__MAIN_TEXT__

Page 1

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

1

siječanj/2016.


Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

ISSN 1849-0735

1

siječanj/2016.

Autor fotografije: Ivo Pervan, Izvor: www.croatia.hr

Sadržaj 4

dr. sc. Davor Galinec Začarani krug investicija i (ne)zaposlenosti u Hrvatskoj

11

mr. sc. Ivana Maletić Provedba europskih mjera za mlade u Republici Hrvatskoj

14

Darija Jurica Vuković, dipl. oec. i Ivan Dvornik, bacc.oec. Bankovna unija - pregled stanja i daljnji koraci

19

mr. sc. Ivana Maletić i Lucija Basić, univ.bacc.oec. Europski fond za prilagodbu globalizaciji

24

Darija Jurica Vuković, dipl. oec. i Ivana Petričko, mag.oec. Kraj luksemburškog i početak nizozemskog predsjedništva

29 30 32 37

Aktivnosti ureda EU PROJEKTI - od ideje do realizacije Vijesti iz Europskog parlamenta Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Impressum Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica Ivana Maletić

Uredništvo Andrea Vodanović Marija Tufekčić Ivana Petričko Kristina Kosor Ivan Dvornik

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Prijevod Tonči Orlandini

Izlazi mjesečno. Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam! ZAGREB Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E218 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


U Europskom parlamentu vode se i burne rasprave o reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira 2014-2020 i mnoge države članice koje su neto uplatiteljice u Europski proračun žele da se promjene rade smanjujući sredstva Kohezijskoj politici jer novog novca nema. Još uvijek je ipak snažan glas onih koji čuvaju definirane nacionalne omotnice i ne dozvoljavaju da se umanje radi formiranja novih fondova za izbjeglice, unutarnju sigurnost ili pak podršku provedbi strukturnih reformi. To je ono za što se zajedno s kolegama iz Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i drugima i mi zalažemo. Upravo zato pokrenula sam pitanje ubrzavanja provedbe Kohezijske politike u razdoblju 2014-2020 koje su podržali svi kolege zastupnici iz Odbora za regionalni razvoj. Implementacija Kohezijske politike mora biti brža i efikasnija ako je želimo obraniti od stalnih nastojanja da se umanji ili čak ugasi.

Uvodna riječ

Ponovno se u Europskom parlamentu povela rasprava o položaju mladih i žena te o potrebi za kvalitetnijim, dugoročnijim i cjelovitijim rješenjima kojima će se omogućiti njihovo uključivanje na tržište rada i samozapošljavanje. Ova rasprava me je potaknula da pogledam najnovije podatke o korištenju europskih sredstava namijenjenih financiranju mjera za zapošljavanje mladih u Republici Hrvatskoj i rezultati su poražavajući.

Nova Vlada dobiva niz gorućih problema nastalih zbog nemara, sporosti i neznanja prethodne Vlade. Tako predujam dobiven za Inicijativu za zapošljavanje mladih od 26 milijuna eura treba biti potrošen do svibnja ove godine s tim da sustav još nema dozvolu za rad, a Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) nije dobila niti jedan dokument na provjeru, dakle proces akreditacije nije niti započet.

Bivša Vlada od 2014. nije bila sposobna pripremiti niti jedan dokument opisa sustava i krenuti s revizijom i dobivanjem dozvole, a nova sada posao koji uobičajeno traje 6-9 mjeseci treba odraditi u tri mjeseca. Paralelno se projekti trebaju realizirati i certificirati kako bi se do svibnja poslao zahtjev kojim se pravda potrošnja predujma. Projekti su ugovoreni, ali tek u studenom 2015. iako je ugovaranje moglo započeti još u rujnu 2013. Tako da nova Vlada za realizaciju i certificiranje troškova, posao koji uobičajeno traje godinu i više dana, ima svega tri mjeseca.

U naš Ured stiže dosta upita vezano uz mogućnosti financiranja iz Europskih fondova. Jedna je profesorica tako pitala ima li kakav prioritet za talentiranu djecu, nekog zanima može li se doktorski studij isfinancirati iz fondova, a puno je upita poljoprivrednika i poduzetnika koji bi gradili male restorane, obiteljske hotele, otvarali obrte, započinjali s poljoprivrednom proizvodnjom, navodnjavali zemljište, nabavljali modernu tehnologiju i uvodili nove proizvodne pogone. Lokalne jedinice imaju brojne projekte komunalne infrastrukture, razvoja turističke i kulturne ponude, novih oblika gradskog prijevoza, razvijali bi obnovljive izvore energije kroz inovativne projekte pametnih gradova. Na sve upite nastojali smo detaljno odgovarati, a upravo zbog njih javila se ideja pisanja i uređenja knjige koja bi poput vodiča na praktičan, jednostavan i cjelovit način predstavila što je sve moguće isfinancirati iz EU fondova u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020 te kako se pripremaju i provode projekti. U ovom broju našeg mjesečnika predstavljamo novu knjigu „EU projekti: Od ideje do realizacije“, na kojoj su radili brojni stručnjaci koji od samih početaka sudjeluju na izgradnji sustava za korištenja europskih fondova u Republici Hrvatskoj.

To je izdanje kojim želimo pridonijeti uspješnom korištenju EU fondova u Hrvatskoj. Za početak potrebna je ideja, nakon toga znanje o mogućnostima financiranja i prepoznavanje programa iz kojeg se realizacija ideje može financirati, a zatim kreće put pripreme i provedbe projekta. Zajedničkim radom možemo postići više, a svaki realizirani projekt uspjeh je za cijelu zemlju.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


UDK: 332.1 4

dr. sc. Davor Galinec*

Začarani krug investicija i (ne)zaposlenosti u Hrvatskoj Uvod - kako su međusobno povezane investicije i (ne)zaposlenost?

Nakon što je Komisija početkom studenog 2015. objavila Jesenske gospodarske prognoze Komisije i svoje projekcije za gospodarstva EU za razdoblje 2015.-2017., sastavljen je Gospodarski paket za 2016. (koji se sastoji od Godišnjeg pregleda rasta za 20161., Izvješća o mehanizmu upozoravanja 20162 te Nacrta Zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju3, kao i Preporuke Vijeća o gospodarskoj politici europodručja4, Prijedloga Uredbe za uspostavljanje Programa za potporu strukturnim reformama u razdoblju 2017.-20205. te Radnog dokumenta službi Komisije o nacionalnim investicijskim izazovima6). Gospodarski paket prezentiran je na tiskovnoj konferenciji Komisije 26.11.2015., čime je ujedno i službeni započeo novi godišnji ciklus gospodarskog upravljanja, poznatiji pod nazivom Europski semestar 2016. Kod prikaza stanja na području investicija i (ne)zaposlenosti u Hrvatskoj uzeti su u obzir nalazi pojedinih ključnih dokumenata iz Gospodarskog paketa za 2016. u dijelu u kojem se daje prikaz stanja na ta dva područja. Osim toga, za potrebe

analize i usporedbe investicijske okoline u Hrvatskoj korišteno je i FIAS-ovo Izvješće o administrativnim preprekama stranim ulaganjima iz 2001.7

Prikaz stanja na području investicija u Hrvatskoj

Tijekom pretkriznog razdoblja 2000.-2007. udio ukupnih investicija u BDP-u je u Hrvatskoj iznosio u prosjeku 24,1%, što je bilo više u odnosu na relativni udio investicija koji je zabilježen u EU (21,6%) i u Europodručju (22,2%). U razdoblju kada je investiranje bilo relativno intenzivnije u Hrvatskoj u odnosu na EU, polako se smanjivao i razvojni jaz Hrvatske prema mnogo razvijenijoj EU (konvergencija). Krajem razdoblja 2012.-2014. došlo je do okončanja gospodarskog pada u većini država članica EU, a razdoblje dugotrajne recesije utjecalo je i na smanjenje investicija u EU i njenim članicama (Grafikon 1). U odnosu na pretkrizno razdoblje, prosječan udio investicija u BDP-u tijekom razdoblja 2012.-2014. smanjen je za nešto više od dva postotna boda u EU (na razinu od 19,5%) i u Europodručju (na razinu od 19,8%).

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju. 1 osim termina “Preporuke po državama članicama”, u nekim službenim prijevodima izvornog izraza “Country Specific Recommendations” s engleskog na hrvatski jezik može se naći i termin istog značenja “Preporuke za pojedinu zemlju” 1 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_annual_growth_survey_hr.pdf 2 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_alert_mechanism_report_hr.pdf 3 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_draft_joint_employment_report_hr.pdf 4 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_euro_area_recommendations_hr.pdf 5 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_structural_reform_support_programme_hr.pdf 6 dostupno samo na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_challenges_ms_investment_environments_en.pdf 7 dostupno na hrvatskom jeziku na: http://siteresources.worldbank.org/INTCROATIA/Resources/fias-croatian.pdf


Grafikon 1: Kretanje ukupnih investicija (u % BDP-a)

30

25

21,6 22,2

24,1 19,8 20,0

19,5 19,8 19,2

20

18,6

15 10 5 0

2000-2007

2012-2014 EU-28

Europodručje

2015-2017 Hrvatska

Izvor: Baza podataka AMECO (DG ECFIN), stanje na dan 5.11.2015. (objava Jesenskih prognoza) U istom je razdoblju udio investicija u BDP-u u Hrvatskoj smanjen za gotovo pet postotnih bodova (na razinu od 19,2%). Pošto je udio investicija u BDP-u u Hrvatskoj smanjen na razinu nižu od razine EU kao cjeline, možemo reći da je otpočeo trend divergencije na području investicija.

Prema projekcijama Jesenskih prognoza Komisije, taj trend divergencije investicija u Hrvatskoj u odnosu na investicijske trendove u EU mogao bi se nastaviti i tijekom razdoblja 2015.-2017., kada se očekuje da će udio investicija u BDP-u u Hrvatskoj biti dodatno smanjen na razinu od 18,6%, dok će se vrijednost tog pokazatelja blago povećati u EU (na 19,8%) i u Europodručju (20%). Zašto se u Hrvatskoj očekuje pad investicija? Prema navodima Godišnjeg pregleda rasta za 2016., u sklopu aktivnosti Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) devet država članica uložilo je doprinose u Plan ulaganja za Europu, većinom putem svojih nacionalnih razvojnih banaka: Bugarska (100 milijuna eura), Njemačka (8 milijardi eura), Španjolska (1,5 milijardi eura), Francuska (8 milijardi eura), Italija (8 milijardi eura), Luksemburg (80 milijuna eura), Slovačka (400 milijuna eura), Poljska (8 milijardi eura) i Ujedinjena Kraljevina (8,5 milijardi eura /6 milijardi GBP). Kada je riječ o malim i srednjim poduzećima te poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, EFSU je putem „okvira za MSP-ove” Europskom investicijskom fondu (EIF) omogućio jačanje aktivnosti u okviru programa COSME i OBZOR 2020. i poticanje rasta u sektoru MSP-ova. Dosad je EIF odobrio 69 projekata s financijskim posrednicima u 18 zemalja, a to su: Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Francuska, Irska, Italija,

Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Švedska i Ujedinjena Kraljevina. U okviru EIF-a već je potpisano 56 aktivnosti, uz ukupno financiranje u okviru EFSU-a u iznosu od 1,4 milijardi eura, što će vjerojatno potaknuti ulaganja u visini od najmanje 22 milijarde eura. Očekuje se da će od toga koristi imati oko 71.000 MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, među inim u Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji i Ujedinjenoj Kraljevini. Nadalje, Europska investicijska banka odobrila je 32 projekta iz „okvira za infrastrukturu i inovacije”, za što je zatražila jamstvo iz sredstava EFSU-a. Ti su projekti smješteni u sljedećim državama članicama: u Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Finskoj, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Gotovo polovinom tih projekata podržavaju se ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost te drugi oblici ulaganja kojima se pridonosi prelasku na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika. Ostali su projekti u području istraživanja i razvoja, industrijskih inovacija, digitalne i socijalne infrastrukture, prometa te pristupa financiranju za manja poduzeća.

Podaci se odnose na 18.11.2015. godine i vidljivo je da se Hrvatska nigdje ne spominje. Ovisno o vlasništvu investicijskog kapitala, u praksi najčešće nailazimo na investicije privatnog (domaćeg i inozemnog) i državnog sektora. U razdoblju ekonomskog prosperiteta povećavaju se investicije i privatnog i državnog sektora, a za vrijeme krize se smanjuju.

5


6

Tijekom krize Europodručja smanjena je razina ukupnih investicija u EU: privatni sektor je obustavio ili odgodio planirane investicije, dok je državni sektor smanjio izdatke za investicije u sklopu smanjenja rashoda državnog proračuna (pogotovo ako se država članica nalazila u Postupku prekomjernog deficita).

Tijekom razdoblja 2012.-2014. većina investicija u EU (od ukupno 19,5% BDP-a) bila je privatnog porijekla (u iznosu od 16,5% BDP-a). Istodobno, udio investicija u BDP-u Europodručja iznosio je 17%, a u Hrvatskoj 15,5% (Grafikon 2).

Komisija je prije godinu dana predložila Plan ulaganja za Europu, čiji je cilj pokretanje dodatnih investicija u Europi od najmanje 315 milijardi EUR tijekom tri godine i vraćanje investicija na održive razine iz vremena prije krize kako bi se potakli ekonomski rast i zapošljavanje, a odnosi se i na privatni i na državni sektor. Zbog toga se i očekuje da će u razdoblju 2015.-2017. doći do blagog porasta ukupnih investicija u EU i Europodručju (za 0,3, odnosno 0,2 postotna boda), pri čemu će povećanje privatnih investicija iznositi 0,5 p.b. (EU), odnosno 0,4 p.b. (Europodručje), što znači da se očekuje veći doprinos privatnih investicija gospodarskom rastu u odnosu na državne investicije. Za razliku od EU i Europodručja, za Hrvatsku se očekuje relativno smanjenje privatnih investicija za oko 0,5 postotnih bodova, na prosječnu razinu od 15% BDP-a tijekom razdoblja 2015.-2017. Osim u okviru Plana ulaganja za Europu, investicije (i popratno zapošljavanje) mogu se financirati i kroz sredstva dostupna iz EU fondova koja su alocirana svakoj državi članici. Investicije državnog sektora gotovo su 4-5 puta manje u odnosu na investicije privatnog sektora i uglavnom su usmjerene na infrastrukturne projekte. Tijekom razdoblja 2012.-2014. državne investicije u EU28 iznosile su prosječnih 3% BDP-a, u Europodručju 2,8% BDP-a, dok su u Hrvatskoj bile više i iznosile su prosječnih 3,6% BDP-a. Projekcija za razdoblje 2015.-2017. predviđa smanjenje za 0,2 postotna boda kod EU i Europodručja (na razinu od 2,8, odnosno 2,6% BDP-a), a u Hrvatskoj bi trebale ostati na istoj razini od 3,6% BDP-a (Grafikon 3).

Kao što možemo vidjeti, u Hrvatskoj se predviđa smanjenje ukupnih investicija u razdoblju 2015.-2017., što se uglavnom odnosi na smanjenje investicija privatnog sektora. Jesenske prognoze Komisije dale su projekciju kretanja investicija za Hrvatsku uzimajući u obzir trenutno stanje, službene dokumente i sve raspoložive informacije, uz pretpostavku da se ništa bitno neće mijenjati u sadašnjoj ekonomskoj politici države. Ako bude promjena, njih će Komisija uzeti u obzir pri izradi svojih Prognoza i korigirati pokazatelje. Da bi Komisija korigirala svoje projekcije, nužno je što prije poraditi na

izazovima poboljšanja investicijske klime u Hrvatskoj. Prema nalazima Radnog dokumenta službi Komisije o nacionalnim investicijskim izazovima (str. 16 - 17), za Hrvatsku se spominju sljedeće prepreke investicijama (domaćim i inozemnim):

• brojni parafiskalni nameti koje plaćaju poduzetnici kompliciraju poslovno okruženje, • česte regulatorne promjene, različit zakonodavni tretman kod sličnih pitanja i primjena hitnih zakonodavnih procedura doprinose slabljenju pravne sigurnosti i predvidivosti poslovnog okruženja. Uočena je niska kvaliteta regulacije, koja se često upliće u tržišne mehanizme u nekim sektorima, • administrativne slabosti u jedinicama lokalne države utječu na naplatu poreza, javne nabave te pružanje javnih usluga građanima i poslovnim subjektima. Nedovoljni tehnički i administrativni kapaciteti u upravljanju europskim strukturnim i investicijskim (ESI) fondovima ograničavaju njihovu apsorpciju, • uočena razina korupcije utječe na poslovno povjerenje, a to može ometati i realizaciju javnih investicija, • učinkovitost javne nabave na središnjoj i lokalnoj razini smatra se niskom; alati za otkrivanje nepravilnosti i korupcije u javnoj nabavi su nedostatni. Trenutne razine profesionalizacije, posebno na lokalnoj razini, rezultiraju niskom kvalitetom natječajne dokumentacije, zbog čega su česte žalbe sudionika i povećano je trajanje postupaka javne nabave, • zbog dugotrajnih postupaka u trgovačkim i upravnim predmetima, značajnih zaostataka i nerazvijenih ICT sustava na sudovima, učinkovitost i kvaliteta pravosuđa smatra se relativno niskom, • evidentirani su diskriminatorni postupci protiv stranih investitora, posebno na lokalnoj razini, a postoje i dodatni porezi za nerezidente ili zahtjevi za prijavom prebivališta u Hrvatskoj temeljem kojih bi investitori imali koristi od specifičnih posebnih usluga, što ima moguće implikacije po izravna inozemna ulaganja, • recentna kretanja plaća u Hrvatskoj doprinijela su eroziji troškovne konkurentnosti za poduzetnike koji se suočavaju s globalnom konkurencijom, • česte promjene u poreznoj politici i nedostatak jasno preciziranog vremenskog okvira za izdavanje obvezujućih mišljenja o poreznim pitanjima utječu na predvidljivost poslovnog okruženja (napomena: u međuvremenu je zakonski određen rok za izdavanje poreznog mišljenja, ali i popratni cjenik za dobivanje istog), • zbog visoke razine duga u korporativnom sektoru, uključujući i neka poduzeća u državnom vlasništvu, postoji nedostatak dodatnih apsorpcijskih sposobnosti kod financiranja, • banke su i dalje opterećene visokom razinom nenaplativih i teško naplativih kredita, što utječe na


Grafikon 2: Kretanje privatnih investicija (u % BDP-a)

20

16,5

17,0

15,5

15

17,4

17,0

15,0

10 5 0

2012-2014

2015-2017

EU-28

Europodručje

Hrvatska

Izvor: Baza podataka AMECO (DG ECFIN), stanje na dan 5.11.2015. (objava Jesenskih prognoza) Grafikon 3: Kretanje državnih investicija (u % BDP-a)

5 4 3

3,6 3,0

3,6 2,8

2,8

2,6

2 1 0

2012-2014 EU-28

2015-2017 Europodručje

Hrvatska

Izvor: Baza podataka AMECO (DG ECFIN), stanje na dan 5.11.2015. (objava Jesenskih prognoza) njihovu ponudu. Nedostatak prilagodbe kreditnih standarda u postkriznom razdoblju otežava ulaganja. Postoje nedostaci u funkcioniranju središnjeg kreditnog registra, • tržišta kapitala su plitka i uska. Alternativni oblici financiranja, kao što su poduzetnički (venture) kapital su nerazvijeni, što smanjuje mogućnosti financiranja, • nedovoljna razina investicija u razvoj širokopojasnih usluga i novih tehnologija onemogućuje suvremenu tehnološku razinu poslovanja, a time umanjuje i potencijal za dodatne investicije.

U Godišnjem pregledu rasta 2016. (str. 7) navodi se da je preliminarnom analizom prepreka za ulaganja u svakoj državi članici potvrđeno da se modeli ulaganja i investicijske prepreke uvelike razlikuju među državama članicama i da ne postoji jedinstveno rješenje za sve. Komisija se u okviru poboljšanog Europskog semestra namjerava uključiti u dijalog s državama članicama u pogledu utvrđivanja tih izazova i njihova mogućeg uklanjanja, između ostalog i putem tematskih rasprava u Vijeću.

7


8

Ti će se izazovi dodatno analizirati u kontekstu Izvješća po državama članicama koja su predviđena za veljaču 2016. Usporedimo li ove glavne nalaze Komisije o preprekama investicijama u Hrvatskoj s kraja 2015. s glavnim nalazima FIAS-ovog Izvješća o administrativnim preprekama stranim ulaganjima u Hrvatskoj iz 2001., može se uočiti da su mnogi nalazi Komisije gotovo identični ili slični FIAS-ovima, iako je u međuvremenu prošlo gotovo petnaest godina. Neke preporuke iz FIAS-ove studije su u međuvremenu provedene u potpunosti ili djelomično, no to nije bilo dovoljno za brže privlačenje novih investicija u Hrvatsku budući da su ključni nalazi i preporuke ostali nepromijenjeni.

Prikaz stanja na području (ne)zaposlenosti u Hrvatskoj

Iako se smatra da je razina nezaposlenosti u EU poprilično visoka u odnosu na druge svjetske ekonomske grupacije, u Hrvatskoj je ona mnogo viša od EU prosjeka. Osim Hrvatske, značajno viša razina nezaposlenosti od EU prosjeka prisutna je u Grčkoj i Španjolskoj. Sve tri države karakterizira i visok stupanj nezaposlenosti mlade populacije. Tijekom pretkriznog razdoblja 2000.-2007. prosječna stopa nezaposlenosti u EU i Europodručju iznosila je 8,7%, dok je u Hrvatskoj bila viša za pet postotnih bodova i iznosila je 13,7%. U razdoblju 2012.2014. prosječna stopa nezaposlenosti u EU iznosila je 10,5%, u Europodručju je narasla na 11,7%, a u Hrvatskoj je povećana u odnosu na prosjek EU za 6,4 postotna boda, na razinu od 16,9%. Aktualne Jesenske prognoze Komisije predviđaju smanjenje nezaposlenosti u EU na prosječnu razinu od 9,2%, u Europodručju na 10,6%, a u Hrvatskoj na razinu od 15,5%. Iako će doći do smanjenja nezaposlenosti u sva tri promatrana područja, razlika između prosječne nezaposlenosti u EU i u Hrvatskoj iznositi će 6,3 postotna boda. Kako se u odnosu na pretkrizno razdoblje razlika između stope nezaposlenosti u Hrvatskoj u odnosu na EU povećala s 5 postotnih bodova na 6,4 postotna boda, možemo reći da Hrvatska divergira u odnosu na EU na području nezaposlenosti (Grafikon 4).

Prema navodima iz Godišnjeg pregleda rasta 2016., Komisija smatra da je tijekom posljednjih godinu dana ispunila obećanja i predstavila ambiciozne inicijative za potporu otvaranju radnih mjesta i rastu te jačanje ekonomske konvergencije i socijalne pravednosti na razini EU. Komisijin Plan ulaganja za Europu vrijedan 315 milijardi eura za pokretanje zapošljavanja i rasta u punom je zamahu. U dijelu dokumenta koji se odnosi na Poticanje zapošljavanja i socijalnih politika uključivanja, između ostalog navedeno je da otvaranje radnih mjesta mora ostati ključni prioritet reformi.

Stopa nezaposlenosti počela je opadati u kontekstu postupnog oporavka. Poticajne makroekonomske politike i učinak strukturnih reformi pridonijeli su tim pozitivnim kretanjima. No, prevelik broj tražitelja zaposlenja i dalje teško pronalazi zaposlenje jer je ponuda slaba te njihove vještine ne odgovaraju nužno vještinama koje se traže za slobodna radna mjesta. Države članice trebale bi povećati napore za rješavanje problema dugoročne nezaposlenosti u skladu sa smjernicama iz Preporuke o uključivanju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada8. Konkretno, trebalo bi se težiti ugovorima o uključivanju na tržište rada i uspostavi jedinstvene kontaktne točke kako bi se dugotrajno nezaposlenima omogućila korist od individualnog pristupa, lakše dostupnosti i transparentnije potpore. Mjere politike moraju i dalje biti usmjerene na uklanjanje čimbenika kojima se destimulira poduzetništvo i otvaranje novih radnih mjesta, a koji su svojstveni različitim nacionalnim sustavima. Osobito, oporezivanje rada i sustavi naknada trebali bi se utvrditi i provoditi tako da se njima potiču ulaganja i zapošljavanje. U rujnu 2015. Euroskupina je objavila zajednička načela kojima bi se države članice Europodručja trebale voditi u svojim naporima za smanjenje poreznog klina. Složili su se da se za referentno mjerilo poreznog opterećenja rada u državama članicama Europodručja uzme prosjek EU-a ponderiran BDP-om.

Tekućom usporedbom na temelju referentnih mjerila i razmjenom najbolje prakse trebao bi se osigurati nov poticaj reformi poreza na dohodak na nacionalnoj razini te, smanjenjem poreznog klina, države članice podržati u njihovim naporima usmjerenima na smanjenje ukupnih troškova zapošljavanja.

Nadalje, države članice trebale bi poduzeti mjere za poticanje inovativnih novih djelatnosti i pojednostavniti otvaranje novih radnih mjesta, prije svega u okviru malog i srednjeg poduzetništva (MSP-ova). Kada je riječ o stopama zaposlenosti, i dalje se u više država članica bilježi znatan jaz između muškaraca i žena. Unatoč činjenici da žene obično imaju veći stupanj obrazovanja od muškaraca, one i dalje nisu jednako zastupljene na tržištu rada. Države članice trebale bi imati sveobuhvatan pristup usklađivanju privatnog i poslovnog života, među ostalim i s pomoću ustanova za skrb o djeci, dopusta i fleksibilnog radnog vremena, kao i sustave oporezivanja i naknada kojima se primatelje drugog dohotka u kućanstvu ne odvraća od rada ili rada u većoj mjeri. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti samohranim roditeljima i osobama koje su dužne skrbiti o drugima.

8 Prijedlog Preporuke Vijeća o uključivanju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada, COM(2015) 462.


Grafikon 1: Kretanje ukupnih investicija (u % BDP-a) 20,0 18,0

16,9 15,5

16,0 13,7

14,0

11,7

12,0 10,0

10,6

10,5 8,7

9,2

8,7

8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 2000-2007

2012-2014 EU-28

Europodručje

2015-2017 Hrvatska

Izvor: Baza podataka AMECO (DG ECFIN), stanje na dan 5.11.2015. (objava Jesenskih prognoza) Za ostvarivanje fleksibilnosti i sigurnosti u svijetu rada potrebne su sveobuhvatne reforme kojima se istovremeno obuhvaća segmentacija tržišta rada, primjereno kretanje plaća, dobro razrađeni sustavi dohodovne potpore, politike za lakši prijelaz na nova radna mjesta, osiguravanje odgovarajućih vještina tražiteljima zaposlenja i njihovo bolje usklađivanje s traženim vještinama za slobodna radna mjesta. Taj će pristup biti uspješan samo ako se bude temeljio na snažnom sudjelovanju socijalnih partnera. Nadalje, da bi se osigurale visoke razine zaposlenosti u cijeloj EU i ubrzala konvergencija, realne se plaće moraju uskladiti s kretanjem produktivnosti u srednjoročnom razdoblju. Ključnu ulogu u tom procesu imaju socijalni partneri. Mehanizmima određivanja plaća, među ostalim i kolektivnim ugovorima, trebao bi se omogućiti određeni stupanj fleksibilnosti za diferencirani rast plaća među sektorima ili unutar određenog sektora kako bi se s vremenom realne plaće na odgovarajući način uskladile s kretanjem produktivnosti. U tom je kontekstu važno osigurati odgovarajuću zastupljenost radnika i učinkovitu koordinaciju načina pregovora na različitim razinama i među njima. Komisija smatra i da države članice trebaju nastaviti modernizaciju i pojednostavljenje zakonodavstva u području zaštite radnih mjesta, osiguravajući učinkovitu zaštitu radnika i promicanje prijelaza na tržištu rada između različitih poslova i zanimanja.

Stabilni i predvidljivi radni odnosi, prije svega trajnije vrste ugovora, potiču poslodavce i posloprimce da više ulažu u vještine i cjeloživotno učenje. Njima se pojedincima omogućuje planiranje vlastite budućnosti jer im se osigurava održiva perspektiva napretka u karijeri i rasta primanja. Povećanje ukupne stope zaposlenosti posljednjih godina može se uglavnom pripisati povećanju broja ugovora o radu na određeno vrijeme, što nije neobično u ranim fazama oporavka. Općenitijim pomakom k fleksibilnijim tržištima rada trebalo bi se omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, ali i prijelaz na trajnije ugovore. Time se ne bi smio povećati broj nesigurnih radnih mjesta. Države članice trebale bi uložiti veće napore u suzbijanje neprijavljenog rada.

U nacrtu Zajedničkog izvješća o zapošljavanju istaknuto je da je stopa nezaposlenosti u EU i dalje previsoka te da je u kolovozu 2015. bilo 23 milijuna nezaposlenih Europljana, od čega je gotovo polovina nezaposlena više od godinu dana. Stopa dugoročne nezaposlenosti gotovo se udvostručila od 2008., a primjetne su znatne razlike među državama članicama. Bilježi se i veoma visoka razina nezaposlenosti mladih koja, unatoč općenitom padu, u većini država članica i dalje iznosi više od 20%. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti trebale bi unaprijediti svoje napore usmjerene na smanjenje nezaposlenosti mladih u skladu s Jamstvom za mlade, i to uvođenjem sistemskih promjena u području prijelaza između školovanja i zaposlenja, politika uključivanja u tržište rada i dobrog funkcioniranja javnih službi za zapošljavanje.

9


10

U Izvješću je apostrofirano da je šest država članica (Grčka, Hrvatska, Cipar, Portugal, Španjolska i Italija) suočeno s nizom ozbiljnih izazova u području zapošljavanja i socijalnih izazova.

Kako je nezaposlenost jedno od gorućih pitanja u EU, u sklopu izrade Izvješća o mehanizmu upozoravanja 2016 (AMR) uvedena su tri nova pokazatelja (ne)zaposlenosti koja se prate u okviru analitičkog “MIP Scoreboarda” i imaju definirane referentne granice (detaljnije u prošlom broju Informativnog Mjesečnika, str. 13). To su Stopa aktivnosti cjelokupnog stanovništva u dobi 15-64 godina (% promjene u razdoblju od 3 godine, referentna granica -0,2%), Stopa dugotrajne nezaposlenosti aktivnog stanovništva u dobi 15-74 godina (% promjene u zadnje tri godine, referentna granica 0,5%) te Stopa nezaposlenosti mladog stanovništva u dobi 15 – 24 godine (% promjene u zadnje tri godine, referentna granica 0,2%). Vrijednosti ovih pokazatelja za Hrvatsku premašuju vrijednosti definiranih pragova: stopa promjene aktivnosti cjelokupnog stanovništva u dobi 15-64 godina u razdoblju od 3 godine iznosila je 2%, stopa promjene dugotrajne nezaposlenosti aktivnog stanovništva u dobi 15-74 godina u zadnje tri godine 1,7%, a promjena stopa nezaposlenosti mladog stanovništva u dobi 15 – 24 godine u zadnje tri godine iznosila je čak 8,8%. Pri tome valja naglasiti da su najveća smanjenja stope nezaposlenosti mladih u posljednje tri godine zabilježene u Latviji (-11,4%) i Litvi (-13,3%), slijede Estonija, Mađarska i Slovačka. Nadalje, u nacrtu Zajedničkog izvješća o zapošljavanju navodi se da stope nezaposlenosti žena i dalje predstavljaju problem u južnoj Europi (posebno u Grčkoj i Španjolskoj) te u nekim istočnoeuropskim zemljama (Hrvatska, Slovačka). Dvije zemlje (Grčka i Španjolska) i dalje bilježe razine stope nezaposlenosti mladih od približno 50%, dvije (Italija i Hrvatska) iznad 40%, a dvije (Cipar i Portugal) iznad 30%. Brojne države članice povećale su napore u pružanju potpore ranom uključivanju skupine NEET (mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju) i približavanju tržištu rada mladih koji su najudaljeniji od njega. U tom segmentu, Hrvatska od 2015. razvija sustav praćenja pripadnika skupine NEET, koji je dio sveobuhvatnog registra ljudskih potencijala, kako bi riješila problem porasta broja pripadnika te skupine.

Zaključak

Da bi se aktivirali nezaposleni resursi (rad, kapital, zemljište), nužan je priljev novih investicija. Osim što investicije i od njih inducirano zapošljavanje utječu na povećanje izvoza i ekonomskog rasta, značajan je i doprinos zapošljavanja smanjenju proračunskog deficita, što je u Hrvatskoj u ovom trenutku vrlo važno: ako se zaposli samo jedan novi zaposlenik u privatnom

sektoru koji je do danas bio u evidenciji nezaposlenih osoba, proračunski rashodi se smanjuju za iznos njegove naknade za nezaposlene osobe, a proračunski prihodi povećavaju za iznose poreza na dohodak i doprinosa koje za njega uplaćuje njegov poslodavac. Pri tome treba paziti da država zbog potrebe povećanja fiskalnih prihoda ne pretjera s uvođenjem viših stopa oporezivanja dohotka, tj. rada. U tom slučaju investicijsko okruženje postaje manje privlačno za investitore jer im se podižu troškovi rada, a oni tada donose odluke o lociranju investicija u države gdje je trošak rada niži. Slično vrijedi i za stabilnost poreznog sustava: učestale promjene poreznog zakonodavstva odvraćaju investitore od ulaganja. U svakom slučaju, država treba osigurati poticajno i stabilno okruženje i poslovnu klimu za investicije, jer samo u takvim uvjetima postoji obostrana korist i za investitora i za državu, a u konačnici i za osobu koja se zapošljava. U usporedbi s prosjekom EU, Hrvatska ima trenutno manji udio investicija u strukturi BDP-a, pri čemu je loša perspektiva privatnog sektora za čija ulaganja stručnjaci Komisije predviđaju da će se relativno smanjiti u razdoblju 2015.2017. Jedan od razloga tome je činjenica da Hrvatska još uvijek aktivno ne sudjeluje s prijedlozima projekata u Planu ulaganja za Europu (tzv. Junckerov plan), koje države članice u najvećoj mjeri dostavljaju preko svojih razvojnih banaka. Osim velikih investicijskih projekata čija realizacija dugo traje, potrebno je posvetiti pažnju i poticanju manjih investicijskih projekata malog i srednjeg poduzetništva čiji je rok realizacije mnogo kraći (te stoga i brže dolazi do novog zapošljavanja), a pri izvedbi projekta u većoj se mjeri koriste lokalni dobavljači dobara i usluga (za razliku od velikih investicija multinacionalnih kompanija koje za realizaciju investicije u većoj mjeri koriste vlastite resurse, a u manjoj mjeri se oslanjaju na lokalne dobavljače dobara i usluga). Za privlačenje investicija potrebno je otkloniti (u cijelosti ili barem djelomično) i preostale prepreke investicijama koje je Komisija nabrojala u Radnom dokumentu o nacionalnim investicijskim izazovima za Hrvatsku (str. 16 - 17). Vrlo je pohvalno što Komisija planira poboljšanja u okviru Europskog semestra u smislu aktivnog uključivanja u dijalog s državama članicama u pogledu utvrđivanja prepreka investicijama i njihova mogućeg uklanjanja, između ostalog i putem tematskih rasprava u Vijeću. Ti će se izazovi dodatno analizirati u kontekstu Izvješća po državama članicama koja su predviđena za veljaču 2016. godine. U isto vrijeme, potrebno je provesti do kraja reforme tržišta rada, kako bi reformirano tržište rada bilo poticajno i za investitore i za nove zaposlenike te kako, pri novom valu investicija, ne bi bilo problema s pronalaženjem adekvatne radne snage (prvenstveno u smislu adekvatnosti traženog zanimanja i potrebnih znanja i vještina). U uvjetima proračunske štednje, projekti reforme tržišta rada i obrazovanja mogu se financirati iz dostupnih EU fondova.


UDK: 331.5

Zapošljavanje 11

mr. sc. Ivana Maletić*

Provedba europskih mjera za mlade u Republici Hrvatskoj

Položaj mladih u Republici Hrvatskoj izrazito je zabrinjavajući te uzrokuje sve veće iseljavanje mladih, posebno visokoobrazovanih stručnjaka tijekom posljednjih nekoliko godina. O nepovoljnoj situaciji mladih vezano za pitanje zaposlenosti te nemogućnosti pristupa stjecanju praktičnih vještina, pisali smo i u I’M-u u veljači 2015. Još prilikom definiranja Strategije Europa 2020. nezaposlenost mladih identificirana je kao jedan od najvećih problema europskog tržišta rada, a podizanje stope zaposlenosti mladih cilj cijelog desetogodišnjeg razdoblja. Nakon usvajanja EU 2020 Europska komisija i Europski parlament kao odgovor na ovaj problem na razini Europske unije, a u cilju definiranja zajedničke europske politike započeli su s provedbom Garancije za mlade. Garancija predstavlja skup različitih instrumenata koje države članice provode s ciljem podizanja zapošljivosti mladih. Kako bi se dodatno potpomoglo rješavanje ovog gorućeg problema na razini Europske unije osmišljen je i dodatni instrument za zapošljavanje mladih. Riječ je o smjernicama pod nazivom Paket mjera za zapošljavanje mladih (eng. Youth Employment package), koje je Vijeće EU usvojilo krajem 2012. godine i posebnoj proračunskoj liniji pod nazivom Inicijativa za zapošljavanje mladih (eng. YEI – Youth Employment Initiative). * mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI) predstavlja dodatna financijska sredstva državama članicama koje su najviše pogođene nezaposlenošću mladih (stopa nezaposlenosti mladih veća od 25%), a pruža paket intervencija kojima se olakšava prijelaz mlade osobe na tržište rada, odnosno predstavlja strukturnu reformu koja će uspostaviti sustav koji omogućuje brzu aktivaciju mladih tražitelja posla u najkraćem mogućem roku, kako bi se izbjegla neaktivnost ili dugotrajna nezaposlenost. RH ima mogućnost korištenja 66,2 milijuna eura kojima se najmanje u istom iznosu dodaju sredstva ESF-a, tako da RH ima mogućnost korištenja 144 milijuna eura za izravno zapošljavanje mladih. Naime, sredstva YEI-a mogu se koristiti samo izravno za aktivnosti usmjerene mladim osobama, a sve ostale aktivnosti (popratne ili aktivnosti usmjerene dugotrajno nezaposlenim mladima) financiraju se iz ESF-a. Garancija za mlade predstavlja stratešku platformu na razni EU odnosno integrirani paket mjera kojim se sve osobe mlađe od 25 godina nastoji što brže aktivirati na tržištu rada. S obzirom na izrazito izražen problem nezaposlenosti mladih u Republici Hrvatskoj (45,5% u 2014. godini), dobna granica primjene Garancije za mlade


12

je u RH pomaknuta te se ona primjenjuje na mlađe od 30 godina. Garancija za mlade predviđa da bi mladi trebali primiti kvalitetnu ponudu poslova, stalnog obrazovanja, naukovanja ili stažiranja u roku od četiri mjeseca od trenutka kad su postali nezaposleni ili su napustili formalno obrazovanje. Prihvatljive aktivnosti obuhvaćaju:

• Pomoć u procjeni održivosti opcije samozapošljavanja u skladu s karakteristikama i sposobnostima mlade osobe do 30 godina, usmjeravanje i podrška u provođenju ideja u poslovne planove, neprekidna podrška tijekom provedbe, mentoriranja, daljnjih aktivnosti, ali i izravna financijska potpora pokretanju novih trgovačkih društava (uključujući i mehanizme mikro-kreditiranja i drugih programa zaduživanja). • Pružanje izravnih potpora i naknada za zapošljavanje, odnosno financijske potpore poslodavcima za poticanje zapošljavanja mladih koji nisu zaposleni, niti u obrazovanju, niti u dodatnoj edukaciji/vježbeništvu. • Aktivnosti usmjerene sudjelovanju mladih u deficitarnim obrtničkim zanimanjima i stjecanje odgovarajućih praktičnih vještina stipendiranjem i subvencijama za naukovanja te bolje usklađivanje obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada i olakšavanje prijelaza iz škole na posao. • Usklađivanje vještina i znanja s potrebama poslodavca (digitalni programi, programi temeljeni na Industrijskoj strategiji RH). • Mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. • Provedba programa izravnog stvaranja novih radnih mjesta u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, upravljanja projektima, s naglaskom na pomoć i podršku u zajednici. • Priprema društveno inovativnih projekata, različitih aktivnosti umjerenih na neaktivne. • Podrška nastavku obrazovanja za mlade koji su završili dvogodišnje i trogodišnje strukovne programe (subvencioniranje troškova sudjelovanja na zadnjoj godini strukovnih programa). • Otvoreni online tečajevi (dodjeljivanje vaučera onim osobama zainteresiranim za obrazovanje na područjima STEM-a i ICT-a) • Pružanje potpore mladima u dobi od 18-29 kojima nedostaju potrebna znanja i vještine za visokoškolsko obrazovanje, u njihovom sudjelovanju u programima priprema za državnu maturu.

Republika Hrvatska prihvatila je provedbu Preporuka Vijeća Europske unije o uspostavi Garancije za mlade, od 22. travnja 2013. te je 24. travnja 2014. Zaključkom na sjednici Vlade dana suglasnost na Plan implementacije Garancije za mlade.

Planom Implementacije Garancije za mlade utvrđeno je kako će Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava biti nadležno za koordinaciju provedbe te će o provedbi Plana pripremati godišnje Izvješće. Inicijativa za zapošljavanje među glavnim je izvorima financijskih sredstava EU-a za potporu provedbi Garancije za mlade. Naime, 2014. godina utvrđena je kao prva godina provedbe Garancije za mlade za sve države članice Europske unije koje su prihvatile provedbu ove Preporuke, a razdoblje prihvatljivosti provedbe aktivnosti je od 1. rujna 2013. Republika Hrvatska odlučila je Inicijativu za zapošljavanje mladih provoditi kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2014.-2020. te je Inicijativa kao takva integrirana u Investicijski prioritet 8ii1/IZM – Održiva integracija u tržište radne snage za mlade (Inicijativa za zapošljavanje mladih), posebno nezaposlene, one koji se ne obrazuju ili osposobljavaju, uključujući mlade s rizikom od socijalne isključenosti i mlade iz marginaliziranih zajednica, uključujući primjenu programa Garancije za mlade u okviru Prioritetne osi 1. Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali. Garancije za mlade financira se iz više izvora:

1. Kroz OPULJP 2014-2020, Prioritetna os 1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage, Specifični cilj 8ii1/IZM – u kojem ima ukupno na raspolaganju 144,0 milijuna eura (66,2 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih, 66,2 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda te 11,7 milijuna eura nacionalnih sredstava), direktno usmjerenih na mlade, pripadnike/ ce NEET skupine; 2. Kroz OPULJP 2014-2020, Prioritetna os 1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage, Specifični cilj 8ii1/ESF - u kojemu ima ukupno na raspolaganju 80,8 milijuna eura (68,7 milijuna eura iz ESF-a te 12,1 milijuna eura nacionalnih sredstava), također direktno usmjerenih na mlade (do kraja 2018. na dugotrajno nezaposlene, a od 2019. na sve pripadnike/ce NEET skupine);

3. Kroz OPULJP 2014.-2020., Prioritetna os 1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage, Specifični cilj 8vii.2 - Povećanje dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tržištu rada, uključujući mjere APZ koji uključuje i strukturne reforme te jačanje kapaciteta institucija koje se bave mjerama za mlade (primjerice uspostava Centara za mlade, sustava za praćenje pripadnika/ca NEET osoba, aktivnosti promidžbe, informiranja i vidljivosti Garancije za mlade, daljnje jačanje kapaciteta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i dr.).

Važno je naglasiti da su iznosi pod 1. i 2. usmjereni direktno na samu mladu osobu, tj. mlada osoba je direktan korisnik


sredstava (za obrazovanja, doprinose za zapošljavanje, naknade za vrijeme obrazovanja ili osposobljavanja, putne troškove itd.). U okviru financijskog razdoblja 2007.-2013. navedena financijska sredstava ugovorena su za provedbu operacija namijenjenih provedbi mjera aktivne politike tržišta rada u RH, a tek po završetku ugovora moći će se točno odrediti koliko je sredstava uistinu utrošeno na mlade kao ciljnu skupinu. Tablica 1. Sredstva dodijeljena Hrvatskoj u okviru Garancije za mlade u financijskom razdoblju 2007.-2013. i 2014.-2020.

Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. (u milijunima eura)

Dodijeljeno za aktivnosti GZM

22,2

Certificirano

12,0

Ugovoreno

Plaćeno

Preostalo za platiti

Preostalo za certificirati

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (u milijunima eura)

224,8

22,2

113,6

6,2

113,6

16,0

10,2

0,0 0,0

113,6

Na početku 2016. nisu dakle niti realizirana sva sredstva iz 2007.-2013., a evidentno je da niti jedan euro iz ESF-a ili YEI-proračunske linije za razdoblje 2014.-2020. nije isplaćen do sada, premda je Operativni program za ESF usvojen u prosincu 2014. Za Inicijativu za zapošljavanje mladih Europska komisija uplatila je još početkom 2015. predujam od 26 milijuna eura koji mora biti potrošen (najmanje 50% iznosa) do svibnja 2016. (plaćen i certificiran), u protivnom se u cijelom iznosu vraća u Europski proračun. Da bi 50% predujma bilo potrošeno stvarna realizacija treba biti dva puta veća jer se aktivnosti financiraju 50% iz YEI-a i 50% iz ESF-a.

Vlada koja je upravo otišla izgubila je svojim neradom i sporošću 200 milijuna eura iz razdoblja 2007.-2013. koji će Hrvatskoj biti oduzeti na kraju 2016., a novoj Vladi kada su mladi u pitanju ostavila da u četiri mjeseca odradi ono što oni nisu mogli u tri godine jer niti jedan euro iz Inicijative za mlade nije isplaćen, a ugovaranje je započelo tek na samom kraju, u studenom 2015. Sredstva iz Inicijative za zapošljavanje mladih mogla su se početi ugovarati još u rujnu 2013., a do kraja 2016. trebaju biti u potpunosti isplaćena i certificirana.

13


UDK: 336.7 14

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.*

Ivan Dvornik, bacc.oec.**

Bankovna unija pregled stanja i daljnji koraci Uvod

Bankovna unija osmišljena je kao odgovor na financijsku krizu i počiva na tri stupa: jedinstvenom nadzornom mehanizmu, jedinstvenom sanacijskom mehanizmu i jedinstvenom sustavu osiguranja depozita. Uz uniju tržišta kapitala, bankovna unija čini ključni element uspostave financijske unije, kao jedne od četiri unije1 na kojima počiva plan za dovršetak Ekonomske i monetarne unije (EMU). Glavni cilj bankovne unije je slabljenje veze između banaka i država zbog njihove negativne međuovisnosti jer propadanje banaka može ugroziti javne financije države, isto kao što financijske poteškoće država mogu destabilizirati banke. Naime, financijska kriza ukazala je na mnoge slabosti europskog bankovnog sustava, posebno u dijelu nadzora banaka, koje su predstavljale veliki rizik za financijsku stabilnost Europske unije, a

posebno eurozone. Stoga je, nastavno na poziv Europskog vijeća iz lipnja 2012. godine, izrađeno Izvješće četvorice predsjednika o izgradnji Ekonomske i monetarne unije2, u kojem je, među ostalim, predstavljen plan uspostave bankovne unije s dva ključna elementa: jedinstveni nadzorni mehanizam i jedinstveni sanacijski mehanizam, uz harmonizaciju nacionalnih sustava osiguranja depozita. Nakon donošenja zakonodavnog okvira za jedinstveni nadzor i sanaciju banaka, stanje u bankovnom sustavu ukazalo je na nužnost provedbe daljnjih mjera za potpunu uspostavu bankovne unije. Stoga se u lipnju 2015. u Izvješću petorice predsjednika o dovršetku europske Ekonomske i monetarne unije3 upravo pozvalo na uspostavu trećeg stupa bankovne unije koji podrazumijeva uvođenje sustava osiguranja depozita na europskoj razini, kao i provedbu niza mjera usmjerenih na smanjivanje još uvijek prisutnih rizika u bankovnom sustavu.

* Darija Jurica Vuković, dipl. oec., članica Odbora za financije HDZ-a i Odbora za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a. ** Ivan Dvornik, bacc.oec., asistent u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu mr. sc. Ivane Maletić 1 Uz financijsku uniju, dovršetak EMU-a podrazumijeva potpunu uspostavu ekonomske, fiskalne i političke unije 2 Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, predsjednik Euroskupine Jean-Claude Juncker i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi objavili su 5. prosinca 2012. Izvješće „Prema istinskoj Ekonomskoj i monetarnoj uniji“, http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_Data/docs/pressdata/en/ec/134069.pdf 3 Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Euroskupine Jeroen Dijsselbloem, predsjednik Europske središnje banke Mario Draghij i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, objavili su 22. lipnja 2015. Izvješće „Dovršetak europske Ekonomske i monetarne unije“ u kojem su iznijeli svoju viziju stvaranje istinske EMU najkasnije do 2025., https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/5presidentsreport.hr.pdf?6d70673cc927e9ace1da69cb1682066e. Sažeti pregled Izvješća petorice predsjednika obrađen je u Informativnom mjesečniku IM za studeni/prosinac 2015., http://issuu.com/ivanamaletic/docs/im1112_2015


Jedinstveni pravilnik Temelj bankovne unije je Jedinstveni pravilnik kojim se stvorio zajednički europski pravni okvir na području financijskog sustava, koji će biti primjenjiv na otprilike 8.300 banaka4 u svim državama članicama Europske unije, pa tako i Hrvatskoj, a koji će osigurati zaštitu svih potrošača i harmonizaciju jedinstvenog tržišta. Jedinstveni pravilnik sastoji se od niza zakonodavnih akata koji imaju za cilj osigurati zaštitu štednih uloga građana, odrediti stopu obveznih pričuva za banke te uspostaviti mehanizme za prevenciju propadanja banaka, te u slučaju potrebe, postaviti učinkovite mehanizme za upravljanje bankama i investicijskim društvima koja su se našla u poteškoćama. Jedinstveni pravilnik sastoji se od tri dijela:

A. Kapitalni zahtjevi - Pravila o kapitalnim zahtjevima za bankovni sustav i investicijska društva, sastoje se od Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva5 (CRR) i Direktive 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima6 (CRD IV). Cilj im je osigurati otpornost bankovnog sustava na šokove, upravljanjem rizicima te omogućiti kreditiranje realnog sektora za vrijeme gospodarskog pada. Uredbom (EU) br. 575/2013 propisuje se izdvajanje određene razine kapitalnih i likvidnosnih zahtjeva definiranih prema međunarodnim standardima iz Basela (BASEL III), sve s ciljem osiguravanja solventnosti institucija za vremena financijskih šokova te pokrivanja eventualnih troškova gubitaka. Direktivom 2013/36/EU banke i investicijska društva dužna su osigurati odgovarajuću razinu zaštitnog sloja kapitala, kao zaštitu osnovne razine kapitala definirane Uredbom (EU) br. 575/2013, te protucikličkog kapitala kako bi se osiguralo dodatno akumuliranje kapitala za vrijeme gospodarskog rasta kako bi se pokrili gubici ili se osiguralo normalno poslovanje za vrijeme krize.

B. Oporavak i sanacija banaka – Prema indeksu o državnim potporama za 2014. države članice su u razdoblju od listopada 2008. do prosinca 2012. uložile ukupno 591,9 milijardi eura, ili otprilike 7,78 posto BDP-a Europske unije u 2012. za dokapitalizaciju financijskih institucija koje su se našle u poteškoćama. S ciljem uspostave stabilnijeg i harmoniziranog financijskog sustava te prekidanja financiranja javnim sredstvima institucija u poteškoćama, države članice su dužne prenijeti u svoja nacionalna zakonodavstva Direktivu 2014/59/EU7 o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i

investicijskih društava (BRRD). Direktiva 2014/59/EU propisuje kreditnim institucijama donošenje godišnjih planova oporavka odnosno donošenje sanacijskih planova i mjera za nacionalna sanacijska tijela država članica. Nacionalna sanacijska tijela ovlaštena su, ovisno o donesenom planu sanacije za pojedinu banku, inicirati hitne mjere poput: prodaje dijela poslovanja, konverzije duga u vlasničku strukturu, žurno rekonstruiranje duga, itd. Uz navedeno, države članice dužne su uspostaviti nacionalne ex-ante sanacijske fondove kojima će se financirati sanacija institucija u propadanju, dokapitalizacija ili pokrivanje gubitaka. Nacionalni sanacijski fondovi financirali bi se godišnjim doprinosima kreditnih institucija, a do 2025. nacionalni sanacijski fondovi moraju sakupiti iznos od najmanje 1 posto osiguranih depozita svih banaka, sve s ciljem izbjegavanja korištenja sredstava poreznih obveznika u sanaciji gubitaka financijskih institucija.

C. Sustav osiguranja depozita – Direktiva 2014/49/EU8 o sustavima osiguranja depozita pomoći će harmonizaciji nacionalnih propisa na području zaštite štednih uloga građana, sprečavanju paničnog povlačenja depozita iz kreditnih institucija te podizanju sveukupne stabilnosti financijskog sustava u Europskoj uniji. Ovom Direktivom uspostavili su se nacionalni sustavi za osiguranje depozita u svim državama članicama kako bi se osigurao fiksan iznos pokrivenosti štednih uloga deponenta do 100.000 eura po kreditnoj instituciji. U ovaj sustav, osim fizičkih osoba, bit će uključeni i osobni ili strukovni mirovinski sustavi malih i srednjih društava/poduzeća te depoziti lokalne samouprave, kojima je godišnji proračun do 500.000 eura. Sustavi za osiguranje depozita će se financirati iz financijskog sustava, a iznos uplata će se definirati na temelju njihove rizičnosti. Države članice se moraju pobrinuti da se do 3. srpnja 2024. osigura najmanje 0,8 posto sredstva od ukupnog iznosa depozita. Direktivom 2014/49/EU propisuje se rok isplate depozita. Do 31. prosinca 2018. rok isplate bit će skraćen na najviše 20 radnih dana, od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. rok ispate bit će skraćen na najviše 15 radnih dana, od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. rok isplate bit će skraćen na najviše 10 radnih dana, a od 1. siječnja 2024. rok isplate bit će maksimalno 7 radnih dana od dana podnijetog zahtjeva za isplatu depozita. Direktive iz Jedinstvenog pravilnika još uvijek nisu prenesene u nacionalna zakonodavstva svih država članica. Naime, 22. listopada 2015. Komisija je ustanovila kako 6 država članica (Češka, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Švedska) nije uspjelo prenijeti u svoja nacionalna zakonodavstva Direktivu o uspostavi okvira za opravaka i sanaciju kreditnih institucija i

4 Vijeće, Jedinstveni pravilnik, http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/banking-union/single-rulebook/ 5 Uredba (EU) br. 575/2013, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R0575&from=EN 6 Direktiva 2013/36/EU, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013L0036&from=EN 7 Direktiva 2014/59/EU, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014L0059&from=EN 8 Direktiva 2014/49/EU, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014L0049&from=HR 9 Priopćenje za tisak, IP/15/5827, http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5827_en.htm

15


16

investicijskih društava te se zato obratila Sudu Europske unije9 zbog navedenih kašnjenja u implementaciji. Komisija je u drugom slučaju, točnije 10. prosinca 2015. zaključila, temeljem prikupljenih dokaza, da 10 država članica (Belgija, Cipar, Estonija, Grčka, Italija, Luksemburg, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Švedska) nisu u potpunosti implementirale Direktivu 2014/49/EU o sustavima osiguranja depozita u svoja nacionalna zakonodavstva. U slučaju da to ne učine u roku od dva mjeseca od službenog zahtjeva10, Komisija će se obratiti Sudu Europske unije.

Prvi stup – jedinstveni nadzorni mehanizam

Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) prvi je stup bankovne unije, koji je uspostavljen 4. studenog 2014. SSM ima za cilj provoditi učinkoviti nadzor nad bankama unutar eurozone u njihovoj provedbi bonitetnih zahtjeva te pomoći u ranom otkrivanju slabosti unutar financijskog sustava. U slučaju da su slabosti uočene, SSM-u je omogućeno djelovanje u ranoj fazi kako bi se iste otklonile radi održavanja financijske stabilnosti eurozone. Nadzor će se provoditi i nad bankama u državama članicama koje su voljne sudjelovati u ovom mehanizmu, tj. ukoliko su ostvarile ili žele ostvariti blisku suradnju s Europskom središnjom bankom (ESB)11.

SSM se sastoji od dvije uredbe. Uredba (EU) br. 1024/2013 o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija12, definira ulogu ESB-a u nadzoru bankovnog sustava, sukladno odredbama unutar okvirne uredbe o SSM-u13, dok izmijenjena Uredba (EU) br. 1093/2013 o osnivanju europskog nadzornog tijela14 definira ulogu europskog nadzornog tijela za bankarstvo unutar SSM-a. Ključnu ulogu u SSM-u ima ESB, koja izravno nadzire (u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima) najveće kreditne institucije i investicijska društva na području eurozone, tj. one institucije koje ispunjavaju sljedeće kriterije: „a) ukupna vrijednost imovine premašuje 30 milijardi eura; b) omjer između imovine i BDP-a države članice sudionice premašuje 20 posto, osim ako je ukupna vrijednost imovine manja od 5 milijardi eura; c) kada nacionalno nadležno tijelo obavijesti ESB da takvu instituciju smatra značajnom za domaće gospodarstvo, ESB nakon opsežne procjene, uključujući procjenu bilance, donosi odluku o potvrdi te kreditne institucije kao značajne,“ (Uredba (EU) br. 1024/2013). U eurozoni je otprilike 130 institucija koje ispunjavaju gore navedene kriterije te će nad njima biti, kako je već navedeno, vršen izravni nadzor. Ostale banke, koja su od „manjeg značaja“, izravno će nadgledati nacionalna nadzorna tijela u suradnji s ESB-om. Tako će ESB, kao ključno tijelo unutar SSM-a, izravno ili neizravno nadzirati otprilike 6000 banaka.

Drugo važno tijelo unutar SSM-a je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), koje temeljem Uredbe (EU) 1022/2013 ima važnu ulogu u konvergenciji nadzornih praksi, usklađivanju bonitetnih pravila, stvaranju tehničkih standarda i smjernica s ciljem postizanja iste razine poslovanja za sve institucije, te pružanju iste razine zaštite potrošača, ali i investitora, tako pridonoseći jačanju jedinstvenog tržišta i jačanju financijske stabilnosti. EBA će u bliskoj suradnji s ESB-om provoditi redovite sveobuhvatne procjene banaka te provoditi testove otpornosti na stres banaka, kojim će se utvrđivati dovoljna pokrivenost kapitalnim zahtjevima, bilanca, kvaliteta imovine te izdržljivost banaka na moguće krize. Temeljem Uredbe (EU) br. 1024/2013 ESB je ovlašten i za provođenje žurnih mjera u slučaju da banke i investicijska društva ne ispunjavaju potrebne kriterije, te ih tako može sankcionirati kako bi se greške ispravile, ili im čak oduzeti odobrenje za rad ako postoji prijetnja za stabilnost financijskog sustava.

Drugi stup – jedinstveni sanacijski mehanizam

Jedinstveni sanacijski mehanizam, kao drugi stup bankovne unije, ima za cilj učinkovit postupak sanacije banaka u bankovnoj uniji uz minimalne troškove za porezne obveznike, pri čemu se slabi veza između država i banaka kroz podjelu rizika među državama članicama. Komplementaran je jedinstvenom nadzornom mehanizmu, pa mu je stoga i obuhvat jednak što znači da se odnosi na kreditne institucije država članica eurozone, kao i onih država koje nisu dio eurozone, a koje su odlučile uspostaviti blisku suradnju svog nacionalnog nadležnog tijela s ESB-om. Vijeće i Parlament dogovorili su uspostavu jedinstvenog sanacijskog mehanizma u ožujku 2014., dok je Uredba o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/201015 donesena 15. srpnja 2014. Predmetna Uredba definira jedinstvena pravila i postupak sanacije kreditnih institucija i određenih investicijskih društava, propisuje uspostavu Jedinstvenog sanacijskog odbora koji treba primjenjivati ta pravila, zajedno s Komisijom, Vijećem i nacionalnim sanacijskim tijelima, te propisuje osnivanje Jedinstvenog fonda za sanaciju. Uredba je, uz određene iznimke, stupila na snagu 1. siječnja 2016. čime je i započeo jedinstveni sanacijski mehanizam. Centralizirana ovlast za sanaciju povjerena je Jedinstvenom sanacijskom odboru koji je stoga odgovoran za učinkovito i dosljedno funkcioniranje jedinstvenog sanacijskog mehanizma.

10 Priopćenje za tisak, IP/15/6253, http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-6253_en.htm 11 Odluka ESB-a o postupku za uspostavljanje bliske suradnje, https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/en_dec_2014_05_fen.pdf 12 Uredba (EU) br. 1024/2013, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1024&from=EN 13 Uredba (EU) br. 468/2014, https://www.ecb.europa.eu/ecb/legal/pdf/celex_32014r0468_hr_txt.pdf 14 Uredba (EU) br. 1022/2013, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1022&from=HR 15 Uredba(EU) br. 806/2014, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014R0806&from=EN


Odbor je, kao neovisna agencija Europske unije, počeo s radom u ožujku 2015. u dijelu svojih ovlasti vezanih za suradnju s nacionalnim sanacijskim tijelima radi razrade sanacijskih planova, ali je u punoj funkciji tek od 1. siječnja ove godine. Čine ga predsjednik, četiri punopravna člana, te po jedan član iz svake države članice sudionice, a koji predstavlja nacionalno sanacijsko tijelo.

Jedinstveni sanacijski fond, kojim upravlja Jedinstveni sanacijski odbor, osnovan je kao dodatni izvor financiranja sanacije banaka u slučajevima kada sredstva dioničara i vjerovnika nisu dostatna. 2016. godine planiran je početak punjenja Fonda koje će trajati narednih osam godina kako bi dostigao razinu od 1% svih pokrivenih depozita svih kreditnih institucija u državama koje u njemu sudjeluju, a što se procjenjuje na iznos od oko 55 milijardi eura. Fond se puni doprinosima banaka na nacionalnoj razini u skladu s Međuvladinim sporazumom o prijenosu i objedinjavanju tih doprinosa, a kojeg su u svibnju 2014. potpisali predstavnici svih država članica osim Švedske i Ujedinjene Kraljevine. Osnovna ideja sanacijskog postupka je provesti sanaciju banaka bez sredstava poreznih obveznika na način da sanacijske mjere moraju, među ostalim, zadovoljiti uvjete da dioničari i vjerovnici snose prve gubitke, dok je moguća i upotreba Jedinstvenog sanacijskog fonda. U slučajevima kada se utvrdi da je spašavanje banke u javnom interesu, Jedinstveni sanacijski odbor donosi sanacijski program i odlučuje je li potrebno koristiti sredstva Jedinstvenog sanacijskog fonda. Pritom je važno istaknuti da se Fond može koristiti jedino ako prethodno iznos od minimalno 8 posto ukupnih obveza snose dioničari i vjerovnici, te sredstva Fonda ne smiju biti veća od 5 posto ukupnih obveza banke. S obzirom na propisano postupno punjenje Fonda, ukazala se nužnost uvođenja prijelaznog mehanizma financiranja, kako bi se osigurala sredstva za sanaciju banaka ako Fond ne raspolaže s dovoljnim sredstvima. Vijeće je stoga krajem 2015. postiglo politički dogovor o financijskim sredstvima za premošćivanje u kontekstu jedinstvenoga sanacijskog mehanizma koji podrazumijeva nacionalne kreditne linije. Iako se time zadržava veza između država i banaka, ovo kompromisno rješenje na tragu je zahtjeva da je za potpunu podjelu rizika nužno istovremeno smanjivanje rizika. Također, planirana uspostava zajedničkog zaštitnog mehanizma povezanog s Jedinstvenim fondom za sanaciju kao svojevrsnog zadnjeg utočišta u prijelaznom razdoblju do potpune uspostave Fonda, doprinijet će minimaliziraju troška poreznih obveznika u sanaciji banaka. Naime, takav zaštitni mehanizam bio bi fiskalno neutralan u srednjoročnom razdoblju s obzirom da bi banke vratile iznos javne potpore putem ex-post doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond.

Treći stup – Europski sustav osiguranja depozita U Izvješću petorice predsjednika pozvalo se na dovršenje bankovne unije, tj. na uspostavu njezinog trećeg stupa kao ključnog cilja ka dovršetku europske Ekonomske i monetarne unije. U skladu s tim, Komisija je do kraja 2015., točnije 24. studenog predstavila prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća radi uspostave Europskog sustava osiguranja depozita16 (EDIS). EDIS će imati za cilj harmonizirati i ojačati učinkovitost pravila u osiguranju i zaštiti svih depozita do 100.000 eura (ne namećući dodatne troškove kreditnim institucija) neovisno gdje se ona nalazila u eurozoni te tako pridonijeti svom konačnom cilju ka jačanju povjerenja koje će omogućiti veće kreditiranje gospodarstva te otklanjanje veze između nacionalnih proračuna, tj. novca poreznih obveznika i banaka u propadanju. Na samom početku uspostave EDIS-a bit će osnovan Europski fond za osiguranje depozita kojim bi upravljao Jedinstveni sanacijski odbor unutar SRM-a te bi se financirao izravno od doprinosa banaka temeljem njihove rizičnosti. Taj će iznos, do 2024., iznosit 0,8 posto od ukupnog iznosa depozita u državama članicama eurozone, kako je i definirano Direktivom 2014/49/EU o sustavu osiguranju depozita, međutim dodatan trošak neće biti nametnut bankama, budući da će se uplatama u europski fond za osiguranje depozita smanjiti eventualne uplate u nacionalne sustave osiguranja depozita. EDIS će se moći primjenjivati i na sustave osiguranja depozita država koje nisu članice eurozone, ali su ostvarile blisku suradnju s Europskom središnjom bankom unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma ili koje uskoro namjeravaju postati članice eurozone. Uspostava EDIS-a odvijat će se u tri faze, počevši od 2017. godine. A. Prva faza reosiguranja – Faza reosiguranja započela bi 2017. i trajala bi do 2020. EDIS bi u fazi reosiguranja imao ograničenu participaciju u isplatama depozita ili u zahtjevima za sanaciju, jer će se prvo morati iskoristit sva sredstva iz nacionalnih sustava za osiguranja depozita. U slučaju da su iskorištena sva sredstva iz nacionalnih sustava za osiguranja depozita, fond za osiguranje depozita moći će pružiti najviše 20 posto za financiranje manjka likvidnosti, a ostatak je potrebno nabaviti iz drugih izvora financiranja. B. Druga faza suosiguranja – Faza suosiguranja započela bi 2020. i trajala bi do 2024. U ovoj fazi nacionalni sustavi za osiguranje depozita moći će odmah zatražiti od fonda za osiguravanje depozita financiranje u slučaju isplata za depozite ili u slučaju zahtjeva za sanaciju. Najveća razlika između prve i druge faze uspostave EDIS-a je ta

16 Prijedlog EDIS-a, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015PC0586&from=EN

17


18

da nacionalni sustavi za osiguranje depozita nisu dužni potrošiti sva sredstva prije nego se obrate fondu za osiguranje depozita, već se financiranje osiguravanja i pokrivanja gubitaka postiže odmah, od „prvog eura“. U prvoj godini suosiguranja participacija EDIS-a će iznositi 20 posto, dok će se svake godine stopa suosiguranja povećavati za 20 posto, te će u zadnjoj, 4. godini, iznositi maksimalnih 80 posto.

C. Treća faza potpunog osiguranja – Faza potpunog osiguranja započet će 2024. U toj fazi EDIS će u potpunosti participirati u osiguravanju depozita i financiranju gubitaka. Iste godine će profunkcionirati jedinstveni fond za sanaciju te će se sakupiti iznos od 0,8 posto od ukupnog iznosa depozita, kako je i definirano Direktivom 2014/49/EU. Kako je istaknuta žurnost dovršetka bankovne unije u izvješću petorice predsjednika, a i u Komunikaciji Komisije o dovršetku bankovne unije, tj. uspostave EDIS-a, Komisija će inzistirati, pod prijetnjom sankcijama, na što bržoj i potpunoj implementaciji već dogovorenih pravila, a što je već i demonstrirala u slučaju kašnjenja pojedinih država članica s prenošenjem direktiva iz Jedinstvenog pravilnika. U Komisijinom prijedlogu EDIS će pružati pomoć samo u slučaju pravilne implementacije Uredbe (EU) br. 806/014 i Direktive 2014/49/EU, što predstavlja jedan oblik zaštitnog mehanizma od zlouporabe od strane država članica. Mjere za daljnje smanjivanje rizika u bankovnoj uniji Poduzete mjere u kontekstu uspostave bankovne unije, uključujući i planirani EDIS, zasnivaju se većinom na podjeli rizika među državama članica.

Međutim, istodobno s podjelom rizika važno je osigurati daljnje smanjenje još uvijek prisutnih rizika u bankovnoj uniji, a na što je ukazalo Izvješće petorice predsjednika.

Mnogo je već napravljeno u tom području, posebno vezano za jedinstvena pravila u bankovnoj uniji, međutim nužne su dodatne mjere koje su detaljnije definirane u Komunikaciji Komisije o dovršetku bankovne unije17.

U tom kontekstu, s ciljem povećanja učinkovitosti jedinstvenog nadzornog mehanizma, Komisija planira predložiti zakonodavne mjere kojima će se smanjiti nacionalna diskrecijska prava u primjeni makrobonitetnih pravila, uz zadržavanje potrebne fleksibilnosti uvažavajući specifične okolnosti pojedinih država.

Nadalje, usporedno s uspostavom EDIS-a, provest će se daljnja harmonizacija nacionalnih sustava osiguranja depozita koja je važna za učinkovito funkcioniranje EDIS-a u trećoj fazi potpunog osiguranja depozita. 17 http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14650-2015-INIT/en/pdf

U području jedinstvenog sanacijskog mehanizma, a s ciljem učinkovitog rada Jedinstvenog sanacijskog odbora, nužna je primjena minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i priznate obveze (MREL). Također, Komisija će tijekom 2016. predložiti zakonodavni okvir kako bi osigurala primjenu zahtjeva za ukupnu sposobnost pokrivanja dugova (TLAC), koji su razvijeni na međunarodnoj razini u okviru Odbora za financijsku stabilnost, najkasnije do 2019. Isti predstavljaju dodatnu harmonizaciju minimalnih zahtjeva koji će osigurati da banke imaju dovoljnu sposobnost apsorpcije gubitaka i dokapitalizacije. S ciljem minimiziranja korištenja javnih sredstava u očuvanju solventnosti i otpornosti bankovnog sektora, u slučajevima kada će biti nužno koristiti javna sredstva ili sredstva Jedinstvenog sanacijskog fonda, osigurat će se primjena pravila Europske unije o državnim potporama kao i pravila o potporama Fonda.

Također, posebna važnost pridat će se smanjenju nenaplativih zajmova (NPL) kroz daljnju konvergenciju nacionalnih zakonodavnih okvira koji reguliraju stečajne postupke i proces restrukturiranja. Komisija će stoga razmotriti objavu prijedloga jačanja pravne sigurnosti i poticanja na pravovremeno restrukturiranja subjekata koji su u financijskim teškoćama. Smanjivanje loših zajmova putem unaprjeđenja stečajnih zakona biti će jedna od preporuka i u okviru Europskog semestra. Komisija će predložiti i izmjene direktiva CRD IV i CRR s ciljem provedbe dodatnih bonitetnih mjera dogovorenih na Bazelskom odboru, a koje uključuju ograničavanje financijske poluge, osiguranje stabilnog bankovnog financiranja i poboljšanje usporedbe rizikom ponderirane imovine.

Poduzet će se i mjere usmjerene na učinkovitiji bonitetni tretman izloženosti banaka riziku države, od čega se kao jedna od mogućnosti nameće ograničavanje izloženosti banaka po pojedinim državama, kao što je predloženo u Izvješću petorice predsjednika. Stoga će Komisija objaviti prijedlog koji će adresirati ovo pitanje, a koji će biti na tragu analiza koje se trenutno provode na međunarodnoj razini unutar Bazelskog odbora, kao i u Odboru za gospodarstvo i financije.


UDK: 336.1 19

mr.sc. Ivana Maletić *

Lucija Basić, univ.bacc.oec.**

Europski fond za prilagodbu globalizaciji Uvod

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) uspostavljen je 2006. godine Uredbom br. 1927/2006..1 i namjenjen je za pomoć radnicima, otpuštenim uslijed posljedica promjena u svjetskim trgovinskim tokovima uzrokovanih globalizacijom ili svjetskom gospodarskom i financijskom krizom, i njihovoj bržoj reintegraciji na tržište rada. Kroz EGF Unija pruža posebnu, jednokratnu pomoć radnicima kroz specijalno dizajnirane pakete usluga osmišljene kako bi povećali njihovu zapošljivost. EGF posebno je koristan osobama s nižom stručnom spremom i onima u nepovoljnom položaju, kao što su npr. stariji radnici ili mladi. Ovim fondom financiraju se konkretne mjere kojima se otpuštenim radnicima pomaže povećati njihovu zapošljivost i pronaći nove mogućnosti za zapošljavanje u kratkom roku.

Prednost EGF-a je što se njime mogu financirati mjere koje su kreirane za posebne okolnosti u kojima se radnik našao.

Financijski doprinos iz EGF-a ponajprije bi trebao biti usmjeren na aktivne mjere zapošljavanja (engl. active labour market measures), dakle ne na isplate novčane pomoći pogođenim radnicima već na mjere koje će biti usmjerene na njihovu edukaciju i vraćanje na tržište rada. Navedene mjere obuhvaćaju: • • • • • •

Pomoć pri traženju zaposlenja, Savjetovanje vezano uz karijeru, Edukaciju i stručno osposobljavanje, Potporu pri pokretanju posla, Mentorstvo, Razne dodatke vezane za edukaciju, mobilnost.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu ** Lucija Basić, univ.bacc.oec., stažistica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 Uredba 1927/2006; http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1309&from=HR


20

Prvotnom regulativom, donesenom za vrijeme trajanja višegodišnjeg financijskog okvira u razdoblju od 2007.2013., ukupna sredstva Fonda iznosila su 500 milijuna eura godišnje. Područje primjene fonda odnosilo se samo na otpuštanja povezana s posljedicama globalizacije i to po kriteriju intervencije od 1000 otpuštenih radnika u određenim referentnim periodima (4 ili 9 mjeseci) na određenom području, a stopa sufinanciranja programa od strane Unije iznosila je 50%.

Ova početna Uredba proširena je u lipnju 2009. godine Uredbom br. 546/20092 u jeku krize u Europi i svijetu. Time se omogućila pomoć radnicima koji su izgubili posao ne samo zbog posljedica globalizacije već i zbog posljedica gospodarske i financijske krize. Ovom Uredbom kriteriji intervencije spustili su se s 1000 otpuštenih radnika na 500, a stopa sufinanciranja programa povećana je s prijašnjih 50% na 65% ali samo do kraja 2011. Razdoblje implementacije produljeno je s 12 na 24 mjeseca kako bi se osiguralo uspješnije izvršenje predloženih mjera i povećala njihova efektivnost. Ovim promjenama pokazala se solidarnost i socijalna osjetljivost Unije s radnicima koji su najviše osjetili posljedice promjena u svjetskom gospodarstvu te financijske i gospodarske krize.

Od 1. siječnja 2014. Uredba 1927/2006 zamijenjena novom Uredbom 1309/20133, za financijsko razdoblje 2014.-2020., s vidno smanjenim proračunom. Umjesto dotadašnjih 500 milijuna eura sredstva fonda smanjena su na 150 milijuna eura na godišnjoj razini. Stopa sufinanciranja programa sada iznosi 60%, a promjene uvedene 2009. godine što se tiče kriterija mobilizacije (kriterij nije više samo globalizacija već i kriza) i broja otpuštenih radnika potrebnih za prijavu, zadržane su i u novoj regulativi.

Financiranje iz EGF-a

Države članice mogu tražiti sredstva iz EGF-a nakon što su utvrđena značajna otpuštanja povezana s ekonomskim poremećajima na način da nadležno tijelo države članice pripremi i pošalje prijavu Europskoj Komisiji. Prijave za Europski fond za prilagodbu globalizaciji moraju osigurati da se minimalni broj prihvatljivih otpuštanja dogodio ili u referentnom periodu od 4 mjeseci, ako je riječ o prijavi temeljenoj na otpuštanjima u jednom trgovačkom društvu i povezanim društvima ili 9 mjeseci ako je riječ o prijavi temeljenoj na sektorskim otpuštanjima. Otpuštanja moraju biti u korelaciji s globalizacijskim procesom ili krizom kako bi se uzela u obzir te moraju biti statistički argumentirana.

Prema članku 4 Uredbe br. 1309/2013 kriteriji intervencije koje država, potencijalna podnositeljica zahtjeva, mora ispuniti, kako bi mogla aplicirati za sredstva su:

• Najmanje 500 radnika mora biti otpušteno u referentnom razdoblju od četiri mjeseca u jednom trgovačkom društvu uključujući njegove dobavljače i povezane poduzetnike, • Najmanje 500 radnika mora biti otpušteno u referentnom razdoblju od devet mjeseci pri čemu svi djeluju u istom ekonomskom sektoru i smješteni su u jednoj regiji ili više susjednih regija.

Na malim tržištima ili u iznimnim okolnostima ovi kriteriji ne moraju se ispuniti ako otpuštanja imaju veliki utjecaj na lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo. Država članica dužna je navesti koji od kriterija nije u potpunosti ispunjen. Ukupni iznos doprinosa u iznimnim okolnostima ne smije biti veći od 15% maksimalnog godišnjeg iznosa EGF-a. Nadležna tijela za provedbu, nakon što su ustanovila da otpuštanja zadovoljavaju kriterije, u dogovoru sa stručnjacima (npr. tijela zadužena za praćenje stanja na tržištu rada) i predstavnicima radnika, izrađuju plan za pomoć otpuštenim radnicima.

Potpuni zahtjev4 šalje se mailom Europskoj Komisiji i sadrži:

• Obrazac zahtjeva za financijski doprinos iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF-a), • Skeniranu i potpisanu verziju u PDF obliku, • Financijski obrazac u MS Excelu, • Obrazac o pravnom statusu (Legal Entity Form) i Financijski identifikacijski obrazac (Financial Identification Form). Zahtjevi se mogu slati napisani na svim službenim jezicima Europske unije no proces ocjenjivanja prijave značajno će biti ubrzan ako je predan (i) na engleskom jeziku. Europska komisija, nakon primitka prijave, procjenjuje zahtjev i podnosi ga proračunskom tijelu EU-a na odobrenje. Ako se zahtjev odobri, država članica može dobiti do 60% povrata troškova za svoj akcijski plan. Sredstva dobivena iz EGF-a uplaćuju se državama članicama Europske unije, a ne izravno trgovačkim društvima ili regionalnim vlastima. Postupak dobivanja sredstava iz EGF-a:

• Grupe pogođene otpuštanjima trebaju se obratiti nadležnom tijelu kako bi pripremili svu potrebnu dokumentaciju za prijavu, • Država članica šalje prijavu Komisiji unutar 12 tjedana od datuma kad su kriteriji za prijavu ispunjeni, • Komisija u roku dva tjedna od primitka prijave šalje obavijest o primitku prijave i dodatne zahtjeve vezano uz prijavu, • Dodatne informacije država članica dužna je dostaviti u roku 6 tjedana od primitka zahtjeva.

2 Uredba 546/2009; http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32009R0546&from=HR 3 Uredba 1309/201; http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1309&from=HR 4 http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=581&langId=en


• Komisija dovršava ocjenu usklađenosti zahtjeva i uvjeta u roku 12 tjedana od primitka zahtjeva, • Prijedlog ide na raspravu u Europski parlament i Vijeće, • Nakon što Parlament i Vijeće usvoje Prijedlog kreće isplata sredstava.

Proces implementacije EGF doprinosa je 24 mjeseca te je država podnositeljica zahtjeva dužna nakon što se program implementira podnijeti završni izvještaj u roku od 6 mjeseci. Slika 1.

EGF u razdoblju 2014. – 2020.

EGF se pokazao kao koristan alat u borbi protiv nezaposlenosti jer je stopa reintegracije radnika na tržište rada bila gotovo 50% nakon provedbe programa u financijskom razdoblju od 2007.-2013. godine. Komisija je na temelju tog iskustva predložila nastavak rada Fonda u razdoblju od 2014. do 2020. Proračun za financijsko razdoblje od 2007.-2013. iznosio je 500 milijuna eura godišnje. U razdoblju 2014.-2020. ta sredstva značajno su smanjena te sad iznose 150 milijuna eura godišnje. Sufinanciranje korisnika fonda EGF-a povećano je s 50% na 60% počevši od siječnja 2014. Ono što se nije promijenilo je referentni period od 4 ili 9 mjeseci, intervencijski kriteriji i produljeni period implementacije (24 mjeseca). Novi elementi EGF-a za 2014-2020. • Kategorije radnika koji imaju pravo na sredstva iz Fonda su proširene i na samozaposlene, privremene radnike i radnike na određeno vrijeme.

• Osim globalizacije, kriterij intervencije sada je globalna financijska i ekonomska kriza. • Udio sufinanciranja Europske unije povećan je s 50% na 60% (bio je 65% od svibnja 2009. do 2011. godine). • Do kraja 2017., a pod određenim okolnostima, mladi koji nisu zaposleni, obrazovani i ne osposobljavaju se (NEETs) u područjima s visokom nezaposlenošću mogu imati koristi od EGF podrške u jednakom broju kao i EGF radnici koji primaju potporu u okviru iste aplikacije. • Kao i u prijašnjoj regulativi, države članice moraju osmisliti „koordinirani paket personaliziranih usluga“ (uključujući i prilagođene obuke i prekvalifikacije, posebne vremenski ograničene mjere kao što su traženje posla i dodatke za mobilnost) za pomoć ciljanim korisnicima da ostanu na tržištu rada ili da nađu novi posao ili da sami pokrenu novi posao. Poseban naglasak je stavljen na pomaganje nezaposlenima u nepovoljnom položaju, starije i mlade ljude kako bi pronašli nova radna mjesta.

Korištenje sredstava iz EGF-a:

U razdoblju od 2007.-2013. podneseno je 129 zahtjeva. Od tih 129 zahtjeva 11 zahtjeva je povučeno, a samo jedan odbijen. Samo 8 država članica nije zatražilo pomoć iz ovog fonda (Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Hrvatska) dok je ostalih dvadeset zatražilo oko 492 milijuna eura5 financijske pomoći za nešto više od 106 tisuća radnika iz 40 različitih sektora.

Slika 1. EGF rokovi; napravljeno prema prezentaciji o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji s 13. sastanka *

* Kontakt osoba za Europski fond za prilagodbu globalizaciji; http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=326&eventsId=975&furtherEvents=yes 5 European Globalisation Adjustment Fund - Solidarity in the face of change; Europska Komisija; 2014., str. 3; http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=326&langId=en

21


22

U prve dvije godine svog rada, za povlačenje sredstava iz fonda EGF-a zaprimljeno je tek 13 aplikacija, ali s proširenjem Uredbe taj broj značajno se povećao te je već u 2009. primljeno 28 aplikacija koje su se većinom odnosile na otpuštanja povezana s krizom. Općenito, u razdoblju od 2007. godine do kraja 2013. godine većina aplikacija podnesena je radi posljedica krize (64) dok su ostale podnesene radi značajnih promjena u tokovima svjetske trgovine. Zemlje korisnice ovog fonda ocijenile su ga pozitivno budući da je oko polovice radnika koji su primili pomoć putem ovog fonda našlo novo zaposlenje ili su počeli samostalan posao. U novom razdoblju, tijekom 2014., 9 država članica podnijelo je 18 prijava vezana uz otpuštanja u 16 različitih sektora tražeći 63,6 milijuna eura pomoći za svoje radnike.

Većina tih prijava (11) odnosi se na otpuštanja povezana s krizom. Prosječni trošak programa po radniku iznosio je 3.900 eura i varirao je od 1.200 eura do 6.000 eura.

Trošak implementacije aktivnosti varirao je od 0.19% do 7% ukupnog proračuna za program. Što se tiče pomoći mladima koji su nezaposleni i ne obrazuju se, samo 2 države članice zatražile su pomoć za sveukupno 1.839 mladih. Uočeni nedostatci EGF-a:

1. Potrebno je pojednostavljenje procedure: proces aplikacije, izrade financijskog plana su prekomplicirani, a duplicirano nadgledanje, nadzor i revizija stvaraju dodatne administrativne terete; 2. Veća uključenost lokalne i regionalne samouprave: veća uključenost lokalnih i regionalnih jedinica potrebna je prilikom postupka prijave i implementacije mjera, na taj način može se kvalietnije utvrditi koje mjere bolje odgovaraju pogođenim radnicima; 3. Prekratko razdoblje implementacije: u izvješćima kao glavni nedostatak EGF-a navodi se prekratko razdoblje implementacije; 4. Problem s državnim sufinancirajem: neke države (npr., Slovenija) ne prijavljuju se za sredstva iz EGF-a zbog činjenice da im je 60% sufinanciranja sredstvima EU premalo te ne mogu dati svoj doprinos. 5. Za mala tržišta teško je zadovoljiti intervencijske kriterije: kriterij od 500 otpuštenih u referentnom periodu od 4 ili 9 mjeseci teško je zadovoljiti na malim tržištima kao što je Hrvatska, Slovenija ili Malta. Također, ako se prijava podnosi pod iznimnim okolnostima, Komisija je stroža prilikom ocjenjivanja prijave te je s time teže dobiti sredstva.

Primjeri korištenja sredstava EGF-a: DANSKA Europska unija novcem iz EGF-a pomogla je da se 550 najtežih slučajeva od ukupno 968 otpuštenih radnika iz danskog brodogradilišta u Odenseu i njegovih dobavljača što prije ponovo zaposli. Danska je dobila 6,5 milijuna eura iz EGF-a za pomoć pri ponovnom zapošljavanju danskih škverana. Sredstva za pomoć tim nezaposlenim radnicima ukupno su iznosila 10,0 milijuna eura, što znači da je EU dao oko dvije trećine potrebnog novca. MALTA

Zbog smanjenja konkurentnosti uzrokovanih niskim cijenama proizvodnje u zemljama kao što su Kina i Indija došlo je do izmještanja proizvodnje u te zemlje. Malta je stoga 2007. podnijela zahtjev Europskoj komisiji za sredstva iz EG-a. U tekstilnoj industriji Europske unije trećina proizvoda je uvezena iz Kine. S obzirom da Malta ima najnižu razinu radno aktivnog stanovništva i relativno mali broj otpuštanja imao bi značajan utjecaj na tržište rada. Malta je zatražila 681.207 eura od EGF-a kako bi uspješno pomogla 675 radnika da se vrate na tržište rada. Rezultat je da je od 671 radnika koji su iskoristili ovaj program, 440 našlo drugi posao; neki kroz samozapošljavanje (24), a neki u industriji koja nije tekstilna. 80 radnika je ostalo nezaposleno, a 152 su neaktivna (ili su još u procesu reedukacije ili su otišli s tržišta rada).

Malteške vlasti ocijenile su EGF intervenciju jako korisnom jer im je omogućila da pomognu pogođenim radnicima na osobniji način i olakšalo reintegraciju na tržište rada. S obzirom na to da većina pogođenih radnika ima nisku razinu vještina potrebnih za rad u drugim sektorima, korištenje subvencija potaknulo je poslodavce na zapošljavanje. Korištenje start-up shema pokazalo se uspješnim, pogotovo uzevši u obzir da su većina korisnika tog programa radnici koji su radili na strojevima i nisu imali namjeru pokrenuti svoj posao. Kao nedostatak Malta je navela da je jedna godina implementacije prekratko razdoblje. LITVA

Radi outsourcinga proizvodnje u Aziju tržište tekstilne industrije izrazito je pogođeno. Litva ima malo tržište, a 80% proizvoda iz tekstilnog sektora namijenjeno je izvozu. Litva je u svibnju 2008. godine zatražila 298.994 eura te potrošila 296.384 eura, što je 99% od ukupno zatraženog iznosa. Od 1.089 otpuštenih radnika pomoć je namijenjena bila za njih 600, a na kraju je 619 radnika koristilo mjere.


Na kraju implementacije (12 mjeseci nakon podnošenja prijave EGF-u) 53% radnika je našlo drugo zaposlenje, a 12% je još uvijek bilo nezaposleno. Veliki dio radnika je odabralo opciju ranog umirovljenja (24%). SLOVENIJA

Slovenija je zatražila podršku za otpuštane radnike u trgovačkom društvu Mura iz tekstiknog sektora. Nadležno ministarstvo izradilo je i poslalo zahtjev u Bruxelles u travnju 2010., a iste te godine zahtjev je odobren. Sredstva su isplaćena u ožujku 2011., te je Slovenija za pomoć otpuštenim radnicima Mure dobila 2,2 milijuna eura, a država prema pravilima dodala je još 1,2 milijuna eura. Mjere su obuhvaćale niz radionica i aktivnosti, uključujući i dvije motivacijske radionice, informacijske centre u 23 udaljene općine u Pomurju, te je u studenom 2010. bio svaki tjedan jedan dan posvećen zapošljavanju, gdje su sudionici upoznavali potencijalne poslodavce, obrazovne mogućnosti i prekvalifikacije, kao i razne mogućnosti za samozapošljavanje. U 2010. bilo je 516 sudionika, a više od 30% njih su zaposleni ili angažirani na treninzima u sklopu aktivnih mjera zapošljavanja.

Hrvatska i EGF

Stupanjem u članstvo Europske unije Hrvatskoj su sredstva iz ovog fonda također postala dostupna. Trgovačko društvo pogođeno krizom ili globalizacijom kao i fizičke osobe ne mogu se samostalno prijaviti za korištenje sredstava iz fonda, nego zahtjev moraju podnijeti nadležnom tijelu. Za Hrvatsku to je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava koje kroz konzultacije s trgovačkim društvima mora odrediti zadovoljavaju li potencijalni podnositelji prijave tražene kriterije. Ministarstvo tada mora pripremiti svu potrebnu dokumentaciju i u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje osmisliti program za otpuštene radnike. Taj program radi se sukladno s analizom tržišta rada, te se radnici reeduciraju za one sektore gdje se pokazuje potreba za radnom snagom. Dovršena prijava šalje se Europskoj komisiji koja ju tada ocjenjuje. Prema informacijama dobivenim od predstavnika Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u financijskom razdoblju od 2007.-2013. sredstva iz EGF fonda nisu korištena jer je Europski socijalni fond (ESF) ocijenjen kao prikladniji.

U prvom redu, ESF ima višu stopu sufinanciranja (od 50% do 85% pa čak i 95% u iznimnim slučajevima ), a problem je i činjenica da većina otpuštanja koja su se dogodila u Hrvatskoj ne zadovoljavaju kriterije EGF-a. I u financijskom razdoblju od 2014.-2020. godine ESF je kažu primjereniji, najviše zbog stope sufinanciranja EGF-a koja je, iako podignuta s 50% na 60% još uvijek niža od stope po kojoj je Hrvatska dobivala sredstva iz ESF-a (samo 25% državnog sufinanciranja). Međutim, korištenjem EGF Hrvatska bi imala dodatna sredstva i više prostora za druge intervencije iz ESF-a, o čemu u Ministarstvu zbog dosadašnje sporosti u korištenju ESF-a nisu razmišljali.

U Hrvatskoj su zasad samo 2 trgovačka društva poslala upit vezano uz prijavu za povlačenje sredstava iz EGF, Brodosplit d.d. i Đuro Đaković d.d.. Oba trgovačka društva nisu se mogla prijaviti jer nisu zadovoljila kvotu EGF-a od 500 otpuštenih radnika u određenom vremenskom periodu te zbog toga prijava nije poslana.

Problemi u Hrvatskoj vezani uz prijavu ne tiču se samo konkretno fonda i njegovih kriterija već i dostupnosti informacija vezanih uz fond. Na stranicama Komisije za svaku državu može se naći kontakt osoba zaduženih za EGF, odnosno kontakt nacionalnih koordinatora zaduženih za informiranje zainteresiranih pojedinaca o prošlim ili budućim prijavama. Međutim, za Hrvatsku navedeni kontakt nije valjan te tek posredno kroz opetovano kontaktiranje i upite na razne adrese u Ministarstvu može se doći do općih informacija.

Nadalje, na stranicama Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja zaduženog za provedbu i informiranje o EGF-u, gotovo da i ne postoje nikakve dostupne informacije koje bi mogle pomoći zainteresiranim stranama i uputiti ih na proceduru i mogućnosti koje im se nude kroz ovaj fond.

S obzirom na broj nezaposlenih i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, neophodna je veća angažiranost zaduženih tijela na infomiranju potencijalnih korisnika ovih sredstava te bolja organizacija kako bi se sredstva koja su na raspolaganju mogla iskoristiti.

23


UDK: 328 24

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.*

Ivana Petričko, mag. oec.**

Kraj luksemburškog i početak nizozemskog predsjedništva –

Što je u prethodnih pola godine postignuto, a što nas očekuje? Uvod

U skladu s rotirajućim predsjedništvom, Luksemburg je preuzeo polugodišnje predsjedanje Vijećem Europske unije od Latvije 1. srpnja 2015. godine1. Uloga predsjedništva je osigurati kontinuitet rada i uredan zakonodavni proces te suradnju među državama članicama, što čini kroz predsjedanje sastancima u Vijeću i njihovih pripremnih tijela kao i predstavljanjem Vijeća pred drugim institucijama Europske unije. Od 1. siječnja ove godine Luksemburg je naslijedila Nizozemska koja će predsjedavati Vijećem u prvoj polovici

2016., nakon čega predsjedanje preuzima Slovačka. Zajedno s Maltom koja će predsjedavati Vijećem u prvoj polovici 2017. godine, ove države trenutno čine tzv. “trio“ što omogućuje bližu suradnju predsjedništava i definiranje ciljeva i prioriteta u narednih godinu i pol dana. Svaka država prije početka predsjedanja objavljuje i svoj šestomjesečni program.

U nastavku su predstavljeni najvažniji rezultati i poduzete mjere tijekom luksemburškog predsjedanja Vijećem te prioriteti i planovi nizozemskog predsjedništva2 u području ekonomskih i financijskih poslova te kohezijske politike i EU fondova3.

* Darija Jurica Vuković, dipl. oec., članica Odbora za financije HDZ-a i Odbora za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a. ** Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić 1 Redoslijed država članica u predsjedanju Vijećem EU utvrđen je Odlukom Vijeća od 1. siječnja 2007. o redoslijedu obnašanja dužnosti predsjedništva Vijeća, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/ hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:32007D0005&qid=1403619778146&from=EN 2 Program rada nizozemskog predsjedništva, http://www.consilium.europa.eu/en/council-eu/pdf/2016-netherlands-presidency-workprogramme-en_pdf/ 3 Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) koje okuplja ministre financija i gospodarstva država članica raspravlja o ekonomskim i financijskim pitanjima, dok je kohezijska politika, s obzirom na svoj međusektorski karakter, u nadležnosti Vijeća za opće poslove (GAC)


Ekonomska i monetarna unija Pred sam početak luksemburškog predsjedanja, točnije 22. lipnja 2015., objavljeno je Izvješće petorice predsjednika o dovršetku europske Ekonomske i monetarne unije4 u kojem su predsjednik Europske komisije JeanClaude Juncker, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Euroskupine Jeroen Dijsselbloem, predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz iznijeli svoju viziju produbljivanja Ekonomske i monetarne unije (EMU) najkasnije do 2025.

Plan za dovršetak EMU-a temelji se na stvaranju četiri unije: ekonomske, fiskalne, financijske i političke. U njemu su iznesene preporuke kako na najbolji mogući način iskoristiti postojeće instrumente za osnaživanje EMU-a u prvoj fazi, te dugoročni ciljevi koji se trebaju ispuniti u drugoj fazi. Nastavno na preporuke iz Izvješća, 21. listopada 2015. objavljena je Komunikacija Europske komisije prema Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj središnjoj banci o koracima prema dovršetku Ekonomske i monetarne unije5 uz prateći paket mjera koji se odnose na reviziju Europskog semestra, poboljšanje instrumenata ekonomskog upravljanja, usklađeno vanjsko zastupanje eurozone, te uspostavu Europskog sustava osiguranja depozita. Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) raspravljalo je o Izvješću i koracima za dovršetak EMU-a u tri navrata što je bilo podloga donošenju Zaključaka Europskog vijeća kojim se potvrđuje njihova „predanost radu s ciljem dovršenja ekonomske i monetarne unije uz puno poštovanje unutarnjeg tržišta na otvoren i transparentan način“, a što podrazumijeva uključivanje država koje nisu članice eurozone u rasprave o ovom pitanju. Također je zatraženo od Vijeća da brzo razmotri prijedloge koje je podnijela Komisija o čemu će se ponovno raspravljati krajem nizozemskog predsjedništva. S obzirom da Izvješće daje smjernice za intenziviranje djelovanja na dovršetku EMU-a u narednih deset godina, te je stoga bilo predmetom rasprave tijekom luksemburškog predsjedništva, isto će obilježiti i rad nadolazećih predsjedništava. Stoga je nizozemsko predsjedništvo upravo u svom šestomjesečnom programu postavilo snažnu eurozonu i zdrave europske financije, kao jedno od četiri ključna područja6 svog predsjedavanja Vijećem.

U skladu s navedenim, tijekom nizozemskog predsjedništva najavljen je intenzivan rad na predloženim kratkoročnim mjerama iz prve faze dovršetka EMU-a te je Komisija najavila poticanje šire javne rasprave na tu temu.

Također, pred kraj nizozemskog predsjedništva, odnosno sredinom 2016., planira se osnivanje stručne skupine kako bi se razmotrili pravni, ekonomski i politički preduvjeti za dugoročne mjere predstavljene u Izvješću petorice predsjednika.

Ekonomsko upravljanje

Tijekom luksemburškog predsjedništva, objavom Godišnjeg pregleda rasta7 i Izvješća o mehanizmu upozoravanja8, uz to, po prvi put objavljen prijedlog preporuka za eurozonu kao cjelinu9, započeo je novi ciklus Europskog semestra za 2016. koji je unaprijeđen u skladu s preporukama iz Izvješća petorice predsjednika. Vijeće je raspravilo objavljene dokumente na sastanku u prosincu. Kroz cijelo razdoblje nizozemskog predsjedništva, odvijat će se unaprijeđeni Europski semestar u skladu s izmijenjenim okvirnim planom10.

Tako je Vijeće na sastanku u siječnju 2016. donijelo Zaključke o Godišnjem pregledu rasta i Izvješću o mehanizmu upozoravanja, te nacrt preporuka o ekonomskoj politici eurozone koje će donijeti na sastanku u ožujku, nakon što ih podrži Europsko vijeće u veljači. Posebne preporuke po državama članicama bit će donesene u srpnju 2016. čime će završiti ovogodišnji ciklus Europskog semestra. Nizozemska je najavila i stavljanje na dnevni red Vijeća raspravu o postignućima država članica i provedbi posebnih preporuka, te će također pružiti mogućnost razmjene iskustava i najboljih rješenja među državama članicama. U području fiskalne politike, krajem luksemburškog predsjedništva ministri financija i gospodarstva država članica raspravljali su i o fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu11, kojim će se na odgovarajući način, kao izvanredna okolnost, tretirati i troškovi koje pojedine zemlje snose zbog izbjegličke krize. Nizozemsko predsjedništvo najavilo je unaprjeđenje funkcioniranja Pakta o stabilnosti i rastu s ciljem pojednostavljenje i povećanja transparentnosti Pakta. Kao jedan od važnih elemenata u okviru stvaranja ekonomske unije, Europska komisija je, na tragu Izvješća petorice predsjednika, objavila prijedlog Preporuke Vijeća o uspostavi nacionalnih odbora za konkurentnost u eurozoni12 o čemu će Vijeće raspravljati tijekom nizozemskog predsjedništva. Kao što je istaknuto u Komunikaciji Europske komisije o koracima prema dovršetku Ekonomske i monetarne unije, važno je da nacionalni odbori za konkurentnost, kao tijela nadležna za praćenje rezultata i politika u području konkurentnosti, postanu operativni već od sredine 2016.

4 https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/5presidentsreport.hr.pdf?6d70673cc927e9ace1da69cb1682066e 5 https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2015/HR/1-2015-600-HR-F1-1.PDF 6 Prioriteti nizozemskog predsjedništva, osim zdravih europskih financija i snažne eurozone, uključuju još i sveobuhvatni pristup migraciji i međunarodnoj sigurnosti, Europu koja djeluje kao inovator i stvara nova radna mjesta, te klimatsku i energetsku politiku usmjerenu na budućnost 7 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_annual_growth_survey.pdf 8 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_alert_mechanism_report_en.pdf 9 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_euro_area_recommendations_en.pdf 10 http://ec.europa.eu/priorities/economic-monetary-union/docs/single-market-strategy/factsheet-revamp-semester_en.pdf 11 Pakt o stabilnosti i rastu predstavlja niz pravila koje se države članice moraju pridržavati s ciljem osiguravanja zdravih javnih financija i koordinacije fiskalnih politika 12 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015DC0601&from=EN

25


26

Financijska unija U području bankovne unije, tijekom luksemburškog predsjedništva postignut je dogovor o financijskim sredstvima za premošćivanje u kontekstu jedinstvenoga sanacijskog mehanizma13 o čemu se raspravljalo na neformalnom sastanku Vijeća u rujnu te na sastanku u studenom, pri čemu su se ministri financija i gospodarstva kompromisno opredijelili za minimalistički pristup koji podrazumijeva nacionalne kreditne linije, što je na tragu zahtjeva da je za potpunu podjelu rizika nužno istovremeno smanjivanje rizika.

Na tragu Izvješća petorice predsjednika, kao treći stup bankovne unije, Komisija je 24. studenog 2015. objavila prijedlog uspostave Europskog sustava osiguranja depozita14 (EDIS) u tri faze: sustav reosiguranja od tri godine, sustav suosiguranja od četiri godine te na kraju puno osiguranje. Vijeće je tijekom luksemburškog predsjedništva razmijenilo mišljenja na tu temu, te će se uspostaviti ad-hoc radna skupina Vijeća koja će razmotriti prijedlog za uspostavu EDIS-a i ostale mjere za dovršetak bankovne unije temeljem Komunikacije Komisije o dovršetku bankovne unije15, a koje su posebno vezane uz smanjivanje rizika. Tijekom nizozemskog predsjedništva, Vijeće će na sastanku u ožujku raspraviti postignut napredak na tom području. Nizozemska je također najavila intenzivan rad na strukturnoj reformi bankovnog sustava koja se bavi pitanjima banaka koje su prevelike da bi propale i u kojoj mjeri banke moraju odvojiti visokorizične operacije od svojih redovnih aktivnosti. U tu svrhu, tijekom nizozemskog predsjedništva započet će trijalog na tu temu.

U pogledu unije tržišta kapitala, kao drugog elementa financijske unije, Komisija je 30. rujna 2015. objavila Akcijski plan za stvaranje unije tržišta kapitala16 do 2019., što će doprinijeti jačoj otpornosti gospodarstva, povećanju ulaganja i većoj mogućnosti za štediše te osigurati dodatne izvore financiranja poduzetnicima. Vijeće je tijekom luksemburškog predsjedništva donijelo Zaključke o Akcijskom planu za stvaranje unije tržišta kapitala pozdravljajući, među ostalim, „mogućnost koju ona daje svim državama članicama, među ostalim i onima čija su kapitalna tržišta manje razvijena, da iskoriste dublja europska financijska tržišta“. Posebno se intenzivno radilo na području sekuritizacije za koje je u samo devet tjedana tijekom luksemburškog predsjedništva postignut politički dogovor. Dovršetak posla oko zakonodavnog okvira za razvoj sekuritizacijskog tržišta u Europi nastavit će se tijekom nizozemskog predsjedništva.

Također, za vrijeme nizozemskog predsjedništva raspravljat će se o drugoj važnoj temi, a koja se tiče prijedloga revizije Direktive o prospektu17, s ciljem pojednostavljenja zahtjeva kako bi mala i srednja poduzeća mogla jednostavnije i jeftinije prikupiti kapital.

Od ostalih pitanja u području financijskog sustava, tijekom luksemburškog predsjedanja završen je posao na Direktivi o posredovanju u osiguranju i Direktivi o platnim uslugama, a za koje je već postojao politički dogovor, te su iste objavljene u Službenom listu Europske unije. Za vrijeme nizozemskog predsjedništva očekuje se objava prijedloga Komisije o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana (CCP), o čemu će Vijeće raspravljati. Također se predviđa početak trijaloga na temu revizije europske direktive o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP)18 o čemu je Vijeće donijelo svoj stav dok se stav Europskog parlamenta očekuje početkom ove godine.

Porezna politika

Luksemburg je poreznu politiku19, a posebno borbu protiv porezne evazije i poreznih prijevara, postavio kao visoki prioritet svog predsjedavanja Vijećem, pa se na tom području i intenzivno radilo. Rad u Vijeću na ovim pitanjima bio je komplementaran radu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i zaključcima te organizacije o sprječavanju smanjivanja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS). Tako je Vijeće u prosincu donijelo i Zaključke o oporezivanju trgovačkih društava – smanjenje porezne osnovice i prijenos dobiti kojim se pozdravljaju zaključci akcijskog plana OECD-a za smanjenje porezne osnovice i prijenos dobiti, a koje su potvrdili ministri financija i šefovi država skupine G20 te kojima se daju smjernice za provedbu zaključaka OECD-a na razini Europske unije, pri čemu se direktive navode kao preferirano sredstvo provedbe zaključaka, uz nezakonodavna rješenja gdje je to relevantno. Komisija planira objaviti prijedlog paketa mjera protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti, a što uključuje tzv. anti-BEPS direktivu tijekom nizozemskog predsjedništva.

Nadalje, nastavno na postignuti politički dogovor na listopadskom sastanku, Vijeće je u prosincu, nakon svega devet mjeseci, donijelo Direktivu o automatskoj razmjeni informacija o poreznim mišljenjima20 koja ima za cilj sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza na dobit na način da propisuje automatsku razmjenu informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom, kao i o prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, koje će biti pohranjene u Komisijin siguran središnji direktorij.

13 Jedinstveni sanacijski mehanizam stupio je na snagu 1. siječnja 2016. pri čemu će se jedinstveni sanacijski fond puniti tijekom osam godina kako bi dostigao razinu od 1% svih pokrivenih depozita svih kreditnih institucija državama koje u njemu sudjeluju što se procjenjuje na iznos od oko 55 milijardi eura. http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014R0806&from=EN 14 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015PC0586&from=EN 15 http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14650-2015-INIT/en/pdf 16 http://ec.europa.eu/finance/capital-markets-union/docs/building-cmu-action-plan_en.pdf 17 http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:036c16c7-9763-11e5-983e-01aa75ed71a1.0024.02/DOC_1&format=PDF 18 http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:33cb1b95-b6c8-11e3-86f9-01aa75ed71a1.0005.01/DOC_1&format=PDF 19 Porezna politika je područje u kojem se odluke Vijeća moraju donositi jednoglasno. 20 http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-12802-2015-INIT/en/pdf


27

Vijeće je raspravljalo i o kodeksu o postupanju za porez na dobit za što su također doneseni Zaključci u kojima, među ostalim, poziva Skupinu za kodeks o postupanju da „općim smjernicama osigura učinkovitu provedbu relevantnih zaključaka OECD-ova projekta za smanjenje porezne osnovice i prijenos dobiti na razini EU-a“, dok radnu skupinu na visokoj razini za oporezivanje (HLWP) poziva „da raspravi o reviziji mandata u vezi s konceptom da dobit prema potrebi bude predmetom učinkovite razine oporezivanja u EU-u“.

Tijekom luksemburškog predsjedništva Vijeće je raspravljalo i o uvođenju zajedničke konsolidirane porezne osnovice na dobit (CCCTB). Komisija je najavila ponovno pokretanje projekta uvođenja CCCTB kroz novi zakonodavni prijedlog tijekom nizozemskog predsjedništva čime se želi osigurati učinkovito oporezivanje te plaćanje poreza tamo gdje je ostvarena dobit. Uvođenje CCCTB-a se planira kroz dvije faze, pri čemu prva faza podrazumijeva definiranje zajedničke porezne osnovice, a druga konsolidaciju. Nizozemsko predsjedništvo je najavilo i daljnji rad na preinakama Direktive o kamatama i licencama (IRD).

Također u sklopu mjera usmjerenih na poreznu transparentnost i sprječavanje utaje poreza, Vijeće je tijekom luksemburškog predsjedanja stavilo van snage Direktivu o porezu na štednju zbog preklapanja s Direktivom o izmjeni odredaba o obveznoj automatskoj razmjeni informacija između poreznih uprava, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2016. S ciljem suzbijanja porezne evazije, u prosincu su Europska unija i San Marino potpisali sporazum koji propisuje automatsku razmjenu informacija o privatnim štedišama između država članica EU i San Marina.

Vijeće je u prosincu također odobrilo slične sporazume s Lihtenštajnom i Švicarskom.

Raspravljalo se i o prijedlogu za uvođenje oporezivanja financijskih transakcija u jedanaest država članica u okviru pojačane suradnje. Daljnji razgovori nastavit će se tijekom nizozemskog predsjedništva u transparentnom procesu u Vijeću u kojem sudjeluju sve države članice. Naposljetku, tijekom nizozemskog predsjedništva, Komisija će objaviti sveobuhvatnu reformu sustava poreza na dodanu vrijednost, posebno usmjerenu na sprječavanje izbjegavanja poreza i poreznih prijevara, o čemu će se također raspravljati na Vijeću.

Kohezijska politika i EU fondovi

Što se tiče gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, luksemburško predsjedništvo bilo je usmjereno na stvaranje povoljnih uvjeta za mobilizaciju sredstava u svim europskim regijama. U skladu s time, Vijeće je u prosincu usvojilo tri seta zaključaka: pojednostavljenje procedura korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova na svim razinama kako bi se svim sudionicima olakšao pristup financijskim sredstvima s naglaskom na male i srednje poduzetnike te lokalne jedinice, zatim obilježavanje 25 godina Europske teritorijalne suradnje Interreg čiji su rezultati predstavljeni na Interreg konferenciji u Luxemburgu u rujnu prošle godine, te doprinos ESI fondova usmjerenih na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika. U cilju dugoročnog gospodarskog rasta i održivog razvoja u EU-u i u svijetu, održana je konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama od 30. studenog do 11. prosinca u Parizu na kojem su predstavili svoja stajališta vezana za nužnost prelaska na niskougljična gospodarstva otporna na klimatske promjene.


28

Aktivnosti koje je luksemburško predsjedništvo pokrenulo u cilju stimuliranja investicija radi ostvarivanja rasta i povećanja zaposlenosti, prije svega se odnose na implementaciju Investicijskog plana za Europu. Nakon uspostave pravnog okvira Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u lipnju, predsjedništvo se usmjerilo na uklanjanje prepreka ulaganju te jačanju regulatornog okvira.

EFSU nije isključivo usmjeren na jačanje ulaganja u strateške projekte unutar EU, već nastoji potaknuti istraživanje i inovacije, prije svega kod malih i srednjih poduzetnika te visoko inovativnih kompanija. Radi toga, luksemburškom predsjedništvu bilo je iznimno važno održavati dubinske rasprave o istraživačko-inovacijskim aspektima EFSU-a.

U cilju rješavanja grčke krize, u listopadu je na Eurosummitu postignut jednoglasan dogovor - Vijeće i Europski parlament usvojili su regulativu kojom odobravaju isplatu od 2 milijarde eura financijske pomoći Grčkoj koja će se ponajprije iskoristiti za vraćanje duga, za plaćanje zaostalih potraživanja i sufinanciranje projekata koji se financiraju iz strukturnih fondova. Na neformalnom sastanku, ministri nadležni za teritorijalnu suradnju predložili su načine poboljšanja teritorijalne kohezije i pozvali buduća predsjedništva da revidiraju teritorijalnu agendu od 2018. nadalje radi dugoročne teritorijalne perspektive.

Tijekom nizozemskog predsjedništva, u području kohezijske politike, raspravit će se niz pitanja, uključujući pojednostavljenje te ocjenu rezultata Partnerskih sporazuma i Operativnih programa za razdoblje 2014.2020., kao i Strategiju pametne specijalizacije.

Ostala pitanja

S obzirom na terorističke napade i prijetnje sigurnosti, Vijeće je krajem luksemburškog predsjedanja raspravljao o pitanju financiranja terorizma, dok je Europska komisija 2. prosinca 2015. objavila prijedlog Direktive o borbi protiv terorizma21 koja, među ostalim, propisuje kriminalizaciju financiranja putovanja u svrhu terorističkih akcija. S obzirom na značaj te teme, o njoj će se nastaviti intenzivno raspravljati tijekom nizozemskog predsjedanja kako bi se postigao konačan dogovor oko provedbe učinkovitih mjera u borbi protiv financiranja terorizma.

Tijekom luksemburškog predsjedanja, a ususret 21. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Vijeće je donijelo i

Zaključke o financiranju klimatskih promjena u kojima, među ostalim, prepoznaje važnost financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena, potvrđuje da su se „EU i njegove države članice obvezale povećati mobilizaciju sredstava za borbu protiv klimatskih promjena“ u svrhu „ispunjavanja cilja razvijenih zemalja da zajednički mobiliziraju 100 milijardi dolara na godinu do 2020.“ te ističe „doprinos od 14,5 milijardi eura financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena iz EU-a i njegovih država članica za 2014. godinu, što predstavlja porast u odnosu na 2013.“

U pogledu europske proračunske politike, luksemburško predsjedništvo je u zadanom roku uspjelo postići dogovor oko proračuna Europske unije za 2016. u kojem planirani iznos sredstava za obveze iznosi 155 milijardi eura, a za plaćanja 143,89 milijardi eura. Za luksemburško predsjedništvo, dogovoreni proračun je izraz solidarnosti unutar EU i trećih država kojim će EU ostvariti postavljene ciljeve. Novi proračun je fleksibilno uspostavljen kako bi se Europska unija mogla na vrijeme nositi s izvanrednim situacijama – prije svega jačanjem odgovora na izbjegličku krizu u okviru koje je postignut dogovor između Vijeća i Europskog parlamenta za izdvajanje više od 2 milijarde eura humanitarne pomoći državama članicama koje su najviše pogođene izbjegličkom krizom, isto kao i nečlanicama koje primaju izbjeglice. Nizozemska je najavila stavljanje na dnevni red raspravu o unaprjeđenju proračunskog sustava, u okviru postojećeg zakonodavstva, s ciljem veće transparentnosti, predvidivosti i konzistentnosti. Planira se definiranje jasnog kalendara europskog proračunskog procesa koji će unaprijed propisati korake koji se moraju poduzeti u unaprijed definiranim rokovima tijekom godine.

Nizozemska će, također, potaknuti raspravu o novom Višegodišnjem financijskom okviru (MFF) već tijekom svog predsjedavanja Vijećem s ciljem učinkovitog korištenja europskih sredstava u razdoblju nakon 2020.

Posebno će se preispitati MFF i financiranje, stupanj fleksibilnosti te sam proces pregovaranja o MFF-u. U tu svrhu, 28. siječnja 2016. održat će se konferencija kojom će se započeti rasprava na tu temu, a koja će biti nastavljena tijekom travanjskog neformalnog sastanka Vijeća za opće poslove (GAC).

21 http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/european-agenda-security/legislative-documents/docs/20151202_directive_on_combatting_terrorism_en.pdf


29

Aktivnosti ureda KONFERENCIJA

Maletić: Izvora financiranja ima, nedostaju kvalitetni i dobro pripremljeni projekti Zastupnica Ivana Maletić bila je domaćin u Europskom parlamentu predstavnicima lokalnih jedinica, komunalnih trgovačkih društava i neprofitnih organizacija iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine,27. siječnja 2016. koji su sudjelovali na konferenciji “Ulaganja u komunalnu infrastrukturu u zemljama jugoistočne Europe” u organizaciji Centra za razvoj i marketing.

Zastupnica Maletić održala je predavanje o komunalnom i vodnom sektoru te je predstavila stanje u ispunjavanju ciljeva iz europskih direktiva na području upravljanja otpadom u trima članicama Europske unije iz jugoistočne Europe: Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji. U Hrvatskoj se još uvijek 84% otpada odlaže na odlagalištima, dok se samo 16% otpada reciklira te smo još daleko od cilja zadanog za 2020. kada bi se trebalo reciklirati najmanje 50% otpada.

Maksimalna količina biorazgradivog otpada odloženog na odlagališta u 2013. nije smjela biti veća od 75% u odnosu na referentnu 1997., ali rezultat je poražavajući i umjesto do pada došlo je do povećanja na 115%. Mađarska je nešto bolja od Hrvatske, ali s obzirom na duže vrijeme članstva u Europskoj uniji i mogućnosti korištenja EU fondova, napredak je svakako trebao biti puno veći. U Mađarskoj se odlaže 65% otpada, a reciklira 21% uz to 9% se spaljuje, a 5% kompostira.

Slovenija je 2009. imala količinu odloženog biorazgradivog komunalnog otpada na 52% količine generirane 1995., umjesto ciljanih 50% zbog čega su odmah (2009.) zatražili odgodu za ispunjenje sljedećeg cilja, a to je smanjenje odloženog biorazgradivog otpada 2016. na 35% količine u odnosu na referentnu 1995. Dobili su odgodu od četiri godine te ovaj cilj trebaju ispuniti 2020.

Velikim, dobro planiranim ulaganjima postigli su značajan napredak te u 2013. recikliraju 62% otpada čime je Slovenija znatno ranije ispunila cilj Europske unije za 2020 (recikliranje najmanje 50% otpada). Glavni nedostaci za Hrvatsku su nejasna raspodijela zadataka i nedostatak koordinacije između različitih administrativnih razina, loše planiranje gospodarenja otpadom, nerazvijen sustav odvojenog prikupljanja otpada, te nedovoljni kapaciteti za provedbu. Zajednički nedostaci u sve tri države su nedovoljno jasni planovi, ciljevi i strategije. U komunalnim društvima i jedinicama lokalne samouprave često nedostaju kapaciteti i instrumenti potrebni za ispunjavanje visokih standarda EU koji zahtijevaju povećanje kvalitete lokalnih usluga.

„Važne su kvalitetne i dobre analize. Treba započeti dobro osmišljenim planom gospodarenja otpadom na temelju pouzdanih podataka i imajući na umu ciljeve za 2020. i predložene ciljeve za 2030. Potrebno je dobro iskoristiti EU fondove, intezivirati nastojanja da se spriječi generiranje otpada, poboljšati gospodarenje biološkim otpadom širenjem sustava odvojenog prikupljanja otpada i kompostiranjem otpada“, istaknula je u svojim preporukama zastupnica Maletić i zaključila kako je zajednički rad i povezanost lokalnih jedinica, nacionalne razine, poduzetnika i znanstvenika ključno za definiranje kvalitetnih strateških dokumenata, akcijskih planova i pripremu dobro strukturiranih projekata.„Financijska sredstva nisu problem, dostupna su iz različitih izvora od europskih fondova preko novog Europskog fonda za strateške investicije do povoljnih zajmova EIB-a i EBRD-a. Problem je nedostatak dobro osmišljenih projekata koji su dugoročno održivi i omogućuju kvalitetne usluge po prihvatljivim cijenama uz fiskalnu održivost ulaganja. Na tome moramo raditi zajedno na svim razinama“, poručila je za kraj zastupnica Maletić. Čestitamo gradonačelnicima na predstavljenim projektima i planovima razvoja te predstavnicima komunalnih društava i LAG-ova. Svojim primjerima iznesenim na ovoj konferenciji pokazali ste da Hrvatska ima puno potencijala te naprednih znanja i inovativnih ideja. I dalje ćemo biti uz vas i pomagati u realizaciji vaših kvalitetnih projekata.


NOVO IZDANJE

30

U financijskom razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska ima na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova). Prijavljivati projekte mogu korisnici državnog, lokalnog/regionalnog proračuna, javne ustanove, javna trgovačka društva, nevladine i neprofitne organizacije, privatne obrazovne institucije, mikro, mali i srednji poduzetnici, start-upovi, poljoprivrednici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vjerske zajednice, zadruge, udruge i dr. Korisnici koji su do sada uspješno aplicirali i povlačili sredstva kažu da je ključ u pravovremenoj pripremi projekta i dokumentacije. U priručniku se na jednom mjestu nalaze sve informacije o EU projektima: • Strateški dokumenti za korištenje ESI fondova (Europa 2020, Partnerski sporazum, Operativni programi), • Pregled svih izvora financiranja (EFRR, ESF, EPFRR, EFPR, ETS) • Sažeti prikaz usvojenih operativnih programa za ESI fondove (prihvatljivi korisnici, aktivnosti, financijske alokacije) • Pregled otvorenih natječaja i natječaja u najavi, • Kako napisati projekt i pripremiti projektnu dokumentaciju? • Kako planirati i pripremiti proračun projekta (od aktivnosti do kategorije troška u proračunu)? • Osiguravanje revizorskog traga, • Javna nabava i podugovaranje u EU projektima, • Praćenje projekata u sustavu proračuna. • Izvještavanje i praćenje provedbe.

Predgovor

Poštovani čitatelji, na izdanju koje je pred vama, radili su mnogobrojni autori i pomno su obrađeni svi aspekti EU fondova, te brojni programi koji se međusobno razlikuju ne samo namjenom nego i pravilima korištenja. Važno je dobro ih upoznati, ako želite koristiti te nove i značajne izvore financiranja u Republici Hrvatskoj. Upravo smo zato pripremili ovo izdanje koje vas vodi kroz mogućnosti financiranja projekata. Obrađeni su svi operativni programi, predstavljene aktivnosti i vrste ulaganja koje su prihvatljive za financiranje, te su dane detaljne upute za pripremu projekata i praćenje provedbe. Za početak potrebna je ideja, nakon toga znanje o mogućnostima financiranja i prepoznavanje programa iz kojeg se realizacija ideje može financirati, a zatim počinje nimalo jednostavan put pripreme projekta. U nekim programima predviđeno je financiranje pripreme projekta, pa bi tu mogućnost svakako bilo dobro iskoristiti.

Za svaki projekt ključno je utvrditi postojeće stanje i probleme koji se žele riješiti, očekivane ciljeve i rezultate te aktivnosti s kojima će se postići utvrđeni ciljevi. Često su sastavni dio dokumentacije dozvole za koje je potrebno duže vrijeme, te je važno projekt početi pripremati što prije. Krajnji korisnici susreću se s brojnim problemima koji usporavaju pripremu projekata, od neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, preko nedostatka ili sporosti izrade studija troškova i koristi, utjecaja na okoliš i slično, do nemogućnosti dobivanja sredstava za pripremu projekta ili sufinanciranje u trenutku kada je projekt odobren. To je potrebno promijeniti i ako kao država želimo biti uspješni u korištenju EU fondova trebamo temeljito riješiti sustavne nedostatke. Stotine stranica uputa, previše različitih pravila za svaki od programa udaljavaju EU fondove od naših građana, poduzetnika, mladih, znanstvenika.

Često se pitamo: „Je li cilj da se sredstva EU fondova iskoriste i tako realizira što više ideja korisnika? Zašto su uvjeti EU natječaja najkompliciraniji i najmanje prilagođeni potrebama korisnika?“

Kohezijska politika spaja europske i nacionalne politike, usmjerava na provedbu reformi, jačanje jedinstvenog tržišta, partnerstvo, suradnju, modernizaciju, na izgradnju transparentne državne uprave i dobro ekonomsko upravljanja. Zato je važno brzo i kvalitetno korištenje sredstava Kohezijske politike. Za uspješnost je neophodno: 1. pojednostavniti procedure i kriterije za prijavu projekata; 2. pomoći konkretnije, krajnjim korisnicima, u osiguravanju sredstava sufinanciranja projekta i financiranja projektne dokumentacije; 3. postići veću koordiniranost i povezanost sa svim EU politikama; 4. ubrzati ocjenjivanje i odabir projekata te praćenje provedbe; 5. osigurati što bolju informiranost potencijalnih krajnjih korisnika o mogućnostima i pravilima financiranja iz EU fondova.

Ovim izdanjem želimo pridonijeti uspješnom korištenju EU fondova u Hrvatskoj. Uz okvir europskih politika i detaljan sadržaj programa upoznat ćete se s izradom logičke matrice i proračuna projekta, detaljima važnim za uspješno upravljanje projektom počevši od sadržaja sporazuma, ako na provedbi sudjeluje dva i/ ili više partnera, do uputa o kalkulaciji i evidentiranju troškova, osiguravanju revizorskog traga i pripremi redovitih izvještaja. Želim vam uspješan rad i mnogo kvalitetno pripremljenih i provedenih projekata sufinanciranih bespovratnim EU sredstvima.

mr.sc. Ivana Maletić, urednica


O urednici

Urednica knjige, magistrica ekonomskih znanosti, Ivana Maletić stručnjakinja je s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Svoj rad započela je u Ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Radila je na uspostavi sustava za korištenje predpristupnih programa pomoći i provedbi programa te pripremama Republike Hrvatske za korištenje EU fondova.

Od 1. srpnja 2013. zastupnica je u Europskom parlamentu gdje se nastavila baviti tim temama te je članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za regionalni razvoj. Sudjeluje u pripremi dokumenata o budućnosti Kohezijske politike te je pokrenula inicijativu za ubrzanje provedbe ESI fondova u razdoblju 2014.-2020. Surađuje s velikim brojem stručnjaka iz država članica EU i Europske komisije te je organizirala niz konferencija na teme korištenja EU fondova te pripreme i provedbe projekata. Svoje višegodišnje znanje i iskustvo iskoristila je za oblikovanje i uređenje knjige „EU projekti - od ideje do realizacije“, za koju vjeruje da će pomoći čitateljima u lakšem snalaženju i razumijevanju EU fondova u Republici Hrvatskoj te ih potaknuti na pripremu i prijavu projekata.

O nakladniku

TIM4PIN neprofitna je organizacija utemeljena na ideji i potrebi sustavnog organiziranja i povezivanja ekspertnih i znanstvenih potencijala specijaliziranih za područja ekonomike, financija, računovodstva, revizije, prava, menadžmenta i informatike u javnom i neprofitnom sektoru. Skraćeni naziv Centra glasi: TIM4PIN što simbolično odražava jedinstvo stručnjaka (TIM) angažiranih na razvoju proračunskog i neprofitnog sektora (PIN). Predsjednik Centra: prof. dr. sc. Davor Vašiček Dopredsjednica Centra: Ana Zorić, mag. iur.

Centar izdaje TIM4PIN MAGAZIN – jedini specijalizirani časopis koji je u cijelosti usmjeren na aktualne financijske, ekonomske i pravne teme s područja poslovanja hrvatskog javnog i neprofitnog sektora. Bogatim i aktualnim sadržajem časopisa, uredništvo želi osigurati pouzdan i pravodoban vodič i priručnik za rješavanje problema u svakodnevnom radu proračunskih i izvanproračunskih korisnika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neprofitnih organizacija te komunalnih i drugih trgovačkih društava u javnom sektoru. Članstvo u Centru je dobrovoljno i ostvaruju ga sve fizičke osobe državljani Republike Hrvatske i stranci. Članovi Centra mogu biti i jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave, znanstvene i stručne ustanove, udruge i druge pravne osobe koje se znanstveno ili stručno bave pitanjima javnog i neprofitnog sektora. S obzirom na to da se navedeni oblici djelovanja realiziraju na tržištu, spadaju u gospodarske djelatnosti te su prema propisima oporezive porezom na dodanu vrijednost i porezom na dobit. Centar TIM4PIN je za obavljanje tržišnih i oporezivih djelatnosti utemeljio svoje specijalizirano društvo s ograničenom odgovornošću: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje. Društvo je u 100 % vlasništvu Centra TIM4PIN što znači da eventualno ostvarena dobit društva pripada u cijelosti Centru te će služiti isključivo financiranju neprofitnih djelatnosti Centra. GLAVNE AKTIVNOSTI • Stručna i kontinuirana izobrazba djelatnika u javnom i neprofitnom sektoru, članova Centra, kroz organizaciju seminara, stručnih savjetovanja, konzultacija, radnih sastanaka i drugih oblika stručnog obrazovanja. • Izrada analiza i studija za razvoj procesa i institucija u javnom i neprofitnom sektoru. • Sakupljanje i prosljeđivanje informacija o razvoju proračunskih procesa, sustava financijskog upravljanja i reformama u javnom i neprofitnom sektoru izdavanjm stručnih publikacija (časopisa i knjiga). • Pomoć u prilagodbama europskoj regulativi i praksi, te u sudjelovanju u Kohezijskoj politici EU. • Pomoć u uspostavljanju sustava financijskog upravljanja i kontrola usklađenog sa zahtjevima financijske regulative EU i regulative za strukturne instrumente, te u pripremi i provedbi projekata. • Pomoć pri organiziranju i unapređenju stručnjaka u javnom i neprofitnom sektoru. • Ostvarivanje stručne suradnje s domaćim i međunarodnim stručnim organizacijama. • Bavi se i drugim aktivnostima koje mu statutom ili drugim aktima povjere članovi Centra.

RIJEČ RECENZENATA: „Ovo je prvo izdanje u Republici Hrvatskoj u kojem se na jednom mjestu može pronaći sve o mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova. Svi programi objašnjeni su na jednostavan način, a čitatelj na kraju dobiva znanje o tome gdje i kako pratiti informacije o natječajima, te kako pripremiti dobar EU projekt i uspješno ga provesti. Sa zadovoljstvom preporučujem knjigu svim našim građanima, poduzetnicima i studentima.“ prof. dr. Vinko Kandžija „Čestitke autorima i izdavaču na izvrsnoj knjizi koja je izuzetno važna pomoć u poboljšanju razumijevanja svijeta EU fondova. Republika Hrvatska je prije dvije i pol godine postala država članica i pred njom su brojne prilike za rast, razvoj i zapošljavanje. EU fondovi će dugo biti glavni izvor financiranja većine projekata. Preduvjet uspjeha je dobro poznavanje europskih politika i mogućnosti koje postoje. Ova knjiga nema samo edukativni karakter, nego nizom vrlo zanimljivih i praktičnih primjera motivira i inspirira čitatelja na aktivno uključivanje i osmišljavanje projekata. Za Hrvatsku kao novu članicu, ovakva izdanja imaju veliku vrijednost i nadam se da će doći do što većeg broja čitatelja.“ prof. dr. Andrej Kumar Napokon konkretna pomoć i računovođama i financijskim stručnjacima! Uspješna realizacija projekata financiranih iz EU fondova podrazumijeva kontinuirano informacijsko praćenje i izvještavanje o namjenskom korištenju odobrenih sredstava. Iznimna praktična vrijednost ovog izdanja ogleda se u iscrpnoj razradi metodologije planiranja i obračuna prihvatljivih troškova, te osiguranju dokumentiranog revizorskog traga tijekom provedbe EU projekata. Izv. prof. dr. sc. Davor Vašiček, glavni urednik TIM4PIN Magazin Medijski pokrovitelj

31


32

Vijesti iz Europskog parlamenta ECON-TAXE2:

Moscovici: 2016. godina bit će godina porezne reforme i transparentnosti

U ponedjeljak, 11. siječnja 2016. na zajedničkom sastanku Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere (TAXE2) održana je razmjena mišljenja s Pierreom Moscovicijem, povjerenikom za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu o trenutnom stanju i daljnjim planovima u području oporezivanja.

U uvodnom izlaganju, povjerenik Moscovici istaknuto je da je borba protiv izbjegavanja poreza i poreznih prijevara prioritet Komisije u području oporezivanja. Naglasio je kako se Europski parlament i Europska komisija slažu oko mjera usmjerenih na moderne oblike oporezivanja i postizanje što veće razine fiskalne transparentnosti. Europski parlament je nedavno usvojio nekoliko rezolucija na te teme i Komisija će nastaviti rad na sprječavanju izbjegavanja poreza i nedostatka transparentnosti, što upravo očekuju i europski građani i poduzetnici. Povjerenik Moscovici najavio je kako će 2016. biti godina porezne reforme i transparentnosti. Tijekom 2015. poduzete su značajne mjere u području fiskalne reforme što će se nastaviti i u 2016. Komisija priprema ambiciozan paket mjera usmjerenih na borbu protiv poreznih prijevara uključujući sprječavanje smanjivanja osnovice i prijenosa dobiti (anti-BEPS).

Također, istaknuo je da će ove godina biti godina uspostave zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB), a koja također pridonosi cilju sprječavanja izbjegavanja poreza. Ovom pitanju pristupit će se u dvije faze, pri čemu prva faza podrazumijeva definiranje zajedničke porezne osnovice, a druga konsolidaciju.

Naglasio je kako će CCCTB osigurati učinkovito oporezivanje što znači da kompanije moraju plaćati porez tamo gdje su ostvarile dobit. U planu je i uvođenje obveznog pojedinačnog izvještavanja kompanija po zemljama u kojima posluju. Naposljetku, u narednim mjesecima Komisija će predložit reformu poreza na dodanu vrijednost koja će biti sveobuhvatna i ambiciozna te usmjerena na sprječavanje prijevara u sustavu PDV-a.

U raspravi zastupnike su najviše zanimali detalji prijedloga izvještavanja kompanija pojedinačno po zemljama u kojima posluju, a ne skupno, pri čemu je istaknuto da postoji rizik da će se uslijed takvog javnog izvještavanja europske kompanije naći u nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje konkurente iz drugih država. Povjerenik Moscovici je iznio osobni stav da on podržava javnu objavu izvještaja kompanija po državama istaknuvši da su pravednost i natjecanje komplementarni. Međutim, složio se da treba osigurati da europske kompanije ne budu stavljene u nepovoljniji položaj.


33

REGI Razmjena mišljenja s povjerenicom Crețu o provedbi Kohezijske politike do kraja 2015. i izazovima u 2016. U četvrtak, 14. siječnja 2016. na Odboru za regionalni razvoj (REGI) održana je razmjena gledišta s Corinom Crețu, povjerenicom za regionalnu politiku.

Europska komisija je 14. prosinca 2015. usvojila Komunikaciju o doprinosu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova), takozvano Izvješće o članku 16. te je ovom prilikom zastupnicima prezentirano više detalja o svim doprinosima ESI fondova na EU strategiju rasta, planu ulaganja i prioritetima Komisije tijekom sljedećeg desetljeća. U prilogu II. Komunikacije navedeni su detalji koji se odnose na kvalitativne i kvantitativne informacije po državama članicama, u kojem su navedeni i prioriteti korištenja ESI fondova u Republici Hrvatskoj. U uvodnom izlaganju povjerenica Cretu istaknula je tijekom 2015. dovršeno usvajanje gotovo 300 operativnih programa, uspostavljena je radna skupina za bolju implementaciju EU fondova za razdoblje 2007.-2013., pružena je pomoć Grčkoj s ciljem rješavanja problema s likvidnošću te pomoć državama članicama kako bi se suočile s izbjegličkom krizom u okviru koje je do sada plaćena 41 milijarda eura. Istaknula je da se temeljni cilj EU komisije odnosi na maksimiziranje uspješnog korištenja strukturnih fondova: 453 milijarde eura iz strukturnih fondova poduprijet će provedbu strategije rasta

te drugih prioriteta poput jedinstvenog digitalnog tržišta te energetske unije i politike o klimatskim promjenama.

„Ako želimo postići dobre rezultate, nužno je osigurati odličnu investicijsku klimu koja što je bio jedan od temeljnih zahtjeva kada smo pregovarali o partnerskim sporazumima s državama članicama“, istaknula je povjerenica. Nadalje, kazala je da se 2/3 svih preporuka koje su državama članicama dane u sklopu Europskog semestra odnose i na prioritete Kohezijske politike (reformu zdravstva, socijalnu uključenost, jačanje administrativnih kapaciteta…). Na državama članicama je da politike prilagode sadašnjim okolnostima, osiguraju učinkovite administrativne kapacitete, identificiraju svoje potrebe, pokrenu kvalitetne projekte, dok Europska komisija državama članicama daje smjernice za sve EU fondove i programe.

Povjerenica Cretu prošli tjedan sastala se s nizozemskim predsjedništvom s kojim je razgovarala o Planu razvoja gradova koji im se nalazi na listi prioriteta. Početkom lipnja sastat će se u Amsterdamu kada će države članice po prvi put izraziti svoje potrebe, identificirati prioritete, ustanoviti inovativne akcije u urbanim sredinama kako bi 15 milijardi eura kojima će upravljati gradovi rezultiralo rješavanjem potreba građana. Osim važnosti razvijanja gradova, napomenula je i važan element zapošljavanja u ruralnim sredinama. Dok se gradovi smatraju kao središta gospodarskog rasta, istovremeno se regije suočavaju s velikim izazovima i radi toga je potrebno uspostaviti efikasnu ruralnu politiku.


34

U novom programskom razdoblju posebna pažnja usmjerava se na poticanje otvaranja novih radnih mjesta u ruralnim sredinama uz preporuku osnivanja malih i srednjih poduzeća u najsiromašnijim regijama. Izdvojit će se više od 2 milijuna eura za nove MSP-ove, prije svega start-upove. Cilj regionalne politike je smanjiti razliku između regija, radi toga će razvoj gradskih i ruralnih područja biti ključni prioriteti. Po pitanju izbjegličke krize, povjerenica Cretu pozvala je sve građane na solidarnost i odgovornost. Svim ministrima odgovornim za EU fondove poslala je otvoreno pismo u kojem upozorava na izazove i tražila prijedloge promjena. Nužno je pružiti pomoć izvršnim vlastima za učinkovitiju apsorpciju ESI fondova za smještaj i integraciju migranata. Primjerice, Italija je zatražila izmjenu Operativnog programa, Grčka i Cipar izmjenu Programa prekogranične suradnje, dok je njemačka savezna država Brandenburg prva regija koja je zatražila sredstva od EIB-a u cilju uspješnijeg suočavanja s izbjegličkom krizom.

Potpisali su sporazum s EIB-om u visini od 120 milijuna eura za opremu i izgradnju smještajnih kapaciteta u raznim dijelovima ove savezne države. Istaknula je da postoje brojni načini kako putem EIB-a pomoći migrantima te pozvala države članice da slijede primjer Brandenburga. Napomenula je da će uskoro sudjelovati u Dubrovniku na godišnjem forumu na kojem će se voditi i rasprava o izbjegličkoj krizi. Povjerenica je ukazala na važnost da države članice koriste mogućnost kombiniranja različitih fondova, posebice za projekte visoke vrijednost kao što su željeznice ili ceste. Primjerice, u Sloveniji su projektom izgradnje željeznica iskorištena sva sredstva koja su namijenjena za cijelo programsko razdoblje, ali nositelji projekta mogu se obratiti EIB-u kako bi dobili dodatna sredstva.

Zaključno, upozorila je države članice na nužnost uspostave učinkovitih administrativnih kapaciteta budući da je novo programsko razdoblje započelo vrlo kasno te se pokazalo da nije jednostavno sustići zaostatke. Potrebno je riješiti poteškoće s informatičkim sustavima i ostale probleme koji koče apsorpciju, uložiti dodatne napore i konstantno raditi.

EPP REGI

Sinergija i pametna specijalizacija: Put ka izvrsnosti Zastupnica u Europskom Parlamentu Ivana Maletić u srijedu, 13. siječnja moderirala je panel „Sinergija i pametna specijalizacija: Put ka izvrsnosti“ na saslušanju kluba zastupnika EPP-a o sinergiji između Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), Horizona 2020 i ostalih Europskih inovacijskih fondova.

Voditelj ureda za dijalog o sinergiji H2020 i ESIF-a Mattias von Gilardi, kao ključ uspjeha u ostvarivanju sinergije istaknuo je horizontalnu komunikaciju i koordinaciju. Kao dobar primjer komunikacije naveo je dijalog između Njemačke i Komisije gdje u radnim grupama sudjeluju ministarstva, istraživači i savjetodavna tijela koji zajednički razmatraju načine kako dodatno iskoristiti Horizon 2020. Naveo je da je sinergija vrlo bitna kad se raspravlja o povezivanju fondova jer se njime ostvaruju dugoročni, pozitivni i višestruko iskoristivi efekti. Cijeli program Horizon 2020 zahtijeva povezivanje, ali put do potpune sinergije nije brz ni lagan. “Potrebno je koristiti specifična znanja kako bi se postigao rast, a regije se trebaju što više otvoriti jedna prema drugoj i više komunicirati, razmotriti opcije i razmijeniti iskustva”, kazao je voditelj projekta „Knoweledge for Growth Unit“ Andrea Conte.


35

Konačni cilj je maksimalno povećati kapacitet država članica. Samo uključenost svih zainteresiranih strana i nesmetana razmjena iskustava i znanja može dovesti do potpune sinergije. Eric Dautriat, izvršni direktor Clean Sky mreže kazao je da će „čisto nebo“ imati poticajni učinak i garanciju uspjeha za države članice, regije, da ulažu u projekte te da podupiru aktivnosti, infrastrukturne radove, objekte u korist dobro izvedenih tekućih aktivnosti. „Win-win“ strategija za kreatore politika znači da usmjere regionalna sredstva za istraživanje i razvoj prema RIS3 strategiji: „misli globalno, djeluj lokalno“.

Horizon 2020. ima posebnu ulogu u postizanju sinergije između fondova te da je zajednički cilj „put ka izvrsnosti“. Kao jedan od problema naveden je veliki broj prijedloga koji Horizon 2020. zaprima, njih preko 16 000. Financiranje se provodi u dvije faze, ali se već u prvoj fazi odbija veliki broj prijedloga što govori da je velika većina prijedloga zapravo ispod tražene kvalitete. Ipak, i u drugoj fazi dolazi do odbijanja velikog broja prijedloga, od ukupnog broja financirano je njih tek 1239.

Istaknuto je da se odbija između 45% i 81% prijedloga koji su kvalitetom zadovoljili. Razlog odbijanja je nemogućnost financiranja u određenom trenutku te da je takvima predložen drugačiji način financiranja.

Magde de Carli, zamjenica voditelja Ureda za istraživanje i inovacije, predstavila je Seal of Excellence. “Pečat izvrsnosti” oznaka je kvalitete koja se dodjeljuje prijedlozima za financiranje projekata podnesenima u okviru programa Horizon 2020. Pečat se dodjeljuje a podnositeljima zahtjeva čiji prijedlozi zadovoljavaju tri jasno postavljena kriterija kvalitete: izvrsnost, utjecaj te kvaliteta i učinkovitost. Navela je da “pečat” pruža dodatne prilike financiranja inovativnim malim i srednjim poduzećima u svim državama članicama EU-a.

PITANJE KOMISIJI Šuica, Plenković, Stier, Maletić i Petir Europskoj komisiji: Reagirajte na onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu Potaknuti događajem u proteklom tjednu, kada je prema mjerenjima kineske tvrtke “Aqicn” zabilježen visok indeks onečišćenosti zraka na području Slavonskog Broda, hrvatski zastupnici u Europskoj pučkoj stranci (EPP) u Europskom parlamentu ponovno su apelirali prema Europskoj komisiji: “Zanima nas koje konkretne mjere Komisija planira poduzeti kako bi se problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu riješio. Obzirom da onečišćenje zraka dolazi iz rafinerije u susjednoj Bosni i Hercegovini, a imajući u vidu da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU na snazi od 1. lipnja 2015., smatramo da je Komisija obvezna reagirati te povećati napore u navođenju BiH na poštivanje Sporazuma, koji je pravno obvezuje. Također, zanima nas na koji način Komisija planira potaknuti BiH na unaprjeđenje politike u području zaštite okoliša s pravnom stečevinom EU” - upitali su zastupnici. Budući da su zastupnici nekoliko puta posjetili Slavonski Brod, upoznati su s navedenim problemom koji stanovnicima Brodsko-posavske županije uzrokuje naftna rafinerija u susjednom Bosanskom Brodu.

Stoga su zastupnici u listopadu 2013. godine i srpnju 2014. godine uputili pismeni upit Europskoj komisiji u kojem su istaknuli problem te upitali koje mjere Komisija može poduzeti kako bi u dijalogu s vlastima BiH obvezala rafineriju na ubrzanu modernizaciju i usvajanje europskih standarda u zaštiti okoliša kao i na koji način EU može pomoći u zaštiti ljudskih prava građana Slavonskog Broda.


36

ECON Georgiades: Cipar više nije na popisu problema EU te je spreman pridonijeti našim zajedničkim ciljevima U ponedjeljak, 25. siječnja 2016., u Bruxellesu na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) održan je ekonomski dijalog i razmjena mišljenja s ciparskim ministrom financija Harrisom Georgiadesom, o gospodarskoj situaciji na Cipru, s obzirom da je Cipar pred završetkom programa ekonomske prilagodbe. U svom izlaganju ciparski ministar financija izložio je niz razloga zbog kojih se Cipar našao u velikoj krizi. Kao jedan od glavnih razloga naveo je zaduživanje građana i velik broj kredita koje građani nisu mogli vratiti što se loše odrazilo na bilancu banaka, a potom usporilo i cjelokupno gospodarstvo. Rast javne potrošnje bio je neodrživ, pa je stoga deficit značajno porastao, oko 5% godišnje, jer su uslijed krize prihodi pali, a rashodi se nisu smanjivali. Navodi da je nestabilnost gospodarstva u kratkom razdoblju dovela do dvostrukog povećanja nezaposlenosti. Prije tri godine Cipar je zatražio pomoć te ušao u program ekonomske prilagodbe nakon koje su postignuti stabilni rezultati. Cipar je proveo većinu mjera dogovorenih s Trojkom, a koje počivaju na tri stupa: povrat povjerenja i stabilnost bankovnog sustava (sada banke imaju novi kapital i novu strukturu vlasništva i menadžmenta), konsolidacija javnih financija (konsolidacija je provedena prije roka u samo godinu dana), te strukturne reforme. Ministar Georgiades istaknuo je kako kriza još uvijek nije gotova, iako je Cipar uspio stabilizirati gospodarstvo i u ožujku izlazi iz programa, te će i dalje nastaviti provoditi reforme. Cipar je uspio konsolidirati proračun pa su tako u samo jednoj godini iz proračunskog deficita od oko 5%, došli do približno uravnoteženog proračuna, te su također uspjeli smanjiti razinu nezaposlenosti u 2015. godini. Kao vrlo važan element u oporavku Cipra naveo je i niže cijene energenata koje u velikom dijelu uvoze. „Sve ciljeve smo ispunili prije postavljenih rokova, povukli smo od MMF-a dvije milijarde eura manje nego što je planirano zahvaljujući kvalitetnim reformama. Smanjenjem poreza, povećanjem javne i osobne potrošnje te smanjenjem deficita potaknuli smo gospodarstvo i izašli iz krize prije svih predviđanja. Cipar više nije na popisu problema Europske unije te je spreman pridonijeti našim zajedničkim ciljevima.“ izjavio je ministar Georgiades. U raspravi je dio zastupnika

naglasilo da Ciparska politika niskih poreznih stopa dovodi do neravnoteže i na taj način ruši jedinstveno tržite, te drugih ilegalnih radnji koje se u takvim situacijama javljaju. Naveli su i probleme pranja novca, neoporezivanje kamata i tantijema što se povezuje sa željom da novac ide van iz EUa. Problem predstavlja i veliki broj nenaplativih kredita. Ministar Georgiades smatra kako gospodarski oporavak koji Cipar bilježi u protekloj godini, dovodi do poboljšanja poslovanja tvrtki i fizičkih osoba te da već sada dolazi do poboljšanja vezanih uz naplatu kredita. Također, izjavio je da je promjena bankovnog sustava dovela do poboljšanja poslovanja, jer su banke sada orijentirane na lokalno tržište te smatra da na ciparske banke regionalni događaji više neće imati utjecaj. Naglasio je da porezna stopa od 12.5% postoji i u drugim državama članicama, te stoga ne smatra da je Cipar porezni raj. Kazao je da je gospodarski oporavak Cipra rezultat rasta privatne potrošnje koju su potaknuli niskim poreznim stopama, kojima je bio cilj rasteretit domaćinstva i tvrtke od dodatnih nameta. Smatra kako je poticanje potrošnje kroz efikasnu poreznu politiku najbolje rješenje za ostvarivanje gospodarskog rasta. Velik broj zastupnika usredotočio se i na novi sustav sanacije banaka „bail-in“ koji je Cipar prvi upotrijebio kako bi spriječili daljnje propadanje bankovnog sustava. Stajališta su da takav sustav saniranja nije adekvatan te da su na taj način prisilno uzeli novac građana. Ministar Georgiades smatra da je „bail-in“ sustav imao negativne učinke u sanaciji ciparskog bankovnog sustava. Naveo je kako to nije pravedan model spašavanja banaka, ali je bio neophodan. Rekao je da su prilikom sanacije osigurali 25% ukupnih depozita, te da je to bio jedini način za spašavanje bankovnog sustava. Istaknuo je da su dvije trećine računa bili računi ciparskih građana, međutim više od polovice iznosa depozita su bili depoziti stranih državljana. Poučeni ciparskih iskustvom, naglasio je kako u bankovnoj uniji moramo osigurati preventivne mjere kako bi se spriječili ovakvi problemi. Zaključno, ministar Georgiades kazao je da se fiskalna konsolidacija i gospodarski rast međusobno ne isključuju, nego da je potrebno poduzeti određene mjere kako bi se sredstva ostvarena konsolidacijom iskoristila za poticanje gospodarskog rasta.


37

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta - siječanj 2016. ŽENE I MLADI

Maletić: Istim mjerama za zapošljavanje mladih i žena ne možemo doći do novih rezultata

Puno aktivnosti je poduzeto s ciljem jačanja poduzetništva žena i mladih, smanjenja nezaposlenosti i samozapošljavanja, ali one se nisu pokazale učinkovitima i ne možemo biti zadovoljni postignutim jer je zaposlenost žena i dalje ispod 60%, a više od sedam milijuna mladih Europljana je nezaposleno, ne školuje se i ne osposobljava.

Europska unija je kroz posebnu proračunsku liniju “Inicijativa za zapošljavanje mladih” (YEI - Youth Employment Initiative), zajedno s pridruženim sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) dodijelila Republici Hrvatskoj 132,3 milijuna eura za provedbu izravnih intervencija prema mladim osobama. “Sva ta sredstva mogla su se koristiti za aktivnosti provedene čak od rujna 2013. Republika Hrvatska nije iskoristila niti jedan euro iz ove Inicijative, kao niti iz ESF-a 2014. - 2020.”, upozorila je zastupnica Maletić u pisanoj izjavi. Dio aktivnosti vezanih za zapošljavanje mladih financira se trenutno iz ESF-a 2007. - 2013. i to

kroz tzv. izravnu dodjelu sredstava Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za provedbu mjera aktivne politike tržišta rada. Otvoreno je pitanje koliko se ovih sredstava uistinu i vratilo u Hrvatski proračun.

Za Inicijativu za zapošljavanje mladih Europska komisija uplatila je još početkom 2015. predujam od 26 milijuna eura koji mora biti potrošen do svibnja 2016., u protivnom se vraća u Europski proračun.

“Vlada koja je upravo otišla izgubila je svojim neradom i sporošću 200 milijuna eura iz razdoblja 2007. - 2013. koji će Hrvatskoj biti oduzeti na kraju 2016., a novoj Vladi kada su mladi u pitanju ostavila da u četiri mjeseca odradi ono što oni nisu mogli u tri godine jer niti jedan euro iz Inicijative za mlade nije potrošen, a ugovaranje je započelo tek na samom kraju, u studenom 2015.”, naglasila je zastupnica. „Istim mjerama ne možemo doći do novih rezultata. Nije dovoljna jednokratna financijska potpora i olakšice, već je nužna dugoročna društvena potpora i podrška. Samo se sustavnim pristupom i promjenama u obrazovanju može značajno pomoći rješavanju problema nezaposlenosti i potaknuti samozapošljavanje i poduzetništvo žena i mladih“, dodala je zastupnica Maletić.


38

Poduzetnički duh i pozitivna atmosfera prema poduzetništvu gradi se od malih nogu stoga je potrebno uvesti posebne programe u dječje vrtiće, osnovne i srednje škole i na fakultete. Važno je mlade u strukovnim školama osposobiti za otvaranje i samostalno vođenje posla, a studentima na fakultetima kroz poduzetničke inkubatore omogućiti da još na fakultetu realiziraju svoje ideje i pokrenu poslove.

“Važno je omogućiti lakši pristup financijskim sredstvima i realizaciji poslovnih ideja te donijeti konkretne mjere i odgovarajući zakonodavni okvir koji će rezultirati povećanjem udjela žena i mladih na tržištu”, zaključila je zastupnica Maletić. FINANCIJSKE USLUGE

Maletić: Unija tržišta kapitala malim i srednjim poduzetnicima omogućava lakši pristup kapitalu U raspravi o “Izvješću o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj” izvjestitelj Burkhard Balz kazao je kako su nastavno na financijsku krizu uspješno uvedene nužne izmjene u regulaciji financijskog sustava, ali sada je vrijeme za sveobuhvatan pregled stanja kojim se treba utvrditi gdje još uvijek postoje nedostaci i gdje je potrebno osigurati potpunu transparentnost.

Balz je naglasio kako cilj ovog Izvješća nije deregulacija, već utvrđivanje slabosti kako bi se mogle uvesti nove mjere koje će dodatno unaprijediti sustav.

U skladu s tim, pozvao je Komisiju da do kraja godine provede procjenu učinka u svim sektorima financijskog sustava, s naglaskom na preklapanja zakonodavstva, razmjernost propisa, udovoljavanje međunarodnim standardima i ekonomski učinak zakonodavnog okvira. Povjerenik Europske komisije za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, Jonathan Hill, složio se s nužnošću procjene učinka zakonodavnog okvira za financijske usluge. Istaknuo je da će se provesti revidiranje oko sto akata u narednih pet godina te da treba pojednostaviti okvir uz ostvarivanje istih ciljeva. Također je naglasio važnost unije tržišta kapitala u olakšavanju pristupa malim i srednjim poduzetnicima financijskim sredstvima.

U raspravi su zastupnici podržali ciljeve Izvješća ističući kako je ovo pravo vrijeme da se vidi kako se provode regulative i kakve učinke imaju, posebno na realnu ekonomiju. Financijski sustav treba biti na usluzi gospodarstva, a unija tržišta kapitala treba biti inovativna i osigurati rast. Također je naglašeno kako postoje brojna preklapanja u zakonodavstvu te da zakonodavni okvir financijskog sustava ne treba biti kompleksan kako bi bio učinkovit. Ustvrdili su da financijska kriza nije prošla, već je samo posustala, zbog čega je nužna politika koja će mobilizirati višak sredstava na tržištu, pri čemu je važno voditi računa i o rizicima. Zastupnica Maletić u raspravi se orijentirala na važnost unije tržišta kapitala za konkurentnost i male i srednje poduzetnike, te istaknula kako očekuje da će te mjere, a posebno razvoj sekuritizacijskog tržišta i revizija Direktive o prospektu ispuniti cilj lakšeg pristupa malim i


srednjim poduzetnicima kapitalu na tržištu. Pritom je važno da napori u razvoju financijskih tržišta na europskoj razini pridonesu daljnjoj konvergenciji na način da države i njihovi poduzetnici koje imaju slabo razvijena tržišta kapitala mogu iskoristiti sve prednosti unaprijeđenih europskih financijskih tržišta. Kada govorimo o ulaganjima, istovremeno države članice moraju provesti strukturne reforme usmjerene na poboljšanja poduzetničke klime, a bankovni sustav dati jaču podršku malom i srednjem poduzetništvu kroz prošireni izbor modela financiranja. Na kraju rasprave, povjerenik Hill ustvrdio je kako je financijski sektor sredstvo, a ne sam sebi svrha. Pritom je naglasio kako nije potrebno mijenjati strukturu financijskog sustava, već osigurati ravnotežu između zadržavanja povjerenja potrošača i povećanja konkurentnosti na globalnoj razini. Izvjestitelj Baltz zahvalio je svima na konstruktivnoj rasprave te izrazio nadu da će Komisija uzeti u obzir stavove Parlamenta o ovom pitanju. TRŽIŠNO NATJECANJE

Maletić: Državne potpore bankama moraju biti uvjetovane financiranjem i kreditiranjem malih i srednjih poduzetnika Izvjestitelj o politici tržišnog natjecanja EU-a Werner Langen u raspravi je istaknuo važnost tržišnog natjecanja kao i potrebnu suradnju između nadležnih tijela odgovornih za smjernice i sankcije. Važno je regulirati poreznu konkurenciju kako ne bi dolazilo do izbjegavanja plaćanja poreza, odnosno utaje poreza.

Sljedeći ključni korak je zaštita tržišta od utjecaja velikih monopolskih tvrtki, gdje kao primjer navodi Google. Naime, napominje kako istraga o Google-u traje predugo, netransparentna je i nedostaju joj konkretni znakovi napredovanja. Langen poziva Komisiju na bolje sudjelovanje u istragama kako bi bile efikasnije i brže te bolje prilagođene današnjem digitalnom tržištu, tržištu koje ubrzano napreduje, u protivnom će tržište de facto postati nesigurno za sve sudionike. Povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager naglasila je kako je bitno osigurati provođenje prava tržišnog natjecanja jer je to preduvjet za poboljšanje životnih uvjeta građana EU-a.

Smatra da bi ujednačavanje uvjeta poslovanja, kao i kontrola spajanja sudionika tržišta, dovelo do zdrave konkurencije, te bi na taj način krajnjim potrošačima osigurali kvalitetnije proizvode, prihvatljivije cijene te pravedan izbor. Također, istaknula je kako je vrlo važno, kroz efikasniju politiku tržišnog natjecanja, dovesti do pozitivnih ekonomskih i socijalnih učinaka na udaljena, izolirana i periferna područja EU-a kako bi se na taj način ostvario prosperitet tih područja i njihovog stanovništva. Zastupnici su ukazali na problem zlouporabe položaja multinacionalnih kompanija na tržištu, te važnost ujednačene implementacije promjena u svim državama članicama, s posebnim naglaskom na potporu državne administracije u procesima provedbe tržišnog natjecanja.

“Jačanje jedinstvenog tržišta temelj je Europskog semestra, investicijskog plana i plana za postizanje rasta i razvoja. Još je puno posla pred nama vezano uz izgradnju jedinstvenog tržišta: od izgradnje jedinstvenog digitalnog tržišta, e-uprave i provedbe novih propisa javne nabave, preko energetske unije, izgradnje jedinstvenog tržišta kapitala i bankovne unije do onog najvažnijeg - daljnjeg razvoja politike tržišnog natjecanja kao temelja za razvoj jedinstvenog tržišta”, kazala je zastupnica Maletić u raspravi. Zastupnica je istaknula posebno važne prijedloge sadržane u Izvješću: “U protumonopolskim postupcima pravila o novčanim kaznama definitivno treba proširiti i na odgovorne fizičke osobe. Potpuno se slažem da bi državne potpore bankama trebalo uvjetovati njihovim kreditiranjem malih i srednjih poduzetnika. Otvaranje izvora financiranja poduzetništva za modernizaciju poslovanja i inovacije preduvjet je bez kojeg nećemo pokrenuti jači rast u Europi”, kazala je zastupnica Maletić i dodala kako ulogu Europskog parlamenta u pitanjima politike tržišnog natjecanja treba potpuno promijeniti. “Tražimo aktivnu ulogu, suodlučivanje i uključivanje u istražne postupke. Politiku tržišnog natjecanja treba razviti, administrativno pojednostaviti i demokratski ojačati”, zaključila je zastupnica Maletić.

39


40

VIJEĆE EU

Početak Nizozemskog presjedanja Vijećem EU Od 1. siječnja ove godine Kraljevina Nizozemska preuzela je predsjedavanje Europskom unije, stoga je premijer Mark Rutte u Europskom parlamentu predstavio prioritete nizozemskog predsjedavanja. Program rada nizozemskog predsjedništva usmjeren je na četiri ključna područja: migracije i međunarodnu sigurnost, zdrave financije i snažnu eurozonu, inovacije i otvaranje radnih mjesta te na klimatsku i energetsku politiku usmjerenu prema budućnosti. Ono neće biti usmjereno prema pitanjima koja su u ovlastima država članica poput zdravstva, obrazovanja, mirovinskih sustava i poreza.

Premijer Rutte istaknuo je kako Nizozemska preuzima presjedanje u ključnom i teškom trenutku kada se Europa suočava s gospodarskom i izbjegličkom krizom i terorizmom. Situacija na istočnim granicama je složena i osjetljiva, odnos s Rusijom napet, a izbjeglička kriza na vrhuncu. Za uspješno rješenje problema važno je uključiti sve države članice da zajednički sudjeluju sa drugim europskim institucijama u pronalasku odgovora na izazove s kojima se suočavamo. Jedinstveno tržište jedna je od nedovoljno iskorištenih prednosti Europske unije koja može doprinijeti jačanju inovacija, konkurentnosti, i otvaranju novih radnih mjesta. U kontekstu izbjegličke krize potrebno je osigurati humanitarna alternativna rješenja koja ne bi dodatno ugrozila živote izbjeglica te regulirati njihov priljev, naročito u sljedećih 6 do 8 tjedana.

“Ključno je registrirati izbjeglice kako bi se na taj način omogućila podjela tereta na sve države članice, budući da trenutni sustav nije održiv”, kazao je Rutte i zaključio kako je ključ dobrog predsjedanja Unijom suradnja svih njezinih 28 članica i europskih institucija. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je zabrinutost zbog trenutnog stanja EU-a, poglavito zbog migrantske krize koja je ukazala na slabosti unutar Unije, te dovela u pitanje i Schengen. “Ukidanje Schengena uzrokovalo bi ogromne gubitke, stoga se to mora izbjeći pod svaku cijenu. Potrebno je smanjiti migracijski pritisak, te osigurati jače kontrole vanjskih granica Europe kako se ne bi ugrozila opstojnost unutarnjih”, zaključio je Juncker.

Predsjednik kluba zastupnika Europske Pučke strane, Manfred Weber izrazio je potporu nizozemskom presjedanju, ali je odmah spomenuo pitanje vjerodostojnosti Vijeća EU.

Naime, napomenuo je novčanu naknadu od tri milijarde eura koju će EU dati Turskoj kako bi pomogla u izbjegličkoj krizi, ali EU i dalje nije sigurna na koji način će osigurati predviđeni iznos. Weber je napomenuo kako iako su prioriteti dobri, bitna je njihova provedba. Potrebno je zaista provesti sve rezolucije i direktive EU-a, a u tom procesu ključna je podrška Vijeća. „U Europi smo snažni jer smo zajedno. Više nas toga ujedinjuje nego što nas dijeli. U trgovini, okolišu, klimatskim promjenama, energiji i ne manje bitno - miru, sigurnosti i prosperitetu”, zaključak je nizozemskog predsjedavanja.


21 33

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

Profile for Ivana Maletić

I'M siječanj 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

I'M siječanj 2016.  

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić