Page 1

ISSN 1849-0735

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

10 svibanj 2014.


ISSN 1849-0735

I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

10 svibanj 2014.

Sadržaj 4

Joaquin Almunia Politika zaštite tržišnog natjecanja EU-a EU Competition policy

11

Jean-Marc Fournier i Eckhard Wurzel Izazovi ekonomske politike u Europi Economic policy challenges in Europe

16

dr.sc. Davor Galinec Ocjena makroekonomskih kretanja i reformi u Hrvatskoj u sklopu Proljetnih prognoza EK

22

mr.sc. Ivana Maletić Stanje korištenja EU fondova u Republici Hrvatskoj

24 25 32

Mladi Hrvati na European Youth Eventu u Strasbourgu

Izbori za članove u Europskom parlamentu

Regionalne konferencije “Mogućnosti korištenja EU fondova”

Uredništvo Andrea Vodanović Andrea Veselčić Marija Tufekčić Ivana Petričko Tvrtko Lovrić Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pisite nam!

ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb STRASBOURG Parlement européen Bât. Winston Churchill M02060 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 05E258 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro twitter.com/MaleticIvana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Uvodna riječ Poštovani čitatelji, u ovom broju našeg časopisa povjerenik Europske komisije g. Almunia piše o važnosti politike zaštite tržišnog natjecanja za podizanje konkurentnosti, jačanje poduzetništva i otvaranje radnih mjesta. Stručnjaci iz OECD-a temeljem dugogodišnjih analiza i praćenja ekonomskih kretanja ukazuju na važnost dobrog financijskog upravljanja, stabilnog financijskog tržišta i jačanja jedinstvenog tržišta, za rast i razvoj čitave Europske unije. Nakon jesenskih i zimskih prognoza u kojima je Europska komisija upozorila Vladu Republike Hrvatske da će prognoze rasta od 0,5 posto BDP-a biti ostvarene samo ako otvori izvore financiranja srednjim i malim poduzetnicima i ako se pokrene te započne koristiti europske fondove, objavljene su i proljetne prognoze. Nema više rasta za Republiku Hrvatsku. Komisija prognozira pad od 0,6 posto BDP-a. U Europi u 2014. padaju samo Hrvatska i Cipar, sva ostala gospodarstva rastu. Na sve preporuke Vlada se oglušuje. Ne čuje Vlada i ne primjenjuje načela pametne fiskalne konsolidacije, partnerstva, otvorenosti, izgradnje povoljnog i stabilnog poslovnog okruženja, stabilnosti i fleksibilnosti tržišta rada. Od svih država u tranziciji prema najnovijim prognozama Europske banke za obnovu i razvoj samo Hrvatska i Ukrajina ostaju u recesiji i u 2014. Ukrajina zbog teške političke situacije, Hrvatska zbog Vlade koja ne zna odgovoriti na izazove krize. Iskustva uspješnih država članica pokazuju da kada imate Vladu koja zna što treba i kako napraviti, trendovi se mijenjaju za godinu i pol do dvije dana. Hrvatska je trebala od 2011. nadalje samo rasti. Na žalost došla je Vlada bez ciljeva, Vlada koja preko noći donosi odluke i mijenja politike. Stvorili su atmosferu straha i nesigurnosti, zato nam rejting pada, a investitori nas zaobilaze u širokom luku. Naši mali i srednji poduzetnici ne mogu poslovati. Najbolja pozivnica investitorima izvana su naši jaki i uspješni poduzetnici. Umjesto da su se posvetili njima i olakšali poslovanje oni tragaju

za investitorima izvana. Potpuno pogrešna politika. Tijekom 2012. i 2013. trebali smo ugovarati preko 1,1 milijarde eura vrijednosti projekata, a Vlada je i to na samom kraju 2013. od toga uspjela započeti ugovarati svega 433,7 milijuna eura i to prikazuje kao uspjeh. Već početkom 2014. za najveći ugovor od 200 milijuna eura (željeznička pruga Dugo Selo-Križevci) moraju ponavljati postupak ugovaranja zbog nepravilnosti koje su utvrdili revizori Europske komisije. Istovremeno je trebalo pripremati novih minimalno milijardu eura vrijednosti projekata za ugovaranje u 2014. i 2015., pa dvije milijarde tijekom 2013. za ugovaranje u 2015. i 2016…. Da se tako radi i da se fondovi uspješno koriste Hrvatska bi rasla najmanje 2 posto. Nažalost, posljednje dvije i pol godine idemo u potpuno krivom smjeru. Nema investicija, strateških dokumenata, nije stvoreno povoljno poslovno okruženje. Prilike koje su se otvorile ulaskom u Europsku uniju nismo iskoristili. Umjesto da povučemo sredstva koja smo dobili na raspolaganje mi danas tek ugovaramo projekte koji su bili spremni prije dvije godine. Hrvatska propušta prilike i ne razvija se zbog Vlade koja loše radi svoj posao. Pred nama su izbori za Europski parlament. Pozivam vas sve da budete aktivni i izaberete zastupnike koji znaju što znači europska Hrvatska, koji su bili dio procesa europskih integracija i koji znaju kako izgraditi uspješnu Hrvatsku u Europskoj uniji. Uvjerena smo da je najbolji izbor lista broj 6. Ne sumnjam u ishod izbora za Europski parlament ni svakih sljedećih. Uspjeh će biti zajednički – trenutak kada po uzoru na baltičke države i Irsku preokrenemo negativne trendove u pozitivne, potaknemo rast i razvoj i gospodarski oporavak. Kada Hrvatska postane uspješna članica Europske unije.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


Izvor/Source: photovoltaikforum.com

4

Joaquin Almunia*

Politika zaštite EU Competition tržišnog policy natjecanja EU-a Politika zaštite tržišnog natjecanja bila je dijelom napora koji su poduzeti kako bi se izgradio institucionalni okvir za ujedinjenu Europu od samog početka. Prije šest desetljeća, očevi osnivači europske integracije u izvorni tekst Ugovora o osnivanju Europske unije uključili su dva temeljna načela ovog povijesnog projekta. Prvo načelo isticalo je kako se narode i države Europe ne može ujediniti bez zajedničkog tržišta. Drugo načelo pretpostavljao je kako se zajedničko tržište ne može ostvariti, i ne bi preživjelo, bez središnjeg i neovisnog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Odvojena tijela za zaštitu tržišnog natjecanja danas bi vjerojatno postojala u mnogim, ako ne i svim, državama Europe čak i da se unutarnje tržište nikad nije ni uspostavilo. Međutim, jedinstveno tržište EU-a postoji, i EU je stavila u funkciju prikladan namjenski * Joaquín Almunia, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za tržišno natjecanje.

Competition policy has been part of the efforts to build an institutional framework for a united Europe since the beginning. Six decades ago, the founding fathers of European integration included in the original Treaty two basic principles for our historic project. The first was that the peoples and the countries of Europe could not be united without a common market. The second was that a common market could not be born and would not survive without a central and independent competition authority. Separate competition authorities would probably exist today in many if not all the countries of Europe even if the internal market had never been established. However, the Single Market does exist and the EU has put in place an appropriate and dedicated set of policies to protect it and to make sure that it works as intended. * Antonio Tajani, Vice-President of the European Commission and Commissioner responsible for competition.


skup politika kako bi ga se zaštitilo i kako bi se osiguralo funkcioniranje jedinstvenog tržišta u skladu sa zamišljenim. To prije svega znači uspostavljanje tijela za zaštitu tržišnog natjecanja na razini EU-a kako bi se osiguralo ponašanje javnih i privatnih ekonomskih aktera koji ne bi podignuli barijere unutar njenih granica niti unijeli nepravilnosti u tržišno natjecanje. Središnje i neovisno tijelo za zaštitu konkurencije koje su predvidjeli očevi osnivači jest Europska komisija, koja ima zakonsku odgovornost provoditi odredbe Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja EU-a s gotovo isključivim ovlastima. Politika zaštite tržišnog natjecanja jedna je od vrlo malog broja politika EU-a koje imaju kvazi federalni karakter. Trebalo bi istaknuti kako politika zaštite tržišnog natjecanja uključuje centraliziranu kontrolu državne pomoći. Prema odredbama sporazuma koji se odnose na državnu pomoć, Europska komisija ima odgovornost osigurati stanje u kojem se tržište ne okreće u nečiju korist putem subvencija koje države članice dodjeljuju svojim domaćim poslovnim subjektima. Nije potrebno isticati položaj Komisije koja može prihvatiti te i prihvaća određene javne subvencije u gospodarstvu. Međutim, takve subvencije mogu biti odobrene samo ako slijede europske ciljeve kojima se nadoknađuju nepravilnosti tržišnog natjecanja. Na primjer, subvencije za bolnice se odobravaju pod uvjetima jednakim za sve na razini EU-a, budući da su one temeljni dio javnih službi koje europski građani očekuju od svojih vlada. Od 1957., u Europi su se okolnosti promijenile do neprepoznatljivosti. Iako su odredbe Sporazuma o zaštiti tržišnog natjecanja ostale iste, politika zaštite tržišnog natjecanja EU-a evoluirala je u skladu s europskim gospodarstvom i društvom. Međutim, na svakom koraku u tom kontinuiranom procesu prilagodbe, europska dimenzija kontrole tržišnog natjecanja potvrđena je kao osnovni uvjet. Na primjer, kada je 1989. politici zaštite tržišnog natjecanja EU-a pridodana provjera pravilnosti kod preuzimanja i spajanja trgovačkih društava, provedba je i dalje bila rezervirana za Komisiju. Nekoliko godina kasnije, 2004. tradicionalni oblik kontrole nezakonitih poslovnih praksi kao što su karteli te zloupotrebe dominantnog položaja je reformiran kako bi se riješili problemi koji su nastali u tijeku njezine provedbe te kako bi se pripremilo za ulazak deset novih država u EU. Kao rezultat te reforme, nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i nacionalni sudovi u državama članicama sad mogu provoditi iste odredbe Ugovora o osnivanju EU-a zajedno s Europskom komisijom.

This means, above all, an EU competition authority to make sure that the behaviour of private and public economic actors does not erect barriers within its borders and does not introduce distortions to competition in it. The central and independent competition authority envisaged by the founding fathers is the European Commission, which has the statutory responsibility to implement EU competition law with almost exclusive powers. Competition policy is one of the very few EU policies that has a quasi-federal character. I want to stress that competition policy includes the centralised control of State aid. Under the Treaty’s State aid provisions, the European Commission has the responsibility to make sure that the playing field is not tilted by subsidies granted by Member States to their respective domestic players. It goes without saying that the Commission can and does accept certain public subsidies in the economy. However, it can do so only if they pursue European objectives that offset the competition distortions they may cause. For instance, subsidies to hospitals are cleared under EU-wide conditions because they are an essential part of the public services that European citizens expect of their governments. Things have changed beyond recognition in Europe since 1957. Although the competition articles in the Treaty have remained the same, EU competition policy has evolved in pace with Europe’s economy and society. However, at every step in this continuous process of adaptation the European dimension of competition control has been confirmed as an essential condition. For instance, when the review of mergers and acquisitions was added to EU competition policy in 1989, implementation continued to be reserved to the Commission. A few years later, in 2004, the traditional control of illegal business practices such as cartels and abuses of dominant positions was reformed to fix problems that had emerged in its implementation and to prepare for the entry of ten new countries into the EU. As a result of this reform, national competition authorities and the national courts in the Member States can now implement the same EU Treaty articles together with the European Commission.

General aspects The process of European integration has ensured peace, democracy, the rule of law, and prosperity to every European citizen for over half a century. It is largely

5


6

Opći aspekti Proces europske integracije osigurao je svakom europskom građaninu više od pola stoljeća mira, demokracije, vladavine prava i blagostanja. To što je EU danas najveće ekonomsko i trgovinsko područje na svijetu možemo zahvaliti upravo toj geopolitičkoj inovaciji bez presedana. Jedinstveno tržište – koje danas ima više od 500 milijuna potrošača i više od 20 milijuna trgovačkih društava – najdragocjeniji je kapital koji Europa ima te ujedno i onaj koji nam daje jedinstvenu konkurentsku prednost na svjetskoj pozornici. Jedinstveno tržište je glavni ekonomski pokretački mehanizam EU-a i njeno glavno sredstvo integracije. Uz to, pravila tržišnog natjecanja postala su sastavnim dijelom upravljanja jedinstvenim tržištem. Ona su ključni čimbenik koji inozemna trgovačka društva uzimaju u obzir pri odlučivanju o tome gdje će ulagati i osnovati podružnicu. Njih ne privlači samo pravna sigurnost koju nude pravila tržišnog natjecanja, već i činjenica kako ona osiguravaju otvoreno i pošteno poslovno ozračje isključivo utemeljeno na sposobnostima i neovisno o tome gdje je smješteno sjedište trgovačkog društva. Iako jedinstveno tržište nadopunjuje zamisao o ujedinjenoj Europi, ono je još uvijek u praksi nedovršeno i njegov je potencijal neiskorišten. Potrebno je ostvariti značajan napredak kako bi se realiziralo istinsko jedinstveno tržište u područjima kao što su energija, telekomunikacije, digitalna ekonomija i uslužni sektor, koji su još uvijek fragmentirani uzduž nacionalnih granica. Broj i opseg barijera koje postoje na unutarnjem tržištu još uvijek iznenađuje, uključujući i ona područja za koja se tradicionalno smatra kako su osigurala slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi još 1993. Nažalost, ta trajna fragmentacija ima svoju cijenu. Europa pati od jaza u konkurentnosti u odnosu na svoje glavne međunarodne partnere, a neki su upravo u sektorima gdje je ekonomska integracija sve do danas ostala nepotpuna. Troškovi energije rastu – što je ozbiljan problem, posebice za proizvođače – zaostaje se i u području digitalne ekonomije; i premalo se ulaže u istraživanja, razvoj i inovacije. Što napraviti? Odgovori su u načelu jednostavni: više ulaganja, više inovacija i bolje osposobljeni ljudski potencijali. Ali sami za sebe, ti sastojci imali bi tek ograničen učinak. Kako bi oni djelovali, drugi čimbenici i uvjeti, kao što su makroekonomske, fiskalne i monetarne politike osmišljene kako bi se održao rast, moraju biti u funkciji.

thanks to this unprecedented geo-political innovation that the EU is now home to the largest economic and trade area in the world. The Single Market – which has today more than half a billion consumers and more than twenty million businesses – is Europe’s single most precious asset and one that gives us a unique competitive advantage on the world stage. The Single Market is the main economic engine for the EU and our main vehicle for integration. In addition, competition rules have become an integral part of the governance of the Single Market. They are a key factor that foreign companies take into consideration as they decide where to invest and set up shop. They are attracted not only by the legal certainty provided by competition rules, but also by the fact that they ensure an open and fair business environment based exclusively on merit and indifferent to where a company’s headquarters happen to be located. Although the Single Market is coterminous with our united Europe, there is a sense in which it is still work in progress and its potential is still untapped. There is considerable progress to make to promote a genuine Single Market in areas such as energy, telecommunications, the digital economy and the services sector, which remain largely fragmented along national borders. The number and the extent of the barriers that exist in the internal market still surprises me, including in areas where we thought we had secured the free movement of goods, services, capital and people back in 1993. Unfortunately, this enduring fragmentation comes at a price. Europe is suffering from a competitiveness gap with its main international partners, and some are precisely in the sectors where economic integration has remained imperfect to this day. We have higher energy costs – which is a very serious problem especially for our manufacturers – we are lagging behind in the digital economy; and we invest too little in research, development and innovation. What to do to? The answers are simple in principle: more investment, more innovation, and better-skilled human resources. But these ingredients alone would have only a limited impact. Other factors and conditions must also be in place for them to work, such as macroeconomic, fiscal and monetary policies designed to sustain growth. I am convinced that keeping the Single Market a level playing field has pride of place among these factors. The success of Europe-wide policies to boost productivity, innovation and competitiveness crucially depends on the implementation of EU competition law in the Single Market.


Za vjerovati je kako održavanje jedinstvenog tržišta uravnoteženim zauzima posebno mjesto među tim čimbenicima. Uspjeh Europe – opsežne politike za povećanje produktivnosti, inovacija i konkurentnosti presudno ovise o provedbi Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja EU-a na jedinstvenom tržištu.

Politika zaštite tržišnog natjecanja u vremenima krize Kako EU počinje izlaziti iz najgore ekonomske krize još od 1930ih, važnije je nego ikad ostvarivanje punog ekonomskog potencijala i uravnoteženosti unutarnjeg tržišta. Ponekad se čuje kako bi europski provoditelji zakona trebali biti popustljivi prema trgovačkim društvima koja u ovim, za poslovanje teškim vremenima usvoje anti konkurentne prakse. I svaki put kada se susretne s tim argumentima, misli se kako su u osnovi pogrešni. Jednostavno nije istina kako problem s tržišnim natjecanjem proizlazi iz prestroge primjene politike zaštite tržišnog natjecanja: neumorne borbe protiv kartela i zlouporabe dominantnog položaja ili kontrole nad spajanjima trgovačkih društava i vladinim subvencijama. Zapravo, istina je upravo suprotna: politika zaštite tržišnog natjecanja stvara najbolji mogući okvir kako bi trgovačka društva bila što djelotvornija. Trgovačka društva će imati pravi poticaj u prestizanju konkurencije povećanjem ulaganja, broja inovativnih proizvoda i usluga te nižim cijenama samo na konkurentnim tržištima. Samo na konkurentnim tržištima djelotvornija i produktivnija trgovačka društva moći će zamijeniti ona koja zaostaju. Potrebno je otvoreno i djelotvorno tržište na razini EU-a, u kojem je ulazak novih trgovačkih društava jednostavan i u kojem disciplina koju nameću pravila tržišnog natjecanja čini trgovačka društva jačim i priprema ih na sučeljavanje sa svojom međunarodnom konkurencijom. Ta su načela temelj suvremene industrijske politike kojoj je cilj poticanje rasta, stvaranje novih radnih mjesta i povećanje konkurentnosti Europe. Što je najvažnije, konkurentna tržišta će pomoći osigurati iskorištavanje javnih sredstava u svrhu poboljšanja obrazovanja i treninga, modernizacije gospodarstva te stvaranja novih mogućnosti za postizanje njihovih ciljeva. Kada bi se sredstva ulagala u tržišta s malo ili bez konkurencije, ne bi se imalo mnogo koristi od njih – a u razdoblju kada gotovo svaka vlada u Europi mora konsolidirati svoj proračun, to se više ne može priuštiti.

Competition policy in times of crisis As the EU begins to exit from the worst economic crisis since the 1930s, it is more important than ever that the internal market delivers its economic potential in full and that it remains a level playing field. I sometimes hear that Europe’s enforcers should be lenient with the companies that adopt anti-competitive practices in these difficult times for business. And every time I come across these arguments I think they are fundamentally mistaken. It is simply not the case that our competitiveness problem stems from an overly strict application of competition policy: our relentless fight against cartels and abuses of dominant position or our control of mergers and government subsidies. In fact, exactly the opposite is the case; competition policy creates the best possible framework for companies to be more efficient. Only in competitive markets will companies have the right incentives to move ahead of their rivals thanks to more investments, innovative products and services, and lower prices. Only in competitive markets can the more efficient and productive enterprises replace the laggards. We need a Europe-wide, open and efficient market where the entry of new firms is easy and where the discipline imposed by competition rules makes our companies stronger and primes them to take on their international rivals. These principles are the foundation of a modern industrial policy which aims to stimulate growth, create jobs and improve competitiveness of Europe. Most importantly, competitive markets will help us make sure that the public resources employed to improve education and training, modernise our economy, and create more opportunities achieve their objectives. If resources were invested in markets with little or no competition, we would make a very inefficient use of them – and at a time when almost every government in Europe needs to consolidate its budget, we simply cannot afford this any longer.

National Competition Authorities As I wrote earlier the reform of 2004 radically changed the enforcement of EU antitrust law. The European Commission and the national competition authorities in the 28 countries of the EU now play as a team to

7


8

Nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja Kao što sam napisao ranije, reforma 2004. radikalno je izmijenila provedbu Antitrustovskog zakona EU-a. Europska komisija i nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u 28 država EU-a sada su se udružila kako bi zaštitili europske potrošače i trgovačka društva protiv onih poslovnih subjekata koji donesu nerazumnu odluku te prekrše zakon čime slabe konkurentnost. Nacionalna i središnja tijela za zaštitu tržišnog natjecanja stvorila su sustav pod nazivom Europska mreža za zaštitu tržišnog natjecanja – a Hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja posljednji je pridruženi član obitelji. Svi slijedimo ista temeljna načela. Svi dijelimo stav kako je cilj politike zaštite tržišnog natjecanja stvaranje najboljih mogućih uvjeta za potrošače, ulagače te inovativne poduzetnike na unutarnjem tržištu. Također se slažemo i u tome kako je naš rad malo kad bio toliko važan kao danas, kada Europa napokon izlazi iz dugotrajne recesije. Želio bih iskoristiti ovu priliku kako bih potaknuo AZTN i cjelokupno njegovo osoblje u slijeđenju naših zajedničkih ciljeva s pouzdanjem. Općenito, želio bih pozvati svaku vladu u EU-u na pružanje resursa, pravne ovlasti i neovisnost svojim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja koji im trebaju kako bi se suočila s anti konkurentnim praksama i njihovim počiniteljima. Napokon, njihove vlade i zakonodavci su ih i uspostavili kako bi provodili naše zajedničke zakone EU-a. Bilo bi paradoksalno kada im se ne bi osigurala sredstva kako bi ispunili svoje zakonske funkcije najbolje što mogu. Posljednjih godina, neka tijela za zaštitu tržišnog natjecanja su pogodile mjere koje su mnoge vlade EU-a poduzele kako bi konsolidirale svoje proračune. Izazovi se javljaju u različitim dijelovima Europe, bez obzira kada su se pojedine države pridružile EU-u. Postignuća europskih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ne rastu na stablima već su ona rezultat naših trajnih napora u poboljšanju naše prakse. Upravo stoga što je stvaranje najpovoljnijih uvjeta za konkurentnost i inovacije neophodan preduvjet koji se mora ispuniti kako bi Europa izašla iz krize, ovo je vrijeme za stavljanje agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u najbolji mogući položaj. To, između ostalog, znači pružanje, tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja, sredstava za zapošljavanje izadržavanje kvalitetnog osoblja te mogućnosti zajedničkog djelovanja sa svojim ravnopravnim članovima unutar Europske mreže za zaštitu tržišnog natjecanja.

protect European consumers and businesses against the companies that take the ill-conceived decision to break the law and weaken competition. National and central competition authorities have created a system called the European Competition Network – and the Croatian Competition Agency is the latest member to join the family. We follow the same core principles. We all share the view that competition policy is about creating the best possible conditions for consumers, investors and innovative entrepreneurs in the internal market. We also agree that our work has rarely been more important than today, when Europe is finally pulling out of a long recession. I want to take this opportunity to encourage the CCA and all its staff to pursue our shared goals with determination. In general, I would like to urge every government of the EU to give their competition authorities the resources, the legal powers, and the independence they need to go after anti-competitive practices and their perpetrators. In the end, they have been established by their governments and lawmakers to enforce our common EU laws. It would be paradoxical if they were not given the means to fulfil their statutory functions to the best of their ability. In recent years, some competition authorities have been hit by the measures that many EU governments have taken to consolidate their budgets. Challenges arise in different parts of Europe, regardless of when the respective countries joined the EU. The achievements of Europe’s competition authorities do not grow on trees but are the result of our constant efforts to improve our practice. Precisely because creating the best conditions for competition and innovation is a necessary condition for Europe to emerge from the crisis, this is the time to put competition agencies in the best possible position. This means, among other things, giving competition authorities the means to recruit and retain qualified staff and the ability to work together with their peers within the European Competition Network. Just as importantly, competition authorities need to be independent. They must be free from external influences either from the companies they supervise or from the state. I am fully aware that this is a call on EU governments to be generous with public funds in times of tight budget constraints. However, the investments needed by a competition agency are relatively small and, at any rate, competition authorities bring in more money than they cost through the fines they impose on


9

Jednako je važno pružiti neovisnost tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja. Moraju biti oslobođena vanjskih utjecaja bilo od strane trgovačkih društava koja nadziru ili od države. Potpuno sam svjestan kako je ovo poziv svim vladama EU-a na veću darežljivost u pogledu javnih sredstava u vremenima čvrstih proračunskih ograničenja. Međutim, ulaganja koja zahtijeva Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja su relativno niska i, u svakom slučaju, tijela za zaštitu tržišnog natjecanja donose više novca nego što koštaju putem kazni koje nameću poduzetnicima koji ne poštuju pravila tržišnog natjecanja; stvaranjem boljih uvjeta za poslovanje na domaćim tržištima i na unutarnjem tržištu te, konačno, pomažući da jedinstveno tržište razvije svoj puni potencijal u pogledu rasta i stvaranja radnih mjesta. Po samoj svojoj prirodi, rad tijela za zaštitu tržišnog natjecanja dovodi ga u direktan kontakt sa stvarnostima tržišta. Znamo iz prve ruke što Europa treba kako bi podržala oporavak; prije svega, integrirano, djelotvorno i konkurentno jedinstveno tržište. Održavanje nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u najboljoj formi jedna je od najpametnijih i ključnih odluka koje neka vlada može donijeti kako bi se povećala učinkovitost našeg gospodarstva te zaštitili interesi potrošača i trgovačkih društava koja posluju u skladu sa zakonom diljem Europe.

the companies that flout competition rules; by creating better conditions to do business in the domestic markets and in the internal market and, finally, by helping the Single Market deploy all its potential for growth and job creation. By its very nature, the work of a competition authority puts it in direct contact with market realities. We know first-hand what Europe needs to sustain the recovery; first of all, an integrated, efficient, and competitive Single Market. Keeping national competition authorities in top form is one of the smartest and most crucial decisions a government can take to boost the performance of our economy and to protect the interests of consumers and law-abiding businesses across Europe.


10

Jean-Marc Fournier* Eckhard Wurzel*

Izazovi ekonomske politike u Europi

Economic policy challenges in Europe

Rast u Europi počinje jačati, trenutne neravnoteže u bilancama su se suzile, a uvjeti na financijskom tržištu se poboljšavaju. Međutim, uzlazni trend još uvijek je krhak i vrlo neujednačen diljem europskih država, stopa nezaposlenosti uznemirujuće visoka a potencijalni rast BDP-a nizak i iznosi, prema procjenama OECD-a, oko polovine onog kojeg ostvaruju Sjedinjene američke države. Promicanje snažnog, uključivog i održivog rasta i zaposlenosti zahtijeva strukturne reforme, kako na europskoj razini tako i u svakoj pojedinoj državi Europske unije. Ističemo neke njihove važnije aspekte, uz pozivanje na nedavne OECD-ove preporuke s obzirom na politike vezane uz europsku ekonomiju.

Growth is beginning to pick up in Europe, current account imbalances have narrowed and financial market conditions are improving. However, the upswing is still fragile and very uneven across European countries, unemployment stands at disturbingly high levels and potential GDP growth is low, according to OECD estimates about half that in the United States. Promoting robust, inclusive and sustainable growth and employment requires structural reform, both at the European level and in each country of the European Union. We highlight some major aspects, drawing on recent policy recommendations for the European economy by the OECD.

Prema bankovnoj uniji

Towards a banking union

Kriza je Europi ostavila nenaplative zajmove, fragmentirana tržišta kapitala i negativnu petlju povratne

The crisis left Europe with high non-performing loans, fragmented capital markets and a negative feedback

* Jean-Marc Fournier, Odjel za gospodarstvo OECD-a * Eckhard Wurzel, Odjel za gospodarstvo OECD-a

* Jean-Marc Fournier, Economics Department OECD * Eckhard Wurzel, Economics Department OECD


veze između bilanci državnih obveznica i banaka. Postavljanje kreditnog sustava na trajne zdrave temelje, kako bi se obnovili kreditni tokovi i promicao temeljni rast, ovisi o čišćenju bilanci banaka i čvrstom uspostavljanju institucija koje promiču nepristranu procjenu rizika na financijskim tržištima. Kapitalizacija banaka u Europi nedavno se poboljšala, uglavnom zbog očekivane “Opsežne procjene” bilanci banaka koja će se provesti ove godine. Ali, u mnogim državama nenaplativi zajmovi su brojni i u porastu, a bankovni krediti i dalje kontrahiraju. Postoje snažni međunarodni dokazi o tome kako brzina rješavanja bilančnih problema banaka u razdobljima nakon financijskih kriza utječe na ekonomsku izvedbu. Brzo prepoznavanje nenaplativih zajmova i, gdje je to potrebno, rekapitalizacija i restrukturiranje banaka mogu značajno doprinijeti povratu ekonomske snage. Stoga je potrebno osigurati tekuću procjenu bilanci banaka – koja se u eurozoni sastoji od tri komplementarna elementa: nadzorne procjene rizika, provjere kvalitete imovine te provjere osjetljivosti na stres – koja vodi prema objektivnoj, dosljednoj i transparentnoj općoj procjeni situacije u kojoj se banke nalaze. Jednako je važno na temelju rezultata te procjene osigurati rekapitalizaciju ili, ukoliko je to potrebno, gašenje banaka, bez neopravdane odgode. Štoviše, mnogo se postiglo u pogledu uspostave bankovne unije od koje se očekuje unaprjeđenje funkcioniranja kreditnog sustava te smanjenje sustavnih rizika na financijskom tržištu. Kako bi se taj zadatak dovršio potrebno je poduzeti daljnje napore. Osobito je važno osigurati jedinstveni sustav za rješavanje problema s djelotvornim i brzim procesom donošenja odluka koji bi bio operativan neposredno nakon puštanja u funkciju Jedinstvenog mehanizma za rješavanje problema banaka u bankovnoj uniji, zajedno sa djelotvornim aranžmanima financiranja rješavanja problema. Među zadaćama koje predstoje je i vraćanje ponderiranju nulte stope rizika s obzirom na državne obveznice u regulatornim omjerima bankovnog kapitala.

Fiskalne pozicije potrebno je dalje ojačati Prvi put od izbijanja financijske krize u Europi, omjeri duga i BDP-a će se stabilizirati u većini država EUa, zahvaljujući značajnim naporima uloženim u konsolidaciju tijekom posljednje dvije ili tri godine. Razine duga ipak su i dalje previsoke, i u mnogim državama prekoračuju referentnu vrijednost od 60 posto, utvrđenu u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Procjene OECD-a utemeljene na izvjesnom

loop between the balance sheets of sovereigns and banks. Putting the credit system durably on a sound footing, to restore credit flows and foster sustainable underlying growth, depends on cleaning up banks’ balance sheets and on firmly establishing institutions that foster unbiased risk assessment in financial markets. Bank capitalisation in Europe has recently improved, largely in anticipation of the “Comprehensive Assessment” of banks’ balance sheets that takes place this year. But in many countries non-performing loans are high and rising, and bank credit is still contracting. There is strong international evidence that the speed of dealing with banks’ balance sheet problems following financial crises matters for economic performance. Swift recognition of non-performing loans and, where needed, bank recapitalisation and restructuring can significantly contribute to regaining economic strength. It is thus important to ensure that the ongoing assessment of banks’ balance sheets -- which in the euro area consists of three complementary elements: a supervisory risk assessment, an asset quality review and a stress test -leads to an objective, consistent and transparent overall assessment of the banks’ situation. Based on the results of this Review, it is equally important to ensure that banks will be recapitalised or resolved if necessary, without undue forbearance. Moreover, much has been achieved in setting up a banking union that is expected to improve the functioning of the credit system and reduce systemic financial market risks. Completing the task still requires further effort. In particular, it is important to ensure that a single resolution mechanism with effective and swift decision-making is operative soon after the Single Supervisory Mechanism is in place, along with effective resolution funding arrangements. Revisiting the zerorisk weighting of government bonds in regulatory bank capital ratios also belongs to the tasks ahead.

Fiscal positions need to be strengthened further For the first time since the outburst of the financial crisis in Europe, debt-to-GDP ratios are about to stabilise in most EU countries, thanks to substantial consolidation efforts in the last two or three years. Debt levels are nevertheless still much too high, and remain in many countries well above the 60% of GDP reference value set in the Treaty on the Functioning of the European Union (TFEU). OECD estimates based on a number of stylised assumptions about long-term economic development suggest that the cumulative fiscal consolidation that will

11


12

broju stiliziranih pretpostavki s obzirom na dugoročni ekonomski razvoj ukazuju kako će kumulativna fiskalna konsolidacija, koja će se postići do 2014., činiti najveći dio ukupne konsolidacije koja je potrebna u eurozoni kako bi se do 2030. postigao cilj od 60 posto duga. Štoviše, snažne proračunske pozicije morati će se održavati još dulji niz godina.

be achieved by 2014 will account for the largest part of the total consolidation required in the euro area to reach the 60% debt target by 2030. However, several states still have to advance much further with consolidation in order to stabilise debt at 60% of GDP. Moreover, strong budgetary positions will need to be maintained for many years to come.

Kako bi do toga došlo, sastav fiskalne konsolidacije može se i trebao bi se prilagoditi na način da podržava strukturne reforme koje potiču rast i zaposlenost. Na primjer, podizanje dobi za umirovljenje ne bi štetilo rastu u kratkom roku, a povećalo bi potencijalni rast proizvodnje na duge staze. Očuvanje ili povećanje iznosa sredstava namijenjenih aktivnim politikama na tržištu rada mogu pomoći u vraćanju ljudi na posao. Reforme obrazovnog sustava i sustava zdravstvene skrbi mogu dovesti do znatnih dobitaka u pogledu konsolidacije bez ugrožavanja pravednosti ili kvalitete usluga. Takvim dobicima, međutim, može trebati i do nekoliko godina kako bi se u potpunosti ostvarili, i bilo bi potrebno temeljito planiranje i provedba programa kako bi bili učinkoviti. Oni obuhvaćaju i prihodovnu stranu proračuna u javnom sektoru, osobito s obzirom na rezanje poreznih izdataka.

To bring this about, the composition of fiscal consolidation should and can be adjusted to support growth and employment-enhancing structural reform. For example, raising the effective retirement age would not harm growth much in the short term and would augment potential output growth in the long run. Preserving or increasing funds for active labour market policies can help getting people back into work. Reforms of the education and health care systems can produce large consolidation gains without compromising equity or service quality. Such gains might take several years to fully materialise, however, and would require meticulous programme planning and implementation to be effective. There is also scope on the revenues side of public sector budgets, notably with respect to cutting tax expenditures.

U tom fiskalnom izazovu izražena je i važnost djelotvornog okvira za upravljanje fiskalnom politikom. Provedeno je nekoliko sporazuma na razini EU-a kako bi se pojačalo fiskalno i ekonomsko upravljanje i koordinacija, osobito pravila vezana uz državne rashode i dug, uz iznošenje ex ante mišljenja o nacrtima nacionalnih proračuna i zahtjeva za ostvarenjem značajnijeg napretka u postizanju Srednjoročnih proračunskih ciljeva (SPC) pojedinih država.

The fiscal challenge also underlines the importance of a well-functioning fiscal governance framework. Several EU-level agreements have been implemented to reinforce fiscal and economic governance and coordination, notably rules on government expenditure and debt, releasing ex ante opinions about national draft budgets and the requirement to make significant progress towards the countries’ Medium-term Budgetary Objectives (MTOs).

Mnogostrukost tih pravila čini novi fiskalni okvir složenim. Mnogo toga će ovisiti o pravilnoj provedbi fiskalnih pravila EU-a u nacionalnim fiskalnim okvirima te promicanju “vlasništva” u konsolidaciji. To uključuje razradu srednjoročnog planiranja proračuna, utvrđivanje buduće potrošnje i proračunskih pritisaka i rizika te uspostavu djelotvornih i neovisnih fiskalnih vijeća i mehanizama kako bi se ispravila odstupanja od fiskalnih ciljeva.

The multiplicity of these rules makes the new fiscal framework complex. Much will depend on proper implementation of the EU fiscal rules in national fiscal frameworks and on fostering “ownership” in consolidation. This includes elaborating mediumterm budgeting, identification of future spending and revenue pressures and risks, and establishing effective independent fiscal councils and mechanisms to correct deviations from fiscal targets.

Povećanje uključivog dugoročnog rasta

Raising inclusive long-term growth

Nizak potencijalni rast u EU-u ima značajne strukturne uzroke. Veliko porezno opterećenje, rigidni zakoni o radu, prepreke konkurentnosti i spora dinamika inoviranja otežavaju rast. Nejednakost je narasla od 1980ih, a visoka stopa nezaposlenosti pogađa mlade i najranjivije.

Low potential growth in the EU has significant structural causes. High tax burdens, rigid labour laws, barriers to competition, and slow innovation dynamics weigh on growth. Inequality has grown since the 1980s, and high unemployment is hurting the young and the most vulnerable.


Izvjestan broj inicijativa EU-a, strategija “Europa 2020”, programi “Europski semestar” i “Obzor 2020”, osmišljeni su kako bi podržavali rast i inovacije. Iako je proces tek na početku i premda je ostvaren značajan napredak, u nekoliko država reforme su prespore, osobito u onima koje nisu pod tržišnim pritiskom kao posljedicom krize. Većina zemalja zaostaje u odnosu na mnoge ciljeve strategije “Europa 2020”. Provedba dubljih reformi u više država povećala bi rast na održivoj osnovi. Istraživanje koje je proveo OECD pokazuje kako strukturne reforme mogu nadoknaditi trajne gubitke u BDP-u izazvane krizom te povećati potencijalni rast i stopu zaposlenosti. Kako bi se osigurao uključiv rast, socijalne i okolišne učinke reformi, kao i one vezane uz zaposlenost, trebalo bi sustavno procjenjivati, a njihovo širenje u potpunosti uključiti u proces Europskog semestra te programe prilagodbe. Jačanje sustava obrazovanja i ulazak većeg broja ljudi na tržište rada povećao bi uključivost rasta, smanjio nejednakosti u prihodima te stoga povećao blagostanje. Analiza koju je proveo OECD pokazuje kako se politike u kojima pobjeđuju obje strane, povećanje rasta istovremeno čuvajući socijalnu koheziju, mogu utvrditi te se reforme mogu poredati kako bi se minimizirao društveni učinak. Na razini EU-a, okvirni program za istraživanje i inovacije Obzor 2020 će promicati inovacijsku politiku EU-a i pojednostavniti njezinu provedbu utvrđivanjem jedinstvenog skupa pravila te spajanjem cjelokupnog financiranja namijenjenog istraživanju i inovacijama u jedinstven strateški okvir. Program je usmjeren i na jačanje suradnje između privatnih trgovačkih društava i javnih istraživačkih tijela, što je važno u pogledu generiranja utrživih inovacija. Javna potpora inovacijama može ojačati privatni I&R sektor, ali to nije uvijek slučaj. Konstrukcija javnog financiranja mora biti osjetljiva na signale tržišta. Na primjer, darovnice bi se moglo strukturirati na način pružanja određenih odgovora, od strane trgovačkog društva, na zaprimljenu potporu. Osim izravne potpore, čini se kako su inovacije povezane i s dobrim zakonima o bankrotu, fleksibilnim tržištima, poduzetničkim kapitalom u ranoj fazi ulaganja te snažnim pravima intelektualnog vlasništva. Uz to, ulagači rizičnog kapitala mogu omekšati oštra financijska ograničenja za mlada inovativna trgovačka društva kojima nedostaju reference koje bi dokazale njihovu “sposobnost i profitabilnost”. Manja zaštita tržišta rada, oporezivanje prihoda trgovačkih društava i kapitalnih dobitaka, djelotvorno sekundarno tržište dionica te javna sredstva sufinanciranja mogu pomoći u njihovu privlačenju. Europski Unitarni patent, planiran za 2014., važan je korak prema pojednostavljivanju postupka patentiranja i smanjivanju troškova.

A number of EU initiatives, the “EU 2020” strategy, the “European Semester” and the “Horizon 2020” programme have been designed to support growth and innovation. Although it is still early in the process and significant progress has been made, reform has been too slow so far in several countries, especially in those that have not under market pressure due to the crisis. Most countries are lagging behind many of the EU 2020 targets. Deeper reforms in more countries would raise growth on a sustainable basis. OECD research shows that structural reforms can offset permanent GDP losses from the crisis and lift potential growth and employment rates. To ensure inclusive growth, social, employment and environmental impacts of reforms should be systematically assessed and spill-overs fully incorporated in the European Semester process and in adjustment programmes. Strengthening education and bringing more people into the labour market would enhance growth inclusiveness, reduce income disparities and hence raise well-being. OECD analysis shows that win-win policies that increase growth while preserving social cohesion can be identified and that reforms can be sequenced to minimise social impact. At the EU level, the Horizon 2020 framework programme for research and innovation will foster EU innovation policy and simplify its implementation by setting a single set of rules and by combining all research and innovation funding in a single strategic framework. It also aims at strengthening co-operation between private firms and public research entities, which is important to generate marketable innovation. Public support to innovation can enhance private R&D, but this is not always the case. The public funding design has to be sensitive to market signals. For example, grants could be structured to require firms to match in some proportion the support received. Apart from direct support, innovation appears to be related to good bankruptcy law, flexible product market, early stage venture capital and strong patent rights. In addition, acute financing constraints for young innovative firms lacking a track record to signal their “ability or bankability” can be eased by venture capitalists. Lower labour market protection, taxation on corporate income and capital gains, well-functioning secondary stock market, and public co-investment funds can help attract them. The Unitary Patent in the EU, planned for 2014, is an important step to simplify patenting procedures and reduce costs. Among actions that can be taken at the EU level to build a business friendly environment, an important one

13


14

Među radnjama koje se mogu poduzeti na razini EU-a kako bi se izgradila prijateljska poslovna okolina, važna je ona kojom se smanjuje broj propisa i administrativno opterećenje. Procjene provedene od strane nacionalnih vlasti ukazuju kako propisi s izvorištem u EU-u čine 40 – 50 posto ukupnog administrativnog opterećenja koje se nameće poduzetnicima. Tijekom posljednjeg desetljeća, EU je pokrenuo izvjestan broj inicijativa kako bi se poboljšala kvaliteta zakonodavstva, kao što su Inicijativa za smanjenje administrativnog opterećenja Europske unije (ABR) te Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). Europski parlament i Vijeće usvojili su mnoge mjere u skladu s ABR-om. Međutim, mnoge od njih na nacionalnoj razini tek treba provesti. Komisija je trenutno u procesu širenja tih napora kroz program REFIT. Administrativno opterećenje može se dalje smanjiti dubljim reformama koje uključuju promjene u procesu osmišljavanja politike. Uz ono nametnuto trgovačkim društvima, procedure EU-a generiraju i opterećenje za nacionalne administracije, a ta je cijena proporcionalno skuplja za manje zemlje EU-a. Trebalo bi poduzeti mjere kako bi se osigurala procjena cijena, kako za postojeće, tako i za nove zakone, i te podatke učiniti dostupnima.

Ponovno jačanje jedinstvenog tržišta Dovršenje autentičnog jedinstvenog tržišta u EU-u može značajno pridonijeti povećanju rasta. Još se mnogo toga može napraviti budući je ekonomija EU-a još uvijek fragmentirana u raznim pogledima, a manji dio trgovačkih društava u EU-u u odnosu na ona u Sjedinjenim američkim državama može pružiti neke naznake o propuštenoj prilici u pogledu iskorištavanja ekonomije razmjera. Strogost i heterogenost pravila i praksi generiraju administrativne troškove i informacijske barijere za trgovinu i ulaganja. Analiza koju je proveo OECD pokazuje kako bi provedba opsežnog reformskog paketa koji bi smanjio regulatornu strogost i heterogenost mogla dovesti do značajnog porasta trgovine. Neopravdana i nesrazmjerna ograničenja s obzirom na prekogranično pružanje usluga i osnivanje trgovačkih društava trebalo bi ukinuti. Trebalo bi razviti sustav automatskog prepoznavanja stručnih kvalifikacija, a nesrazmjerne nacionalne barijere vezane uz regulirane profesije ukloniti. Dobici u pogledu djelotvornosti mogu se izvući i iz bolje harmonizacije propisa. Osobito u mrežnim sektorima koji se još uvijek reguliraju na nacionalnoj osnovi (npr. telekomunikacije, opskrba električnom energijom), usklađivanjem propisa mogu se ostvariti dobici u pogledu djelotvornosti.

is to reduce regulations and administrative burdens. Estimates by national authorities suggest that EUorigin regulations account for 40-50% of the total administrative burden imposed on firms. Over the last decade, the EU has launched a number of initiatives to improve the quality of legislation, such as an Impact Assessment system for new Commission proposals, the EU Administrative Burden Reduction (ABR) initiative, and the Regulatory Fitness Performance Programme (REFIT). The European Parliament and the Council have adopted many measures in line with the ABR. However, many of these remain to be implemented at the national level. The Commission is in the process of extending this effort through the REFIT programme. Administrative burdens can be further reduced by deeper reforms that involve changes in policy design programme. Beyond those imposed on firms, EU procedures also generate burdens for national administrations, and this cost is proportionally heavier for the smaller EU countries. Care should be taken, and data made available, to ensure that these costs are assessed for both new and existing legislation.

Reinvigorating the Single Market Completing a genuine Single Market in the EU can also contribute substantially to boost potential growth. Much can still be done as the EU economy is still fragmented in various respects, and the small size of firms in the EU relative to the United States might give some indication about lost opportunities in exploiting economies of scale. Stringency and heterogeneity of rules and practices creates administrative costs and informational barriers to trade and to investment. OECD analysis shows that a broad reform package that would reduce regulatory stringency cut heterogeneity could significantly boost trade. Unjustified and disproportionate restrictions to the cross-border provision of services and to the establishment of businesses should be eliminated. Automatic recognition of qualification should be developed, and disproportionate national barriers related to regulated professions eliminated. Efficiency gains can be reaped from better harmonisation of regulations. In particular, in network sectors that are still regulated on a national basis (e.g. telecommunication, energy), efficiency gains can be achieved by making regulations more compatible.


Suradnja među nacionalnim nadzornim tijelima trebala bi se dalje pojačati, s ciljem prelaska na prekogranična nadzorna tijela. Administrativna opterećenja vezana uz poreze također povećavaju heterogenost i troškove trgovačkih društava. I njih bi trebalo harmonizirati i pojednostavniti, dozvoljavajući nacionalnim vlastima da postave stope poreza koje odražavaju nacionalne preferencije. S pojavom digitalne ekonomije otvaraju se nove mogućnosti za jedinstveno tržište. Međutim, provedene ankete ukazuju na nedostatak povjerenja u prekograničnu e-trgovinu među potrošačima, što zahtijeva učinkovitije sigurnosne mjere za zaštitu podataka. Regulatorni okvir za digitalnu ekonomiju trebao bi uspostaviti tehničke i zakonske standarde sigurnosti i privatnosti. Uz to, kako bi se osigurala jednaka pravila igre za sve, vlasti moraju biti sposobne spriječiti zloupotrebu tržišnih sila od strane pružatelja mrežnih ili platformskih usluga.

Prema ekonomiji niske razine ugljika Procjenjuje se kako će se, pod trenutnim politikama, svjetska emisija stakleničkih plinova do 2050. povećati za dodatnih 50 posto. Prema tome, napredak prema ekonomiji niske razine ugljika u Europi trebao bi i nadalje ostati prioritetom. To se najbolje može postići određivanjem globalne cijene ugljika, što bi značajno smanjilo troškove djelovanja. Sustav trgovanja emisijama Europske unije (ETS), pionirsko tržište za obuzdavanje emisija stakleničkih plinova, pogođen je time što snižene cijene ugljika tijekom krize nisu uspjele pružiti financijske poticaje za prilagodbu i inovacije kako bi se smanjile emisije ugljika. O nedostatku zakonski obvezujućih dugoročnih ciljeva, slaboj medijskoj pokrivenosti ETS-a i nekih skupih programa subvencije trebalo bi ponovno promisliti, budući su oni potkopali ekonomsku učinkovitost politike klimatskih promjena. Subvencije koje pogoduju smanjenju emisije CO2 široko su heterogene diljem različitih država i tehnologija, što izaziva poremećaje unutar jedinstvenog tržišta u prilog opcija koje maksimaliziraju subvencije. Također, energetska infrastruktura nije prikladno prilagođena kako bi podržavala promjene u energetskom spletu potrebne za postizanje ciljeva s obzirom na emisije ugljika. Odvojena prodaja vlasništva nad proizvodnim, opskrbnim i mrežnim aktivnostima unutar vertikalno integriranih energetskih postrojenja, i pojednostavljivanje postupka dobivanja dozvola potaknuli bi ulaganja u električne mreže.

Co-operation between national regulators should be further strengthened, with a view to move towards crossborder regulators. Tax-related administrative burdens also increase heterogeneity and costs for companies. They should also be harmonised and simplified while allowing national government to set tax rates that reflect national preferences. The digital economy is opening up new opportunities for the Single Market. However, polls indicate a lack of trust among consumers in cross-border e-commerce, calling for more effective data protection security measures. The regulatory framework for the digital economy should establish technical and legal security and privacy standards. In addition, to ensure a level playing field, the authorities need to be able to prevent network or platform providers from abusing market power.

Towards a low carbon economy World greenhouse gas emissions are estimated to increase by another 50% by 2050 under current policies. Thus, progress towards a low-carbon economy in Europe should remain a priority going forward. This is best achieved with a global carbon price that would substantially reduce the cost of action. The European Union Emission Trading System (ETS), a pioneering market to curb greenhouse gas emissions, has been affected by depressed carbon prices during the crisis failing to provide the financial incentives for adaptation and innovation to reduce carbon emissions. Lack of legally binding longer-term targets, narrow coverage of the ETS and some expensive subsidy programmes should be rethought as they have undermined the economic effectiveness of climate change policy. Subsidies that favour CO2 emission reduction are widely heterogeneous across countries and technologies, creating distortions within the Single Market in favour of options that maximise subsidies. Also, the electricity infrastructure is not well adapted to support the change in energy mix needed to meet carbon emissions targets. Ownership unbundling of generation, supply and network activities within vertically-integrated electricity utilities, and streamlining permit procedures would support electricity grids investment.

15


16

dr.sc. Davor Galinec*

Ocjena makroekonomskih kretanja i reformi u Hrvatskoj u sklopu Proljetnih prognoza EK Uvod Makroekonomska kretanja u Hrvatskoj i njihovi izgledi za budućnost u vrlo kratkom vremenu analizirani su od strane raznih stručnih službi i tijela Europske komisije (EK). Najprije je 23. travnja ove godine Statistički ured EK (Eurostat) objavio pokazatelje proračunskog deficita i duga država članica (EDP notifikacija) za razdoblje 2010. - 2013. godine. Prema objavljenim podacima, Hrvatska je u 2013. godini zabilježila na razini konsolidirane opće države proračunski deficit od 4,9 posto BDP-a i dug od 67,1 poisto BDP-a. Nakon nepuna dva tjedna (5. svibnja) Komisija je službeno objavila i Proljetne prognoze za razdoblje 2013. - 2015. (tzv. Spring Forecast 2014), prema kojima se najavljuje nastavak gospodarskog oporavka u Europskoj uniji nakon njezina izlaska iz recesije prije godinu dana i očekuje se da će u 2014. rast realnog BDP-a dosegnuti 1,6 posto u EU i 1,2 posto u eurozoni te da će se u 2015. još povećati na 2,0 posto, odnosno 1,7 posto (uz pretpostavku da će države članice i EU provesti

dogovorene mjere, čime će se potrebno prilagođavanje nastaviti). Iako Proljetne prognoze govore o ekonomskom oporavku i rastu realnog BDP-a EU i eurozone, znakovito je da Hrvatska kasni za općim trendom oporavka (jedina država članica uz Cipar za koju se predviđa pad BDP-a, ali manjim tempom u odnosu na prethodne prognoze). Međutim, oporavak i očekivani rast BDP-a država članica EU koje ujedno predstavljaju i najznačajnije hrvatske vanjskotrgovinske partnere može potaknuti i porast potražnje za našim proizvodima, što u konačnici može rezultirati i rastom hrvatskog izvoza na EU tržišta. Podaci o ostvarenoj vanjskotrgovinskoj razmjeni Republike Hrvatske u prva tri mjeseca 2014. godine ukazuju na određeni porast izvoza u EU, no to je prekratko vrijeme za donošenje ozbiljnijih zaključka o oporavku i eventualnom izlasku Hrvatske iz recesije. U prošlom broju Informativnog mjesečnika I’M (br. 8-9) iznesene su ocjene makroekonomskih kretanja hrvatske ekonomije od strane stručnih službi EK donesene

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.


temeljem provedenog postupka dubinske analize ekonomije (tzv. „in-depth review“, IDR), koje je EK objavila 5. travnja 2014. godine. Vijeće EU je 6. Svibnja 2014. na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) donijelo službene zaključke o provedenom postupku dubinske analize (temeljem glavnih nalaza dubinske analize od 3. ožujka 2014. i dan ranije objavljenih Proljetnih prognoza EK nakon za razdoblje 2013. - 2015. - tzv. Spring Forecast 2014). U nastavku teksta slijedi detaljniji prikaz ocjene stanja i perspektive u Hrvatskoj temeljem objavljenih nalaza i prognoza stručnih službi EK, a koji će u konačnici bitno utjecati na formiranje specifičnih preporuka (CSR) za Republiku Hrvatsku po okončanju ciklusa Europskog semestra krajem lipnja ili početkom srpnja 2014. godine.

DZS (18. travnja 2014.) i Eurostat (23. travnja 2014.): objava pokazatelja proračunskog deficita i duga država članica (EDP notifikacija) Nakon što je Državni zavod za statistiku 18. travnja 2014. godine na konferenciji za medije objavio travanjsko Izvješće o stanju proračunskog deficita i javnog duga za Republiku Hrvatsku1, Statistički ured Europske komisije (EUROSTAT) objavio je 23. travnja 2014. Izvješće o stanju proračunskog deficita i javnog duga za 28 država članica EU i države eurozone2. Izvješće je napravljeno sukladno važećoj metodologiji ESA 95 i ostalim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog deficita. Od rujna 2014. godine u primjeni će biti novi metodološki standard ESA 10, tako da će i izračunati pokazatelji deficita i duga u odnosu na BDP biti malo drugačiji u odnosu na pokazatelje objavljene u travnju jer će doći do korekcija na iznosima deficita, duga i BDP-a. Iako će iznosi pokazatelja biti malo drugačiji u odnosu na sadašnje, referentne granice definirane Ugovorom iz Maastrichta (deficit manji od 3 posto BDP-a i dug manji od 60 posto BDP-a iz prethodne godine) neće se mijenjati. Primjerice, ako neka država članica bilježi po ESA 95 deficit u iznosu od 6 posto BDP-a i nalazi se u Postupku prekomjernog proračunskog deficita i ima Preporuku Komisije i Vijeća da deficit svede ispod 3 posto BDP-a u nadolazećoj godini, novo izračunati deficit za istu godinu po ESA 10 u iznosu od npr. 6,2 1 2 3

posto BDP-a implicira dodatne fiskalne napore od 0,2 posto BDP-a koje nacionalna vlada mora poduzeti (kroz povećanja fiskalnih prihoda i/ili smanjenje rashoda) da bi postigla ciljanu vrijednost deficita. Prema podacima DZS i Eurostata, Hrvatska je u 2013. godini zabilježila proračunski deficit u iznosu od 4,9 posto BDP-a (što je za 0,1 postotni bod manje nego u 2012. godini, kada je iznosio 5 posto BDP-a), što samo potvrđuje postojanje situacije prekomjernog proračunskog deficita. Iako je deficit ponešto smanjen, više zabrinjava činjenica da je konsolidirani dug opće države u 2013. godini dosegao vrijednost od 67,1 posto BDP-a (tj. prešao je granicu od 60 posto BDP-a propisanu fiskalnim kriterijima Ugovora iz Maastrichta). Dug je u prethodnoj 2012. godini iznosio 55,9 posto BDP-a, što znači da je samo u godinu dana porastao za 11,2 postotna boda. Ovako velik porast posljedica je velikog zaduživanja države u 2013. godini, ponajviše kroz povećanu emisiju trezorskih zapisa Ministarstva financija te izdavanje državnih obveznica nominiranih u USD na američkom tržištu tijekom studenog 2013. godine (10 godišnje obveznice, iznos izdanja 1,75 mlrd. USD uz kamatu od 6,2 posto). Novac dobiven izdavanjem tih dužničkih obveza nije korišten za smanjenje deficita u 2013. godini, nego je planiran za predfinanciranje operacija državnog proračuna u 2014. godini, a zaduživanje u studenom 2013. godini obavljeno je “jer je Vlada procijenila da je razdoblje do nove godine (2014.) povoljnije za zaduživanje zbog popustljive monetarne politike američke središnje banke”3. Promatrano na razini 18 država članica Europodručja, prosječan proračunski deficit u 2013. godini je iznosio točno 3 posto BDP-a (što znači da se eurozone kao cjelina vratilo na razinu definiranu mastriškim ugovorom), a godinu ranije iznosio je 3,7 posto BDP-a. Na razini 28 država članica EU, proračunski deficit iznosio je 3,3 posto BDP-a u 2013. godini (smanjenje od 0,6 postotnih bodova u odnosu na 2012. godinu kada je iznosio 3,9 posto BDP-a). Smanjenje proračunskog deficita na razini EU-28 i eurozone u velikoj je mjeri rezultat provedbe Postupka prekomjernog proračunskog deficita u većini država članica EU. S druge strane, unatoč smanjenju prosječnog deficita, prosječna vrijednost konsolidiranog duga opće države na razini eurozone povećana je s 90,7 posto BDP-a u 2012. na 92,6 posto BDP-a u 2013. godini, dok je na razini EU-28 došlo do povećanja s 85,2 posto BDP-a u 2012. na 87,1 posto BDP-a u 2013. godini. Sudeći po zabilježenim trendovima deficita i duga u državama eurozone i EU-28, mogli bismo zaključiti da su smanjenja proračunskog deficita jednim dijelom financirana povećanjem državnog duga, s time da je ta pojava

dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/12-01-03_01_2014.htm dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-23042014-AP/EN/2-23042014-AP-EN.PDF više na:http://www.poslovni.hr/hrvatska/lalovac-novo-izdanje-obveznica-predstavlja-predfinanciranje-za-2014-257312

17


18

izraženija kod država eurozone, koja u načelu imaju bolje ocjene kreditnog rejtinga u odnosu na ostatak EU (što im omogućava jeftinije zaduživanje), a imaju i bolji pristup financiranju od strane ECB-a (kroz otkup državnih obveznica), Europskog fonda za stabilnost i sl. Što se tiče kvalitete PPPD statistika, Austriji je povučena javna „rezervacija na kvalitetu podataka“ jer je uočeni problem iz 2012. godine u pokrajini Salzburg (Salzburg Land), u kojoj su ustanovljene slabosti u segmentu financijskog upravljanja i obuhvata izvještajnih računa te jedinice u međuvremenu otklonjen. Procijenjene su nedostajuće transakcije i korigirani su pokazatelji deficita i duga u 2012. godini. Istovremeno, uvedena je „rezervacija na kvalitetu podataka“ za Nizozemsku jer je ocijenjeno da je utjecaj državnih intervencija kod sanacije bankarsko-osiguravateljske grupacije SNS Reaal (koja ima dvije stotine godina dugu tradiciju postojanja) u 2013. godini nepravilno statistički evidentiran, što ima za posljedicu potcjenjivanje deficita u Nizozemskoj u 2013. godini u iznosu do 0,3 posto BDP-a. Objava podataka o proračunskom deficitu Republike Hrvatske (4,9 posto BDP-a) i konsolidiranom dugu opće države (67,1 posto BDP-a) u 2013. godini utjecala je i na korekciju pokazatelja duga i deficita za razdoblje 2013. - 2015. u Proljetnim prognozama EK.

Europska komisija (5. svibnja 2014.): objava Proljetnih ekonomskih prognoza za razdoblje 2013. - 2015. Na konferenciji za medije4 održanoj 5. svibnja 2014. godine povodom objave Proljetnih ekonomskih prognoza Komisije najavljen je nastavak gospodarskog oporavka u EU, nakon njezina izlaska iz recesije prije godinu dana. U 2014. godini očekuje se rast realnog BDP-a EU do razine od 1,6 posto, odnosno 1,2 posto u eurozoni, koji bi se u 2015. godini mogao povećati na 2,0 posto (EU), odnosno 1,7 posto (eurozona). Temelj za ovu tvrdnju je pretpostavka da će države članice EU i sama EU provesti dogovorene mjere politike, čime će se nastaviti proces potrebne prilagodbe. Tom prilikom je potpredsjednik Komisije i povjerenik za promet Siim Kallas (prije karijere u Komisiji obnašao dužnosti guvernera Estonske središnje banke, parlamentarnog zastupnika, ministra vanjskih poslova, ministra financija i premijera) izjavio: „Oporavak je sada očigledan. Došlo je do smanjenja deficita, oživljavanja ulaganja i, što je iznimno važno, stanje u

vezi sa zapošljavanjem počelo se poboljšavati. Stalni napori država članica i EU-a u provedbi reformi počeli su davati rezultate. Ove stalne strukturne promjene podsjećaju me na velike prilagodbe koje su u 1990ima i tijekom sljedećih godina provela gospodarstva središnje i istočne Europe, što je bilo povezano s njihovim pristupanjem EU-u prije točno deset godina. Njihovo iskustvo pokazuje koliko je važno već na samom početku prihvatiti strukturne reforme i ustrajati u njima, bez obzira na izazove pri njihovoj provedbi. U tom duhu ne smijemo umanjiti napore u stvaranju još većeg broja radnih mjesta za Europljane i u jačanju potencijala rasta.” Tom prilikom spomenuto je i da se očekuje nastavak smanjenja deficita opće države, tako da bi se deficit u 2014. godini trebao smanjiti na oko 2,5 posto BDP-a (EU i eurozona), a omjer duga u odnosu na BDP trebao bi doseći svoj vrhunac od gotovo 90 posto BDP-a (EU), odnosno 96 posto BDP-a (eurozona), nakon čega bi od 2015. godine dug trebao početi opadati. Što se tiče očekivanja glede (ne)zaposlenosti u EU, rečeno je da je u 2013. godini došlo do poboljšanja uvjeta na tržištu rada te da bi trebalo uslijediti stvaranje još većeg broja radnih mjesta te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti (koja bi u 2015. iznosila 10,1 posto u EU-u i 11,4 posto u eurozoni). Na temelju podataka Eurostata o proračunskom deficitu i dugu objavljenih 23. travnja 2014. te drugih spoznaja, Europska komisija sastavila je i objavila Proljetne ekonomske prognoze za razdoblje 2013. - 2015. za sve države članice EU, kako bi između ostalog, osigurala dodatnu analitičku osnovu za nadzor situacije u državama članicama koje se nalaze u Postupku prekomjernog proračunsko deficita (PPPD) u smislu realizacije ciljeva dogovorenih u Preporukama Komisije i Vijeća. Prema Komisijinim Proljetnim prognozama za 2014. za Hrvatsku5, deficit opće države ove bi godine trebao iznositi 3,8 posto BDP-a, dok se u zadnjim Zimskim prognozama 2014.6 očekivalo 5,4 posto. U 2015. godini deficit bi prema Komisiji mogao biti smanjen na 3,1 posto BDP-a, što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na Zimske prognoze kada je procjena iznosila 4,8 posto BDP-a. Tu svakako treba spomenuti da je u Proljetnim prognozama EK objavila prognoze deficita koje su niže od onih za koje se očekuje da Hrvatska ostvari temeljem Preporuka Komisije i Vijeća7, a koje su objavljene u trenutku ulaska Hrvatske u Postupak prekomjernog proračunskog deficita (4,6 posto BDP-a u 2014., odnosno 3,5 posto u 2015. godini). To bi moglo značiti da će Komisija intenzivnije inzistirati na aktivnom provođenju mjera fiskalne konsolidacije u svrhu izlaska Hrvatske iz PPPD-a. Isto tako, Komisija je u sklopu

Priopćenje za tisak dostupno je na hrvatskom jeziku na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-513_hr.htm dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2014_spring/hr_en.pdf dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2014_winter/hr_en.pdf 7 detaljnije na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_edps/126-07_council/2014-01-21_hr_126-7_council_en.pdf 4 5 6


Proljetnih prognoza povećala i procjenu konsolidiranog duga opće države za Hrvatsku (u odnosu na Zimske prognoze), s prvobitno projiciranih 67,4 posto na 69 posto BDP-a za 2014. godinu (budući da je u 2013. već ostvarena razina od 67,1 posto), odnosno s 68,7 posto na 69,2 posto BDP-a za 2015. godinu.

smanjenje državne potrošnje, kao i državnih investicija. Kao potencijalni negativni rizik koji može utjecati na planirane mjere ističe se proces sanacije zdravstvenog sektora. Porast razine javnog duga na razinu od 69 posto BDP-a u 2014. godini uključuje pretpostavke provođenja dodatnih operacija zaduživanja države.

Zimska procjena EK za dug Hrvatske iznosila je 64,9 posto BDP-a u 2013. godini, a stvarna vrijednost duga temeljem travanjske PPPD notifikacije Eurostata u konačnici je iznosila 67,1 posto BDP-a (Tablica 1). Isto tako, proračunski deficit je prema Zimskim prognozama EK bio procijenjen na 6 posto BDP-a za 2013. godinu, a u konačnici je iznosio 4,9 posto BDP-a temeljem travanjske PPPD notifikacije Eurostata.

Iako su u Proljetnim prognozama EK projicirane vrijednosti duga povećane, a projicirane vrijednosti deficita smanjene u odnosu na Zimske prognoze, EK je istodobno smanjila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u 2014. godini (s +0,5 posto na -0,6 posto) i 2015. godini (s 1,2 posto na 0,7 posto). Kao obrazloženje za smanjenje rasta u 2014. godini Komisija navodi da će smanjenje domaće potražnje, uključujući investicije biti mnogo veće od očekivanog rasta komponente neto izvoza, a procjena rasta za 2015. godinu uzima u obzir samo pretpostavku koja se zasniva na blagom porastu neto izvoza i nepromijenjenoj razini domaće potražnje (uključujući investicije) u odnosu na 2014. godinu.

Prognoze kretanja deficita i duga uključuju očekivani učinak mjera fiskalne konsolidacije koji je uključen u recentni rebalans državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (koji je prezentiran stručnim tijelima Komisije i što je ugrađeno u nacionalni Program konvergencije). Učinak mjera fiskalne konsolidacije na smanjenje deficita procjenjuje se na oko 2 posto BDP-a u 2014., odnosno oko 1 posto BDP-a u 2015. godini. Na prihodnoj strani proračuna za 2014. godinu obuhvaćeni su pozitivni učinci nastavka procesa fiskalizacije, učinci povećanja doprinosa za zdravstvo i trošarina na goriva, uvođenje trošarina na telekomunikacijske usluge i poreza na dobitke od igara na sreću, kao i preusmjeravanje mirovinskih uplata iz drugog u prvi mirovinski stup kod skupina osiguranika koje dobivaju ili će dobivati mirovine po osnovi beneficiranog radnog staža. Učinci trajnog preusmjeravanja mirovinskih uplata s prvog na drugi mirovinski stup procjenjuju se na 0,1 posto BDP-a godišnje, dok se učinci prebacivanja sredstava s osobnih računa u drugom mirovinskom stupu u prvi mirovinski stup (dva transfera u 2014. i 2015. godini) procjenjuju na 0,8 posto BDP-a u 2014., odnosno 0,6 posto BDP-a u 2015. godini. Za sada su ti učinci kvantificirani kao pozitivni učinci po smanjenje proračunskog deficita (sukladno važećem standardu ESA 95), no stupanjem na snagu novog standarda ESA 10 od rujna 2014. godine takvi transferi neće se više priznavati pod stavke državnih prihoda koje smanjuju deficit državnog proračuna, tako da će projekcije deficita u sklopu Jesenskih prognoza Komisije biti značajnije korigirane (ne samo za Hrvatsku, nego i za ostale države članice). Na rashodnoj strani planirano je smanjenje subvencija (posebno u sektorima poljoprivrede i prijevoza) i

Blagi porast neto izvoza pripisuje se jačanju potražnje s europskog turističkog tržišta i oporavku robnog izvoza na tržišta CEFTA nakon što se smanje trenutna ograničenja vanjskotrgovinske razmjene s zemljama CEFTA-e kojima je Hrvatska izložena od dana pristupanja EU (i istodobnog izlaska iz CEFTA-e). Komponenta privatne potrošnje bi se realno mogla smanjiti za 1,4 posto BDP-a u 2014. godini zbog uvjeta neizvjesnosti na tržištu rada (u takvim uvjetima stanovništvo se više priklanja štednji “za crne dane” nego kupovini raznih potrošačkih dobara, što se već sada vidi iz podataka o rastu štednje u Hrvatskoj), a u 2015. godini ostala bi na razini iz 2014. godine. Porast javnih ulaganja očekuje se tek u 2015. godini, a to se očekivanje zasniva na pretpostavci intenzivnijeg korištenja sredstava iz EU fondova za tu namjenu. Za privatne investicije u 2014. i 2015. godini očekuje se daljnje smanjenje zbog slabe potražnje, provedbe procesa predstečajnih nagodbi (u kojima se nalazi dobar dio tvrtki koje su prije pojave krize predstavljale značajnije domaće investitore), kao i visoka razina neizvjesnosti u poslovanju. Što se tiče kretanja drugih makroekonomskih pokazatelja, povećana je prognoza kretanja stope nezaposlenosti (s prijašnjih 17,6 posto na 18 posto u 2014. te s 17,2 posto na 18 posto u 2015. godini), a podatak za 2013. godinu korigiran je s 17,6 posto na 17,2 posto. Očekuje se i smanjenje inflacije s 2,3 posto u 2013. na 0,8 posto u 2014. godini, odnosno na oko 1 posto u 2015. godini, kao posljedica smanjene potražnje i slabih ekonomskih

19


20

izgleda. Usporedbe projiciranih vrijednosti pokazatelja proračunskog deficita, duga opće države i BDP-a za razdoblje 2013. - 2015. koje je objavila EK (u svojim Zimskim i Proljetnim prognozama) sistematizirane su i prikazane u Tablici 1.

Vijeće EU/ECOFIN (6. svibnja 2014.): objava službenih zaključaka o provedenom postupku dubinske analize (IDR) Vijeće EU je 6. svibnja 2014. na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) donijelo službene zaključke o provedenom postupku dubinske analize (temeljem glavnih nalaza dubinske analize od 5. ožujka 2014. i dan ranije objavljenih Proljetnih prognoza EK nakon za razdoblje 2013. - 2015. - tzv. Spring Forecast 2014). Osim Hrvatske, analizirane su i druge države članice kod kojih su uočene makroekonomske neravnoteže ili velika vjerojatnost njihovih pojava. U kratkom dokumentu Vijeće EU složilo se da u svih četrnaest analiziranih država članica (među kojima je i Hrvatska) postoje makroekonomske neravnoteže raznih vrsta i jačina, da u Hrvatskoj (uz Italiju i Sloveniju) postoje pretjerane makroekonomske neravnoteže i da se slaže s namjerom Komisije da ocjeni prihvaćene i planirane mjere ekonomske politike iskazane u Nacionalnim planovima reformi i Programima stabilnosti i konvergencije, kako bi se ocijenilo jesu li predložene mjere ekonomske politike dovoljne i adekvatne u smislu savladavanja izazova i rizika povezanih s neravnotežama.

Vijeće naglašava potrebu za djelovanjem politika predanosti strukturnim reformama u svim državama koje su suočene s makroekonomskim neravnotežama (a posebno onim neravnotežama koje potencijalno ugrožavaju dobro funkcioniranje Europodručja) kako bi se na održiv način smanjili rizici, olakšalo restrukturiranje gospodarstva EU-a i stvorili uvjeti za održivi rast i zapošljavanje. Također, poziva Komisiju da istupi s jasnim i dosljednim preporukama prema državama članicama kako bi se otklonile makroekonomske neravnoteže u sklopu mehanizma Europskog semestra. Isto tako, Vijeće pozdravlja planove Komisije u vezi nadzora nad provođenjem preporuka Vijeća u državama članicama koje se nalaze u situaciji prekomjerne neravnoteže (Hrvatska, Italija i Slovenija), a koji se može pojačati u slučaju ako je to potrebno. Nakon objave službenih zaključaka o provedenom postupku dubinske analize, Komisija će ocijeniti dostavljene Programe nacionalnih reformi te Programe stabilnosti i konvergencije (srednjoročni fiskalni planovi) država članica (rok za podnošenje istekao je krajem travnja 2014. godine). Temeljem nalaza Izvješća o detaljnim preispitivanjima za utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža i procjenu napretka fiskalne konsolidacije u dijelu koji se odnosi na neku konkretnu državu članicu, kao i spomenutih srednjoročnih fiskalnih planova koje država članica mora dostaviti, EK će početkom lipnja 2014. godine ocijeniti jesu li realni planovi država članica za smanjenje makroekonomskih neravnoteža i ide li fiskalna konsolidacija u dobrom smjeru.

Tablica 1: Pokazatelji proračunskog deficita, konsolidiranog duga opće države i BDP-a 2010

2011

2012

2013

2014

2015

PPPD izvješće (Eurostat) Proračunski deficit

-6,4

-7,8

-5,0

-4,9

-4,8

...

Konsolidirani dug opće države

45,0

52,0

55,9

67,1

69,5

...

Rast BDP-a (nominalni)

-1,5

2,0

0,0

1,8

...

...

Proračunski deficit

-6,4

-7,8

-5,0

-6,0

-5,4

-4,8

Konsolidirani dug opće države

44,9

51,6

55,5

64,9

67,4

68,7

Rast BDP-a

-2,3

0,0

-2,0

-0,7

0,5

1,2

Proračunski deficit

-6,4

-7,8

-5,0

-4,9

-3,8

-3,1

Konsolidirani dug opće države

45,0

52,0

55,9

67,1

69,0

69,2

Rast BDP-a

-2,3

-0,2

-1,9

-1,0

-0,6

0,7

Zimske prognoze EK

Proljetne prognoze EK


Nakon toga, u završnoj fazi Europskog semestra, Komisija će predstaviti ažurirane posebne preporuke za države članice (tzv. CSR). U slučaju Hrvatske, takve će preporuke biti po prvi puta napisane. Budući da je za Hrvatsku nedvosmisleno utvrđeno postojanje prekomjernih neravnoteža (o čemu je više i detaljnije napisano u prošlim brojevima Informativnog Magazina), specifične preporuke će zasigurno sadržavati i prijedloge daljnjih dopunskih koraka koje je potrebno poduzeti da bi se uklonile uočene makroekonomske neravnoteže.

Zaključak Temeljem svega prethodno iznesenog u tekstu, a vezano uz tri kronološki opisana događaja, možemo zaključiti da se Europska unija nalazi na putu gospodarskog oporavka, smanjenja nezaposlenosti, (pre)niske inflacije i smanjenja proračunskog deficita gotovo do razine definirane Ugovorom iz Maastrichta (države eurozone svoj su zajednički deficit smanjile na razinu od 3 posto u 2013. godini). Razine duga opće države u EU i dalje su visoke (mnogo iznad granice od 60 posto BDP-a definirane mastriškim kriterijima), no i tu se očekuje trend smanjenja od 2015. godine na dalje. Kao što je u svom govoru povodom objave rezultata Proljetnih prognoza Komisije spomenuo njezin potpredsjednik Siim Kallas, “stalni napori država članica i EU-a u provedbi reformi počeli su davati rezultate”. Republika Hrvatska je tek nepunu godinu dana članica EU i prolazi kroz težak i zahtjevan proces fiskalnih i drugih makroekonomskih prilagodbi kroz Postupak prekomjernog proračunskog deficita i Postupak makroekonomskih neravnoteža, a sve u sklopu mehanizma Europskog semestra. Makroekonomski (a posebno fiskalni) pokazatelji hrvatskog gospodarstva u većini slučajeva idu u obrnutom smjeru u odnosu na istovrsne pokazatelje većine drugih država članica, kao i u odnosu na prosječne vrijednosti tih pokazatelja na razini EU-28 i eurozone, što samo naglašava veličinu trenutnog konvergencijskog jaza koji treba u srednjem roku premostiti kako bismo uhvatili “korak s Europom” na ekonomskom polju. Put oporavka za Hrvatsku nije lagan i zahtijeva mnoga odricanja u svim segmentima društva, ali istinske dugoročne reforme nisu niti moguće bez drastičnih promjena u načinu razmišljanja, kao niti bez provođenja mjera za aktivno poticanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj, posebno u sferi privatnog poduzetništva. Pri tome država može najviše pomoći kroz stvaranje dobre poduzetničke klime (koja se zasniva na stabilnom i na dulji rok definiranom okviru za poslovanje), a i do intenzivnijeg korištenja sredstava iz EU fondova od strane privatnog sektora prije će doći u uvjetima dobre poduzetničke klime i izvjesnosti poslovanja.

21


22

mr.sc. Ivana Maletić

Stanje korištenja EU fondova u Republici Hrvatskoj Kao članica Europske unije, Republika Hrvatska svaki mjesec uplaćuje dio prihoda u proračun Unije. Riječ je o tzv. vlastitim prihodima koje čine prihodi od carina (75 posto naplaćenih carina uplaćuje se u proračun Unije, a 25 posto ostaje u državi za operativne troškove carinske uprave), dio PDV-a, nameti na šećer i dio po izračunu iz BDP-a. Ukupno je od 1. srpnja 2013. do kraja 2013. uplaćeno 1,8 milijardi kuna, a u prva četiri mjeseca 2014. 222 milijuna eura odnosno 1,7 milijardi kuna. Ukupno je u prvih deset mjeseci članstva u europski proračun uplaćeno 3,5 milijardi kuna. Ogroman je to iznos za državni proračun u kojem za nabavu imovine, opreme i kapitalna ulaganja ima svega 1,7 milijardi kuna godišnje. Upravo zato je bilo važno što prije započeti s korištenjem europskih fondova. Novi

pretpristupni program IPA uveden je kako bi se države tijekom pristupanja što bolje pripremile za uspješno korištenje europskih fondova od samih početaka članstva. Nažalost iskustvo rada s IPA-om nije nastavljeno, izgubljen je kontinuitet i Republika Hrvatska ne samo da trenutno ne koristi europske fondove nego još uvijek 236,6 milijuna eura IPA sredstava nije ugovoreno. IPA komponenta I iz koje se financiraju projekti jačanja institucija ugovorena je svega 18 posto i to sredstva dodijeljena za 2011., a od sredstava za 2012. ugovoreno je svega 4 posto. Vlada je potpuno usporila provedbu i pripremu za korištenje fondova. Jedino što je realizirano su predujmovi dogovoreni tijekom pregovora, a i to sa znatnim zakašnjenjem.


Tako je sa zakašnjenjem od osam mjeseci konačno u travnju uplaćen predujam od 150 milijuna eura. Dvije godine Vladi nisu bile dovoljne za izradu informacijskog sustava za pola godine rada, za uspostavu institucija i izgradnju kapaciteta. Europska komisija zeleno svjetlo dala je tek u travnju i to za rad sustava pripremljenog za svega pola godine – od 1.7.2013. do 31.12.2013. To je trebala biti formalnost jer je riječ o nastavku sustava koji do tada dobio sve dozvole za rad. Ali Vlada je sve uspjela zakomplicirati. Za isplate poljoprivrednicima po hektaru obradive površine za 2013. Europska komisija uplatila je 93 milijuna eura. Srećom da za ova sredstva nije trebalo dobiti dozvolu za rad jer bismo ih u protivnom teško dobili. I 80 milijuna eura za Schengen dobiveno je unaprijed kao predujam bez odrađenog posla. Dobiveno je i 9,5 milijuna eura iz instrumenta kojim bi se država trebala zaštiti da ne postane barem tijekom prve dvije godine neto uplatiteljica u europski proračun. Ukupno je kroz predujmove realizirano 332,5 milijuna eura odnosno 2,5 milijardi kuna. U 2013. dobiveno je 40 milijuna eura za Schengen i 75 milijuna eura kompenzacija što je ukupno 875 milijuna kuna. Bez obzira na ovako bogate predujmove Republika Hrvatska uplatila je više sredstava u europski proračun. Cilj Europske unije je potpuno suprotan - cilj je da barem tri puta više povlačimo sredstava u odnosu na uplatu. Da se trenutno u Republici Hrvatskoj investira i realizira projekata u vrijednosti od 10 milijardi kuna financiranja iz EU fondova, uz nadodana nacionalna sredstva, sigurno ne bismo gospodarski padali već rasli barem 2 posto. Do kraja ove godine bit ćemo u još lošijoj situaciji što se tiče odnosa uplata i isplata. Sigurno ćemo imati znatno veće uplate od isplata jer je u ovom trenutku sve što se predujmova tiče isplaćeno, a brojnih projekata i investicija koje su trebale povlačiti nova EU sredstva nema. Već sad u svibnju dodatna uplata u europski proračun od 400 milijuna kuna značit će samo minus jer nema isplata prema nama.

23


24

Mladi Hrvati na European Youth Eventu u Strasbourgu U organizaciji ureda zastupnika u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zdravke Bušić i Andreja Plenkovića trideset mladih iz Hrvatske sudjelovalo je od 9-11. svibnja u Strasbourgu na European Youth Eventu. U Zgradi Europskog parlamenta pod vodstvom zastupnice Zdravke Bušić i zajedno s gotovo pet tisuća mladih Europljana bili su se okupili kako bi pod sloganom „Ideje za bolju Europu“ raspravljali o svojim idejama i potrebama s predstavnicima europskih institucija. Nezaposlenost, budućnost EU, ljudska prava, trgovina, ekonomija, digitalizacija, europske vrijednosti samo su neke od tema o kojima su se održale radionice, debate, okrugi stolovi i saslušanja.

„Cijeli događaj imao dodanu vrijednost jer služi kao platforma za umrežavanje mladih sličnih interesa s ciljem daljnjeg rada za dobrobit društva. Ono što se meni posebno svidjelo je poticanje mobilnosti za vrijeme studija jer na taj način mladi stječu i dijele praktična iskustva, znanje i razvijaju istinski europski duh“, kazala je Valentina Beg, jedna od učenika govorničke škole „Ivo Škarić“ koji su EYE Eventu sudjelovali u organizaciji I’M Ureda.


Izbori za članove u Europskom parlamentu Vukovarsko-srijemska 28/04/14 Bez jake Slavonije nema ni jake Hrvatske! Izborimo budućnost kakvu naša Hrvatska zaslužuje! Država mora uložiti sredstva i pomoći lokalnim jedinicama da se razviju, a Vlada radi upravo suprotno. U Nacionalnom programu reformi najavili su 2016. 500 milijuna kuna manje područjima od posebne državne skrbi. Od decentralizacije nema ništa, samo se centralizira. Dokaz za to su pravosuđe, uredi državne uprave, Hrvatske šume. Ovdje gdje su šume glavni resurs umjesto da su zbili redove, doveli novo znanje i gradili kapacitete te stvarali projekte koji će povlačiti europski novac, oni otpuštaju ljude. Nastavit ćemo s vama raditi na svim projektima jer nam je cilj jaka Slavonija. Bez jake Slavonije nema ni jake Hrvatske! Borili smo se za samostalnost, a sad se moramo boriti za rast i razvoj i jaku Hrvatsku u EU. Vjerujem u snažan Vukovar i snažnu Hrvatsku koja će zajedno s HDZom ostvariti rast i razvoj. Zajedno pobjedimo i izborimo budućnost kakvu naša Hrvatska zaslužuje!

Osječko-baranjska 29/04/14 Poljoprivrednici ne smiju biti prepušteni sami sebi! Hrvatskoj za poljoprivredu samo iz pretpristupnog razdoblja na raspolaganju stoji 500 milijuna kuna koje još uvijek nisu potrošene, a još 2,5 milijarde kuna dodijeljenih za hrvatsku poljoprivredu i ruralne krajeve u 2014. čeka da bude potrošeno i to za projekte u svinjogojstvu, govedarstvu, mljekarstvu, peradarstvu, voćarstvu i povrtlarstvu, uzgoju žitarica, jednom riječju -za sve što treba našim poljoprivrednicima. Nažalost, zbog Vlade koja ne zna i ne radi hrvatska poljoprivreda propada i ostaje bez novca iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj koji joj pripada. Dok novac čeka proizvođači nemaju pristup sredstvima financiranja. Hrvatski paradoks u režiji vladajućih.

25


26

Brodsko-posavska 30/04/14 Naša je sudbina u našim rukama! Slavonci su sve o sebi rekli pjesmom kojom je otvoren predizborni skup – veliki rad, misa nedjeljom, hrvatska trobojnica i zlatni vez. Vi ste vrijedni, puni ljubavi prema svojoj domovini i zaslužujete samo najbolje. Pred nama je danas bitka za rast i razvoj jer nam je cilj jaka i uspješna Hrvatska u Europskoj uniji. Ali neće Unija raditi za nas, naša je sudbina u našim rukama. U europskim dokumentima jasno je zapisano ono što svi svakodnevno osjećamo – ova Vlada ne vodi nas u dobrom smjeru. Vlada ne zna odgovoriti na izazove krize – bilježi se samo kontinuirani pad, izostanak investicija, nema povoljnog poduzetničkog okruženja, samo nezaposlenost nezaustavljivo raste. Mi smo zahvaljujući ovoj Vladi danas tek treći odozdo po razvijenosti i siromaštvu. Poruka EU je jasna – imate novac na raspolaganju i morate ga spustiti do krajnjih korisnika - poljoprivrednika, poduzetnika, lokalnih jedinica. Vlada nažalost ne razumije niti zna pročitati poruke Europske komisije niti zna voditi europsku politiku.

Požeško-slavonska 02/05/14 Poduzetnici i obiteljska gospodarstva pokretač su rasta svakog društva! Ne smijemo prepustiti poduzetnike i obiteljska gospodarstva samima sebi, već im treba dati jasne smjernice kako do sredstava i poticaja. Oni su pokretač rasta svakog društva.U Požeško-slavonskoj županiji primjećujem veliko zajedništvo svih načelnika, gradonačelnika, župana i poduzetnika u pripremi projekata, a to je preduvjet za uspješno povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Virovitičko-podravska 03/05/14 Europska garancija za mlade Hrvatskoj daje 120 milijuna eura Još kada sam u studenom 2013. posjetila ovu županiju, primijetila sam da župan Tolušić ima jasan plan i smjer kuda županija treba ići. Odredili ste prioritete prerađivačka industrija, poljoprivreda, šumarstvo. U pripremi imate projekte vrijedne 1,6 milijardi kuna. Ti bi projekti već krenuli u realizaciju da imamo Vladu koja zna i može! Europska garancija za mlade Hrvatskoj daje 60 milijuna eura u 2014. i 2015. da se uvedu


posebni programi zapošljavanja, dodatnog obrazovanja ili stažiranja kako mladi ne bi ostali isključeni s tržišta rada. Program Erasmus+ mladima omogućuje da dio studiranja ili rada provedu u drugoj državi, da financiraju vlastite projekte organizacije i provedbe festivala, konferencija, natjecanja, edukacija. Vlada se ni najmanje ne trudi informirati mlade o ovim mogućnostima. Ne možemo očekivati europsku dimenziju pomoći mladima, ako Vlada u strateškim dokumentima za korištenje europskog novca nije mlade istaknula kao prioritet niti je utvrdila ciljeve za mlade. Mladi zbog toga ostaju bez europskog novca!

Bjelovarsko-bilogorska 04/05/14 Vlada ne zna hrvatsku prošlost, uništava sadašnjost i nema viziju za budućnost! Rast se postiže u roku godine i pol do dvije! Jedna od preporuka Europske komisije Vladi je da gradi odnos povjerenja s poduzetnicima i svim segmentima društva. Vladajući na dnevnoj bazi mijenjaju porezne stope, trošarine, propise, ne olakšavaju administrativne barijere za poslovanje... I zato im nitko više ne vjeruje! Ne vjeruju im ni rejting agencije, ni međunarodne financijske institucije, investitori nas zaobilaze, a poduzetnici se ne mogu pomaknuti s mjesta. Ukidaju „Program za pomoć u kući starijim osobama’“ od 46 milijuna kuna, ali imaju novca za odvajanje europskih i lokalnih izbora, skupe automobile i mobitele! To su potezi Vlade koja ne osjeća što treba njenim građanima. Osim poduzetnika i starijih osoba, na udaru ove vlade su i mlade obitelji i djeca. Podigli su PDV na dječju hranu s 10 na 13 posto! Imamo Vladu koja ne zna hrvatsku prošlost, koja uništava sadašnjost i koja nema viziju za budućnost!

Koprivničko-križevačka 05/05/14 Proljetne prognoze Europske komisije potvrdile su potop ove Vlade Europska komisija još je u jesenskim i zimskim prognozama upozorila da u Hrvatskoj neće biti rasta u 2014. ako se ne otvore izvori financiranja poduzetnicima i ako se uspješno ne koriste europski fondovi. U prognozama se predviđao rast od 0,5 posto uz ta dva velika upozorenja. Nažalost Vlada nije reagirala na upozorenja, ne zna odgovoriti na izazove krize i rezultat su nove proljetne prognoze u kojima Komisija predviđa pad od -0,6 posto. Hrvatska je uz Cipar jedina država članica koja u 2014. pada.

27


28

Međimurska 06/05/14 Europska unija jaka je koliko je jaka njezina najslabija karika Međimurski kraj susreće se s problemom teretnog prometa kroz dio naseljenih mjesta kao što su Mursko Središće i Ivanovec. Europska komisija nije voljna ulagati europske fondove u ceste jer je Hrvatska jedna od najizgrađenijih država članica, već poseban naglasak stavlja na razvoj željeznica. Ipak, iznimka su projekti koji imaju za cilj poboljšanje kvalitete života ljudi izmještanjem prometnica izvan naseljenih područja. To je prilika za rješavanje problema u međimurskim gradovima i općinama. Europska unija jaka je koliko je jaka njezina najslabija karika. Nažalost, u ovom je slučaju Hrvatska jedna od tri naslabije Unijine karike. Iza nas po razvijenosti samo su još Bugarska i Rumunjska. Europska unija nudi prilike, ali treba znati što i kako napraviti. Nažalost nesposobna Vlada sve šanse propušta, a prilike pretvara u opasnosti. Zato nema rasta i razvoja Republike Hrvatske.

Varaždinska 07/05/14 Vlada je europske fondove učinila neostvarivim i stranim za sve Model javno-privatnog partnerstva dosta se naglašava kao dobar model za provedbu projekata javne infrastrukture. Ipak, na razini Europske unije svi se slažu da je pri izboru između fondova i tog modela jasno što je prihvatljivije. Uvijek su bolje rješenje bespovratna sredstva od modela po kojem se poduzetnik zadužuje da bi nešto napravio, posebno u državama u kojima su uvjeti kreditiranja loši. U Hrvatskoj poduzetnik jako teško može doći do kredita, a kada se to i dogodi kamatne stope su izrazito visoke – s 6 posto su sretni dok je vani stopa iznad 3 posto poduzetniku nepovoljna i on se ne upušta u poslovni pothvat. S jedne strane skupi JPP model, a s druge bespovratna sredstva Europske unije. Pitanje je zašto Varaždinska županija bira ovo prvo? Vlada je europske fondove učinila neostvarivim i stranim za sve. 

Krapinsko-zagorska 08/05/14 Vladi je kriv svatko osim nje same Vlada od početka svog rada nameće tezu kako joj za gospodarski oporavak trebaju dva mandata. Uspješne države koje imaju pametne vlade i kvalitetan plan


reformi negativne trendove su počele mijenjati kroz godinu i pol, najviše dvije. Nažalost, ovakvoj Vladi kao što je aktualna ni mnogo više od dva mandata ne bi bilo dovoljno. Nadalje, kažu kako nema rasta jer poduzetnici ne investiraju. Vlada je odgovorna za stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja i to je najvažnija reforma po riječima svih ministara država koje danas bilježe rast. Za nekorištenje EU fondova po njihovim su riječima krive općine, gradovi i županije jer ne rade. Prava je istina da je odgovornost na Vladi koja je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave trebala pružiti financijsku i administrativnu podršku u pripremi projekata. Na kraju, kriva im je i Europska komisija zbog pravila koja nameće. Europska komisija samo ponavlja jednu misao: vaša je sudbina u vašim rukama. Ovakvoj Vladi svatko je kriv osim nje same.

Istarska i Primorsko-goranska 09/05/14 Naši su poduzetnici najbolja pozivnica stranim investitorima U Hrvatskoj nema povoljnog poduzetničkog okruženja. Poduzetnici ne mogu planirati niti ulazne vrijednosti i zbog toga ne mogu dugoročno planirati razvoj svojih projekata. Naši su poduzetnici najbolja pozivnica stranim investitorima. Kada Vlada najavljuje velike strane investitore i odlazi u inozemstvo pronaći ih obećavajući da će oni potaknuti rast to je čista laž. Gospodarstvo dižu naši – mikro, mali i srednji poduzetnici Preporuka Europske komisije je: Otvorite izvore financiranja svojim poduzetnicima. Što Vlada radi? Posljednjim rebalansom proračuna smanjena su sredstva za poljoprivredu, turizam, drvnu i metaloprerađivačku industriju. Ova Vlada svaku i najmanju naznaku ploda sasječe u korijenu da bude sigurna da ništa neće izrasti. Vlada predstečajne nagodbe objašnjava brojem spašenih radnih mjesta izostavljajući pritom reći koliko je poduzetnika istim postupkom uništeno. Poduzetnici se susreću s tim da se preko noći opraštaju dugovi dužnika prema njima. Uništavaju se zdravi, dobri i kvalitetni poduzetnici koji su sve svoje porezne obveze platili. Kvalitetnu preporuku s razine Europske unije Vlada je zbog neznanja pretvorila u lošu praksu kojom se ruše umjesto stvaraju prilike za rast i razvoj.

Zagreb i Zagrebačka županija 10/05/14 Vlada je od EU fondova stvorila yetija – svi o njima pričaju, a nitko ih nije vidio Još uvijek nisu ugovorena sredstva iz razdoblja prije pristupanja u Europsku uniju. 236,6 milijuna eura

29


30

još čeka na ugovaranje. Čak 442 milijuna eura čeka na plaćanje. To dovoljno govori koliko smo daleko od korištenja fondova čijih nam 12,5 milijardi kuna godišnje stoji na raspolaganju, a mi ni pretpristupna sredstva nismo iskoristili. Od sredstava EU fondova Vlada je još jako daleko, a jedini novac koji je stigao su predujmovi. Ova je Vlada od EU fondova stvorila yeti – svi o njima pričaju a nitko ih nije vidio

Karlovačka i Ličko-senjska 11/05/14 Da je Vlada znala na vrijeme pripremiti projekte u Hrvatskoj bi gospodarski rast bio dva posto U Karlovačkoj županiji postoji oko 3 milijarde kuna projekata od kojih je 600 milijuna već potpuno spremno za javljanje na natječaje, ali nažalost natječaja još uvijek nema. Ostalo je neugovorenih 236,6 milijuna eura, a da ne govorimo o novim fondovima i prvih 450 milijuna eura iz 2013. i novoj milijardi iz 2014. Da je Vlada znala na vrijeme pripremiti projekte i taj novac sada iskorištavati, u Hrvatskoj bi investicije bile na razini od oko deset milijardi kuna, a gospodarski rast dva posto.

Zadarska 12/05/14 Pametna Vlada koristila bi povoljne financijske instrumente poput zajmova EIB-a Zadarska županija s 11 milijardi kuna projekata u pripremi prednjači pred svim ostalima. Ipak, činjenica je da je Hrvatska još uvijek visoko centralizirana država u kojoj je 130 milijardi kuna na razini središnje države, a svega 13 milijardi imaju sve općine gradovi i županije zajedno s tim da od toga 7 milijardi otpada na Grad Zagreb. Takva raspodjela sredstava signal je pametnoj Vladi da mora koristiti europske instrumente financiranja, poput povoljnih zajmova EIB-a, za financiranje pripreme i provedbe projekata na lokalnoj razini. Kako Hrvatska nema pametnu Vladu izostale su značajne investicije u pripremu projekata, a ono malo što se provodi ne dobiva potporu u sufinanciranju.

Splitsko-.dalmatinska 13/05/14 Novac koji je Europska komisija uplatila Hrvatskoj predujam je ugovoren još 2011. Novac koji je Europska komisija uplatila Hrvatskoj predujam je ugovoren još 2011., ujedno i najveći predujam ikad odobren nekoj državi, koji je trebao biti isplaćen u rujnu prošle godine ali zbog nepovjerenja


31

Europske komisije stiže tek prije nekoliko dana. Uz tih 150 milijuna eura, uplaćeno je i 93 milijuna eura za isplate poljoprivrednicima po hektaru obradive površine. Srećom Vlada za taj novac nije trebala prstom pomaknuti, u protivnom nam još uvijek ne bi stigao. I 80 milijuna eura za Schengen dobiva se unaprijed pa se tek naknadno provode projekti. Tako je Vlada povukla europski novac.

Dubrovačko-neretvanska 14/05/14 Iz europskih fondova nismo iskoristili niti euro do danas. Europska banka za obnovu i razvoj još je u siječnju predviđala rast od 1 posto Republici Hrvatskoj, a nakon loših poteza Vlade kroz rebalanse za 2014. revidirala je procjenu rasta u pad od 0,5 posto. Hrvatska je trebala samo rasti, a jedina od država u tranziciji, i to uz bok Ukrajini ostaje u recesiji. Sve zbog nesposobne Vlade.

Šibensko-kninska 15/05/14 Vlada se koristi statističkim manipulacijama Vlada se hvali rastom u prvom kvartalu ove godine. Hvale se da raste izvoz. A zašto? Zato što su prodali zalihe nafte i plina. Raste potrošnja na unutarnjem tržištu. A što se povećalo? Oni su kupili automobile za državu. Kad to isključimo onda potrošnja građana na unutarnjem tržištu pada za 4 posto u odnosu na prvi kvartal 2013. To radi ova Vlada – statističke manipulacije! Jer da nisu statističke manipulacije mi bismo živjeli bolje.


2932

Regionalne konferencije “Mogućnosti korištenja EU fondova” Zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić održala je u razdoblju od rujna 2013. do travnja 2014. regionalne konferencije o mogućnostima korištenja europskih fondova u svim hrvatskim županijama. Konferencije su bile namijenjene predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskim korisnicima, poduzetnicima, neprofitnim organizacijama te pravnim i fizičkim osobama zainteresiranim za tematiku europskih fondova. Na temelju uzorka koji je uključivao sve gradove, općine i županije, ukupan broj projekata – projektnih ideja prikupljenih upitnikom iznosi 2.054 u vrijednosti oko 39,4 milijarde kuna. Od ukupnog broja prijavljenih projekata, 24 posto odnosno 9,5 milijardi kuna projekata potpuno je spremno za prijave na natječaje, 36 posto odnosno 14,2 milijarde kuna je u različitim fazama pripreme, a 40 posto 15,7 milijardi kuna projekata je na razini ideje. Kada se analizira struktura projekata po područjima, više od 90 posto vrijednosti ulaganja vezano je uz javnu infrastrukturu, i to komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, uređenja groblja, rasvjete), društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, obrazovnih institucija, društvenih domova, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture) i gospodarsku (poduzetnički inkubatori, gospodarske zone i druga infrastruktura koja podupire jačanje poduzetništva). Preporuka je da se struktura

projekata mijenja kako bi se stvaralo što više potpornih institucija za razvoj poduzetništva koje će u budućnosti podizati dohodak iz kojeg će se tada moći financirati i komunalna i društvena infrastruktura. Osim specijaliziranih konferencija, održan je i niz specijaliziranih savjetovanja za mlade i poduzetnike u cilju upoznavanja mladih i poduzetnika s ključnim elementima politika za mlade i poduzetnike Europske unije i mogućnostima financiranja projekata kroz europske fondove. Mladi i poduzetnici dobili su odgovore kako do EU fondova za financiranje projekata, prikazani su primjeri uspješnih projekata iz država članica, te druge mogućnosti. Za oba savjetovanja Ured zastupnice objavio je i dvije publikacije. „Mladi pred izazovom korištenja EU fondova“ sadrži informacije o europskim fondovima koje su dostupne mladima, primjere dobre prakse, mjere aktivne politike zapošljavanja mladih, upute za pisanje projektnih prijedloga te niz drugih informacija koje mladima mogu pomoći u prijavi za sredstva iz EU fondova. Pripremljena je i publikacija „Poduzetnici pred izazovom korištenja EU fondova“ kako bi se malim i srednjim poduzetnicima pružila pomoć pri lakšem pristupu financiranju kako bi mogli ostati konkurentni na globalnom tržištu. Publikacije su javno objavljene na službenim stranicama Ureda zastupice u Europskom parlamentu Ivane Maletić: www.ivana-maletic.com


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Proračunsku kontrolu (CONT), Regionalni razvoj (REGI), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) i Poljoprivredu (AGRI).


I n fo r m a t i v n i m j e s e č n i k Ureda eurozastupnice I v a n e M a l e t i ć

www.hdz.hr www.eppgroup.eu

I'M svibanj 2014.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you