Page 1

Informativni mjeseÄ?nik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

11/12

studeni/prosinac 2015.


Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

11/12

studeni/prosinac 2015.

Izvor: Turistička zajednica Grada Zagreba Autor fotografije: Julien Duval

Sadržaj 4 mr. sc. Ivana Maletić

EU fondovi – prilika koju propuštamo

10 mr. sc. Ivana Maletić i Darija Jurica Vuković, dipl. oec.

Započeo novi ciklus Europskog semestra – Hrvatsku i dalje obilježavaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže te visoka razina nezaposlenosti i siromaštva

14 dr. sc. Davor Galinec

Najnovija kretanja (prekomjernog) deficita i duga u Hrvatskoj i EU te ocjena trenutne ekonomske situacije u Hrvatskoj temeljem nalaza Jesenskih prognoza Komisije

23 Darija Jurica Vuković, dipl. oec.

Plan za dovršetak ekonomske i monetarne unije - Izvješće petorice predsjednika -

27 Ivana Petričko, mag. oec.

Rezultati Youthonomics-a: Hrvatska 51. od 64 države

31 Konferencija: Povezivanje znanosti i poduzetništva i financiranje iz EU proračuna

33 Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta 35 Vijesti iz Europskog parlamenta 38 Aktivnosti ureda

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Marija Tufekčić Ivana Petričko Tvrtko Lovrić Kristina Kosor Ivan Dvornik Darija Jurica Vuković Tena Mišetić

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E218 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ

Brojne teme zaokupljaju države članice i institucije Europske unije. Od uspostave jake i stabilne monetarne unije čiji su glavni stupovi ekonomska, financijska, fiskalna i politička unija koje su međusobno ovisne te se stoga moraju razvijati istovremeno, preko početka novog ciklusa Europskog semestra, provedbe strukturnih reformi, pametne fiskalne konsolidacije, jačanja jedinstvenog tržišta, poticanja ulaganja, inovacija, razvoja novih tehnologija, reindustrijalizacije, digitalizacije, energetske unije, do izbjegličke krize, promjene višegodišnjeg financijskog okvira, budućnosti kohezijske politike. U ovom broju smo nastojali dati presjek najvažnijih događanja, zaključaka i poruka. Na početku novog ciklusa Europskog semestra Hrvatska je i dalje daleko od ispunjavanja ciljeva zadanih u proceduri Prekomjernog proračunskog deficita i opterećena brojnim makroekonomskim neravnotežama. U veljači ove godine svrstani smo u petu kategoriju u Postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža (Prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere, politike i posebno praćenje). Komisija je razmatrala mogućnost prebacivanja Hrvatske i Francuske u šestu kategoriju, takozvani korektivni mehanizam u kojem se pokreću i kaznene mjere koje za Hrvatsku znače blokiranje EU fondova. Prilike koje su nam se članstvom u Europskoj uniji otvorile ne koristimo. EU fondovi su potpuno zanemareni, nema transfera znanja i tehnologija niti novih povoljnih izvora financiranja.

Hrvatskoj je neophodan zaokret, snažna i odlučna Vlada koja će reformirati državnu upravu i učiniti je servisom građana i poduzetnika, financijski sustav staviti u funkciju razvojnih poduzetničkih projekata, osnažiti obrazovni i znanstveni sustav te ga u potpunosti povezati s gospodarstvom, javna poduzeća učiniti konkurentnim, pomoći poduzetnicima da snize ulazne troškove te se kvalitetno pozicioniraju na jedinstvenom tržištu. Neophodna je Vlada koja će razvijati kulturu dijaloga i raditi prema principu partnerstva u zajedništvu sa svim segmentima društva.

U želji da nam se tako nešto dogodi i da zajedno gradimo jaku Hrvatsku koja će biti pozitivno iznenađenje i primjer svima u Europskoj uniji želim vam blagoslovljen Božić i sretnu Novu 2016. godinu.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338.1 4

mr. sc. Ivana Maletić*

EU fondovi – prilika koju propuštamo Razvoj država članica petog vala proširenja potpomognut EU fondovima

EU fondovi značajno su pomogli državama članicama iz petog vala proširenja u podizanju razine blagostanja mjerene visinom BDP-a u odnosu na prosjek Europske unije. Analizom visine korištenja predpristupnih programa pomoći i EU fondova u 10 država članica (Slovenija, Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Rumunjska i Bugarska) u razdoblju od 2000. do 2014. te kretanja investicija i BDP-a u odnosu na prosjek EU, utvrđena je jasna pozitivna korelacija: S povećanjem korištenja EU sredstava, BDP po stanovniku u PPS u odnosu na EU28 porastao je, za analiziranih deset država članica, s 55,3% u 2004. na 68,8% u 2014. Europski fondovi pomogli su da se unatoč velikoj ekonomskoj krizi i padu BDP-a (u razdoblju od 2008.-2010.) razina investicija u ovim državama održi te da ne dođe do velikog pada i zaostajanja. Navedeno je prikazano u Grafikonu 1. u nastavku. Kada izdvojimo neke od promatranih država članica zanimljivo je primijetiti kako npr. u Mađarskoj EU fondovi imaju sve značajniju ulogu u financiranju projekata te se unatoč dvostrukoj krizi razina investicija održala na preko 3% BDP-a i zadnje dvije godine raste prema 5,5%. I BDP po stanovniku u PPS u odnosu na prosjek EU28 brzo se * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

oporavlja te je pad u 2012. na 64,5% ubrzo nadoknađen i Mađarska je trenutno na 68,2% EU prosjeka. Grafikon 2.

U Litvi su 2009. upravo EU fondovi pomogli da se prebrodi ogroman pad BDP-a od 14,8%, investicije su se tada uspjele održati na preko 4% BDP-a, a put konvergencije uspješno je nastavljen te je BDP po stanovniku u PPS u odnosu na prosjek EU porastao s 50,2% u 2004. na 73,7% u 2014. Grafikon 3. U Bugarskoj se EU fondovi počinju koristiti od 2007., ali tek nakon više godina rada na uspostavi efikasnog sustava dolazi do ozbiljnijeg povlačenja sredstava iz EU proračuna koja od 2012. i 2013. Bugarskoj pomažu u financiranju investicija, postizanju većih stopa rasta BDP-a i konvergenciji. Grafikon 4.

Hrvatska tek od 1.7.2013. ima priliku koristiti EU fondove. Predpristupni programi koji su se do tada koristili iznosom su deset puta manji (na godišnjoj razini) i bili su namijenjeni prvenstveno provedbi reformi i prilagodbi za ispunjavanje kriterija za članstvo u Europskoj uniji. Europska komisija je 2007. uvela novi predpristupni program IPA s ciljem bolje pripreme države pristupnice za efikasno korištenje EU fondova odmah od prve godine članstva.


Grafikon 1: Veza između korištenja EU fondova, visine investicija i kretanja visine BDP-a u odnosu na prosjek EU28, prosjek za 10 država članica u razdoblju od 2000.-2014.

Izvor: Eurostat, EK Grafikon 2.: Veza između korištenja EU fondova, visine investicija i kretanja visine BDP-a u odnosu na prosjek EU28 u Mađarskoj u razdoblju od 2004.-2014.

Izvor: Eurostat, EK

5


6

Grafikon 3.: Veza između korištenja EU fondova, visine investicija i kretanja visine BDP-a u odnosu na prosjek EU28 u Litvi u razdoblju od 2004.-2014.

Izvor: Eurostat, EK Grafikon 4.: Veza između korištenja EU fondova, visine investicija i kretanja visine BDP-a u odnosu na prosjek EU28 u Bugarskoj u razdoblju od 2004.-2014.

Izvor: Eurostat, EK


Na žalost, u Hrvatskoj još uvijek nije došlo do velikog skoka u ugovaranju i provedbi projekata, a ovaj rast koji je vidljiv na Grafikonu 5. u 2014. najvećim dijelom se odnosi na predujam koji je dobiven u visini od 30% dodijeljenih sredstava za prvu polovinu godine članstva koja su iznosila 450 milijuna eura. Uz šestogodišnji gospodarski pad, stagnantnu i nisku razinu investicija i propuštanje prilika koje članstvo u EU donosi, nije nimalo iznenađujući trend divergencije Hrvatske od Europske unije koji je vidljiv u činjenici da je Republika Hrvatska jedina država srednje i istočne Europe (države petog vala proširenja) u kojoj BDP u odnosu na prosjek EU28 pada. Grafikon 5.

Stanje korištenja EU fondova u Republici Hrvatskoj

Prema zadnjim podacima objavljenim na službenim stranicama Europske komisije, Republika Hrvatska je do 30.11.2015. povukla 58,6% EU sredstava iz razdoblja 2007.-2013. (iz Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda) i time

Vlada Hrvatsku drži kontinuirano na posljednjem mjestu po iskorištenosti EU fondova u odnosu na ostale države članice. U nastavku se daje grafikon objavljen na stranicama Europske komisije, Uprave za regionalnu i urbanu politiku. Grafikon 6.

Često opravdanje Vlade za ovako loše rezultate je da smo mi država članica tek dvije godine te da je posljednje mjesto očekivano. Zaboravlja se pritom:

1. da smo prošli najzahtjevnije pregovore i vrlo detaljne pripreme u svim poglavljima pa tako i u poglavlju 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 2. da smo prošli i proces učenja na novom predpristupnom programu IPA koji je puno sličniji upravljanju EU fondovima od programa koje su druge države koristile u ranijim razdobljima (PHARE, ISPA i SAPARD),

Grafikon 5.: Veza između korištenja predpristupnih programa pomoći/ EU fondova, visine investicija i kretanja visine BDP-a u odnosu na prosjek EU28 u Hrvatskoj u razdoblju od 2004.-2014.

Izvor: Eurostat, EK

7


8

Grafikon 6: Postotak EU sredstava isplaćenih po državama članicama za razdoblje 2007.-2013. (stanje: studeni 2015.)

Izvor: https://cohesiondata.ec.europa.eu/ 3. a i da je iznos dodijeljenih sredstava u razdoblju 2007.2013. (u kojem smo država članica samo pola godine) od kojeg se računa postotak iskorištenosti, deset puta manji od iznosa koje u istom ovom razdoblju imaju države s kojima se uspoređujemo (peti val proširenja). Opravdanja za ovako loš rezultat nema i Hrvatska je u ovom trenutku trebala biti na minimalno 80% isplaćenih sredstava. Imamo samo još jednu godinu za korištenje sredstava iz razdoblja 2007.-2013. i sve nepotrošeno će po pravilu n+3 biti oduzeto. Republici Hrvatskoj je za razdoblje 2007.-2013. dodijeljeno 1.290,7 milijuna eura od čega se na Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond odnosi 858,3 milijuna eura, a ostatak su sredstva IPA-e za jačanje administrativnih kapaciteta, prekograničnu suradnju i nuklearnu sigurnost te IPARD.

Podaci koje objavljuje Uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije odnose se na isplaćena sredstva iz navedena tri fonda i u izračun se uključuju dani predujmovi koji su za Republiku Hrvatsku, za prvu polovinu godine članstva, iznimno visoki i iznose 30% dodijeljenih sredstava, odnosno 150 milijuna eura.

Hrvatskoj je od 858,3 milijuna eura ukupno isplaćeno 502,7 milijuna eura, odnosno 58,6% dodijeljenih sredstava, a do kraja studenog 2015. certificirano je (predani troškovi Europskoj komisiji temeljem plaćenih rashoda za provedbu projekata) svega 339,5 milijuna eura, odnosno 39,5% dodijeljenih sredstava.

Do kraja 2016. sva sredstva moraju biti certificirana, a u cijelom prethodnom razdoblju od 2009. do studenog 2015. potrošeno je svega 39,5%.

Izvršavanje EU projekata daleko ispod očekivanja

U godinama kada bismo trebali izvršavati godišnje EU projekata u vrijednosti preko 10 milijardi kuna, Vlada jedva uspijeva realizirati nešto više od 60% plana koji je dvostruko manji od očekivanih 10 milijardi kuna. Na samom kraju 2015. od planiranih 4,3 milijarde kuna projekata (prvotni plan je bio 5,1 milijardu kuna) realizirano je svega 2,6 milijardi kuna odnosno 61,9%. Kontinuirano neizvršavanje ionako premalih i neambicioznih planova koči razvojne potencijale Hrvatske i jasno pokazuje da je Vlada nakon četiri godine daleko od uspostave efikasnog i brzog sustava korištenja EU fondova kakav nam je neophodan.

U Tablici 1. u nastavku dan je pregled planova, rebalansa, izvršenja te indeksa izvršenja u odnosu na plan i rebalans EU sredstava od 2012. do 2015. Isključena su sredstva za prvi stup poljoprivredne politike odnosno isplate po hektaru obradive površine, Schengen te fondovi za izbjeglice i povratak i instrumenti europskog gospodarskog prostora, kako bi godine bile međusobno usporedive, a i s ciljem izdvojenog praćenja projekata koji se financiraju iz EU fondova.


Za državu koja ima godišnju alokaciju EU sredstva preko milijardu eura, ovako niska razina izvršavanja EU sredstava je poražavajuća i alarmantna. Tablica 1. Pregled plana i izvršenja EU projekata u državnom proračunu (u milijunima kuna) Plan Rebalans Izvršenje Indeks izvršenja na plan Indeks izvršenja na rebalans

2012.

2013.

2014.

2015.

899,9

1.100,6

1.172,5

2.636,4

1.497,2 1.410,3 60,1

63,8

1.638,4 1.450,9 67,2

75,9

2.933,2 1.764,5

40,0

66,4

Grafikon 7. Pregled plana i izvršenja EU projekata u državnom proračunu po godinama

5.111,4 4.261,4

51,6

61,9

9


UDK: 338.1 10

mr. sc. Ivana Maletić*

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.**

Započeo novi ciklus Europskog semestra – Hrvatsku i dalje obilježavaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže te visoka razina nezaposlenosti i siromaštva U četvrtak, 26. studenoga 2015., potpredsjednike Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici i povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Maranne Thyssen predstavili su Godišnji pregled rasta (engl. Annual Growth Survey), Izvješće o mehanizmu upozoravanja (engl. Alert Mechanism Report) i Zajedničko izvješće o zapošljavanju (engl. Joint Employment Report). Njihovim predstavljanjem Europska komisija određuje nove političke prioritete na razini Europske unije za 2016. s ciljem dodatnog poticanja gospodarskog rasta, razvoja, konvergencije između država članica i poticanja zapošljavanja. Time je ujedno započeo novi ciklus koordinacije ekonomske i fiskalne politike unutar Europske unije, odnosno Europski semestar za 2016.

Godišnji pregled rasta1

Potpredsjednik Dombrovskis istaknuo je kako su prioriteti predstavljeni u Godišnjem pregledu rasta za 2016. slični onima od prošle godine2, međutim uzimajući u obzir najnovije podatke iz posljednjih ekonomskih prognoza, objavljenih ranije ovog mjeseca te uzimajući u obzir okolnosti u kojem se nalazi Europska unija, naglasio je da države članice i dalje moraju poduzimati mjere s ciljem:

1. Poticanja ulaganja - države članice moraju otkloniti regulatorne i administrativne barijere te ubrzati reforme u sudstvu i stečajnim/predstečajnim postupcima kako bi potaknule dodatna ulaganja. Novoosnovani Europski fond za strateška ulaganja (engl. European Fund for Strategic Investments, EFSI) upravo ima za cilj pomoći u mobiliziranju sredstava za ulaganja.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu ** Darija Jurica Vuković, dipl. oec., članica Odbora za financije HDZ-a i Odbora za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a. 1 Godišnji pregled rasta - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_annual_growth_survey.pdf 2 Prioriteti iz 2015. http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/item/591-ekonomski-dijalog-s-europskom-komisijom-potaknut-cemo-gospodarski-rast-i-otvaranje-radnih-mjesta-bez-novog-zaduzivanja


2. Provedbe strukturnih reformi - države članice moraju uložiti još veće napore u provedbu strukturnih reformi s ciljem modernizacije gospodarstva. Poseban naglasak moraju staviti na provedbu reformi u području tržišta rada i mirovinskog sustava te na reforme s ciljem moderniziranja uslužnog sektora. 3. Provedbe odgovorne fiskalne politike - dosadašnji napori dali su rezultata u smanjenju duga i deficita u državama članicama što je rezultiralo izlaskom pojedinih država članica iz korektivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu, međutim potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se dug i deficit sveo u granice od -3,0 posto BDP-a odnosno 60,0 posto BDP-a. Pritom je važno smanjiti oporezivanje rada, pogotovo nižih primanja.

obrazovanja uključujući cjeloživotno obrazovanje i moraju pružiti svim građanima socijalnu zaštitu. Provedbom ovih reformi dodatno bi se potaknulo zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta.

Prema Izvješću, Hrvatska je među šest6 država članica koje obilježavaju značajni izazovi u području zaposlenosti i socijalnih pitanja, pri čemu je istaknuto da su u Hrvatskoj prisutna problematična kretanja i razine nezaposlenosti, indikatora siromaštva i stope mladih osoba koje se ne obrazuju, ne prolaze stručno osposobljavanje ili su nezaposlene (engl. “Not in Education, Employment, or Training - NEET).

Pokazatelji za Hrvatsku ukazuju na nastavak prekomjernih makroekonomskih Potpredsjednik Dombrovskis također je naglasio kako neravnoteža novo uspostavljena Služba za potporu strukturnim reformama, koja je osnovana 1. srpnja 2015., već pruža pomoć Grčkoj i Cipru u provedbi reformi u okviru programa makroekonomske prilagodbe, a bit će dostupna i drugim državama članicama koje pošalju službeni zahtjev Komisiji.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja3

Objavom Izvješća o mehanizmu upozoravanja počinje novi ciklus u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža. U ovom izvješću utvrđuju se rizici po državama članicama koji mogu dovesti ne samo do nestabilnosti unutar jedne države članice nego mogu ugroziti funkcioniranje gospodarstva eurozone ili Europske unije u cjelini. Povjerenik Moscovici naglasio je kako su u ovogodišnjem postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža uvedena tri nova pokazatelja koja prate promjene radno aktivnog stanovništva, dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. Na temelju indikatora pokazatelja u postupku makroekonomskih neravnoteža (engl. MIP scoreboard) objavljenim u izvješću o mehanizmu upozoravanja utvrđeno je kako neravnoteže postoje u 184 država članica, uključujući i Hrvatsku, te će nad njima biti provedene dubinske analize (engl. In-depth reviews).

Zajedničko izvješće o zapošljavanju5

U zajedničkom izvješću o zapošljavanju predstavljeno je stanje u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u Europskoj uniji. Povjerenica Thyssen naglasila je kako su reforme koje su dosad provedene po državama članicama pomogle u smanjivanju nezaposlenosti, što je bilo i naglašeno u posljednjim Jesenskim ekonomskim prognozama Komisije. Istaknula je kako države članice moraju nastaviti provoditi reforme u području tržišta rada, usklađivanja plaća s produktivnošću, reforme

Komisija je u prošlogodišnjem Izvješću o mehanizmu upozoravanja zaključila kako u Hrvatskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Prema pokazateljima u postupku makroekonomskih neravnoteža za 2013. (MIP Scoreboard za 2013.) Hrvatska je prešla utvrđenu granicu u čak četiri pokazatelja. Dug opće države iznosio je 75,7 posto BDP-a od dopuštenih 60 posto BDP-a, nezaposlenost je iznosila 15,8 posto što je više od prihvatljive granice od 10 posto. Zabilježena je najveća neto negativna pozicija međunarodnih ulaganja koja je iznosila čak -88,7 posto BDP-a te je zabilježen pad hrvatskog udjela na izvoznom tržištu od čak 20,9 posto u posljednjih pet godina. Hrvatska je tada bila predmetom dubinskih analiza, te je odlukom7 Komisije u veljači ove godine, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom i Portugalom smještena u petu kategoriju u Postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža (Prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere, politike i posebno praćenje).  

Komisija je čak razmatrala mogućnost prebacivanja Hrvatske i Francuske u šestu kategoriju, takozvani korektivni mehanizam u postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža (Prekomjerne neravnoteže zbog koji su potrebne odlučne mjere i posebno praćenje i pokretanje postupka u slučaju prekomjernih neravnoteža - engl. Excessive Imbalances Procedure, EIP). Kasnijom odlukom Komisije, točnije, pri objavi Posebnih preporuka za 2015. odlučeno je da Hrvatska i Francuska neće biti prebačene u šestu kategoriju. Novija kretanja pokazatelja (MIP Scoreboard 2014.) i dalje ukazuju na prisutnost prekomjernih neravnoteža u Hrvatskoj. U usporedbi s prethodnim Izvješćem, Hrvatska nije uspjela svesti niti jedan od spomenutih četiri pokazatelja u prihvatljive okvire. Prema ovogodišnjem Izvješću u koji su uključeni novi pokazatelji, Hrvatska je prešla granicu u čak šest pokazatelja.

3 Izvješće o mehanizmu upozoravanja - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_alert_mechanism_report.pdf 4 Na temelju pokazatelja u postupku makroekonomskih neravnoteža utvrđeno je postojanje neravnoteža u Belgiji, Bugarskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Finskoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu. Po prvi puta predmetom dubinskih analiza bit će Estonija i Austrija. Cipar i Grčka neće biti predmetom dubinskih analiza budući da sudjeluju u programu makroekonomske prilagodbe (program Trojke). Nad Češkom, Danskom, Latvijom, Litvom, Luksemburgom, Maltom, Poljskom i Slovačkom neće biti provedene dubinske analize budući da nisu utvrđeni rizici na temelju pokazatelja u postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža. 5 Zajedničko izvješće o zapošljavanju - http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_draft_joint_employment_report.pdf 6 Grčka, Hrvatska, Cipar, Portugal, Španjolska, Italija 7 Odluka kolegija Komisije, 25. veljače- http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-4504_hr.htm

11


12

U usporedbi s deset novih država članica srednje i istočne Europe, Hrvatska je, prema indikatorima unutarnjih neravnoteža, zabilježila najveću razinu duga, čak 85,1 posto BDP-a, kao i najveću stopu nezaposlenosti od 16,9 posto. Unutarnje ravnoteže

Države članice i kategorija u Postupku makroekonomskih neravnoteža**

% godišnje promjene deflacioniranih cijena nekretnina

Pragovi

6%

Bugarska (5. kategorija)

2013 -0,1

Češka

-1,2

Litva

0,2

Estonija

Latvija

Mađarska (3. kategorija)

Poljska

Rumunjska (2. kategorija)

Slovačka

Slovenija (4. kategorija)

Hrvatska (5. kategorija)

7,3

6,6

-5,0

-4,4

-4,6

-0,5

-5,8

-18,1

2014 1,5

1,8

12,8 5,1

6,3

3,1

1,1

-3,6 1,5

-6,6

-2,0

Kreditni tok privatnog sektora kao %, BDP-a konsolidiran

Dug privatnog sektora kao % BDP-a, konsolidiran

14%

133%

2013

2014

6,7

-0,3

3,1

1,8

5,4

6,4

0,8

-11,9

2,9

4,7

-0,2

-1,2

-1,0

-0,5

-1,5

-2,4

5,4

3,9

-4,0

-4,6

0,3

0,3

2013

134,8 73,7

119,4 90,9

56,4

2014

124,3 72,7

116,1 96,4

52,5

95,5

91,3

74,9

77,9

66,4

74,8

101,9

121,4

62,2

76,2

100,1

120,6

Stopa nezaposlenosti (3-godišnji prosjek)

Dug opće države kao % BDP-a 2013

2014

2013

60%

18,3

45,7

10,1

38,2

39,0

77,3

55,7

37,9

54,6

70,4

75,7

2014

10%

27,0

12,2

42,7

6,9

10,4

10,3

40,6

14,4

40,7

76,2

39,9

53,5

6,9

14,0

80,8

9,1

85,1

15,8

3,3

9,8

8,9

12,6

7,0

5,2

4,4

12,2

10,4

16,3

3,1

1,1

-0,3

13,8

-0,3

9,6

7,2

-1,8

9,6

9,8

16,9

2014

16,5%

6,7

12,0

10,0

2013

8,7

13,5

10,7

50,4

12,2

% godišnje promjene ukupnih obveza financijskog sektora

7,6

-10,5 3,4

8,5

0,6

7,0

-0,4 0,9

Prema indikatorima vanjskih neravnoteža i konkurentnosti, Hrvatska je zabilježila najveću negativnu razinu neto stanja međunarodnih ulaganja od čak -88,6 posto, dok je pad hrvatskog udjela na izvoznom tržištu u posljednjih pet godina iznosio 18,0 posto. Vanjske neravnoteže i konkurentnost

Države članice i kategorija u Postupku makroekonomskih neravnoteža** Pragovi

Bugarska (5. kategorija)

Češka

Estonija

Latvija

Litva

Mađarska (3. kategorija)

Poljska

Saldo tekućeg računa kao % BDP-a (3-godišnji prosjek)

Neto stanje međunarodnih ulaganja kao BDP-a

-4/6%

-35%

2013

2014

0,4

0,9

-1,7

-1,2

-0,5

-0,5

-2,8

-2,5

-3,3

-2,3

-1,2 2,2

1,3

2,7

Rumunjska (2. kategorija)

-3,3

-2,1

Hrvatska (5. kategorija)

-0,1

0,5

Slovačka

Slovenija (4. kategorija)

0,2

2,8

1,0

5,1

2013

2014

-76,2

-73,4

-40,1

-47,1

-65,1

-46,4

-84,4

-68,0

-62,4

-65,1

-38,2

-88,7

-35,6

-43,6

-60,9

-46,4

-73,8

Realne efektivna tečajna stopa (% promjene 3 godine)

2013

2014

2013

2014

-1,0

-2,6

5,7

6,7

± 5% za DČ u EZ i ± 11% za DČ izvan EZ -3,1

-10,0

-0,6

1,4

3,1

-1,7

-4,0

-68,3

-4,3

-43,7

-0,7

-57,2

-69,4

-88,6

Udijeli na izvoznom tržištu (% promjene 5 godina

4,7

0,4

-7,7

14,0 8,4

22,1

-5,0

24,5

-4,0

-0,9

-16,6

-20,9

9,6

3,8

13,0

2,5

3,2

1,2

3,7

3,9

-2,2

16,4

12,5

4,8

1,3

-1.1

14,8

9% za DČ u EU i 12% za DČ izvan EU

12,9

-14,9

-0,4

2014

10,5

-19,2

-1,3

2013

9,9

35,3

-7,0

0,3

2,1

-6%

Jedinični trošak rada (% promjene 3 godine)

21,5

-11,8

-18,0

6,0

5,9

0,7

2,5

1,3

0,9

8,3

6,7

2,3

2,2

-0,2

-5,9


Prema novim pokazateljima koje je Komisija uvela u ovogodišnjem postupku, Hrvatska je prekršila dva od tri pokazatelja koja se odnose na postotne promjene stope dugotrajne nezaposlenosti i stope nezaposlenosti mladih u posljednje tri godine. Sve ostale države srednje i istočne Europe, osim Slovenije i Bugarske, zabilježile su kretanja pokazatelja u okviru utvrđenih granica. Novi pokazatelji za zapošljavanje ***

Države članice i kategorija u Postupku makroekonomskih neravnoteža**

Stopa aktivnosti % cjelokupnog stanovništva u dobi od 15 - 64 (% promjene - 3 godine)

Pragovi

-0,2%

Bugarska (5. kategorija)

Češka

Estonija

Latvija Litva

Mađarska (3. kategorija)

Poljska

Rumunjska (2. kategorija)

Slovačka

Slovenija (4. kategorija)

Hrvatska (5. kategorija)

2014

Stopa dugotrajne nezaposlenosti % aktivnog stanovništva u dobi od 15 do 74 (promjene u 3 godine)

Stopa nezaposlenosti mladog - % od aktivnog stanovništva u dobi od 15 - 24 (promjene u 3 godine)

0,6

-1,2

2014

0,5%

3,1

3,0

2014

0,2%

0,0

0,5

-2.2

-3,8

1,8

2,3

-7,4

-4,1

-11,4

0,2

-1,9

-3,2

4,6

-13,3

-1,5

2,2

1,6

-0,1

2,0

1,7

1,6

-5,6 0,1

0,0

0,6

-4,0

1,7

4,5

8,8

Sveukupno gledajući, Hrvatska je prekršila utvrđene granice u najvećem broju pokazatelja u usporedbi s državama članicama srednje i istočne Europe i tako pala na samo dno u području makroekonomskih neravnoteža. Države članice i kategorija u Postupku makroekonomskih neravnoteža**

2013. Ukupan broj stavki koji prelazi utvrđeni prag

2014. Ukupan broj stavki koji prelazi utvrđeni prag

Bugarska (5. kategorija)

4

4

Latvija

3

3

Češka

Estonija Litva

Mađarska (3. kategorija) Poljska

Rumunjska (2. kategorija) Slovačka

Slovenija (4. kategorija) Hrvatska (5. kategorija)

2 4 2 4 2 1 2 3 4

1 2 3 3 1 1 2 5 6

13


UDK: 338.1 14

dr. sc. Davor Galinec*

Najnovija kretanja (prekomjernog) deficita i duga u Hrvatskoj i EU te ocjena trenutne ekonomske situacije u Hrvatskoj temeljem nalaza Jesenskih prognoza Komisije Uvod

Državni zavod za statistiku objavio je 20. listopada konačno (listopadsko) Izvješće o prekomjernom proračunskom drficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. - 2014. (uključujući i projekcije nekih pozicija za 2015. godinu) za Republiku Hrvatsku1 (koje se sastavlja u suradnji s HNB i Ministarstvom financija). Izvješće je sastavljeno sukladno metodologiji ESA 2010 i ostalim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog deficita za Hrvatsku. Već sljedećeg dana, Statistički ured Europske komisije (Eurostat) objavio je rezultate konačnog listopadskog EDP izvješća za EU-28, eurozonu i pojedinačno za sve države članice2. Objavljeni pokazatelji deficita i duga opće države, zajedno s drugim objavljenim fiskalnim pokazateljima iz Izvješća i drugim makroekonomskim pokazateljima te dodatnim informacijama, korišteni su pri izradi Jesenskih ekonomskih prognoza Komisije za razdoblje 2015. 2017. (tzv. Autumn Forecast 2015), koje su objavljene

5. studenoga 2015. U odnosu na prethodnu Proljetnu prognozu iz travnja, Komisija je ažurirala prethodne projekcije za 2015. i 2016. te po prvi put objavila projekcije kretanja makroekonomskih pokazatelja za 2017. Jesenske prognoze predstavljaju uvod u novi ciklus Europskog semestra 2016., koji je formalno započeo 26. studenoga 2015., kada je Komisija objavila Godišnji pregled rasta za 2016 (tzv. AGS) i Izvješće o mehanizmu ranog upozoravanja (tzv. AMR). U nastavku teksta slijedi opširniji pregled rezultata konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskome deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. - 2014. za Hrvatsku i druge države članice EU-a te usporedba ostvarenih veličina deficita i duga u Hrvatskoj u odnosu na vrijednosti koje su Hrvatskoj preporučene u Postupku prekomjernog proračunskog deficita te glavnih nalaza Jesenskih ekonomskih prognoza Komisije, s naglaskom na predviđanja makroekonomskih kretanja u hrvatskom gospodarstvu.

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/12-01-02_02_2015.htm. Priopćenje na prvoj stranici sadrži i dodatne poveznice za pristup dodatnim i detaljnijim podacima. 2 priopćenje Eurostata dostupno je na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7036737/2-21102015-AP-EN.pdf/22806a48-3bb0-4eb0-b641-d420af17be5b


DZS (20. listopada 2015.): objava konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. - 2014. za Hrvatsku Državni zavod za statistiku (DZS) je sukladno Sporazumu o suradnji na području statistike nacionalnih računa opće države i s njom povezanih statistika3“ (koji su krajem srpnja 2013. godine potpisali ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, guverner Hrvatske narodne banke i ministar financija) glavni nacionalni sastavljač Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države i nacionalna institucija zadužena za dostavu tog izvješća Eurostatu. Na svojim internetskim stranicama DZS je 20. listopada 2015. objavio konačno listopadsko Izvješće o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. - 2014. za Republiku Hrvatsku. Izvješće je sastavljeno sukladno novoj metodologiji ESA 2010 i ostalim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog deficita. Prema objavljenim podacima DZS-a, Hrvatska je u 2014. zabilježila deficit konsolidirane opće države u iznosu od 18,4 mlrd. kuna (ili 5,6% BDP-a, Tablica 1), koji se u prethodnim godinama kretao u rasponu od 7,8% BDP-a (2011.) do 5,4% BDP-a (2013.). Najveći utjecaj na kretanje deficita opće države u 2014. godini imala je reklasifikacija dviju financijskih institucija (HBOR i DAB) u obuhvat sektora opće države te statistički tretman transfera

socijalnih doprinosa iz II. u I. stup (ta se jednokratna transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka nego se rade vremenska razgraničenja tih prihoda), tako da je utjecaj na deficit iznosio oko 3 mlrd. kuna. U usporedbi s rezultatima prethodne travanjske notifikacije (privremeni podaci), razina deficita opće države revidirana je za razdoblje od 2011. do 2014., tako da je deficit za 831 milijun kuna veći u 2011. (0,25% BDP-a), za 155 milijuna kuna veći u 2012. (0,05% BDP-a), za 21 milijun kuna manji u 2013. (0,01% BDP-a) te za 450 milijuna kuna manji u 2014. (0,14% BDP-a). Razlika od 0,14% BDP-a u 2014. godini u odnosu na prethodnu travanjsku notifikaciju posljedica je korekcije iznosa poreza na dobit za 785 milijuna kuna (radi primjene metode novčanoga vremenskog prilagođavanja), uključivanja transakcije kojom je dokapitalizirana tvrtka Petrokemija d. d. u iznosu od 250 milijuna kuna (negativan učinak), kao i još nekih manje značajnih promjena, tako da je ukupni utjecaj promjena na deficit opće države pozitivan. Tu svakako treba napomenuti da je deficit podsektora središnje države u 2014. iznosio čak 5,9% BDP-a (6,1% BDP-a u travanjskoj notifikaciji), a podsektori lokalne države i fondova socijalne sigurnosti ostvarili su suficite u iznosu od 0,1%, odnosno 0,3% BDP-a (bez promjene u odnosu na travanjsku notifikaciju). To je u konačnici i rezultiralo deficitom u iznosu od 5,6% BDP-a na razini sektora konsolidirane opće države u 2014. Tablica 1.

Tablica 1: Republika Hrvatska - pokazatelji deficita i duga države, izdataka za investicije i kamate 2011.-2015*. U % BDP-a i međugodišnje stope rasta

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.*

-7,8

-5,3

-5,4

-5,5

-4,8

3,7

np

listopadsko EDP izvješće (Eurostat) Proračunski deficit

Prihodi opće države

Rashodi opće države

Rashodi opće države za investicije Rashodi opće države za kamate

41,0

41,7

42,5

42,6

3,0

3,4

3,5

3,5

48,8 3,5

47,1 3,5

47,8 3,7

48,2

Konsolidirani dug opće države

63,7

69,2

80,8

85,1

Proračunski deficit

-0,2

0,0

0,0

0,1

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu) Razlika listopadsko - travanjsko EDP izvješće Prihodi opće države

Rashodi opće države

Rashodi opće države za investicije Rashodi opće države za kamate

Konsolidirani dug opće države

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

...

0,0 0,3 0,0 0,0 0,0 ...

Izvor: izračun autora prema objavljenim EDP podacima DZS-a od 20.10.2015.

-0,6 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0

0,0

-0,3 0,1 0,1 0,0 0,0 0,1

-0,2

-0,3 0,3 0,3 0,0 0,0 0,1 0,0

np

np

np

89,2 1,3

15


16

Kako je deficit opće države razlika između prihoda i rashoda opće države, vidljivo je da je udio prihoda opće države povećan s 41% BDP-a u 2011. na 42,6% u 2014. Istodobno, udio rashoda smanjen je s 48,8% BDP-a u 2011. na 47,1% BDP-a u 2012., da bi došlo do ponovnog povećanja u 2013. (47,8%) i 2014. (48,2%). Iz toga možemo zaključiti da je proces fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj intenzivnije usmjeren na povećanje fiskalnih prihoda, a manje intenzivno na obuzdavanje fiskalnih rashoda (posebno u 2014.).

Konsolidirani dug opće države u 2014. dosegao je vrijednost 279,6 mlrd. kuna (85,1% BDP-a, što predstavlja povećanje od 0,1% BDP-a u odnosu na travanjsku notifikaciju). U prethodnoj 2013. dug opće države je iznosio 266,1 mlrd. kuna (80,8% BDP-a), u 2012. je iznosio 228,8 mlrd. kuna (69,2% BDP-a), dok je u 2011. godini iznosio 211,9 mlrd. kuna (63,7% BDP-a). Najznačajniji utjecaj na promjenu duga opće države u 2014. godini imala je reklasifikacija HBOR-a iz sektora financijskih trgovačkih društava u podsektor središnje države (što je povećalo razinu duga opće države za oko 4,4% BDP-a). Povećanje razine duga za 0,1% BDP-a u 2014. posljedica je istodobne korekcije na strani dužničke pasive: kod središnje države provedena je korekcija prethodnog dvostrukoga knjiženja inozemnih kredita HAC-a koje su otkupile domaće banke (smanjenje duga), dok je kod lokalne države došlo do povećanja duga u odnosu na podatke iz travnja uslijed korekcije iznosa kredita povezanih s JPP-om “Lora”, kao i zbog korekcija iznosa dužničke aktive u svim izvještajnim godinama (ispravak transakcija za tečajne razlike na depozitima kod svih podsektora države). Osim svih nabrojanih promjena koje utječu na nominalne vrijednosti brojnika (deficit, dug), treba spomenuti da je u razdoblju između dvije notifikacije došlo i do revizije podataka o BDP-u za 2013. i 2014. (vrijednost nazivnika), što je također utjecalo na promjene vrijednosti relativnih pokazatelja (tj. promjene postotnih udjela) deficita i duga u odnosu na BDP u te dvije godine. Promatramo li ostale relevantne fiskalne pokazatelje za Hrvatsku koji se objavljuju u sklopu EDP Izvješća, uočljivo je da izdaci središnje države za bruto investicije u fiksni kapital stagniraju tijekom cijelog promatranog razdoblja na razini od oko 3,5% – 3,7% BDP-a (pokazatelji nisu promijenjeni u odnosu na travanjsku notifikaciju). Isto tako, zbog porasta razine duga opće države povećavaju se shodno tome i izdaci za kamate: s 3% BDP-a (2011.) na 3,4% BDP-a (2012.) te zatim na 3,5% BDP-a u 2013. i 2014. Situacija u kojoj se istovremeno smanjuju investicije i povećavaju izdaci za kamate dovodi do povećanja rizika otplate duga jer smanjenje investicija utječe i na sporiji rast BDP-a, zaposlenosti,

izvoza i u budućnosti će generirati manje prihode u državni proračun, a rashodi (i po osnovi kamata i ostalim osnovama) su u porastu. Kod izdataka za kamate imamo i utjecaj vanjskih faktora na koje Hrvatska ne može samostalno utjecati: ako se poveća referentna kamatna stopa (LIBOR) ili premija rizika neke države (tzv. spread), čak i uz nepromijenjenu razinu glavnice duga mogu porasti izdaci države za plaćanje kamata (a time i deficit).

U nekoj idealnoj situaciji istovremeno rastu izdaci za kamate i investicije, može se tvrditi da se radi o opravdanom zaduživanju koje će biti usmjereno u državne investicijske projekte. Kako Hrvatska ima ograničene ciljane vrijednosti deficita i duga na godišnjoj razini u sklopu PPPD-a, očekivan je pristup financiranja državnih investicija putem korištenja sredstava iz EU fondova (jer u tom slučaju u deficit države ulazi samo onaj dio troška investicije koji se sufinancira od strane države kao korisnika tih sredstava). U EDP Izvješću iskazane su i nacionalne projekcije kretanja u 2015., u kojima je projiciran deficit opće države od 4,8% BDP-a, razina duga opće države od 89,2% BDP-a i rast nominalnog BDP-a od 1,3%.

Eurostat (21. listopada 2015.): objava konačnog Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. - 2014. za države članice i članice eurozone (EDP notifikacija)

Jedan dan nakon DZS-ove nacionalne objave EDP Izvješća za Hrvatsku, Statistički ured Komisije (Eurostat) je 21. listopada objavio rezultate konačnog listopadskog EDP izvješća za EU-28, eurozonu i pojedinačno za sve države članice3. Promatrano na razini 19 država članica eurozone, prosječan proračunski deficit u 2014. iznosio je 2,6% BDP-a (u travanjskoj notifikaciji iznosio je 2,6% BDP-a), što znači da se eurozona kao cjelina nalazi unutar granica dozvoljenog deficita definiranih mastriškim ugovorom. Deficit eurozone kontinuirano se smanjivao tijekom cijelog izvještajnog razdoblja: s razine od 4,2% BDP-a 2011. prvo je smanjen na 3,7% BDP-a u 2012., zatim na 3% BDP-a u 2013., da bi se u 2014. spustio na već spomenutih 2,6% BDP-a. Istovremeno, dug države na razini eurozone povećan je s 86% BDP-a u 2011. na 92,1% BDP-a u 2014.

Promatrano na razini 28 država članica EU, proračunski deficit je s razine od 4,5% BDP-a u 2011. smanjen na razinu od točno 3% BDP-a u 2014. (referentna vrijednost iz Maastrichtškog ugovora, iako je prva procjena iz travanjske notifikacije iznosila 2,9% BDP-a). Istodobno je vrijednost duga opće države povećana s 81% u 2011. na 86,8% u 2014.

3 priopćenje Eurostata dostupno je na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7036737/2-21102015-AP-EN.pdf/22806a48-3bb0-4eb0-b641-d420af17be5b


Smanjenja proračunskog deficita na razini EU-28 i eurozone u velikoj je mjeri rezultat provedbe Postupka prekomjernog proračunskog deficita u većini država članica EU (trenutno je pod PPPD-om jedanaest država članica, iako je na početku promatranog razdoblja taj broj bio veći).

S druge strane, unatoč smanjenju prosječnog deficita EU28 i eurozone ispod razine definirane fiskalnim kriterijem iz Maastrichta, prosječna vrijednost konsolidiranog duga opće države na razini eurozone povećava se kontinuirano tijekom cijelog promatranog razdoblja i viša je u odnosu na razinu zabilježenu kod država članica EU-28 (koja se isto kontinuirano povećava).

To znači da je dug država eurozone viši u odnosu na dug država članica EU koje još nisu postale članicama eurozone. Obzirom na zabilježene trendove kretanja deficita i duga u državama eurozone i EU-28, mogli bismo zaključiti da su smanjenja proračunskog deficita jednim dijelom financirana povećanjem državnog duga, s time da je ta pojava izraženija kod država eurozone koje u načelu imaju bolje ocjene kreditnog rejtinga u odnosu na ostatak EU (što im omogućava jeftinije zaduživanje), a imaju i bolji pristup financiranju od strane ECB-a (kroz otkup državnih obveznica), Europskog fonda za stabilnost i sl. Prema priopćenju Eurostata, tijekom 2014. četiri države članice ostvarile su fiskalni suficit (Danska 1,5%, Luksemburg 1,4%, Estonija 0,7% i Njemačka 0,3% BDP-a),

najniži deficiti (u % od BDP-a) zabilježeni su u Litvi (-0,7%), Rumunjskoj (-1,4%), Latviji (-1,5%), Švedskoj (-1,7%) te Češkoj (-1,9%).

Četrnaest država članica imala je deficite više od 3% BDP-a (Grafikon 1), kako slijedi: Cipar (-8,9%), Portugal (-7,2%), Španjolska (-5,9%), Bugarska (-5,8%), UK (-5,7%), Hrvatska (-5,6%), Slovenija (-5%), Irska i Francuska (od po - 3,9%), Grčka (-3,6%), Poljska i Finska (od po – 3,3%), Belgija (-3,1%) te Italija (- 3%). Grafikon 1.

Što se tiče duga opće države, na kraju 2014. najniže vrijednosti duga u odnosu na BDP zabilježene su u Estoniji (10,4%), Luksemburgu (23%), Bugarskoj (27%), Rumunjskoj (39,9%), Latviji (40,6%) i Litvi (40,7%). Čak šesnaest država članica zabilježilo je vrijednosti duga iznad referentne granice od 60% BDP-a (Grafikon 2), pri čemu su najviše vrijednosti zabilježene u Grčkoj (178,6%), Italiji (132,3%), Portugalu (130,2 %), Cipru (108,2%), Irskoj (107,5%) i Belgiji (106,7%). Grafikon 2. Što se tiče kvalitete EDP statistika, „rezervacija na kvalitetu podataka“ iskazana je Austriji zbog nedovoljnog korištenja obračunskog načela pri izračunima prihoda i rashoda središnje države u skladu sa zahtjevima ESA2010 standarda, budući da se većina pozicija još uvijek računa na gotovinskom načelu i to kreira potencijalni rizik da će pokazatelji deficita i duga za promatrano razdoblje biti značajnije revidirani u travanjskoj notifikaciji 2016.

Grafikon 1: Deficit opće države po državama članicama EU i eurozone

Izvor: Eurostat

17


Grafikon 2: Konsolidirani dug opće države po državama članicama EU i eurozone

18

Izvor: Eurostat Bugarskoj je povučena rezervacija iz travnja ove godine vezana uz nepravilnu sektorsku klasifikaciju Fonda za osiguranje depozita (sada je klasificiran u sektor središnje države), a isto je učinjeno i za Portugal (ispravljen je statistički tretman dokapitalizacije Novo Banco od strane države, što ima za posljedicu povećanje deficita za 4,9 mlrd. eura u 2014. u odnosu na travanjsku notifikaciju, budući da u roku od godinu dana od dokapitalizacije banka nije prodana i država je i dalje dominantna u vlasničkoj strukturi). Dva dana nakon objave EDP statistika deficita i duga na kraju 2014., Eurostat je 23.10.2015. objavio i najnovije tromjesečne podatke o kretanju duga opće države eurozone i EU-28 na kraju drugog tromjesečja 2015.4: na razini eurozone dug je iznosio 92,2% BDP-a (povećanje od 0,1 postotnog boda u odnosu na kraj 2014.), a na razini EU-28 dug je iznosio 87,8% BDP-a (povećanje od 1 postotnog boda u odnosu na kraj 2014.). Što se tiče Hrvatske, krajem drugog tromjesečja 2015. dug je iznosio 283 mlrd. EUR (ili 85,7% BDP-a), što predstavlja povećanje od 3,4 mlrd. EUR (ili za 0,6 postotnih bodova) u odnosu na stanje duga na kraju 2014.

Ostvarene vrijednosti deficita i duga u Hrvatskoj znatno odstupaju od preporuka u PPPD-u

Usporedni prikaz ostvarenih i Preporukom zadanih veličina fiskalnog deficita u sklopu Postupka prekomjernog deficita (EDP) po godinama te prikaz ostvarenih i od

Komisije projiciranih veličina duga opće države dan je u Tablici 2. u Preporuci Vijeća iz siječnja 2014. Hrvatskoj je bio zadan maksimalni deficit u iznosu od 4,6% BDP-a u 2014. godini, a inicijalna očekivanja Komisije iskazana u Proljetnim prognozama 2014. (objavljenima u travnju te godine) bila su čak i niža (3,8% BDP-a). Međutim, temeljem novih spoznaja i kontinuiranog praćenja fiskalnih ostvarenja u Hrvatskoj Komisija je u sklopu Proljetnih prognoza 2015. (travanj 2015.) korigirala svoju projekciju deficita u 2014. godini na 5,7% BDP-a, sukladno podacima objavljenim od strane DZS-a u sklopu travanjske notifikacije.

Kako je u listopadskoj notifikaciji konačni pokazatelj deficita iznosio 5,6% BDP-a, raskorak u odnosu na ciljanu veličinu deficita iz Preporuke Vijeća za 2014. iznosi 1% BDP-a. U 2015. godini projicirano odstupanje deficita u odnosu na zadanu ciljnu veličinu iznosi 1,4% BDP-a (sukladno projiciranom deficitu iz Jesenskih prognoza od 4,9% BDP-a, iako je Komisija u Proljetnim prognozama projicirala deficit od 5,6% BDP-a).

Što se tiče 2016. (u kojoj bi Hrvatska trebala po Preporuci ostvariti deficit niži od 3% BDP-a i ostvariti sve preduvjete za izlazak iz PPPD-a), ciljana veličina deficita iz Preporuke iznosi 2,7% BDP-a, dok je projekcija deficita iz Jesenskih prognoza za 2% BDP-a viša i iznosi 4,7% BDP-a. U sklopu Proljetnih prognoza 2015. Komisija je projicirala deficit od 5,7% BDP-a u 2016., što znači da bi jaz bio i veći.

4 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7049759/2-23102015-AP-EN.pdf/76641d4c-af11-4fc4-b78f-94aaa633b8c3


Tablica 2: Usporedba ostvarenih i Preporukom zadanih veličina deficita i duga države U % BDP-a

2013

2014

2015

2016

2017

2018p

Proračunski deficit

...

-4,6

-3,5

-2,7

...

<3

Proračunski deficit

5,4

-4,7

-4,1

Preporuka Vijeća (01/2014) Konsolidirani dug opće države*

Jesenske prognoze Komisije (11/2015) Konsolidirani dug opće države Razlike

Jesenske prognoze EK minus Preporuka Vijeća Proračunski deficit

Konsolidirani dug opće države

...

62,0

64,0

64,8

80,8

85,1

89,2

...

...

-5,6

-1,0

23,1

-4,9

-1,4

27,0

...

<60

91,7

92,9

...

-2,0

...

27.0

...

* u dokumentu Vijeća kod objave Preporuka korišteni su ažurirani rezultati Jesenskih prognoza Komisije 2013 Izvor: publikacije Vijeća, Komisije i Eurostata

...

...

...

Europska komisija (05. studenoga 2015.): objava Jesenskih ekonomskih prognoza za razdoblje 2015. - 2017.

Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog). Utjecaj navedenih pozitivnih čimbenika slabi, a istovremeno se pojavljuju novi izazovi, poput usporavanja u zemljama s tržištima u nastajanju i globalnoj trgovini te ustrajna geopolitička napetost. Unatoč izazovima, rast bi se tijekom 2016. i 2017. trebao nastaviti zahvaljujući utjecaju drugih čimbenika, kao što su bolji rezultati u području zapošljavanja (čime se podržava realni raspoloživi dohodak te povoljniji uvjeti kreditiranja), napredak u financijskom razduživanju te veća ulaganja. U nekim će državama pozitivan utjecaj strukturnih reformi također pridonijeti daljnjem rastu.

Jesenske ekonomske prognoze Komisija je javno objavila na konferenciji za medije održanoj 05. studenoga 2015. godine. Komisija u uvodu ističe da gospodarski oporavak u eurozoni i Europskoj uniji traje već tri godine te da bi se sljedeće godine trebao nastaviti umjerenim tempom unatoč sve težim uvjetima u globalnom gospodarstvu. Europska gospodarstva imaju koristi od brojnih pozitivnih čimbenika na rast, kao što su niže cijene nafte, prilagodljiva monetarne politike i relativno slaba vanjska vrijednost eura te se gospodarski oporavak država članica ove godine pokazao solidan, ali spor (što je u svom govoru apostrofirao i Valdis Dombrovskis, potpredsjednik

Tom prilikom je Povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici dodao i slijedeće6: „Europsko gospodarstvo i dalje je na putu oporavka. Za godinu 2016. prognoziramo gospodarski rast te pad nezaposlenosti i fiskalnih deficita. No napredak je još uvijek nejednako raspoređen, posebice u eurozoni u

Što se tiče pokazatelja duga opće države, vrijednost duga opće države u inicijalnoj Preporuci iznosila je 62% BDP-a (2014.), 64% BDP-a (2015.), odnosno 64,8% u 2016. Dug na kraju 2014. iznosi 85,1% BDP-a, a u Jesenskim prognozama Komisije projicirana vrijednost duga iznosi 89,2% BDP-a za 2015., odnosno 91,7% BDP-a za 2016. U odnosu na veličine iz Preporuke, primjetan je jaz od 23,1% BDP-a za 2014, 25,2% BDP-a za 2015. i 27% BDP-a za 2016. Tablica 2.

Nakon što je Eurostat 21.10.2015. objavio konačno Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011.-2014., stručne službe Komisije su temeljem tog Izvješća i svih drugih raspoloživih spoznaja sastavile Jesenske ekonomske prognoze 2015. (za razdoblje 2015. - 2017.) za EU kao cjelinu, eurozonu i pojedinačno za svaku državu članicu5.

Na razini EU-a kao cjeline očekuje se rast realnog BDP-a s 1,9 % u 2015. na 2,0 % u 2016. te 2,1 % u 2017. Očekivani rast realnog BDP-a eurozone nešto je niži i iznosit će 1,6 % u 2015., 1,8 % u 2016. te 1,9 % 2017. Za sve države članice, u 2015. godini Komisija predviđa rast BDP-a, osim za Grčku gdje bi BDP mogao pasti za 1,4%. Najveći rast BDP-a trebala bi ostvariti Irska (6%), a slijede je Malta (4,3%) te Poljska i Rumunjska (za po 3,5%), dok bi manji rast trebao biti zabilježen u Finskoj (0,3%), Austriji (0,6%) i Italiji (0,9%). Za Francusku i Hrvatsku prognoziran je rast realnog BDP-a od 1,1% u 2015., što predstavlja jednu od najnižih stopa rasta u EU (Grafikon 3). Hrvatskoj se predviđa najniža stopa rasta u odnosu na sve države članice iz srednje i istočne Europe iz petog i šestog vala proširenja (2004. i 2007.). Grafikon 3.

5 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/eeip/pdf/ip011_en.pdf 6 izvor: Priopćenje za tisak (IP-15-5996) na hrvatskom jeziku: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5996_hr.htm

19


Grafikon 3: Projicirane stope rasta BDP-a po državama članicama za 2015. godinu

20

Izvor: Europska Komisija, podaci Jesenskih ekonomskih prognoza 2015 kojem se konvergencija ne odvija dovoljno brzo. Preostaju veliki izazovi, kao što su nedostatna ulaganja, gospodarske strukture koje ometaju rast i radna mjesta te stalno visoke razine privatnog i javnog duga. Za njihovo rješavanje potrebni su odlučni i odrješiti odgovori u 2016., posebice u kontekstu neizvjesnih globalnih prognoza”.

Što se tiče stanja u Hrvatskoj, potpredsjednik Komisije Dombrovskis izjavio je sljedeće: “Današnje prognoze pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo ponovno rasti nakon šest godina recesije. Ekonomske prognoze Komisije predviđaju rast od 1,1 % BDP-a ove godine, s ubrzanjem na 1,7 % 2017., zahvaljujući većoj vanjskoj potražnji glavnih hrvatskih trgovačkih partnera i većoj domaćoj potražnji. U okruženju usporavanja globalne ekonomije, od iznimne je važnosti pojačati temelje gospodarstva kroz strukturne reforme i smanjenje vrlo visokog javnog duga koji bi, bez odlučne akcije, mogao dosegnuti skoro 93% BDP-a 2017.”.

Komisija u svom priopćenju naglašava da 2015. domaća potražnja bilježi rast u većini država članica eurozone te da bi se gospodarske aktivnosti trebale pojačati diljem EU-a tijekom 2016. i 2017. Komponenta privatne potrošnje bilježi rast uslijed porasta nominalnih dohodaka i niske inflacije. Ujedno se u poslovnom sektoru očekuje porast ulaganja uslijed rasta raspoloživih dohodaka, poboljšanja profitnih marži, povoljnih uvjeta financiranja i boljih

izgleda u pogledu jačanja potražnje. Na tržištu rada dolazi do poboljšanja, no sporo i neravnomjerno u državama članicama: države koje su pogođene krizom i koje su provele reforme tržišta rada trebale bi ostvariti daljnje dobitke u pogledu rasta zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti i dalje će se postupno smanjivati, uz znatne razlike među državama članicama.

Na razini EU prognoze ukazuju na pad nezaposlenosti s razine od 9,5% u 2015. na razinu od 9,2% u 2016. odnosno 8,9% u 2017. Zahvaljujući proteklim naporima u pogledu fiskalne konsolidacije, cikličkom jačanju gospodarske aktivnosti i nižim kamatnim rashodima očekuje se pad ukupnog udjela fiskalnog deficita u BDP-u s razine od 2,5% u 2015. na razinu od 1,6% u 2017. (EU), odnosno s 2% u 2015. na 1,5% u 2017. (eurozona). Isto tako, predviđa se pad udjela duga opće države na razini EU s 87,8 % u 2015. na 85,8% u 2017, a na razini eurozone s 94% u 2015. na 91,3% u 2017. U domeni stabilnosti cijena, nagli pad cijena nafte i drugih roba zaslužan je za snižavanje ukupne stope inflacije ispod nulte razine u eurozoni i EU-u u rujnu ove godine. Međutim, primjetniji je sve veći inflatorni pritisak na rast cijena zbog zabilježenog rasta plaća, jačanja privatne potrošnje i smanjenja proizvodnog jaza. Zbog toga se u 2016. očekuje rast godišnje inflacije na razinu od 1,1% (EU), odnosno 1% (eurozone), dok se za 2017. predviđa inflacija od 1,6% u oba područja.


Zbog recesije na novim tržištima u nastajanju (poglavito Kini), od proljeća ove godine znatno su se pogoršali izgledi za globalni rast i rast svjetske trgovine. Oporavak tih tržišta ne može se očekivati prije 2016. Izvoz država eurozone je do sada uglavnom bio pošteđen od učinaka tih pogoršanja u globalnoj trgovini, uglavnom zahvaljujući padu vrijednosti eura u odnosu na druge svjetske valute. U konačnici, očekuje se da će doći do smanjenja rasta izvoza 2016. i blagog porasta 2017.

Trenutačni suficit tekućeg računa platne bilance na razini eurozone trebao bi se dodatno povećati u 2015. zbog nižih cijena nafte i boljih trgovinskih uvjeta, ali i zbog održavanja visokih viškova u određenim državama članicama te ispravljanja prošlih deficita u drugim državama članicama. Očekuje se da će se trenutačni suficit tekućeg računa donekle sniziti 2017. uz oporavak cijena nafte i pogoršanje trgovinskih uvjeta. Po prvi put u povijesti objavljivanja Prognoza, Komisija je izložila javnosti i prvu procjenu gospodarskog učinka dolaska velikog broja tražitelja azila u EU.

U kratkom roku, BDP raste zbog dodatnih javnih izdataka. Srednjoročno, očekuje se dodatan pozitivan učinak na rast zbog povećanja ponude radne snage, pod uvjetom da se primjenjuju ispravne politike kojima se olakšava pristup tržištu rada. Za EU kao cjelinu utjecaj na rast je malen, ali postoje razlike u jačini učinaka na pojedine države članice. Vanjski rizici povezani s perspektivom globalnog gospodarstva su povećani: slabiji rast na tržištima u nastajanju, a posebno problemi s prilagodbama kineskog gospodarstva te učinci očekivane normalizacije monetarne politike SAD-a na tržišta u usponu, mogli bi imati negativnije učinke na ulaganja i gospodarske aktivnosti u Europi od onih koji su trenutačno predviđeni.

Što se tiče ocjene trenutnih ekonomskih trendova u Hrvatskoj iznesenih u Jesenskim prognozama 2015. (Tablica 3), Komisija je povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 1,1% (prethodna procjena iznesena u Proljetnim prognozama iznosila je 0,3%). U 2016. očekuje se rast BDP-a od 1,4%, a u 2017. za 1,7%. Očekivano ubrzanje rasta hrvatskog gospodarstva rezultat je zaustavljenog pada domaće potražnje, uz istovremen rast izvoza. Nedavna odluka o konverziji hipotekarnih kredita iz švicarskog franka u eure vjerojatno će imati mali pozitivni utjecaj na daljnje jačanje potrošnje pošto su kućanstva i dalje suočena s pritiscima usmjerenim na daljnje smanjenje osobne zaduženosti (razduživanje). Tablica 3. Intenzivniji rast u 2017. temelji se na pretpostavci boljeg povlačenja sredstava iz europskih fondova i to od strane javnog sektora. Rizici koji mogu imati utjecaj na ostvarenje prognoziranih stopa rasta gospodarstva vezani su uz još uvijek nedefinirane mjere fiskalne konsolidacije i gubitke banaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima (zbog čega bi se mogao smanjiti kapacitet bankarskog sektora za financiranje/kreditiranje projekata čije bi uspješno ostvarenje moglo rezultirati povećanim stopama rasta).

Komisija predviđa blagi pad stope nezaposlenosti, s razine od 17,3% u 2014. na 16,2% u ovoj godini, a daljnji pad trebao bi doseći razine od 15,6% u 2016. i 14,7% u 2017., što je naravno povezano s predviđanjima gospodarskog rasta.

Što se tiče stabilnosti cijena, u 2015. očekuje se godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj (mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena - HICP) od - 0,1% (što je de facto deflacija), no tijekom 2016. inflacija bi trebala porasti na razinu od 0,9% i tijekom 2017. na 1,7%.

Tablica 3: Jesenske prognoze Komisije 2015 za Hrvatsku (2015.-2017.) međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a** BDP*

ostvarenje

prognoza EK

2012

2013

2014

2015

2016

2017

-2,2

-0,9

-0,4

1,1

1,4

1,7

Stopa nezaposlenosti***

16,0

17,3

17,3

16,2

15,6

14,7

Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-5,3

-5,4

-5,6

-4,9

-4,7

-41,

Inflacija (HICP)*

Saldo tekućeg računa platne bilance**

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

*** u % ukupne radne snage Izvor: Jesenske ekonomske prognoze Komisije, str. 89

3,4

0,0

69,2

2,3

0,1

80,8

0,2

0,6

85,1

-0,1 4,4

89,2

0,9

2,9

91,7

1,7

3,2

92,9

21


22

Očekuje se nastavak rasta izvoza roba, koji bi u 2016. i 2017. trebao rasti po stopama od 4,9% i 5,6%, zbog jačeg gospodarskog rasta najvažnijih zemalja vanjskotrgovinskih partnera, na čija tržišta Hrvatska izvozi.

Predviđa se i povećanje suficita tekućeg računa platne bilance (koji je u 2014. iznosio 0,6% BDP-a) na razinu od 4,4% BDP-a u 2015. (prethodna projekcija suficita u sklopu Proljetnih prognoza je iznosila 2% BDP-a), nakon čega se pretpostavlja ponovno smanjenje na 2,9% u 2016. i 3,2% u 2017. To značajno povećanje projekcije suficita tekućeg računa platne bilance (razmjena roba, usluga te primarnih i sekundarnih dohodaka s inozemstvom) u 2015. nije rezultat poboljšanja izvoza roba i usluga, nego je vezano uz smanjenje rashoda na računu primarnog dohotka, na kojem se bilježi odljev po osnovi reinvestirane dobiti i dobiti isplaćene inozemnih vlasnicima u sklopu inozemnih izravnih ulaganja: pretpostavlja se da će gubici banaka (koje su uglavnom u inozemnom vlasništvu) zbog provođenja operacije konverzije kredita u švicarskim francima u konačnici rezultirati neisplatom dividendi inozemnim vlasnicima i vjerojatno neće doći niti do reinvestiranja dobiti (budući da će banke iskazati gubitke u poslovanju). U konačnici će i ukupni rashodi na tekućem računu platne bilance biti mnogo manji nego prethodnih godina, što će rezultirati i povećanjem suficita.

Zaključak Vrijednosti proračunskog deficita i duga države koje je Republika Hrvatska ostvarila tijekom 2014., kao i projicirane vrijednosti Komisije za razdoblje 2015. 2017. (iz Jesenskih prognoza) bitno odstupaju u odnosu na ciljne veličine zadane Preporukom Vijeća u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog deficita. Zbog toga je vrlo izgledno da Hrvatska neće ostvariti ciljeve zadane u postupku PPPD-a u očekivanim rokovima, tj. do kraja 2016.

Proračunski deficit najvjerojatnije neće biti smanjen na razinu nižu od 3% BDP-a. Samim time, ne možemo očekivati niti formalni izlazak iz PPPD-a sredinom 2017., pa će Komisija i Vijeće izdati dodatne preporuke i tražiti provođenje dodatnih mjera u svrhu uklanjanja prekomjernog deficita. Isto tako, mjere koje se provode u svrhu smanjenja prekomjernog deficita trebale bi biti u određenoj mjeri samodostatne, tj. da njihovo provođenje ima što manji utjecaj na rast duga opće države (poželjno je da nominalni dug raste sporije od nominalnog rasta deficita). U srpnju ove godine Hrvatska je dobila šest specifičnih Preporuka za države članice (CSR), za koje se očekuje da će provesti do kraja 2015. i u 2016. Jedan od ciljeva definiranih prvom preporukom usmjeren je na smanjenje duga opće države i glasi “Ojačati upravljanje javnim dugom, osobito godišnjom objavom strategije za upravljanje dugom i osiguranjem odgovarajućih resursa”. Nakon šest godina recesije, Hrvatska je ušla u zonu pozitivnog rasta realnog BDP-a. Taj rast (koji Komisija procjenjuje na 1,1% u 2015. godini) je jedan od najnižih u EU, a njegov glavni pokretač je rast drugih gospodarstava država članica. Kako bi smanjili divergenciju stopa rasta u odnosu na države članice usporedivih značajki (tj. države koje su postale članicama 2004. i 2007.), nužno je dodatno potaknuti gospodarski rast, poglavito jačanjem udjela komponenti neto izvoza i investicija u strukturi BDP-a.

To je ponekad i otežano, pogotovo u situaciji kada se država nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog deficita: ako želimo ostvariti ciljane godišnje vrijednosti fiskalnog deficita definirane Preporukom Vijeća, znatnije povećanje proračunskih rashoda u svrhu poticanja gospodarskog rasta je teško ostvarljiv cilj. Ali izlaz iz takve situacije uvijek postoji, jer svaki problem (pa čak i domeni ekonomske politike) ima najmanje dva moguća rješenja. Izazov predstavlja samo odabir optimalnog rješenja i stvarna volja da se ono provede.


UDK: 338.1 23

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.*

Plan za dovršetak ekonomske i monetarne unije - Izvješće petorice predsjednika Uvodno

Svjetska gospodarska kriza koja je pogodila i Europsku uniju ukazala je na nužnost stvaranja čvršćih temelja Ekonomske i monetarne unije (EMU). Iako je proces snažnije koordinacije ekonomskih i fiskalnih politika doživio značajna unaprjeđenja, nužne su dodatne mjere za produbljivanje i stvaranje istinske EMU.

Na sastanku na vrhu država europodručja koji je održan u listopadu 2014. upravo se poziva na jaču koordinaciju ekonomskih politika ističući kako je „bolja koordinacija ekonomskih politika neophodna za osiguravanje dobrog funkcioniranja EMU”. Šefovi država ili vlada država europodručja pozvali su na daljnji „razvoj konkretnih mehanizama za snažniju usklađenost ekonomskih politika, konvergenciju i solidarnost”, a predsjednike EU institucija zadužili da „pripreme sljedeće korake za bolje ekonomsko upravljanje u europodručju”. Isto je zaključeno i na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2014.

Nastavno na to, petorica predsjednika, točnije predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u bliskoj suradnji s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, predsjednikom Euroskupine Jeroenom Dijsselbloemom, predsjednikom Europske središnje banke Mariom Draghijem i predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom, objavili su 22. lipnja 2015. Izvješće o dovršetku europske Ekonomske i monetarne unije1 u kojem su iznijeli svoju viziju stvaranje istinske EMU najkasnije do 2025.2 Europsko vijeće je na sastanku 25. i 26. lipnja 2015. primilo na znanje Izvješće te zadužilo Vijeće da ga žurno razmotri, da bi na sastanku 15. listopada 2015. primilo na znanje raspravu o Izvješću, ponovilo svoje stajalište da se „proces dovršetka EMU-a treba nastaviti u potpunosti uvažavajući jedinstveno tržište te na otvoren i transparentan način“, te najavilo da će o ovom pitanju ponovno raspraviti na sastanku u prosincu (17. i 18. 12.). I u Izvješću se ističe da je, iako je vezan uz eurozonu, proces dovršetka i produbljivanja EMU transparentan i otvoren za sve države članice.

* Darija Jurica Vuković, dipl. oec., članica Odbora za financije HDZ-a i Odbora za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a. 1 https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/5presidentsreport.hr.pdf?6d70673cc927e9ace1da69cb1682066e 2 Ostali referentni dokumenti za dovršetak EMU-a na koje se ovo Izvješće nadovezuje uključuju: - izvješće Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji (Izvješće četvorice predsjednika), http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_Data/docs/pressdata/en/ec/134069.pdf - Nacrt za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju koji je izradila Europska komisija 2012., http://ec.europa.eu/archives/commission_2010-2014/president/news/archives/2012/11/pdf/blueprint_en.pdf - analitičku obavijest Priprema sljedećih koraka za bolje ekonomsko upravljanje u eurozoni iz veljače 2015., http://ec.europa.eu/priorities/docs/analytical_note_en.pdf


24

U tom smislu, važno je primijetiti i da će se određene mjere reflektirati na sve države članice Europske unije. Dovršetak EMU-a predmet je rasprave i na Europskom vijeću. Zbog svega toga je i za Hrvatsku, iako nije dio eurozone, važno pratiti tijek provedbe dovršetka EMU-a, a posebno jer je proces otvoren svima i jer će u određenom segmentu sudjelovati i države izvan eurozone. U nastavku se daje sažeti prikaz razmatranja i predloženih mjera iz Izvješća, koje se predlažu u okviru četiri stupa dovršetka EMU-a, te napredak ostvaren od objave Izvješća.

Ključni cilj i osnovni elementi plana za dovršetak EMU-a

Petorica predsjednika u Izvješću naglašavaju vrlo važnu činjenicu, a to je da „dovršena EMU nije cilj sama po sebi“, već je „sredstvo za osiguravanje boljeg života i pravičnijih životnih uvjeta za sve građane, za pripremu Unije za buduće globalne izazove te za ostvarenje blagostanja u svim njezinim državama članicama“. Dakle, glavni cilj je osnažiti EMU kako bi postala „mjesto blagostanja na temelju uravnoteženog gospodarskog rasta i stabilnosti cijena te konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo, u cilju pune zaposlenosti i društvenog napretka.“

Vodeći se tom idejom, petero predsjednika iznijelo je svoja razmatranja o načinu i vremenskoj dimenziji dovršetka EMU. Glavni stupovi dovršetka EMU su ekonomska unija, financijska unija, fiskalna unija i politička unija koje su međusobno ovisne te se stoga moraju razvijati istovremeno. Mjere koje se trebaju provesti s ciljem uspostave ove četiri unije obuhvaćaju i kratkoročne mjere i dugoročnu orijentaciju. Cijeli proces odvijat će se tijekom narednih deset godina, a bit će podijeljen u dvije faze. Prva faza koja se naziva „osnaživanje djelovanjem“ trajat će od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2017., dok će druga faza „dovršetak EMU-a“ trajati do najkasnije 2025., kada bi u završnoj fazi trebao biti uspostavljen čvrst i istinski EMU.

Stvaranje ekonomske unije

Glavni ciljevi ekonomske unije su konvergencija, blagostanje i socijalna kohezija. Činjenica je da u europodručju postoji značajna divergencija te je nužno poduzeti mjere koje će osigurati konvergenciju, a koje u suštini odražavaju ideju pakta Euro Plus o snažnijoj koordinaciji ekonomskih politika za konkurentnost i konvergenciju iz 20113. Pitanje konvergencije uključuje produbljivanje jedinstvenog

tržišta koje još treba dovršiti u području roba i usluga te u energetici, digitalnom tržištu i tržištu kapitala, ali i širi obuhvat strukturnih reformi za veći rast i zapošljavanje. To je važno ne samo za europodručje, već i za sve države članice, pa tako i za Hrvatsku.

Prva faza stvaranja ekonomske unije počiva na četiri stupa: • Osnivanje sustava tijela nadležnih za konkurentnost u europodručju Sve države članice bi trebale osnovati neovisno i demokratski odgovorno nacionalno tijelo koje bi bilo nadležno za praćenje rezultata i politika u području konkurentnosti4. Europska komisija bi jednom godišnje koordinirala rad tih tijela, te bi njihove rezultate uzimala u obzir u procesu Europskog semestra, posebno za Godišnji pregled rasta i odluke u postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža. • Jačanje postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža Postupak bi trebalo koristiti i za poticanje strukturnih reformi. Tako da bi njegov korektivni mehanizam trebalo pokrenuti čim se utvrde prekomjerne neravnoteže i upotrebljavati ga za praćenje provedbe reformi.5 Dodatno, postupak bi trebao bolje odražavati neravnoteže cijelog europodručja, a ne samo pojedinih država. • Veći naglasak na zapošljavanju i socijalnom učinku Zapošljavanje i socijalna pitanja moraju zauzeti visoko mjesto na popisu prioriteta u okviru Europskog semestra. Nužna je provedba mjera koje će pridonijeti visokoj razini zaposlenosti, učinkovitom sustavu socijalne sigurnosti i naposljetku jačoj integraciji nacionalnih tržišta rada. • Jača koordinacija ekonomskih politika u okviru poboljšanog Europskog semestra Državama članicama treba dati konkretne, ambiciozne, ali političke preporuke s naglaskom na prioritetnim reformama. Euroskupina bi trebala preuzeti koordinacijsku ulogu u međusobnom ispitivanju rezultata, sa sve većim naglaskom na uspostavi referentnih vrijednosti i provođenju najboljih praksi. Cijeli ciklus trebao bi se provoditi u dvije uzastopne faze, kako bi se prije rasprava o pojedinim državama provela rasprava i preporuke povezane s europodručjem u cjelini. Godišnji ciklus Europskog semestra trebao bi se osnažiti jačim višegodišnjim pristupom. U drugoj fazi uspostave ekonomske unije formalizirao bi se postupak konvergencije što znači utvrđivanje niza zajedničkih visokih standarda kroz novu regulativu na razini EU.

3 Pakt Euro plus o snažnijoj koordinaciji ekonomskih politika za konkurentnost i konvergenciju usvojen je na sastanku Europskog vijeća u ožujku 2011. od strane država članica eurozone te Bugarske, Danske, Latvije, Litve, Poljske i Rumunjske. Pakt je otvoren i drugim državama članicama koje žele pristupiti. Glavni ciljevi Pakta su povećanje konkurentnosti i zapošljavanja, održivost javnih financija i jačanje financijske stabilnosti. http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ec/120296.pdf 4 Nizozemska i Belgija već imaju uspostavljena takva tijela. 5 Ova mjera mogla bi se odraziti i na Hrvatsku koja se nalazi u petoj kategoriji makroekonomskih neravnoteža - prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje postupka u slučaju makroekonomski neravnoteža. Iz tog razloga, a s obzirom da u Izvješću nije u potpunosti konkretizirana mjera, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić početkom listopada ove godine postavila je Europskoj komisiji pisano pitanje što to konkretno znači za države članice koje se nalaze u petoj kategoriji makroekonomskih neravnoteža, točnije hoće li one biti automatski uključene u korektivni mehanizam u skorijoj budućnosti, te hoće li se odmah primjenjivati i kaznene odredbe, tj. obveza uplaćivanja nekamatonosnog depozita u iznosu od 0,1 posto BDP-a koji se može pretvoriti u kaznu za države članice europodručja ili suspenzija fondova EU-a za države članice koje nisu članice europodručja ako se ispostavi da su mjere neadekvatne.


Stvaranje financijske unije

Stvaranje fiskalne unije

Glavni cilj financijske unije je stvaranje integriranih financijskih sustava za integriranu ekonomiju.

Glavni cilj fiskalne unije je uspostava zajedničkog okvira za kvalitetne i integrirane fiskalne politike. Tijekom krize naročito je došla do izražaja važnost provedbe odgovorne fiskalne politike koja, kako je naglašeno, ne samo da pridonose stabilnosti cijena, nego i ukupnoj financijskoj stabilnosti. Europska unija već je uspostavila i dodatno unaprijedila7 okvir za koordinaciju fiskalne politike i uspostavu održivih i kvalitetnih javnih financija koje je nužno i dalje dosljedno primjenjivati. Uspostava fiskalne unije zahtjeva daljnje korake u smjer integracije fiskalnih politika. Jačanje postojećeg okvira fiskalnog upravljanja prema fiskalnoj uniji važno je i za Hrvatsku jer će se poduzimanje mjera reflektirati na cijelu Europsku uniju, a ne samo na europodručje. Hrvatska, kao država članica Europske unije sudjeluje u procesu koordinacije ekonomske i fiskalne politike, te je istovremeno u postupku prekomjernog deficita.

Kriza koja je pogodila Europsku uniju ukazala je na niz ranjivosti u financijskom sustavu i potrebu daljnje integracije u tom području. Ističe se da integrirani financijski sustav mora osigurati da učinci monetarne politike budu ravnomjerno preneseni na sve države članice eurozone, da na cijelom području vlada jednako povjerenje u sigurnost bankovnih depozita, te da postoji mogućnost diversifikacije rizika među državama. U smjeru stvaranja financijske unije već je ostvaren značajan napredak uspostavom jedinstvenog nadzornog mehanizma kao i dogovorenim jedinstvenim sanacijskim mehanizmom, kao dva stupa bankarske unije. Nužne su daljnje mjere kako bi financijski sustav bio uistinu integriran, uključujući dovršetak bankarske unije i uspostavu unije tržišta kapitala. Integracija tržišta kapitala koja će, među ostalim, osigurati dodatne izvore financiranja poduzetnicima i podjelu rizika važna je za sve države članice, uključujući Hrvatsku. Uspostava financijske unije treba se završiti već tijekom prve faze dovršetka EMU-a, a uključuje:

• Dovršetak bankarske unije Potrebno je u potpunosti prenijeti Direktivu o oporavku i sanaciji banaka u nacionalna zakonodavstva6. Kao treći stup bankarske unije, uz zajednički nadzor i sanaciju banaka, treba uspostaviti Europski sustav osiguranja depozita. Nužne su i dodatne zakonodavne mjere koje bi osigurale da jednaka pravila vrijede za sve banke unutar bankarske unije. • Uspostavu unije tržišta kapitala S obzirom da integracija tržišta kapitala povlači za sobom i nove rizike za financijsku stabilnost, potrebno je uspostaviti jedinstveno europsko tijelo za nadzor tržišta kapitala. Nužne su i dodatne zakonodavne izmjene kojima će se pojednostavniti zahtjevi koji se odnose na prospekt kako bi mala i srednja poduzeća jednostavnije i jeftinije mogla prikupiti kapital, oživiti tržište EU za visokokvalitetnu sekuritizaciju, bolje uskladiti praksa u području računovodstva i revizije te ukloniti prepreke u raznim područjima, uključujući stečajno pravo, pravo trgovačkih društava, imovinska prava te u pogledu pravne izvršivosti prekograničnih potraživanja. • Jačanje Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) S obzirom na nužnost praćenja nastanka novih rizika i njihovo uočavanje za financijski sektor kao cjelinu, potrebno je jačanje ESRB-a i njegove sinergije s Europskom središnjom bankom.

U prvoj fazi stvaranja fiskalne unije glavni naglasak bit će na osnaživanju postojećeg okvira fiskalnog upravljanja, što uključuje:

• Stvaranje novog savjetodavnog Europskog fiskalnog odbora Europski fiskalni odbor će koordinirati i dopunjavati rad nacionalnih fiskalnih vijeća te će davati savjete kao i javne i neovisne ekonomske ocjene proračuna i uspješnosti njihova izvršenja u odnosu na ekonomske ciljeve i preporuke, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini europodručja. Druga faza stvaranja fiskalne unije podrazumijeva:

• Uspostavljanje fiskalne stabilizacijske funkcije za europodručje Uspostava fiskalne stabilizacijske funkcije na razini europodručja ima za cilj poboljšati sposobnost ublažavanja velikih makroekonomskih šokova. Ista bi trebala biti otvorena i transparentna u odnosu na sve države članice EU-a. Posebna stručna skupina radit će na definiranju automatskih stabilizatora.

Stvaranje političke unije

Glavni ciljevi političke unije su jačanje demokratske odgovornosti i legitimnosti te institucionalno jačanje. Dovršetak i stvaranje istinske EMU povlači za sobom i veću podjelu suverenosti uspostavom zajedničkih institucija i snažnijom suradnjom država članica u donošenju odluka koje se odnose na nacionalne ekonomske i fiskalne politike. Zbog toga je važno osnažiti demokratsku odgovornost kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.

6 Hrvatska je jedna od 16 država članica koje su prenijele predmetnu Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. 7 Doneseni su „paket od šest mjera”, „paket od dvije mjere” i Ugovor o stabilizaciji, koordinaciji i upravljanju.

25


26

U prvoj fazi stvaranja političke unije osiguralo bi se:

• Jačanje parlamentarne kontrole u okviru Europskog semestra Europski parlament bi se više uključio u Europski semestar na način da se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta raspravlja prije objave Godišnjeg pregleda rasta (što je i učinjeno na plenarnoj sjednici u studenome ove godine) i nakon njegovog donošenja, te da se na plenarnoj sjednici raspravlja i o posebnim preporukama državama članicama kada ih Europska komisija predloži. Također se predviđa sudjelovanje predstavnika Komisije i Vijeća na međuparlamentarnim sastancima, posebno u okviru Europskog parlamentarnog tjedna8. Nužna je snažnija suradnja s nacionalnim parlamentima posebice tijekom rasprava o preporukama državama članicama te raspravama u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Istovremeno, države članice bi trebale uključiti nacionalne parlamente u donošenje Nacionalnog programa reformi i Programa stabilnosti. • Poduzimanje mjera za usklađeno vanjsko zastupanje europodručja S obzirom da u međunarodnim financijskim institucijama, EU i europodručje još ne nastupaju jedinstveno, nužno je usklađivanje europskih stavova, posebice pred Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). • Uključivanje međuvladinih sporazuma u pravni okvir EU-a Međuvladine sporazume, kao što su Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju9, pakt Euro Plus te sporazum o Jedinstvenom fondu za sanaciju10 potrebno je prenijeti u pravni okvir EU. • Jačanje središnje uloge Euroskupine S obzirom na značaj Euroskupine, nužno je daljnje jačanje njezinog predsjedništva i povećanje raspoloživih sredstava. U drugoj fazi uspostave političke unije predviđeno je:

• Uključivanje drugih međuvladinih rješenja u pravni okvir EU-a Upravljanje Europskim stabilizacijskim mehanizmom potrebno je uključiti u pravni okvir EU jer sadašnja međuvladina struktura čini cijeli proces kompleksnim. • Daljnje jačanje središnje uloge Euroskupine Predlaže se uvođenje stalnog predsjedništva Euroskupine s jasno definiranim mandatom. • Uspostava riznice europodručja Uspostavom riznice europodručja osiguralo bi se mjesto za zajedničko donošenje određenih odluka s odgovornošću na europskoj razini, pri čemu bi države članice zadržale svoje pravo odlučivanja o oporezivanju i raspodjeli proračunskih sredstava.

Napredak u procesu dovršetka EMU-a od objave Izvješća Proces dovršetka EMU-a na temelju Izvješća započeo je 1. srpnja 2015. te je od tada Europska komisija radila na njegovoj provedbi. Dana 21. listopada 2015. objavljena je Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj središnjoj banci o koracima prema dovršetku Ekonomske i monetarne unije11. Kao prilog Komunikaciji, Europska komisija je pripremila i paket mjera koje se odnose na prvu fazu dovršetka EMU-a, a odnose se na: • reviziju Europskog semestra u sklopu koje je predstavljen novi okvirni plan Europskog semestra za 2016. • poboljšanje instrumenata ekonomskog upravljanja uključujući osnivanje nacionalnih odbora za konkurentnost i savjetodavnog Europskog fiskalnog odbora do sredine 2016. • usklađeno vanjsko zastupanje europodručja u međunarodnim institucijama, posebno u MMF-u • mjere u području financijske unije, posebno u pogledu Europskog sustava osiguranja depozita

Također, Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) na sastanku 10. studenoga 2015. donijelo je Zaključke kojima je pozdravilo Komisijin Akcijski plan za uspostavu unije tržišta kapitala do kraja 2019. Nastavno na dosadašnji napredak, rad na dovršetku EMU-a se nastavlja. Kao što je najavilo, Europsko vijeće će ponovno o njemu raspravljati na sastanku u prosincu 2015. Kada se provedu mjere iz prve faze dovršetka EMU-a, Komisija će u proljeće 2017. objaviti „bijelu knjigu” u kojoj će definirati potrebne mjere za dovršetak EMU-a u drugoj fazi. Pripreme za objavu bijele knjige počet će u 2016. Kako je Komisija istaknula, za drugu fazu je nužno da se u 2016. postigne dogovor i krene provedba mjera predstavljenih u Komunikaciji, pri čemu je posebno važno da nacionalni odbori za konkurentnost i Europski fiskalni odbor budu operativni već od sredine 2016. Komisija će tijekom sljedeće godine potaknuti i široku raspravu koja će uključiti sve građane kako bi cijeli proces bio transparentan i uključiv. Također će se sredinom 2016. oformiti stručna skupina kako bi se razmotrili pravni, ekonomski i politički preduvjeti za dugoročne mjere predstavljene u Izvješću. Kao što je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio prilikom predstavljanja Izvješća: „Svijet nas promatra i želi znati u kojem smjeru idemo. Danas iznosimo plan za monetarnu integraciju i utvrđujemo njezino konačno odredište.” Jasno je da je pred Europskom unijom „ambiciozan, ali i pragmatičan plan“, no samo zajedničkim djelovanjem i predanošću kako europskih institucija tako i država članica taj plan, u otvorenom i transparentnom procesu, može u predviđenom vremenu stići na konačno odredište.

8 Europski parlamentarni tjedan je novi oblik međuparlamentarne suradnje Europskog i nacionalnih parlamenata na kojem se raspravlja o prioritetnim politikama. 9 http://www.consilium.europa.eu/en/european-council/pdf/Treaty-on-Stability-Coordination-and-Governance-TSCG/ 10 http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-8457-2014-INIT/en/pdf 11 https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2015/HR/1-2015-600-HR-F1-1.PDF


UDK: 338.1 27

Ivana Petričko, mag. oec.*

Rezultati Youthonomics-a: Hrvatska 51. od 64 države Youthonomics kojeg je proveo francuski kolumnist Felix Marquardt i bivši premijer Istočnog Timora José RamosHorta (ujedno i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1996.) analizira koliko su države prijateljski orijentirane prema mladim osobama. Rezultati su dobiveni korištenjem podataka međunarodnih organizacija poput UNESCO-a, OECD-a i Svjetske banke. Republika Hrvatska je ovim istraživanjem zauzela 51. mjesto od 64 države uključene u istraživanje. Koristeći 59 različitih kriterija uključujući nezaposlenost mladih, kvalitetu i trošak obrazovanja, proračunski deficit, pristup tehnologiji, političke i vjerske slobode, prosječnu dob političara i druge, kreiran je Youthonomics globalni indeks koji rangira 64 države svijeta. Tablica 1. Rezultati pokazuju visoku nezainteresiranost prema mlađim generacijama u mnogim razvijenim državama kao što su Francuska, Japan, Italija, SAD ili Velika Britanija. U Youthonomics globalnom indeksu temeljna je svrha procijeniti mogućnosti uključivanja i realizacije mladih - gospodarski, socijalno i politički. Cilj provedenog istraživanja je primjerima dobre prakse ponuditi državama rješenja kako vratiti mlade u središte globalne političke rasprave. * Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u Uredu zastupnice Ivane Maletić

Glavna poruka glasi: Ako mladi nisu saslušani, ako njihove osnovne potrebe nisu ispunjene, oni će jednostavno spakirati svoje stvari i otići. Youthonomics globalni indeks ima cilj dati političkim liderima preporuke o tome što mogu učiniti kako bi poboljšali izglede za mlade da ostanu i karijeru razvijaju u svojim državama. Pojam “mladi” odnosi se na pojedince u dobi od 15 do 29 godine koji dijele slične probleme. Ti problemi uključuju osiguravanje kvalitete obrazovanja koja će ih pripremiti za ulazak na tržište rada, brzo zapošljavanje i kvalitetni i motivirajući poslovi na početku karijere. Na vrhu liste je Norveška, skandinavska država koja pokazuje niz najboljih praksi, uključujući fleksibilno tržište rada. Fleksibilnost u zapošljavanju i otpuštanju radnika prednost je za mlade. Norveška i Švedska (četvrta) dijele podatke o zaposlenosti, tako da u situaciji kada nema posla za mlade osobe u jednoj od te dvije države, vlada financira njihove troškove putovanje na intervju za otvoreno rado mjesto u drugoj državi. Vlade koje su uvele politike koje poboljšavaju izglede za budućnost mladima i stvaraju im preduvjete za prosperitetniju budućnost, trebaju se isticati i promovirati među drugim državama i time omogućiti mladima da pokušaju utjecati na vlade u svojim državama u primjenjivanju najboljih praksi.


Latvija

Poljska

Slovačka

Litva

Mađarska

Hrvatska

25

27

29

33

38

51

Javne financije

Gospodarske mogućnosti

Politička težina

13

30

36

37

10

6

36

Visoko obrazovanje i vještine

Osnovnoškolsko i srednješkolsko obrazovanje

21

Zdravstvo

Slovenija

20

Blagostanje

Češka

18

Radni i životni uvjeti

Estonija

Rang

Država članica

Pristup zapošlja-vanju

Tablica 1. Pozicija Hrvatske i država istočne Europe prema Youthonomics globalnom indeksu (n/64)

28

18

31 1

24

34

25

19

35

63

Izvor: Youthonomics Global Index 2015

30

18

11

34

20

17

22

37

35

22

38

34

45

53

26

43

58

28

22

29

25

43

48

46

35

Shema 1. Najbolje rangirane države prema različitim kategorijama

21

20

43

26

23

51

35

31

19

18

33

29

26

40

25

21

26

58

16

40

43

28

42

55

10

35

26

36

31

41

39

56

48

47

40

52

39

45

50

60


Razvijene ekonomije pokazuju širok raspon uspješnih primjera koje su provele u području politika za mlade. Skandinavske države su na vrhu ljestvice - Norveška zauzima prvo mjesto, Danska treće, Švedska četvrto i Finska osmo mjesto. Države središnje Europe prate Švicarsku (2), Nizozemsku (5), Njemačku (7) i Austriju (9). Poneke razvijene države poput Velike Britanije (16), Belgije (17), Francuske (19) ili Japana (26) loše su rangirane u odnosu na njihovu razinu gospodarskog razvoja i time pokazuju da su mladi u nepovoljnom položaju bez obzira na njihovu razvijenost. Općenito govoreći, nakon država istočne Europe, slijede brzorastuće azijske države te latinoameričke i afričke države. Države poput Danske, Norveške, Švedske ili Nizozemske niti u jednom indikatoru ne zauzimaju rang niži od 22. mjesta, jer unatoč manjem udjelu mladih u društvu, mladi ljudi imaju neposredan utjecaj na oblikovanje politika. Skandinavske države su demokratske države koje imaju najviše mladih zainteresiranih za politiku i najviše mladih u parlamentu. Samim time nameće se zaključak da politička težina kod mladih nije deterministička varijabla koja slijedi prosječnu starost stanovništva, već je treba poticati i razvijati - u poduzećima, kod birača i donositelja politika. Indikator koji ispituje perspektivu mladih pokazuje na koji način su prošle generacije pripremile teren za nadolazeće te kako će mladi živjeti u bliskoj budućnosti. Indeks se sastoji od tri dijela (javne financije, ekonomske prilike i politički utjecaj)

koji pokazuju probleme koje će mladi osjetiti u narednih 10 godina, isto kao i smjer u kojem se država kreće. Osim toga, ispituje se i optimizam mladih koji pokazuju što oni sami misle o svojim prilikama za bolji život u budućnosti. Prema ovome indeksu, mladi u Hrvatskoj izrazili su se vrlo pesimistično (Hrvatska je na 60. mjesto od 64 države). Sveukupno, Hrvatska po perspektivi koju mladi imaju zauzima posljednje - 64. mjesto. Analizirajući indikatore koji mjere kvalitetu obrazovnog sustava te radne uvjete, zaključuje se da je jedan od najvećih izazova s ​​kojima se suočavaju mladi ljudi implementacija stečenog znanja na tržištu rada. S jedne strane, obrazovna struktura trebala bi odgovarati potrebama tržišta rada, dok s druge strane, tržište rada treba stvoriti povoljno okruženje i dovoljno radnih mjesta za nadolazeće mlade profesionalce.

Zaključci provedenog istraživanja: u definiranju mjera potrebno je slušati mlade te ih uključiti u donošenje odluka. Donositelji odluka ne bi smjeli svojom pasivnošću mlade dovoditi pred zid da se vesele socijalnim mjerama jer ničeg drugog nema. Mladi u današnjem društvu imaju tešku ulogu zbog učestalih gospodarskih problema, koji onemogućuju njihovo osamostaljivanje, ali i aktivno uključivanje u društvo. Upravo ih je zbog toga važno prepoznati kao jedan od prioriteta pri donošenju politika. Mladi su, time što prenose obnovljeni socijalni kapital s jedne na drugu generaciju, ključni u jačanju resursa pojedinog društva i nadilaženju postojećih kriza.

Tablica 2. Najbolje rangirane države prema kategorijama Youthonomics globalnog indeksa

Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

Pristup zapošljavanju Visoko obrazovanje i vještine

Indikator „Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje“ usmjeren je na razdoblje od početka osnovnoškolskog obrazovanja pa sve do niže razine srednjoškolskog obrazovanja koje u većini država završava u 15. godini života. Ovaj stup analizira stopu završetka obrazovanja, kvalitetu i uvjete obrazovanja te stopu daljnjeg nastavka obrazovanja. Slovenija u ovoj kategoriji prednjači, a slijede je Australija, Švicarska, Japan, Nizozemska, Austrija i Novi Zeland. Dok bogatstvo u velikoj mjeri objašnjava poziciju države, pozicija nekih država, kao što je Slovenija, očigledno su iznad očekivanja. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 63. mjesto.

Indikator „Pristup zapošljavanju“ mjeri nezaposlenost mladih, vremenski period nezaposlenosti, stopu isključenosti mladih s tržišta rada (stopu NEET-a), te razvijenost poslovnog okruženja. Švicarska, Njemačka, Norveška i Nizozemska prednjače u kategoriji koja ocjenjuje lakoću zapošljavanja. Osim niske razine nezaposlenosti, kvalitete poduzetničkog okruženja i niske stope isključenosti (stope NEET-a) rangiraju te države na vrh ljestvice. Pri dnu popisa nalaze se razvijena gospodarstva u krizi: Portugal, Italija, Grčka i Španjolska, kao i Egipat, Indonezija i Južna Afrika. Hrvatska je i u ovoj kategoriji pri dnu te zauzima 58. mjesto. Indikator „Visoko obrazovanje i vještine“ ocjenjuje opseg strukovnog obrazovanja, stopu završetka visokog obrazovanja, kvalitetu visokog obrazovanja i troškove studiranja. Vodeće četiri države su Švicarska, Austrija, Finska i Nizozemska, a slijede ih Belgija, Australija i Danska. Istaknuto obilježje vodeće četvorke jest da snažno podržavaju strukovno obrazovanje, snažeći svoje mlade specifičnim vještinama koje će im pomoći da lakše pristupe tržištu rada. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 35. mjesto.

29


30

Radni i životni uvjeti

Blagostanje

Zdravstvo

Javne financije

Gospodarske mogućnosti

Politička težina

Indikator „Radni i životni uvjeti“ sagledava razinu plaća u državi, financijsku situaciju mladih ljudi, početnu plaću koju mladi ostvaruju ulaskom na tržište rada, pristup stanovanju te mogućnosti stjecanja vještina na radnom mjestu. Ova kategorija prikazuje najveću korelaciju s osobnim dohotkom, tako da nije iznenađujući podatak da Norveška i Luksemburg zauzimaju najviši rang. Države poput Sjedinjenih Američkih Država, Austrije, Francuske, Ujedinjenog kraljevstva ili Japana imaju visoke plaće, ali nisu svoje politike prilagodile mladima i radi toga nisu visoko pozicionirane. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 35. mjesto. Indikator „Blagostanje“ ocjenjuje stupanj osobnih sloboda, socijalnu koheziju, povjerenje te društveno nasilje i sigurnost. Nizozemska, Španjolska, Danska i Italija su najviše rangirane države, a slijede ih Njemačka, Portugal i Švicarska. Egipat, Bangladeš i Španjolska postižu najbolje rezultate u području osobnog blagostanja. Dok su najrazvijenija gospodarstva pri vrhu ljestvice u području osobnih sloboda, Rusija, Ruanda, Vijetnam i Kina stoje najlošije. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 31. mjesto.

Indikator „Zdravstvo“ ocjenjuje ukupnu stopu smrtnosti kod mladih od 15 do 29 godine, očekivani životni vijek i rezultate ankete o analiziranom zdravstvenom stanju mladih ljudi od 15 do 24 godine. Izrael, Španjolska, Italija, Švicarska i Grčka su vodeća petorka kategorije “Zdravstvo”, dok je šest država Subsaharske Afrike pri dnu ljestvice. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 21. mjesto. Indikator „Javne financije“ ocjenjuje ograničenja državne potrošnje te razinu fiskalnog opterećenja. Norveška, Kazahstan, Uganda i Nepal su pri vrhu ljestvice, dok su Japan, SAD, Koreja, Belgija i Brazil posljednje rangirane države. Općenito govoreći, razvijene su države akumulirale visoke razine eksplicitnih i implicitnih obveze, koje će teško opteretiti buduće državne proračune i mlade. Iako nisko na EU ljestvici razvijenosti, Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 55. mjesto. Indikator „Gospodarske mogućnosti“ procjenjuje nadolazeći gospodarski ciklus koji očekuje mlade i koji će, ako već nisu, ući na tržište rada u nadolazećim godinama. Vodeće tri države su Kina, Australija i Švicarska. Kina ostvaruje visok gospodarski rast, dok sljedeće dvije države postižu odlične rezultate u pogledu održivosti. Visoko rangirane države brzo rastu i učinkovito su izgradile kapacitete za održivi rast - ljudski kapital, infrastrukturu, R&D, upravljanje resursima. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 56. mjesto. Indikator „Politička težina“ istražuje u kolikoj mjeri političari uistinu slušaju i reagiraju na potrebe mladih te jesu li voljni raditi u skladu s njihovim interesima u oblikovanju javnih politika u nadolazećim godinama. Pri vrhu ljestvice nalazi se pet država Subsaharske Afrike: Gana, Mali, Ruanda, Kenija i Uganda. U tim državama mladi čine velik dio stanovništva. Oni se ne suočavaju s radnom ili proračunskom diskriminacijom, premda imaju loš pristup vođenju politike. Skandinavske države zauzimaju prva četiri mjesta u kategoriji vođenja politike s visokim udjelom mladih ministara i političke zainteresiranosti mladih. Međutim, Francuska, Velika Britanija, Portugal, Španjolska i Italija su među 20 najniže rangiranih država po političkoj težini što demonstrira veliki jaz u sudjelovanju mladih u politici među razvijenim državama. Politička prisutnost mladih može objasniti zašto neke države postižu dobre rezultate prema Youthonomics globalnom indeksu, a druge zaostaju. Hrvatska u ovoj kategoriji zauzima 60. mjesto.

Izvor: Youthonomics Global Index 2015.


Konferencija: Povezivanje znanosti i poduzetništva i financiranje iz EU proračuna Maletić: Bez povezivanja znanosti i poduzetništva nema konkurentnog gospodarstva

U organizaciji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić predstavnici akademske zajednice, poduzetnici i novinari iz Hrvatske posjetili su Europski parlament 8. prosinca i sudjelovali na konferenciji “Povezivanje poduzetništva i znanosti i financiranje iz proračuna EU”.

U uvodnom izlaganju zastupnica Maletić istaknula je važnost povezivanja poduzetništva i znanosti, mogućnosti financiranja projekata iz EU proračuna te kako pred hrvatskim poduzetnicima stoje brojne neiskorištene prilike. Upravo je ova konferencija jedan od koraka ka boljem informiranju o izazovima i mogućnostima koje nude programi Europske unije.

Dražen Budimir (glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP, Europska komisija) predstavio je EU program za poduzetnike COSME, čiji je cilj povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva na europskom i svjetskom tržištu. “Važno je informirati potencijalne poduzetnike, a posebno mlade kojima je namijenjen i program ERASMUS za mlade poduzetnike. Najvažnije je pokušavati i ne odustajati, čak i u slučaju početnog neuspjeha”, ohrabrio je poduzetnike Budimir. COSME je program za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika za programsko razdoblje 2014.–2020 kojem je cilj poticanje konkurentnosti europskih poduzetnika, posebno malih i srednjih, a osim njih ciljna su skupina i sadašnji i potencijalni poduzetnici i poslovne organizacije za podršku poduzetnicima. Program će osigurati bolji pristup financiranju, pružiti usluge podrške poslovanju i promicati poduzetništvo. COSME će pružiti podršku malim i srednjim poduzetnicima kako bi se olakšalo širenje poslovanja na jedinstvenom tržištu EU-a te kako bi se pripremilo za tržište izvan EU. Najviše koristi od ovog programa imat će mali i srednji

31


32

poduzetnici zbog lakšeg pristupa financiranju za razvoj, konsolidacije i rasta, a posebno mladi i žene poduzetnice. Tijela država članica (na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini) imat će koristi od širokih pouzdanih podataka i statistike, najbolje prakse i financijske potpore za testiranje i povećanje broja održivih rješenja za poboljšanje globalne konkurentnosti. Ukupni proračun COSME-a iznosi 2,3 milijarde eura, a u njemu sudjeluju države članice EU, EFTA-e (Island, Lihtenštajn, Norveška), države kandidatkinje te druge države koje u skladu s uvjetima mogu sudjelovati.

Marko Curavić (voditelj Odjela za poduzetništvo u Općoj upravi za poduzetništvo i industriju, Europska komisija) govorio je o EU programu za znanost i povezivanje s gospodarstvom Horizon 2020. Objasnio je kako je Horizon 2020 program za istraživanje, razvoj i inovacije, a jedan od prioriteta je izvrsna znanost koja će privući i zadržati najbolje znanstvenike, razvijati industriju i odgovarati društvenim izazovima. “Za razliku od COSME-a i drugih programa, za financiranje iz Horizona 2020 potrebna je inovativnost. Dobitna kombinacija je zajednički projekt znanstvenika i poduzetnika s partnerima iz drugih država, kako bi došlo do transfera znanja, tehnologija i inovativnih rješenja”, rekao je Curavić. Europa treba privući veća ulaganja u istraživanja i inovacije kako bi se ostvario rast i stvorila nova radna mjesta. Moramo razvijati, privući i zadržati znanstvene talente. Njegov proračun iznosi 77,0 milijardi eura, a zadaće su mu odgovoriti na ekonomsku krizu ulažući u radna mjesta, jačanjem globalne pozicije EU-a u istraživanju, inovacijama i tehnologiji. Prioriteti programa su izvrsna znanost za koju je osigurano 24,4 milijardi eura, industrijsko vodstvo 17,0 milijardi eura i društveni izazovi 29,7 milijardi eura, a financirati se mogu zajmovi, krediti, najmovi i obveznice.

Horizon 2020 navedene izazove i prioritete rješava na način da osigurava vezu između istraživanja i tržišta, odnosno primjene. Važna usmjerenost ovog novog programa su mali i srednji poduzetnici. Procjenjuje se da će oko 15 posto ukupnih sredstava programa biti iskorišteno upravo od strane MSP-a. Sijedom toga, program podupire sve vrste inovativnih MSP-a koji pokazuju volju za rast, razvoj i internacionalizaciju. Pomoć je osigurana za sve vrste inovacija – tehnološke, ne-tehnološke te inovativne usluge. Glavni doprinosi Horizona 2020 konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika očituju se u pružanju financijske potpore za vlastiti inovacijski projekt te mogućnosti pristupa u kontekstu velikih projekata s istraživačkim institucijama te pristupu određenim financijskim instrumentima namijenjenim tehnologijsko-inovativnim poduzećima.

Rješenje za pojave s kojima se suočavaju građani EU dolazi iz multidisciplinarne suradnje društvenih i humanističkih znanosti, a ključ rješenja nalazi se u inovacijama. Potrebno je pojednostavniti pristup i procesne radnje i primjenjivati ista pravila za sve s vrlo malo iznimaka. Projekti se odabiru na temelju izvrsnosti, a podržavaju se oni za koje je sigurno da će se isplatiti.

Joerg Lackenbauer (Opća uprava za regionalnu politiku, Europska komisija) predstavio je financijske instrumente za potporu malom i srednjem poduzetništvu u sklopu ESIja. Lackenbauer je naglasio važnost zajedničkog upravljanja financijskim instrumentima i ulaganje u dugoročno isplative projekte. “Možemo kombinirati sve instrumente financiranja. Hrvatskoj, kao i drugim članicama nedostaje iskustvo za razvoj inovativnih projekata i investicija, što je šteta jer zaista postoji mogućnost korištenja velikog broja bespovratnih sredstava EU”, zaključio je Lackenbauer. Podrška malim i srednjim poduzetnicima i promicanje njihove konkurentnosti su ključni prioriteti Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Prije svega, ERDF podupire razvoj unutarnjeg potencijala za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika. To omogućuje produktivne investicije, fiksna ulaganja u infrastrukturu, potpore poduzetnicima, umrežavanje, suradnju i tehničku pomoć.

Kako bi se osigurala implementacija financijskih instrumenata potrebno je napraviti procjene ex ante koje se moraju provesti prije odluke o podršci financijskih instrumenata. Financijski instrumenti nisu novost. Oko 5% izdvajanja kohezijske politike o razdoblju 2007-2013 provedeno je kroz financijske instrumente. Prvi preliminarni podaci pokazuju da države članice namjeravaju uložiti više od 20 milijardi eura, u okviru operativnih programa 2014-2020, putem financijskih instrumenata (krediti, jamstva, kapital,itd).

Zastupnik u Europskom parlamentu i koordinator Kluba zastupnika EPP-a u Odboru za regionalni razvoj Lambert Van Nisteltrooij predstavio je europske politike koje promiču poduzetništvo utemeljeno na znanju i inovacijama. Upozorio je kako se mora pronaći način zadržavanja i razvijanja domaćih malih i srednjih poduzetnika, a kako bi se to postiglo važno je pojednostavniti administrativne procedure. “Trebamo razvijati partnerstva. Potrebni smo jedni drugima, to je ključ uspjeha”, naglasio je Van Nisteltrooij.


33

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Maletić: Za pomoć izbjeglicama potrebna je ozbiljna sadržajna promjena EU proračuna

Izvanredni sastanak čelnika država na zapadnobalkanskoj ruti održan je u listopadu u Bruxellesu. Tada je dogovoren plan od 17 točaka i poslana je poruka kako je nužno da nacionalni egoizam ne stane na put ostvarivanju plana koji se temelji na načelima zajedništva, solidarnosti i humanosti.

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu tim je povodom održana rasprava o zaključcima s navedenog sastanka s predsjednikom Komisije Jean Claude Junckerom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Tusk je istaknuo kako je izbjeglička kriza najveći izazov posljednjih desetljeća i ima veliki potencijal da uzdrma Uniju onakvu kakvu smo je zamislili i izgradili te da izazove tektonske promjene, ali ne na bolje. Potrebno je jedinstvo država članica i institucija te izvanredne mjere i solidarnost.

„Zaštita vanjskih granica mora biti primarni cilj, a na razini EU još nema pravog odgovora kako to operativno postići. Pri tome svakako pomažu dogovori sa drugim državama, ali samo mi (države članice EU) istinski možemo zaštititi naše granice. Frontexu i EOS-u se trebaju dati resursi kako bi nastavili sa svojim djelovanjem”, istaknuo je predsjednik Tusk. Osvrnuo se i na sastanak u Valleti koji će se održati 11. i 12. studenoga 2015. istaknuvši da je bitno nastaviti suradnju sa afričkim čelnicima kako bi se stvorili uvjeti za povratak imigranata.

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker prvo je iskazao veliku zabrinutost zbog situacija kada su izbjeglice bile gladne, žedne i bez mjesta za spavanje. To je bio dovoljan razlog za izvanredni sastanak u koji su uključene i tri zemlje koje nisu članice Unije. Zahvalio se Europskom parlamentu što je popratio sve prijedloge Komisije u rekordnom roku. Naglasio je kako je nužno izbjeglicama pružiti smještaj, hranu, vodu, osnovne potrepštine, zdravstvenu pomoć i civilnu zaštitu, a djeci u kampovima mora se omogućiti školovanje i razvoj. Trebamo pojačati nadzor granica i provoditi registraciju i jasno svima dati do znanja koje su posljedice ako do registracije ne dođe. Izbjeglice svakako imaju prava, ali imaju i obveze. Bez registracije, nema prava. Sa Turskom imamo zajednički akcijski plan jer nam je suradnja potrebna i ona treba biti uključena u naše inicijative. Čak se 2,5 milijuna izbjeglica nalazi u Turskoj, a njihov priljev u EU mora biti zaustavljen. Zastupnica Maletić istaknula je u svom jednominutnom govoru kako pitanju prihvata i uključivanja izbjeglica u EU trebamo pristupiti ozbiljnije. „Stalno se govori o manjem broju od stvarnog broja ljudi koji bježe i dolaze u EU. Dva plana za realokaciju izbjeglica koja smo odobrili zaustavila su se na 160 tisuća osoba, a samo kroz Hrvatsku je od rujna prošlo preko 250 tisuća”, istaknula je Maletić te potaknula na raspravu i kreiranje konkretnijeg plana prihvata i zbrinjavanja izbjeglica koji polazi od realnog očekivanog broja.


34

Također je naglasila kako se države članice moraju pripremiti za scenarij prihvata većeg broja izbjeglica za što je potrebno izdvojiti značajna financijska sredstva jer su neophodna ulaganja u infrastrukturu te programe društvenog i socijalnog uključivanja izbjeglica.

„EU proračun moramo ozbiljno sadržajno promijeniti i odgovoriti na novonastalu situaciju vodeći računa o državama u financijskim poteškoćama s visokim stopama nezaposlenih te velikim dugom i deficitom poput Hrvatske, Grčke ili Španjolske.” zaključila je Maletić.

Bruxelles, studeni 2015. Maletić: Zajedništvo i partnerstvo ključ su efikasne, brze i kvalitetne provedbe Europskog semestra

Na plenarnoj sjednici u Bruxellesu u studenom održana je rasprava o paketu mjera za Europski semestar i o Godišnjem pregledu rasta za 2016. Na raspravi je sudjelovao i potpredsjednik Europske komisije odgovoran za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis. Potpredsjednik Dombrovskis je naglasio kako će se za sljedeću godinu primjenjivati isti prioriteti kao i za 2015.: 1. poticanje ulaganja; 2. ubrzanje strukturnih reformi i 3. provedba fiskalne konsolidacije, s ciljem poticanja ulaganja, konkurentnosti gospodarstava te pravednog tržišnog natjecanja. U raspravi je sudjelovala i zastupnica Maletić naglasivši da je ova rasprava prilika za sagledavanje svih pozitivnih aspekata provedbe Europskog semestra na kojima se i dalje treba inzistirati, ali isto tako prilika da se istaknu i slabosti koje je potrebno zajednički rješavati. Zastupnica je istaknula kako su pojednostavljivanje postupka, orijentacija na ograničen broj najvažnijih prioriteta te ranije objavljivanje analiza po državama članicama kvalitetni i pozitivni pomaci u ciklusu Europskog semestra. Međutim, što nedostaje? „Nedostaje snažna politička volja na razini država članica, nedostaje jače partnerstvo s lokalnim i regionalnim jedinicama, nedostaje i uključivanje nacionalnih parlamenata. Nadam se da ćemo u novom ciklusu Europskog semestra ostvariti kvalitetnije pomake u smjeru jačanja ovih nedostataka,” naglasila je zastupnica Maletić.

Države moraju samostalno osmisliti mjere i aktivnosti kojima će ispuniti ciljeve i preporuke iz Europskog semestra.

Međutim, pritom nema potrebe da gube vrijeme na pokušaje i pogreške kad su istovremeno neke članice već prošle taj put traženja najboljih rješenja. Razmjena iskustava i znanja u provedbi reformi, ubrzanju investicija, jačanju konkurentnosti, dobrom financijskom upravljanju, pametnoj fiskalnoj konsolidaciji i drugim razvojnim procesima velika je prednost na razini Europske unije.

„I zato pozdravljam poticaje iz Europske komisije kojima se želi pomoći državama članicama kroz osnivanje službe za podršku provedbi strukturnih reformi, odbora za konkurentnost i fiskalnog odbora. Zajedništvo i partnerstvo značajno mogu pomoći u onom što nam nedostaje, a to je efikasna, brza i kvalitetna provedba Europskog semestra,” zaključila je zastupnica Maletić.

Strasbourg, studeni 2015. Maletić: Porezno natjecanje ne smije biti porezni rat, jer od njega nikad koristi neće imati građani

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 24. studenog održana je rasprava o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka. U raspravi je sudjelovala i zastupnica Maletić koja je istaknula kako je pošteno porezno natjecanje preduvjet za jačanje jedinstvenog tržišta Europske unije.

„Ne tražimo jedinstvenu poreznu politiku na razini Europske unije, ali ipak bi države članice morale zadovoljiti minimalne zahtjeve jasnog utvrđivanja poreznih pravila koja moraju biti jednostavna, dostupna svima i pravedna,” naglasila je zastupnica Maletić.

Maletić je naglasila kako borba protiv poreznih prijevara i utaja poreza mora biti dio naših zajedničkih napora u jačanju jedinstvenog tržišta. Pritom, važan korak je inzistiranje na transparentnim i dobro definiranim poreznim pravilima koja nisu podložna brojnim dodatnim tumačenjima, zbog različitih izuzeća i odstupanja od općeg pravila.

„Porezno natjecanje među državama članicama ne smije biti porezni rat, jer od njega nikad neće imati koristi građani nego samo velike multinacionalne kompanije, a na uštrb domaćih malih i srednjih poduzetnika. Stoga podržavam napore Odbora za poreze jer je bitno nastaviti slati poruke iz Europskog parlamenta o tome koliko je važno pošteno tržišno natjecanje te da je pravedna porezna politika jedna od njegovih ključnih elemenata,” zaključila je zastupnica Maletić.


35

Vijesti iz Europskog parlamenta ECON-EMPL

Početak Europskog semestra 2016. – Hrvatska je opterećena brojnim makroekonomskim neravnotežama i rekordnom nezaposlenošću

U prosincu je na zajedničkoj sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) održan ekonomski dijalog i razmjena mišljenja s potpredsjednikom Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, povjerenikom za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici i povjerenicom za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen.

Potpredsjednik Dombrovskis kazao je kako su u jesenskom paketu mjera (Godišnji pregled rasta, Izvješće o mehanizmu upozoravanja i nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju) koje je objavila Europska komisija uključeni elementi iz Komunikacije Komisije o koracima prema dovršetku Ekonomske i monetarne unije koja je izrađena na temelju Izvješća petorice predsjednika. Povjerenik Moscovici istaknuo da je veća pozornost u okviru Europskog semestra posvećena eurozoni i za nju su predložene posebne preporuke:

1. Nastavak provedbe politika koje podupiru rast, potiču konvergenciju, ispravljaju makroekonomske neravnoteže i poboljšavaju sposobnost prilagodbe,

2. Provedbu strukturnih reformi u području tržišta rada, sustava socijalne zaštite i tržišta proizvoda i usluga, s naglaskom na inovativne proizvode, 3. Neutralno fiskalno stajalište uz smanjivanje javnog duga, 4. Smanjivanje razine nenaplaćenih zajmova i poboljšanje stečajnih postupaka za privatni sektor i kućanstva.

Povjerenica Thyssen istaknula je da se gospodarski rezultati i socijalna situacija u Europskoj uniji polako poboljšavaju, ali su istovremeno prisutne značajne razlike među državama članicama. U tom smislu, navela je primjer Hrvatske, Grčke, Portugala i Španjolske u kojima je stopa nezaposlenosti mladih iznad 30 posto, dok Italija i Finska imaju problem dugotrajno nezaposlenih. Gospodarski rast i socijalna pravda moraju se ostvarivati istovremeno, zbog čega ovogodišnji Europski semestar upravo socijalnu pravdu postavlja kao temelj gospodarskog oporavka. U pogledu ulaganja, nužna su socijalna ulaganja, ulaganja u ljudski kapital i cjeloživotno učenje. Strukturne reforme trebaju biti usmjerene na postizanje ravnoteže između sigurnosti i fleksibilnosti, aktiviranje dugotrajno nezaposlenih osoba, olakšavanje prijelaza na nova radna mjesta i bolje uparivanje slobodnih radnih mjesta s nezaposlenim osobama. U području porezne politike, važno je smanjiti oporezivanje nižih platnih razreda te se sustavno boriti protiv neplaćanja poreza. Povjerenica je na kraju zaključila da je za uspjeh potrebna međusobna suradnja te pozvala socijalne partnere na zajedničko djelovanje.


36

Zastupnike je zanimalo što Komisija namjerava učiniti kako bi se povećala provedba posebnih preporuka po državama članicama te su zahtijevali objašnjenje o mogućim mjerama fleksibilnosti unutar Pakta o stabilnosti i rastu za Francusku. Povjerenici su podsjetili da je u svibnju predstavljen novi pristup pri donošenju posebnih preporuka po državama članicama, a s ciljem njihove bolje provedbe. Komisija donosi konkretne posebne preporuke koje obuhvaćaju ključna područja za koja su potrebne hitne i odlučne mjere država članica s ciljem postizanja jačeg oporavka, stvaranja novih radnih mjesta i otklanjanja neravnoteža.

Francuska je ove godine, zajedno sa Hrvatskom, bila korak do aktiviranja korektivnog mehanizma odnosno prebacivanja u okviru postupka makroekonomskih neravnoteža iz kategorije 5 (Prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje) u kategoriju 6 (Prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje i pokretanje postupka u slučaju prekomjernih neravnoteža - engl. Excessive Imbalances Procedure (EIP) korektivnog mehanizma u sklopu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža). Povjerenici su sad naglasili kako je Francuska drugo po veličini gospodarstvo eurozone te su potrebni dodatni napori s ciljem otklanjanja problema u francuskom gospodarstvu. Međutim, sigurnost i mjere koje sada Francuska poduzima u okviru borbe protiv terorizma apsolutni su prioritet, te se to mora uzeti u obzir u okviru pravila utvrđenih Paktom o stabilnosti i rastu.

ECON Radermacher: U slučaju nepouzdanih ili lažnih podataka Državnog zavoda za statistiku angažiramo Državni ured za reviziju, Državno odvjetništvo i OLAF U prosincu u Bruxellesu na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku održan je statistički dijalog s Walterom Radermacherom, glavnim direktorom Eurostata na kojem se raspravljalo o stanju europske statistike kao i o trenutnim zakonodavnim prijedlozima u tom području. Radermacher je uvodno podsjetio na izmjene Uredbe br. 223/2009 o europskoj statistici koje će osigurati bolje upravljanje europskim statističkim podacima i definiranje zajedničkih normi, a pri tom je kazao

kako se nastavlja raditi na modernizaciji pravnih instrumenata i europskog statističkog sustava, posebn boljeg prikupljanja podataka. Posebno je istaknuo da postupak makroekonomskih neravnoteža mora počivati na pouzdanim podacima, bez obzira tko ih izrađivao.

U raspravi je zastupnike najviše zanimala pouzdanost statističkih podatakai neovisnost statističkih ureda. Redermacher je iznio primjer Valencije gdje je regionalno revizorsko tijelo izrazilo sumnju u podatke. Eurostat se u tom slučaju uvelike oslanjao na nacionalno revizorsko tijelo, ali je uključio i OLAF jer statistika nema proceduralne alate za provođenje istraga, a surađivalo se i s Europskim revizorskim sudom. Eurostat ima pravni i tehnički kapacitet za nadzor statističkih podataka, ali je nužna politička podrška. Važno je uvođenje obveznog računovodstvenog standarda za izvještavanje o državnim financijama kojeg bi morale primjenjivati sve jedinice diljem Europske unije. Redermacher je izrazio nadu da bi taj projekt mogao biti dovršen do 2020. Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi pitanjem o konkretnoj proceduri koja se primjenjuje u slučaju sumnje u pouzdanost nacionalnih statističkih podataka, a posebno informiraju li nacionalne vlasti Eurostat o reviziji ili se sve radi na nacionalnoj razini, te kontaktiraju li Državno odvjetništvo.

Zastupnica je naglasila kako Europska središnja banka (ESB) i Eurostat surađuju, međutim u praksi se događa kako obje institucije traže vrlo slične podatke od nacionalnih vlasti. U tom smislu, zanimalo ju je namjeravaju li Eurostat i ESB uspostaviti dijalog i usklađivanje oko traženih podataka. Naposljetku ju je zanimalo zašto se toliko dugo čeka odluka Vijeća o Prijedlogu uredbe o osiguranju i kvaliteti statistike za postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža, koji je Europski parlament usvojio u prvom čitanju. Radermacher je odgovorio kako ne postoji zakonski određena procedura, već da u praksi Eurostat intenzivno surađuje s nacionalnim tijelima, posebno revizorskim i kontrolnim.

Upravo je nacionalno izvješće o reviziji ukazalo na nepouzdanost podataka u Valenciji, nakon čega je Eurostat kontaktirao nacionalne vlasti i u zajedničkoj suradnji rješavao taj slučaj. U pogledu suradnje s ESBom, naglasio je da prema pravnoj stečevini postoje brojne obveze dostave podataka od strane država članica.


37

Međutim, u skladu s načelom supsidijarnosti, sama država članica odlučuje o tome tko prikuplja i dostavlja pojedine podatke. Radermacher se složio da se dugo čeka na odluku Vijeća u pogledu predmetne uredbe jer se nije uspio premostiti problem kada nacionalna središnja banka mora izračunati neke nacionalne pokazatelje. Eurostat bi trebao provjeriti ispravnost podataka i u tom pogledu se ne slažu s ESB-om koji smatra da bi trebao provjeravati podatke, s obzirom na neovisnost središnjih banaka. Tako je došlo do razilaženja u stavovima između Eurostata i ESB-a koje treba usuglasiti.

REGI

EU fondove koje nisu uspjeli iskoristiti za hrvatske razvojne projekte Grčić pokušava spasiti preusmjeravanjem za projekte integracije imigranata U prosincu je u Bruxellesu na Odboru za regionalni razvoj (REGI) održana razmjena mišljenja s Corinom Crețu, povjerenicom za regionalnu politiku.Povjerenica Cretu najavila je da će do kraja godine biti usvojen Program za investicije i radna mjesta kojim se želi poduprijeti ostvarenje ciljeva Energetske unije i Jedinstvenog digitalnog tržišta. S obzirom da je za uspjeh regionalne politike ključna kontinuirana suradnja s državama članicama, uspostavljena je Radna skupina za bolju implementaciju i jačanje administrativnih kapaciteta. Cilj Europske komisije je pojednostavljenje sustava, odnosno Kohezijsku politiku učiniti jednostavnijom i fleksibilnijom te orijentiranom na rezultat što će se postići smanjenjem administrativnog opterećenja, povećanjem fleksibilnosti regionalne politike u cilju brzog odgovora na izazove, primjerice aktualne migracijske krize, a treći stup je jačanje investicijskog plana i ekonomskog upravljanja.

Što se tiče izbjegličke krize, Crețu je istaknula kako nije potrebno mijenjati tematske prioritete u operativnim programima već je moguće preraspodijeliti sredstva koja su na raspolaganju. Fond za migracije i azil je samo za hitne slučajeve te ta sredstva nisu dovoljna. Na državama članicama je da razviju svoje kapacitete i kombiniraju sve fondove koji im stoje na raspolaganju, ali mnoge države ne žele koristiti novac iz Kohezijske politike za financiranje imigranata i migracijske krize.

Zastupnike je obavijestila da je uputila pismo državama članicama u kojem je objasnila sve mogućnosti koje pružaju ESI fondovi i pozvala države članice da što prije daju svoje prijedloge. Crețu je istaknula da su Hrvatska i Slovenija izrazile želju za iskorištavanjem sredstava koja su im preostala iz prethodnog programskog razdoblja u svrhu integracije migranata te je napomenula da u prvom planu treba biti socijalna integracija migranata i da će hitne mjere svakako rado podržati.

Što se tiče poteškoća regija u korištenju EU sredstava, navela je da su administrativni kapaciteti ključni i mnogo važniji od samih sredstava te je jedan od glavnih prioriteta podupirati reforme s ciljem jačanja administrativnih kapaciteta. Naravno, od ex ante uvjetovanosti neće se odustati jer imaju za cilj osigurati poštivanje zadanih okvira te efikasno ispunjavanje ciljeva Kohezijske politike. Na pitanje o korištenju sredstava kod malih i srednjih poduzetnika, povjerenica je svjesna predugačkog procesa i visoke razine birokratiziranosti što treba čim prije promijeniti.


38

Aktivnosti ureda ZAGREB

Maletić: Puno je posla pred Hrvatskom, prespori smo i gubimo EU sredstva Zastupnica Maletić sudjelovala je na panel raspravi u okviru interdisciplinarnog sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija “Priprema i provedba EU projekata” na temu “Hrvatski izazovi pripreme i provedbe EU projekata” koja se održala 10. prosinca u Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu. Osim zastupnice Maletić, na panel raspravi sudjelovao je i dr.sc. Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU, sada u tehničkoj Vladi.

Voditelj studija prof.dr.sc. Gojko Bežovan predstavio je program studija čiji je cilj odgovoriti na izazove pripreme učinkovite i djelotvorne provedbe EU projekata. Prisutne je pozdravila i ravnateljica Instituta za razvoj i međunarodne odnose dr. sc. Sanja Tišma koja je istaknula da su EU fondovi razvojna šansa i karta za bolju budućnost Hrvatske. „Kada govorimo o iskorištenosti EU fondova, Hrvatska je na samom dnu ljestvice država članica. Puno je izazova: od kvalitetnog ulaganja u pripremu projekata, jačanja administrativnih kapaciteta na koje konstantno upozorava i Europska komisija, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, do kompliciranih procedura javne nabave.

Nažalost, u prve dvije godine članstva smanjio nam se prosječni BDP po stanovniku kao postotak prosjeka EU što pokazuje da ne koristimo EU fondove i prilike koje članstvo donosi“, istaknula je zastupnica Maletić.

Dr. sc. Jakša Puljiz tijekom izlaganja naglasio je da dugogodišnji problemi poput sporog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa izravno koče apsorpciju EU fondova te da su problemi i prepreke u Hrvatskoj vrlo slični kao i u drugim državama članicama. „Umjesto da konstanto traži opravdanje za loše rezultate, Vlada bi se trebala suočiti sa svim izazovima, riješiti probleme u sustavu koji su prepreka učinkovitoj apsorpciji sredstava. Nužno je povezivati znanost s gospodarstvom, raditi na inovacijama, novim tehnologijama, podizati konkurentnost naših poduzetnika, uspostaviti brzu i efikasnu državnu upravu kako bismo podigli cjelokupnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva“, zaključila je zastupnica Maletić.

RIJEKA

Maletić: Moramo se pozicionirati na europskom tržištu Zastupnica Maletić gostovala je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci u sklopu znanstvenog projekta “Razvoj gospodarske konkurentnosti RH kao članice EU” i kolegija Strukturna politika EU, koji se održao 11. prosinca i u sklopu kojeg je


39

predstavljena nova knjiga „Razvoj gospodarske konkurentnosti Republike Hrvatske kao članice EU“. Prisutne je uvodnim govorom pozdravio dr. sc. Vinko Kandžija, professor emeritus, glavni urednik nove knjige te dr.sc. Davor Galinec, glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB-a, ujedno jedan od autora. U knjizi su iznesena hvalevrijedna stajališta, kritike, prijedlozi i sugestije o tome kako povećati konkurentnosti Hrvatske u narednom razdoblju, a posebno u području poticanja inovativnosti. Podrazumijeva se da željenu razinu gospodarske konkurentnosti nije moguće postići skupom državnom administracijom te neučinkovitom javnom upravom koja više odvlači nego privlači strane investitore. Zbog svega navedenog ova knjiga od iznimne je koristi gospodarstvenicima, kreatorima poslovnog okruženja i svima koji se bave strategijama gospodarskog i društvenog razvoja. Zastupnica Maletić održala je predavanje na temu “Utjecaj financijskih izvora EU na konkurentnost gospodarstva RH” u kojem je prisutne upoznala s instrumentima financiranja projekata iz EU proračuna, iznijela podatke o iskorištenosti EU sredstava u Hrvatskoj i utjecaju EU fondova na gospodarski rast i razvoj u državama članicama istočne Europe koji vrlo jasno pokazuju kako su EU fondovi bili od značajne pomoći u razvoju tih država te bi i u Hrvatskoj trebali biti veliki poticaj za rast i razvoj. „Struktura našega proračuna pokazuje da nemamo dovoljno sredstava za financiranje razvojnih projekata, a to se odnosi na financiranje znanosti, inovacija, istraživanja i razvoja. Hrvatska ulaže 0,8 % BDP-a u istraživanje, razvoj i inovacije, dok je EU prosjek 2,06 %, a cilj EU do 2020. je

dostići razinu od 3% BDP-a. U našem proračunu nedostaju sredstva za financiranje znanstvenih i poduzetničkih projekata usmjerenih inovacijama i razvoju novih tehnologija koji su iznimno bitni za podizanje konkurentnosti. Međutim u EU proračunu za nas su sredstva osigurana upravo za takva ulaganja i zato ih trebamo što prije početi učinkovito koristiti“, naglasila je zastupnica Maletić.

„Kako bismo ostvarili veliki skok Hrvatskoj su nužna nova znanja, korištenje najnovijih tehnologija, učenje na primjerima uspješnih država članica. Moramo se orijentirati na svoje strateške industrije, iskoristiti prednosti koje imamo i s njima se pozicionirati na europskom tržištu, uz pomoć EU sredstava i iskorištavanjem svih mogućnosti koje članstvo u Europskoj uniji donosi“, zaključila je zastupnica Maletić.

OPATIJA

Maletić: Pred Hrvatskom su brojne prilike Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je na konferenciji „Ključni izazovi ekonomskog rasta i razvoja lokalnih samouprava u 2016. godini“, koju su, u suradnji s partnerima, organizirali Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci CLER i Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN. Konferencija se održala u Hotelu Milenij u Opatiji od 27. do 28. studenog i bila je posvećena unaprjeđenju potencijala lokalnih samouprava u generiranju brzog gospodarskog rasta i razvoja na svom teritoriju kroz primjenu najviših svjetskih


40

standarda u pogledu kvalitete lokalnih javnih usluga te izvođenju investicijskih projekata u okviru suradnje javnog i privatnog sektora. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici državne uprave, jedinica lokalne samouprave, predstavnici privatnog i javnog sektora odnosno ključni sudionici i nositelji lokalnog ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj.

Prvi dio konferencije bio je usmjeren na ulogu ključnih institucija javnog sektora vezano uz ograničenja rasta i razvoja lokalnih samouprava, problemima i prilikama u okviru sustava upravljanja javnom imovinom te izazovima upravljanja lokalnim samoupravama. U drugom dijelu konferencije predstavljeni su projekti pametnih gradova (SmartCities) u okviru programa stvaranja Centara kompetencija, održana je prezentacija gotovih modela financiranja investicija u javnu infrastrukturu po principu „ključ u ruke“ i po načelu „Revenue Generating Projects“ te su analizirani financijski i proračunski okviri lokalnih samouprava i mogućnosti korištenja izvora sufinanciranja. Također, prezentirane su mogućnosti kreditiranja infrastrukturnih projekata i projekata poticanja energetske učinkovitosti i gospodarenja otpadom. U okviru konferencije, uručena je dodjela BFC certifikata koji potvrđuje ispunjenje određenih standarda, tj. daje garanciju da će postojeći poduzetnici, kao i potencijalni investitori, u lokalnoj jedinici koja ima certifikat, dobiti usluge i informacije na način koji olakšava poslove koji spadaju u nadležnost lokalnih uprava.

Zastupnica Maletić prezentirala je mogućnosti korištenja EU fondova u 2016. Tijekom izlaganja, osvrnula se na instrumente kohezijske politike, prikazala je ukupnu iskorištenost EU sredstava u državama članicama, dala pregled stanja i realizacije EU sredstava po godinama u Republici Hrvatskoj te odnos rashoda i prihoda

u europskom proračunu po državama članicama. Prezentaciju je završila prikazavši sudionicima otvorene natječaje te što ih očekuje u narednom razdoblju.

BRUXELLES

Sveta Misa za Europu Zastupnica Maletić ugostila je časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove, sestre Dominikanke i školske sestre Franjevke te članove zbora Beatus Župe sv. Obitelji iz Zagreba. Posjet je započeo svetom Misom za Europu održanom u Europskom parlamentu koju je predvodio vlč. Mirian Šuvak, uz pratnju crkvenog zbora Beatus. Nakon svete Mise posjetitelji su razgledali Europski parlament i ured zastupnice Maletić te slobodno vrijeme proveli u razgledavanju Bruxellesa.

U poslijepodnevnim satima posjetitelji su imali priliku biti na predstavljanju knjige intervjua banjalučkog biskupa msgr. Franje Komarice “Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski”, u organizaciji zastupnika Andreja Plenkovića, a govornici su, uz biskupa Komaricu bili i uzoriti kardinal Vinko Puljić, bivša zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack, veleposlanica BiH pri Europskoj uniji Lidija Topić, i novinar, autor knjige Winfried Gburek. Dio posjetitelja sudjelovao je i na konferenciji “Progon kršćana u svijetu - poziv na akciju”. Obvezan i zanimljiv dio programa je i upoznavanje s radom europskih institucija, nakon kojeg smo proveli prekrasnu zajedničku večer u centru grada. “Dragi posjetitelji prekrasna glasa i velečasni Mirian svojom propovijedi uljepšali su svima dan u Europskom parlamentu i svojim pjesmama pripravili put našem iščekivanju Malog Boga”, kazala je zastupnica Maletić.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

I'M studeni/prosinac 2015.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M studeni/prosinac 2015.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić