu vještina. Cilj je usklađivanje vještina unutar više određenih sektora uključivanjem i koordiniranjem ključnih aktera u gospodarstvu, poticanje privatnih ulaganja i strateškog korištenja programa EU-a i nacionalnih programa financiranja.

Ovim planom u tri koraka dizajnirat će se posebna rješenja za vještine u pojedinim sektorima na osnovu trendova koji se u njima bilježe: prikupljanjem infomacija o nedostatku vještina i procjenom utjecaja na rast, inovacije i konkurentnost; preobrazbom sektorskih strategija u prognoze i mjere za kreiranje odgovarajućih poslova i vještina; i pokretanjem sektorskih partnerstava na nacionalnoj i regionalnoj razini kao i njihovo širenje prema drugim sektorima. U pilot fazi bit će obuhvaćena automobilska industrija, obrana, pomorska tehnologija, svemirska industrija, tekstilna industrija i turizam. Ovih šest sektora odabrano je na temelju analiza dokaza o nedostatku vještina u tim sektorima i njihovog mogućeg utjecaja na radna mjesta, rast, inovacije i konkurentnost. Informacije o obrazovnim institucijama

Pri odabiru budućeg zvanja, osim trendova na tržištu, jedan od ključnih faktora svakako je razina kvalitete obrazovnih ustanova u kojima mlade osobe planiraju nastaviti svoje obrazovanje.

Iznimna je odgovornost na obrazovnim institucijama koje trebaju provoditi politike i usklađivati obrazovne programe s trendovima. Kao jedan od alata za lakšu i bržu prilagodbu jest praćenje uspješnosti osoba koje izlaze iz tih obrazovnih institucija. Pokazatelje kvalitete obrazovnih institucija treba uskladiti i razviti kako bi odražavali stvarno stanje i kako bi prikupljeni podaci pomogli u kreiranju novih programa i razvoja vještina. S ciljem praćenja napredovanje visokoobrazovanih na tržištu rada Komisija će sljedeće godine predložiti inicijativu o praćenju visokoobrazovanih osoba. Informacije se trenutno prikupljaju na različite načine i to samo u nekim državama, a cilj ove inicijative je poboljšati komunikaciju i razmjenu informacija i osigurati visoku kvalitetu i mogućnost usporedbe prikupljenih podataka.

Zaključak Pokretanje Jamstva za vještine, preispitivanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, modernizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, pokretanje koalicije za digitalne vještine i radna mjesta, preispitivanje europskog kvalifikacijskog okvira, pokretanje alata za profiliranje vještina državljana trećih zemalja, preispitivanje okvira Europass, analiza i razmjena najboljih praksi za rješavanje odljeva mozgova, pokretanje plana za sektorsku suradnju u pogledu vještina i inicijativa za praćenje visokoobrazovanih osoba – deset mjera sadržanih u Programu za vještine - imaju za cilj doprinijeti ostvarenju prvog političkog prioriteta Europske komisije – novog poticaja za zapošljavanje, rast i ulaganja. Očekuje se kako će ovaj program doprinijeti rješavanju problema nedostatka odgovarajućih vještina s obzirom na potrebe na tržištu rada, nedovoljnu transparentnost vještina i kvalifikacija i problem prognoziranja razvoja i potreba vještina u budućnosti.

Za razvoj europskog gospodarstva nužno je u što ranijoj dobi kod mladih početi razvijati poduzetnički duh i vještine koje su potrebne za pokretanje vlastitog posla, a istovremeno okvire obrazovanja brzo i efikasno prilagođavati potrebama tržišta rada. Važno je podići razinu pismenosti, posebno matematičke i digitalne i kroz dijalog s industrijom učinkovito predviđati razvoj trendova na tržištu rada i olakšati prekogranično priznavanje kvalifikacija.

Samo koordiniranom, brzom i učinkovitom provedbom ovih mjera može se premostiti postojeći jaz između obrazovanja i zapošljavanja, a on je prvi korak za razvoj i rast u državama članicama i europskog gospodarstva u cjelini.


UDK: 338.1 19

dr.sc. Davor Galinec*

Rezultati revizije postupka u slučaju prekomjernog deficita Uvod

Europski revizorski sud (engl. European Court of Auditors) je 19. travnja ove godine objavio Tematsko izvješće br. 10/20161 (u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a), pod nazivom “Kako bi se zajamčila djelotvorna provedba postupka u slučaju prekomjernog deficita, potrebna su dodatna poboljšanja”. Predmetno Izvješće sadrži i odgovore (očitovanje) Komisije na navode Suda iz prethodnog nacrta izvješća. Kako je navedeno u Priopćenju za javnost2 povodom objave izvješća, revizori su ispitali kako je Komisija provodila Postupak prekomjernog deficita (EDP) u razdoblju 2008. – 2015., s naglaskom na šest država članica: Cipar, Češku, Francusku, Njemačku, Italiju i Maltu. Utvrdili su da je, unatoč tome što za većinu područja postoje detaljni postupci i smjernice, bilo problema pri provedbi EDP-a. Komisija nije do kraja iskoristila svoje ovlasti da zajamči poštovanje obveze slanja sveobuhvatnih podataka i pridržavanje preporučenih korektivnih radnji. Također nije davala odgovarajuće povratne informacije o izvješćima država članica, za analizu je bilo osigurano premalo resursa te vođenje evidencije nije bilo zadovoljavajuće.

Unatoč poboljšanjima u posljednjih nekoliko godina i dalje je dostupno premalo informacija u pogledu podatkovnih pretpostavki i parametara Komisije. Osim toga, čak i u slučajevima u kojima je Komisija odredila jasna interna pravila, ona može odlučiti da će odstupiti od utvrđenog postupka, zbog čega se postavlja pitanje o općoj pouzdanosti njezinih procjena. Uloga Komisije trebala bi biti stroža, a Komisija često nije dovoljno upoznata sa stanjem na terenu.

Glavni motiv za razmatranje sadržaja Tematskog izvješća br. 10/2016 Europskog revizorskog suda na stranicama Informativnog Mjesečnika je činjenica da se Hrvatska nalazi u samoj završnici Postupka prekomjernog deficita (EDP), iz kojeg bi trebala formalno izaći u srpnju 2017. na kraju ciklusa Europskog semestra. Hrvatska je pod stalnim nadzorom Komisije u pogledu ostvarenja ciljeva zadanih Preporukom Vijeća o okončanju situacije prekomjernog deficita iz siječnja 2014.

Europski revizorski sud je u svom Tematskom izvješću ocijenio da su potrebna dodatna poboljšanja u provedbi Postupka u slučaju prekomjernog deficita i da bi Komisija pri tome trebala biti stroža.

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR16_10/SR_EDP_HR.pdf 2 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/INSR16_10/INSR_EDP_HR.pdf


20

Ako Komisija postane stroža pri provedbi Postupka EDP-a prema državama članicama koje se u njemu trenutno nalaze, put izlaska iz EDP-a bi za njih možda mogao postati teži. Ako taj put i ne postane teži u kraćem roku, tj. do trenutka izlaska država članica iz EDP-a, moguće je očekivati nova “pravila igre” kojima države članice mogu biti izložene u budućnosti ako se nađu u situaciji ponovnog ulaska u EDP. U nastavku teksta dan je prikaz najvažnijih dijelova Tematskog izvješća i glavnih preporuka koje je Europski revizorski sud uputio Eurostatu i Komisijinoj Glavnoj upravi za gospodarske i financijske poslove (DG ECFIN).

Opis mehanizma postupka Prekomjernog deficita i uloga službi Komisije i institucija država članica

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (TFEU) kao osnovno pravilo proračunske politike određeno je da države članice moraju izbjegavati prekomjerne proračunske deficite. Shodno tome, u slučaju da neka država članica prekorači referentne vrijednosti za deficit i dug (3%, odnosno 60% BDP-a), protiv nje je moguće upotrijebiti korektivni mehanizam pod nazivom Postupak u slučaju prekomjernog deficita, koji je ujedno ključan element okvira EU za ekonomsko upravljanje.

Uloga Komisije u provedbi Postupka u slučaju prekomjernog deficita je da provjerava kvalitetu fiskalnih podataka koje dostavljaju sve države članice i procjenjuje jesu li prekoračene referentne granične vrijednosti (odnosno, postoji li rizik prekoračenja) te da temeljem toga uputi Vijeću svoja mišljenja i preporuke kako bi Vijeće moglo poduzeti potrebne korake. Sukladno odredbama Ugovora, Vijeće nakon toga odlučuje hoće li usvojiti, odbiti ili modificirati preporuke Komisije i temeljem njih izdati svoje obvezujuće Preporuke. Državama članicama za koje se pokrene Postupak u slučaju prekomjernog deficita daju se preporuke za popravljanje stanja te rok do kojega je to potrebno ostvariti, plan korektivnih mjera te godišnji fiskalni napor koji je potrebno ostvariti.

Komisija prati kako određena država članica provodi korektivne mjere i o svojim nalazima izvješćuje Vijeće. Vijeće tada, na temelju prijedloga Komisije, po potrebi poduzima daljnje mjere (obustava postupka, produljenje roka, postavljanje novih ciljeva ili određivanje sankcija).

Sam Postupak je reformiran nekoliko puta (2005., 2011. i 2013.), s ciljem poboljšanja njegove provedbe, odnosno uvođenjem većih obveza u pogledu izvješćivanja i težih sankcija te omogućavanjem fleksibilnosti u prilagodbi postupka promjenjivom gospodarskom okruženju.

Donošenjem Paketa od šest mjera (tzv. Six Pack) 2011. operacionaliziran je kriterij smanjenja duga na način da se od država članica očekuje prosječno smanjenje od 1/20 iznosa prekomjernog duga (>60% BDP-a) tijekom trogodišnjeg razdoblja, zahtijevani strukturni napori (veličina fiskalne prilagodbe) moraju se iskazivati na godišnjoj razini, države članice su dobile obvezu izvještavanja o poduzetim mjerama, a uvedene su i sankcije u obliku novčanih kazni.

Pravila su dodatno zaoštrena za države članice eurozone u 2013., po donošenju Paketa od dvije mjere (tzv. TwoPack). Tim Paketom predviđena je izrada Plana djelovanja za strukturne reforme kroz programe gospodarskog partnerstva, intenzivnije praćenje država članica eurozone koje se nalaze u Postupku (uvedena je obveza dostave nacrta proračuna za slijedeću godinu i nadzor njegovog izvršenja), uspostava mehanizama ranog upozoravanja te uspostava mehanizma za brže provođenje sankcija. Kod provođenja Postupka u slučaju prekomjernog deficita (EDP) glavne strane su država članica koja se nalazi u Postupku, Komisija (GU za gospodarske i financijske poslove i Eurostat) te Vijeće EU. Njihove uloge i obveze su sljedeće:

1. Država članica koja se nalazi u Postupku – dužna je dva puta godišnje (30. ožujka i 30. rujna) dostaviti Eurostatu definirani set statističkih podataka, korigirati situaciju prekomjernog deficita do datuma koji odredi Vijeće, ostvariti fiskalni napor zatražen u relevantnoj preporuci u vezi s EDP-om te podnositi izvješća o poduzetim radnjama u svrhu izlaska iz EDP-a. 2. Statistički ured Komisije (Eurostat) je zadužen za procjenu kvalitete podataka koje dostavljaju države članice, ali i podataka iz povezanih računa sektora države. 3. Komisijina Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove (DG ECFIN) odgovorna je za procjenjivanje ostvaruje li država članica kroz poduzete procese fiskalne konsolidacije zadane godišnje vrijednosti deficita (i duga) iz Preporuke Vijeća, kao i za praćenje mjera koje država članica poduzima kako bi ispravila stanje prekomjernog deficita. 4. Vijeće EU - Na Komisijin prijedlog odlučuje o pokretanju, ubrzanju ili okončanju EDP-a.

Proces provedbe EDP-a, odnosno redovitog izvještavanja Eurostata od strane država članica

Ovaj proces sastoji se od tri uzastopne faze: faze jamčenja dostave kvalitetnih podataka upotrijebljenih za izračun razine deficita i duga, faze procjena stanja i faze pokretanja korektivnog mehanizma EDP-a.


Kao polazni korak tijekom faze jamčenja dostave kvalitetnih podataka upotrijebljenih za izračun razine deficita i duga, države članice moraju prikupiti podatke relevantne za EDP u skladu s Europskim sustavom računa (ESA 95 / 2010) i Priručnikom o državnom deficitu i dugu (PDDD) te odlukama i smjernicama Eurostata. Ti podaci prosljeđuju se u standardiziranim „obavijesnim” tablicama i povezanim upitnicima te se dostavljaju Eurostatu, zajedno s ostalim statističkim podacima državnih financija (GFS) i popisom izvora i metoda.

Svaka država članica samostalno odlučuje kako će se prikupljati podatci relevantni za EDP. Nacionalni zavod za statistiku (NZS) preuzima vodeću ulogu u koordinaciji sustava fiskalnih statistika i odgovoran je za prikupljanje stvarnih podataka, dok planirane podatke (fiskalne projekcije) izrađuje nacionalno ministarstvo financija. Međutim, ministarstvo financija te ostala ministarstva i središnja banka obično također pružaju primarne podatke NZS-u pri izradi EDP izvješća, te su u nekim slučajevima zajedno odgovorni za proces prikupljanja. NZS dopunjuje svoje procjene iz drugih izvora podataka (financijska izvješća državnih jedinica, poslovna ispitivanja itd.). Eurostat po zaprimanju podataka ispituje i procjenjuje kvalitetu podataka koje šalju države članice i temeljnih računa sektora opće države. Kvalitetni podatci pretpostavljaju poštovanje standarda (ESA i PDDD), potpunost, pouzdanost, pravodobnost i dosljednost. Procjena je usredotočena na područja navedena u popisima relevantnim za EDP, kao što je razgraničenje populacije sektora opće države (uključujući provjere sveobuhvatnosti, tj. jesu li uključene sve javne jedinice), klasifikacija određenih državnih transakcija, obveza i evidencija transakcija na obračunskom načelu. Osim uredske analize zaprimljenih podataka, Eurostat također obavlja „posjete u svrhu dijaloga” državama članicama kako bi provjerio i procijenio raspoložive podatke relevantne za EDP i izvješćivanje o EDP-u, uključujući i pridržavanje računovodstvenih pravila. Ako se utvrdi postojanje znatnih rizika i problema u pogledu kvalitete podataka, Eurostat može obaviti i tzv. “metodološke posjete”. Nakon obavljene procjene kvalitete podataka, Eurostat ih prosljeđuje DG ECFIN-u kako bi poslužili kao input za njihove ekonomske analize i izrade Gospodarskih prognoza. Međutim, ako postoje dokazi da određeni podaci koje je dostavila država članica nisu iskazani sukladno ESA/PDDD pravilima, Eurostat može javno izraziti zadršku (tzv. rezervaciju) u pogledu kvalitete stvarnih podataka ili napraviti izmjene nad dostavljenim podacima. Također, Eurostat može pokrenuti istragu u pogledu manipulacije statističkim podacima (kao npr. u “slučaju Valencia” –op.a.). U takvim slučajevima mogu se državama članicama odrediti novčane kazne u iznosu do 0,2 % BDP-a.

Tijekom faze Procjene stanja, DG ECFIN analizira podatke država članica koje joj je dostavio Eurostat i izrađuje svoje europske ekonomske prognoze u sklopu ciklusa Europskog semestra i to u svrhu praćenja kretanja deficita i duga te procjene planova država članica za konvergenciju prema referentnim graničnim vrijednostima. Podaci se analiziraju prema pravilima i smjernicama. DG ECFIN održava redovite kontakte s državama članicama tijekom cijeloga procesa radi dobivanja informacija o ostvarenom napretku. Ciljevi analize su sljedeći:

1. Procijeniti je li država članica povrijedila kriterij deficita i/ili duga, uzimajući u obzir sve posebne okolnosti (teška gospodarska kriza, nedavni trendovi i prognoze za pokazatelje, prilagodba potencijalnog BDP-a itd.). 2. Ako se utvrdi da je došlo do povrede kriterija deficita ili duga, u skladu s člankom 126. stavkom 3. pripremiti Izvješće u kojemu se podrobno razmatra čitav niz otegotnih i olakotnih čimbenika te se procjenjuje ima li temelja za pokretanje EDP-a; izvješće se šalje Gospodarskom i financijskom odboru (GFO) radi dobivanja mišljenja. 3. Ako se identificira slučaj prekomjernog deficita, potrebno je o tome obavijestiti državu članicu i Vijeće te preporučiti Vijeću da pokrene EDP s rokovima u kojima država članica mora poduzeti korektivne mjere. Ako se država članica nalazi u situaciji prekomjernog deficita, započinje faza Pokretanja korektivnog mehanizma EDP-a. Vijeće odlučuje hoće li smjestiti državu članicu u EDP. Zatim država članica prima obavijest o tome i odluka se objavljuje. Vijeće određuje rok za rješavanje tog stanja (u načelu jedna godina od utvrđivanja prekomjernog deficita, no 2009. zbog financijske i gospodarske krize pokrenuto je nekoliko višegodišnjih EDP-ova). U slučaju višegodišnjih EDP-ova Vijeće određuje godišnje fiskalne ciljeve. Nadalje, preko svojih preporuka obično poziva na razvoj i provedbu nacionalnih strukturnih mjera, kao što je reforma javnih rashoda. U ovom trenutku države članice eurozone koje su već sankcionirane zbog nepridržavanja preporuka Vijeća koje se temelje na članku 121. stavku 4. TFEU-a o preventivnom dijelu Pakta, kao i one čija je povreda omjera deficita i duga osobito ozbiljna mogu također dobiti novčanu kaznu u obliku iskupivog beskamatnog pologa u iznosu od 0,2 % BDP-a.

Ako za vrijeme produljenog trajanja EDP-a država članica eurozone dostigne preporučene fiskalne ciljeve, depozitni polog joj se vraća, a u slučaju da ciljevi nisu ispunjeni, polog se pretvara u novčanu kaznu i postaje prihodom EU proračuna.

21


22

Proces praćenja provedbe korektivnih mjera od strane DG ECFIN-a Države članice odgovorne su za razvoj i provedbu korektivnih mjera radi vraćanja fiskalne stabilnosti u skladu s preporukama Vijeća i moraju redovito obavještavati DG ECFIN o mjerama koje planiraju i/ili donose i napretku u pogledu svoga fiskalnog i gospodarskog stanja. Svoja izvješća o poduzetim radnjama i druge važne informacije koje su važne za EDP države članice moraju ugraditi u svoje višegodišnje programe stabilnosti i konvergencije i godišnje nacionalne programe reformi, a koji se krajem travnja svake godine dostavljaju Komisiji u sklopu ciklusa Europskog semestra. Ta obveza uvedena je 2011. godine stupanjem na snagu Paketa od šest mjera. Radi poboljšanja praćenja i nadzora koje provodi Komisija, stupanjem na snagu Paketa od dvije mjere 2013. uvedene su dodatne obveze u pogledu izvješćivanja za države članice eurozone.

DG ECFIN odgovorna je za utvrđivanje činjenica je li država članica poštovala preporuke Vijeća, praćenje provedbe korektivnih mjera EDP-a i predlaganje daljnjih mjera. Konkretnije, DG ECFIN procjenjuje je li država članica najavila ili poduzela mjere koje se čine prikladnima da se zajamči dovoljan napredak prema rješavanju pitanja prekomjernog deficita u rokovima koje je odredilo Vijeće. Ovisno o procjeni koju provede, DG ECFIN predlaže Vijeću različite mjere:

1. Ako Komisija smatra da je država članica poštovala preporuke te da će se obveze u vezi s EDP-om vjerojatno ispuniti, predlaže da se Postupak stavi “u mirovanje”. 2. Ako su poduzete djelotvorne radnje ali je „došlo do neočekivanih nepovoljnih događaja sa značajnim nepovoljnim posljedicama za državne financije”, moguće je predložiti izmjenu preporuke. Izmijenjenom preporukom rok se može produljiti radi ispravljanja deficita, obično za jednu godinu, ili se mogu odrediti novi nominalni i strukturni ciljevi povezani s novim temeljnim makroekonomskim scenarijem bez produljivanja roka. 3. Ako nisu poduzete djelotvorne radnje, a država članica nalazi se u eurozoni, EDP je moguće „pojačati”. Vijeće će izdati obavijest kojom poziva države članice na poduzimanje posebnih mjera i podnošenje izvješća do određenih rokova, a ako država članica ne poštuje tu obavijest, Vijeće može odrediti sankcije. Vijeće po potrebi može odlučiti obustaviti isplate u okviru Kohezijskog fonda te europskih strukturnih i investicijskih fondova (od stupanja na snagu programskog razdoblja 2014. – 2020.). Konačni očekivani ishod odluke i korektivne mjere EDP-a je da država članica održi proračunsku disciplinu te osigura održivost svojih javnih financija ispravljanjem

prekomjernog deficita u razumnom roku. Odlukom u provedbi EDP-a nad nekom državom članicom bi se trebala poticati provedba strukturnih reformi u državi članici, što srednjoročno/dugoročno pogoduje stabilnosti javnih financija.

Predmet, opseg i ciljevi revizije koju je proveo Europski revizorski sud

Europski revizorski sud (ECA) je napravio reviziju nad Postupkom u slučaju prekomjernog deficita (EDP), sa svrhom procjene upravlja li Komisija (Eurostat i DG ECFIN) provedbom EDP-a na odgovarajući način. U tu su svrhu detaljno razmotrili postupke koji su se pri provedbi EDP-a primjenjivali na Cipar, Češku, Francusku, Njemačku, Italiju i Maltu između travnja 2009. i svibnja 2015. Što se tiče provjere kvalitete podataka, promatrani su podaci za razdoblje 2008. – 2014., a u nekim slučajevima i unatrag od 2005. Konkretno, revizija je bila usmjerena na slijedeća tri ključna područja: 1. Komisijina procjena kvalitete statističkih podataka država članica (Eurostat) i njezino tumačenje tih podataka (DG ECFIN), a koje naposljetku vodi do preporuka da Vijeće potakne ili poduzme daljnje mjere u pogledu EDP-a 2. Zadaće praćenja i nadzora koje obavlja Komisija 3. Ishod postupka.

Pri tome su glavni revizijski kriteriji izvedeni na temelju regulatornih obveza (iz npr. uredbi, odluka, direktiva i zaključaka Vijeća) i internih pravila i postupaka Komisije (npr. upute i smjernice). Tijekom revizije djelatnici ECA su pregledali dokumentaciju koja se odnosi na EDPove svake od spomenutih država članica, razgovarali sa zaposlenicima Eurostata i DG ECFIN-a, predstavnicima nacionalnih institucija uključenih u provedbu postupka u svakoj državi članici odabranoj za reviziju (nacionalni statistički zavodi, nacionalne središnje banke, ministarstva financija, fiskalna vijeća i vrhovne revizorske institucije i sl.) te predstavnicima MMF-a. Revizori su temeljito proučili procese rada i odlučivanja u Eurostatu i ECFIN-u, popratnu dokumentaciju i kvalitetu pokazatelja na temelju kojih su donošene odgovarajuće odluke te su u konačnici donijeli svoje zaključke i preporuke.

Zaključci i preporuke upućeni Eurostatu i DG ECFIN-u Europskog revizorskog suda

Europski revizorski sud smatra da je u sve složenijim okolnostima Komisija poduzela važne korake u cilju racionalizacije i pojednostavnjenja uporabe postupka u slučaju prekomjernog deficita kao alata za bolje ekonomsko upravljanje u cijeloj EU-u. Komisija je izrazila predanost promjenama u područjima u kojima je Europski


revizorski sud utvrdio postojanje problema tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom, tj. postojanje potrebe za sveobuhvatnom perspektivom te većom jasnoćom i transparentnošću radi povećanja djelotvornosti opsežnih pravila i smjernica na najveću moguću mjeru. Pravila su uspostavljena i provedba EDP-a na dobrom je putu, no još će joj više doprinijeti predanost Komisije daljnjim poboljšanjima. Europski revizori preporučili su Eurostatu da treba bolje dokumentirati aktivnosti u vezi s unutarnjim provjerama te povećati njihovu transparentnost, unaprijediti procjene kvalitete uključivanjem ispitivanja nadzornih i kontrolnih sustava uspostavljenih u državama članicama te jasno dokumentirati svoje analize. Naglasili su i da bi Eurostat trebao prilagoditi trajanje posjeta u svrhu dijaloga na koje odlazi u države članice ili obaviti veći broj posjeta kako bi se zajamčila obrada potpunijega opsega, poboljšati izravne provjere u okviru terenskih posjeta koje obavlja te bi dodatno trebao smanjiti vrijeme potrebno za objavu izvješća o posjetima u svrhu dijaloga s državama članicama.

Kako bi se unaprijedila transparentnost, revizori preporučaju da Eurostat treba izvješćivati Gospodarski i financijski odbor (GFO) o svim savjetima koje pruža u vezi s metodološkim pitanjima i javno ih objavljivati. Ako se neki dokument ne može objaviti u cijelosti zbog povjerljivosti, trebao bi se objaviti barem njegov sažetak. Od Eurostata se traži i bolje dokumentiranje internih postupaka i kriterija za izražavanje zadrški ili izmjenu podataka dostavljenih od strane država članica kako bi pokazao da se svi metodološki problemi koji mogu utjecati ili stvarno utječu na neto uzajmljivanje / neto pozajmljivanje rješavaju dosljedno. Od DG ECFIN-a traži se povećanje transparentnost i jasnoće EDP-a. Tako revizori navode kako bi Komisija trebala biti transparentnija u vezi s ključnim aspektima analiza koje provodi.

To bi mogla postići npr. osmišljavanjem metodologije za utvrđivanje i kvantificiranje učinka jednokratnih i privremenih mjera, pružanjem dovoljno detaljnih obrazloženja svojih procjena i zaključaka iz dokumenata za pojedine države (posebice u pogledu koncepta „neočekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja” pri procjeni djelotvornosti poduzetih radnji) te uspostavom metodološkog okvira za usporedbu učinka relevantnih čimbenika koje uzima u obzir u procjenama koje obavlja. Traži se i stavljanje na raspolaganje svih detaljnih informacija potrebnih za izračune na kojima Komisija temelji svoje analize, čime bi se zainteresiranim trećim stranama omogućilo ponavljanje tih procjena.

Nacionalna fiskalna vijeća treba uključiti u proces procjene. Potrebno ih je pozvati da provedu neovisnu provjeru pouzdanosti podataka i informacija koje pružaju ministarstva financija i koje Komisija upotrebljava u svojim analizama.

Revizori ističu i da se Komisija treba snažno usredotočiti na promjene visine duga, posebno u vrlo zaduženim državama članicama, radi sprječavanja pojave neodrživih razina duga. Ako određena država članica prijeđe prag od 60% BDP-a te se za nju pokrene postupak u slučaju prekomjernog deficita,

Komisija bi trebala zajamčiti da zatražene prilagodbe čine ostvariv i vjerodostojan plan konvergencije u smjeru usklađivanja s pravilom o razini duga, posebice vodeći računa o početnom dugu. U svojim preporukama u vezi s EDP-om za države članice koje premašuju prag duga Komisija bi pri utvrđivanju godišnjih ciljeva deficita također trebala navesti godišnje razine omjera duga i BDP-a koje su usklađene s tim ciljevima.

Traži se i aktivnija uloga u europskom semestru te revizor navode da bi se Komisija trebala usredotočiti ne samo na zakonodavne aspekte nego i na procjenu djelotvornosti prevedenih reformi. Isto tako trebala bi u cijelosti iskoristiti ovlasti da zajamči da države članice u postupku u slučaju prekomjernog deficita ispune preuzete obveze u pogledu provođenja strukturnih reformi. U slučaju postojanja dokaza da neka država članica nije provela preporuke u vezi s EDP-om te stoga nije ispunila obveze u vezi s proračunskom disciplinom iz Ugovora, Komisija bi trebala u skladu s postojećim zakonodavstvom preporučiti Vijeću da pojača postupak i primijeni sankcije.

23


UDK: 338.1 24

mr.sc. Ivana Maletić*

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.*

Jesenske ekonomske prognoze: Hrvatska će rasti 2,6% u 2016. Hrvatska može uz odlučnu provedbu programa Vlade rasti puno više od prognoziranog u sljedeće dvije godine.

Europska komisija je 9. studenoga 2016. objavila Jesenske ekonomske prognoze koje je predstavio povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici. Moscovici je istaknuo kako Europska unija ostvaruje umjeren rast u izazovnim uvjetima. Europska komisija stoga predviđa rast BDP-a na razini Europske unije od 1,8% u 2016., 1,6% u 2017. i 1,8% u 2018. Moscovici je naglasio pet pozitivnih kretanja u Europskoj uniji: (1) BDP će rasti u svim državama članicama najviše zbog privatne potrošnje, iako postoje razlike među državama; (2) stvaranje radnih mjesta pokazalo se otpornijim nego što se očekivalo pa će tako stopa nezaposlenosti biti na najnižoj razini od 2009. godine; (3) investicije će napokon početi rasti što je, među ostalim, i rezultat niske cijene financiranja uslijed akomodativne monetarne politike; (4) inflacija će se

vratiti na normalnu razinu pa se tako očekuje inflacija od 0,3% u eurozoni; (5) nastavljaju se poboljšanja i pozitivni trendovi u javnim financijama. U pogledu ekonomskih prognoza za Hrvatsku, Europska komisija je značajnije povisila svoju prognozu gospodarskog rasta u 2016. u odnosu na Proljetne ekonomske prognoze, točnije s 1,8% na 2,6%. Snažniji gospodarski rast ove godine u prvom redu rezultat je rasta potrošnje, investicija i rekordne turističke sezone. U usporedbi s deset novih država članica, Hrvatska će se ove godine napokon pomaknuti s dna ljestvice i zauzeti peto mjesto po prognoziranom gospodarskom rastu. Iako se u 2017. i 2018. godini predviđa lagano usporavanje rasta BDP-a na 2,5% i 2,3%, Hrvatska će rasti brže od prosjeka Europske unije. Međutim, ovakva predviđanja za sljedeće dvije godine i dalje za Hrvatsku znače lošu poziciju u odnosu na države srednje i jugoistočne Europe s kojima se uspoređujemo te su kvalitetne promjene sa snažnim gospodarskim efektima neophodne.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. ** Darija Jurica Vuković, dipl. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić


Također, važno je uzeti u obzir činjenicu kako se ove prognoze Europske komisije temelje na najavljenim reformama i mjerama do kraja listopada, pa je tako realno za očekivati kako učinkovitom provedbom novog Programa Vlade RH, Hrvatska može zadržati uzlazni trend započet ove godine. Tablica 1: Projekcije realne stope rasta BDP-a (%) u 10 novih država članica i Hrvatskoj RB Država

2015. RB Država

2016. RB Država

2017. RB Država

2018.

1.

Češka

4,5

1.

Rumunjska

5,2

1.

Rumunjska

3,9

1.

Slovačka

3,8

4.

Rumunjska

3,7

3,6

4.

5.

Poljska

Hrvatska

2,6

Bugarska

2,9

4.

Latvija

3,0

2,3

7.

8.

Slovenija

2,2

4.

2,7

Češka

3,1

2,2

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Poljska

Slovačka

Bugarska

Mađarska Latvija

Slovenija

3,9

3,8

3,1

EU

2,2

Litva

1,8

10. Hrvatska

1,6

11. Estonija

1,4

2.

3.

6.

9.

Slovačka

Bugarska

Mađarska Litva

10. Latvija

3,4

3,1

2,1

2,0

1,9

EU

1,8

11. Estonija

1,1

Izvor: Jesenske ekonomske prognoze 2016.

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Poljska

Slovačka Latvija Litva

Češka

Mađarska

3,4

3,2

2,8

2,7

2,6

2,6

Slovenija

10. Hrvatska

2,5

11. Estonija EU

2,3

1,6

2,6

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Rumunjska Poljska

Bugarska Litva

Mađarska Češka

3,6

3,2

2,8

2,8

2,8

2,7

Estonija

10. Hrvatska

2,3

11. Slovenija EU

2,2

1,8

2,6

U ovoj godini nastavit će se trend smanjenja cijena, pa će stoga harmonizirani indeks potrošačkih cijena, prema Jesenskim ekonomskim prognozama, iznositi -0,9% da bi u 2017. zabilježio rast od 0,8%, a u 2018. 1,5%. Pozitivna kretanja gospodarskog rasta utječu i na kretanja na tržištu rada. Tako se predviđa povećanje zaposlenosti od 1,8% u 2016. te još snažnije smanjenje stope nezaposlenosti na koje utječu i demografska kretanja. Europska komisija predviđa smanjenje stope nezaposlenosti s 16,3% u 2015. na 13,4% u 2016. te postupno na 10,3% u 2018. Iako se Hrvatska po stopi nezaposlenosti i dalje nalazi na samom vrhu u usporedbi s deset novih država članica, Hrvatska će prema prognozama zabilježiti najveće smanjenje stope nezaposlenosti u promatrane tri godine.

Tablica 2: Projekcije kretanja stope nezaposlenosti (%) u 10 novih država članica i Hrvatskoj RB Država

2015. RB Država

2016. RB Država

2017. RB Država

2018.

1.

Hrvatska

16,3

1.

Hrvatska

13,4

1.

Hrvatska

11,7

1.

Hrvatska

10,3

2.

Slovačka

11,5

2.

Slovačka

9,7

2.

Latvija

9,2

2.

Latvija

4.

Bugarska

9,2

4.

4.

4.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Latvija EU

Litva

Slovenija Poljska

Mađarska

Rumunjska

10. Estonija 11. Češka

9,9

9,4 9,1

9,0

7,5

6,8

6,8

6,2

5,1

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Latvija EU

8,6

Slovenija

Bugarska

8,4

8,1

Litva

Estonija

Rumunjska Poljska

10. Mađarska 11. Češka

Izvor: Jesenske ekonomske prognoze 2016.

9,6

7,6

6,5

6,5

6,2

5,1

4,2

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Slovačka EU

8,3

Slovenija Estonija

7,7

7,4

Litva

Bugarska

Rumunjska Poljska

10. Mađarska 11. Češka

8,7

7,4

7,1

6,4

5,6

4,7

4,1

3.

5.

6.

7.

8.

9.

8,8

Estonija EU

7,9

Slovačka

Slovenija

7,5

7,2

Litva

Bugarska

Rumunjska Poljska

10. Mađarska 11. Češka

8,3

7,0

6,3

6,3

4,7

4,1

4,0

25


26

U pogledu javnih financija, Europska komisija predviđa nastavak pozitivnih kretanja u Hrvatskoj. Tako se u 2016. predviđa smanjenje deficita opće države na ispod mastriškog kriterija od 3% BDP-a, točnije na 2,1% BDP-a. Smanjenje deficita nastavit će se i u narednim godinama do 1,4% BDP-a u 2018. godini. Nakon što je bilježila najveći deficit u odnosu na nove države članice, Hrvatska se ove godine i po ovom pokazatelju napokon pomiče s dna ljestvice. Tablica 3: Projekcije deficita opće države (% BDP-a) u 10 novih država članica i Hrvatskoj RB Država 1.

Estonija

4.

Rumunjska

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

2015. RB Država 0,1

1.

Estonija

-0,8

4.

Latvija

Litva

-0,2

Latvija

-1,3

Češka

Mađarska

-0,6

-1,6

2.

3.

5.

6.

Bugarska

EU

-2,4

7.

Poljska

-1,7

Slovačka

-2,6

-2,7

8.

9.

10. Slovenija

11. Hrvatska

-2,7

-3,3

2016. RB Država 1.

Estonija

-0,4

1.

Estonija

-0,2

-0,8

4.

Litva

-0,8

4.

Češka

-0,7

-0,2

Bugarska

-0,9

Mađarska

-0,6

-1,5

EU

-2,0

Hrvatska

-2,1

Slovačka

-2,2

Poljska

10. Slovenija

11. Rumunjska

Izvor: Jesenske ekonomske prognoze 2016.

2018.

0,5

Češka Litva

2017. RB Država

-2,4

-2,4

-2,8

2.

3.

5.

6.

Češka

Bugarska Latvija

Slovačka

-0,6

-0,8

-1,1

-1,5

2.

3.

5.

6.

EU

-1,7

7.

7.

Hrvatska

-1,8

8.

Slovenija

-2,0

8.

9.

Mađarska

10. Poljska

11. Rumunjska

-2,3

-3,0

-3,2

9.

Slovačka

Bugarska Litva

-0,5

-0,7

-0,7

Latvija

Hrvatska

-1,4

Slovenija EU

-1,6

Mađarska

-1,5

-2,3

10. Poljska

11. Rumunjska

-1,2

-3,1

-3,2

Nakon kontinuiranog rasta udjela duga opće države u BDP-u, Hrvatska će ove godine zabilježiti smanjenje duga opće države na 86% BDP-a te postupno na 82,8% BDP-a u 2018. tako da će hrvatski dug opće države biti manji od prosjeka Europske unije, za razliku od 2015. Jesenske prognoze Europske komisije predviđaju pozitivna kretanja u Hrvatskoj koja se nalazi na putu temeljitog oporavka. Nakon što je proteklih godina po nizu pokazatelja bila na samom začelju u usporedbi s novim državama članicama, Hrvatska je ove godine napokon počela konvergirati i približavati se prosječnim kretanjima u promatranim državama. Učinkovitom provedbom Programa Vlade usmjerenog na poticanje gospodarstva i stvaranje radnih mjesta, Hrvatska može zadržati ovaj pozitivni trend i u narednim godinama. Tablica 4: Projekcije duga opće države (% BDP-a) u 10 novih država članica i Hrvatskoj RB Država

2015. RB Država

2016. RB Država

2017. RB Država

2018.

1.

Hrvatska

86,7

EU

86,0

EU

85,1

EU

83,9

EU

86,6

Hrvatska

85,0

Hrvatska

84,3

Hrvatska

82,8

4.

Slovačka

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Slovenija

Mađarska

Poljska

Litva

Češka

Rumunjska

Latvija

10. Bugarska 11. Estonija

83,1

74,7

52,5

51,1

42,7

40,3

37,9

36,3

26,0

10,1

1. 2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Slovenija

Mađarska

Poljska

Slovačka

Litva

Latvija

Češka

Rumunjska

10. Bugarska 11. Estonija

Izvor: Jesenske ekonomske prognoze 2016.

80,2

73,4

53,4

53,3

40,8

40,0

39,7

38,9

29,4 9,4

1. 2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Slovenija

Mađarska

Poljska

Slovačka

Litva

Rumunjska

Češka

Latvija

10. Bugarska 11. Estonija

78,3

72,5

55,0

52,7

43,3

40,2

39,1

37,2

26,3 9,5

1. 2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Slovenija

Mađarska

Poljska

Slovačka

Rumunjska

Litva

Češka

Latvija

10. Bugarska 11. Estonija

76,6

71,8

55,5

51,5

41,5

40,2

38,5

36,0

25,9 9,4


27

Aktivnosti ureda POSJET IM UREDU

Edukacijom, podrškom i promocijom do dobrog upravljanja na lokalnoj razini Organizacija ODRAZ - Održivi razvoj zajednice u partnerstvu s Udrugom gradova, u sklopu projekta ‚Edukacijom, podrškom i promocijom do dobrog upravljanja na lokalnoj razini’ posjetila je Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić u srijedu, 16. studenoga. Studijski posjet bio je jedna od aktivnosti u projektu u kojem je sudjelovalo 30 ljudi, predstavnika gradova i općina, javnih poduzeća, Udruge gradova, udruga i ostalih iz Zagrebačka, Sisačko-moslovačke i Šibensko-kninske županije i Grada Zagreba.

Osim Europskog parlamenta u kojem su se posjetitelji upoznali s radom Ureda zastupnice Maletić i procesom donošenja odluka te sudjelovali na komemoraciji za žrtve Vukovara i Škabrnje, posjetili su još i Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbora regija i grad Gent, gdje su razmijenili iskustva dobre prakse savjetovanja s javnošću i uključivanju građana i dionika u donošenje odluka.

25. GODIŠNJICA

I u Bruxellesu svijetle Vukovar i Škabrnja Povodom obilježavanja 25. obljetnice Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu organizirali su tradicionalnu molitvu i sjećanje koje se održalo 16. studenog 2016. u Europskom parlamentu.

„Bez svih tih ljudi danas ne bismo bili u Europskoj uniji. Svojim su životima omogućili da imamo domovinu. I na tome im vječna hvala!” - kazala je u ime zastupnika voditeljica hrvatske delegacije EPP-a u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.

KNOWLEDGE4INNOVATION

Zastupnica Maletić domaćin 8. Europskog inovacijskog summita Zastupnica Ivana Maletić kao članica Predsjedništva Knowledge for Innovation (K4I) bila je domaćin 8. Europskog inovacijskog summita koji se od 14.-17. studenoga održao u Europskom parlamentu. Knowledge4Innovation (K4I) je otvorena, neovisna, neprofitna platforma koja okuplja predstavnike regija, gradova, sveučilišta, istraživačkih organizacija, sindikata i think tankova, malih i srednjih poduzetnika te promovira inovacijske aktivnosti diljem Europe, a svake godine organizira Europski inovacijski summit.

Ovogodišnje rasprave vodile su se o srednjoročnom pregledu i politikama EU nakon 2020 – Europskom inovacijskom vijeću, strukturnim fondovima, STEM obrazovanju, budućoj generaciji poduzetnika i inovatora, novim modelima poduzetništva, učinku digitalizacije na društvo i cirkularnoj ekonomiji. Kako bi inovacije bile uspješne nemoguće ih je razvijati samo u laboratorijima, već u razvoj treba uključiti i korisnike. Zato je važna neometana i dobra komunikacija između znanosti i društva. Upravo zato ovogodišnji Summit održao se pod motom – Inovativna budućnost sada. Zastupnica Maletić bila je domaćin dvaju događaja koja su okupila znanstvenike, poduzetnike, predstavnike industrije i kreatore politika: Cirkularna ekonomija i Ugljik kao dodana vrijednost za Europu.


28

„Jako sam sretna što smo i ove godine organizirali 8. Europski inovacijski summit koji je od iznimne važnosti za cijelu Europu. Od financijske krize 2008. – 2009. pokušavamo naći model kako bi se ojačao ekonomski rast u Europskoj uniji te EU pozicionirala kao globalni lider. Konstantno govorimo o pametnoj fiskalnoj konsolidaciji, ulaganjima, jačanju jedinstvenog tržišta i u sklopu njega o digitalnom tržištu, energetskoj uniji, bankarskoj uniji i slično. Sve su to bitni procesi za gospodarsko jačanje, ali bez novih ideja, kreativnosti i inovacija teško da se mogu postići značajniji i zapaženiji pomaci kakve priželjkujemo. Važnu ulogu u postizanju ekonomskog rasta zato može imati upravo cirkularna ekonomija. Na nama je zadatak potaknuti je na razini Europske unije ali i u svim državama članicama i ukazati kako je ulaganje u cirkularnu ekonomiju ulaganje u našu budućnost i održivi razvoj, a ne samo trošak.

Imamo stroga fiskalna pravila, neujednačeno zakonodavstvo u državama članicama i puno različitih ograničenja koja su prepreka napretku provedbe cirkularne ekonomije u praksi i koja je potrebno otkloniti kao bismo otvorili put inovativnim rješenjima i rastu“, istaknula je u uvodnom govoru zastupnica Maletić. Cirkularna ekonomija redefinira i modernizira gospodarstvo s ciljem postizanja održivosti - da proizvodi traju što duže. Danas je učinkovitost recikliranja uvjetovana sposobnošću razdvajanja materijala u pojedinačne visokokvalitetne elemente na ekološki učinkovit način. U idućih deset godina prioritet bi trebao biti izgradnja svijesti (u ekonomskom i ekološkom smislu) o važnosti odlaganja otpada i njegovog korištenje kao resursa u drugim sektorima.

Europska unija je ovisna o uvozu sirovina koje su ključne za temeljne industrijske aktivnosti, a cirkularna ekonomija mogla bi povećati učinkovitost potrošnje primarnih resursa te tako smanjiti ovisnost o uvozu, ali i očuvati izvore sirovina.

U srijedu, 16. studenog 2016. održan je radni ručak o ulozi ugljičnog dioksida u stvaranju dodatne vrijednosti za Europu kojem je zastupnica Maletić bila domaćin uz kolegicu Adinu-Ioanu Vălean (EPP, Rumunjska). Korištenje CO2 kao alternativnog izvora za proizvodnju održivih materijala, kemikalija, goriva i pohrane obnovljivih izvora energije može biti strateški izbor kako bi se smanjilo korištenje fosilnih sirovina, ovisnost Europske unije o uvozu fosilnih sirovina, ali i pritisak na biomasu. Pretvorba CO2 može doprinijeti povećanju udjela energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije kao i sigurnosti energetske opskrbe kroz pohranu obnovljive energije. Mnoge tvrtke već rade na razvoju tehnologije za pretvorbu CO2, a daljnji razvoj ove tehnologije može stvoriti niz mogućnosti za europsku kemijsku industriju.

„Tijekom ove rasprave jasno je istaknuto koliko je važno kreiranje ekosustava povoljnog za razvoj startupova i poticanje inovacija. Moramo biti puno brži i pri tome ne mislim samo na financije nego i na zakonodavni okvir. Komplicirana i zastarjela regulativa predstavlja problem, ali mi koji imamo ulogu zakonodavca trebamo je mijenjati i modernizirati na način da podržava inovacije. Jedan od naših prioriteta svakako je podizanje svijesti javnosti o važnosti i prednostima cirkularne ekonomije. Iz ove rasprave vidljivo je da tek radimo prve korake i da je još mnogo izazova ispred svih nas. Trebamo pronaći načine kako pomoći inovatorima. Trebamo biti na strani onih koji žele raditi i razumjeti ih jer u suprotnom nikada nećemo uspjeti. Zajedno trebamo stvoriti timove - kreatori politika, zakonodavci, istraživači, proizvođači i inovatori koji će zajednički stvarati propise koji potiču kreativnost, nove ideje, međusektorska povezivanja i nove poslovne modele. Nadam se da ćemo više raditi zajedno i tako doprinijeti razvoju nove Europe koja inspirira i vodi.“, zaključila je zastupnica Ivana Maletić.


950 godina Šibenik u Europskom parlamentu predstavljen konferencijom i izložbom Povodom 950. obljetnice prvog pisanog spomena grada Šibenika u Europskom parlamentu u Bruxellesu predstavljen je ovaj grad i njegova bogata povijest. Konferenciju i otvorenje izložbe popratili su i Šibenčani koji su doputovali u Bruxelles na poziv zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, a brojne čestitke uputili su i drugi zastupnici poput irske potpredsjednice Europskog parlamenta Mairead McGuinness, bugarskog zastupnika Andreya Novakova, grčke zastupnice Marie Spyraki i slovenskih zastupnika Alojza Peterlea i Franca Bogoviča koji su poslali i video poruke. Program predstavljanja Šibenika u Europskom parlamentu obuhvatio je konferenciju „950 godina Šibenika“ u okviru koje je prikazan video zapis autora Željka Petreša „Faustov let“ o najznačajnijim dijelovima naše povijesti. Uz audio-vizualni dio, sadržaj konferencije obogaćen je predavanjima te recitalima, a pročitana je i isprava Kralja Petra Krešimira IV. Prigodna izlaganja uputili su predstavnici gradske, županijske te crkvene vlasti. Nakon konferencije otvorena je izložba „950 godina Šibenika“. “Ovom konferencijom htjeli smo predstaviti kulturnu i povjesnu tradiciju koju imaju grad i županija”, naglasila je zastupnica Ivana Maletić, rođena Šibenčanka. “Povijest grada je vrlo slavna i burna, a to je vrijedno čuti u Europskom parlamentu. Šibenik je grad koji je postao poznat ne samo u Hrvatskoj već i šire po svojim uspješnim projektima koji se financiraju iz EU fondova i pozitivnim promjenama u razvoju turizma”, naglasila je Maletić.

“Kako bismo imali uspješnu i kvalitetnu budućnost moramo se sjećati i svoje prošlosti te njegovati tradiciju i kulturnu baštinu. Predstavljanje 950. obljetnice grada Šibenika i sjećanja na trenutke iz njegove slavne i burne prošlosti temelj je izgradnje njegove uspješne budućnosti. To se dalo vidjeti i u filmu „Faustov let” u kojem su prikazane znamenitosti i događaji koji se upravo zadnjih nekoliko godina revitaliziraju i postaju ključ prepoznatljivosti Šibenika”, zaključila je zastupnica Ivana Maletić. Nakon upoznavanja s radom europskih institucija, konferencije i izložbe, Šibenčani su se upoznali s ljepotama Bruxellesa kojeg, kao i Šibenik, čuva sveti Mihovil. U programu predstavljanja Šibenika u Bruxellesu sudjelovali su predstavnici Grada Šibenika, Šibenskokninske županije, Šibenske biskupije, Gradskog vijeća grada Šibenika, turističkih, kulturnih i obrazovnih institucija, brojnih udruga i predstavnici medija.

29


30

Vijesti iz Europskog parlamenta NOBELOVAC U PARLAMENTU

Stiglitz: Nužan je sveobuhvatan globalni pristup s nultim stupnjem tolerancije prema tajnim oazama

U Bruxellesu, 16. studenoga 2016., na sastanku Istražnog odbora za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza održana je razmjena mišljenja s profesorom Josephom E. Stiglitzom, dobitnikom Nobelove nagrade za ekonomiju. Stiglitz je bio imenovan od strane panamske vlade kao stručnjak u nacionalni Istražni odbor za panamske dokumente, ali je dao ostavku nakon nekoliko mjeseci. U uvodnom izlaganju, profesor Stiglitz istaknuo je kako je tema kojom se bavi ovaj Istražni odbor Europskog parlamenta jako važna jer tajne oaze koje su došle u središte rasprava nakon objave panamskih dokumenata imaju veliki učinak ne samo na svjetsko gospodarstvo, već i na cijelo društvo. Te oaze omogućuju izbjegavanje plaćanja poreza, utaju poreza i pranje novca povezano s korupcijom. Panamski dokumenti otkrili su što se točno događalo. Stiglitz je naglasio kako se 80% aktivnosti o kojima govore panamski dokumenti nije odvijalo u Panami iz čega je jasno kako je ovo globalni problem. Profesor Stiglitz se osvrnuo i na svoje sudjelovanje u panamskom nacionalnom istražnom odboru u koji je bio pozvan. Bilo je jasno kako panamske vlasti žele popraviti svoju reputaciju te se nadao da žele i izmijeniti model poslovanja u državi, reformirat se te je to bila prilika za definiranje što se može napraviti po tom pitanju i biti uzor drugim državama. Na početku su zatražena jamstva od panamske vlade da izvješće koje će se izraditi bude transparentno i javno. Nakon tjedana čekanja, panamska vlada nije dala takva jamstva zbog čega je i dao ostavku. No, u međuvremenu su napravili dosta posla i stoga upravo objavljuju svoje izvješće temeljeno na saznanjima do kojih su došli.

Govoreći o pojavi na koju ukazuju panamski dokumenti, Stiglitz je istaknuo kako je ova vrsta tajnovitosti dio loše strane globalizacije. Skrivanje novaca, bilo uslijed utaje poreza ili pranja novca, narušava normalno funkcioniranje globalnog društva. Svi koji vjeruju u globalizaciju moraju biti spremni i na rješavanje loših strana globalizacije, kao što je ova pojava. Također je naglasio kako je nužan sveobuhvatan globalni pristup tajnovitosti s nultim stupnjem tolerancije prema tajnovitosti. Iako se tajne oaze trebaju napasti globalno, profesor Stiglitz smatra kako i sama Europa može imati veliki učinak. Istaknuo je kako nisu samo off-shore oaze uključene u ovu pojavu, već i on-shore, kako u SAD-u tako i Europi, što je važno znati kako bi se adresirao taj problem. Nakon objave panamskih dokumenata, vlada SAD-a počela je provoditi određene aktivnosti. Profesor Stiglitz je naglasio kako ova pojava nije samo ograničena na financijski sektor. Istina je da su banke sudjelovale, ali one su se u većoj mjeri morale reformirati. Međutim, postoji jedna cijela industrija koja servisira ovu pojavu tajnovitosti, kao što su odvjetnička društva.

U izvješću se navodi niz mjera kako pristupiti tim odvjetničkim društvima. Stiglitz je također naglasio kako je važno provoditi odredbe međudržavnih ugovora koje se odnose na transparentnost, razmjenu poreznih podatka i sl. Kao vrlo važnu stvar koja je nužna u rješavanju ove globalne pojave, profesor Stiglitz je istaknuo kako treba postojati javni registar stvarnih vlasnika. Naime, događa se da se stvaraju lanci poduzeća u međusobnom vlasništvu kako bi se sakrio trag pravog vlasnika. Upravo zbog toga je važno imati javno dostupan registar stvarnih vlasnika koji su fizičke osobe, a ne poduzeća, kako bi nadležna tijela i mediji mogli imati pristup podacima. Mnoge multinacionalne kompanije također imaju stotine podružnica što nameće sumnju da su ih osnovale kako bi izbjegle plaćanje poreza. Ovdje postoji temeljno pitanje koje sam možda trebao naglasiti.


Mora se postaviti pitanje: što offshore bankarska središta donose globalnoj zajednici kao bankarska ili financijska središta? Prije četiri godine jedan je od naših predsjedničkih kandidata otvoreno naveo da čuva svoj novac na Kajmanskim otocima, i mnogi su Amerikanci postavili pitanje: zar New York nije dobro bankarsko središte? Znaju li na Kajmanskim otocima nešto o upravljanju bogatstvom i novcem što mi u New Yorku ne znamo? Naravno, odgovor je bio da novac ne raste bolje pod suncem Kajmanskog otočja, nego će prije biti da raste bolje u nedostatku svjetla. To pak ne bismo trebali dopustiti. Stoga mi se logička podloga za dopuštanje uvođenja globalnog poreza i regulatorne arbitraže čini vrlo upitnom.

Na kraju je profesor Stiglitz ponovno istaknuo važnost posla kojim se ovaj Istražni odbor Europskog parlamenta bavi kako bi spriječio porezne oaze da narušavaju funkcioniranje globalnog društva kao što su činile do sada. U raspravi je zastupnike zanimalo što se može napraviti u smislu unaprjeđenja poreznih sustava i zakonodavnog okvira kako bi se smanjili poticaji europskim poduzećima da odlaze u porezne oaze. Također ih je zanimalo što se na međunarodnoj razini može napraviti kako bi se stvorio pritisak na određena područja da poštuju međunarodne porezne standarde, a da se ne narušava njihov suverenitet kao nezavisnih država. Profesor Stiglitz odgovorio je kako bi suverenitet uvijek trebao podrazumijevati odgovoran. Suverenoj državi ne bi trebalo dopustiti da poduzme radnje koje izazivaju štetu drugim zemljama. Zbog toga bi, ako suverena država zagađuje atmosferu i doprinosi globalnom zagrijavanju, trebalo poduzeti snažne mjere protiv te države jer čini štetu drugim zemljama.

„Tajna utočišta čine štetu drugim zemljama stoga smatram da je dati drugoj zemlji na znanje da njezine radnje koje nam izazivaju štetu neće proći nekažnjeno samo dio odgovornog globalnog građanstva. Ne smatram da je na bilo koji način problematično to što govorimo zemlji da ne može činiti određene stvari, na primjer širiti nuklearno naoružanje. Postoji čitav skup temeljnih zahtjeva globalnog građanstva, a to bi trebao biti jedan od njih“, kazao je profesor Stiglitz i dodao kako postoji širok raspon mjera koje se može poduzeti kako bi se stvorio pritisak na zemlje koje ne surađuju. „Opisao sam jednu mjeru za koju se može reći da je ekstremna, ali koju ćemo možda morati poduzeti, naime dati tim zemljama na znanje da, ako ne budu surađivale u pogledu globalnih normi, mi nećemo dati našim poduzećima pravo da surađuju s njima. To jest, da naše banke neće moći surađivati s njihovima. Da u njima postoji zarazna bolest – tajnost – i da ne želimo da se ta bolest proširi, te stoga nećemo dopustiti našim bankama da surađuju s njima. Suradnja naših poduzeća s njima je povlastica, a ne pravo i, ako ne ispune te međunarodne norme, mi je nećemo dopustiti“, zaključio je profesor Stiglitz.

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

EUROPSKI SEMESTAR

Maletić: „Za Europu koja je uzor i globalni lider treba nam podrška inovatorima i stratupovima“ Na plenarnoj sjednici 22. studenoga u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o odluci donesenoj o paketu Europskog semestra, uključujući i godišnji pregled rasta za 2017. Zastupnica Maletić naglasila je da se koordinacija fiskalnih politika i zajedničko djelovanje u okviru Europskog semestra pokazalo više nego potrebnim za dugoročan i održiv razvoj Europske unije. Naglasila je kako je važno nastaviti s pametnom fiskalnom konsolidacijom, poticanjem investicija, provedbom strukturnih reformi i izgradnjom jedinstvenog tržišta.

„Puno je još prostora za ulaganja i rast i puno posla pred svima nama: od izgradnje jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske unije, do stvaranja poticajnog ekosustava za inovacije i startupove. Želimo Europu koja inspirira, koja je uzor i globalni lider, koja raste puno više od 1-2% godišnje. Za to je potrebno više. Treba nam odlučnija i brža provedba i više zajedništva. Na primjer, sada smo lideri u cirkularnoj ekonomiji, ali ako se ne ubrzamo Kina i SAD će nas prestići, jer nove tehnologije postaju jeftinije i dvojba oko konkurentnosti je riješena, a ove države su brže u donošenju regulative i u prilagodbi tržištu. Zbog sporosti gubimo. Previše vremena nam treba za novu regulativu koja prati nove trendove, međusektorska povezivanja i nove poslovne modele. Previše vremena nam treba za snažnije povezivanje znanosti i gospodarstva te provedbu ostalih reformi ključnih za poduzetnike i inovatore.“, istaknula je zastupnica Maletić. Zastupnica je uputila pitanje podpredsjedniku Komisije Dombrovskisu kako to promijeniti i na koji način se ubrzati. Potpredsjednik Dombrovskis je zaključio kako je iznimno važna kvaliteta javnih ulaganja, a bitna stavka je smanjenje i pojednostavljivanje administracije. Naglasio je kako uvijek moramo u u središtu pažnje imati glavne ciljeve Europskog semestra i ustrajati u postizanju zajedničkog napretka.

31


32

JAMSTVO ZA VJEŠTINE Maletić: „Jamstvo za vještine korak je prema društvu socijalne pravednosti, znanja i konkurentnosti“ Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu 22. studenoga održala se rasprava o uspostavljanju Jamstva za vještine. Riječ je o jednoj od mjera sveobuhvatnog Programa za vještine kojeg je Europska komisija preložila u lipnju. U pisanom obrazloženju zastupnica Maletić istaknula je kako podržava donošenje Jamstva za vještine koje će pomoći odraslim osobama koje su prerano napustile sustav obrazovanja, iz najčešće objektivnih razloga, da steknu osnovne kvalifikacije i uključe se na tržište rada.

„S obzirom na slobodu koju imaju u načinu provedbe, pozivam države članice da brzo i odlučno krenu u provedbu ovog programa. Za njega se nažalost ne izdvajaju dodatna sredstva iz europskog proračuna, ali je prihvatljiv za financiranje iz postojećih programa i ESI fondova, stoga je za uspjeh samo važna učinkovita realizacija. Ovaj će program pridonijeti jačanju cijelog društva jer je širenje osnovnih vještina na što veći broj stanovnika korak prema društvu socijalne pravednosti, znanja i konkurentnosti“, zaključila je zastupnica.

PDV

„Zbog toga podržavam ovo Izvješće i prijedloge iznesene da se sustav PDV-a pojednostavi, ali ono što bih željela istaknuti je da niti reforma PDV-a, niti bilo koja druga, ne može biti uspješna bez zajedništva svih država članica“, naglasila je Maletić. Zastupnica se ne slaže s potpunim ukidanjem minimalne stope PDV-a, ali smatra kako je usklađivanje na razini EU svakako potrebno te podržava sastavljanje jedinstvenog europskog popisa proizvoda i usluga na koje se primjenjuje snižena stopa.

Također, zastupnica Maletić je rekla kako je nužno da Komisija odigra važnu ulogu koju ima u harmonizaciji čitavog sustava. „Već samom boljom suradnjom i razmjenom informacija čak i bez drugih promjena sigurno bismo smanjili broj i poguban financijski učinak prijevara. Pozivam sve, za početak, dok radimo na novom pojednostavljenom i harmoniziranom sustavu PDV-a, da napravimo ovaj prvi korak i zaštitimo poštene poduzetnike i građane od prijevara.“, zaključila je zastupnica Maletić. Potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen zaključio je kako EU ima jako dobre razloge za unapređenje sustava PDV-a, koji prvenstveno mora biti pravedan. „PDV je dobar mehanizam za proizvodnju novca, ali nije idealno sredstvo za rješavanje svih problema u društvu“, naglasio je Katainen.

Maletić: „Uz pojednostavljenje sustava PDV-a Izvjestitelj Werner Langen na kraju predstavljanja Izvješća ključna je razmjena informacija i zaštita naglasio kako je određivanje stopa PDV-a još uvijek u poduzetnika i građana od prijevara“ nadležnosti država članica, pa je zbog toga važno da Na plenarnoj sjednici 23. studenoga u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o Izvješću na temu „Prema konačnom sustavu PDV-a i borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om”. Zastupnica Maletić istaknula je kako je postojeći sustav PDV-a kompliciran, zahtjeva veliku administraciju na razini poduzetnika i poreznih uprava i ostavlja puno prostora za porezne prijevare.

pravovremeno rješavaju nedostatke u propisima. „Bitno je da se pojednostavi birokracija i da se države članice zajedničkim snagama bore protiv prijevara u vezi s PDVom.“, zaključio je Langen


21 33

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Profile for Ivana Maletić

I'M studeni 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M studeni 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić