Issuu on Google+

3

petak, 21. ožujka 2014.

Razgovor Mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u Ministarstvu financija RH, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformi javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja, itd. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u

je zahtijeva preciznost i točnost. Ipak, moram Vas pitati s malo nevjerice: zar ćemo zaista zbog kašnjenja ove Vlade ostati bez sredstava ili ih još možemo „povući“? - Sredstva se mogu povlačiti prema pravilu n+3. Dakle sredstva iz 2013. mogu se trošiti sve do 2016. Problem je što se zbog toga Vladi ne žuri. Oni ne shvaćaju da taj novac u budućnosti ima puno manju vrijednost nego sad. Do 2016. ćemo kao država članica uplatiti u europski proračun preko 12 milijardi kuna, a Vlada daje obećanje da ćemo do tad potrošiti tek prvu dodjelu od 450 milijuna eura iz 2013. što je svega 3,5 milijardi kuna. Molim Vas, izrazite to matematički, u jednostavnim omjerima? Trebali bismo primiti ili dobiti natrag četiri puta više, zar ne? - To znači da ćemo skoro 4 puta više

Uspjeh će uslijediti nakon što potaknemo rast i razvoj i gospodarski oporavak brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova). Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Proračunsku kontrolu (CONT), Regionalni razvoj (REGI), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) i Poljoprivredu (AGRI).

V

rlo ste eksponirana i aktivna hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, a tome je uvelike pripomoglo vaše dobro poznavanje europskih fondova, još iz predpristupnih pregovora, a bili ste i državnom tajnicom u Ministarstvu financija. Bavili ste se uglavnom strukom a ne politikom i to se kod Vas prepoznaje kao vrijednost – Vaša fokusiranost na navedena područja. Svima nam je jako koristilo Vaše poznavanje EU fondova, no aktualna vlast je već svojim dolaskom maknula većinu mladih ljudi koji su imali priliku učiti o fondovima, te su ih zamijenili podobnim kadrovima. I ovoga puta to se pokazalo iznimno štetnim, jer je to novo i specifično područje, ko-

uplatiti nego dobiti iz europskog proračuna što nikako nije cilj Europske unije. Cilj je da Hrvatska četiri puta više dobije od uplate u proračun.

prioriteti i sustav provedbe, te volja za radom, odlučnost i ustrajnost. Sve što Vlada nema.

Što je moguće učiniti a da bi se to promijenilo? Teško je „u hodu“ educirati kadrove, kada je to već trebalo biti obavljeno a i ispunjavali smo obveze u pregovorima, moramo priznati. - U Hrvatskoj nema intenzivne pripreme projekata niti ulaganja u to uz korištenje mehanizama financiranja koje Europska unija daje poput zajmova EIB, ali i drugih financijskih institucija. Nema administrativnog jačanja zbog čega odabir projekata na raspisanim natječajima nikako da završi. Na primjer natječaj za IPARD sredstva iz 2012. još uvijek nije zatvoren. Usporeno je čak i korištenje IPA-e, a od fondova smo još jako daleko. Žalosno je da se paket za samo pola 2013. godine rada s europskim fondovima koji su pojednostavljeni i velikim dijelom nastavak IPA-e, pripremao u 2012. i 2013. te je predan tek u listopadu 2013. Komisija je bila brza u odgovoru jer joj postupak više nije nov te je stigao negativan odgovor već u prosincu. Ovo je fijasko neviđenih razmjera koji Vlada pokušava prikazati uspjehom objašnjavajući svima kako će u samo nekoliko mjeseci dobiti dozvolu za rad. Dvije godine nije bilo dovoljno da pripreme sustav za samo pola godine, sustav koji je nastavak kvalitetno postavljene i izvrsno ocijenjene IPA-e. Potrebna je priprema projekata, dovoljan broj ljudi sa znanjem i iskustvom, definirani

Ovo je fijasko neviđenih razmjera koji Vlada pokušava prikazati uspjehom objašnjavajući svima kako će u samo nekoliko mjeseci dobiti dozvolu za rad. Dvije godine nije bilo dovoljno da pripreme sustav za samo pola godine, sustav koji je nastavak kvalitetno postavljene i izvrsno ocijenjene IPA-e. Potrebna je priprema projekata, dovoljan broj ljudi sa znanjem i iskustvom, definirani prioriteti i sustav provedbe, te volja za radom, odlučnost i ustrajnost Govorili ste na osnivačkom saboru zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a, te ukratko naglasili naprijed navedeno. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najavio je da će ta Zajednica biti platformom za stalni

dijalog i s europskim pučkim strankama, što je neobično važno zbog nazočnosti na tržištu Europske unije, gdje bismo morali postati konkurentnima i zanimljivim poslovnim partnerima. No, prije bismo morali „umiriti“ naš „podivljali“ i stihijski porezni sustav? Ovih je dana najavljeno i novo porezno opterećenje s 13% na 15%? Molim Vaše stručno obrazloženje takve porezne politike? Nisu li porezi i nameti bili jedinom tzv. invencijom ove Vlade? Zbog toga što su to bile jedine mjere, zavladalo je mišljenje da jedino ministar Linić nešto radi ili zna što treba poduzeti, ali onda su zaredale afere i sada se gotovo svakog dana piše o nekome tko je s ministrom povezan, a njegovo bi poslovanje trebalo ispitati, pogotovo kredite? - Gledamo Vladu i ministra financija koji kontinuirano mijenjaju odluke: snizili su zdravstveni doprinos, sad ga opet povećavaju; najavljuju nove poreze pa odustaju; subvencije daju pa režu; investicije potiču pa zaustavljaju. Nestabilnost i nesigurnost dio su hrvatske svakodnevice. Nema povjerenja, pada rejting, dižu se kamate, guše poduzetnici… Sve šanse Hrvatska zbog neorganizirane i amaterske Vlade gubi. Stabilna i konzistentna fiskalna politika temelj je povoljnog poslovnog okruženja, Hrvatsku zaobilaze investitori, a naši su poduzetnici prisiljeni na održavanje postojećeg stanja ili odustajanje, nema širenja i rasta. Loš sustav financijskog upravljanja i kontrola posebno u dijelu prevenciNastavak na str. 4.


4

petak, 21. ožujka 2014. čaja za Republiku Hrvatsku osobito zbog daljnjeg razvoja i jačanja poljoprivredne proizvodnje. Navodnjavamo 0,5 posto površina, dok je pogodnih tala za navodnjavanje jako puno, osobito u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji i uz to sve su to prihvatljiva ulaganja za financiranje iz Europskih fondova.

Nastavak sa str. 3.

je i reakcije na prijevare i korupciju poguban je za rast i razvoj. Tjera investitore, poduzetnike, stvara atmosferu straha među građanima. Rejting Republike Hrvatske pada jer Vlada ne radi i to im svi otvoreno govore. Od Europske komisije koja je dala negativno mišljenje na sustav za korištenje EU fondova i provela je dubinsku analizu zbog pada investicija, izvoza i rasta nezaposlenosti do rejting agencija. Rejting pada i zbog afera koje prate ovu „poštenu“ Vladu, a koje se ne rješavaju na sustavan, konzistentan i vjerodostojan način. Afere narušavaju poslovno okruženje, pravnu sigurnost, stabilnost i predvidljivost, a rezultat je odustajanje investitora. Sve to plaćaju naši poduzetnici koji ne mogu doći do povoljnih izvora financiranja, a umjesto da im pomogne Vlada ih krivi za vlastito neznanje i promašaje. Sjajan je Vaš projekt „Hrvatska – izvor vode“, koji ste prošle godine pokrenu-

Loš sustav financijskog upravljanja i kontrola, posebno u dijelu prevencije i reakcije na prijevare i korupciju, poguban je za rast i razvoj. Tjera investitore, poduzetnike, stvara atmosferu straha među građanima. Rejting Republike Hrvatske pada jer Vlada ne radi i to im svi otvoreno govore. Od Europske komisije koja je dala negativno mišljenje na sustav za korištenje EU fondova i provela je dubinsku analizu zbog pada investicija, izvoza i rasta nezaposlenosti do rejting agencija li u Europskom parlamentu. Jeste li uspjeli podići razinu svijesti o važnosti strateškog upravljanja hrvatskim vodnim potencijalom? U Hrvatskoj? - Hvala što ste te ga izdvojili i pohvalili. Projekt „Hrvatska – izvor vode“ pokrenuli smo u listopadu prošle godine kako bismo podigli svijest o važnosti strateškog upravljanja ovim važnim prirodnim bogatstvom. U Europskom parlamentu u Bruxellesu postavili smo izložbu fotografija hrvatskih fotografa na kojoj su se mogle vidjeti rijeke Zrmanja, Neretva, Cetina, Krka, Plitvička jezera, Modro i Peručko jezero te ostali hrvatski izvori vode. Kao nastavak predstavljanja u Bruxellesu, u Zagrebu je 4. listopada održana konferencija „Hrvatska – izvor vode“ na kojoj je predstavljeno hrvatsko vodno bogatstvo i mogućnosti koje u vodnom sektoru donosi članstvo u EU. Treći dio projekta povodom Svjetskoga dana rijeka održao se u Strasbourgu od 10. – 13. ožujka gdje su uz izložbu posjetitelji mogli kušati hrvatske izvorske

Foto: Martina Hohnjec, Slunjčica

vode Cetinu i Janu te se informirati o hrvatskom bogatstvu u materijalu koji je pripremljen za ovu prigodu. Ovaj projekt samo je početak jer svijest o vodi i strateškom upravljanju njezinim izvorima mora postati dio kulture. Zajednički cilj svima u Hrvatskoj treba biti pametno upravljanje vodnim dobrima i briga za njih. Vodu ne smijemo uzimati zdravo za gotovo – ona je tu oduvijek bila i bit će bez obzira što mi činili. Prema riječima povjerenika Europske komisije Janeza Potočnika Hrvatska je već ostvarila važan napredak u implementaciji Okvirne EU direktive o vodama u nacionalno zakonodavstvo. To Hrvatskoj daje mogućnost unaprjeđenja upravljanja vodama i postizanja održive ravnoteže između zaštite vode i ekonomskog razvoja. Povjerenik Potočnik govoreći o našem projektu istaknuo je kako pitanje voda nije samo pitanje okoliša, već ujedno i pitanje zdravlja i blagostanja, ekonomskog rasta i napretka. To je način osiguravanja da se turizam, ribarstvo, poljoprivreda, promet, energetika i mnoge druge industrije razvijaju i napreduju. Zbog toga je važno da počnemo shvaćati vodu kao prirodno bogatstvo i da se o njoj počnemo brinuti kao o dragocjenom, još uvijek krhkom dobru, kakvo ona zapravo i jest. Povodom Svjetskog dana rijeka u Strasbourgu je održan treći dio projekta o vodama i u Sjevernoj galeriji zgrade Europskog parlamenta bile su postavljene fotografije hrvatskih autora s motivima hrvatskog vodnog blaga, a posjetitelji su mogli kušati hrvatsku izvornu vodu. Kakve su reakcije, ima li iznenađenja i udivljenja tim blagom kojim smo obdareni kao zemlja, ali možda nismo svjesni važnosti i vrijednosti vode / voda, nego ih doživljavamo kao one koje su oduvijek tu i bit će tu? Iako znanstvenici tvrde da se količina vode na Zemlji stalno i ubrzano smanjuje? Recite nam više o tome i o strateškim dokumentima kojima nastojimo definirati komercijalizaciju hrvatskog vodnog bogatstva i financiranja projekata iz EU fondova? - Posjetitelji izložbe ostali su zadivljeni ljepotom hrvatskog krajolika, a posebno kvalitetom vode. Mnogi od njih prepoznali su područja na fotografijama i rekli kako smo ovime u užurbani tempo Europskog parlamenta donijeli okus odmora i prekrasne Hrvatske. Cilj cijelog projekta bio je ukazati na

veliki potencijal koji Republika Hrvatska ima i koji je važno pametno iskoristiti. Pritom se ne misli na komercijalizaciju voda u smislu privatizacije jer je voda opće dobro i bogatstvo naroda

Prema riječima povjerenika Europske komisije Janeza Potočnika Hrvatska je već ostvarila važan napredak u implementaciji Okvirne EU direktive o vodama u nacionalno zakonodavstvo. To Hrvatskoj daje mogućnost unaprjeđenja upravljanja vodama i postizanje održive ravnoteže između zaštite vode i ekonomskog razvoja. i države. Međutim, važno je to dobro staviti u funkciju podizanja životnog standarda, rasta i razvoja. Hrvatski vodni potencijal je golem te predstavlja izvrstan izvozni adut. Imamo li na umu procjenu kako će se daljim porastom broja stanovnika svijeta smanjivati raspoloživa količina pitke vode, ona postaje možda i najvažniji hrvatski gospodarski potencijal 21. stoljeća, onaj koji bi mogao znatno utjecati na razvoj gospodarstva i društva. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj su se otvorile nove prilike. Prije svega mogućnost korištenja europskih fondova za razvoj vodnog gospodarstva. S druge strane tržište EU danas je hrvatskom proizvođačima voda još dostupnije. S obzirom na prirodni potencijal, upravo je voda jedan od hrvatskih proizvoda kojim možemo konkurirati u Europi. S druge pak strane potrebno je još dosta sredstava uložiti u Republici Hrvatskoj da se osigura što bolja kvaliteta vode, smanje gubici iz vodoopskrbnog sustava, racionalno gospodari vodom, te spriječe zagađenja. Neophodna su ulaganja u sustav javne vodoopskrbe jer do 2023. godine želimo dosadašnji postotak od 80 posto priključenosti povećati na 95 posto, za što je potrebno oko 2 milijarde eura ulaganja. Izgradnja sustava zaštite od poplava i navodnjavanja od posebnog je zna-

Objavljujete i časopis, mjesečnik I’M, vrlo zanimljiv i grafički lijepo uređen. U broju za veljaču 2014. Donosite iskustvo Litve, koja je, uz Letoniju i Estoniju država članica EU koja bilježi najvišu stopu rasta BDP-a od 2011. Na koji su način uspjeli?Provođenjem strukturnih reformi koje im je savjetovala EU ili su sami uspjeli izabrati model koji im odgovara? - Vlade u tim državama su bile odlučne i imale su jasno definiran i detaljno razrađen program reformi s definiranim ciljevima, aktivnostima za njihovo postizanje i mjerilima za praćenje uspješnosti ispunjavanja ciljeva. I preporuke Europske komisije državama članicama idu u tom smjeru te obuhvaćaju glavna područja: poreznu politiku, tržište rada, financijska tržišta, socijalnu politiku, tržišnu politiku i okoliš. Za ta područja svaka država članica, s obzirom na vlastite specifičnosti pronalazi najbolja rješenja, koristeći naravno dobra iskustva drugih članica. To je ključno za pridobivanje povjerenja kreditnih institucija, investitora i javnosti - jasno strateško usmjerenje i politička volja u provedbi reformi. Zahvaljujući povjerenju financijskih tržišta snižavaju se kamatne stope i povećava razina potrošnje i investicija. Uz to, neophodno je povećati učinkovitost državne potrošnje i poreznog sustava. Programe i poslove koji nisu ključni za ispunjavanje ciljeva države potrebno je reducirati. Prema istraživanjima OECD-a europske države troše 30 posto više u odnosu na druge države za istu

Izgradnja sustava zaštite od poplava i navodnjavanja od posebnog je značenja za Republiku Hrvatsku osobito zbog daljnjeg razvoja i jačanja poljoprivredne proizvodnje. Navodnjavamo 0,5 posto površina, dok je pogodnih tala za navodnjavanje jako puno, osobito u Osječkobaranjskoj i Vukovarskosrijemskoj županiji i usto sve su to prihvatljiva ulaganja za financiranje iz europskih fondova razinu usluga i kvalitete. Dobro upravljanje, sigurnost i odlučnost u provedbi reformi ključ su uspjeha. Ništa od navedenog u Republici Hrvatskoj nema, a dolaskom HDZ-a na vlast sve će se promijeniti. Nastavak na str. 5.


5

petak, 21. ožujka 2014. Nastavak sa str. 4.

Ima li Hrvatska razrađene strukturne reforme ili tek najavljene analize? - Vlada je donijela plan od 9 reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016.: 1. Integracija

Nažalost, posljednje dvije godine idemo u potpuno krivom smjeru. Nema investicija, strateških dokumenata, nije stvoreno povoljno poslovno okruženje. Prilike koje su se otvorile ulaskom u Europsku uniju nismo iskoristili. Umjesto da povučemo sredstva koja smo dobili na raspolaganje mi danas tek ugovaramo projekte koji su bili spremni prije dvije godine. Vlada tek sada radi analize, a za strateške dokumente koje je poslala u Bruxelles poput Partnerskog ugovora i Strategije ruralnog razvoja Europska komisija jasno je odgovorila da su poprilično daleko od strateških dokumenata i da treba još puno raditi na njima pratećih službi, 2. Outsourcing usluga, 3. Objedinjena javna nabava, 4. Jedinstveni novčani centar, 5. Reforma socijalnog ugovaranja, 6. Smanjenje proračunskih investicija i supstitucija izvora financiranja sa sredstvima iz EU fondova, 7. Masterplan bolnica, 8. Restrukturiranje mreže škola i programa i 9. Reorganizacija pravosudnog sustava. Program reformskih mjera nema niti jedan element ozbiljnog programa. Vlada nije strateški osmislila nekoliko ključnih reformi koje treba provesti pa unutar njih mjere kojima će ih ostvariti. Devet mjera nasumice i nepovezano je pobrojano s ciljem da se pokaže kako se eto ipak o nečem razmišlja i nešto pokušava. Nedostaje strateško promišljanje o reformama koje se žele provesti. Nema realnog plana s postavljenim ciljevima te objektivno i realno procijenjenim fiskalnim učincima. Ako se želi dobiti povjerenje i osjećaj sigurnosti na strani investitora i kreditnih institucija potreban je plan u kojem se vidi: koje se reforme namjeravaju provesti u kontekstu fiskalne konsolidacije, kojim mjerama će se realizirati, koji se ciljevi u kontekstu svake mjere i reforme namjeravaju postići te kako će se mjeriti uspješnost postizanja postavljenih ciljeva. Europska komisija kontinuirano u svojim preporukama državama članicama na to ukazuje, sve uspješne države članice svojim primjerom pokazuju da je to put kojim treba ići. Na žalost,

u Republici Hrvatskoj, na razini Vlade nema sluha za te ključne aktivnosti. Uz to nacionalni program reformi i strateške dokumente na kojima je Vlada trebala raditi tijekom prve godine i, ako je potrebno, dio druge godine mandata nemamo. Donesene su samo mjere fiskalne konsolidacije bez cilja i učinka. Kažu da ove „reforme“ nisu mogli započeti na početku mandata jer je bio prevelik nered u sustavu pa bi ga urušili. Činjenica je da je prevelik nered u njihovim glavama i da su dvije godine potrošili pokušavajući shvatiti koja je njihova uloga i što znači biti Vlada. Nema nacionalnog programa reformi, nema strategije, nema programa i aktivnosti. U državi koja tone, iz koje mladi dnevno odlaze, a radno sposobni ostaju bez posla, Vlada predlaže 9 koračića koji mogu biti samo dio reforme državne uprave i sustava javnih usluga. Vlada tek sad predlaže početak analize postojećeg stanja. Što ih je to onemogućavalo da s analizom krenu odmah kad su došli na vlast, odnosno da je imaju pripremljenu prije dolaska na vlast? Što, osim neznanja i nerada koji su im jedini svojstveni? Smanjili smo kapitalne investicije za 455 milijuna kuna? - Zamislite, Vlada u državi koja bi korištenjem europskih fondova trebala povećati kapitalna ulaganja gotovo za nekoliko puta, i ulagati u odnosu na dosadašnjih 1,8 milijardi kuna najmanje 10 milijardi u razvojne projekte prvo što rebalansom reže su EU projekti i to za 455 milijuna kuna. Dovoljno za zaključiti misli li Vlada koristiti europske fondove, misli li Vlada razvijati Hrvatsku i iskoristiti šanse koje nam se otvaraju. Na kraju, kako ćemo se i hoćemo li se uskoro uspjeti gospodarski oporaviti i pobjeći s trećega mjesta odozdo među EU zemljama članicama? Nadate li se uspjehu na novim ovogodišnjim izborima za Europski parlament? - Ako Vlada nastavi ovim smjerom ne ćemo se brzo gospodarski oporaviti. Odlaskom ove Vlade dobit ćemo i priliku za rast i razvoj. Nažalost, posljednje dvije godine idemo u potpuno krivom smjeru. Nema investicija, strateških dokumenata, nije stvoreno povoljno poslovno okruženje. Prilike koje su se otvorile ulaskom u Europsku uniju nismo iskoristili. Umjesto da povučemo sredstva koja smo dobili na raspolaganje mi danas tek ugovaramo projekte koji su bili spremni prije dvije godine. Vlada tek sada radi analize, a za strateške dokumente koje je poslala u Bruxelles poput Partnerskog ugovora i Strategije ruralnog razvoja Europska komisija jasno je odgovorila da su poprilično daleko od strateških dokumenata i da treba još puno raditi na njima. Hrvatska propušta prilike i ne razvija se zbog Vlade koja loše radi svoj posao. I zato ne sumnjam u ishod izbora za Europski parlament ni svakih sljedećih. A uspjeh će biti zajednički – trenutak kada po uzoru na baltičke države, Irsku, Portugal ili Španjolsku krenemo preokretati negativne trendove u pozitivne, potaknemo rast i razvoj i gospodarski oporavak. Kada Hrvatska postane uspješna članica Europske unije. Dubravka VIDAK

Komentar

Tko se odriče suverenosti Otkud toliko oduševljenje hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić plebiscitarnom pobjedom Aleksandra Vučića na izborima u Srbiji

U

Hrvatskoj se ozbiljni politički događaji uglavnom relativiziraju, što je manje-više rezultat nepoznavanja prirode samih događaja i njihova izravna ili pak neizravna utjecaja na okolne zemlje, uključujući i Hrvatsku. Mnogo je prežitaka u političkom mentalitetu vladajućih ostalo iz preddržavnoga doba, pa jedan dio njih podsvjesno računa kako će sve naše probleme riješiti neko savezno središte, jer je naše mjesto ionako ispod stola. Druga pak skupina političara svjesno će svoju energiju, položaj i znanje uložiti u povlačenje hrvatske države prema istočnom „regionu“, kako bi pod vodstvom nove, pobjedničke Srbije upravo u njem mogla utopiti svoju državnost. Treća skupina s naslagama negativnoga naslijeđa vlastite je interese povezala s pojedinim središtima moći, koja su iznimno zainteresirana za još jednu inačicu obnove prostora bivše Jugoslavije. Navedeni procesi pogoduju ozračju za stvaranje i raspirivanje strančarstva, što se onda na političkoj razini manifestira uglavnom kao niz povezanih ili cikličkih projektiranih koruptivnih afera, čija je primarna zadaća sustavno ometanje javnoga i političkog života. Time se dugoročno u javnosti, ali i u cijelom narodu potiče odbojnost prema svakoj politici, jer mit o koruptivnim tipovima stvara ozračje za uvođenje totalitarnih režima ili pak zbog slabljenja državnoga ustrojstva u krajnjem slučaju vodi rastrojavanju države. Ovdje je nepotrebno objašnjavati kako se Hrvatska od nekadašnje regionalne vojne sile, koju su nakon Oluje s poštovanjem gledali mnogi u svijetu, pretvorila gotovo u nevažnu državu, u kojoj je stožerna osoba, uz niz dobro plaćenih šefova t. zv. nevladinih udruga, još samo glavni državni odvjetnik. Poticana korupcija i kasnije njezina sudbena gonidba izgrizli su državne i javne ustanove, te povjerenje u njihov rad za opće dobro, a hrvatske političare pretvorili u ovisnike o „dobrom raspoloženju“ državnoga odvjetnika. Takav sustav nije samo otjerao iz države inozemne ulagače, nego i ono malo domaćih poduzetnika prisilio na pakiranje kofera, a činovnike državne uprave pretvorio u skamenjene svatove, koji se zbog straha od državnoga odvjetnika ne usuđuju ništa samostalno odraditi. Posljedice takvoga sustava su kobne jer iz njih zapravo proistječe i dodatno se produbljuje višegodišnja kriza, koja dovodi do uništavanja ono malo preživjelih poduzeća, a radnike svakodnevno tjera na ulice. Ozbiljna vlast ne shvaća neozbiljnom svoju državu, jer o njezinoj dobroj upravi i pravodobnom prepoznavanju nacionalnih probitaka ovisi blagostanje pa i sudbina cjelokupnoga naroda. Kako ne bismo ostali tek na pukom teoretiziranju, evo nekoliko ključnih primjera na koje hrvatska politika još uvijek nema adekvatan odgovor, a ako ga pak ima, onda je on obično u suprotnosti s hrvatskim nacionalnim interesima. Teško je poreći kako su događaji u Ukrajini, a poglavito slučaj s Krimom zatekli vladajuću hrvatsku politiku. Još dok su pripremane operacije u Ukrajini hrvatska se politika bavila ustavnom zaštitom bivših Udbinih ubojica i svojeglavo otvarala političku bojišnicu s Bruxellesom. Nošeni na valu izborne pobjede javno su kriminalizirali svoje oporbene političke protivnike te unatoč ozbiljnim upozorenjima gotovo cjelokupno hrvatsko ratno zrakoplovstvo izručili u nemirnu i nesigurnu Ukrajinu. Tako su u jeku međusobnih prijepora između Rusije i NATO-saveza oko Ukrajine, a Hrvatska je članica NATO-a, ostavili nezaštićen državni zračni prostor, koji u ovakvim prigodama, zbog sigurnosti zemlje mora biti osiguran, a on to nažalost nije, čime su u pitanje doveli sigurnost svih svojih državljana. Da su to pravila, koja se moraju poštovati, svjedoče i pregovori zamjenice ministra obrane Višnje Tafre s madžarskim kolegom Csabom Hende, koji je izjavio kako će „ako se potpiše sporazum s Hrvatskom, madžarska vojska biti odgovorna za sigurnost ne samo Slovenije, već i Hrvatske“. Osim toga, kako prenose Francuzi, Hende je izjavio kako će taj „zahtjev Hrvatske odrediti odnose između dvije zemlje za duže vrijeme“. MORH je doduše vrlo brzo zanijekao taj zahtjev, nu riječi zamjenice hrvatskoga ministra kako misli „da bi regionalni Air Policing zasigurno doprinio većoj operabilnosti među našim zemljama, a također i većim uštedama“ dovodi u pitanje MORH-ovo nijekanje, jer se iz izjave nedvojbeno vidi hrvatska najava odricanja od vlastite zračne suverenosti. Odgovor na pitanje, pokušava li to sadašnja vlast svoju nesposobnost u zaštiti državne sigurnosti prikriti potpisivanjem neke nove hrvatsko-ugarske nagodbe, dužan je pojasniti vrhovni zapovjednik oružanih snaga Ivo Josipović, koji je u izočnosti premijera i ministra obrane očito bio upoznat s političkim pregovorima ministrove zamjenice. Slučaj oko Krima još je znakovitiji za ponašanje sadašnje hrvatske vlasti, koja je u pripremnom razdoblju krimske operacije i sama nasilno ćiriličila dijelove istočne Slavonije, a poglavito grad Vukovar, kojeg i danas svojata srpska politika. Pretvaranje Vukovara u središte Srpskoga narodnog vijeća i zajednice srpskih općina nije ništa drugo doli stvaranje preduvjeta za njegovo buduće izdvajanje iz Hrvatske. Oduševljenje hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić plebiscitarnom Vučićevom pobjedom na izborima u Srbiji, kad se ne bi radilo o vrlo proračunatoj politici, moglo bi granično pitanje psihijatrije. Vučić svoju moć, naime, ne će graditi samo na srpskoj skupštini bez oporbenih političara, nego, kao britanski specijalizant i na silnoj moći, koju će zadobiti nakon zapadnjačkih neuspjeha u Ukrajini. Naime, ne treba sumnjati kako će Vučić u trgovini sa Zapadom oko potiskivanja ruske moći iz Srbije, naplaćivati srpske poraze realiziranjem gotovo svih točaka iz t. zv. srpskoga Memoranduma 2. Ako u tom slučaju Hrvatska i prepozna velikosrpske namjere, kao država, koju su nevažnom učinili njezini sadašnji političari, ne će imati odlučujuću riječ. Da bi upozorio na britanske interese, a riječ o t. zv. Jugosferi, ovih se dana u Sarajevu ukazao i Paddy Ashdown, s porukom kako Britaniju više ne zanimaju dijelovi nego cjelina. Ako želi ostati samostalnim dijelom izvan balkanske cjeline, Hrvatska će s osloncem na Sjedinjene Države svoj pravodobni odgovor, očito tražiti u oporbi!

Mate KOVAČEVIĆ


[MEDIJI] Hrvatsko slovo: Razgovor mr.sc. Ivana Maletić