Page 1

ISSN 1849-0735

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

11 kolovoz 2014.


ISSN 1849-0735

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić Uredništvo Andrea Vodanović Andrea Veselčić Marija Tufekčić Ivana Petričko Tvrtko Lovrić 11 kolovoz 2014.

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak

Gaz, Brijuni, autor: Renco Kosinožić Izvor: Hrvatska turistička zajednica

Prijevod Tonči Orlandini

Sadržaj

Izlazi mjesečno.

4

dr. sc. Davor Galinec Preporuke Komisije na kraju Europskog semestra 2014.

11

mr.sc. Ivana Maletić i Ivana Petričko Analize konkurentnosti Republike Hrvatske, društvenog razvoja i održivog blagostanja

15

mr. sc. Marija Tufekčić Učinci članstva u EU na gospodarska kretanja u novim državama članicama

23

Andrea Vodanović, Andrea Veselčić i Ivan Dvornik Izvori financiranja šteta nastalih kao posljedica prirodnih katastrofa

28

Vijesti iz Europskog parlamenta

Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pisite nam!

ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb STRASBOURG Parlement européen Bât. Winston Churchill M02060 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 05E258 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro twitter.com/MaleticIvana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ Vlada ne zna planirati prihode, a rashodi su izvan kontrole. U preporukama za Hrvatsku Europska komisija ističe kao ključne probleme u upravljanju javnim financijama da Vlada loše planira prihode i prognozira gospodarska kretanja te da nema pod kontrolom proračunske rashode. Rezultat amaterizma Vlade u ovom dijelu je puno veći deficit od planiranog i brzorastući dug. Vlada je samo na papiru ispunila u travnju ove godine kriterije iz procedure prekomjernog deficita za 2014. i već sad, četiri mjeseca iza, sustiže je činjenica da s brojkama nema marketinga i pakiranja u šareni papir već da je potrebno ozbiljno i naporno raditi kako bi se vidjeli rezultati. Sve više Vlada gura Hrvatsku prema najgorim mjerama koje mogu dugoročno narušiti već ionako potonulu konkurentnost Hrvatske i sposobnost da ikad koristimo Europske fondove, a to su smanjivanje plaća u javnom sektoru, o mirovinama da ne govorimo ili reformi zdravstvenog sustava. Svaki izgubljeni dan rada na reformama približava nas proračunskim rezovima koji će povećati siromaštvo hrvatskog naroda i otjerati najstručnije kadrove. Je li to vladin plan? Vlada uporno ne želi raditi na otvaranju izvora financiranja poduzetnicima i uklanjanju administrativnih barijera. Mali smo i trebali bi biti brzi u donošenju odluka, davanju odgovora, rješavanju dokumentacije, a ne da se za svaki papir čeka godinama. Pametna država znači imati fleksibilnu i brzu administraciju, znači imati jasnu strategiju specijalizacije i razvoja u sljedećih barem sedam godina. Gdje je vizija i strategija Hrvatske 2020? Ovaj je dokument još u 2013. trebao biti podloga za partnerski sporazum i operativne programe - za strateške dokumente za korištenje EU fondova. Takvi dokumenti detaljno razrađeni kroz akcijske planove i programe postaju pozivnica investitorima, vodič su poduzetnicima, poruka su stabilnosti i sigurnosti, ako ih prati provedba mjera.

Reforme ne samo da se ne provode nego nema niti utvrđenog plana, ciljeva, a Vlada stalno nešto analizira, već tri godine analiziraju, na kraju preko noći pokreću pa odustaju. Vrijeme prolazi. Hrvatskim poduzetnicima, s utezima umjesto vjetra u leđa iz svoje države, sve je teže izlaziti na europsko i druga tržišta. Poljoprivreda se ne pokreće i tu je Vlada „pronašla rješenja“ kako ugasiti mala gospodarstva. Mladi nemaju perspektive i nakon skupog obrazovanja koje financira država odlaze. Vlada je dovela do stanja u kojem svi nemaju: nemaju građani, nemaju poduzetnici, nema proračun. Državu punu potencijala pretvorili su u državu o kojoj se u ozbiljnim ekonomskim krugovima govori kao o državi kojoj prijeti bankrot. U ovom broju pišemo detaljnije o preporukama Europske komisije Republici Hrvatskoj te analizama konkurentnosti, ali i društvenog razvoja. Analize daju optimizam jer jasno pokazuju da smo država koja ima sve potrebno za rast i razvoj, imamo prirodne i ljudske potencijale, dobar položaj, ali tonemo na ljestvicama konkurentnosti jer nemamo kvalitetno upravljanje i uspostavljen sustav. To se ipak može brzo promijeniti.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


4

dr.sc. Davor Galinec*

Preporuke Komisije na kraju Europskog semestra 2014 Uvod Dolaskom ljetnih mjeseci završava ovogodišnji ciklus mehanizma Europskog semestra u kojem je Hrvatska prvi put sudjelovala kao država članica. Krajem siječnja ove godine Vijeće EU na prijedlog Komisije donijelo je Odluku o postojanju prekomjernog deficita (Council decision on the existence of an excessive deficit) i Preporuku za prestanak situacije prekomjernog deficita (Council recommendation to end the excessive deficit situation) te je tako Hrvatska i formalno ušla u Postupak prekomjernog proračunskog deficita (PPPD). Nedugo nakon toga Hrvatska je prvi put bila i predmetom dubinske analize ekonomije (IDR, In-Depth Review) kao sastavnog dijela mehanizma Prekomjernih makroekonomskih neravnoteža (PMN-a), a temeljem rezultata dubinske analize uključena je i u Postupak prekomjernih neravnoteža (PPN), koji u naravi predstavlja korektivnu komponentu PMN-a. Temeljem preporuka vezanih uz situacije prekomjernog proračunskog deficita, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rezultata Proljetnih prognoza Europske komisije te evaluacije dokumenata koje je tijekom

travnja Vlada Republike Hrvatske dostavila Komisiji (Nacionalni plan reformi1 i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2017.2), Komisija je početkom lipnja sastavila, objavila i uputila Vijeću prijedlog dokumenta pod nazivom Preporuka za preporuku Vijeća o nacionalnom programu reformi Hrvatske 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu konvergencije Hrvatske za 20143. U tom dokumentu navodi se osam Specifičnih preporuka za Hrvatsku (Country Specific Recommendations CSR) u razdoblju 2014. – 2015. godine. Nakon što Vijeće usvoji prijedlog Komisije (u prvoj polovici srpnja, uoči okončanja Europskog semestra 2014.), preporuke (CSR) će za Hrvatsku postati obvezujuće. Osim toga, početkom lipnja Komisija je objavila i Ocjenu poduzetih mjera u svrhu okončanja situacije prekomjernog proračunskog deficita za Hrvatsku4 i Poljsku, u kojoj se navodi da bi mjere fiskalne konsolidacije predložene od strane hrvatskih vlasti za 2014. godinu trebale biti dovoljne i da trenutno nema potrebe za predlaganjem dodatnih mjera.

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 Dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/nrp2014_croatia_hr.pdf 2 Dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/cp2014_croatia_hr.pdf 3 Dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/csr2014_croatia_hr.pdf 4 Communication from the Commission - Assessment of action taken in response to the Council Recommendation of 28 January 2014 with a view to bringing an end to the situation of excessive government deficit, dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_edps/other_documents/2014-06-02_hr_communication_from_the_commission_en.pdf


U nastavku teksta slijedi prikaz specifičnih preporuka (CSR) koje je Komisija predložila državama članicama, područja na kojima se traži poduzimanje mjera i ciljevi provođenja preporuka, kao i prikaz osam preporuka koje je Komisija uputila Hrvatskoj.

Preporuke Komisije državama članicama Mjesec dana prije završetka Europskog semestra 2014. godine Europska komisija je 02. lipnja 2014. objavila Specifične preporuke (CSR) za sve države članice EU i eurozonu kao cjelinu u dokumentu Komunikacija Komisije prema Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO/ EESC) i Vijeću regija (VR/CoR) na temu Europskog semestra 2014. i specifičnih preporuka državama članicama5. Provedba iznesenih preporuka od strane država članica očekuje se tijekom 2014. i 2015. godine, a preporuke su usklađene i s ciljevima postavljenima u okviru Strategije Europa 2020. Tijela kojima je upućena ova Komunikacija u svom će radu tijekom lipnja raspraviti sadržaje preporuka pri čemu predstavnici država članica u europskim tijelima imaju mogućnost pokretanja rasprava o sadržaju specifičnih preporuka koje se odnose na njihovu državu, iznošenja argumenta o provedivosti, neprovedivosti ili djelomičnoj provedivosti preporuka Komisije u zadanim rokovima, elaboriranja specifičnih okolnosti u kojima se nalazi njihova država za koje smatraju da ih tijela Komisije nisu dovoljno ili uopće uvažila i slično. Nakon što se svi primatelji očituju o dokumentu, Vijeće EU će krajem semestra potvrditi specifične preporuke državama članicama i one će tako postati obvezujuće. U uvodnom dijelu dokumenta navodi se da je ekonomski oporavak Europe započeo sredinom 2013. godine i da se očekuje da će oporavak ojačati i zahvatiti sve države članice do 2015. godine. Financijska stabilnost se vratila, rast javnog duga je pod kontrolom, inozemna konkurentnost se popravlja, ponajviše u državama koje su najviše pogođene krizom. Taj oporavak donosi nadu da EU izlazi iz najgore ekonomske i financijske krize u svojoj povijesti i ide u smjeru održivog rasta koji će stvoriti nova radna mjesta i poboljšati životni standard građana. Taj oporavak također pokazuje da je jačanje nadzornih mehanizama i institucija na razini EU (koje je otpočelo u

uvjetima kada je kriza bila najjača) odigralo vrlo važnu ulogu u stvaranju uvjeta za postizanje uravnoteženog gospodarskog rasta. Oporavak se i dalje ocjenjuje kao krhak i nejednako raspoređen među državama članicama. U mnogim dijelovima Europe socijalne prilike su teške i nezaposlenost je dostigla do sada najviše razine, posebno nezaposlenost mladih osoba. Manevarski prostor u domeni gospodarske politike država u velikoj je mjeri ograničen visokim razinama javnog i privatnog duga. Istovremeno EU je izložena dugoročnim izazovima u području starenja stanovništva, produktivnosti, konkurentnosti, održivog korištenja prirodnih resursa i sl. Tijekom posljednje četiri godine, godišnje specifične preporuke državama članicama (CSR) koje predlaže Komisija usmjeravale su države članice (i EU u cjelini) u smjeru izlaska iz krize i gospodarskog oporavka. Objavljeni paket preporuka državama članicama odražava glavne prioritete Komisije koji su izneseni u Godišnjem izvješću o rastu (Annual Growth Survey AGS), a koje su potvrdili Europski parlament i Europsko vijeće. U potpunosti su uzete u obzir specifičnosti pojedinih država članica, tako da se utvrđeni prioriteti mogu značajno razlikovati od države do države. Naglašava se i značaj pravovremenosti provedbe preporuka, kao i praćenja uspješnosti provedbe. Međusobna konzistentnost ekonomskih politika (npr. monetarne, fiskalne, politike tržišta rada i sl.) koje države članice provode i redoslijed provođenja reformi predstavljaju ključ uspjeha. Međutim, primjetno je da većina država članica ima jasnu viziju što je potrebno poduzeti u slijedećih godinu dana, dok je njihova vizija za srednjoročno razdoblje (2 - 3 godine) malo manje jasna i precizna. Značaj 2014. godine naglašen je i u kontekstu završetka procesa financijskog programiranja i početka mogućnosti korištenja novih financijskih instrumenata EU-a za razdoblje 2014. - 2020. (o čemu je u nekoliko navrata zastupnica Maletić pisala u I´M-u, a na tu temu posebno bih istaknuo i članke povjerenika EU za financijsko programiranje i proračun g. Janusza Lewandowskog te potpredsjednika EK za industriju i poduzetništvo Antonija Tajanija objavljene u prethodnim brojevima I’M-a).

5 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/eccom2014_en.pdf

5


6

Naime, mnogi planirani investicijski projekti u državama članicama odgođeni su u doba krize, a korištenjem sredstava iz EU fondova otvara se mogućnost njihove konačne realizacije u sadašnjosti (jer se dobar dio investicije može financirati korištenjem EU sredstava), s time da se naglasak stavlja na investicijske projekte koji generiraju ekonomski rast (uključujući sheme financiranja malog i srednjeg poduzetništva), kako na razini pojedinih država članica, tako i na razini cjelovite EU. Posebnu pažnju treba usmjeriti i na ostale dostupne instrumente financiranja na razini EU (tzv. European project bonds, zajmovi Europske investicijske banke EIB), a od kritične je važnosti potreba jačanja investicija od strane privatnog sektora. Da bi se to ostvarilo, potrebno je na nacionalnoj razini donijeti i neke nove odluke i pravila, ne samo u domeni fiskalne politike nego i u domenama tržišta rada, razvoja popratne infrastrukture neophodne poduzetnicima za rad i sl. Komisija naglašava potrebu za provedbom reformi u državama u kojima su prisutne prekomjerne makroekonomske neravnoteže (Hrvatska, Italija i Slovenija), kao i u državama čije neravnoteže nisu prekomjerne, ali postoji mogućnost prelijevanja tih neravnoteža na druge države članice (Francuska, Irska i Španjolska). Konačno, Komisija zaključuje da su planovi reformi koje su države članice izložile u svojim nacionalnim programima obećavajući i dovoljni za otklanjanje neravnoteža ako se provedu onako kako su i planirani. Zbog toga Komisija u ovom trenutku smatra da nema potrebe za pokretanjem korektivnog mehanizma Postupka u slučaju prekomjernih neravnoteža nad nabrojanim zemljama, ali će se vrlo pozorno pratiti napredak u provedbi zacrtanih mjera. Glavnina preporuka koje je Komisija dala državama članicama odnose se na područja fiskalne konsolidacije, sustava socijalne zaštite, mirovinskih sustava, mehanizama financiranja malih i srednjih poduzetnika, tržišta rada i zapošljavanja te modernizacije javne uprave.

Osam Preporuka Republici Hrvatskoj Kao što je već spomenuto u uvodnom dijelu teksta, Komisija je 2. lipnja sastavila, objavila i uputila Vijeću prijedlog Preporuka za preporuku Vijeća o nacionalnom programu reformi Hrvatske 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu konvergencije Hrvatske za 2014. U uvodnom dijelu teksta nabrajaju se sva postignuća hrvatske gospodarske politike u proteklom

razdoblju, dijagnosticiraju se uočene slabosti po pojedinim područjima (fiskalna konsolidacija, mirovinski sustav, zdravstveni sustav, zaposlenost i tržište rada, regulatorni okvir za poslovanje poduzetnika u Hrvatskoj, upravljanje državnom imovinom i trgovačkim društvima, predstečajne nagodbe te potreba dopune nadzornog mehanizma banaka). U završnom dijelu dokumenta Komisija iznosi svojih osam preporuka Hrvatskoj da u razdoblju 2014. – 2015. poduzme mjere kojima je cilj: 1. U potpunosti provesti proračunske mjere donesene za 2014., ojačati proračunsku strategiju te dodatno precizirati mjere najavljene za 2015. i 2016. i razmotriti dodatne stalne mjere kojima se potiče rast radi održivog smanjenja prekomjernog deficita do 2016. U isto vrijeme osigurati provedbu potrebnih napora radi strukturne prilagodbe iz preporuke Vijeća u okviru Postupka u slučaju prekomjernog deficita. Uskladiti programske prognoze sa standardima ESA-e i zahtjevima Pakta o rastu. Poduzeti mjere za jačanje nadzora nad rashodima. Do ožujka 2015. provesti detaljno preispitivanje rashoda. Ojačati postupak planiranja proračuna, osobito točnijim makroekonomskim i proračunskim predviđanjima i jačanjem obvezujuće prirode godišnjih i srednjoročnih gornjih granica rashoda te unaprijediti izradu fiskalnih propisa. Do listopada 2014. zakonski utemeljiti novoosnovano Povjerenstvo za fiskalnu politiku, ojačati njegovu neovisnost od svih proračunskih tijela, proširiti njegove ovlasti, osobito u pogledu praćenja svih fiskalnih pravila te ex-ante i ex-post ocjene predviđanja te osigurati odgovarajuće resurse. Na temelju nadogradnje planova navedenih u nacionalnom programu reformi predstaviti konkretnu strategiju za reformu periodičnog oporezivanja nekretnina. Pokrenuti postupak izvješćivanja i preispitivanja poreznih izdataka. Poboljšati poreznu disciplinu, osobito dodatnim jačanjem učinkovitosti porezne uprave, s tim ciljem predstaviti plan djelovanja do kraja 2014. 2. Do ožujka 2015. donijeti zakonodavstvo za ubrzavanje planiranog usklađivanja zakonski određene dobi za umirovljenje žena i muškaraca te ubrzati planirano povećanje zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina. Smanjiti mogućnosti za rano umirovljenje. Osigurati provedbu strožih procjena i kontrola invalidskih mirovina te ubrzati integraciju mirovina po posebnim propisima u opći mirovinski sustav. Ojačati troškovnu učinkovitost sektora zdravstva, među ostalim u bolnicama. 3. Do ožujka 2015. provesti drugu fazu reforme zakona o radu uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, osobito u pogledu uvjeta otpuštanja i radnog vremena


te u cilju sprečavanja daljnje segmentacije tržišta rada, među ostalim za mlade ljude. Provesti reviziju sustava određivanja plaća u cilju bolje usklađenosti kretanja u području produktivnosti i platnih uvjeta. Do kraja 2014. predstaviti zaključke te revizije. Ojačati učinkovitost i doseg aktivnih politika na tržištu rada učvršćivanjem administrativnih kapaciteta javnih službi za zapošljavanje, među ostalim na regionalnoj razini, i povećanjem pokrivenosti mladih, dugotrajno nezaposlenih i starijih radnika. 4. Dati prioritet uspostavljanju kontakta s neprijavljenim mladima i pokrenuti privatni sektor kako bi se omogućila veća ponuda stručne prakse, u skladu s ciljevima jamstva za mlade. Do kraja 2014. izraditi planove za rješavanje neprijavljenog rada. Provesti mjere za poboljšanje kvalitete i usklađenosti obrazovnih rezultata s potrebama tržišta rada kroz modernizaciju kvalifikacijskih sustava, uvođenje mehanizama za osiguranje kvalitete i poboljšanje prijelaza iz škole na tržište rada jačanjem strukovnog obrazovanja i učenja kroz rad. 5. Do kraja 2014. provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti plan djelovanja kako bi se poboljšala ponovna aktivacija neaktivnih i nezaposlenih osoba. Ojačati učinkovitost i transparentnost sustava socijalne zaštite dodatnom konsolidacijom naknada, ujednačavanjem kriterija prihvatljivosti te povezivanjem podataka sa svih mjerodavnih razina i iz državnih tijela sustavom „jedinstvenog novčanog centra”. Poboljšati učinkovitost i primjerenost naknada socijalne pomoći njihovom boljom usmjerenošću. Poduzeti dodatne mjere za poboljšanje poslovnog okruženja. Konkretno, do ožujka 2015. utvrditi cilj za znatno smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući parafiskalne namete. Rješavati visoku razinu fragmentacije i preklapanja odgovornosti racionalizacijom administrativnih postupaka i pojašnjenjem okvira odlučivanja i odgovornosti na raznim razinama upravljanja te na razini središnje države između ministarstava i agencija. Poboljšati administrativne kapacitete i strateško planiranje odjela zaduženih za upravljanje sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te im osigurati odgovarajući i stabilan broj zaposlenih. 6. Do listopada 2014. predstaviti detaljni plan za upravljanje državnom imovinom 2015. Osigurati da se trgovačkim društvima pod nadzorom države upravlja na transparentan i odgovoran način, a posebice ojačati zahtjeve stručnosti za članove uprave i nadzornih odbora koje predlaže država te uvesti javni registar imenovanja. Učvrstiti sprečavanje korupcije u javnoj upravi te trgovačkim društvima u državnom vlasništvu i pod nadzorom države, među ostalim većim ovlastima za provjeru

Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Ojačati transparentnost i učinkovitost javne nabave na središnjoj i lokalnoj razini te sposobnost praćenja provedbe i otkrivanja nepravilnosti. 7. Do kraja 2014. učvrstiti ulogu trgovačkih sudova u praćenju transparentnosti i zakonitosti u primjeni trgovačkog predstečajnog postupka. Preispitati obvezan test nesolventnosti/nelikvidnosti za pristup postupku predstečajne nagodbe i racionalizirati postupak stečaja/likvidacije u cilju njegova skraćivanja. Poboljšati kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava, osobito omogućivanjem poticaja za pravovremeno rješavanje postupaka u građanskim, trgovačkim i upravnim predmetima te za upotrebu izvansudske nagodbe, osobito u sporovima male vrijednosti. 8. Dopuniti reviziju kvalitete imovine i testiranje otpornosti na stres Europske središnje banke iz 2014. i pokrenuti sveobuhvatnu provjeru portfelja namijenjenu posebno hrvatskom financijskom sektoru, s naglaskom na bitne portfelje koji nisu obuhvaćeni postupkom Europske središnje banke, koja uključuje ključne srednje i male banke. Trenutne su slabosti identificirane od strane Komisije, a preporuke u smjeru otklanjanja tih slabosti su dosta koncizne, dok su rokovi provedbe mjera prilično jasno postavljeni unutar razdoblja od sljedećih godinu i pol dana. Sve u svemu, posla ima mnogo, a rokovi provedbe su kratki.

Aktivnosti država članica vezano uz preporuke Na prvi pogled logično bi bilo da države članice ocjene da su rokovi za provedbu nekih preporuka prekratki i nerealistično postavljeni od strane Komisije, da neke reforme u ovom trenutku nisu neophodne i prioritetne i slično te da postoji potreba dodatnog dijaloga s Komisijom u svrhu nalaženja kompromisnog puta. Nažalost, vrlo je izvjesno da Komisija ne nalazi mnogo prostora za pružanje dodatnih ustupaka državama članicama u odnosu na obujam mjera i postavljene rokove iznesene u preporukama. U dokumentu Komisije Pitanja i odgovori: specifične preporuke državama 2014.6 izložen je odgovor na pitanje: Mogu li države članice samostalno prilagoditi preporuke sukladno svojim mogućnostima i očekivanjima te mogu li utjecati na ublažavanje preporuka u razdoblju do njihovog formalnog potvrđivanja od strane Vijeća? Komisija navodi da je vrijednost preporuka danih državama članicama u tome što su one proizvod

6 dostupno na engleskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-14-388_en.htm

7


8

ekstenzivnih i objektivnih tehničkih analiza, verificiranih u diskusijama između vođa i ministara EU. Dosadašnja iskustva pokazuju da su preporuke Komisije u većini slučajeva bile u konačnici u neizmijenjenom obliku prihvaćene od strane Vijeća. Države članice imaju pravo zatražiti izmjene, no one mogu u konačnici biti prihvaćene ako te amandmane prihvate predstavnici drugih država članica u Vijeću, i to kvalificiranom većinom glasova. U praktičnom i pragmatičnom smislu, postavlja se pitanje koji bi bio motiv predstavnika neke države članice da glasa za ublažavanje uvjeta iznesenih u preporukama nekoj drugoj državi članici, ako time ništa ne dobiva za uzvrat, odnosno ako i sami ne mogu ublažiti preporuke Komisije koje su dane njihovoj vlastitoj državi? Isto tako, stupanjem na snagu tzv. Six pack regulative 2011. godine, napisano je i pravilo po kojem se očekuje da Vijeće slijedi (tj. prihvaća) preporuke i prijedloge Komisije, odnosno da javno objavi svoj stav ukoliko se s njima eventualno ne slaže. Iz navedenog možemo zaključiti da je praktična mogućnost intervencija država članica na sadržaj i rokove preporuka vrlo ograničena, ali mogućnost podnošenja amandmana postoji. Trenutno hrvatska Vlada pokušava utjecati na sadržaj Preporuke br. 2 (“Do ožujka 2015. donijeti zakonodavstvo za ubrzavanje planiranog usklađivanja zakonski određene dobi za umirovljenje između žena i muškaraca te ubrzati planirano povećanje zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina..”.) budući da je nacionalnim planom reforme mirovinskog sustava predviđeno da je rok provedbe mjere povećanja zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina planiran za 2030. godinu, a Komisija smatra da je taj rok predugačak i želi da se provedba te mjere ubrza i skrati. Na tu su temu ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i potpredsjednica Vlade i ministrica za socijalnu politiku Milanka Opačić iznijeli svoj stav na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i zaštitu potrošača (EPSCO) 19. lipnja 2014. u Luxembourgu7. Isto tako, taj je stav već sljedeći dan iznio i ministar financija Boris Lalovac na sastanku ministara financija država članica EU (ECOFIN), ali je Komisija zadržala svoje stajalište te je rečeno da će se o tome još razgovarati i sljedeći tjedan (23. - 27. lipnja 2014.).

Uglavnom, jedan je od zaključaka sastanka ministara financija država članica da se prihvaćaju preporuke u vezi s reformama koje provede države članice u onom obliku u kojem ih je Komisija i predložila. Osim Hrvatske, još sedam država članica izrazilo je svoje mišljenje o preporukama, a većina tih primjedbi nije prihvaćena8. Zadnja šansa da se eventualno usvoji hrvatski amandman na Preporuku br. 2 bio je sastanak Vijeća na kojem se trebalo formalno prihvatiti specifične preporuke Komisije (CSR), i to ako ih predstavnici država članica izglasaju kvalificiranom većinom glasova. Sastanak Vijeća održan je 26. i 27. lipnja 20149., a u službenom dokumentu pod točkom 17. na str. 8. napisano je: “U tom kontekstu, Europsko vijeće u načelu je odobrilo preporuke za pojedinu zemlju (CSR) te na taj način zaključilo Europski semestar za 2014. Provedba tih preporuka ključna je za ubrzavanje rasta. Države članice trebale bi u budućim odlukama o proračunu, strukturnim reformama te politikama zapošljavanja i socijalnim politikama poštovati te preporuke koje se temelje na načelu nacionalnog vlasništva i socijalnog dijaloga. Vijeće i Komisija i dalje će pratiti provedbu CSR-ova te djelovati prema potrebi”. Dakle, sadržaj Preporuke br. 2 ostaje nepromijenjen, što znači da hrvatske vlasti trebaju do ožujka 2015. donijeti zakonodavstvo za ubrzavanje planiranog usklađivanja zakonski određene dobi za umirovljenje između žena i muškaraca te ubrzati planirano povećanje zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina (u odnosu na prvobitno planiranu 2030. godinu).

Zaključak Nakon što Vijeće usvoji prijedlog Komisije (u prvoj polovici srpnja, uoči okončanja Europskog semestra 2014.), preporuke (CSR) za Hrvatsku postat će obvezujuće. To znači da mjere koje je Vlada izložila u Nacionalnom planu reformi i Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2017. i dinamika njihove provedbe moraju u konačnici biti usklađene sa sadržajem objavljenih preporuka (CSR). Odnosno, ako postoje odstupanja od Hrvatske će se u tom slučaju zatražiti i podnošenje Plana korektivnih mjera (PKN/CAP), uključujući i terminski plan njihove provedbe kako bi se otklonile uočene proračunske i makroekonomske slabosti hrvatskog gospodarstva u određenom roku.

7 detaljnije na: http://www.jutarnji.hr/mrsic-ocekuje-dogovor-s-ek-oko-preporuke-za-kasnije-umirovljenje/1200403/ 8 detaljnije na: http://www.jutarnji.hr/mrsic-ocekuje-dogovor-s-ek-oko-preporuke-za-kasnije-umirovljenje/1200403/ 9 zaključci dostupni na hrvatskom jeziku na: http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/HR/ec/143485.pdf


Uz ogromne izazove fiskalne konsolidacije u sklopu sudjelovanja Hrvatske u Postupku prekomjernog proračunskog deficita imamo i nove izazove u sferi otklanjanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Nakon završetka Europskog semestra započinje tzv. Nacionalni semestar, u sklopu kojeg treba intenzivnije krenuti s aktivnom realizacijom preporuka (CSR), ne samo zato da se ispune zahtjevi Komisije i Vijeća u zadanim rokovima, nego prvenstveno da se zbog nas samih provede nužna fiskalna konsolidacija i stvore preduvjeti za postizanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj nakon duljeg razdoblja recesije. To će u svakom slučaju zahtijevati intenzivniji angažman stručnih službi mnogih tijela državne (i lokalne) uprave, kako bi poduzetnički sektor konačno oživio te kroz rast izvoza i zapošljavanja doprinio našoj boljoj budućnosti. Vremenski horizont provedbe preporuka je višegodišnji i nužno se ne poklapa s izbornim ciklusima u Hrvatskoj (i/ili rekonstrukcijama unutar Vlade). Komisija će redovno pratiti ostvarenje ciljeva kroz nadolazeće reformske godine i pri tome je pretjerano ne zanima utjecaj izbornih ciklusa i rekonstrukcija unutar sastava Vlade, budući da su reformski zadaci i ciljevi stavljeni pred Republiku Hrvatsku kao cjelinu: to zahtjeva i politički konsenzus i odlučnost svih relevantnih političkih stranaka, a najviše konsenzus svih građana Hrvatske po pitanju nužnosti provedbe reformskih mjera (jer je prostora za ponovno odgađanje sve manje). Kako bi hrvatski građani istinski podržali Vladu u provedbi reformi i dali joj potreban kredibilitet nužan je i komunikacijski dijalog tj. građani trebaju biti pravovremeno i redovito informirani o tome što je i kada Vlada poduzela, koliku su oni žrtvu pri tome podnijeli (i koliko će se još morati žrtvovati) te koji je rezultat provedenih mjera. Pri tome treba naglasiti da se rezultati provedenih mjera ne mjere samo javno objavljenim statističkim pokazateljima, nego ih građani moraju i „osjetiti na svojoj koži“ u svakodnevnom životu. Uz to, jedan od prvih značajnijih zadataka Vlade i mjerodavnih tijela državne uprave u dijelu Nacionalnog semestra je da se učinci mjera koje se planiraju provesti u sklopu reformi (tj. ispunjavanja preporuka) financijski kvantificiraju i učine vidljivim u nacrtima državnog proračuna za 2015. i 2016. godinu, a pojavit će se i potreba revidiranja dijelova tekstova postojećeg Nacionalnog plana reformi i Programa konvergencije u svrhu usklađivanja s preporukama (CSR).

Temeljem svega prethodno iznesenog u tekstu, a vezano uz tri kronološki opisana događaja, možemo zaključiti da se Europska unija nalazi na putu gospodarskog oporavka, smanjenja nezaposlenosti, (pre)niske inflacije i smanjenja proračunskog deficita gotovo do razine definirane Ugovorom iz Maastrichta (države eurozone svoj su zajednički deficit smanjile na razinu od 3 posto u 2013. godini). Razine duga opće države u EU i dalje su visoke (mnogo iznad granice od 60 posto BDP-a definirane mastriškim kriterijima), no i tu se očekuje trend smanjenja od 2015. godine na dalje. Kao što je u svom govoru povodom objave rezultata Proljetnih prognoza Komisije spomenuo njezin potpredsjednik Siim Kallas: “Stalni napori država članica i EU-a u provedbi reformi počeli su davati rezultate”. Republika Hrvatska tek je godinu dana članica EU i prolazi kroz težak i zahtjevan proces fiskalnih i drugih makroekonomskih prilagodbi kroz Postupak prekomjernog proračunskog deficita i Postupak makroekonomskih neravnoteža, a sve u sklopu mehanizma Europskog semestra. Makroekonomski (a posebno fiskalni) pokazatelji hrvatskog gospodarstva u većini slučajeva idu u obrnutom smjeru u odnosu na istovrsne pokazatelje većine drugih država članica, kao i u odnosu na prosječne vrijednosti tih pokazatelja na razini EU-28 i eurozone, što samo naglašava veličinu trenutnog konvergencijskog jaza koji treba u srednjem roku premostiti kako bismo uhvatili “korak s Europom” na ekonomskom polju. Put oporavka za Hrvatsku nije lagan i zahtijevat će mnoga odricanja u svim segmentima društva, ali istinske dugoročne reforme nisu niti moguće bez drastičnih promjena u načinu razmišljanja, kao niti bez provođenja mjera za aktivno poticanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj, posebno u sferi privatnog poduzetništva. Pri tome država može najviše pomoći kroz stvaranje dobre poduzetničke klime (koja se zasniva na stabilnom i na dulji rok definiranom okviru za poslovanje), a do intenzivnijeg korištenja sredstava iz EU fondova od strane privatnog sektora prije će doći u uvjetima dobre poduzetničke klime i izvjesnosti poslovanja.

9


10

mr.sc. Ivana Maletić

Ivana Petričko

Analize konkurentnosti Republike Hrvatske, društvenog razvoja i održivog blagostanja Uvod

Godišnjak svjetske konkurentnosti

Istraživanjem konkurentnosti Hrvatske te stavljanjem u odnos s drugim državama svijeta, dobiva se kvalitetna podloga za kontinuirano praćenje konkurentnosti u smislu kvalitete faktora o kojima ovisi atraktivnost područja za pokretanje poslovanja i kvalitetnijeg življenja. Izvješća daju jasan pregled ključnih slabosti i prednosti svake države te preporuke za jačanje konkurentnosti gospodarstva na nacionalnoj razini.

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne objavio je rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014., pod nazivom World Competitiveness Report, prema kojem je Hrvatska zauzela 59. mjesto od ukupno 60. Ovo istraživanje Hrvatsku svrstava među najlošije države po konkurentnosti između razvijenih ekonomija. Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od 300 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

U Hrvatskoj nema dovoljno promjena i prilagodbi pa stoga ni vidljivog napredovanja u konkurentnosti i privlačnosti za ulagače. Korištenjem teritorijalnih prednosti i resursa, uklanjanjem prepreka rastu i poticanjem potencijalnih izvora moguće je povećati nacionalnu konkurentnost.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD posebno zanimanje pobuđuje kod poslovne i političke zajednice jer donosi aktualne statističke i anketne podatke o gospodarski najznačajnijim državama svijeta.


Tablica 1: Analiza konkurentnosti Hrvatske prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti za 2014. godinu Analiza konkurentnosti na uzorku od 60 država 2013. 2014. Promjena GOSPODARSKI REZULTATI Domaća ekonomija

60

59

-1

Međunarodna trgovina

38

44

6

Strana ulaganja

55

54

-1

Zaposlenost

58

57

-1

Cijene

27

22

-5

EFIKASNOST JAVNOG SEKTORA Javne finacije

54

42

-12

Fiskalna politika

47

46

-1

Institucije

56

56

0

Poslovna legislativa

49

50

1

Društveno okruženje

35

39

4

EFIKASNOST POSLOVNOG PROSTORA Produktivnost i efikasnost 48

49

1

Tržište rada

60

59

-1

Financije

54

53

-1

Upravljenje

60

60

0

Stavovi i vrijednosti

60

60

0

INFRASTRUKTURA Osnovna infrastruktura

50

49

-1

Tehnološka infrastruktura 44

45

1

Znanstvena infrastruktura 54

51

-3

Zdravlje i okoliš

34

36

2

Obrazovanje

42

43

1

Izvor: Obrada autorice prema World Competitiveness Yearbook 2014 za Republiku Hrvatsku Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost koji uključuju opće gospodarske rezultate, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastrukturu, a svaki od navedenih faktora sastoji se od 5 indeksa. Prema istraživanju, najkonkurentnije gospodarstvo svijeta je SAD radi povećanja zapošljavanja, otpornosti gospodarstva te inovacija u tehnologiji i infrastrukturi. Slijede Švicarska, Singapur, Hong Kong, Švedska, Njemačka te Kanada. Uspoređujući indekse dodijeljene Hrvatskoj s državama u okruženju, Hrvatska je zauzela najlošiju poziciju.

Drugim riječima, od nje je konkurentnija Češka (33. mjesto), Litva (34. mjesto), Latvija (35. mjesto), Poljska (36. mjesto), Slovačka (45. mjesto) i Slovenija (55. mjesto). U okviru 4 faktora konkurentnosti, neznatan broj indikatora koji poboljšavaju hrvatsku konkurentnost ocijenjen je pozitivno. U skupini gospodarskih rezultata, ukupnu ocjenu podižu prihodi od turizma, izvoz usluga i indeks troškova života, niže carinske barijere, nizak porez na dobit, stabilnost tečaja te kratko vrijeme osnivanja trgovačkih društava. Ukupnu ocjenu efikasnosti poslovnog sektora podiže visok udio žena u ukupnoj zaposlenosti, relativno niske plaće te relativno velik broj radnih sati. Pozitivno je ocijenjeno ulaganje u telekomunikacijsku infrastrukturu, cijenu interneta, odnosa broja učitelja i učenika što podiže sveukupnu ocjenu u segmentu infrastrukture. Pogoršanje ukupne ocjene Hrvatske ublažio je indeks međunarodne trgovine koji se poboljšao za 6 pozicija te društveno okruženje za 4 pozicije, a razlog tome jest pozitivna bilanca tekućih plaćanja s inozemstvom, povećanje deviznih rezervi, poboljšanje tehnološke složenosti izvoza te poboljšavanje carinskih postupaka. Većina indikatora ocijenjena je negativno. Najveći gubitak od 12 pozicija odnosi se na indekse javnih financija (loše upravljanje proračunom, brzorastući dug i deficit tome posebno pridonose), slijedi gubitak od 5 pozicija u segmentu cijena i 3 pozicije u segmentu znanstvene infrastrukture. Razlozi ovakvog pada pozicija u odnosu na prethodnu godinu posljedica su povećanja proračunskog deficita, državnih subvencija, kamatnih stopa te pada stranih ulaganja.

Izvješće o globalnoj konkurentnosti Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti koje provodi Svjetski gospodarski forum, Hrvatska je zauzela 75. mjesto od 148 država svijeta. Prema Izvješću, najproblematičniji faktor u Hrvatskoj za pokretanje poslovanja jest neefikasna birokracija. Kako bi se sektor malog i srednjeg poduzetništva ojačao, nužno je ukloniti administrativne barijere koje koče pojedince za ulazak u svijet poduzetništva. Kompleksni propisi pridonose državnim rashodima jer što su oni složeniji, više je posla za državne službenike koji time moraju upravljati. Pojednostavljenjem propisa istovremeno bi se podigla konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, a također bi se otvorila mogućnost smanjivanja državnih rashoda.

11


12

Izvješće o društvenom razvoju Izvješće o društvenom razvoju (Human Development Report, HDR) provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Izvješće za 2013. godinu naslovljeno je Rast Juga: društveni napredak u raznolikom svijetu (The Rise of the South: Human Progress in a Diverse World) te proučava dugoročne posljedice na ljudski razvoj izazvane brzorastućim novim silama svijeta. UNDP-ova ljestvica temelji se na pretpostavci da društveno blagostanje ne ovisi o novcu, već uključuje više faktora. Upravo radi toga su istraživanjem inkorporirane obrazovne i zdravstvene mjere, a ne samo brojčani podaci o dohotku. Ključna poruka Izvješća je da cilj razvoja nije isključivo stvaranje gospodarskog rasta, već stvaranje okoline koja ljudima može omogućiti da ostvare dug, zdrav i kreativan život. Izvješće analizira više od 40 država u razvoju koje su u posljednjih nekoliko desetljeća napredovale mnogo brže nego što se to očekivalo u terminima društvenog razvoja, posebice u posljednjih deset godina kada je zabilježen značajan napredak. Izvješće analizira uzroke i posljedice na sveukupni društveni razvoj napretka u Kini, Indiji i Brazilu. Ovim Izvješćem Hrvatska je svrstana na 47. mjesto od 187 država svijeta uključenih u istraživanje. Izvješće države svrstava u 5 skupina, a Hrvatska je zauzela posljednje mjesto u 1. skupini visokog društvenog razvoja te je smještena ispod većine država članica Europske unije. Visoki indeksi Hrvatske ostvareni su za 2 pokazatelja: bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika i očekivana životna dob u trenutku rođenja. Sveukupnu ocjenu pogoršava područje obrazovanja (prosjek od samo 9,8 godina školovanja za odrasle osobe starije od 25 godina) te izrazito visoka neujednačenost u razini obrazovanja po županijama čime se rezultat dodatno pogoršava za 15,1 posto. Najviše ocjene na globalnoj ljestvici dodijeljene su Norveškoj, Australiji, SAD-u, Nizozemskoj i Njemačkoj. Uspoređujući položaj Hrvatske s državama u okruženju, prema Izvješću UNDP-a višu razinu društvenog razvoja postigle su Slovenija (21. mjesto), Češka (28. mjesto), Estonija (33. mjesto), Slovačka (35. mjesto), Poljska (39. mjesto), Litva (41. mjesto) i Latvija (44. mjesto). U boljoj poziciji Hrvatska se nalazi u odnosu na neke države u susjedstvu koje spadaju u kategoriju visokog društvenog razvoja: Srbiju (64. mjesto), Makedoniju

(78. mjesto) i Bosnu i Hercegovinu (81. mjesto). Uspoređujući rezultate razvoja država u novije vrijeme s onim postignutim u 2000. godini, trendovi su pozitivni što znači da nijedna država nije ostvarila nižu vrijednost indeksa društvenog razvoja. U zaključku Izvješća navodi se da svijet ima sve manje nejednakosti, a razlog tome je brzi rast Brazila, Kine i Indije koji transformiraju globalne ekonomske odnose te doprinose značajnijem smanjivanju siromaštva. Životni uvjeti i životne prilike toliko velikog broja ljudi nikad se u povijesti nisu mijenjale toliko dramatično i brzo, a na to upućuju statistički podaci smanjenja ekstremnog dohodovnog siromaštva s 43 posto u 1990. godini na 22 posto u 2008. Prema Izvješću, do 2020. godine ukupna proizvodnja Kine, Indije i Brazila zajedno će nadmašiti agregiranu proizvodnju šest tradicionalnih ekonomskih lidera, a do 2050. dosegnut će razinu od 40 posto svjetskog gospodarstva. U Izvješću se navodi da Sjever i, gospodarski sve jači, Jug povezuje Istok koji se rapidno mijenja, dok se Hrvatska spominje u kontekstu rastuće ekonomije koja se, uz Rusiju, Kazahstan i Tursku, pretvara u pružatelje razvojne pomoći. Prema uzoru na najuspješnije države svijeta za koje se navodi da su proaktivne razvojne države, Hrvatskoj se savjetuje da nastoji iskoristiti sve strateške prilike i prednosti koje ima u pogledu svjetske trgovinske razmjene. Potrebno je više sredstava ulagati u razvoj društvenog kapitala i to jačanjem socijalnih usluga, zdravstvenih i obrazovnih programa. U Izvješću se preporučuju 4 specifična područja na koja se treba usmjeriti kako bi se osigurao održivi razvoj: jačanje jednakosti (uključujući ravnopravnost spolova), omogućavanje što većeg obuhvata pravom glasa i sudjelovanja građana (uključujući mlade), suočavanje s izazovima zaštite okoliša te upravljanje demografskim promjenama.

Indeks održivog blagostanja Istraživanje koje provodi nezavisni londonski think-tank New Economics Foundation razvio je metodologiju Indeksa održivog blagostanja korištenjem podataka UN-a, takozvani „Happy Planet Index“ ili indeks sreće. Prema Izvješću, preduvjet sretnog i kvalitetnog života je održivo korištenje prirodnih resursa, a izražava se


Tablica 2. World Competitiveness Yearbook n/60

Global Competitiveness Report n/148

Human Development Report n/186

Happy Planet Index n/151

1. SAD

1. Švicarska

1. Norveška

1. Kostarika

2. Švicarska

2. Singapur

2. Australija

2. Vijetnam

6. Njemačka

4. Njemačka

3. SAD

30. Švicarska

9. Danska

5. SAD

5. Njemačka

43. Njemačka

34. Litva

42. Poljska

9. Švicarska

68. Poljska

36. Poljska

48. Litva

21. Slovenija

75. Slovačka

45. Slovačka

62. Slovenija

35. Slovačka

77. Bosna i Hercegovina

55. Slovenija

73. Makedonija

39. Poljska

78. Hrvatska

59. Hrvatska

75. Hrvatska

41. Litva

82. Srbija

60. Venezuela

78. Slovačka

47. Hrvatska

85. Slovenija

87. Bosna i Hercegovina

64. Srbija

119. Litva

101. Srbija

78. Makedonija

143. Makedonija

15. Danska

81. Bosna i Hecegovina

104. SAD

147. Nova Gvineja

15. Danska

93. Danska

148. Čad

186. Kongo

150. Bovcana

186. Nigerija

151. Čad

u ekološkom otisku koji prikazuje koliko površine je ljudima potrebno da zadovolje sve svoje potrebe (energija, transport, hrana, otpad, infrastruktura, voda i drugo).

(68. mjesto), Slovačka (75. mjesto) i Bosna i Hercegovina (77. mjesto), dok je niže mjesto na popisu zauzela Srbija (82. mjesto), Češka (83. mjesto) i Slovenija (85. mjesto).

Računa se tako da se potrošnja (otisak) stavlja u odnos s ponudom (biokapacitetom) planete. Kada je otisak neke populacije veći od biokapaciteta određenog područja tada je otisak u ekološkom minusu.

Prema provedenom istraživanju, Kostarika je najsretnija država svijeta kada se u središte istraživanja stavlja sreća pojedinca povezana s okolišem, a temeljni razlozi koji Kostariku stavljaju na vrh popisa su dugi životni vijek od 78,5 godina, nizak ekološki otisak, 90 posto energije se dobiva iz obnovljivih izvora, polovica teritorija je prekrivena šumama, postoji snažna socijalna povezanost među prijateljima, obiteljima i susjedima, sveprisutni su socijalni i edukativni programi te visoka stopa tolerancije u odnosu na društvene različitosti i drugačija razmišljanja.

Na globalnoj razini u 2008. godini bili smo u ekološkom minusu od 0,4 gha1, što znači da kao čovječanstvo živimo iznad održivosti planete i sposobnosti njenih ekoloških sustava da nadoknade i apsorbiraju sve što potrošimo i sav otpad koji ostavljamo iza sebe. Prema Izvješću, indeks sreće nije uvjetovan bogatstvom te, shodno tome, u istraživanje nije uključeno bogatstvo države i BDP, već stupanj zadovoljstva stanovnika, njihov životni vijek i politika zaštite okoliša. Hrvatska je svrstana u srednje sretne europske države te zauzima 78. mjesto, a ljestvicu predvode Kostarika, Vijetnam, Jamajka, Belize i Indonezija. Od država u okruženju, od Hrvatske je „sretnija“ Poljska

1

Mjerna jedinica za ekološki otisak je globalni hektar (gha)

Umjesto zaključka: Ocjene Hrvatske prema različitim metodologijama, kako napredovati Rezultati istraživanja pokazuju da Hrvatska značajno zaostaje za najrazvijenijim državama svijeta. Imamo potencijal i resurse (47. mjesto prema Human Developmet Reportu), ali ne znamo njima upravljati.

13


14

Potrebno je usmjeriti se na provođenje strukturnih reformi posebice u onim segmentima u kojima je Hrvatska najslabije ocijenjena poput: efikasnost tržišta rada, opterećenost regulativom, povjerenje javnosti u političare, učinkovitost pravnog okvira, intenzitet lokalne konkurentnosti, sposobnost države u privlačenju i zadržavanju motiviranih pojedinaca, visoka razina nezaposlenosti, niska razina razvijenosti klastera, nizak inovacijski kapacitet i drugi. Potrebno je povećati suradnju središnje države, poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva, početi koristiti financijska sredstva EU-a koja potiču regionalni razvoj, jačati poduzetnički kapacitet, povećati investicije u istraživanje i razvoj, jačati infrastrukturne kapacitete te povećati kvalitetu života hrvatskih građana. Razlozi niske konkurentnosti Hrvatske u ovako kratkom razdoblju jesu nefleksibilne politike Vlade, visoka cijena kapitala, visoki porezi i doprinosi, neefikasan regulatorni i pravni okvir, nizak ekonomski rast, slaba otpornost na krizu, brojne tržišne i administrativne barijere, izrazito visoka stopa nezaposlenosti, slaba razvijenost poduzetništva, niska razina ulaganja u razvoj tehnologija, niska razina ulaganja u istraživanje i razvoj i transfer znanja.

Ključna poruka: orijentirati se prema provođenju strukturnih reformi u cilju pokretanja investicija i otvaranja novih radnih mjesta kako bi se oporavilo gospodarstvo, a to uključuje fiskalnu disciplinu, izvozno orijentiranu proizvodnju te jačanje poduzetništva. Izazovi za Hrvatsku: povećanje efikasnosti javne uprave, smanjenje barijera direktnim stranim ulaganjima, smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika (posebice u parafiskalnim i skrivenim nametima), povećanje i reforma javnog ulaganja u istraživanje i razvoj uz obvezivanje na povećanje postotka koji će biti tržišno isplativ te znatno veća suradnja između sveučilišta, poduzetnika i Vlade. Važno je provesti reformu obrazovnog sustava koji treba usmjeriti na vještine koje će tržište tražiti u budućnosti jer bez stvaranja ljudi s kompetencijama, proaktivnih i inovativnih koji doprinose prepoznavanju prilika i njihovog pretvaranja u konkurentni pothvat na globalnom tržištu, Hrvatska će se i dalje suočavati s velikim problemom kontinuiranog gospodarskog pada ili vrlo slabog rasta te visoke stope nezaposlenosti.


15

mr. sc. Marija Tufekčić

Učinci članstva u EU na gospodarska kretanja u novim državama članicama Republika Hrvatska „prešutno je“ obilježila obljetnicu prve godine članstva u Europskoj uniji. Vezano uz obljetnicu, iz relevantnih nadležnih institucija nije se moglo čuti da je provedena sustavna ili bilo kakva druga analiza učinaka članstva, postignutih rezultata, ostvarenja zacrtanih ciljeva. Razlozi za to su brojni, a mogu se svesti na zajednički nazivnik, a to je da Hrvatska kao nova država članica nije iskoristila u prvoj godini mogućnosti koje su joj se otvorile. Ono što dodatno govori u prilog ovom su i Vladine projekcije makroekonomskih kretanja iz kojih se niti u ovoj niti idućim godinama ne vide pozitivni učinci ulaska u Uniju na hrvatsko gospodarstvo. U šestom krugu proširenja Hrvatska je postala 28 država članica Europske unije, tržišta s populacijom od gotovo

500 milijuna stanovnika. Iako je jedna godina kratko razdoblje, ipak se godinu dana poslije doista moglo početi s analizama učinaka koje je članstvo imalo na hrvatske gospodarske, demografske, vanjsko-političke i druge prilike. Kako je uključivanje u strukture Europske unije utjecalo na nacionalne institucije i kreiranje politika, posebice onih u području ekonomije? Koje promjene su se dogodile u odnosu na pristupno razdoblje? Kakvi su učinci na gospodarska kretanja? Na zaposlenost? Tekst koji je pred vama nema ambiciju dati odgovore na ta pitanja. Cilj je prikazati kako su svoje prve godine članstva iskoristile države članice iz zadnja dva kruga proširenja 2004. i 2007. te prikazati političke, gospodarske, društvene i druge učinke članstva.


16

U velikom valu proširenja koji se dogodio 1. svibnja 2004. nove države članice postale su Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija, dok su 1. siječnja 2007. članice postale još Bugarska i Rumunjska.

Pregled učinaka članstva po državama

Pristupanje Europskoj uniji također je utjecalo na povećanje investicija. U svim je novim članicama, osim u Poljskoj i Češkoj, došlo do porasta investicijskih aktivnosti, osobito u Latviji i Estoniji. Prosječni je udio investicija u BDP-u deset novih članica porastao s 23 na 25% BDP-a.

Prosječni ekonomski rast u svim novim članicama Unije iznosio je 4% prije pristupanja, da bi potom dvije godine nakon pristupanja porastao na 6%. Isto tako i povećana slobodna trgovina i direktne strane investicije doprinosile su visokim stopama rasta nakon pristupanja Uniji, iako često nisu bile direktno potaknute članstvom.

Razvoj trgovine nakon proširenja postaje najznačajnijim uspješnim područjem u novim državama članicama. Prije ulaska u Uniju prosječni je udio izvoza u BDP-u novih članica iznosio 60%, da bi nakon pristupanja porastao na 64,5%. Ipak, doprinos neto izvoza rastu BDP-a u prosjeku nije bio pozitivan jer je istodobno osnažena uvozna aktivnost uslijed nemogućnosti da vlastitom proizvodnjom zadovolje potrebe rastućeg gospodarstva. Nakon pristupanja Uniji udio se uvoza u BDP-u povećao s prosječnih 63,7 na 69,4%. U 2005. i 2006. deficit na tekućem računu platne bilance u prosjeku je iznosio 6,8% BDP-a što čini značajan porast u odnosu na petogodišnje razdoblje prije pristupanja kada je iznosio 5,5% BDP-a. Samo je u Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj njegov udio u BDP-u smanjen u odnosu na razdoblje prije ulaska u Uniju. Pokazalo se da smanjenje fiskalnog deficita ispod 3 posto BDP-a, uz inflaciju, predstavlja jedan od najvećih izazova pojedinim novim članicama opterećenim nužnošću velikih ulaganja u gospodarsku infrastrukturu i visokim izdacima za socijalnu skrb. Unatoč tome, razina fiskalnog deficita u prosjeku je smanjena s 3,7 na 2,1% BDP-a.

Još jedan iznimno bitan pozitivni učinak članstva bilo je smanjenje stope nezaposlenosti. Naime, ubrzanje gospodarske aktivnosti novih članica odrazilo se i na kretanja na njihovim tržištima rada, a time i na standard njihovih građana. U svim je novim članicama, osim Cipra, Malte i Mađarske, u dvije godine nakon članstva zabilježen pad stope nezaposlenosti.

U nekim od novih članica (posebice u Rumunjskoj i Bugarskoj) gospodarski subjekti i strani investitori anticipirali su članstvo nekoliko godina prije nego li je donesena politička odluka o pristupanju. Ipak, pristupanje je značajno potaknulo brzinu strukturnih promjena i političku volju za poduzimanjem ključnih reformi u gotovo svim novim državama članicama.

Najznačajnije smanjenje nezaposlenosti ostvareno je u baltičkimdržavama. Prosječna je stopa nezaposlenosti u novim članicama iznosila 10,6% tijekom petogodišnjeg razdoblja prije pristupanja, da bi se u dvije godine nakon pristupanja njezina razina spustila na 8,6%. Ipak, treba imati na umu da je u nekim državama ovaj pozitivni trend bio rezultat masivne migracije odmah nakon pristupanja u EU.

Strahovi gotovo svih novih članica prije pristupanja bili su da će doći do nekontrolirane inflacije. Ipak, strahovi se nisu obistinili, barem ne kao direktan rezultat članstva (u nekim državama pritisak inflacije bio je rezultat globalnih kretanja i/ili grešaka u domaćoj ekonomskoj politici, na primjer u Mađarskoj). Iako je ovaj pregled ograničenog karaktera, ipak se može zaključiti da je članstvo u Uniji, svim dosadašnjim državama koje su joj pristupale davalo pozitivan impuls gospodarskim kretanjima već u prvim godinama članstva.

Ovaj kratki prikaz gospodarskih kretanja u novim članicama nakon ulaska u EU ograničenog je karaktera i ne uzima u obzir globalna kretanja i posebnosti nacionalnih gospodarskih politika. Ipak, analizirajući kretanja u novim članicama u prvim godinama nakon pristupanja mogu se izvući neki generalni zaključci. Već u prvim godinama nakon pristupanja Europskoj uniji u svim je novim članicama došlo do ubrzanja gospodarskog rasta. Najveći porast BDP-a zabilježen je u Češkoj i Slovačkoj, u kojima su se prosječne stope rasta BDP-a gotovo udvostručile, dok su Estonija i Latvija ostvarile najveće apsolutne vrijednosti od preko 10%.

Istodobno je došlo i do porasta plaća. Iako su razlike između prosječnih bruto plaća u razvijenijim novim državama članicama i u manje razvijenima prilično naglašene ipak je činjenica da su dvije godine nakon članstva u svim novim članicama (osim Malte) prosječne bruto plaće porasle. Prije pristupanja prosječna bruto nominalna plaća iznosila je 578 eura po zaposlenom, a dvije godine nakon pristupanja 633 eura.

U Hrvatskoj se godinu dana nakon članstva, nažalost, ne mogu zabilježiti pozitivna gospodarska kretanja, no ostaje za vidjeti hoće li se i kakvi efekti vidjeti u nadolazećem razdoblju. Ovogodišnja kretanja kao i makroekonomske projekcije za iduće godine ne govore o ničem pozitivnom.


Poljska Postajući članicom EU 2004. Poljska je postigla svoj glavni strateški vanjskopolitički cilj te je zabilježila prve značajnije pozitivne trendove u gospodarstvu i poljoprivredi. Visoke stope gospodarskog rasta, smanjenje stope nezaposlenosti, povećana strana ulaganja (FDI) i impresivan rast izvoza poljoprivrednih proizvoda na EU tržište, kao i rapidan rast investicija u poljoprivredu i prehrambenu industriju pozitivni su pokazatelji koji su se dogodili u prvim godinama članstva. Negativna strana prvih godina članstva očituje se u društvenoj i demografskoj eroziji uslijed visoke migracije Poljaka koji su posao našli u drugim zemljama državama EU.

Politički učinci

Poljsko članstvo u EU smatra se ključnim povijesnim uspjehom za poljski identitet, ekonomske i vojne interese. Prepuštanje dijela suvereniteta Uniji smatra se malim ulogom za mnoge ekonomske prednosti, kao i pozicioniranje Poljske kao ključne sile u srednje-istočnoj Europi.

Ekonomski učinci Već 2007. bili su evidentni srednjoročni i dugoročni pozitivni učinci poljskog članstva koja je te godine zabilježila rast BDP-a od 6,5%. Ovakva stopa rasta bila je rezultat smanjenja nezaposlenosti u kombinaciji s povećanjem potražnje domaćinstava. U 2003. godini (prije članstva) nezaposlenost je iznosila 20%, prosječna plaća bila je na razini od 537 eura, direktne strane investicije (FDI) bile su na razini 3,7 mlrd eura. Nakon četiri godine članstva (kraj 2007.) ovi indikatori su se značajno promijenili: nezaposlenost je bila 11,4%, prosječna plaća 850 eura, a strane investicije porasle su na 12,8 mlrd eura.To znači da se nezaposlenost nakon samo 4 godine članstva gotovo prepolovila, nominalne plaće porasle su za 58%. Procjenjuje se da je značajan porast stranih investicija utjecao na otvaranje oko 1,2 milijuna radnih mjesta. Društveni učinci

Zabilježeni su i pozitivni i negativni društveni učinci članstva. Naime, u siječnju 2007. godine oko 2 milijuna Poljaka živjelo je izvan Poljske dulje od 2 mjeseca, a procjenjuje se da je oko 1,1 milijun njih napustilo Poljsku po ulasku u EU. Početni entuzijazam vezan uz mobilnost

* European Commissioner for Regional Policy (2004. - 2009) Europska povjerenica za regionalnu politiku (2004. - 2009.)

Poljaka prerastao je u zabrinutost za opasnosti koje je mobilnost donijela. Demografske posljedice nisu bile samo značajan gubitak populacije, nego i deformacija demografske strukture: smanjenje populacije bilo je vidljivo uglavnom kod mlade generacije u ekonomski produktivnoj dobi, što je dovelo do, uvjetno govoreći, naglog starenja populacije, a što je dalje opteretilo radno sposobnu populaciju koja je ostala u Poljskoj. U isto vrijeme odljev mlade populacije značajno je oslabilo i reprodukcijski potencijal. Pozitivnom stranom migracije smatra se ulaganja iseljeništva u Poljsku. Naime, Poljska Narodna Banka procijenila je da je u prve 4 godine članstva iseljeništvo transferiralo oko 5 milijardi eura, što je u prosjeku dvostruko više nego u 2004.

17

Danuta Hübner* “Poland’s most important achievement during the first year of EU membership was probably the overcoming of a certain psychological barrier. It became evident fairly quickly after joining however that the concerns felt before accession had no grounding in reality. One example was the common perception that the Polish market would be overflown with cheap food from the EU. In actual fact, Polish food has become a driving force of Polish exports and has successfully conquered the markets of EU Member States. Thus the initial fears gave way to an understanding that membership would bring enhanced opportunities. As a result, the public mood and perception regarding our membership have changed.“ Najvažnije postignuće Poljske tijekom prve godine članstva u EU-u najvjerojatnije je bilo nadilaženje određene psihološke barijere. Ubrzo nakon pristupanja, međutim, postalo je očito da zabrinutost iskazana prije pristupanja nije imala uporište u stvarnosti. Jedan od primjera je i opće uvjerenje kako će poljsko tržište preplaviti jeftina hrana iz EU-a. U stvarnosti, poljska je hrana postala pokretačka snaga poljskog izvoza i uspješno je osvojila tržišta država članica EU-a. Stoga je početni strah zamiijenilo uvjerenje da će članstvo donijeti povećane mogućnosti. Kao rezultat toga, raspoloženje javnosti i uvjerenja s obzirom na naše članstvo promijenili su se.


Učinci na poljoprivredu 18

Gledajući u cjelini, prve 4 godine članstva imale su puno prednosti za poljsku poljoprivredu. Provedba zajedničke poljoprivredne politike rezultirala je relativno dobrom prilagodbom poljskih proizvođača standardima Zajednice, dobrom apsorpcijom sredstava alociranih kroz direktna plaćanja, izvanrednom dinamikom izvoza na EU tržište i rapidnim rastom investicija u poljoprivredu i proizvodnju hrane. Unatoč strahovima s početka članstva, poljsko članstvo nije se pokazalo traumatično za poljoprivrednike: mala gospodarstva nisu nestala, poljsko tržište nije bilo preplavljeno EU proizvodima, nije se dramatično povećala kupnja zemlje od strane stranaca. Došlo je do revolucionarne promjene u odnosima između poljoprivrednih proizvođača i financijskih i savjetodavnih institucija (u kasnim 90-im godinama manje od 20% poljoprivrednika imalo je bankovne račune i koristilo bankarske usluge, a do kraja 2004. njih gotovo 90% imalo je bankovni račun kako bi mogli primiti direktna plaćanja i druge EU pomoći). Korištenje EU pomoći značajno je povećalo potražnju za savjetodavnim uslugama. Ova pozitivna kretanja značajno su utjecala na stav poljoprivrednih proizvođača prema članstvu u EU (1999. samo 23% poljoprivrednika bilo je za članstvo u EU dok je u 2007. njih 78% podržavalo članstvo).

Javno mnijenje o EU

Četiri godine nakon ulaska u EU podrška javnosti bila je vrlo visoka na oko 78%, te je imala vrlo pozitivna očekivanja u razdoblju idućih 10-20 godina. Podrška je posebice bila očita među poljoprivrednim proizvođačima.

Mađarska

Procjenjuje se da ekonomska, društvena i politička kretanja u prvim godinama članstva Mađarske nemaju direktne povezanosti s činjenicom članstva, već su više rezultat globalnih i nacionalnih čimbenika kojima je Mađarska bila snažno izložena. Naime, jedine značajnije promjene dogodile su se u području porasta vanjskotrgovinskih odnosa s novim državama članicama i u području migracija, gdje Mađarska (za razliku od drugih država članica) nije iskusila masovne migracije u stare države članice. Dodatni razlog zašto Mađarska nije iskusila značajnije gospodarske učinke nakon članstva je i činjenica da je Mađarska bilježila značajne promjene i napredak u pretpristupnom razdoblju.

Ekonomski učinci Mađarski GDP per capita po glavi stanovnika u 2007. godini od 63,5% u odnosu na prosjek EU 27 smatra se značajnim napretkom u usporedbi s 51,6% u 1997. Međutim, od 2003. ovaj se indikator nije značajno mijenjao, nego je čak od 2006. smanjen.

U prvoj godini članstva, umjesto da dođe do povećanja došlo je do relativnog smanjenja razine razvijenosti u odnosu na prosjek država članica. Uzrok je u niskoj stopi gospodarskog rasta nakon 2006: nakon prosječnog godišnjeg realnog rasta BDP-a od 4-5% u razdoblju 1998-2006, stopa rasta pala je na 1,1% u 2007, te na 1,9% u 2008. Uzrok ovakvim kretanjima nije članstvo, već su rezultat nedisciplinirane mađarske ekonomske politike. Obveze i pravila koja su se morala provoditi zbog članstva predstavljala su važan kontrolni mehanizam i ograničavala praksu nediscipline (ponajviše se ovdje misli na konvergencijski program). Trgovinska razmjena s EU 15 nije se promijenila ulaskom Mađarske u EU. Značajnije promjene dogodile su se u trgovinskim odnosima s državama srednje i istočne Europe koje su ušle u EU zajedno s Mađarskom i u idućem valu pridruživanja. Ovaj rast nije bio očekivan, a bio je rezultat sljedećega: bivši ugovori o slobodnoj trgovini nisu funkcionirali u potpunosti, slobodna trgovina poljoprivrednim proizvodima postala je moguća tek nakon članstva u EU, došlo je do naglog razvitka tržišta usluga, a MSP su postali značajno aktivniji na tržištima okolnih država. Mađarski uvoz iz novih država članica porastao je s 4 mlrd eura u 2003. na 9,7 mlrd eura u 2007., dok je izvoz u nove države članice porastao s 4 mlrd eura u 2003. na 13,7 u 2007. Izvoz prema zemljama državama EU 15 nije se mijenjao nakon članstva.

Društveni učinci

Nakon članstva razina zaposlenosti beznačajno je povećana s 45,8% u 2004. na 57,3% u 2007. i bila je među najnižima u EU. Stopa nezaposlenosti porasla je s 6,1% u 2004. na 7,4% u 2007. (smatra se da je to rezultat usporavanja rasta, promjena na tržištu rada i zakona vezanih uz socijalna davanja, a ne članstva u EU). Za razliku od drugih novih članica Mađarska nije doživjela masovne migracije u druge države članice. Prema procjenama u 2007. oko 15.000 Mađara bilo je stalno zaposleno u nekoj od EU država, što je u usporedbi s drugim (pa i puno manjim državama) vrlo niska brojka. Dodatno, pokazalo se da se većina Mađara nakon nekoliko godina rada u drugim državama vraća u Mađarsku.

Javno mnijenje o EU

Istraživanja javnog mnijenja u 2007. pokazuju pad podrške Mađara članstvu u EU (samo 40% Mađara smatralo je da je članstvo u EU dobro za Mađarsku – prosjek EU 27 bio je 58%). U 2008. godini rezultati su se još značajno pogoršali, pa je tek 32% Mađara smatralo članstvo dobrim (prosjek EU 27 bio je 52%).


Slovenija

Društveni učinci - kretanje radne snage

Slovenija je ulaskom u EU ostvarila svoj glavni politički cilj. U gospodarskom smislu članstvo je imalo dvojake učinke: pojačane uvoznoizvozne aktivnosti poslovnog sektora s jedne strane, te smanjenje gospodarskog rasta i povećanje stope inflacije s druge strane. Uvođenje eura i njegov utjecaj na slovensko gospodarstvo obilježeno je kontroverzama. Što se tiče vanjske politike, smatra se da je Slovenija u prvim godinama članstva bila izrazito pasivna i da nije uspjela pronaći novu vanjsko-političku strategiju.

Ekonomski učinci Odmah po pristupanju Slovenije u članstvo EU osjetili su se i pozitivni i negativni trendovi u ekonomiji. Unatoč povećanoj konkurenciji nakon pristupanja došlo je do značajnih pozitivnih kretanja na tržištu usluga: u području financijskih usluga, osiguranja, cateringa i posebice turizma. U kapitalnim uslugama osjetio se utjecaj novih fondova, banaka i novih oblika financijskih usluga. Otvaranje i razvoj financijskog tržišta i lakši pristup kapitalu nisu samo stimulirali aktivnosti trgovinske razmjene velikih kompanija, već su isto tako imali vrlo pozitivne efekte na međunarodne aktivnosti malih i srednjih poduzetnika. Ova su trgovačka društva i prije pristupanja bila značajno integrirana u EU tržište, a nakon pristupanja osjetili su da je poslovanje još jeftinije i jednostavnije. Kako bi se osigurao uspjeh na jedinstvenom EU tržištu poljoprivredni proizvođači prepoznali su potrebu za jedinstvenim nastupom na tržištu poljoprivrednih proizvoda, te je došlo do snažnog povezivanja regionalnih proizvođača. Sukladno očekivanjima situacija na tržištu rada pogoršana je u području radno intenzivnih sektora s niskom dodanom vrijednošću. Najpogođenija bila je tekstilna industrija. Restrukturiranje nije dalo brze rezultate, a dodana vrijednost sektora dosegla je samo 52% prosjeka EU 15, a produktivnost je bila na 70% prosjeka EU 15.

* Representative in Drzavni Zbor Republike Slovenije 2012-2014

Što se tiče migracija nakon pristupanja zabilježen je lagani rast broja radnika iz država članica EU, dok su radnici s područja bivše Jugoslavije (uglavnom sezonski radnici na gradilištima i u poljoprivredi) i dalje prevladavali.

19

Javno mnijenje o EU

Istraživanje javnog mnijenja četiri godine nakon članstva (2007) pokazalo je da 56% populacije vjeruje da je članstvo u EU dobro za Sloveniju, što je u skladu s prosjekom EU 27. Ovakvi se rezultati pripisuju činjenici da članstvo u EU nije značajno promijenilo živote građana, a jedina značajna novina je usvajanje eura kao platežnog sredstva.

Romana Tomc* “During our first year, the Slovenian law had to be adapted to the aquis communitarie, therefor we had then really strengthened the ties between Slovenia and European institutions; especially the Commission and the Council. We had also started with the preparations for joining the European Monetary Union. The single currency is in my opinion also one of the biggest EU achievements so far. Slovenia was in years 2004 - 2008 the story of success, especially when it comes to its economy and its finances. Today the situation is quite different. We were proud to become part of the European story. Unfortunately Slovenia is still suffering from deep financial crisis and as well from the lack of democracy and the lack of respect for basic human rights. There is still a lot of work and even more challenges that Slovenia, after 10 years of being a member of the EU, has to face with.“ Tijekom prve godine našeg članstva u EU slovenski se pravni sustav morao uskladiti s pravnom stečevinom EU-a, stoga smo tada značajno ojačali veze Slovenije s europskim institucijama, osobito s Europskom komisijom i Vijećem. Također smo počeli s pripremama za pristupanje Europskoj monetarnoj uniji. Jedinstvena je valuta, po mom mišljenju, jedno od najvećih dosadašnjih postignuća EU-a. U razdoblju 2004. – 2008. slovenska je priča bila priča o uspjehu, osobito kada je riječ o njezinom gospodarstvu i financijama. Danas je situacija sasvim drukčija. Ponosni smo što smo postali dijelom europske priče. Nažalost, Slovenija još uvijek pati od duboke financijske krize, kao i od nedostatka demokratičnosti te nepoštivanja osnovnih ljudskih prava. Čeka nas još mnogo posla i još više izazova s kojima se Slovenija, nakon deset godina članstva u EU-u, mora suočiti.


20

Eva Paunova* Bulgaria’s first years of EU membership – expectations, results and hopes for the future

For Bulgaria, EU membership was more than a practical issue – it was and has been a matter of a symbolic significance. Joining the European family was seen as recognition of the progress achieved since 1989 and gaining equal footing in economic and political partnerships. EU membership was seen as an open road toward a more prosperous, equitable and transparent system in Bulgaria. During the first two years of its EU membership, Bulgaria achieved an average economic growth of 6%, which was relatively high by European standards. Since 2009 Bulgaria speeded up the reform processes, raised the level of absorption of the EU funds and made a pledge to eradicate the corruption and organised crime. In early September 2009 the Ministry of Justice put forward 57 measures for meeting the EC recommendations. These and other steps were recognised as a proof for the government’s political willingness to live up to the expectations of its European partners – a fact that was also reflected in the 2010 Commission report. The message I would like to pass on to newly-acceded and future EU memberstates is about keeping integrity – integrity of decisions, plans and action. High targets must be coupled with structural reforms in order to be tangible and really make a difference. By sticking to our promises, working with and for our citizens we can make the European project work in our countries. Prve godine članstva Bugarske u EU-u – očekivanja, rezultati i nade za budućnost Za Bugarsku, članstvo u EU-u je bilo više od praktičnog pitanja – ono je bilo i još uvijek jest pitanje od simboličkog značaja. Pridruživanje europskoj obitelji shvaćeno je kao priznanje napretka ostvarenog od 1989. godine te kao stjecanje jednakog položaja u ekonomskim i političkim partnerstvima. Na članstvo u EU-u gledalo se kao na otvoren put prema uspješnijem, pravednijem i transparentnijem sustavu u Bugarskoj. Tijekom prve dvije godine članstva u EU-u, Bugarska je postigla prosječan gospodarski rast od 6%, što je bilo relativno visoko u odnosu na europske standarde. Od 2009. godine Bugarska je ubrzala reformske procese, podigla razinu apsorpcije sredstava EU-a te se obvezala da će iskorijeniti korupciju i organizirani kriminal. Početkom rujna 2009. godine Ministarstvo pravde predložilo je 57 mjera za usklađivanje s preporukama EK-a. Ti i drugi koraci prepoznati su kao dokaz političke volje vlade da ispuni očekivanja svojih europskih partnera – činjenica koja je odražena i u Izvještaju Komisije za 2010. godinu. Poruka koju bih željela prenijeti novopridruženim i budućim državama članicama EU-a jest da je potrebno imati integritet – integritet u odlukama, planovima i djelovanju. Kako bi bili opipljivi i zaista promijenili stvari, visoke ciljeve moraju pratiti strukturne reforme. Držeći se naših obećanja, radeći s našim građanima i za njih, možemo postići da europski projekt zaživi u našim zemljama.

Bugarska

Ekonomski aspekt članstva Bugarske je uglavnom pozitivan s obzirom na rast BDP-a i stranih direktnih investicija. S druge strane članstvo je povezano s višim stopama inflacije i povećanjem deficita tekućeg računa platne bilance. Dok je vanjska politika Bugarske dobro ocijenjena (posebice u kontekstu istočne dimenzije Europske susjedske politike (European Neighbourhood Policy), veliki problemi nalaze se u području pravosuđa i unutarnjih poslova, odljevu intelektualaca i lošem korištenju EU fondova.

Ekonomski učinci Bugarski makroekonomski pokazatelji poboljšavali su se u prvim godinama članstva, što je bio nastavak pozitivnih trendova iz razdoblja prije članstva. Naime, pristupnim procesom započeti su pozitivni trendovi, koji su se članstvom nastavili. Godišnja realna stopa rasta BDP-a u 2003. iznosila je 5%, u 2004. 6,6%, u 2005-2007. oko 6,2% godišnje i u 2008. 7%. Ovaj rast pripisuje se članstvu, ali i pripremama za članstvo. Zakonodavstvo vezano uz unutarnje tržište, kao i zakonodavstvo vezano uz zajedničke EU politike uvelo se u bugarski zakonodavni okvir značajno prije samog pristupanja, primarno kako bi se nacionalne kompanije mogle unaprijed pripremiti za sudjelovanje na zajedničkom tržištu i u zajedničkim EU politikama. Ovo je omogućilo povećanje trgovinske razmjene između Bugarske i država članica EU što se pozitivno odrazilo na rast BDP-a. EU perspektiva i uvođenje EU pravila stimulirali su porast stranih investicija što je dodatno pozitivno utjecalo na rast BDP-a. BDP po stanovniku 2007. bio je najniži među državama EU 27 i iznosio je oko 38-40% prosjeka EU 27. Niska startna razina i proces pristupanja sa svojim pozitivnim efektima utjecali su pozitivno na povećanje stope BDP-a.Strane investicije smatraju se najboljim pokazateljem dobre strane članstva u EU. U razdoblju 2000.-2002. strane investicije bile su prosječno oko 1 mlrd eura. Kada su izgledi za članstvo postali izvjesniji razina stranih investicija dosegla je 2,7 mlrd eura u 2004. U idućim godinama strane investicije rasle su na oko 6 mlrd eura godišnje i u 2007. godini dosegle 6,5 mlrd eura. Dodatnim pozitivnim učinkom članstva smatra se smanjenje javnog duga u prvim godinama članstva.

* Coordinator of policy initiatives between GERB’s headquarters in Sofia and the GERB delegation in the European Parliament in Brussels. 2013-2014


Negativni efekti u prvim godinama članstva očitovali su se u povećanju inflacije, povećanju deficita tekućeg računa i vanjskom dugu privatnog sektora.

Rumunjska Svi ključni ekonomski pokazatelji u prvim godinama članstva razvijali su se u pozitivnom smjeru. Valja naglasiti da su pozitivni trendovi krenuli od kada je postalo izvjesno da će Rumunjska postati država članica EU i NATO-a (2001.). Problemi koji su bili izraženi u prvim godinama članstva povezani su sa socijalnim uključivanjem, slobodom kretanja radne snage, niskim apsorpcijskim kapacitetima za strukturne fondove, vladavinom prava, korupcijom i niskim životnim standardom u odnosu na prosjek EU. Rumunjska je vrlo dobro zastupljena u EU institucijama i značajan broj Rumunja radi i djeluje u njima, no ova dobra politička pozicija nije se prenijela u značajnije prednosti na društvenom planu: nije se uspjelo pronaći rješenja za ključne probleme kao što su društvena nejednakost i sloboda kretanja za rumunjske radnike u EU državama. Što sloboda kretanja za rumunjske radnike znači može se vidjeti u vrlo zanimljivom podatku o direktnim doznakama koje rumunjski radnici koji rade izvan Rumunjske doznačavaju, a koje dosežu nevjerojatnu sumu od oko 7 mlrd eura, što predstavlja gotovo 5% rumunjskog BDP-a. Usporedno, u istom razbolju od 2000. do 2007. Rumunjska je apsorbirala iz EU fondova oko 4,45 mlrd eura. Dodatno je zanimljivo za primijetiti da je apsorpcija EU fondova u Rumunjskoj najniža u odnosu na druge države EU. Ovo se pripisuje ponajviše niskim administrativnim kapacitetima za pripremu i provedbu EU projekata.

Ekonomski učinci U prvoj godini članstva Rumunjska je ostvarila realni rast BDP-a od 8,5% dok je prosječan rast u prve četiri godine članstva iznosio 6,7% što je u odnosu na prosjek EU bilo za 4,2 postotna poena više. Prosječan porast investicija u prve četiri godine članstva iznosio je oko 20% godišnje, zabilježen je i značajan porast izvoza i uvoza, te smanjenje javnog duga i inflacije, dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 8,1% u prvoj godini članstva na 6,4% u četvrtoj. Unatoč pozitivnim trendovima u prvim godinama članstva Rumunji su 2007. živjeli na razini oko 42% prosječnog BDP-a EU.

Artis Pabriks*

21

One of the greatest expectations we Latvians had before and just after joining the EU was to get psychological safety and to achieve a permanent economic growth. It was very important for us to return to the European cultural area and values where we actually belong to. We saw the membership as a solid and safe basis for our independence. We did not want to live anymore in a gray area between the two superpowers and now, 10 years after joining the European Union we see that it was a very wise and well-grounded decision. During last decade Latvia has become more significant player in the international politics, together with the other EU Member States being co-responsible for many essential problem-solving processes in Europe, Asia, Africa etc. I believe we even did not expect that the international agenda will so rapidly and irreversibly become the daily life of the Latvian foreign policy. It took several years to understand that being a member state in the European Union means to be proactive, to come with our own initiatives and to fight for our rights. It takes time and we still learn how to become even more a respected and pragmatic member state. We do not have anything to regret because despite of the economic crisis which hit our economics very hard, Latvia has experienced enormous growth. However, there still is a long way to go to become a welfare state comparable to our neighbours in Scandinavia. Jedno od najvećih očekivanja koje smo mi Latvijci imali prije i neposredno nakon pridruživanja EU-u bilo je da ćemo ostvariti psihološku sigurnost i trajan gospodarski rast. Za nas su povratak u europsko kulturno područje, gdje zaista i pripadamo te povratak na europske vrijednosti, bili vrlo važni. Na članstvo smo gledali kao na čvrstu i sigurnu osnovu naše neovisnosti. Nismo više željeli živjeti u sivom području između dvije supersile i sada, 10 godina nakon pristupanja Europskoj uniji, vidimo da je to bila vrlo mudra i dobro utemeljena odluka. Tijekom posljednjeg desetljeća Latvija je postala značajniji akter u međunarodnoj politici, budući da je, zajedno s drugim državama članicama EU-a, bila suodgovorna za mnoge procese rješavanja problema u Europi, Aziji, Africi itd. Vjerujem da nismo ni očekivali da će međunarodna pitanja tako brzo i nepovratno postati svakodnevicom latvijske vanjske politike. Trebalo je nekoliko godina da shvatimo da biti država članica Europske unije znači biti proaktivan, predlagati vlastite inicijative i boriti se za svoja prava. To zahtijeva vrijeme i mi još uvijek učimo kako postati još poštovanijom i pragmatičnijom državom članicom. Nemamo za čime žaliti jer, unatoč gospodarskoj krizi koja je snažno pogodila naše gospodarstvo, Latvija je ostvarila ogroman rast. Međutim, još je dalek put do ostvarivanja države blagostanja koja bi se mogla usporediti s našim skandinavskim susjedima.

* Artis Pabrikis, MEP, Former Minister of Foreign Affairs and Defence of Latvia; Zastupnik u Europskom parlamentu, bivši Ministra vanjskih poslova i obrane Republike Lavije


22

Javno mnijenje o EU

U proljeće 2008. 66% Rumunja izjasnilo se da je članstvo u EU pozitivno i da imaju povjerenje u institucije EU, iako je 2004. godine razina podrške članstvu u EU bila 74% (najviša stopa u Europi). Zanimljivo je da su Rumunji među najmanje zadovoljnim nacijama EU, no imaju najveću razinu optimizma (njih 44% vjeruje da će živjeti bolje u idućih 12 mjeseci).

Therese Comodini Cachia*

The general sentiment in Malta is that EU membership strengthened Malta’s credentials not least its people’s democratic credentials upon which our constitution is enshrined. Malta, which is culturally and historically European, brings to the table a strong Mediterranean and thus Southern Neighbourhood perspective. The island had to go through tough reforms and a huge learning curve. In the run up towards the referendum, the Party in Opposition had campaigned against full membership, but the people saw European membership as securing not only Malta’s position within the Union but also that membership will raise national standards and safeguard democratic credentials. In ten years Malta established itself as a reliable partner, is well respected and also listened to around the table where decisions are taken. Opći dojam na Malti jest da je članstvo u EU-u ojačalo malteška uvjerenja, osobito demokratska uvjerenja njezinog stanovništva, na kojima je naš ustav ugrađen. Malta, koja kulturno i povijesno pripada Europi, donosi snažnu mediteransku perspektivu, te stoga i perspektivu Južnog susjedstva. Naš je otok morao provesti teške reforme i mnogo toga naučiti. Nedugo prije referenduma, opozicija je vodila kampanju protiv punopravnog članstva, ali ljudi su gledali na članstvo u Europskoj uniji kao osiguranje, ne samo pozicije Malte unutar Unije, već i toga da će članstvo u EU-u podići nacionalne standarde i očuvati demokratska uvjerenja. U ovih deset godina Malta se etablirala kao pouzdan partner, uživa poštovanje i ima svoj glas pri stolu za kojim se donose odluke.

Eduard Kukan*

After Slovakia’s accession, everyone’s (government’s, parliament’s, NGO sector) main goal was to prove to all EU Member States that Slovakia is a solid partner, which would not create problems, but will positively contribute to and strengthen the European family. As there were some doubtful statements about Slovakia before accession, we, all Slovaks, considered it to be a matter of national pride to actively participate in all EU events. Slovak representatives were well prepared and projected our European conviction in practice. Our active approach was noted and appreciated by our European colleagues. This would not have been possible without very clear and full support of the citizens of Slovakia. The support of our people to EU accession was very high and continued to be after we became a member state. While looking back to our first year in the EU I can say that Slovakia performed well and the results achieved in the first ten years proved for the people that EU was the strategically the best choice. Nakon pristupanja Slovačke, svima (vladi, parlamentu, nevladinom sektoru) je glavni cilj bio dokazati svim državama članicama EU-a da je Slovačka solidan partner, koji neće stvarati probleme, već pozitivno doprinijeti europskoj obitelji i ojačati je. S obzirom na to da je bilo nekih sumnjičavih izjava o Slovačkoj prije pristupanja, mi, svi Slovaci, smatrali smo pitanjem nacionalnog ponosa da aktivno sudjelujemo u svim događajima u EU-u. Slovački su zastupnici bili dobro pripremljeni i ostvarivali su naša europska uvjerenja u praksi. Naš su aktivan pristup naši europski kolege prepoznali i cijenili. To ne bi bilo moguće bez vrlo jasne i pune podrške građana Slovačke. Podrška našeg stanovništva pristupanju EU-u bila je vrlo visoka i nastavila je biti na toj razini nakon što smo postali državom članicom. Osvrnuvši se na prvu godinu našeg članstva u EU-u, mogu reći da je Slovačka izvedba bila dobra i da su rezultati ostvareni u prvih deset godina pokazali da je EU bio strateški najboljim izborom za naše stanovništvo.

* Therese Comodini Cachia, University of Malta; Sveučilište na Malti * Eduard Kukan, MEP, Minister of Foreign Affairs of Slovakia, 1998 - 2006; član Europskog Parlamenta, Ministar vanjskih poslova Republike Slovačke (1998. - 2006.)


23

Andrea Vodanović

Andrea Veselčić

Ivan Dvornik

Izvori financiranja šteta nastalih kao posljedica prirodnih katastrofa Fond solidarnosti Europske Unije Fond solidarnosti Europske unije osnovan je kako bi se njime odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera i izrazila europska solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama. Za dobivanje sredstava iz ovog fonda Europska komisija mora zaprimiti zahtjev unutar dvanaest tjedana nakon što je katastrofa prouzročila prvu štetu. Novim se zakonodavnim prijedlogom, kojeg je Europski parlament prihvatio u travnju, pojednostavljuju pravila kako bi se financijska potpora mogla brže isplaćivati. Po prvi put uvodi se mogućnost predujma i jasnije određuju prihvatljivi korisnici i troškovi, posebice za regionalne katastrofe. Države članice se potiču na pridavanje veće važnosti strategijama sprječavanja katastrofa i upravljanja rizikom.

Sredstva Fonda do sada su primile 23 europske države u iznosu većem od 3,5 milijarde eura za 56 slučaja različitih prirodnih katastrofa uključujući poplave, šumske požare, potrese, oluje i suše. Slučajevi u kojima se dodjeljuju sredstva iz Fonda Državama članicama i državama u pregovorima o pristupanju EU može se pružiti financijska pomoć u slučaju prirodnih katastrofa velikih razmjera kada ukupna izravna šteta prouzročena katastrofom premašuje iznos od 3 milijarde eura u cijenama iz 2002. ili 0,6 posto bruto nacionalnog dohotka te države, ovisno o tome koji je iznos manji. Susjedna država članica ili država pristupnica pogođena istom katastrofom kao i neka druga država kojoj je katastrofa priznata može primiti pomoć čak i kada iznos štete ne doseže prag. Iznimno, i ako su određeni uvjeti ispunjeni, sredstva se mogu mobilizirati i u slučaju izvanredne regionalne katastrofe


kojom je pogođena većina stanovništva neke regije i koja ima ozbiljne i trajne posljedice na njenu gospodarsku stabilnost i uvjete života. Ispunjavanje tih uvjeta strogo se provjerava. Dosad je pomoć u ovoj posebnoj kategoriji dodijeljena broju manjem od trećine regija koje su predale zahtjev.

24

Sredstvima iz Fonda sufinanciraju se javni rashodi država članica u slučaju sljedećih hitnih djelovanja od ključne važnosti: hitno vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, na području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, prometa, telekomunikacija, zdravlja i obrazovanja, pružanje privremenog smještaja i hitnih usluga radi zadovoljavanja osnovnih potreba stanovništva, hitno osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturnog nasljeđa, čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja. Republika Hrvatska je u tri navrata podnijela zahtjev za dodjelu sredstva iz Fonda nakon katastrofalnih poplava u svibnju/ lipnju 2010. godine kada je poplavama pogođeno sedam županija (Koprivničkokriževačka, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska). Zahtjev je podnesen s Republikom Mađarskom koju je u istom periodu pogodila ista katastrofa s obzirom da Republika Hrvatska nije zadovoljavala uvjet samostalnog apliciranja. Od 11.670.861,00 EUR, koliko su iznosili prihvatljivi troškovi, Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 3.825.983,00 EUR. U rujnu 2010. godine Republika Hrvatska je drugi put aplicirala i to nakon katastrofalnih poplava koje su tada pogodile Hrvatsku. Ovoga puta zahtjev je podnesen s Republikom Slovenijom.

Tada je poplavama pogođeno šest županija (Zagrebačka županija i Grad Zagreb, Krapinsko – zagorska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Koprivničko – križevačka i Istarska). Od ukupno 28.647.292,31 EUR, koliko su iznosili prihvatljiv troškovi, Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 1.175.071,00 EUR. Krajem listopada i početkom studenog 2012. godine Republiku Hrvatsku su pogodile poplave koje su uzrokovale štete na području devet županija (Istarska, Primorskogoranska, Međimurska, Varaždinska, Grad Zagreb, Zagrebačka, Koprivničko-križevačka. Karlovačka i Sisačko-moslavačka). Prihvatljivi troškovi iznosili su 11.463.479,18 EUR, a Republici Hrvatskoj je odlukom EK dodijeljeno 286.587,00 EUR. Republika Hrvatska uputila je zahtjev 31. srpnja 2014. Fondu solidarnosti Europske unije u svrhu dobivanja financijske pomoći za saniranje šteta od katastrofalnih poplava nastalih u svibnju 2014. godine na području Vukovarsko–srijemske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije. Iznos ukupne direktne štete iznosi 297.629.000 eura, a Fondu solidarnosti EU prihvatljiv i opravdan trošak za Republiku Hrvatsku iznosi 108.799.000 eura. Sredstva Fonda ograničena su na štetu koju nije moguće osigurati i ne nadoknađuje privatne gubitke jer isti nije osnovan kako bi pokrio sve troškove povezane s prirodnim katastrofama. Za dugoročna djelovanja – poput dugotrajne obnove, ponovnog razvoja gospodarstva i prevencije – ne mogu se koristiti sredstva iz Fonda. U takvim bi se slučajevima mogla koristiti pomoć u okviru drugih instrumenata, ponajviše europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Tablica 1. Odobrena sredstva Fonda solidarnosti Republici Hrvatskoj1 Korisnik

Nastanak događaja

Vrsta katastrofe

Visina štete (mil. €)

Odobrena potpora (mil. €)

Svibanj 2010

Poplave

153

3.8

Rujan 2010

Poplave

47

1.2

Listopad 2012

Poplave

12

0.287

212

5,29

Ukupno odobrena sredstva RH (mil. €) 1 http://ec.europa.eu/regional_policy/


Primjeri financiranja šteta iz Europskog fonda solidarnosti:

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA (EIB)

1) Italija – potres u regiji Abruzzo, travanj 2009.

Europska investicijska banka, jedna od financijskih institucija Europske unije, osnovana je 1958. godine Rimskim ugovorom. EIB svojim djelovanjem pridonosi razvoju EU te osigurava gospodarsku i socijalnu koheziju među državama članicama. Usko surađujući s bankarskim sektorom nudi povoljne kreditne linije za financiranje različitih projekata u državama članicama EU, ali isto tako financira projekte izvan Europske unije (države kandidatkinje). EIB također financira sanaciju štete i rekonstrukciju infrastrukture u područjima koja su bila zahvaćena poplavama, financira projekte kojim se želi preventivno djelovati kao što su unapređenje postojeće infrastrukture i izgradnja nove protiv poplava te obalni projekti zaštite.

Kratak opis i cilj projekta: Europska komisija pomoću Europskog fonda solidarnosti dala je sredstva kako bi se sagradile privremene stambene jedinice, škole te obnovila infrastruktura pogođene regije Abruzzo i obnova stambenih prostora. Nositelj projekta: Regija Abruzzo te pokrajina L’Aquila koja je najviše stradala u potresima 2009. godine. Aktivnosti/rezultati:  Iz Europskog fonda solidarnosti dodijeljeno je 50 milijuna eura za prva hitna djelovanja u regiji Abruzzo. Unutar projekta M.A.P. sagrađene su privremene stambene jedinice za 7.000 ljudi, M.U.S.P. projektom sagrađene su 32 privremene škole (ova dva projekta su vrijedna 93,8 milijuna eura). Projektom C.A.S.E. sagrađeni su stambeni objekti za pogođeno stanovništvo, a ukupno je dodijeljeno 350 milijuna eura. Financiranje:  Financiranje iz Europskog fonda solidarnosti iznosilo je 493,8 milijuna eura (najveći iznos ikad isplaćen iz ovog fonda) 2) Austrija – poplave u pokrajinama Voralberg i Tirol, kolovoz 2005. Kratak opis i cilj projekta: Poplave u ove dvije regije uzrokovale su štete na poljoprivrednim gospodarstvima, infrastrukturi, stambenim objektima, turizmu i poduzetnicima. Sredstvima koja su mobilizirana iz Europskog fonda solidarnosti sanirala se prometna infrastruktura, preventivne mjere, sanacija korita. Nositelj projekta: Austrija, Voralberg i Tirol

pokrajine

Aktivnosti/rezultati: Obnova cesta i infrastrukture, a ovim se sredstvima sanirala i izgradila preventivna infrastruktura protiv poplava tj. sanacija vodotoka rijeke. Financiranje: Financiranje iz Europskog fonda solidarnosti iznosilo je 14,79 milijuna eura.

Primjeri: 1) Rumunjska: Obnova infrastrukture oštećene u poplavama: Kratak opis i cilj projekta: Europska investicijska banka ponudila je zajam od 300 milijuna eura za obnovu prometnih infrastruktura koje su oštećene u katastrofalnim poplavama.  Nositelj projekta: Rumunjska, lokalne vlasti u područjima pogođenim poplavama. Aktivnosti: Obnova prometne infrastrukture, mostova, obnova obala rijeka te izgradnja preventivnih objekata protiv poplava. 75 milijuna eura iz fonda za hitne slučajeve namijenjeno je financiranju potreba lokalnih vlasti u područjima pogođenim katastrofalnim poplavama.  Rezultati: Rumunjska je uz pomoć Europske investicijske banke uspjela obnoviti infrastrukturu koja je nastradala u poplavama i unaprijediti postojeću preventivnu infrastrukturu i izgradnju nove kako bi izbjegla štetu većih razmjera u budućnosti. Financiranje:  Zajam Europske investicijske banke iznosio je 300 milijuna eura. 2) Europska investicijska banka pružila financijsku podršku državama pogođenih poplavama

25


26

Kratak opis i cilj projekta: Europska investicijska banka odobrila je sredstva za Češku, Slovačku, Mađarsku, Njemačku i Austriju radi obnove infrastrukture.  Nositelj projekta: Vlade navedenih država Aktivnosti:  Financijska pomoć Europske investicijske banke uključuje pokrivanje 100 posto troškova hitne intervencije. Ovim sredstvima pokrivaju se troškovi uzrokovani poplavama kod privatnih i javnih institucija s dugim rokom otplate (i do 30 godina). Rezultati:  Obnova infrastrukture i promocija preventivnih mjera protiv poplava. Financiranje: Sredstva Europske investicijske banke iznosila su 1 milijardu eura.

SVJETSKA BANKA Svjetska banka odgovara na zahtjeve država pogođenih katastrofama kroz pet temeljnih područja na koja usmjerava svoje djelovanje: prepoznavanje rizika, smanjenje rizika, spremnost na katastrofe, financijska zaštita i fleksibilna obnova. Pogođenim državama pomoć se pruža uz asistenciju Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA). IDA je dio Svjetske banke koji se bavi aktivnostima pomoći najugroženijim državama. Daje beskamatne kredite na razdoblje od 25 godina i s počekom od 5 godina. Od velike je važnosti i partnerski financijski mehanizam Globalni fond za smanjenje katastrofa i oporavak (GFDRR). Prepoznajući potrebu za suradnjom i sinergijom, Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i Europska komisija potpisale su 2008. zajedničku Deklaraciju o post-kriznoj procjeni i planu oporavka, a GFDRR je kreiran kao potpora implementaciji Hyogo okvira za akciju 2005-2015: Izgradnja otpornosti naroda i zajednica na katastrofe kojim se potiču strateški planovi reakcije na krizne situacije. Kao dio GFDRR-a na raspolaganju državama je Callable fund namijenjen razvijanju strategija za pravovremeni odgovor na prijetnje i oporavku od katastrofe.

Primjeri: Danska, Italija, Švicarska i Europska komisija iskoristile su sredstva iz Callable funda za pomoć Bangladešu nakon ciklona Sidr. Intervencija je iznosila 3,4 milijuna dolara. 2008. godine GFDRR je omogućio zajam od 665.000 dolara Svjetskoj banci u Europi i središnjoj Aziji kako bi se adresirali problemi procjene rizika od katastrofe i specifičnih problema u jugoistočnoj Europi (Catastrophe Risk Insurance Facility for Southeastern and Central Europe). Godinu i pol kasnije, ovo početno ulaganje je mobiliziralo 60 milijuna dolara iz Svjetske banke namijenjenih financiranju projekata u Albaniji, Hrvatskoj i Moldaviji. Metodologija: GFDRR je primijenio specifične post-krizne procjene potreba (PDNA) na 16 područja u posljednje dvije godine. Svaka procjena uključuje okvir djelovanja kako bi se pomoglo državama koje je pogodila katastrofa, a cilj je ostvariti oporavak uz postizanje otpornosti i sustava obrane od katastrofa i klimatskih promjena. Metoda kojom se koristi GFDRR je Procjena štete i gubitaka (DaLA) koja je prvotno osmišljena od strane Ekonomske komisije UN-a za Latinsku Ameriku i Karibe, a unaprijeđena je suradnjom Svjetske zdravstvene organizacije, Pan-američke zdravstvene organizacije, UNESCO-a i Međunarodne organizacije rada. Ovaj instrument je fleksibilan i može se prilagoditi posebnim vrstama katastrofe i potrebama središnje države. DaLA metoda temelji procjene na cjelokupnoj ekonomiji pogođene države, koristi nacionalnu statistiku i procjenu štete i gubitaka. Također, uzima u obzir utjecaj katastrofe na život građana i njihova primanja kako bi se točno odredile potrebe za obnovom i rekonstrukcijom. DaLA uključuje: naknade za, u potpunosti ili djelomično, uništene fizičke objekte i gubitke u ekonomiji. Nositelji: Vlada, Ministarstva


SREDIŠNJI FOND ZA HITNE SLUČAJEVE UJEDINJENIH NARODA (CERF)

SVJETSKA ZDRAVSTVENA KONFERENCIJA

Središnji fond za hitne slučajeve (The Central Emergency Response Fund – CERF) je humanitarni fond osnovan od strane Ujedinjenih naroda 2006. koji omogućuje pravovremenu i pouzdanu humanitarnu pomoć područjima pogođenih prirodnim katastrofama i oružanim konfliktima.

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) je posebna agencija Ujedinjenih naroda osnovana 1948. godine sa sjedištem u Ženevi u Švicarskoj.

Fond se financira donacijama vlada, privatnog sektora, raznih organizacije i pojedinaca. CERF ima na raspolaganju 450 milijuna dolara bespovratnih sredstava i 30 milijuna dolara kreditnih linija. CERF-ova bespovratna sredstva imaju dvije komponente: bespovratna sredstva za hitno djelovanje i sredstva za hitne slučajeve koja su slabo financirana. Ciljevi CERF-a su promicanje ranog djelovanja na krizne situacije radi smanjenja broja žrtava, unaprjeđenje djelovanja kritičkih zahtjeva i jačanje temeljnih elementa humanitarnog odgovora u kriznim područjima za aktivnosti koje nisu financirane ili su slabo financirane. Primjer: 1) Hitna dostava sjemena, mineralnih gnojiva, veterinarska podrška i tehnička podrška kućanstvima koja su pogođena poplavama: Kratak opis i cilj projekta: Oživljavanje i/ili jačanje lokalne zajednice koja je pogođena poplavama i osiguravanje hrane za 12.000 kućanstava. Nositelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede Laosa, lokalne zajednice pogođenih područja Aktivnosti:  Hitna reakcija – dostava hrane, vode i ostalih potrepština kako bi se izbjegla glad. Dugoročna - dostava sjemena, mineralnih gnojiva i ostalih sredstava kako bi se obnovila poljoprivreda u pogođenim područjima. Rezultati:  Izbjegle su se bolesti i glad, a dugoročno se obnovila proizvodnja hrane u pogođenim područjima. Financiranje:  Sredstva CERF-a iznosila su 2,2 milijuna dolara

Svjetska zdravstvena organizacija djeluje kao lider po pitanju zdravstvenih pitanja, a zadaća joj je koordinacija nacionalnih zdravstvenih ministarstava, postavljanje normi i zdravstvenih standarda te pružanja tehničke podrške zemljama i nadgledanje zdravstvenih trendova (health trends). Svjetska zdravstvena organizacija surađuje s vladama država koje su pogođene poplavama na identificiranju zdravstvenih rizika i izradi strategije ranog otkrivanja bolesti i zaustavljanja širenja bolesti na poplavljenim područjima. Primjer: 1) Svjetska zdravstvena organizacija pružila je tehničku pomoć Fijiu u poplavama: Kratak opis i cilj projekta: Svjetska zdravstvena organizacija dala je tehničku podršku Ministarstvu zdravstva Fijia. Zapadni dio Fijia nastradao je u velikim poplavama. Nositelj projekta:  Svjetska zdravstvena organizacija i Ministarstvo zdravstva Fijia Aktivnosti:  U suradnji s Ministarstvom identificirali su se zdravstveni rizici, kreirana je strategija djelovanja u slučaju zaraze i sprečavanja širenja iste. Pojačan je nadzor u slučaju leptospiroze i tifusa. Rezultati:  Brza reakcija vlasti zahvaljujući zajedničkoj strategiji te zaustavljanje širenja zaraze i izolacija iste Financiranje: nije navedeno

27


28

Vijesti iz Europskog parlamenta Osmi saziv Europskog parlamenta: Ivana Maletić članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za regionalni razvoj Od 1. srpnja s radom je započeo 8. saziv Europskog parlamenta. Njime će i sljedeće dvije i pol godine predsjedati Martin Schulz, a potpredsjednici su: Antonio Tajani, Mairead McGućeinness, Rainer Wieland, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ildikó Gáll-Pelcz, Adina-Ioana Vălean, Sylvie Guillaume, Corina Cretu, David-Maria Sassoli, Olli Rehn, Alexander Graf Lambsdorff, Ulrike Lunacek, Dimitrios Papadimoulis i Ryszard Czarnecki. U novom sazivu Europskog parlamenta djelovat će sedam klubova zastupnika. Zastupnici HDZ-a dio su Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) koji je, s 221 zastupnika, najveći klub u Europskom parlamentu i u ovom sazivu. Zastupnica Maletić članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) koji je zadužen za funkcioniranje ekonomske i monetarne unije, slobodno kretanje kapitala, platni promet, međunarodni monetarni i financijski sustav, pravila o tržišnom natjecanju, porezne odredbe te uređenje i nadzor financijskih usluga, institucija i tržišta. Propisi Europske unije dio su nacionalnog zakonodavstva u državama članicama, a članovi odbora u Europskom parlamentu imaju priliku sudjelovati u kreiranju europskih propisa. Ovaj Odbor je od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku koja je ušla u proceduru prekomjernog deficita i postupak makroekonomskih ravnoteža te je Europska komisija provela i dubinsku analizu našeg gospodarstva. Zastupnica Maletić je također sudjelovala na konstituirajućoj sjednici Odbora za regionalni razvoj (REGI) u kojem je zamjenska članica. Europska unija promiče ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i solidarnost među državama članicama. U ispunjenju ovog cilja koriste se europski strukturni i investicijski fondovi koji su izvor financiranja razvojnih projekata i preko 80 posto javnih ulaganja u manje razvijenim državama članicama.

Jean-Claude Juncker (EPP) novi predsjednik Europske komisije Europska pučka stranka je u kampanji za europske izbore istaknula kandidata za predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera. Europsko vijeće je 27. lipnja 2014. predložilo Jean-Claude Junckera kao predsjedničkog kandidata, što je Europski parlament

prihvatio te je izabran za predsjednika Europske komisije. U ovogodišnjoj kampanji za Europski parlament vodeće političke grupacije po prvi su put istaknule svoje kandidate za predsjednika Europske komisije. Vijeće je svojom potvrdom Junckerove kandidature poštovalo rezultate izbora i većinu koju je u Europskom parlamentu osvojila Europska pučka stranka, a Europski parlament danas je svojim izborom tu odluku i potvrdio. Prvi put uspostavljena je izravna veza između rezultata izbora za Europski parlament i imenovanja predsjednika Europske komisije, za što se Europski parlament nekoliko desetljeća zalagao. “Nakon sučeljivanja u predizbornoj kampanji došlo je vrijeme za suradnju. Unatoč našim razlikama postoji znatna konvergencija u stajalištima u pogledu glavnih prioriteta koje treba rješavati na europskoj razini. Želim surađivati sa svima vama u izgradnji širokog konsenzusa među institucijama EU-a o tome što trebamo učiniti za građane Europe, a zatim riječi potkrijepiti djelima i ostvariti što je dogovoreno. Zbog toga, nakon razmjene stajališta sa svim političkim skupinama u novom sazivu Europskog parlamenta, predlažem obnovu Europske unije na temelju programa za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene, usredotočenog na područja na koja Europska unija može konkretno utjecati”, istaknuo je Juncker.

Maletić: Mlade treba poticati na samozapošljavanje i poduzetništvo Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu podržala je rezoluciju Zapošljavanje mladih. Maletić je rekla kako je ova rezolucija alarm koji poziva na akciju i reakciju. Pozivaju se države članice da poduzmu konkretne mjere za otvaranje radnih mjesta i poticanje poduzetnika u zapošljavanju mladih, ali i poticanju mladih na samozapošljavanje i poduzetništvo.   “U definiranju mjera trebamo slušati mlade, uključiti ih u donošenje odluka. A što nam oni


poručuju? Žele poticajne mjere za poduzetnike za otvaranje radnih mjesta, žele poticaje za samozapošljavanje i poduzetništvo mladih. Ne žele socijalne mjere, a one im se najviše nude. Ne smijemo svojom pasivnošću mlade dovoditi pred zid da se vesele socijalnim mjerama jer ničeg drugog nema”, naglasila je Maletić. Zastupnica Maletić je istaknula primjer Hrvatske: “Hrvatska Vlada je donijela mjere stručnog osposobljavanja: mladi rade godinu dana za 210 eura i mali broj ostaje zaposlen. Poslodavci nisu motivirani zaposliti mladu osobu nakon ove mjere jer većina nema pravo na olakšice koje inače dobiju za prvo zaposlenje. Mladi nisu za tu mjeru, ali su u bezizlaznoj situaciju bili protiv njenog ukidanja jer Vlada nije imala namjeru uvesti zamjenske kvalitetnije mjere. A barem nešto je bolje od ništa. Mladi to nisu zaslužili”. “Moramo se promijeniti - mladi ne smiju samo pro forma biti na prvom mjestu već se zajedno s njima trebaju osmisliti i provoditi programi i mjere za njihovo zapošljavanje i bolje obrazovanje”, zaključila je Maletić.   Zastupnica Maletić održala je brojna savjetovanja o europskim politikama za mlade i mogućnostima korištenja europskih fondova održavaju se prvog i posljednjeg mjeseca na hrvatskim sveučilištima, veleučilištima, predsjedavanja države članice Vijećem, fakultetima i visokim školama. a cilj im je definirati prioritete koje je ta država navela u svom programu ECOFIN-a, Mogućnosti koje članstvo u EU pruža poboljšati suradnju između Vijeća i Europskog mladima predstavljene su u publikaciji ‘Mladi parlamenta u implementaciji mjera Europskog pred izazovom korištenja EU fondova’ koja je semestra te u okviru toga poboljšati specifične dostupna na: našoj web stranici: preporuke državama članicama. www.ivana-maletic.com. U svom obraćanju članovima odbora Pier Carlo Padoan pohvalio je napore država članica u postizanju blagog gospodarskog oporavka, ali isto tako i istaknuo kako su visoka nezaposlenost i siromaštvo apsolutno neprihvatljivi. Posljedice krize pokušat će ublažiti tijekom svog predsjedanja ECOFINom.

ECON: Mjere Vlade RH za smanjenje deficita u suprotnosti s preporukama pametne fiskalne konsolidacije

U Bruxellesu je u utorak 22. srpnja 2014. na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku održan ekonomski dijalog i razmjena mišljenja s predsjednikom ECOFIN-a i ministrom financija Republike Italije Pier Carlo Padoanom. Ekonomski dijalozi i razmjena mišljenja s predsjednicima ECOFIN-a na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

Svoje prioritete podijelio je na tri točke. Kao prvi prioritet naveo je “daljnju integraciju” u kojoj će se zalagati za jačanje unutarnjeg tržišta, promicanje ljudskih potencijala i financiranje realne proizvodnje, pogotovo poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Kao drugi prioritet naveo je “nastavak strukturnih reformi” u svim državama članicama te

29


posebno istaknuo reformu javne uprave i pravosuđa kao preduvjet za gospodarski rast, nova ulaganja i zapošljavanje. Kao treći prioritet naveo je “ulaganje u rast” te da se moraju iskoristiti sva dostupna sredstva kako bi se promicalo obrazovanje mladih, istraživanje i razvoj.

30

Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi te je postavila pitanje o pametnoj fiskalnoj konsolidaciji. Istaknula je da osim ispunjavanja zadanog deficita kao cilja važan i način na koji se do tog cilja dolazi. Nije isto provodi li se fiskalna konsolidacija pametno ili ne. Zastupnicu je zanimalo misli li i kako predsjednik ECOFIN-a utjecati na vlade država članica da provode pametnu fiskalnu konsolidaciju. Podsjećamo da je zastupnica u više navrata pisala i upozoravala Vladu da su mjere za smanjenje deficita koje su poduzete tijekom 2014. loše jer su potpuno u suprotnosti preporukama pametne fiskalne konsolidacije. Deficit se tako kratkoročno smanjuje, ali dugoročno se ugrožavaju rast i razvoj te uništava ekonomija.

REGI: Hrvatska na posljednjem mjestu po iskorištenosti europskih sredstava, a u 2014. nema pomaka Sustav za korištenje EU fondova u Hrvatskoj nije samo usporen nego stoji na mjestu. Na Odboru za regionalni razvoj 23. srpnja 2014. održana je razmjena mišljenja s ravnateljem Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Walterom Deffaaom. Deffaa je ovom prilikom prezentirao 6. kohezijsko izvješće iz kojeg je vidljivo kako je Republika Hrvatska na posljednjem mjestu i to s velikim zaostatkom za ostalim državama članicama po pitanju korištenja europskih sredstava. Gotovo sve države članice iskoristile su 50 i više posto dodijeljenih sredstava u razdoblju 2007-2013, samo je Hrvatska na niskih 21 posto. U prvoj polovini 2014. napredak je neznatan – sustav nije više samo usporen nego stoji na mjestu. Prezentacija g. Waltera Deffaa dostupna je na našoj web stranici www.ivana-maletic. com.

Slika 1. Kohezijsko izvješće, 22. srpnja 2014. 90% 80% 80% 80% 79% 79% 77% 76% 76% 73% 73% 72% 71% 70% 69% 68% 64% 64% 64% 64% 61% 60% 58% 56% 54% 52% 50% 50% 48% 38% 21% 80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

Implementacijska stopa, srpanj 2014.

Osnova 1. siječnja 2014.

HR

RO

SK

BG

IT

MT

CZ

HU

AT

SI

GB

EU28

FR

CB

LV

CY

PL

ES

DE

NL

IE

DK

FI

BE

LU

PT

EE

GR

SE

LT

0%


21

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima.

Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na dvojim europskim izborima. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj(AGRI) i Ribarstvo (PECH)

www.ivana-maletic.com


I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

www.hdz.hr www.eppgroup.eu

I'M kolovoz 2014.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M kolovoz 2014.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić