__MAIN_TEXT__

Page 1

Informativni mjeseÄ?nik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

10

listopad/2016.


Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

10

listopad/2016.

Fotografija: Sveti Mihovil| Izvor: www.fotolia.com

Sadržaj 4

mr. sc. Ivana Maletić i Ivana Petričko, mag. oec. Izvješće o lakoći poslovanja 2017.: Hrvatska blago poboljšala sveukupnu ocjenu

9

dr. sc. Davor Galinec Kako je Europska središnja banka ocijenila spremnost Hrvatske za uvođenje eura u Izvješću u konvergenciji 2016.?

15

Alen Halilović, mag. oec. ERASMUS+: 2017. na raspolaganju 13% više sredstava nego 2016.

19

Institut IFO – Institut za ekonomska istraživanja (Leibniz) pri Sveučilištu u Münchenu za Zakladu hrvatskog državnog zavjeta Sažetak programa gospodarskih reformi za održiv rast i zapošljavanje

27 29 33

Aktivnosti ureda Vijesti iz Europskog parlamenta Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Darija Jurica Vuković Ivana Petričko Kristina Kosor Ema Brnardić

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E218 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


U zadnjih nekoliko mjeseci dogodilo se puno iznenadnih i nepredvidljivih situacija da je epitet nestabilnosti koji se često veže uz poslovno okruženje i zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj poprimio i dodatne dimenzije. Sigurni smo da je to razdoblje političke nestabilnosti iza nas i da će se nova Vlada moći u potpunosti usmjeriti na rješavanje dugotrajnih i sad već gorućih izazova hrvatskog gospodarstva.

Mnogi su vidljivi u izvješćima o lakoći poslovanja koje Svjetska banka redovito godišnje objavljuje i upravo je prije par dana objavljeno najnovije za razdoblje 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. Izvješće je pokazalo da smo na ljestvici pali za četiri mjesta, s prošlogodišnjeg 39. na 43. Međutim razlog nisu pogoršani uvjeti poslovanja u Hrvatskoj jer se cjelokupna ocjena odnosno broj DTF bodova povećao sa 72,78 u 2015. na 72,99 ove godine, što znači da smo se približili najboljim praksama svijeta, nego činjenica da su ostale promatrane države napredovale više te smo u ukupnom rangu pali. Ovo je samo još jedan pokazatelj kako se sve države nastoje brzo mijenjati i maksimalno prilagoditi potrebama poduzetnika i građana te im olakšati poslovanje i svakodnevni život učiniti ugodnijim. Države koje se mijenjaju sporo ili ostaju na istom mjestu, zaostaju i padaju u odnosu na druge, a posljedica toga je odlazak investitora, poduzetnika, talenata, znanja. U ovom broju dajemo detaljan prikaz ocjena iz najnovijeg izvješća Svjetske banke, a u pripremi je i poseban tematski broj IM časopisa u kojem je obrađena većina analiza koje se rade na svjetskoj i europskoj razini o konkurentnosti, ljudskom kapitalu, stupnju digitalizacije, zadovoljstvu ljudi, mladima, stratupovima i slično. Sve te analize ukazuju na potrebne reforme koje se u Republici Hrvatskoj moraju što prije dogoditi kako bi se proces udaljavanja od razvijenih država zaustavio. Na razini Europske unije razmišlja se o različitim mehanizmima jačanja monetarne unije i redefiniranja kriterija ulaska. Raspravlja se o posebnom proračunskom kapacitetu za eurozonu s ciljem poticanja konvergencije i apsorpcije simetričnih i asimetričnih šokova. Ulazak u monetarnu uniju jedan je od koraka ispred nas, a u

Uvodna riječ

ovom broju dr.sc. Davor Galinec dao je pregled Izvješća o konvergenciji koje priprema Europska središnja banka i njenu ocjenu spremnosti Hrvatske za uvođenje eura.

U listopadu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali smo o Izmjenama višegodišnjeg proračunskog okvira i o proračunu za 2017. Iako se Europski proračun čini nefleksibilan i proces donošenja odluka dug ipak se pokušava što konkretnije reagirati na izazove današnjeg vremena: od velike migrantske krize do nikad veće nezaposlenosti mladih i krize u poljoprivredi. Tako smo podržali prijedloge povećanja izdvajanja za vanjsku sigurnost i rješavanje uzroka migrantske krize, povećanja za programe konkurentnosti poput Erasmus+, Cosme, Horizon 2020 kojima se potiču inovacije, tehnološki napredak i tako stvaraju nova radna mjesta. Novo vrijeme s izazovima koje nosi traži veću povezanost država članica, snažnije i odlučnije europske politike, zajedništvo i solidarnost. Međutim, umjesto toga sve prisutniji su trendovi jačanja nacionalnih politika i odmicanja od europskog zajedništva koji u kombinaciji s populizmom čine europsku budućnost neizvjesnom. U previranjima na europskoj sceni Hrvatska i hrvatski narod predstavljaju iznenađenje. Odabirom na rujanskim izborima pokazali smo ozbiljnost i želju da kvalitetnim radom, izvrsnošću i novim idejama postanemo primjer drugima. Odabrali smo jaku Hrvatsku u jakoj Europskoj uniji i imamo odgovornost to i postići. Radujem se zajedničkom radu s Vladom, a vrata našeg uredu u Europskom parlamentu otvorena su svima vama dragi Hrvati i Hrvatice, dragi građani Hrvatske i poduzetnici. Rado ćemo odgovarati na sva vaša pitanja i pomoći pronaći rješenja za realizaciju projekata.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 338 4

mr.sc. Ivana Maletić*

Ivana Petričko, mag. oec.**

Izvješće o lakoći poslovanja 2017.: Hrvatska blago poboljšala sveukupnu ocjenu Svjetska banka objavila je 25. listopada rezultate novog Izvješća o lakoći poslovanja 2017.1 (eng. Doing Business Report) prema kojem je Hrvatska zauzela 43. mjesto od 190 država uključenih u istraživanje i ima 72,99 DTF bodova. Bodovanje se temelji na principu udaljenosti od najboljih u pojedinoj kategoriji, pri čemu najbolji imaju 100 DTF bodova, dok oni s najslabijim rezultatom na određenom području nula bodova. Izvješće o lakoći poslovanja odnosi se na lakoću ili težinu s kojom poduzetnici osnivaju i vode poduzeća. Istraživanje koje je provedeno u 190 država analizira promjene u propisima koje utječu na 10 područja poslovanja malih i srednjih poduzeća, a to se odnosi na: pokretanje poslovanja, ishođenje građevinskih dozvola, opskrbu električnom energijom, uknjižbu vlasništva, dobivanje kredita, zaštitu ulagača, plaćanje poreza, prekogranično trgovanje, rješavanje trgovinskih sporova te rješavanje insolventnosti.

Dok ukupno poslovno okruženje u državi ovisi o mnogim čimbenicima, od veličine tržišta do makroekonomskih uvjeta, propisi koji se učinkovito provode, koji su transparentni, pristupačni i usmjereni na jačanje prava vlasništva od presudne su važnosti za rast i stvaranje radnih mjesta. Pokazatelji u Izvješću o lakoći poslovanja obuhvaćaju važnu skupinu takvih propisa.

Ovogodišnji rezultat, koji se odnosi na razdoblje od 1. lipnja 2015. do 1. lipnja 2016., bilježi blago poboljšanje sveukupne ocjene Hrvatske u odnosu na prošlogodišnji rezultat jer se broj DTF bodova povećao sa 72,78 u 2015. na 72,99 ove godine. Međutim, kako su druge države koje se u ovom izvješću analiziraju i ocjenjuju napredovale više, Hrvatska je pala za 4 mjesta – s prošlogodišnjeg 39. na ovogodišnje 43.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu. ** Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 Dostupno na: http://www.doingbusiness.org/~/media/WBG/DoingBusiness/Documents/Annual-Reports/English/DB17-Report.pdf


Tablica 1. Pozicija Hrvatske i država srednje i istočne Europe prema Izvješću o lakoći poslovanja u razdoblju od 2007. do 2017. RB 1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

Država

2007 n/175

2008 n/178

2009 n/181

2010 n/183

2011. n/183

2012. n/183

2013. n/185

2014. n/189

2015. n/189

2016. n/189

2017. n/190

17

17

22

24

18

24

21

22

17

11

12

Estonija

Latvija

24

Litva

16

Poljska

75

Češka

52

Slovenija

61

Slovačka

36

Rumunjska

Bugarska

Mađarska

Hrvatska

49

54

66

124

22

30

26

27

25

74

72

56

55

58

48

46

42

45

41

97

110

62

70

53

64

37

42

45

27

59

74

35

21

25

72

66

32

31

26

37

43

55

48

65

44

72

57

47

59

46

103

51

79

80

25

27

55

65

35

46

72

66

54

84

24

17

45

75

33

49

73

58

54

89

23

17

24

14

21

32

21

25

44

24

26

51

27

30

37

30

30

48

33

35

38

36

37

54

39

40

65

41

39

43

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja. Dostupno na: http://www.doingbusiness.org/ Na vrhu ljestvice nalazi se Novi Zeland zahvaljujući izrazito povoljnom poslovnom okruženju (za osnivanje poduzeća potrebno je dostaviti jedan dokument, a postupak traje svega nekoliko sati. Radi usporedbe, u Hrvatskoj je potrebno dostaviti 8 dokumenata dok postupak traje 7 dana). Na drugom je mjestu po lakoći poslovanja Singapur, slijedi Danska, Hong Kong, Južna Koreja, Norveška,

Ujedinjeno Kraljevstvo. Što se tiče država srednje i istočne Europe, najbolje je rangirana Makedonija (10. mjesto), Estonija (12. mjesto), Latvija (14. mjesto), Litva (21. mjesto), Poljska (24. mjesto), Češka (27. mjesto). Lošije od Hrvatske rangirane su Srbija, Crna Gora, Albanija i Bosna i Hercegovina.

Tablica 2. Napredak ili pogoršanje 2017. u odnosu na prethodnu godinu Područje

Ukupna ocjena

Pokretanje poslovanja

DB 2017 pozicija 43 95

DB 2016 pozicija 39 99

Promjena  

Izdavanje građevinskih dozvola

128

126

Uknjižba vlasništva

62

61

Dostupnost električne energije Dobivanje kredita

68 75

66

70

Zaštita manjinskih ulagača

27

40

Izvršenje ugovora

7

7

Plaćanje poreza

Prekogranično trgovanje

Rješavanje insolventnosti

49 1

54

23 1

57

 

-4 4

-2 -2

DB 2017 DTF bodovi

85.56

84,73

75,66

72.99

63,41 76,25

69,77

-26

81,74

86,74

-3

Nema promjene 3

56,00

66,67

100.00 75,87

56,62

62,73

69,77

13

Promjena

72,78

-1

Nema promjene 

DB 2017 DTF bodovi

0,21 0,83 0,68 0,59

Nema promjene

55,00

Nema promjene

100,00

Nema promjene

63,33 75,87

53,92

 

3,34 5,00

Nema promjene

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja. Dostupno na: http://www.doingbusiness.org/data/ exploreeconomies/croatia/

1,70

5


Slovenija

30

Poljska

Češka

Slovačka

Rumunjska

Bugarska

Mađarska

Hrvatska

Srbija

Crna Gora Albanija

Bosna i Hercegovina

14

16

22

41

47

51 58 81

60

32

13

31

62

95

134

57

49

82

75

80

103

104

36

92

69

128

46

106

58

174

16

53

48

95

47

46

93

170

121 68

167

156

123

38 7

32

27

19

6

66

24

1

119

83

21

49

78

23

53

53

44

51

42 9

87

21

15 47

53

56

7

53

50

75

27

49

7

99

36

32

20

78

106

27

42

20

56

9

7

28

62

13

44

44 44

13 81

70

42

19 81

77

57

97

133

17 25 1

1

1

1 1

1

43

24 36

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja. Dostupno na: http://www.doingbusiness.org/ Analizirajući rezultate za Hrvatsku, najveće je pogoršanje (pad za 26 mjesta) u kategoriji plaćanja poreza koje je zakomplicirano uvođenjem radijske i televizijske naknade te poništavanjem smanjenja naknade Hrvatskoj gospodarskoj komori za nova poduzeća. Nadalje, povećanjem javnobilježničkih naknada otežano je pokretanje poslovanja te je u ovogodišnjem izvješću Hrvatska rangirana na 95. mjesto. Najslabiji rang ostvaren je u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola. Postupak ishođenja građevinske dozvole traje 127 dana uz prilaganje 19 dokumenata. U ovoj kategoriji najbolje rangirana država je Novi Zeland u kojem postupak traje 93 dana uz prilaganje 10 dokumenata.

Rješavanje insolventnosti

133

130

46

55

32

Rješavanje trgovinskih sporova

34

81 68

43

32

23

33

39

2

6

42

107

36

38

16

23

24

27

9

48

Prekogranično trgovanje

Ishođenje građevinske dozvole

29

14

29

Plaćanje poreza

21

Latvija

12

11

Zaštita ulagača

LItva

Estonija

4

Dobivanje kredita

10

Uknjižba vlasništva

Makedonija

Pokretanje poslovanja

Država

Opskrba električnom energijom

Tablica 3. Pozicija Hrvatske i država u okruženju u Izvješću o lakoći poslovanja 2017. (sveukupna ocjena i pojedinačne ocjene) Poslovno okruženje

6

je napredovala i približava se najboljoj praksi (DTF bodovanje, odnosno udaljenost od najboljeg gospodarstva u pojedinoj kategoriji). Međutim, druge su države brže usvajale preporuke te je na ukupnoj razini Hrvatska pala za četiri mjesta.

Tablica 2. prikazuje ukupnu ocjenu, pojedine ocjene te DTF pozicije dodijeljene Hrvatskoj u Izvješću o lakoći poslovanja 2016. i 2017. Iz podataka u Tablici vidi se da su se u Hrvatskoj u promatranom razdoblju (od 1. lipnja 2015. – 1. lipnja 2016.) dogodile pozitivne promjene u pojedinačnim kategorijama – Hrvatska

11 23

55 68 82

42

44 27 26 12 35

26

49

7

54

8

61

41

116 64

48 63

47

40

43 41

Po dostupnosti kredita, Hrvatska je rangirana na 75. mjesto, nakon prošlogodišnjeg 70. mjesta. Po dostupnosti električne energije zauzeto je 68. mjesto, dok je prošle godine bilo 66. mjesto. Po uknjižbi vlasništva Hrvatska je na 62. mjestu te je i tu došlo do nazadovanja za 1 poziciju u odnosu na rezultate iz prethodne godine.

Autori Izvješća o lakoći poslovanja ističu da je 137 gospodarstava diljem svijeta usvojilo ključne reforme koje im omogućavaju lakše osnivanje malih i srednjih poduzeća i njihovo poslovanje. Istraživanje je pokazalo da je u državama u razvoju provedeno više od tri četvrtine od ukupno 283 reformi poduzetih u proteklih godinu dana, pri čemu na supsaharsku Afriku otpada više od četvrtine provedenih reformi.


Tablica 4. Analiza rezultata Hrvatske u Izvješću o lakoći poslovanja 2016. i 2017. te usporedba s najboljim gospodarstvom Pokazatelj

Pokretanje poslovanja (rang) Postupci (broj) Vrijeme (u danima) Troškovi (% dohotka po glavi stanovnika)

Minimalni temeljni kapital (% dohotka po glavi stanovnika)

Ishođenje građevinske dozvole (rang) Postupci (broj) Vrijeme (u danima) Trošak (u % vrijednosti skladišta) Indeks kontrole kvalitete objekta (0-15) Opskrba električnom energijom (rang) Procedure (broj) Vrijeme (dani) Troškovi (% prihoda po glavi stanovnika)

Pouzdanost opskrbe i transparentnost tarifnog indeksa (0-8)

Hrvatska DB 2016.

Hrvatska DB 2017.

99 7 12 3,3

95 8 7 7,3

26,6

126 19 128 8,8 12 66 5 70 317,1

5

Uknjižba vlasništva (rang)

61

Vrijeme (u danima) Dobivanje kredita (rang)

62 70

Jačina podataka o obvezama po kreditima (0-8)

6

Postupci (broj)

Indeks zakonskih prava (0-12)

5

5

25,5

128 19 127 8,3 12 68 5 65 303,2

62 75

5

6

0

0

Troškovi izvoza: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (USD)

0

3 (Njemačka, Koreja) 18 (Koreja, St. Kitts, Nevis) 0,0 (Japan)

1 (Gruzija, Norveška, Portugal, Švedska)

Troškovi izvoza: Udovoljavanje zahtjevima za prijelaz granice (USD)

1

26 (Singapur) 15 (Luksemburg, Novi Zeland)

5

62

27 8 9 6 49 31 206 20,9 1

Vrijeme za izvoz: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (sati)

0,0 (Slovenija)

8 (Belgija, Irska, Malezija)

40 6,5 5 8 23 19 206 20 1 0

1 (Novi Zeland) 0,5 (Novi Zeland) 0,0 (Slovenija)

5

Zaštita manjinskih ulagača (rang) Indeks zaštite manjinskih ulagača (0-10) Indeks propisa o sukobu interesa (0-10) Indeks dioničarskog upravljanja (0-10) Plaćanje poreza (rang) Broj plaćanja na godišnjoj razini Vrijeme (sati godišnje) Ukupna porezna stopa (% dobiti) Prekogranično trgovanje (rang)

Vrijeme potrebno za izvoz: Udovoljavanje zahtjevima za prijelaz granice (sati)

Globalno najbolja država DB u 2017.

1

0

0

1 (Gruzija, Novi Zeland, Portugal)

12 (Kolumbija, Crna Gora, Novi Zeland)

8 (Ekvador, Ujedinjeno Kraljevstvo) 10 (Čile, Indija) -

3 (Hong Kong, Čile) 49 (Singapur) 26,1 (Singapur) 1 (Kanada, Poljska , Španjolska)

1 (Austrija, Belgija, Danska)

0 (Mađarska, Luksemburg, Norveška)

0 (Francuska, Nizozemska, Portugal)

7


8

Pokazatelj Vrijeme za uvoz: Udovoljavanje zahtjevima za prijelaz granice (sati)

Troškovi uvoza: Udovoljavanje zahtjevima za prijelaz granice (USD)

Vrijeme za uvoz: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (sati)

Troškovi uvoza: Udovoljavanje zahtjevima za dokumentacijom (USD)

Rješavanje trgovinskih sporova (rang) Vrijeme (u danima) Trošak (% potraživanja) Indeks kvalitete sudskih postupaka (0-18) Rješavanje insolventnosti (rang) Stopa povrata (centi po dolaru) Vrijeme (godine) Trošak (% stečajne mase)

Indeks snaga okvira za provedbu stečajnih postupaka (0-16)

Hrvatska DB 2016.

Hrvatska DB 2017.

0

1

0

1

0

7 572 16,7 15 57 30,5 3,1 14,5

12

0

0

0

7 572 16,7 15 54 33,7 3,1 14,5

12

Izvor: Svjetska banka, Izvješće o lakoći poslovanja. Dostupno na: http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia/ Tablica 4. uspoređuje rezultate iz Izvješća za 2016. i 2017. te prikazuje najbolje gospodarstvo po kategorijama. Jasno se može zaključiti da su najbolje ocijenjena gospodarstva čiji su sustavi prilagođeni poduzetnicima, odnosno koja imaju jednostavne i standardizirane propise i dokumente, jedinstveno elektroničko sučelje između korisnika i nadležnih tijela, središnju bazu podataka kojom se koriste nadležna tijela... Primjerice, u Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Singapuru ili Sloveniji baze podataka nadležnih tijela (sudski registar, porezna uprava, zavod za mirovinsko osiguranje i zavod za statistiku) povezane su u integrirani informacijski sustav. Poduzetnik dostavlja podatke i izvršava plaćanja elektroničkim putem i s pomoću jednog obrasca te se automatski registrira pri svim nadležnim tijelima. Pravne formalnosti u vezi s registracijom poduzeća ugrađene su u elektronički sustav koji, po ispunjenju svih uvjeta i zaprimanju uplate, automatski obrađuje podatke i odmah izdaje potvrdu o registraciji. Poduzeća dobivaju jedinstveni identifikacijski broj kojim se koriste sva nadležna tijela. Zbog toga se provjere izvršenja obveze tijekom životnoga vijeka poduzeća lakše provode, smanjeno je administrativno opterećenje koje se stvara zbog višestrukog dostavljanja podataka na različitim obrascima različitim nadležnim tijelima. Norveška je učinila i korak dalje tako da od 2005. svi javni registri i tijela javne uprave imaju zakonsku obvezu koristiti podatke evidentirane u Središnjem registru pravnih osoba i ne smiju od poduzetnika zahtijevati ponovno dostavljanje tih podataka.

Globalno najbolja država DB u 2017. 1 (Koreja, Latvija, Novi Zeland)

1 (Estonija, Francuska, Njemačka)

0 (Island, Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo)

0 (Belgija, Danska, Estonija) 120 (Singapur) 0,1 (Butan) -

92,9 (Norveška) -

-

Ono što postaje jasno analizom poslovnog okruženja jest činjenica da globalno najviše rangirana gospodarstva u većini slučajeva imaju uspostavljeno digitalizirano poslovanje države. Jedna od europskih država koja je bila vrlo uspješna u promicanju usluga e-vlade je Estonija u kojoj je elektronička osobna iskaznica uvedena davne 2002. Služi za putovanja unutar Europske unije i priznaju je sve države članice, podržava digitalni potpis koji je zakonski istovjetan ručnom potpisu od 2000., dozvoljava pristup različitim bazama podataka poput provjere medicinske dokumentacije te online prijavu poreza. Međutim, u Hrvatskoj su prisutni brojni nedostaci s kojima se poduzetnici bore u svakodnevnom poslovanju. Ključni izazovi su pravna nestabilnost, visoka razina administrativnog opterećenja, niska razina transparentnosti i predvidljivosti u radu administrativnih tijela te dugotrajni sudski postupci. Administrativno opterećenje u Hrvatskoj veće je nego u većini država članica Europske unije. Hrvatska mora pojednostaviti postupke registracije u službama i tijelima te uvesti elektroničke postupke registracije i nakon osnivanja poduzeća, tako da se otkloni potreba za papirnatim tragovima. Poboljšanjem poslovne klime stvorit će se temelji za održivi razvoj privatnog sektora i stvaranje konkurentnog i diversificiranog gospodarstva. Osnovna preporuka Izvješća o lakoći poslovanja usmjerena je na stimulativnu zakonsku regulativu pri uspostavljanju prava vlasništva, smanjenju troškova rješavanja sporova, predvidivosti ekonomskih interakcija i provođenju ugovornih obaveza.


UDK: 336.7 9

dr. sc. Davor Galinec*

Kako je Europska središnja banka ocijenila spremnost Hrvatske za uvođenje eura u Izvješću u konvergenciji 2016.? Uvod

Europska središnja banka (ESB) objavila je 7. lipnja Izvješće o konvergenciji za 2016. godinu1, kojim su obuhvaćene države članice koje još nisu postale članice eurozone: Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Cilj je i obveza svih novih država članica EU da vremenom ostvare punopravno članstvo u ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU). Mogućnost trajnog ostanka izvan eurozone (primjenom tzv. opt-out klauzule koja je omogućena Velikoj Britaniji i Danskoj i temeljem koje su te dvije države izbjegle obvezu uvođenja eura) više ne postoji. Sukladno tome, od Hrvatske i ostalih nabrojanih država očekuje se da u jednom trenutku u budućnosti uvedu euro i pridruže se ostalim članicama eurozone, kojih ima trenutno devetnaest (dvanaest starih EU članica i Slovenija, Malta, Cipar, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva).

U Izvješću se analizira stupanj održive konvergencije (ekonomska konvergencija) i procjenjuje usklađenost sa statutarnim zahtjevima koje nacionalne središnje banke trebaju ispuniti kako bi postale sastavni dio Eurosustava (pravna konvergencija). Pri ocjeni održivosti konvergencije u Izvješću se uzima u obzir i djelovanje poboljšanog okvira gospodarskog upravljanja EU (npr. Pakt o stabilnosti i rastu, Postupak makroekonomskih neravnoteža). U glavnim zaključcima Izvješća koji su navedeni u priopćenju za tisak2 povodom objave Izvješća o konvergenciji 2016. navodi se da su u razdoblju najnovijih proširenja EU mnoge države ostvarile znatan napredak na putu prema sudjelovanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, da sedam promatranih država članica ispunjava većinu kvantitativnih ekonomskih kriterija (ali nijedna ne ispunjava sve obveze iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uključujući kriterije pravne konvergencije) te da je za uspješno uvođenje eura potrebna održiva konvergencija.

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 Dostupno na engleskom jeziku na: https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/conrep/cr201606.en.pdf?a91977931874a7c6c63d80305b651394 2 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2016/html/pr160607.hr.html


10

Ocjena ekonomske konvergencije u Izvješću Vidljivo je i određeno poboljšanje na području fiskalnih kriterija. Šest promatranih država zabilježilo je u 2015. 2016. za promatrane države i Hrvatsku

U pogledu kretanja cijena (inflacija), ESB u svom priopćenju za tisak i u skraćenom tekstu Izvješća na hrvatskom jeziku3 navodi da su se razlike između promatranih država znatno smanjile, što upućuje na to da je u posljednje vrijeme u tom području ostvaren napredak prema konvergenciji. Tijekom referentnog dvanaestomjesečnog razdoblja od svibnja 2015. do travnja 2016., razina inflacije u EU bila je vrlo niska, uglavnom kao posljedica znatnog pada cijena nafte. To se odrazilo i na referentnu vrijednost za određivanje kriterija stabilnosti cijena, koja iznosi 0,7% godišnje. Kriterij cijena je u referentnom razdoblju ispunilo šest od sedam promatranih država. Švedska je zabilježila višu razinu cijena u odnosu na referentnu, dok su Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska zabilježile negativne stope inflacije. Iako se u sljedećim godinama očekuje umjereno povećanje inflacije, postoji zabrinutost u vezi s dugoročnom održivošću konvergencije inflacije u nekoliko promatranih država. Treba napomenuti da su stope inflacije u Cipru i Rumunjskoj isključene iz izračuna referentne vrijednosti (koja iznosi 0,7%) jer su inflacijska kretanja tijekom referentnog razdoblja u tim državama rezultirala dvanaestomjesečnom prosječnom stopom inflacije od –1,8 % i –1,3 % u travnju 2016. Te se dvije države pri izračunu referentne vrijednosti smatraju „iznimkom” jer su u obje države stope inflacije tijekom referentnog razdoblja bile znatno niže od usporedivih stopa u ostalim državama članicama i posljedica su iznimnih okolnosti. (U slučaju Cipra, izrazito negativna inflacija uglavnom odražava potrebe za prilagodbom i iznimnu gospodarsku situaciju. U slučaju Rumunjske, ona je rezultat prije svega velikih smanjenja stope PDV-a.4)

U travnju 2016. 6 referentna vrijednost inflacije iznosila je 0,7 %, a tri „države članice s najboljim rezultatima” bile su Bugarska, Slovenija i Španjolska. Iz država s „najboljim rezultatima” opravdano je isključiti države čije se stope inflacije ne mogu smatrati smislenim referentnim mjerilima za druge države članice. Takva su odstupanja ranije utvrđena u izvješćima o konvergenciji iz 2004., 2010., 2013. i 2014. U ovom trenutku opravdano je Cipar i Rumunjsku smatrati državama s netipičnim vrijednostima jer njihove stope inflacije znatno odstupaju od prosjeka za europodručje i njihovo bi uključivanje neopravdano utjecalo na referentnu vrijednost te stoga i na pravednost kriterija. U slučaju Cipra, izrazito negativna inflacija uglavnom odražava potrebe za prilagodbom i iznimnu gospodarsku situaciju. U slučaju Rumunjske, ona je rezultat prije svega velikih smanjenja stope PDV-a. U tom se kontekstu u svrhu izračunavanja referentne vrijednosti upotrebljavaju Bugarska, Slovenija i Španjolska kao države članice koje su iduće po najnižim prosječnim stopama inflacije.

omjer fiskalnog deficita i BDP-a manji od referentne vrijednosti od 3% BDP-a. Iznimka je bila Hrvatska, koja je trenutno jedina od svih promatranih država u kojoj se još provodi fiskalna konsolidacija u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog deficita, s ciljem njegovog otklanjanja do kraja 2016. Što se tiče visine konsolidiranog duga opće države, Hrvatska i Mađarska bile su jedine države članice u kojima je omjer duga i BDP-a bio iznad referentne vrijednosti od 60%, s time da se u Hrvatskoj taj omjer od 2013. godine na dalje povećao, dok se u Mađarskoj neznatno smanjio. Poljski omjer duga i BDP-a bio je iznad 50% u 2015. U Češkoj i Švedskoj omjer je bio ispod 50%, u Rumunjskoj ispod 40%, a u Bugarskoj ispod 30%. Niti jedna od promatranih država nije sudjelovala u europskom tečajnom mehanizmu ERM II. U Švedskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj tečaj je pokazivao relativno visok stupanj kolebljivosti tijekom referentnog dvogodišnjeg razdoblja između dva Izvješća. Iznimka su bile valute Bugarske i Hrvatske. U Bugarskoj postoji režim valutnog odbora u odnosu na euro, a u Hrvatskoj je na snazi režim u kojemu se tečajem upravlja unutar uskog raspona fluktuacije. Većina drugih promatranih valuta oslabjela je u odnosu na euro u referentnom razdoblju, poglavito poljski zlot. Nasuprot tome, češka kruna i hrvatska kuna umjereno su ojačale u odnosu na euro.

Vezano uz konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa, u svih sedam promatranih država zabilježene su dugoročne kamatne stope niže od referentne vrijednosti od 4%, što znači da nisu zabilježene promjene u odnosu na situaciju u vrijeme objave prethodnog Izvješća za 2014. Najniže dugoročne kamatne stope zabilježene su u Češkoj i Švedskoj. Što se tiče zadovoljavanja kriterija nominalne konvergencije u Hrvatskoj, situacija je sljedeća:

1.) Stabilnost cijena – u travnju 2016. dvanaestomjesečna prosječna stopa inflacije mjerena HICP-om u Hrvatskoj iznosila je –0,4%, odnosno bila je znatno ispod referentne vrijednosti za kriterij stabilnosti cijena od 0,7%. Očekuje se da će ta stopa ostati uglavnom nepromijenjena tijekom sljedećih mjeseci. Dvanaestomjesečna prosječna stopa inflacije mjerena HIPC-om fluktuirala je u relativno širokom rasponu od –0,4% do 6,0% u posljednjih deset godina, a prosjek u tom razdoblju iznosio je umjerenih 2,3%. Tijekom 2014. i 2015. godine inflacija je u Hrvatskoj pala na najnižu zabilježenu razinu zahvaljujući niskim cijenama sirovina i slaboj domaćoj potražnji.

3 Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/conrep/cr201606.hr.pdf?ce7322de838ff99a2c8a9850ef930984 4 Izvor: IoK 2016 (EK): http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52016DC0374


U prva četiri mjeseca 2016. prosječna godišnja stopa inflacije mjerena HIPC-om iznosila je –0,6% i uglavnom je posljedica pada cijena sirove nafte i prehrambenih proizvoda, ali i smanjenja administrativno reguliranih cijena plina za kućanstva. Odabiri politike imali su važnu ulogu u određivanju dinamike inflacije u Hrvatskoj u proteklom desetljeću, poglavito usmjerenost monetarne politike na stabilnost cijena. Cilj Hrvatske narodne banke jest ostvariti stabilnost cijena preko režima čvrsto upravljanog fluktuirajućeg tečaja u odnosu na euro. Tijekom razdoblja snažne gospodarske ekspanzije hrvatska monetarna politika bila je ograničena režimom čvrsto upravljanog fluktuirajućeg tečaja, a stajalište cjelokupne politike (uključujući fiskalnu politiku) nije bilo dovoljno čvrsto da spriječi gomilanje makroekonomskih neravnoteža. Očekuje se da će inflacija porasti u sljedećim godinama, ali će ostati na umjerenoj razini; u dugoročnom razdoblju postoji zabrinutost kada je riječ o održivosti konvergencije inflacije u Hrvatskoj. Prema Ekonomskoj prognozi Europske komisije u proljeće 2016., prosječna godišnja inflacija mjerena HIPC-om i dalje će biti negativna, –0,6% u 2016., a u 2017. porast će na 0,7%. Očekuje se da će inflacijski pritisci ostati obuzdani s obzirom na slab gospodarski rast. Rizici za inflacijske izglede uglavnom su uravnoteženi. Pozitivni rizici odnose se na kretanja administrativno reguliranih cijena, dok se negativni odnose na povećanu neizvjesnost glede kretanja globalnoga gospodarstva, što bi moglo smanjiti vanjske cjenovne pritiske. Gledajući dalje unaprijed, proces dostizanja vjerojatno će dovesti do pozitivnih razlika inflacije u odnosu na eurozonu, s obzirom na to da su BDP po stanovniku i razine cijena još uvijek znatno niži u Hrvatskoj nego u eurozoni. Da bi se spriječio rast prekomjernih cjenovnih pritisaka i makroekonomskih neravnoteža, proces dostizanja moraju poduprijeti odgovarajuće politike.

2.) Fiskalna disciplina - U Hrvatskoj je u 2015. zabilježen deficit konsolidirane opće države od 3,2% BDP-a (što je više od referentne vrijednosti od 3% BDP-a). Omjer konsolidiranog duga opće države i BDP-a bio je 86,7% (što je dosta iznad referentne vrijednosti od 60%). U usporedbi s 2014., omjer deficita i BDP-a smanjio se za 2,3 postotna boda, dok se pokazatelj omjera duga povećao za 0,2 postotna boda BDP-a. Europska komisija prognozira da će se u 2016. omjer fiskalnog deficita i BDP-a manjka smanjiti na 2,7%, a omjer državnog duga povećati na 87,6% BDP-a. Što se tiče ostalih fiskalnih pokazatelja, vrijednost omjera fiskalnog deficita i BDP-a premašila je vrijednost omjera državnih investicija i BDP-a tijekom razdoblja od 2011. do 2014., a pretpostavlja se da se to dogodilo i u 2015. godini. Odlukom Vijeća EU Hrvatska se od početka 2014. nalazi u Postupku prekomjernog

proračunskog deficita, s utvrđenim rokom za korekciju deficita ispod referentne razine od 3% BDP-a do kraja 2016. Proljetne ekonomske prognoze Europske komisije 2016. predviđaju da će proračunski deficit biti ispod referentne vrijednosti od 3% BDP-a u 2016., ali upućuje i na postojanje rizika odstupanja od zahtjeva za strukturnom prilagodbom deficita. Isto tako, očekuje se unatoč planiranom poboljšanju strukturnog deficita u 2017. (pod pretpostavkom nepromijenjenih politika) da se neće uspjeti ispuniti fiskalni zahtjevi glede srednjoročnog cilja i referentne vrijednosti smanjenja duga. Nasuprot tome, srednjoročna strategija fiskalne politike u Hrvatskoj (prikazana u Programu konvergencije iz 2016.) prognozira da će strukturni fiskalni deficit biti 1,2% BDP-a u 2016., 1,1% BDP-a u 2017. i 0,8% BDP-a u 2018., što je već ispod najniže razine srednjoročnog cilja (a to je strukturni deficit od 1,7% BDP-a od 2017. nadalje). Stoga postoji prostor za dodatne mjere kako bi se osiguralo pridržavanje Pakta o stabilnosti i rastu u 2017. godini. Omjer duga i BDP-a gotovo se udvostručio od pojave krize u 2009. zbog nepovoljnih gospodarskih uvjeta i velikih primarnih deficita. Omjer duga rastao je brzo i kontinuirano, s 49% BDP-a u 2009. na 86,7% BDP-a u 2015. Ovo snažno povećanje bilo je potaknuto postojano visokim primarnim deficitima, rastućim razlikama između kamatnih stopa na dug i stopa rasta gospodarstva zbog nepovoljnih gospodarskih uvjeta te znatnim usklađivanjima deficita i duga. Posebno intenzivno usklađivanje deficita i duga u 2013. godini uglavnom je posljedica predfinanciranja za prvu polovinu 2014. (zaduženje u 2013. za podmirenje obveza koje dospijevaju u prvoj polovici 2014. godine). Razina i struktura državnog duga štite Hrvatsku u određenoj mjeri od djelovanja kamatnih šokova, dok istodobno postojanje velikog udjela duga nominiranog u stranim valutama upućuje na to da bi fiskalni saldo bio vrlo osjetljiv na promjenu tečaja. Udio državnog duga s kratkoročnim dospijećem je nizak (6,7% u 2015.). Uzimajući u obzir činjenicu da je dugoročni dug u potpunosti ugovoren s nepromjenjivim kamatnim stopama, fiskalni saldo relativno je neosjetljiv na promjene kamatnih stopa na tržištima. Ipak, velik udio javnog duga nominiran je u stranim valutama (78,6% u 2015.), i to uglavnom u euru (74,4% ukupnog duga). Uzimajući u obzir velik udio državnog duga u BDP-u, može se zaključiti da je fiskalni saldo vrlo osjetljiv na tečajne promjene. Režim čvrsto upravljanog fluktuirajućeg tečaja u odnosu na euro koji primjenjuje Hrvatska narodna banka smanjuje veliku osjetljivost fiskalnoga salda na promjene tečaja eura u odnosu na kunu. Dio javnoga duga nominiranog u stranim valutama i dio duga s dugoročnim dospijećem blizu su svojih srednjoročnih trendova, iako je udio duga u eurima na blago uzlaznoj

3 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7235991/2-21042016-AP-EN.pdf/50171b56-3358-4df6-bb53-a23175d4e2de

11


12

putanji. U svakom slučaju, Hrvatska treba poboljšati svoj nacionalni fiskalni okvir. Fiskalna strategija treba se usredotočiti na pitanja koja se odnose na sastav kako bi javna potrošnja postala više usmjerena na rast i zaposlenost. U provedbi Specifičnih preporuka za države članice iz 2014. o fiskalnom upravljanju ostvaren je skroman napredak jer najavljene mjere nisu bile donesene. Izazovi u hrvatskom fiskalnom okviru odnose se na operacionalizaciju i neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku i reviziju Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Nadalje, potpuno prihvaćanje brojčanih fiskalnih pravila, kontrola rashoda preko revizija potrošnje i učinkovito planiranje proračuna ključni su za poboljšanje hrvatskoga fiskalnog okvira.

3.) Stabilnost tečaja: tijekom dvogodišnjeg referentnog razdoblja (u razdoblju između dva Izvješća o konvergenciji) hrvatska kuna nije sudjelovala u ERM-u II, već se njome trgovalo prema fleksibilnom tečajnom režimu koji uključuje čvrsto upravljani fluktuirajući tečaj valute. Tečaj kune bio je stabilan tijekom referentnog razdoblja, a njome se trgovalo po tečaju blizu njezinoga prosječnoga tečaja u svibnju 2014. od 7,595 kuna za euro, koji se upotrebljava kao referentna vrijednost u ogledne svrhe (s obzirom na to da ne postoji središnji paritet u mehanizmu ERM II). Tečaj na dan 18. svibnja 2016. iznosio je 7,488 kuna za euro, što je za 1,4% više od njegove prosječne razine zabilježene u svibnju 2014. U referentnom razdoblju maksimalno odstupanje prema gore i prema dolje u odnosu na referentnu vrijednost bilo je +/- 1,7%. Gledano u duljem roku, tečaj hrvatske kune prema euru nominalno je deprecirao za 3% u posljednjih deset godina. Kretanje tečaja hrvatske kune prema euru odraz je strategije Hrvatske narodne banke da ograniči tečajne fluktuacije povremenim tržišnim intervencijama. Hrvatska narodna banka provela je dvije devizne intervencije na početku 2015., pri čemu je prodala euro za domaću valutu. Cilj je bio smanjiti deprecijacijske pritiske koje su banke prouzročile pri prilagođavanju svoje devizne pozicije u situaciji kad je Vlada odlučila zamrznuti tečaj u odnosu na švicarski franak za otplatu kredita na razini tečaja koji se primjenjivao prije odluke švicarske središnje banke da prestane održavati ciljani minimalni tečaj u odnosu na euro. Nadalje, od rujna 2015. Hrvatska narodna banka poduzela je niz mjera da smanji pritiske na deviznim i novčanim tržištima koje su izazvale zakonske promjene kojima je uređena konverzija kredita u švicarskim francima. U referentnom razdoblju razlika između kratkoročnih kamatnih stopa i tromjesečnog EURIBOR-a bila je, prosječno, na niskoj razini. Razlika se povećala krajem trećeg tromjesečja 2015. zbog navedenih zakonskih promjena, a potom se smanjila jer su mjere Hrvatske narodne banke smanjile pritiske

na novčana tržišta. Realni efektivni tečaj hrvatske kune deprecirao je tijekom posljednjih deset godina, no ovaj pokazatelj treba tumačiti s oprezom jer je tijekom tog razdoblja Hrvatska bila podvrgnuta procesu ekonomske konvergencije, što otežava bilo koju povijesnu procjenu kretanja realnog tečaja.

4.) Dugoročne kamatne stope - Tijekom referentnog razdoblja od svibnja 2015. do travnja 2016. dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj iznosile su prosječno 3,7%, što je ispod referentne vrijednosti od 4,0% za kriterij konvergencije kamatnih stopa. Dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj spustile su se s razine od iznad 8% u 2009. na 3,6% u 2016., a pad je bio prekinut trima epizodama rasta dugoročnih kamatnih stopa. Prvi rast bio je u razdoblju od 2011. do 2012., kada su dugoročne kamatne stope porasle s oko 6% na gotovo 8%. Drugo razdoblje rasta zamijećeno je u 2013. u uvjetima smanjenja kreditnih rejtinga. Dugoročne kamatne stope nastavile su padati početkom 2014., a pad je prekinut povećanjem prinosa u 2015. Taj se rast djelomično može pripisati slabom gospodarskom okružju i zakonskim promjenama povezanima s konverzijom kredita u švicarskim francima te povećanoj političkoj neizvjesnosti nakon izbora. Agencije za dodjelu rejtinga ocijenile su da su izgledi za kreditni rejting Hrvatske tijekom 2014. i 2015. negativni. Razlika između dugoročnih kamatnih stopa u Hrvatskoj u odnosu na eurozonu povećala se od početka 2013., a na kraju promatranog razdoblja iznosila je 2,7 postotnih bodova. Razlika kamatnih stopa povećavala se tijekom financijske krize 2008. i 2009., a smanjivala se od 2009. nadalje. Posljednje povećanje premašivalo je ono zabilježeno u eurozoni, a uvelike je odražavalo dugoročna strukturna pitanja i slab gospodarski rast, unatoč relativno otpornom financijskom sektoru. Razlika između dugoročnih kamatnih stopa u odnosu na prinos država eurozone s rejtingom AAA iznosila je 3,4 postotna boda na kraju promatranog razdoblja. Tržišta kapitala u Hrvatskoj manja su i znatno su manje razvijena od onih u eurozoni, ali su među najrazvijenijima u državama srednje i istočne Europe. Nebankovni financijski sektor relativno je velik u odnosu na usporedive države, a nebankovne institucije također imaju važniju ulogu u financijskom posredovanju. U razdoblju od financijske krize posebno je porasla važnost mirovinskih fondova. Ispunjavanje brojčanih konvergencijskih kriterija u određenom trenutku nije samo po sebi jamstvo za nesmetano pridruživanje ekonomskoj i monetarnoj uniji. Države koje uvode euro moraju moći dokazati održivost svojih konvergencijskih procesa. Stoga su u mnogim promatranim državama potrebne trajne prilagodbe ekonomskih politika, s naglaskom na osiguranje dugotrajne


održivosti i poboljšanja povezanih s fiskalnim kriterijima. Cilj strukturnih reformi trebao bi biti uspostava pouzdanih institucija i dobrog gospodarskog upravljanja, čime će se stvoriti povoljni uvjeti za učinkovitu upotrebu kapitala i radne snage te fleksibilna tržišta rada i proizvoda. Preduvjet za održivu konvergenciju je makroekonomska stabilnost, a posebice zdrava fiskalna politika. Visok stupanj fleksibilnosti na tržištima proizvoda i rada nužan je za sprječavanje makroekonomskih šokova. Mora postojati kultura stabilnosti, s dobro ukorijenjenim inflacijskim očekivanjima koja pogoduju ostvarenju stabilnosti cijena. Povoljni uvjeti za učinkovitu upotrebu kapitala i radne snage u gospodarstvu potrebni su za povećanje ukupne faktorske produktivnosti i dugoročnoga gospodarskog rasta. Održiva konvergencija također zahtijeva učinkovite institucije i poticajno poslovno okružje. Visok stupanj ekonomske integracije s eurozonom potreban je za postizanje sinkronizacije poslovnog ciklusa.

Nadalje, moraju se uvesti primjerene makrobonitetne politike (kako bi se spriječio rast makroekonomskih neravnoteža, kao što su prekomjerna povećanja cijena imovine i ciklusi naglog rasta i pada kredita) te primjeren okvir za nadzor financijskih institucija.

Opis zahtijevane pravne konvergencije i njena ocjena za Hrvatsku u Izvješću 2016.

U domeni pravne konvergencije, ESB ocjenjuje da niti u jednoj od sedam promatranih država članica postojeći pravni okvir nije u potpunosti usklađen sa svim preduvjetima za uvođenje eura. Naime, promatra se je li nacionalno zakonodavstvo usklađeno s Ugovorima i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut) i jesu li ispunjeni statutarni zahtjevi koje određena nacionalna središnja banka treba ispuniti kako bi postala sastavni dio Eurosustava. Kao i u prethodnim izvješćima, i dalje postoji neusklađenost pravnog okvira kojim se regulira neovisnost središnjih banaka, osobito njihove institucionalne i financijske neovisnosti te osobne neovisnosti. Nadalje, u svim promatranim državama, uz iznimku Hrvatske, postoji neusklađenost u vezi sa zabranom monetarnog financiranja državnog proračuna, kao i s pravnom integracijom njihovih središnjih banaka u Eurosustav. Pri ocjeni pravne konvergencije ESB nije ograničen na provođenje formalne ocjene izričaja nacionalnog zakonodavstva te također može provjeravati je li provedba relevantnih odredaba u skladu s duhom Ugovora i Statuta. ESB posebno vodi računa o svim oblicima pritisaka na tijela nadležna za odlučivanje u nacionalnim središnjim bankama (NSB) bilo koje države

članice koji ne bi bili u skladu s duhom Ugovora s obzirom na neovisnost središnje banke. ESB također vodi računa o potrebi nesmetanoga i kontinuiranog funkcioniranja tijela nadležnih za odlučivanje u nacionalnim središnjim bankama. S tim u vezi, relevantna tijela države članice posebno su dužna poduzimati potrebne mjere kako bi se osiguralo pravodobno imenovanje sljednika u slučaju upražnjenja pozicije člana tijela nadležnog za odlučivanje u NSB-u. ESB pozorno prati sva kretanja prije donošenja pozitivne konačne ocjene u kojoj zaključuje da je nacionalno zakonodavstvo države članice usklađeno s Ugovorom i Statutom. Detaljan prikaz zahtijevane pravne konvergencije detaljno je opisan u skraćenoj verziji Izvješća na hrvatskom jeziku na stranicama 15-41 (poglavlje 2.2 Usklađenost nacionalnog zakonodavstva s Ugovorima), s naglaskom na pitanja usklađenosti s Ugovorima i Statutom, neovisnosti nacionalnih središnjih banaka (funkcionalne, institucionalne, osobne i financijske), povjerljivosti, zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa, jedinstvenog pisanja naziva valute euro te pravne integracije nacionalnih središnjih banaka u Eurosustav.

Što se tiče pravne konvergencije Hrvatske, pravna osnova djelovanja i poslovanja Hrvatske narodne banke temelji se na Ustavu (Ustav Republike Hrvatske, NN, br. 5/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. SuP-O-2014 od 14. siječnja 2014.), odredbama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, NN 75/2008. od 1. srpnja 2008., Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, NN, br. 54/2013. od 7. svibnja 2013. - dalje u tekstu: „Zakon o HNB-u”). ESB je konstatirala da nije bilo promjena u vezi s točkama navedenima u prethodnom Izvješću o konvergenciji iz lipnja 2014. te se stoga isti komentari ponavljaju u ovogodišnjoj ocjeni. Glede institucionalne neovisnosti Hrvatske narodne banke, Zakon o HNB-u treba prilagoditi na slijedeći način: • Članak 71. Zakona o HNB-u djelomično zrcali članak 130. Ugovora i članak 7. Statuta. Posebice, članak 71. stavak 2. Zakona o HNB-u izričito ne zabranjuje slučaj da Vlada nastoji utjecati na članove tijela Hrvatske narodne banke nadležnih za odlučivanje u obavljanju njihovih zadaća. S obzirom na to, Zakon o HNB-u treba prilagoditi kako bi bio u potpunosti usklađen s člankom 130. Ugovora i člankom 7. Statuta.

• Zakon o HNB-u ne ispunjava sve zahtjeve za neovisnost središnje banke. Hrvatska je država članica EU-a s odstupanjem (tj. planira u dogledno vrijeme uvesti euro) i stoga mora poštovati sve zahtjeve za prilagodbu iz članka 131. Ugovora (tj. potrebno je odredbe o zadaćama u statutima nacionalnih središnjih banaka usporediti s odgovarajućim odredbama Ugovora i Statuta te se moraju otkloniti sve neusklađenosti)

13


14

Zaključak

Hrvatska je visoko eurizirana država, većina depozita stanovništva u hrvatskim bankama deponirana je u eurima i većina kredita koje su hrvatske banke odobrile stanovništvu vezana je valutnom klauzulom uz kretanja tečaja eura. Na prvi pogled, čini nam se da de facto imamo sve idealne predispozicije za uvođenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Hrvatskoj, no Europska središnja banka i ostale europske institucije inzistiraju na ispunjavanju de iure kriterija u obliku kriterija konvergencije definiranih Ugovorom iz Maastrichta.

NEWSLETTER

Osim ispunjavanja četiri nominalna kriterija ekonomske konvergencije tijekom referentnog razdoblja koje prethodi izradi Izvješća o konvergenciji, treba uzeti u obzir i pravnu konvergenciju. Prema nalazima ESB-ovo Izvješća o konvergenciji 2016., možemo zaključiti da Hrvatska trenutno zadovoljava nominalne kriterije stabilnosti cijena (uz naznaku da postoji zabrinutost kada je riječ o budućim kretanjima cijena) i dugoročnih kamatnih stopa na državne obveznice.

Kriterij stabilnosti tečaja formalno se ne može preispitati jer Hrvatska još uvijek ne participira u tečajnom mehanizmu ERM2. Kriterij fiskalne discipline Hrvatska trenutno uopće ne zadovoljava jer su vrijednosti proračunskog deficita i duga više od referentnih vrijednosti propisanih Ugovorom iz Maastrichta, zbog čega se Hrvatska i nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog deficita. Što se tiče ispunjenja pravnih zahtjeva da zakoni države članice koja pretendira postati članicom europozone moraju garantirati potpunu neovisnost središnje banke te omogućiti njezinu integraciju u europski sustav središnjih banaka (ESSB), osnovni cilj Hrvatske narodne banke (održavanje stabilnosti cijena) istovjetan je osnovnom cilju Europske središnje banke, no svi zahtjevi za neovisnost središnje banke još nisu u potpunosti zadovoljeni. Navedene primjedbe odnose se na područja institucionalne i osobne neovisnosti te međunarodne suradnje i potrebne su još neke pravne prilagodbe kako bi se postiglo potpuno usklađenje s odredbama članka 131. Ugovora. U svakom slučaju, možemo intuitivno reći da je do sada postignut vrlo visok stupanj usklađenosti zakonodavstva pošto je za druge države koje pretendiraju postati članicama eurozone popis potrebnih prilagodbi koje još treba napraviti u pravnom dijelu mnogo dulji.

Ukoiiko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr


UDK: 331.5 15

Alen Halilović, mag. oec.*

ERASMUS+: 2017. na raspolaganju 13% više sredstava nego 2016. Europska komisija objavila je krajem listopada Poziv na iskaz interesa za 2017. za Erasmus+, program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Sredstva na raspolaganju za taj projekt u 2017. narasla su za gotovo 300 milijuna eura u odnosu na 2016., a riječ je i o najvećem skoku od prve godine programa Erasmus+ (2014.). Vodič programa Erasmus+ sastavni je dio poziva na podnošenje prijedloga u okviru programa Erasmus+ za 2017. Organizacije i ustanove koje traže financiranje putem tog poziva moraju ispunjavati uvjete za sudjelovanje i financiranje navedene u vodiču. Glavne izmjene koje će se uvesti za 2017. uključuju:

• uvođenje koncepta „europskih prioriteta u nacionalnom kontekstu” u okviru strateškog partnerstva za ključnu aktivnost 2., • prilagođavanje pravila o financiranju za neke decentralizirane aktivnosti, • aktivnost „Saveza za sektorske vještine” više nije obuhvaćena ovim općim pozivom i vodičem programa, nego će se obraditi zasebno u okviru posebnog poziva na podnošenje prijedloga koji je najavila Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu. * Alen Halilović, asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Kao i 2016., u vodiču za 2017. poseban je naglasak stavljen na poticanje projekata kojima se podupiru socijalna uključenost (osobito izbjeglica i migranata) te sprečavanje radikalizacije. U financijskoj perspektivi 2014. – 2020. program Erasmus+ se sastoji od: Ključne aktivnosti 1 – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince koja potiče mobilnost pojedinaca, učenika, studenata, vježbenika, mladih i volontera te djelatnika u odgoju, obrazovanju i području mladih iz javnih ustanova i organizacija civilnog društva. U okviru ove ključne aktivnosti, sredstva će se dodjeljivati i za projekte Erasmus Mundus Združenih diplomskih studija (EMJMD), koji predstavlja integrirani međunarodni studijski program visoke razine koji donosi 60, 90, ili 120 ECTS bodova. Osim toga, zajmovima za diplomske studije Erasmus+ potencijalnim studentima diplomskih studija omogućit će se pristup zajmovima, kojima će se podržati njihovi studiji u inozemstvu za vrijeme razdoblja provedbe programa Erasmus+. Ključne aktivnosti 2 – Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse koja potiče stvaranje strateških partnerstava, udruživanja znanja i udruživanja sektorskih vještina.


16

Sredstva se mogu koristiti i za projekte izgradnje i jačanja kapaciteta mladih, koji pružaju podršku suradnji s partnerskim zemljama. Unutar ove aktivnosti financiraju se i IT platforme, kao što su e-Twinning, European Platform for Adult learning – EPALE i European Youth Portal.

Ključne aktivnosti 3 – Podrška reformi politika koja promiče razmjenu znanja, u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, potrebnog za razvoj politika temeljenih na podacima i praćenje politika u okviru strategije Europa 2020. Moguće je financirati buduće inicijative za jačanje razvoja inovativnih javnih politika, kao i instrumente europskih politika u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ističe se poticanje suradnje s međunarodnim organizacijama, dijalog dionika, promidžba politika i programa Erasmus+. Aktivnosti Jean Monnet – podržavaju akademske module, katedre i centre izvrsnosti kojima se potiču i razvijaju

obrazovni sadržaji, podučavanje, nastava i istraživanja u vezi s europskim integracijama. Financiraju se mreže i projekti usmjereni na poticanje rasprava s akademskom zajednicom o europskim politikama, a sredstva se mogu dobiti i za aktivnosti u vezi s studijima EU-a i pitanjima EU-a. Aktivnosti u području sporta – omogućuju davanje potpore zajedničkim partnerstvima i financiranje amaterskih europskih sportskih događaja.

Točni rokovi i datumi za podnošenje projektnih prijedloga u okviru Eramus+ programa se objavljuju na mrežnoj stranici Agencije za mobilnost i programe EU: www. mobilnost/natječaji.hr, dok su u tablici 1. prikazani mjeseci u kojima se očekuju natječaji po pojedinim ključnim aktivnostima za 2017. godinu.

Tablica 1. Rokovi za podnošenje projektnih prijedloga u 2017. AKTIVNOSTI PROGRAMA ERASMUS+

MJERE KOJE SE PODUPIRU

Mobilnost pojedinaca u području mladih Ključna aktivnost 1

Mobilnost pojedinaca u području obrazovanja i osposobljavanja Mobilnost pojedinaca u području mladih

veljača

Strateška partnerstva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih Strateška partnerstva u području mladih

Strateška partnerstva u području mladih

Jačanje kapaciteta u području visokog obrazovanja Jačanje kapaciteta u području mladih

Sportske aktivnosti

travanj

Strateška partnerstva u području mladih

Koalicije znanja/sektorskih vještina

Aktivnosti Jean Monnet

veljača

listopad

Događaji velikih razmjera europske volonterske službe

Ključna aktivnost 3

veljača

Mobilnost pojedinaca u području mladih

Zajednički magistarski studiji Erasmus Mundus

Ključna aktivnost 2

INDIKATIVNI MJESEC ZA PODNOŠENJE PRIJAVA

Sastanci mladih i donositelja odluka u području mladih

Katedre, moduli, centri izvrsnosti, potpora udrugama, mreže, projekti Zajednička partnerstva koja se odnose isključivo na Europski tjedan sporta

Zajednička partnerstva koja se ne odnose na Europski tjedan sporta

veljača

travanj ožujak

travanj

listopad veljača veljača veljača srpanj

veljača

travanj

listopad veljača

siječanj svibanj


AKTIVNOSTI PROGRAMA ERASMUS+

Sportske aktivnosti

MJERE KOJE SE PODUPIRU Mala zajednička partnerstva

Neprofitni europski sportski događaji koji se odnose isključivo na Europski tjedan sporta Neprofitni europski sportski događaji koji se ne odnose na Europski tjedan sporta

U nastavku donosimo primjere dobrih praksi s ciljem korištenja rezultata projekata ili nadahnuća za za njihovu daljnju prilagodbu i razvoj.

1. Ključna aktivnost 1 – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince (Područje mladih)

Naziv projekta: Budi aktivan! Nositelji projekta: Nezavisna udruga mladih, Lepoglava Partner: Polska fundacija razwoju przedsiebiorczosci i edukaciji (Poljska), Associazione Giosef-Unito (Torino), Associació Finestra d’Oportunitat (Španjolska) Ciljevi: Unaprjeđenje volonterskih vještina kako bi povećali šanse za zapošljavanjem. Aktivnosti: Sedmodnevna međunarodna razmjena mladih za 20 sudionika, koja se održala u Lepoglavi od 10. do 17. kolovoza 2015. godine. U razmjeni sudjeluju četiri europske države, Hrvatska, Italija, Španjolska i Poljska, a svaka je organizacija sudjelovala u razmjeni s pet sudionika. Tema projekta je unaprjeđenje volonterskih vještina kako bi povećali šanse za zapošljavanjem. Projektom se želi povezati problem nezaposlenosti mladih s volontiranjem i ekologijom te promovirati važnost volontiranja posebice u vrijeme kad je teško pronaći posao. Aktivnosti projekta su radionice, aktivnosti na otvorenome, kvizovi, razmjene primjera dobre prakse, igre, igranje uloga, vođenja debate i dr. Vrijednost projekta: 9.951,00 eura Trajanje projekta: 1. 6. 2015. – 1. 6. 2017.

2. Ključna aktivnost 2 – Strateška partnerstva (Područje visokog obrazovanja)

Naziv projekta: Student Business e-Academy (SBeA) Nositelji projekta: Sveučilište u Splitu Partneri: Middlesex University Higher Education Corporation (Velika Britanija), Universidad de Málaga (Španjolska) Ciljevi: Cilj projekta je proizvesti visoko kvalitetni personalizirani e-learning program za mlade poduzetnike/ studente zainteresirane za poduzetništvo kako bi im se omogućilo stjecanje ključnih poduzetničkih vještina i znanja potrebnih za realizaciju njihovih poslovnih ideja te pripremilo za ulazak na tržište. Aktivnosti: Osmišljavanje i izrada modula za program

INDIKATIVNI MJESEC ZA PODNOŠENJE PRIJAVA svibanj

siječanj svibanj

akademije s potpunim setom materijala i alata za učenje te prevođenje istih na tri jezika partnera (hrvatski, engleski i španjolski); izrada virtualne platforme preko koje se program izvodi; izrada priručnika za korištenje e-learning platforme; izrada vodiča za poduzetnike početnike; kreiranje SBeA online knjižnice; kreiranje digitalne startup igre koja u SBeA program implementira inovativni način interaktivnog učenja; održavanje 4 transnacionalna sastanaka svih partnera na kojima se dogovaraju i razmatraju projektne aktivnosti, prati napredak i kvaliteta provođenja projekta; održavanje 2 multiplier eventa na kojima se zainteresiranim potencijalnim korisnicima predstavljaju intelektualni rezultati projekta; održavanje dvije petodnevne konferencije za polaznike akademije na kojima polaznici, uz intenzivan trening poslovnih vještina te pripremu za daljnje virtualno pohađanje akademije, imaju i priliku upoznati svoje kolege, raditi u internacionalnim timovima i razmjenjivati iskustva; diseminacijske aktivnosti. Vrijednost projekta: 226.400,00 eura sufinancirano od Europske komisije, a ostatak sredstvima Sveučilišta u Splitu potpomognuto Programom tehnološkog razvoja, istraživanja i primjene inovacija Splitsko-dalmatinske županije. Trajanje projekta: 1. 10. 2015. – 1. 10. 2017.

3. Ključna aktivnost 3 - Potpora reformi politika (Strukturirani dijalog: sastanci mladih i donositelja odluka u području mladih)

Naziv projekta: Sloboda i odgovornost: Rješenja mladih za probleme današnjice Nositelji projekta: Svjetski savez mladih Hrvatska, Zagreb Partner: World Youth Alliance Europe (Belgija) Ciljevi: Vratiti povjerenje mladih u proces donošenja odluka i upoznati ih s mogućnostima sudjelovanja u procesu donošenja odluka na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini; osnažiti mlade za političku participaciju i aktivno građanstvo u kulturnoj, društvenoj, medijskoj i ekonomskoj sferi, omogućiti susret mladih s donositeljima odluka kako bi raspravljali o pitanjima koja mladi smatraju bitnima i predložili načine njihova rješavanja. Aktivnosti: Osmodnevna međunarodna konferencija za

17


18

45 sudionika iz Zagreba, Bruxellesa, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije. Metodama neformalnog, vršnjačkog i interkulturalnog učenja sudionici su se upoznali s mogućnostima sudjelovanja u procesu donošenja odluka na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini, Strukturiranim dijalogom i radom Savjeta mladih. Također, okruglim stolovima i debatama na kojima su sudjelovali donositelji odluka, predstavnici akademske zajednice i civilnog društva problematizirale su se teme građanskog odgoja, postizanja dijaloga u demokratskom društvu, slobode medija, odnosa umjetnosti i slobode, eutanazije, društvenog poduzetništva itd. Vrijednost projekta: 15.420,00 eura Trajanje projekta: 15. 8. 2015. – 15. 3. 2016.

4. Aktivnosti programa Jean Monnet (Potpora institucijama)

Naziv projekta: Opservatorij politika u Hrvatskoj (POLOCro28) Koordinator projekta: Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb. Ciljevi: Glavni cilj projekta je unaprijediti, proširiti, inovirati i ojačati vidljivost istraživačkih aktivnosti Instituta za razvoj i međunarodne odnose – IRMO te pokrenuti javne rasprave o odabranim EU politikama. Specifični ciljevi su: (i) analizirati odabrane EU politike i njihov utjecaj na provedbu politika na spomenutim područjima u Hrvatskoj; (ii) identificirati ključne nedostatke u implementaciji EU politika u Hrvatskoj i izraditi preporuke za donositelje odluka s efikasnijim mjerama za ostvarivanje EU ciljeva na osnovi iskustava i primjera dobre prakse novih država članica EU; (iii) unaprijediti komunikaciju o EU politikama između istraživača, donositelja odluka i civilnog društva; (iv) unaprijediti vještine i znanja mladih istraživača o odabranim EU politikama njihovim uključivanjem u istraživačke aktivnosti projekta pod nadzorom mentora. Aktivnosti: Organizacija okruglih stolova, izrada policy analiza i kratkih periodičkih analitičkih osvrta te objavljivanje knjige koja će objediniti rezultate istraživanja; izrada i održavanje internetske stranice projekta; diseminacija materijala te organizacija završne međunarodne konferencije. Multidisciplinarni pristup projekta omogućuje detaljnu elaboraciju šest izdvojenih EU politika (ekonomska politika i Europski semestar; socijalna politika i nezaposlenosti mladih; kohezijska politika i upravljanje EU fondovima; konkurentnost, ulaganja i pametna specijalizacija; energetska politika te zaštita okoliša) kao i njihovu implementaciju u Hrvatskoj. U okviru projekta analizirat će se i iskustva odabranih novih EU zemalja članica, kako bi se izradile preporuke za donositelje odluka u Hrvatskoj. Svaka od navedenih EU politika bit će prezentirana u policy paperu i u obliku kraćih analitičkih osvrta te će se o svakoj pojedinoj EU politici raspraviti na okruglom stolu.

Okrugli stolovi, namijenjeni ključnim ciljnim skupinama, doprinijet će boljem razumijevanju određenih EU politika u kontekstu članstva Hrvatske u EU-u i podizanju svijesti o nužnosti kontinuirane implementacije ekonomskih i socijalnih reformi u okviru revidirane strategije Europa 2020. Sukladno tome, projekt doprinosi aktivnijem angažmanu građana po pitanju EU politika. Vrijednost projekta: 84.628,17 eura. Trajanje projekta: 1. 9. 2015. – 31. 8. 2018. Internetska stranica projekta: http://polocro28.irmo.hr/.

5. Sport

Naziv projekta: On The Move Koordinator projekta: Međimurska županija, Čakovec Partneri: Međimurski savez sportske rekreacije Sport za sve (Hrvatska), Community Voluntary Services for Broxbourne and East Herts (UK), Município de Lousada (Portugal), Center Za Zdravje In Razvoj Murska Sobota (Slovenija), Gymnastické centrum (Slovačka), Foundation For the Promotion of Social Inclusion in Malta (Malta) Ciljevi: Pridonijeti podizanju svijesti o potrebi fizičke aktivnosti i zdrave prehrane kao temelja zdravog načina života kod predškolske djece i njihovih roditelja. Aktivnosti: U svih šest država partnera organizirat će se tri sportske aktivnosti tjedno za djecu od četiri do sedam godina koje će uključivati gimnastiku, plivanje i atletiku, kao i obiteljska sportska događanja dva vikenda u mjesecu te predavanja nutricionista i kuharske radionice za obitelji. Aktivnosti hrvatske komponente odvijat će se u Prelogu, Čakovcu, Murskom Središću i Nedelišću. Osmislit će se i video-tutorial kao set vježbi za djecu i obitelji, izradit će se slikovnice za djecu i smjernice za zdrave navike u obiteljima ne pet jezika. U Međimurskoj županiji u projekt će biti uključeno 200 djece predškolske dobi, primarno djece s niskom razinom tjelesne aktivnosti i prekomjernom tjelesnom težinom i njihovim obiteljima. Vrijednost projekta: 578.215,69 eura, sufinanciranje 80,00 %. Trajanje projekta: 1. 1. 2016. – 30. 6. 2017.


UDK: 338.2 Institut IFO – Institut za ekonomska istraživanja (Leibniz) pri Sveučilištu u Münchenu za Zakladu hrvatskog državnog zavjeta

Sažetak programa gospodarskih reformi za održiv rast i zapošljavanje

Projektni tim: Teresa Buchen, Marcus Drometer, Nadine Fabritz, Oliver Falck, Rigmar Osterkamp, Joachim Ragnitz, Markus Reischmann, Marina Riem, Julio Saavedra, Siegfried Schönherr, Johannes Steinbrecher, Thomas Steinwachs, Michael Weber, Martin Werding, Timo Wollmershäuser i Erdal Yalcin.

1. Glavni izazovi Hrvatska prolazi sedmu godinu recesije. Ni članstvo u Europskoj uniji nije donijelo olakšanje. Uz visoku stopu nezaposlenosti, napuhan i neučinkovit javni sektor, preskup sustav socijalne zaštite i činjenicu da neki od najpametnijih ljudi odlaze iz države ne iznenađuje da je vrlo nisko na ljestvicama raznih pokazatelja, od javnog duga preko konkurentnosti do lakoće poslovanja. Sasvim je jasno da tako ne može nastaviti. Svaka gospodarska reforma koje bi izvukla Hrvatsku iz ove krize mora pokrivati vrlo širok raspon i baviti se brojnih i velikim izazovima.

Usporedba cijena ključnih izvoznih dobara s proizvodima u drugim zemljama pokazuje da je proizvodnja u Hrvatskoj skuplja od one u sličnim zemljama. Taj nedostatak još je više naglašen činjenicom da su propisi zastarjeli, a javna uprava neučinkovita, što stavlja velik teret na izvoz i poduzetničke aktivnosti, dakle na motor gospodarstva. Uvjeti za osnivanje i vođenje tvrtki u Hrvatskoj nisu dobri, a nužni su za dugoročan rast gospodarstva.

Ovo je potaklo mnoge Hrvate da u poduzetničke vode uplove u drugim državama. Ukupno iseljavanje palo je za 18% između 2000. i 2010., no iseljavanje visoko obrazovanih Hrvata skočilo je za 33%, što bi ozbiljno moglo ugroziti inovativne kapacitete zemlje u budućnosti.

Porast izravnih stranih ulaganja i više međunarodne trgovine, a posebno izvoza dobara, uvelike bi pomoglo rješavanju ovog pitanja, ali i još jednog problema – niske stope sudjelovanja na tržištu rada, koja je jedna od najnižih u Europskoj uniji. U 2014. samo dvije trećine stanovništva u radnoj dobi (15-64 godine) službeno je bilo aktivno na tržištu rada, što znači da su bili ili zaposleni, ili nezaposleni i u potrazi za poslom.

Unatoč ovako niskoj stopi participacije, nezaposlenost, koja je 2014. iznosila 17,3%, iznimno je visoka. Štoviše, više od polovice (58,4%) nezaposlenih dugoročno su nezaposleni, što je mnogo više nego u većini sličnih zemalja. No to nije sve: u dobnoj skupini od 15-24 godina, stopa nezaposlenosti 2013. bila je 50%, u 2014. godini 45,5%, s dugoročnim udjelom nezaposlenosti od 50%.

Siva ekonomija u Hrvatskoj 2014. godine iznosila je 28% službenog BDP-a, što je za deset postotnih bodova više od prosjeka u 31 europskoj zemlji. Samo Bugarska i Rumunjska imaju gore pokazatelje. Ovo je djelomično rezultat neučinkovitosti vlade u naplati poreza, što ljude potiče, i olakšava im, da izbjegavaju plaćanje poreza i uključuju se u sivu ekonomiju. To, prirodno, uništava poreznu bazu, što je nedostatak kojem doprinosi nesposobnost vlade da na pravedan način raspodjeli porezno opterećenje. Hrvatska je javna uprava prema međunarodnim standardima neučinkovita i obilježena lošom koordinacijom i udvostručavanjem struktura među različitim jedinicama. Smanjenje te neučinkovitosti imalo bi pozitivne rezultate, poput nižih izdataka i viših prihoda, zahvaljujući učinkovitijoj naplati poreza. Štoviše, kako su razlike u kamatama između kreditiranja u kunama i u stranoj valuti velike zadnjih nekoliko desetljeća, zajmoprimci su se, sasvim razumljivo, odlučivali uzimati kredite u stranoj valuti. Više od 70% svih kredita danih kućanstvima te ne-financijskim i financijskim korporacijama denominirani su ili indeksirani u stranoj valuti, uglavnom u euru i švicarskom franku, što je najviša stopa u Europi. Pogrešno usmjereni poticaji na pozajmljivanje u stranim valutama doveli su do osjetljivosti na vanjske šokove i deprecijacije kune.

19


20

Osim privatnoga duga, javni dug denominiran u stranim valutama također je velik (samo oko 23,3,% javnoga duga denominirano je u kunama) te je hrvatski proračun osjetljiv na vanjske šokove i rizike vezane uz tečaj. Opći državni dug blago je pao između 2002. i 2007., no nakon početka financijske krize 2008. te narednih recesijskih godina naglo je rastao. Godine 2014. omjer državnoga duga prema BDP-u (85,0%) bio je ispod EU prosjeka (86,8%), no u usporedbi sa sličnim zemljama srednje i istočne Europe Hrvatska ima drugi najveći omjer duga prema BDP-u te se očekuje da će on 2016. narasti na 93,9%. Nadalje, državna jamstva koja se daju državnim kompanijama predstavljaju rizik za održivost javnih financija. Očit korak bio bi restrukturiranje državnih poduzeća kako bi se smanjile predvidljive obveze i budući državni izdaci, no privatizacija u Hrvatskoj tekla je sporo u 2014. Gospodarska kriza uzrokovala je stvaranje snažnog financijskog pritiska na glavni, prvi stup hrvatskog mirovinskog sustava, što je imalo značajan učinak na javne financije. Subvencije državnog proračuna u mirovinski sustav iznosile su 2014. godine oko 5,0%. Kako je u to vrijeme proračunski deficit bio 5,7% BDP-a, može se reći da su se subvencije financirale dugom. A da bi situacija bila još složenija, mirovinski je sustav previše rastrošan, velikodušno dopušta prijevremenu mirovinu, relativno niske kriterije za invalidsku mirovinu te mirovine za posebne skupine (vojnike, policajce, političare ili akademike). Slika 1. Dolina političke smrti

Gotovo 20% stanovništva u radno sposobnoj dobi prima neku vrstu mirovinskih beneficija, a broj onih koji aktivno pridonose u odnosu na korisnike pao je na 1,16 (u odnosu na 3,0 1990. godine). S druge strane, razina beneficija (kao postotak prosječne oporezive plaće) za starosnu mirovinu niska je u odnosu na druge zemlje EU i OECD-a.

2. Politička dilema vezana uz strukturne reforme

Veliki izazovi koji su gore opisani nisu nov fenomen, ali su se pogoršali od nastanka financijske krize 2008. Kao rezultat toga čini se da je spremnost hrvatskog stanovništva na promjene velika. Stoga ne bi trebalo zanemariti tu energiju i spremnost te ne treba pokušati zadržati stvari onakvima kake su sada. Održavanje statusa quo nije se pokazalo dobrim zadnjih nekoliko godina te bi još više smanjilo bogatstvo. Umjesto toga, treba iskoristiti resurse kako bi se provele nove reforme. Neke političke snage računaju da dodatne fondove EU koji bi riješili hrvatske probleme. Iskustvo je, međutim, pokazalo da je ekonomski poticaj s fondovima EU učinkovit samo kratkoročno. Za dugoročnije i trajnije učinke nužni su apsorpcijski kapaciteti poput ljudskog kapitala i dobrih institucija. Strukturne reforme koje se odnose na institucionalne promjene i stvaranje ljudskog kapitala traju duže od realnih investicija, poput onih u infrastrukturu, no povrat u smislu rasta vjerojatno bi bio veći i održiviji.


Strukturne reforme biti će bolne kratkoročno i mogu dovesti do moguće „doline političke smrti“, posebno ako se takve reforme najave prije izbora. Glavni je izazov educirati glasače o neizbježnosti i dugoročnoj koristi strukturnih reformi. Slika 1.

Kako bi se ublažila ta politička dilema, treba odabrati reforme kojima će dolina smrti biti što kraća i blaža. Neke će reforme imati trenutan učinak, a za druge će biti potrebno vrijeme za provedbu i učinak. Empirijske procjene zemalja sličnih Hrvatskoj pokazuju da je devalvacija lokalne valute povezana s očitim pozitivnim učincima na izravna strana ulaganja i izvoz, da vodi do održivog rasta BDP-a koji s vremenom stvara nova radna mjesta i pomaže državi u konsolidaciji proračuna. U dugom roku izravna strana ulaganja mogu potaknuti domaće inovacije koje bi dovele do dodatnog rasta i novih radnih mjesta. „Dolina“ bi se mogla ublažiti kombiniranjem strukturnih reformi s fondovima EU. Jedan je primjer latvijski program stvaranja radnih mjesta putem javnih radova, kojeg je sufinancirao europski socijalni fond. Kao odgovor na krizu između 2009. i 2011., program je otvorio više od 11,000 privremenih radnih mjesta. Program je bio usmjeren na nekvalificirane radnike i dugotrajno nezaposlene koji nisu imali pravo na naknadu za nezaposlene. Cilj je projekta bio aktiviranje nezaposlenih, održavanje i pomaganje u usvajanju novih vještina te smanjivanje psiholoških posljedica dugotrajne nezaposlenosti. Pokazalo se da je oko 22% sudionika uspjelo pronaći posao tijekom ili nakon programa. To je svakako pomoglo ublažiti bolne reforme, smanjujući neizbježne poteškoće i u smislu dubine i u smislu trajanja. Drugim riječima, dolina smrti bila je podnošljivija i kraće je trajala.

3. Elementi programa reformi za Hrvatsku 3.1. Pregled

Temeljita studija dostupnih podataka, rezultati intervjua s dionicima u Hrvatskoj, pregled relevantne literature, studije drugih zemalja, plodonosne radionice s našim hrvatskim partnerima i pažljiva primjena ekonomskih načela doveli su do prijedloga politika koje se može okarakterizirati sveobuhvatnim, provedivim i osmišljenima za rješavanje gore navedenih izazova. Prijedlozi reformi podijeljeni su u nekoliko skupina: •• Makro-financijske reforme •• Kontrolirana devalvacija kune kako bi se uklonili poticaji za zaduživanje u stranim valutama i povećala interna konkurentnost •• Uvođenje zakona o osobnom bankrotu •• Revizija zaštite potrošača i regulacije banaka kako bi se dodatno smanjili poticaji za zaduživanje u stranim valutama •• Tržište rada

•• Povećati fleksibilnost u određivanju plaća i prilikom zapošljavanja/otpuštanja •• Aktivirati neaktivne •• Mirovinska reforma •• Povećati zakonsku dob odlaska u mirovinu u skladu s demografskim starenjem i smanjiti poticaje za prijevremeno umirovljenje i za primanje invalidskih mirovina •• U budućnosti beneficije za starosnu mirovinu treba stabilizirati na trenutnu razinu, ili čak povećati •• Obrazovanje •• Olakšati prijelaz iz škole na posao •• Educirati nekvalificirane radnike •• Državni proračun / javna uprava •• Osigurati kontinuitet poreznog sustava kako bi se povećalo povjerenje u zakonodavstvo i vladu •• Širenje porezne baze kroz nultu toleranciju na izbjegavanje plaćanja poreza i sivu ekonomiju te povećanjem participacije na tržištu rada •• Povećati učinkovitost javne uprave •• Smanjiti plaće u javnoj upravi kao uzor za određivanje plaća u privatnom sektoru •• Poslovno okruženje •• Privatizacija ne-strateških državnih poduzeća •• Olakšavanje poslovanja •• Dugoročne strukturne reforme •• Strategija za inovacije okrenute tržištu •• Strategija razvoja infrastrukture uz prioritetne projekte prijevoza

3.2. Detaljniji prikaz reformi Makro-financijske reforme Tečaj

Usporedba cijena za ključna izvozna dobra pokazuje da su cijene u prosjeku 7% više u Hrvatskoj nego u zemljama-konkurentima poput Poljske. Način ponovnog uspostavljanja konkurentnosti jest devalvacija kune za 7% realno (ili 13% nominalno). Predlažemo kontroliranu devalvaciju kako bi se cilj postigao nakon nekoliko godina. Predložena devalvacija određuje se razlikom kamatnih stopa između zajmova u kunama i onih u stranoj valuti (euro).

U prošlosti su razlike u kamatnim stopama uvijek bile veće od promjena tečaja kuna/euro, tako da je bilo razumno zaduživati se u stranim valutama. Dobro odabran i kontroliran put devalvacije ne bi samo pridonio vraćanju konkurentnosti hrvatskih cijena, nego bi uklonio štetne poticaje na zaduživanje u stranim valutama. Ako se ne provede devalvacija, preveliko zaduživanje u stranim valutama može se spriječiti samo strogim zabranama na daljnja zaduživanja u stranim valutama.

21


22

Očekujemo da se cilj od 13% nominalne devalvacije dosegne u razdoblju od 7 do 13 godina, ovisno o veličini razlike kamatne stope u budućnosti. Devalvacija bi dovela do negativnih učinaka u bilanci, no ako se ona provede postupno, takvi učinci na bilancu mogu se ublažiti te na njih mogu bolje reagirati i dužnici i banke.

Predlažemo li mi novi režim tečaja u Hrvatskoj? Ne. Zadnjih nekoliko godina HNB je prihvatio devalvaciju kune od 0,5% godišnje prije interveniranja. Naš je prijedlog blago povećati brzinu devalvacije smanjenjem intenziteta intervencija HNB-a. Uvođenje zakona o osobnom bankrotu

Zaduženost kućanstava velik je problem u Hrvatskoj. Kako su mnogi krediti denominirani u stranoj valuti, devalvacija kune još će povećati vjerojatnost opterećenja za ta kućanstva koja nemaju sredstva u stranoj valuti. Predložena kontrolirana devalvacija uklonit će poticaje za zaduživanje u stranim valutama. Za rješavanje problema zaduženih kućanstava predlažemo uvođenje zakona o osobnom bankrotu koji bi omogućio pojedincima i mikropoduzetnicima restrukturiranje njihova duga, u skladu s kontinentalni europskim pristupom zakonu o bankrotu potrošača, koji omogućuje nov početak, ali tek nakon razdoblja problema i sankcija („zasluženi početak“).

Na temelju iskustva s postojećim zakonima o osobnom bankrotu u Europi, preporuča se najduže razdoblje otplate 3 do 5 godina. Provedba novog zakona o osobnom bankrotu treba biti utkana u institucionalnu infrastrukturu, što uključuje dostupnost i kvalitetu sudaca i upravitelja, administrativne kapacitete te računovodstvene i sustave vrednovanja. Nadalje, zakon o osobnom bankrotu trebao bi potaknuti izvansudske nagodbe kako bi se smanjilo opterećenje institucionalne infrastrukture kao i povezani troškovi postupaka. Dobar primjer postupaka izvansudske nagodbe načela su i smjernice latvijske vlade, Svjetske banke i MMF-a 2009. godine za izvansudsko rješavanje pitanja hipoteka potrošača. Zaštita potrošača i regulacija banaka kako bi se dodatno smanjili poticaju na zaduživanje u stranim valutama

Predložena kontrolirana devalvacija kune zasigurno će ukloniti poticaje za zaduživanje u stranim valutama. Pa ipak, informacijska nesimetrija između privatnih zajmoprimaca i institucionalnih zajmodavaca može i dalje rezultirati nenamjeravanim zaduživanjem u stranim valutama. Zaduženost kućanstava u Hrvatskoj često je rezultat akumulacije brojnih, često manjih potrošačkih kredita.

Predlažu se, stoga, mjere zaštite i informiranja potrošača: (1) smjernice banaka ili državnih tijela kojima se potrošače informira o mogućim rizicima povezanima uz njihove zajmove. Posebno u slučaju zajmova u stranim valutama, potrošače treba informirati o mogućim negativnim učincima promjene tečaja; (2) savjetovanje o zaduživanju i financijsko obrazovanje pojedinaca koje treba početi već u školi; (3) kreditni registar privatnih potrošača koji će omogućiti bankama i poduzećima uvid u kreditnu povijest pojedinca. Sljedeća preporuka odnosi se na interno upravljanje rizikom financijskih institucija, uz obvezu uključivanja rizika kreditiranja u stranoj valuti u njihove interne sustave upravljanja rizikom te strože kapitalne zahtjeve za pokrivanje rizika vezanih uz kreditiranje u stranoj valuti. Europski odbor za sustavni rizik (ESRB) daje preporuke financijskim institucijama za upravljanje rizikom te izravno od nacionalnih nadzornih tijela traži nametanje politika kreditiranja i upravljanja rizikom financijskim institucijama u njihovim državama.

Dobar je primjer upravljanja kreditima u stranoj valuti onaj austrijskog tijela za financijsko tržište (FMA) koje od financijskih institucija traži da „izračunaju učinke promjena tečaja na portfelj kredita u stranim valutama koristeći smisleni stres-test barem jednom godišnje“. Stres-testovi trebaju kvantificirati učinke promjena valuta na solventnost zajmoprimca i na kapacitet upravljanja rizikom kreditnih institucija. Ishodi stres-testova moraju se na odgovarajući način odražavati u poslovnoj politici. Štoviše, FMA naglašava da kredite u stranoj valuti treba davati samo onim klijentima s dostatnim prihodima u toj valuti.

Tržište rada

Kako je navedeno u 2. poglavlju, devalvacija kune trebala bi imati pozitivne učinke na izravna strana ulaganja. Literatura o ekonomiji pokazuje da je izravno ulaganje često katalizator i da pozitivan učinak na gospodarski rast postaje još vjerojatniji kada zemlja ima odgovarajuće institucije, fleksibilno tržište rada, pozitivno okruženje za poslovanje, odgovarajuću razinu obrazovanja radne snage i kvalitetnu infrastrukturu. Odluka u prilog postupne devalvacije kune stoga ne sprečava vladu od napredovanja i u tim drugim segmentima, posebno u smislu reforme tržišta rada. Ona mora biti usmjerena i na one koji imaju posao i na one koji ga trenutno traže ili su neaktivni na tržištu rada. Povećanje fleksibilnosti tržišta rada

S obzirom na to da se u Hrvatskoj nezaposlenost razlikuje među industrijama i među skupinama stanovnika,


trenutne minimalne plaće koje su iste za sve segmente trebaju zamijeniti minimalne plaće koje će se razlikovati u različitim industrijama. Takve specifične minimalne plaće trebaju uzeti u obzir specifične okolnosti svake industrije i mogu ih definirati socijalni partneri i vlada. Kako bi se najosjetljivije skupine radnika (npr. dugotrajno nezaposlene, nekvalificirane i mlade) integriralo u tržište rada, trebalo bi uvesti smanjene stope minimalnih plaća kako bi se ukinule ili barem ublažile barijere zapošljavanja tih radnika. To bi vjerojatno pomoglo i u borbi protiv neprijavljenog rada ako su plaće u sivoj ekonomiji niže od minimalne plaće.

Osim toga, potrebni su fleksibilniji postupci zapošljavanja i otpuštanja. Obvezne otpremnine treba ograničiti isključivo na neopravdane otkaze, jer to u znatnoj mjeri smanjuje očekivane troškove prilikom zapošljavanja. Uz to, treba ukinuti zabranu zapošljavanja tvrtkama nakon otpuštanja viška radnika, kako bi se omogućilo tvrtkama da pravovremeno reagiraju na promijenjene poslovne okolnosti. Veća fleksibilnost i niži troškovi rada nevezani uz plaću vjerojatno će povećati otvaranje novih radnih mjesta i dovesti do manje poticaja za ugovore na određeno vrijeme u odnosu na one za stalno.

Neizravan način smanjenja troškova plaća bez rezanja plaća jest povećanje radnog vremena, primjerice povećanje dnevnog, tjednog ili mjesečnog radnog vremena, smanjenje dana praznika ili dana godišnjeg odmora. U tom smislu važno je imati na umu da je zakonski dopušten najduži broj radnih sati u Hrvatskoj niži nego u sličnim zemljama. Nadalje, mali je broj ljudi koju u Hrvatskoj radi subotom, navečer ili po noći. Ovakva mjera bi vjerojatno bila dobro prihvaćena jer se odnosi na sve. Aktiviranje neaktivnih

Neaktivnost na tržištu rada rezultat je ne samo manjka potražnje nego i skromnih poticanja na uključivanje u radnu snagu. U Hrvatskoj su mnoge naknade radno sposobnim pojedincima, poput naknade za nezaposlene, socijalna pomoć, prijevremena mirovina i slično, pasivne, što znači da se pojedincima plaća da ne rade. Čim takav korisnik naknada počne raditi, naknade se ukidaju na temelju 1:1.

Štoviše, pasivni korisnici imaju mogućnost dodatnog prihoda na nezakonit način, u sivoj ekonomiji, u kojoj su bruto plaće jednake neto plaćama. Takav sustav ne potiče pojedince koji bi zarađivali relativno niske bruto plaće da potraže posao na formalnom tržištu rada. Poticanje na uključivanje u formalno tržište rada može se postići pomoću dviju vrsta mjera: (1) promjene programa naknada, (2) stroža primjena politika za aktivno tržište rada.

To zahtjeva pažljivu reviziju kriterija za primanje naknada kod dugotrajno nezaposlenih, invalidskih mirovina, prijevremenog umirovljenja i privilegiranih mirovina. Međunarodno je iskustvo, naime, pokazalo da je dugotrajno ili neograničeno primanje naknada štetnije od razine naknada u smislu nepristupanja tržištu rada. Primjeri američkog sustava poreznih kredita/olakšica Earned Income Tax Credit (EITC) i britanskog Working Tax Credit (WTC) pokazuju da ukidanje naknada treba biti usmjereno na stvaranje marginalnog opterećenja na zarađeni dohodak (uključujući kumulativne učinke s porezima na plaće, doprinose u socijalno osiguranje i ukidanje drugih naknada poput naknada za kućanstvo), uz najnižu stopu od 50% i najvišu 70%. Kako bi se ograničili fiskalni troškovi, smanjenje stope ukidanja trebaju biti usredotočene na određene raspone zarađenog dohotka, zanemarujući poslove s vrlo niskim plaćama te potičući primatelje na prihvaćanje poslova s punim radnim vremenom kako bi se prešla granica siromaštva. Među mjerama drugoga tipa, osim aktivnog savjetovanja, određivanja uvjeta za traženje poslova i educiranja nezaposlenih, treba posvetiti posebnu pozornost na to da se korisnicima koji dugo primaju naknadu nametne obveza rada te da se organiziraju javni radovi.

Aktiviranje korisnika naknada posebno je teško ako oni kombiniraju naknade s radom na crno. Stoga treba pratiti njihovo vrijeme na odgovarajući način kako bi ih se odvratilo od zlouporabe naknada i drugim pravila vezanih uz oporezivanje i druga davanja. To se može učiniti putem uvođenja jasnih obveza rada prema kojima pojedinci, u zamjenu za primanje socijalne pomoći, moraju sudjelovati u programima javnih radova određeni dio dana ili tjedna. Ovakvi programi također imaju dodatne pozitivne učinke, jer poboljšavaju zapošljivost i povećavaju niske razine kvalifikacija mnogih korisnika. Programe radova treba organizirati decentralizirano, lokalne (općinske) vlasti trebaju imati vodeću ulogu, uz tijesnu suradnju općina i regionalnih ogranaka državnih službi za zapošljavanje. Posao treba biti organiziran tako da sudionici rade samo za općine ili u suradnji s neprofitnim organizacijama (nevladinim i vladinim) kako bi rizik zamjene redovnih radnih mjesta bio malen.

Spašavanje mirovinskog sustava

Trenutni mirovinski sustav u Hrvatskoj ne samo da predstavlja težak financijski teret za državni proračun, nego je jednostavno neodrživ. Kriterije za invalidske mirovine, prijevremeno umirovljenje i privilegirane mirovine treba kritički revidirati ne samo zbog tržišta rada nego i zbog financijske održivosti same zemlje.

23


24

Promjene kriterija za nove korisnike te mjere rehabilitacije primatelja invalidskih mirovina doveli bi do značajnog smanjenja broja primatelja mirovina koji još nisu dosegnuli zakonsku dob umirovljenja. Demografsko starenje dodatno će povećati financijski pritisak na prvi mirovinski stup te je ključno automatski povezati zakonsku dob umirovljenja s očekivanim životnim vijekom. Prema trenutnoj formuli razine naknada, niska razina naknada (mjerena kao postotak ukupnih oporezivih plaća) omogućena upravo tim stupom vremenom će još više erodirati, što se ne može kompenzirati unaprijed financiranim (drugim) mirovinskim stupom. Još važnije, stope doprinosa u drugi stup treba postupno povećati na razinu predviđenu originalnim prijedlogom reforme mirovinskog sustava koji je taj sustav uveo. Uz to, kako bi se stabilizirala razina naknada, te dugoročno čak i povećala, formula u prvom stupu treba biti izmijenjena i treba staviti veći naglasak na rast plaća nego na inflaciju.

Prijelaz na indeksiranje plaća također je od pomoći ako u ranoj fazi reformi rast plaća bude umjeren, dok inflacija može malo porasti (jer će primjerice cijene uvezenih dobara rasti nakon deprecijacije kune). U tom slučaju indeksiranje plaća privremeno ograničava rast troškova mirovina i pridonosi konsolidaciji proračuna, u skladu s gore spomenutim zahtjevima za konsolidacijom. Nakon ovog prijelaznog razdoblja, indeksiranje plaća preuzet će ulogu dugoročnog stabiliziranja razine mirovinskih naknada.

Obrazovanje

Prijelaz iz škole na posao Širenje dvojnog obrazovnog sustava u Hrvatskoj pomoglo bi u rješavanju problema visoke nezaposlenosti mladih i nepostojanja odgovarajućih vještina na tržištu rada. Trenutno samo obrtničke škole nude pravi nastavni program dvojnog obrazovanja, dok stručne i trgovačke škole imaju manje organizirane prakse. Kampanje kojima se informira javnost o prednostima strukovnog dvojnog obrazovanja mogle bi promicati privlačnost ovog oblika obrazovanja, olakšavajući prijelaz iz škole na posao. Jednako tako mogao bi se mobilizirati privatni sektor prema usvajanju tog sustava. Usavršavanje nekvalificiranih

Programi usavršavanja koji su dio programa tržišta rada u Hrvatskoj nisu transparentni. Učinkovit način pružanja takvog obrazovanja bio bi putem sustava vaučera, koji bi posebno bili usredotočeni na osobe sa slabim ili nikakvim formalnim kvalifikacijama. Međunarodno iskustvo pokazuje da bi ova skupina najviše profitirala od takvih mjera.

Integriranjem svih mjera usavršavanja u jedan sustav vaučera mogućnosti za usavršavanje bile bi mnogo transparentnije. Sustav vaučera utjecao bi na stvaranje mogućnosti odabira i konkurenciju što bi dovelo do veće učinkovitosti. Vaučeri omogućuju sudionicima optimalno izražavanje svojih preferencija i stoga povećavaju korist. Sustav vaučera daje sudionicima mogućnost promjene pružatelja usluga ako usluge nisu zadovoljavajuće i time pružatelji usluga bolje odgovaraju na potrebe korisnika. Ako se usredotoči na nezaposlenost, takav sustav vaučera povećao bi zaposlenost. Ako se usredotoči na zaposlenike i poslodavce, povećao bi aktivnosti cjeloživotnog učenja i smanjio neusuglašenost vještina s potrebama na tržištu rada.

Državni proračun/javna uprava Državni proračun

Cjelokupna konsolidacija proračuna trebala bi biti usredotočena na dugoročnu održivost kroz strukturne reforme, a ne na kratkoročna fiskalna usklađenja. Opća razina poreza u Hrvatskoj u skladu je s europskim prosjecima. Umjesto izbornih darova u vidu smanjenja poreza, bilo bi bolje osigurati kontinuitet poreznog sustava kako bi se povećalo povjerenje u zakonodavstvo i vladu. To međutim ne znači da porezni sustav u svim svojim elementima treba ostati takav kakav jest. Kako je navedeno u dijelu o reformi tržišta rada, i porezni sustav i sustav državnih beneficija trebaju pružati poticaje za uključivanje na redovno tržište rada. Iskrivljenja koja donose porezi treba ukloniti smanjivanjem i broja poreza i broja poreznih olakšica. Broj poreznih postupaka i njihovo pojednostavljivanje promicanjem elektroničkih postupaka prijavljivanja poreza i elektroničke komunikacije s poreznim tijelima nužni su za smanjenje troškova vezanih uz poreze. To bi imalo dodanu korist uklanjanja mogućnosti korupcije.

Širenje porezne baze može se postići i putem nulte tolerancije na utaju poreza i na sivu ekonomiju. Treba znatno povećati mogućnost detektiranja slučajeva utaje poreza. Kako bi se to osiguralo, treba povećati broj djelatnika koji provode revizije i poboljšati njihovo usavršavanje i metodologiju odabiranja slučajeva. Uz to, treba dosljednije primjenjivati zakonske kazne za utaju poreza, a to pogotovo moraju činiti sudovi. Kada je riječ o sivoj ekonomiji, nužna je bolja suradnja između porezne uprave i drugih državnih tijela. Nadalje, obrazovni sustav i sustav informiranja javnosti trebaju se koristiti za upoznavanje javnosti s negativnim učincima sive ekonomije i za povećanje razine etičnosti. Ovome cilju pridonijelo bi i poboljšanje kvalitete dobara i usluga koje pruža država.


Porezna baza može se proširiti i uklanjanjem poreznih izdataka koji su iskrivljeni, loše usmjereni i rezultiraju slabom transparentnošću. Najskuplji porezni izdaci najčešće su oni usmjereni ka poticanju štednje za mirovinu, promicanju posjedovanja nekretnine za stanovanje, zdravstvenom osiguranju i dobrotvornim donacijama. Treba izraditi javno dostupna izvješća o poreznim izdacima koja pomažu u prepoznavanju mogućih područja širenja porezne baze i povećavaju transparentnost.

Transparentnost treba poboljšati i u smislu javnoga duga. Politike koje se odnose na zaduživane i standardi izvješćivanja moraju obuhvatiti implicitne i eksplicitne te predvidljive i nepredvidljive fiskalne rizike. Potrebne su i strategija upravljanja dugom i agencija za upravljanje dugom kako bi ocjenjivali, regulirali, kontrolirali i sprečavali financijske rizike. Strategiju treba razviti i agenciju osnovati što prije. Javna uprava

Kako bi se olakšalo učinkovito i brže upravljanje državnim uslugama, Hrvatska se mora usredotočiti na razvoj digitalnih postupaka i uvođenje elektroničkog poslovanja na sve razine državnih agencija. Osim povećanja učinkovitosti, ovo bi smanjilo birokraciju i uklonilo mogućnosti korupcije. Učinkovitost javne uprave treba dodatno povećati uklanjanjem dvostrukih struktura i broja državnih službenika, što je trenutno velik teret za državni proračun. Od 2010. godine, sustav „jedan-za-dva“ vodi prema smanjenju broja državnih službenika.

Ovaj proces mogao bi se ubrzati kad bi se državnim službenicima ponudile privlačne mogućnosti prelaska u privatni sektor. Nužnost smanjenja državnih službenika ne smije zamagliti činjenicu da u nekim područjima javne uprave broj zaposlenika zapravo treba povećati. Svako pravo o zamjeni mora dopustiti ovakvu fleksibilnost. Opterećenje proračuna moglo bi se također umanjiti kad bi se smanjile plaće u javnom sektoru i državnim poduzećima. Plaće u javnom sektoru u načelu su usporedive s drugim zemljama EU, čak su i pale u proteklih nekoliko godina.

Bez obzira na to, u donjoj polovici platne ljestvice i dalje su veće premije plaća. Smanjenje plaća u javnom sektoru u tom segmentu moglo bi dovesti do smanjenja plaća u istom segmentu u privatnom sektoru, stvarajući tako nove prilike zapošljavanja za dio tržišta rada obilježen iznimno visokom nezaposlenošću. Određivanje plaća u javnom sektoru moglo bi biti uzor plaćama u privatnom sektoru, poboljšavajući na taj način konkurentnost hrvatskoga gospodarstva zbog manjih troškova plaća.

Poslovno okruženje Privatizacija državnih poduzeća Javni dug u Hrvatskoj koji je visok te i dalje raste, ugrožava fiskalnu održivost. Strukturne reforme treba provesti kako bi se spriječio daljnji rast javnoga duga. Državna poduzeća treba privatizirati i prihod iskoristiti za smanjenje duga. Istovremeno državna jamstva i subvencije državnim poduzećima treba smanjiti i učiniti ih mnogo transparentnijima. Privatizaciju treba provesti u dva koraka.

Prvo državna poduzeća treba kategorizirati kako bi se započelo s prodajom poduzeća u konkurentnim i komercijalnim sektorima. Infrastrukturnu imovinu treba razmatrati (ako uopće) u kasnijim fazama, jer njihova privatizacija uključuje javne politike poput zaštite potrošača od zlouporabe monopolskih pozicija i jamčenje pristupa svim građanima, te je složeno regulatorno pitanje. Slino tome, poduzeća koja se bave resursima poput voda ili šuma treba posebno regulirati i zaštititi. Čak i poduzeća čija privatizacija nije planirana u prvoj fazi te poduzeća od strateškog interesa treba pažljivo analizirati i po potrebi restrukturirati. Restrukturiranje treba uključivati depolitizaciju uprave i povećanje upravljačke autonomije i odgovornosti, postavljanje jasnih ciljeva, redovno ocjenjivanje rezultata, razmišljanje o strukturi poticaja i transparentnost u objavljivanju podataka. Olakšavanje poslovanja

Kako bi se olakšao rast i promicalo otvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj treba olakšati poslovanje. Olakšanje poslovanja odnosi se na to koliko je lako ili teško poduzetnicima osnovati i voditi tvrtku, ako poštuju sve relevantne propise. To je također u pozitivnom odnosu s dotokom investicija i koristima od izravnih stranih ulaganja. U prošlom desetljeću Hrvatska je uvela brojne propise kako bi poboljšala ovaj pokazatelj i sada je među 30 ekonomija koje su pokazale najveći napredak između 2013. i 2014. No tvrtke u Hrvatskoj i dalje imaju velik administrativni teret u smislu vremena i troška. Osnivanje tvrtke, dobivanje građevinske dozvole, registriranje nekretnine i prekogranična trgovina i da je su najkritičniji aspekti. Osnivanje tvrtke znatno bi se olakšalo kad bi se uveli elektronički postupci i omogućili elektronički potpisi kao valjan element. U području izdavanja građevinskih dozvola, treba razmotriti gdje je regulativa nepotrebna, jer trenutna regulativa je očito preveliko opterećenje. Postupci uknjižbe nekretnine trebaju se razlikovati među industrijama različitih profila rizika i omogućiti lakše procedure (primjerice, online uknjižba) za industrije niskog rizika. Prekogranična trgovina vjerojatno bi profitirala od smanjenja broja potrebnih dokumenata.

25


26

Uz to, zdravo poslovno okruženje s transparentnim i jednostavnim procesima vjerojatno bi umanjilo mogućnosti korupcije.

Dugoročne strukturne okvirne reforme Strategija za inovacije

Izravna strana ulaganja pokazala su se mnogo puta kao značajan izvor transfera tehnologije za zemlje u tranziciji. Njihovo privlačenje pomoglo bi Hrvatskoj približiti se dosezima tehnologije u svijetu. U tom kontekstu strukturne reforme koje povećavaju izravna strana ulaganja mogle bi biti najbolja politika inovacija za Hrvatsku. Drugi je način promicanja inovacija poticanje istraživanja i razvoja u javnom sektoru. Međutim, zbog ograničenja državnog proračuna, treba pažljivo odabrati mjere na temelju međunarodnih kriterija. Porezne olakšice vezane uz istraživanje i razvoj imaju pozitivan učinak na istraživanje i razvoj, no one su skupe, stoga se ne preporučaju za Hrvatsku. Čini se da bi za Hrvatsku bila bolja opcija sustav izravno dodijeljenih subvencija za istraživanje i razvoj (a posebno onih usmjerenih na projekte suradnje u istraživanju i razvoju) kako bi se oni potakli u privatnom sektoru. Pa ipak, treba biti oprezan da subvencije ne istisnu privatna ulaganja u tom području. Druga mogućnost poticanja istraživanja i razvoja u privatnom sektoru su vaučeri za suradnju između malih i srednjih poduzeća i istraživačkih institucija. Na kraju, javna nabava inovacija pokazala se učinkovitom strategijom povećanja istraživanja i razvoja u privatnom sektoru. Slično kao kod subvencija za istraživanje, i javna nabava trebala bi biti osmišljena tako da potakne konkurenciju među potencijalnim dobavljačima. Javna nabava za inovacije ubija dvije muhe jednim udarcem – javna nabava inovativnih elektroničkih rješenja za državu, primjerice, ne bi samo povećala učinkovitost javne uprave, nego i potakla istraživanje i rast u privatnom sektoru u tehnološkom području, s velikim mogućnostima prelijevanja u druge sektore.

Trenutno je financiranje istraživanja u akademskom sektoru na niskim razinama i dugoročno bi ga trebalo povećati. Istovremeno, donosioci politika moraju povećati autonomiju sveučilišta i istraživačkih institucija i među njima potaknuti konkurenciju. Autonomija i konkurencija zajedno dokazali su se vrlo učinkovitima u poboljšavanju istraživačkih rezultata sveučilišta. Strategija za infrastrukturu

Infrastruktura je nužna za gospodarski razvoj zemlje. Dobro razvijena prijevozna i komunikacijska infrastruktura

povezuje lokalno gospodarstvo s međunarodnim tržištima. Hrvatska infrastruktura relativno je konkurentna u usporedbi sa sličnim zemljama, no i dalje zaostaje u usporedbi s razvijeni zemljama. Hrvatska bi trebala iskoristiti svoj strateški položaj u Europi i luke na Jadranskome moru učiniti glavnim, integrativnim dijelom paneuropskih transportnih koridora. Za to je potrebno značajno poboljšanje međunarodnih luka i željezničkog sektora, posebno onih uz glavne koridore, s fokusom na kvalitetu, a ne kvantitetu. S obzirom na važnost učinkovite popratne infrastrukture (primjerice signalizacija i sustavi u željezničkom sektoru), ulaganja u ovom području treba uzeti u obzir od samog početka. Konačno, ne treba zanemariti ni poboljšanje prijevoznih operatera.

Dobro osmišljeni transportni projekti paneuropskog karaktera idealni su kandidati za strukturne fondove EU, jer bi koristili i lokalnom gospodarstvu i EU. Kako bi se poboljšali izgledi uspješnog financiranja, moraju uzeti u obzir sve aspekte koji igraju ulogu u osiguranju njihove izvedivosti, uključujući, uz gore navedene elemente, i odgovarajuću infrastrukturu. U svakom slučaju, uspješno financiranje takvih projekata iz fondova EU jest pozitivno za hrvatsko gospodarstvo, no to nas ne smije odvratiti od potrebe poduzimanja drugih strukturnih reformi navedenih u ovom prijedlogu.

4. Zaključak

Sedam godina recesije, visoka zaduženost i ogromna nezaposlenost nepogrešivi su znakovi da se u Hrvatskoj ne može nastaviti kao do sada. Jedina je svijetla točka činjenica da je situacija tako ozbiljna da je stanovništvo spremnije na bolne reforme nego što je bilo u prošlosti.

Ovi prijedlozi sastavljeni su na temelju političke mogućnosti njihove provedbe, odnose se na najvažnije izazove s kojima je Hrvatska u ovom trenutku suočena i uzimaju u obzir međudjelovanje i međuovisnost različitih politika. Trebali bi se provesti kao paket, jer se pojedinačnom provedbom neće postići željeni rezultat. Provedba reformi imat će političku cijenu. Hrvatska, stoga, treba hrabro vodstvo i čelnike koji će se suočiti s neizbježnom dolinom političke smrti povezane sa svakom ozbiljnijom reformom. Samo se na taj način zemlja nakon sedam teških godina može izvući iz krize.


27

Aktivnosti ureda

Maletić: Mladi poput Luke, njihove ideje i volja za stvaranjem novog, inspiriraju i motiviraju U Kući Europe u Zagrebu zastupnica Maletić sudjelovala je na završnoj konferenciji projekta My Global Voice na temu „Kako se uključiti? – Perspektive mladih u SAD-u i EU“.

My Global Voice je platforma mladih koju je pokrenuo zagrebački maturant i budući student DePauw Universityja u Indiani, Luka Ignac. Projekt My Global Voice, koji se odvija uz potporu veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, ima za cilj podići političku aktivnost srednjoškolaca u Hrvatskoj. U sklopu projekta održana su predavanja i radionice u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Rijeci i Splitu, na temu aktivnosti mladih u civilnom društvu, političke participacije te poduzetništva. Na završnoj konferenciji predstavljeni su rezultati projekta My Global Voice tijekom djelovanja u pet hrvatskih gradova, kao i ideje mladih za poboljšanje njihova položaja u zajednici. Na panel raspravi, uz zastupnicu Maletić sudjelovao je i predsjednik Mreže mladih Hrvatske Karlo Kralj.

Zastupnica Maletić govorila je o svom iskustvu uključivanja u politički život te je naglasila kako je važno da se mladi društveno i politički angažiraju. Ustvrdila je kako je nužno podržati inicijative mladih jer je ključno da mladi imaju šansu realizirati svoje ideje tijekom školovanja i studiranja. Kazala je kako je Erasmus prije imao mogućnost financiranja neformalnih skupina mladih što je u međuvremenu izmijenjeno, istaknuvši kako bi u se u hrvatskom proračunu morala uvesti takva mogućnost.

Predstavila je politike za mlade na razini Europske unije istaknuvši da su mladi, s obzirom na visoku nezaposlenost mladih diljem Europske unije, u središtu rasprava u Europskom parlamentu. Upoznala je prisutne kako je na razini Europske unije pokrenuta Inicijativa za zapošljavanje, te kako u proračunu postoji posebna stavka namijenjena mladima u iznosu od 3,2 milijarde eura čime je poslana snažna poruka da je pitanje položaja mladih u društvu jedan od prioriteta Europske unije. Posebno je naglasila važnost obrazovnog sustava koji se mora prilagoditi potrebama gospodarstva, ustvrdivši kako je nužno razvijati poduzetnički duh među mladima, počevši od vrtićke dobi.

Govoreći o uključivanju mladih u društvene procese, zastupnica Maletić je naglasila kako je za uspjeh politike prema mladima nužno partnerstvo i uključivanje mladih u formiranje tih politika. Zbog toga je od 2013. godine održala niz predavanja diljem Hrvatske namijenjenih upravo mladima na temu korištenja EU sredstava za projekte mladih i politika Europske unije prema mladima, a na kojima je u raspravama željela čuti i njihov stav. Također, nedavno je pokrenula pilot projekt za mlade #mojeuprojekt kojem je cilj naučiti mlade osobe kako razmišljati strateški i uspješno pripremiti projekt za financiranje iz EU fondova. Nakon provedbe pilot projekta, razgovarat će s fakultetima kako bi razmislili o uključivanju ovakvog kolegija u svoj nastavni plan. „Nije potrebno studente učiti teoriju o kohezijskoj politici i EU fondovima, već im se treba dati praktično znanje i učiti ih kako strateški i projektno razmišljati“, zaključila je zastupnica Maletić.


28

SPLIT Ljetna škola Europske mreže ideja (EIN) U Splitu se od 29. lipnja do 2. srpnja - pod predsjedanjem potpredsjednika Europske pučke stranke Paula Rangela - održalaLjetna škola Europske mreže ideja (EIN). Više od 200 sudionika iz područja politike, gospodarstva, poduzetništva, akademske zajednice, političkih konzultantskih kuća, novinara i predstavnika civilnog društva. na desetak panela i okruglih stolova raspravljalo je o aktualnim izazovima u Europskoj uniji i svijetu. Radni pak naslov Ljetne škole bio je - „Mediteran - geopolitika i europske integracije. Izazovi i šanse.“ Domaćin - hrvatska EPP delegacija

Domaćin ovogodišnje Ljetne škole bila je hrvatska delegacija u Europskoj pučkoj stranci. Hrvatski europarlamentarci u redovima Europske pučke stranke poveznica su između Hrvatske i EU i sredstvo artikuliranja hrvatskog doprinosa europskim politikama. Geopolitičke teme i europske integracije

Zastupnica Maletić supredsjedala je okruglim stolom „Ekonomska politika, EU fondovi i kohezijska politika” s kolegom Lambertom Van Nistelrooijem, na kojem su sudjelovali Benedicta Marzinotto, politička analitičarka iz Europske komisije, Matthias Schaefer, predsjednik Odjela za ekonomsku politiku Zaklade Konrad Adenauer i Miguel Marin zadužen za ekonomske i javne politike iz zaklade FAES iz Madrida. Predsjednik Ljetne škole Europskih mreža ideja (EIN) Paoulo Rangel iskazao je zadovoljstvo što se ovogodišnja Ljetna škola održala upravo u Splitu. - Sretan sam što se ovogodišnja ljetna škola održala u Hrvatskoj - jer u vremenima u kojima živimo punim izazovima Split je pravo mjesto za raspravu o geopolitičkim pitanjima i europskoj integraciji.

Geopolitičke teme i europske integracije Predsjednik Ljetne škole Europskih mreža ideja (EIN) Paoulo Rangel iskazao je zadovoljstvo što se ovogodišnja Ljetna škola održala upravo u Splitu. - Sretan sam što se ovogodišnja ljetna škola održala u Hrvatskoj - jer u vremenima u kojima živimo punim izazovima Split je pravo mjesto za raspravu o geopolitičkim pitanjima i europskoj integraciji.

SLAVONSKI BROD

Učinkovito upravljanje gradom Zastupnica Maletić u listopadu je posjetila Slavonski Brod gdje je održala predavanje „Značenje lokalne samouprave danas” u sklopu 1. modula projekta „Menadžment lokalne uprave“ koji se održava u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Hanns Seidel (HSSt) i u suradnji sa Županijskim odborom Hrvatske demokratske zajednice Brodsko - posavske županije. Ovaj projekt namijenjen je načelnicima, gradonačelnicima i njihovim zamjenicima te predsjednicima gradskih i općinskih organizacija HDZ-a s ciljem podizanja znanja lokalnih dužnosnika kada je riječ o suvremenim zenanjima i vještinama modernog političkog menadžmenta. Cijela prezentacija zastupnice Maletić dostupna je na web stranici www.ivana-maletic.com.


29

Vijesti iz Europskog parlamenta ECON-BUDG

ECON raspravljao o Izvješću o proračunskom kapacitetu za eurozonu

Na zajedničkoj sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Odbora za proračun (BUDG) u svibnju održana je rasprava na temu uspostave proračunskog kapaciteta za eurozonu, a što je predviđeno i Izvješćem petorice predsjednika. Na drugom dijelu sjednice ECON-a održano je javno saslušanje s Jean-Paulom Gauzèsom, bivšim koordinatorom Europske pučke stranke (EPP) za ECON, kojeg je Europska komisija predložila za predsjednika Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG).

Na zajedničkoj sjednici odbora ECON i BUDG zastupnici su održali prvu raspravu o nedavno objavljenom nacrtu Izvješća o proračunskom kapacitetu za eurozonu koji su izradili izvjestitelji Reimer Böge (EPP) i Pervenche Berès (S&D). U uvodnom izlaganju izvjestitelji su naglasili kako proračun Europske unije nikada nije preispitan od kada je uveden euro kao zajednička valuta. Dovršetak Ekonomske i monetarne unije podrazumijeva i objedinjavanje sredstava za eurozonu. Istaknuli su kako je proračunski kapacitet za eurozonu predviđen i Izvješćem petorice predsjednika u drugoj fazi provedbe. Međutim, ovim Izvješćem Europski parlament upravo priprema tu drugu fazu provedbe već sad. Prema Izvješću, proračunski kapacitet za eurozonu temeljit će se na tri stupa, odnosno imat će tri glavne funkcije: 1) poticanje konvergencije; 2) apsorpciju simetričnih šokova; 3) apsorpciju asimetričnih šokova u eurozoni. Naglašeno je kako je potrebno uključiti Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), koji trenutno postoji kao međuvladin instrument, u zakonodavstvo Europske

unije kako bi postao mehanizam Unije te se postupno preoblikovao u Europski monetarni fond. Također je predviđena uspostava Fonda za crne dane kao i minimalna naknada za nezaposlenost. Naposljetku je istaknuto kako treba povećati limite utvrđene Višegodišnjim financijskim okvirom.

Zastupnici su u raspravi naglasili nužnost proračunskog kapaciteta za eurozonu. Međutim, istaknuli su kako je važno preispitati koje elemente je moguće provesti bez promjene Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a za koje je nužna izmjena Ugovora, naglasivši pritom kako je samo prvi stup moguće provesti bez izmjene Ugovora. Pojedini zastupnici istaknuli su kako proračunski kapacitet mora biti ograničen u iznosu te kako ne smije služiti za spašavanje država članica jer takvi instrumenti već postoje. U tom smislu, proračunski kapacitet ne bi trebao ispunjavati funkciju ESM-a, kao što je istaknuto i u Izvješću petorice predsjednika. Pozvali su na detaljniju razradu i jasniji plan. Zastupnici su također raspravljali o pitanju upravljanja, posebno o nadležnostima funkcije ministra financija koja bi se uvela. Nadalje, postavilo se pitanje demokratske odgovornosti s obzirom da bi Europski parlament trebao biti značajnije uključen u donošenje odluka u okviru proračunskog kapaciteta eurozone. Naposljetku, zastupnici su istaknuli kako je jednako važno pitanje financijskih izvora proračunskog kapaciteta eurozone. U tom smislu, treba se definirati hoće li to biti nacionalni ili europski izvori, pri čemu su izneseni prijedlozi koji uključuju uplate dobiti Europske središnje banke u proračun EU. Zastupnica Maletić smatra kako bi prvo trebalo staviti u funkciju postojeće mehanizme te tek kad smo njih dobro implementirali i vidjeli rezultate, u drugoj fazi razmišljati


30

o nečem novom poput proračunskog kapaciteta, čiji pojedini aspekti svakako ne bi trebali biti ograničeni samo na eurozonu već bi trebali predstavljati rješenja koje će se primjenjivati na sve države članice.

Na drugom dijelu sjednici održano je javno saslušanje s Jean-Paulom Gauzèsom, kandidatom za predsjednika Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG). EFRAG ima za cilj pružati Komisiji tehničku i savjetodavnu pomoć u području ispunjavanja međunarodnih računovodstvenih standarda.

Jean-Paul Gauzès u svom uvodnom izlaganju naglasio je kako je EFRAG visokospecijalizirana institucija koja će pomoći Komisiji u definiranju i standardizaciji međunarodnih računovodstvenih standarda. Naglasio je kako Komisija, odnosno Europska unija mora uzeti u obzir makroekonomski utjecaj računovodstvenih normi na gospodarski rast te istaknuo kako su drugačiji načini izvještavanja u bliskoj prošlosti samo pogoršali krizu. Isto tako, naglasio je kako se u definiranju računovodstvenih standarda mora uzeti u obzir javni interes, istaknuvši pritom kako je Europski parlament dobar partner u definiranju istih. Zastupnike je u raspravi najviše zanimalo što namjerava poduzeti po pitanju produbljivanja dijaloga te uključivanja javnog interesa u definiranje računovodstvenih standarda. Jean-Paul Gauzès je naglasio kako će, ako bude potvrđen za predsjednika EFRAG-a, u raspravu uključiti nacionalne regulatore, stručnjake na području računovodstvenog izvještavanja te Europski parlament, kako bi se osigurala široka i stručna rasprava koja će biti temelj za pojednostavljenje i definiranje računovodstvenih standarda. Nakon saslušanja, održano je glasovanje te je Jean-Paul Gauzès imenovan predsjednikom EFRAG-a.

ECON-EMPL

Za održiv gospodarski rast u Europskoj uniji države članice moraju odlučnije i u potpunosti provesti specifične preporuke Na zajedničkoj sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) u lipnju održan je gospodarski dijalog i razmjena gledišta o Europskom semestru za 2016. s osvrtom na specifične preporuke po državama članicama (engl. Country Specific Recommendations, CSR). Na sjednici su sudjelovali potpredsjednik Europske komisije odgovoran za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis i povjerenica odgovorna za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen.

Potpredsjednik Dombrovskis je u svom uvodnom izlaganju naveo kako se specifičnim preporukama želi potaknuti države članice na provedbu strukturnih reformi u ključnim područjima u roku od 12 do 18 mjeseci, a s ciljem dodatnog poticanja gospodarskog rasta, investicija i zapošljavanja. Specifične preporuke temelje se na tri ključna prioriteta: poticanje investicija, provedba strukturnih reformi i odgovorne fiskalne politike. Prioriteti su definirani u Godišnjem pregledu rasta za 2016. koji je objavljen u studenom 2015. Dombrovskis je naglasio kako su CSR prilagođene gospodarskom stanju u državama članicama. Istaknuo je kako su države članice u kojima su prisutne makroekonomske neravnoteže dobile veći broj specifičnih preporuka. Također je naglasio kako je ove godine Komisija dala ukupno 89 preporuka, za razliku od 150 preporuka prije dvije godine.

Potpredsjednik je naglasio kako je Komisija u suradnji s vladama država članica i socijalnim partnerima sudjelovala u određivanju prioriteta. Međutim, naglasio je kako države članice moraju dodatno uključiti socijalne partnere, nacionalne parlamente i ostale dionike u identificiranju izazova i prioriteta za provedbu ključnih reformi s ciljem poticanja gospodarskog rasta, investicija i zapošljavanja, a kako bi se povećalo vlasništvo nad specifičnim preporuka. Osvrnuvši se na trenutno stanje gospodarstva u Europskoj uniji, Dombrovskis je naglasio kako je Europska unija na putu gospodarskog oporavka i pada nezaposlenosti. Međutim, istaknuo je kako se Europska unija nalazi pred brojnim izazovima poput visoke stope nezaposlenosti mladih, dugotrajne nezaposlenosti i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, unatoč pozitivni učincima akomodativne monetarne politike Europske središnje banke, koja je dovela do pada vrijednosti eura, čime se dodatno potaknuo izvozni potencijal, te unatoč utjecaju pada vrijednosti energenata na svjetskom tržištu na gospodarski rast. Dombrovskis je rekao kako su ovi pozitivni učinci kratkoročni, istaknuvši kako je za održiv gospodarski rast nužna odlučnija i potpuna provedba specifičnih preporuka. Dombrovskis je naglasio kako ograničen napredak u provedbi CSR-a i strukturne slabosti mogu znatno oslabiti izglede za rast i napredak u budućnosti. Istaknuo je kako je zbog toga Komisija proaktivno postupila i osnovala Službu za potporu strukturnim reformama kojoj je cilj pomoći državama članicama u provedbi strukturnih reformi, jačanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta, poboljšanju poslovne klime i pravosudnog sustava, učinkovitoj apsorpciji ESI fondova, itd. U pogledu provedbe odgovorne fiskalne politike, Dombrovskis je naglasio kako se pravila Pakta o stabilnosti i rastu moraju poštovati te je nužno uložiti dodatne napore u sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza.


Istaknuo je kako je u nekim državama članicama postignut napredak, spomenuvši pritom Cipar, Irsku i Sloveniju, koje su uspjele smanjiti deficit ispod referentne vrijednosti od 3 posto, čime su izašle iz postupka prekomjernog proračunskog deficita (korektivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu). Povjerenica Thyssen je u svom izlaganju naglasila kako su postignuti pomaci u smanjenju nezaposlenosti u Europskoj uniji, uslijed provedbe reformi na području tržišta rada. Međutim, istaknula je kako je i dalje u Europskoj uniji 21 milijun ljudi nezaposleno, te kako je i dalje prisutna visoka stopa nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti. Naglasila je kako se u svrhu rješavanja tih problema mora staviti naglasak na poticanje stjecanja novih znanja, obrazovanja i inovacija. Stoga je Komisija državama članicama dala preporuke da poduzmu dodatne napore u smanjivanju poreznog opterećenja na rad, poticanju radnog sposobnog stanovništva da se ponovno zaposle te poticanju reformi na području obrazovnog sustava, usavršavanja, poticanju inovacija, itd. Zastupnici su u raspravi pozdravili pristup Komisije u definiranju specifičnih preporuka. Međutim, zastupnici su naglasili kako je upravo niska produktivnost u pojedinim državama članica ključan razlog zbog čega Europska unija bilježi niske stope gospodarskog rasta. Nadalje, pojedini zastupnici su naglasili kako unatoč ESI fondovima i Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) Europska unija bilježi niske stope investicija. Povjerenici su u raspravi naglasili kako je do sada odobreno preko 100 milijardi eura javnih i privatnih investicija preko EFSU-a, što dokazuje da je EFSU na dobrom putu da aktivira i ostatak od 315 milijardi eura. Međutim, istaknuli su kako države članice moraju poduzeti i konkretne mjere kako bi otklonile prepreke investicijama, te uložiti napore u poboljšanje poslovne klime. Zaključno, na pitanje zastupnika o niskoj razini produktivnosti, istaknuli su kako će Nacionalna tijela za konkurentnost (jedna od ključnih inicijativa iz Izvješća petorice predsjednika) imati važnu ulogu u otkrivanju elemenata koji negativno utječu na konkurentnost država članica te će na temelju tih nalaza savjetovati kako ih i otkloniti.

ECON

Usporedno s uspostavom EDIS-a, moramo poduzeti mjere za smanjenje rizika u bankovnom sustavu Na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) u lipnju održano je javno saslušanje s Danièle Nouy, predsjednicom Nadzornog odbora Europske središnje banke (ESB) o najnovijim kretanjima u europskom bankovnom sektoru, problemima u Bankovnoj uniji te

o ulozi Nadzornog odbora ESB-a u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma (engl. Single Supervisory mechanism, SSM). Danièle Nouy se u svom uvodnom izlaganju osvrnula na najnovija kretanja u europskom bankovnom sektoru naglasivši kako je kapitalna pokrivenost značajnih bankovnih institucija poboljšana u odnosu na prethodno razdoblje, pa tako sada iznosi 13 posto. Međutim, Nouy je naglasila kako zbog slabe cikličke profitabilnosti postoji stah investitora o profitabilnosti bankovnih institucija. Naime, unatoč dostupnoj likvidnosti postoji niska potražnja za kreditiranjem. Nadalje, trenutna razina nenaplativih kredita (engl. non-performing loans) također pridonosi neizvjesnosti.

Nouy se također osvrnula i na uspostavu trećeg stupa Bankovne unije, takozvanog Europskog sustava osiguranja depozita (engl. European Deposit Insurance Scheme, EDIS), naglasivši kako se usporedno s uspostavom EDIS-a moraju poduzeti mjere za smanjenje rizika u bankarskom sektoru. U tom kontekstu, Nouy je istaknula važnost pravilne i potpune implementacije Direktive o sustavima osiguranja depozita (DGS) i Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD). Nadalje, naglasila je kako nacionalna diskrecijska pravila, koja su omogućena državama članicama u provedbi direktiva, otežavaju Nadzornom odboru ESB-a harmonizaciju postupka za utvrđivanje kapitalnih zahtjeva za banke u skladu s Direktivom o kapitalni zahtjevima (CRD). Istaknula je, stoga, kako bi bilo poželjnije kad bi se postupak za utvrđivanje kapitalnih zahtjeva uskladio sa standardima Basela III. Zaključno, Nouy je naglasila kako bi se revizijom minimalnih zahtjeva za regulatorni kapitala i priznate obveze (MREL) omogućila uspostava učinkovitijeg sustava za sanaciju banaka (tzv. bail-in), budući da banke moraju imati odgovarajuće apsorpcijske kapacitete i iznose za sanaciju, a da se pritom ne intervenira novcem poreznih obveznika u sanaciji institucija. U raspravi je zastupnike zanimalo kako bi Bankovna unija izgledala bez trećeg stupa, odnosno EDIS-a, razmišlja li se o odvajanju SSM-a iz Europske središnje banke te što misli o Komisijinom prijedlogu o uspostavi jednostavnije, transparentne i standardizirane sekuritizacije u Europskoj uniji.

Daniel Nouy je naglasila kako ne može zamisliti Bankovnu uniju bez EDIS-a, istaknuvši kako će uspostava EDIS-a ojačati ostale stupove Bankovne unije, tj. Jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM) i Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM). Rekla je kako je sada najvažnije provesti mjere za smanjenje rizika u bankarskom sektoru te pravilno implementirati već usvojene direktive.

31


32

Naglasila je kako je, unatoč činjenici što je Jedinstvenih nadzorni mehanizam sastavni dio ESB-a, zagarantirano njegovo neovisno djelovanje u području nadzora najvećih bankovnih institucija u Europskoj uniji. ESB pritom pruža tehničku i pravnu pomoć osoblju Nadzornog odbora, što znatno olakšava njihovo djelovanje. Zaključno, Daniel Nouy je istaknula kako sekuritizacija u Europskoj uniji nije pretrpjela toliko velike gubitke kao recimo u SAD-u. Međutim, naglasila je kako sada sekuritizacija mora imati važniju ulogu u poticanju gospodarskog rasta, novih ulaganja te u diversifikaciji izvora financiranja za male i srednje poduzetnike. U tom kontekstu, Daniel Nouy je pozdravila Komisijin prijedlog o uspostavi jednostavne, transparentne i standardizirane sekuritizacije koja će je učiniti atraktivnijom za osiguravatelje i investitore.

FAWG

Grčka mora u potpunosti provesti nedavno donesen reformski paket Na sastanku Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG) u lipnju u Strasbourgu sudjelovali su potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis i povjerenik Pierre Moscovici i raspravljali o najnovijim događajima vezanim za program ekonomske prilagodbe za Grčku. Podpredsjednik Valdis Dombrovskis je u svom uvodnom izlaganju naglasio kako je postignut dogovor između europskih institucija i grčke vlade o novom paketu pomoći za Grčku, koji ukupno iznosi 10,3 milijardi eura. Potpredsjednik Domborvskis naglasio je kako je prema zadnjim prognozama Europske komisije predviđen primarni suficit u Grčkoj od 3,5 posto BDP-a u 2018., što je u skladu s Memorandumom o razumijevanju, potpisanim prošle godine. Također je upoznao zastupnike kako je usvojen značajan reformski paket kojim se omogućilo postizanje dogovora. Naglasio je kako će se tehničke specifikacije dogovora uskladiti u sljedećim danima. Dombrovskis je istaknuo važnost usvajanja grčkog reformskog paketa, pritom naglasivši kako je sada još važnije potpuno i pravilno provesti usvojene reforme u području mirovinskog sustava, učinkovitosti porezne administracije, uspostavljanju privatizacijskog fonda, otvaranju energetskog tržišta te smanjivanju razine nenaplativih kredita. Dombrovskis je naglasio kako će Komisija, tj. Služba za potporu strukturnim reformama (SRSP) koja već djeluje u okviru radne grupe za pomoć Grčkoj (engl. Task Force for Greece), pomoći grčkoj Vladi u provedbi reforma na području zdravstvenog i obrazovnog sustava, poboljšanju poslovne klime, poticanju izvoza te u boljoj apsorpciji ESI fondova koji su dostupni Grčkoj.

Povjerenik Pierre Moscovici je također naglasio važnost postizanja dogovora o novom reformskom paketu koji će omogućiti plaćanje nove tranše pomoći Grčkoj. Isto tako je naglasio kako je sada još važnija potpuna provedba strukturnih reformi koje će omogućiti poticanje gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta te privlačenje stranih investitora.

Moscovici je istaknuo kako će nova tranša pomoći od 10,3 milijarde eura biti podijeljena u 3 dijela. Prvi dio, tj. ukupno 7,5 milijardi eura namijenjeno je za otplatu dugova nastalih u okviru potpore grčkog gospodarstva, drugi dio od 1,7 milijardi eura koji će biti dostupan ovog ljeta namijenjen je za dospjele neplaćene obveze, a treći dio, tj. 1,1 milijardi eura bit će namijenjeno za privatizaciju i investicije.Moscovici se također osvrnuo i na mehanizam u slučaju neprovođenja reformi, takozvani doplatak za sigurnost (engl. contingency margin) koji bi trebao biti automatski pokrenut u slučaju da dogovorene mjere ne budu provedene, istaknuvši pritom kako vjeruje da neće biti potrebe za tim budući je ostvaren napredak od prošle godine, kada je Grčkoj prijetilo izbacivanje iz eurozone. Zastupnike je u raspravi zanimalo kako Komisija komentira posljednji pad BDP-a od 0,5 posto u prvom tromjesečju 2016. te kako će se to odraziti na program ekonomske prilagodbe. Isto tako neki zastupnici su naglasili kako je Ukrajini omogućen djelomični oprost duga (engl. haircut) u sklopu makrofinancijske pomoći (engl. macro-financial assistance), a Grčkoj to neće biti omogućeno.

Potpredsjednik Komisije i povjerenik odgovorili su kako je Komisija prognozirala pad BDP-a u Grčkoj u prvoj polovici 2016., ali i gospodarski rast u drugoj polovici godine, što će na kraju rezultirati ukupnim padom od svega 0,3 posto BDP-a. Kao razlog tome navode kašnjenje u donošenju prve ocjene programa ekonomskog prilagodbe, što je usporilo oslobađanje sljedećih tranši pomoći Grčkoj. Zaključno, potpredsjednik Komisije i povjerenik naglasili kako se Grčka i Ukrajina ne mogu uopće uspoređivati, budući da ukupna pomoć Ukrajini iznosi svega 1,8 milijardi eura, dok Grčkoj iznosi sveukupno 86 milijardi eura. Istaknuli su kako Grčka ima i znatno povoljnije kreditiranje nego npr. Italija ili Portugal, budući da su kamatne stope znatno niže s dugim datumom dospijeća za otplatu duga.


33

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

UTAJA POREZA

Maletić: Ne smijemo, u želji da spriječimo izbjegavanje plaćanja poreza i kaznimo utajivače, otežati poslovanje poduzetnika

Prema studiji OECD-a zbog agresivnog poreznog planiranja multinacionalnih poduzeća u proračunima država diljem svijeta svake se godine bilježe gubici od 100 do 240 milijardi dolara, što predstavlja između 4 i 10% svjetskih prihoda od oporezivanja poduzeća. To znači veliki gubitak dohotka za države i manju mogućnost državnih ulaganja kojima se potiče otvaranje radnih mjesta, borba protiv siromaštva i razvoj učinkovitih zdravstvenih sustava za sve. Europski sustav oporezivanja mora se ujednačiti kako bi Europska unija bila funkcionalna i kako bi temelj jedinstvenog tržišta bilo pravedno oporezivanje poduzeća. Glavni cilj izvješća je da poduzeća plaćaju svoje poreze tamo gdje ostvaruju dobit. Također, donosi i definiciju uvjeta kojim se potvrđuje da multinacionalno poduzeće zaista ima poslovni nastan u nekoj državi.

Nadalje, multinacionalna poduzeća su do sada koristila poticaje za podnošenje patenata kako bi se umjetno umanjio iznos njihove dobiti, pa Parlament predlaže da multinacionalna poduzeća podliježu izlaznom porezu kada izvoze patentirani proizvod u zemlje u kojima su porezi manji. „Sprječavanje posebnih poreznih tretmana i dogovora mimo pravila ključni su za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i kvalitetno funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Zajedništvo, suradnja, učinkovita razmjena podataka između poreznih uprava država članica temelj su uspostave sustava u kojem će porezni obveznici biti pravilno

identificirani, a dvostruko neoporezivanje spriječeno jer nam je veći problem od dvostrukog oporezivanja, neoporezivanje. Međutim, ne smijemo, u želji da spriječimo izbjegavanje plaćanja poreza i kaznimo utajivače, otežati poslovanje poduzetnika i uvesti im nova porezna i administrativna opterećenja. Treba nam jedinstveni globalni pristup i jedinstvena rješenja, ali uz poštivanje specifičnosti uvjeta poslovanja u državama članicama.“, kazala je zastupnica Maletić u raspravi na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu.

JUNCKEROV PLAN

Maletić: Za provedbu Junckerovog plana u Hrvatskoj nedostaju pripremljeni projekti i uređen sustav prilagođen poduzetnicima U Strasbourgu je održana rasprava o srednjoročnom preispitivanju Plana ulaganja u kojoj je istaknuto kako su od 16 milijardi eura investicijskog potencijala iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI) do sada su odobrena 65 projekta u vrijednosti 12,8 milijarde eura. Potpisano je 185 ugovora s posredničkim bankama za financiranje projekata mikro, malih i srednjih poduzetnika te su za tu namjenu utrošene 3,5 milijarde eura kojim se planira putem posredničkih banaka financirati projekte 141.800 poduzetnika u Europskoj uniji. Sredstva EFSI-a implementirana su u 26 država članica (izuzev Malte i Cipra), a najviše projekata odobreno je u području energetske učinkovitosti (29%), zatim istraživanja i razvoja (23%), transporta (13%), digitalizacije (13%), okoliša i učinkovite upotrebe resursa (9%) i financiranju malih i srednjih poduzetnika (9%).


34

S obzirom na ove podatke i činjenicu da je provedba EFSIja indikator uspješnosti provedbe i druga dva stupa novog plana, a to su: 1. prepoznavanje i priprema projekata i 2. pojednostavljivanje zakonodavnog okvira i jačanje jedinstvenog tržišta, možemo reći da se novi investicijski plan kroz provedbu EFSI-ja dobro ispunjava i da se zaista popunjava dosadašnji nedostatak ulaganja na europskom tržištu. Ipak, često se u raspravama javljaju pitanja koliko je zaista ovih 65 projekata nešto novo i jesu li to projekti koji bez EFSI-ja ne bi bili realizirani, kao i formirani fondovi za financiranje poduzetnika. Kritike idu u smjeru da je samo riječ o nastavku klasičnih aktivnosti EIB-a. Međutim, bez obzira na to činjenica je da se sredstva ulažu, projekti realiziraju i da će Europska komisija potaknuti izdvajanje dodatnih sredstava od 2017. kako bi se EFSI nastavio. Što se tiče stanja u Hrvatskoj vrlo malo od ponuđenog je iskorišteno. Imamo samo jedan primjer u kojem je EIB odobrio zajam HBOR-u u vrijednosti od 50 milijuna eura za financiranje projekata mikro, malih i srednjih poduzetnika. HBOR je do sada sklopio suradnju s tri posredničke banke u vrijednosti od 4,1 milijun eura. Očekuje se tim sredstvima aktivirati 106 milijuna eura vrijednosti investicija i obuhvatiti 946 mikro, malih i srednjih poduzetnika i startupova.

„Dobrim korištenjem EFSI-a mogli bismo ostvariti sinergiju s EU fondovima. Tako npr. iz fondova možemo financirati vrlo ograničen broj projekata i stvarnih potreba veznih uz energetsku učinkovitost, digitalizaciju, nove tehnologije, obnovu i izgradnju željeznica, luka i slično. Za sve ovo bismo mogli formirati investicijske platforme i kroz projekte javno-privatnog partnerstva ili samo javne i privatne projekte podići investicijski potencijal i napraviti razvojni skok. Problem je što nemamo pripremljene projekte niti se ulagalo u pripremu projekata, a da ne govorimo o uređenju imovinsko-pravnih odnosa i uspostavi povoljnog poslovnog okruženja“, istaknula je zastupnica Maletić.

VIŠEGODIŠNJI PRORAČUNSKI OKVIR Maletić: Potreban je novi pristup europskom proračunu - ključ je u sinergiji i zajedništvu

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održana je rasprava o izvješću o pripremi revizije Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. Izvjestitelji su naglasili kako je sadašnji VFO ostao nepromijenjen, unatoč promjeni prioriteta financiranja. Zastupnici su raspravljali o tome kako revizija treba uzeti u obzir niz kriza i novonastalih situacija, poput krize u poljoprivredi, financiranje EFSI-a, visoke stope nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti. Nužno je kroz europski proračun uskladiti političke i strateške prioritete

Unije i osigurati ravnotežu između dugoročnih prioriteta i novih izazova te ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020. Zastupnici su se složili kako ova revizija treba sadržavati kvalitativnu analizu ciljeva i financijskih mogućnosti. Budući da se novi izazovi nisu mogli predvidjeti u vrijeme donošenja VFO-a za 2014. – 2020., Unija je morala koristiti dodatna sredstva iz proračuna i zajedničkih fondova koja su osigurana realokacijom iz programa Horizon 2020 i CEF-a, što je rezultiralo smanjenjem uspješnosti ovih fondova. U nedostatku investicija uspostavljen je EFSI-i, s ciljem ulaganja u nove investicije u gospodarstvo za rast i zapošljavanje. Zastupnica Maletić naglasila je kako je revizija Višegodišnjeg okvira proces u kojem se pitamo postižemo li zacrtane ciljeve i odgovara li postojeća raspodjela sredstava izazovima pred kojima se nalazimo. Naši ciljevi su jasni, a to je veća zaposlenost i obrazovanost stanovništva, socijalna osjetljivost i uključivanje, smanjenje siromaštva, ujednačen razvoj, inovacije, tehnološki izazovi, digitalizacija, veće investicije i jačanje konkurentnosti. „Kako s postojećim izvorima sredstava zadovoljiti rastuće izazove? Smatram da odgovor nije povećanje vlastitih prihoda ili smanjenje nacionalnih omotnica. Odgovor je u većoj sinergiji između različitih instrumenata koje provodimo kroz VFO. Odgovor je i u većem zajedništvu i povezivanju s nacionalnim proračunima kako bi europski proračun bio dodana vrijednost u rješavanju nacionalnih i zajedničkih europskih izazova“, zaključila je zastupnica Maletić.

KOHEZIJSKA POLITIKA

Maletić: Kohezijska politika temelj je europske solidarnosti i partnerstva EPP je na sastanku grupe održanom 5. listopada 2016. usvojio dokument o budućnosti Kohezijske politike. Zastupnica Maletić bila je članica radne grupe koja je cijelu godinu pripremala dokument. Održani su brojni sastanci, saslušanja i rasprave o dosadašnjoj provedbi Kohezijske politike, naučenim lekcijama i mogućnostima daljnjeg razvoja. Kohezijska politika treba ostati i nakon 2020. glavna investicijska politika svih država članica i europskih regija kojoj je glavni cilj smanjenje nejednakosti u razvijenosti. Dosadašnja iskustva pokazuju da je s pripremama za novo razdoblje potrebno krenuti što prije, a operativni programi trebaju biti odobreni prije početka razdoblja kako bi implementacija mogla krenuti od prve godine. Zbog toga Europska komisija i Europski parlament regulativu, a posebno Višegodišnji financijski okvir, za razdoblje nakon 2020. trebaju usvojiti ranije, a prve rasprave započeti već u 2017.


„Zalažemo se za pojednostavljenje pravila i veću fleksibilnost, orijentiranost na rezultate i što veću vidljivost Kohezijske politike među građanima“, zajednički je zaključak radne grupe koja je ovim dokumentom htjela naglasiti važnost nastavka ulaganja kroz instrumente Kohezijske politike. „Za uspjeh je potreban kvalitetan nacionalni plan razvoja i dobro upravljanje nacionalnim sredstvima. Tada europski fondovi postaju važan dodatan izvor financiranja kojim se ubrzavaju razvojni procesi“, istaknula je zastupnica Maletić ukazujući da uspjeh Kohezijske politike ovisi o kvalitetnom upravljanju vlada država članica.

PRORAČUN EU

Maletić: „NE smanjenju limita za plaćanja u Kohezijskoj politici“ U Strasbourgu na plenarnoj sjednici raspravljalo se o Izvješću o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. Proračunom za 2017. pokušava se odgovoriti na migracijsku krizu, visoku nezaposlenost osobito mladih, usporeni gospodarski rast, krizu u poljoprivredi i druge izazove koje nas očekuju u nadolazećem razdoblju. Povjerenica Kristalina Georgieva, naglasila je kako u vrijeme sve većih potreba i sve manjih resursa EU mora osmisliti nove načine za učinkovitije korištenje javnih sredstava. Cilj je potaknuti ulaganja i razvojne projekte kojima će se u Europi otvoriti nova radna mjesta, a u inozemstvu rješavati glavni uzroci migracija.

Zastupnica Maletić istaknula je da EU proračun može i mora biti fleksibilan te da upravo ovaj prijedlog proračuna za 2017. to pokazuje. „Iako su resursi ograničeni i nema puno prostora za nove inicijative ipak su pronađena rješenja za značajno ubrzanje ulaganja u sprječavanje uzroka migrantske krize te su limiti za plaćanja povećani za čak 25,1 posto u odnosu na 2016. Isto tako su povećani iznosi za ugovaranje i plaćanje za Erasmus+, Cosme, za novi europski fond za strateška ulaganja i ostale instrumente konkurentnosti kako bi se ubrzao rast i povećala zaposlenost mladih.“, navela je u raspravi zastupnica Maletić. U nastavku je naglasila da se nikako ne može složiti s predloženim smanjenjem limita za plaćanja za kohezijsku politiku od 23,5 posto. „Iz tih sredstava financiraju se projekti u koje moramo ulagati odmah i moramo učiniti sve da se ubrza njihova provedba u praksi, jer su oni ključni za zapošljavanje, rast i razvoj“, istaknula je zastupnica.

Povjerenica Georgieva složila se sa zastupnicom Maletić kako je pravovremena provedba projekata izuzetno važna te je istaknula da se u EU proračunu želi ostaviti što više prostora za njihovo financiranje, ali su na žalost

projekcije za 2017. takve da ukazuju na smanjenu potrebu za financiranjem. Navela je da je stav zastupnice Maletić o tome kako je važno djelovati na vrijeme da ne dolazi do smanjenja plaćanja put kojim se želi ići i u smjernicama za europski proračun.  

EUROPSKI SEMESTAR

Maletić: „Za promjene i uspjeh ne trebamo dodatnu regulativu nego više praktičnih instrumenata i mjera“

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o Izvješću o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike i provedbi prioriteta za 2016. Zastupnica Maletić naglasila je kako iz godine u godinu ponavljamo isto i svi znamo da su preduvjeti rasta: investicije, strukturne reforme te pametna fiskalna konsolidacija koja ostavlja prostor inovacijama, istraživanju i razvoju, promišljenim politikama koje potiču poduzetničke projekte i podižu konkurentnost. Isto tako cijelo vrijeme se konstatira kako se specifične preporuke ne provode, i kako treba više sinergije između europskih politika i instrumenata te s nacionalnim politikama i proračunima.

„Kako to promijeniti?“, zapitala je zastupnica te istaknula kako smatra da za bolju provedbu i konkretne rezultate u praksi treba: 1. više konkretnih primjera uspješnih promjena i razvojnih projekata u državama članicama koje ističemo i kojima motiviramo sve države članice da naprave slične korake, 2. više mjerila po kojima ćemo pratiti uspješnost koordinacije nacionalnih politika i ciljeva EU i 3. veća razmjena znanja i iskustva ne samo između država članica nego i korištenje uspješnih primjera izvan EU. „Raduje me prijedlog Komisije i uvođenje programa podrške za provedbu strukturnih reformi. Ovo je važan korak kojim pomažemo odgovoriti državama članicama na pitanje kako dizajnirati i provesti reforme. Treba nam još praktičnih instrumenata i poticajnih mjera, ali u okviru postojeće regulative, kojima ćemo izgraditi povjerenje i pojačati političku želju i volju za provedbom promjena u državama članicama.“, zaključila je zastupnica Maletić.

ENERGETIKA

Maletić: “Još je jednom istaknuta važnost projekata poput LNG-a na Krku” Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održana je rasprava o Izvješću o strategiji EU za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina.

35


36

Naglašeno je da je glavni cilj pristup sigurnoj i cjenovno pristupačnoj opskrbi energijom za sve građane EU, te povoljna i održiva energija koja je ključan pokretač europskog gospodarstva. Ukapljeni prirodni plin predstavlja priliku za Europu u povećanju konkurentnosti i sigurnosti opskrbe. Proizvodnjom prirodnog plina Europa stvara stabilnu proaktivnu poziciju u međunarodnoj energetskoj diplomaciji te ujedno postaje konkurentnija i manje ovisna o njegovom uvozu. Uporabom prirodnog plina ostvaruju se i velike ekološke prednosti. Zbog toga EU teži razvoju vlastitih domaćih konvencionalnih izvora plina. Njihova je važnost od velike vrijednosti ako se uzme u obzir to da će se europska ovisnost o uvoznom plinu u narednim godinama samo povećavati, dok alternativna rješenja u dovoljnom broju još uvijek nisu definirana. Tako ukapljeni plin predstavlja priliku za Europu, kako u smislu tržišta tako i u smislu povećanja sigurnosti opskrbe plinom, ali i električnom energijom kojoj je plin rezervni energent za proizvodnju. Budući da je udio prirodnog plina u potrošnji primarne energije u Hrvatskoj visok, iznimna pažnja posvećuje se tržištu ovog energenta. Radi sigurnosti opskrbe prirodnim plinom važna je diversifikacija dobavnih pravaca, diversifikacija izvora prirodnog plina i povezivanje transportnog sustava Hrvatske sa transportnim sustavima u okruženju. Naš povoljan geostrateški položaj omogućava dobavu prirodnog plina za potrebe europskog tržišta kopnenim i pomorskim putem, čime možemo povećati sigurnost opskrbe svog tržišta, ali i ostvariti značajnu gospodarsku korist od tranzita prirodnog plina za potrebe tržišta EU. Projekt LNG-a na Krku ima za cilj osigurati energetske potrebe i povećati sigurnost opskrbe putem novog opskrbnog pravca prirodnog plina za zemlje Srednje i Jugoistočne Europe, a uvršten je i na listu Europske strategije energetske sigurnosti kao jedan od ključnih projekata. I u ovom izvješću izražena je zabrinutost predloženim udvostručenjem kapaciteta plinovoda Sjeverni tok zbog mogućeg utjecaja na energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora opskrbe. LNG terminal na Krku ima regionalnu stratešku prednost u opskrbi i distribuciji. Zastupnica Maletić je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održanoj 9. svibnja ove godine jasno izrekla kako nam „nije cilj pomoći diverzifikaciju lanaca opskrbe iz Rusije, nego diverzificirati izvore energije u Europi i smanjiti ovisnost o uvozu. Ne zaboravimo, kako se energetska ovisnost vrlo lako pretvara u ekonomsku, ekonomska u socijalnu te se na taj način Europa, konkurentna u razvojima projekata poput Sjevernog toka 2 , gura u drugom smjeru.“ Zastupnica se tada osvrnula i na 195 ključnih projekata koje je identificirala Komisija, među kojima je i pet hrvatskih projekata poput LNG-a na Krku i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica. To su projekti kojima se pridonosi ispunjavanju strateških ciljeva energetske unije.

REVIZORSKI SUD Maletić: „Usmjeravanje na rezultate i outcome puno je važnije od kontrole inputa“ Na plenarnoj sjednici predsjednik Revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne predstavio je godišnje izvješće Revizorskog suda za 2015. Istaknuo je kako mnogi građani gube povjerenje u europsku ideju i da je zbog toga potrebno nastaviti s financijskim reformama i pojednostaviti sustav kako bi bio lakši i prihvatljiviji široj javnosti. Upotreba pojednostavljenih mehanizama za podnošenje izvješća, kako financijskog, tako i drugih, dobar je put prema tome. Također, potrebno je osigurati bolju kvalitetu računovodstvene dokumentacije koja je glavni trag o zakonitosti i ispravnosti potrošnje novca građana. „Nužno je da građani imaju jasnu predodžbu o ciljevima i da se osigura veća transparentnost“, naglasio je Lehne. Procijenjena stopa pogreške za plaćanja u 2015. iznosi 3,8%, a ona je iznad praga značajnosti od 2%. U Izvješću stoji kako su korektivne mjere nadležnih tijela država članica i Komisije imale pozitivan učinak na procijenjenu stopu pogreške, jer bi u suprotnome ona iznosila više od 4%. Revizija ujedno pokazuje kako ima prostora za smanjenje broja pogrešaka poboljšanjem načina na koji su osmišljene procedure i pravila provedbe. Komisija je pozvala na veću jednostavnost i integriranost u podnošenju izvješća o izvršenju proračuna EU-a i upravljanju njime. Potpredsjednica Komisije Kristalina Georgieva izrazila je zadovoljstvo suradnjom s Revizorskim sudom i istaknula kako Komisija mora sniziti stope pogreške, prvenstveno riješiti uzroke, primjenjivati dobru praksu i uložiti daljnje napore za pojednostavljenje procedura. „Uz pojednostavljenje važna je i usmjerenost na rezultate. Želimo za naše građane osigurati vrijednost za novac“, istaknula je Georgieva. Zastupnica Maletić naglasila je kako je zajednički cilj dobro upravljanje javnim novcem i da je uloga Revizorskog suda u tome neupitna. „Važno nam je zakonito i namjensko korištenje sredstava, ali jednako tako i učinkovito i djelotvorno korištenje. Želimo se usmjeriti na rezultate, to je istaknula i potpredsjednica Georgieva i drago mi je što ste spomenuli metodu pojednostavljenja troškova - simplified cost option. Upravo ovom metodom u prvi plan stavljamo rezultate, a manje su bitni pojedinačni inputi. Međutim, moramo se zapitati zašto države članice ne koriste ovu metodu iako im je jednostavnija. Problem je i u pristupu revizora koji još uvijek inzistiraju više na inputima nego na rezultatima. Tu je važna uloga Revizorskog suda koji pozivam da pojača svoje aktivnosti vezane uz razmjenu znanja i organiziranje edukacija o najnovijim razvojnim promjenama u politikama EU.“, istaknula je u svom izlaganju zastupnica Maletić.


21 33

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Profile for Ivana Maletić

I'M listopad 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M listopad 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić