Page 1

svibanj / 2017. / posebno izdanje

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

EU vodič za uspješan i održiv razvoj gradova i općina


svibanj / 2017. / posebno izdanje

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

EU vodič za uspješan i održiv razvoj gradova i općina

Sadržaj

4 1. Uvod – gradovi i općine kao pokretači rasta, razvoja i zapošljavanja

6 2. Europske politike za razvoj gradova - smjernice za izvrsnost i uspješnost

14 3. Mogućnosti financiranja projekata gradova iz EU 46 4. EU incijative za gradove

Impressum

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica mr.sc. Ivana Maletić Autori Ivana Maletić Kristina Kosor Alen Halilović Ivana Petričko Andrea Vodanović

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Jedna od najvažnijih politika u Europskoj uniji za koju se izdvaja trećina cijelog proračuna je kohezijska politika. U njenim temeljima je solidarnost, partnerstvo i zajedništvo između država članica, a glavni cilj je ravnomjerni razvoj svih europskih regija. Globalnim mjerama, razmjenom znanja, iskustava i tehnoloških postignuća te velikim ulaganjima u infrastrukturu i znanje, kohezijska politika djeluje na lokalni razvoj i polazi od svakog čovjeka, poduzetnika, njihovih ciljeva, ideja i želja.

Od 2014. Uprava za regionalnu politiku Europske komisije, koja je zadužena za provedbu kohezijske politike, dobila je dodatak u svom nazivu – Uprava za regionalnu i urbanu politiku. S druge strane u okviru zajedničke poljoprivredne politike posebna se pažnja pridaje ruralnom razvoju tako da su sve lokalne jedinice obuhvaćene ključnim politikama na europskoj razini. U ovom posebnom izdanju našeg časopisa predstavljamo razvoj urbane politike na razini Europske unije te pregled preporuka i akcijskih planova državama članicama i lokalnim jedinicama za uspješan i održiv razvoj. Sve preporuke nastale su temeljem razmjena znanja, najboljih praksi i uspješnih rješenja lokalnih jedinica iz svih država članica.

Glavna preporuka je da je uspješan i dugoročno održiv rast i razvoj moguć jedino uz horizontalno i vertikalno povezivanje. Horizontalno povezivanje znači osmišljavanje zajedničkih ciljeva za svoju i okolne općine i gradove te realizaciju zajedničkih projekata i umrežavanje svih segmenata društva poput mladih, znanstvenika, poduzetnika, neprofitnih organizacija, socijalnih partnera. Lokalni razvoj ne mogu osmišljavati samo zaposlenici lokalne jedinice, on mora biti rezultat rada sa cijelim stanovništvom i harmoniziran sa strategijama lokalnog razvoja drugih lokalnih jedinica na području županije i šire. Isto tako neophodno je povezivanje sa županijskom i sektorskim nacionalnim strategijama te ciljevima zadanim na razini Europske unije, a upravo to je vertikalno povezivanje. Bez ovako osmišljenog lokalnog razvoja teško je postići uspjeh.

Uvodna riječ

U ovom materijalu čelnici i zaposlenici lokalnih jedinica, ali isto tako i svi građani, mogu pročitati koji su temelji dobrog upravljanja i vođenja lokalnih jedinica te točno uočiti što im nedostaje i prepoznati na čemu bi morali raditi kako bi postigli unaprjeđenje.

Pregledom europskih inicijativa za izbor europske prijestolnice kulture, inovacija i mladih želimo potaknuti naše lokalne jedinice da pokušaju ispuniti tražene kriterije ne samo kako bi se natjecali za titulu prijestolnice već kako bi poboljšali kvalitetu rada i izgradili svoje lokalne sredine kao sredine koje privlači talente, poduzetnike, inovatore i mlade. Isto tako možemo i sami na nacionalnoj razini utvrditi kriterije po kojima se prati izvrsnosti i uspješnost lokalnih jedinica te birati svoje nacionalne prijestolnice sporta, turizma, mladih, inovacija i slično. Pozitivno natjecanje uvijek motivira i potiče, rezultira novim idejama i kvalitetnim razvojnim projektima. Upravo to Hrvatskoj nedostaje, a ovi primjeri iz Europske unije, koje kroz ovaj materijal donosimo, pokazuju kako je važno uspostavljati kriterije izvrsnosti, mjeriti uspješnost i međusobno se uspoređivati. To će i našim građanima omogućiti da biraju temeljem rezultata, znanja i rada, a naše lokalne jedinice i njihove čelnike motivirati da budu što bolje i uspješnije. Za sve dobro osmišljene ideje puno je različitih izvora financiranja razvijeno na razini Europske unije te smo posebnu pažnju u ovom izdanju posvetili natječajima koji su u tijeku i onima u najavi. Želimo svima puno dobrih projekata osmišljenih u zajedništvu sa građanima i poduzetnicima te iskorištenih europskih fondova za njihovu realizaciju.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić

3


1. Uvod – gradovi i općine kao pokretači rasta, razvoja i zapošljavanja Na razini Europske unije pokrenute su brojne inicijative kojima se želi potaknuti razvoj lokalnih jedinica – gradova i općina jer su uspješni gradovi i općine temelj uspješnog gospodarstva, države i cijele Europske unije.

Gradovi i općine su razina vlasti najbliža građanima. Oni razumiju potrebe, brige, vizije i želje građana bolje od bilo koje druge razine vlasti. Umjesto da samo slušaju o pogledima građana, gradovi trebaju surađivati s njima kako bi se došlo do inovativnih rješenja zajedničkih lokalnih, nacionalnih i europskih izazova. Oni trebaju ispitivati nove metode zajedničkog stvaranja i participativne demokracije te uključivati građane u procese donošenja odluka približavajući tako upravljačke strukture stanovnicima. Za cjelokupni razvoj jedne lokalne jedinice važan je razvoj čitavog okolnog područja. Grad/općina jaki su koliko je jako i njihovo okruženje, ostale općine i gradovi, cijela županija, uključujući i ruralna područja. Za cijelu Hrvatsku bitno je zajedništvo lokalnih jedinica, zajedničko usmjerenje i ciljevi te isticanje u posebnim prioritetima koje imamo na pojedinoj lokalnoj razini. Gradovi i općine koji žele biti uspješni i atraktivni za život građana moraju se pozicionirati kao:

• Pokretači stvaranja kvalitetnih radnih mjesta te održivog razvoja, • Uključivi, raznovrsni i kreativni gradovi, • Zeleni, protočni i zdravi gradovi, • Pametniji gradovi.

U nadolazećim godinama postajanje “pametnijim” predstavlja važan razvoj za gradove. Kako gradovi mogu poboljšati urbani život putem održivih integriranih rješenja? Kako mogu razviti kvalitetne usluge za građane i poduzeća? To su neki od izazova s kojima se suočavaju gradovi koji postaju “pametniji”. Proces postajanja pametnijim uključuje povezivanje politika u brojnim područjima kao što su energija i energetska učinkovitost, urbana mobilnost, otpad, informacijsko-komunikacijska

4

tehnologija te otvoreni podaci dostupni svim građanima. Postajanje “pametnijim” uključuje i otkrivanje te ispitivanje novih poslovnih modela i modela financiranja kako bi se omogućilo uvođenje te povećanje razmjera korištenja novih tehnologija u gradovima/općinama.

Međutim, nema “pametnih gradova” bez “pametnih građana”, bez postavljanja izazova u pogledu uključivanja građana te omogućavanja građanima da učine svoje gradove “pametnijim”. Stvaranje “pametnog” grada nije konačni cilj, nego kontinuirani proces u svrhu ostvarivanja veće štedljivosti gradova uz istodobno povećanje kvalitete života u njima. Rasprave oko pametnih gradova često pokreću tehnologija i industrija, međutim pametni građani, uključeni u razvojne procese i procese donošenja odluka, ključan su čimbenik stvaranja pametne lokalne jedinice. Dok je tehnologija važna – traže se moderna rješenja za bolje upravljanje energetskim i prometnim sustavima, obradu i vizualizaciju podataka te olakšavanje života građana – njih je potrebno nadopuniti niskotehnološkim rješenjima. Bolje organizirane biciklističke staze koje potiču održivu mobilnost ili vertikalna poljoprivreda koja stimulira bolje korištenje zemlje te lokalne proizvodnje hrane, dva su primjera “pametnih” rješenja. Tehnologija je sredstvo, a ne cilj, a postajanje pametnijim gradom/općinom uključuje još mnogo toga. Suradnja je ključna za izgradnju uspješnih pametnih gradova i općina. Javna uprava, građani, poduzeća i istraživačke ustanove svi su dio istoga urbanog ekosustava i svi imaju nešto važno za ponuditi. Udruživanjem resursa možemo razviti bolja rješenja koja zaista odgovaraju na izazove u lokalnim jedinicama i koja su u vlasništvu čitavog grada/općine. Brojni su primjeri europskih gradova koji su pronašli dobra rješenja za unaprjeđenje suradnje s građanima i drugim sudionicima. Tako npr. “Gentski klimatski savez” - platforma koja povezuje različite partnere u svrhu rasprave i istraživanja najboljih rješenja za klimatsku neutralnost.


“Gentski živi laboratorij” je druga platforma u kojoj građani, razvojni inženjeri, istraživači i poduzeća udružuju snage kako bi zajednički „stvorili” svoj grad. Otvaranje podataka još je jedna važna inicijativa pokrenuta u Gentu, koja omogućuje studentima i razvojnim inženjerima da surađuju na novim rješenjima kao što su aplikacije koje građanima olakšavaju život.

Helsinki Region Infoshare primjer je uspješne inicijative vezane uz otvorene podatke. Ta internetska usluga omogućuje brz i jednostavan pristup otvorenim izvorima podataka između finskih gradova Helsinkija, Espooa, Vantaae te Kauniainena. Ti podaci pružaju uvid u različite aspekte gradskog života, kao što su uvjeti života, blagostanje, zaposlenost te promet. Mogu se koristiti u istraživanjima i razvoju, vizualizaciji, donošenju odluka te razvoju aplikacija, a otvoreni su za svakoga – građane, poduzeća, sveučilišta, akademije, istraživačke ustanove ili općinsku upravu, bez naknade za korištenje. Uz korištenje tih podataka već je razvijen velik broj aplikacija i usluga, kao što je Blindsquare, aplikacija osmišljena kako bi se slijepim osobama pomoglo da se sigurnije kreću gradom. U drugim gradovima ima mnogo primjera digitalnih alata za uključivanje građana, na primjer u Gijonu, gdje građani mogu prijaviti infrastrukturne probleme izravno upravi putem aplikacije ili u Oslu gdje aplikacija ‘Traffic Agent’ omogućuje učenicima planiranje sigurnijih puteva do škole. Naravno, uz otvaranje podataka dolaze i izazovi, kao što su osiguranje privatnosti građana te informatičko obrazovanje ljudi koji moraju imati digitalne vještine potrebne za korištenje alata koji se razvijaju.

U nastavku je dan pregled europskih politika za razvoj gradova koje su iz godine u godinu definirale kriterije i mape puta za gradove koji žele postati razvijena i atraktivna središta privlačna svim ljudima, osobito talentima, inovatorima i kreativcima. Lokalne jedinice mogu, koristeći ove smjernice, provjeriti što imaju od opisanih kriterija, a što im nedostaje za održivi dugoročni razvoj. Isto tako i građani mogu prema navedenim kriterijima ocijeniti koliko su upravljačke strukture kvalitetne i primjenjuju li moderne načine razvoja i vođenja grada/općine. Želja nam je da se u cijeloj Hrvatskoj primjenjuju kriteriji izvrsnosti, rada, znanja i kvalitete te da i na izborima naši građani na tim temeljima odlučuju o budućim gradonačelnicima, načelnicima i članovima vijeća. Birajmo one koji znaju uspješno razvijati općine, gradove, županije i cijelu državu, one koji Hrvatsku pozicioniraju kao uspješnu državu s uspješnim projektima i inovativnim lokalnim razvojem koji će druge države slijediti.

Uz to dan je i pregled mogućnosti financiranja projekata gradova i općina iz europskih fondova i programa Unije te pregled inicijativa za izbor europskih prijestolnica koje gradove usmjeravaju kako razviti poduzetništvo i inovacije, društveno okruženje poticajno za mlade, kulturno stvaralaštvo i slično. Poruka Europske udruge gradova - Eurocities hrvatskim gradovima

Gradovi se široko razlikuju po karakteristikama: stanovništvu, veličini, demografiji, klimatskim modelima te modelima upravljanja, pa ipak, dijelimo brojne zajedničke izazove.

U udruzi Eurocities vjerujemo da svi gradovi imaju koristi od sudjelovanja u mreži, od razmjene iskustava i vještina, susreta na političkim i tehničkim razinama, do razmjene rješenja za zajedničke probleme.

Otvorenost prema zajedničkom radu i suradnji iznimno je važna kako bi se sve vrste gradova učinilo otpornijim, tolerantnijim i raznovrsnijim. To može biti suradnja putem mreže kao što je Eurocities ili suradnja s drugim gradovima u vašoj regiji ili državi. Važno je da se ne previdi važnost umrežavanja.

U udruzi Eurocities vjerujemo u načelo suradnje, prije nego konkurencije. Dijeljenje najboljih praksi između gradova pomaže učiniti Europu u cjelini snažnijom, pametnijom i održivijom i željela bih vas potaknuti da se okrenete svojim susjedima te podijelite s njima i ono što funkcionira i ono što ne funkcionira – možemo mnogo naučiti jedni od drugih. Štoviše, vjerujem da je sada trenutak za gradove. Dok se Europa suočava s nekoliko kriza – ishodom glasovanja o Brexitu, rastućim razočaranjem, visokim razinama nezaposlenosti, prijetnjom radikalizacije i terorizma – ovo je naša prilika da zajednički izgradimo snažniju Europu. Gradovi moraju biti dio toga procesa. Željela bih vas potaknuti da surađujete s vašim nacionalnim vladama i donositeljima politika iz EU-a kako bismo mogli zajednički ostvariti Urbanu agendu za Europu te raditi u partnerstvu na izgradnji snažnije Europe. Svjesna sam da su gradovi Hrvatske kao relativno nove države članice EU-a u potpunosti predani uspješnom ostvarivanju našega europskog projekta. Poput čelnika gradova diljem Europe, prepoznajete njezinu važnost za promicanje mira, tolerancije, raznolikosti i solidarnosti. Od ključne je važnosti da iskoristimo trenutačni zamah u urbanizaciji te osiguramo njegov nastavak.

5


2. Europske politike za razvoj gradova smjernice za izvrsnost i uspješnost Činjenica da europske regije u kontekstu regionalnoj razvoja ne startaju od slične polazišne točke, predstavlja svojevrstan izazov u pogledu jačanja ekonomske i socijalne kohezije u okviru kojih urbana dimenzija ima važnu ulogu. Za razliku od regionalne i okolišne politike, prostorno planiranje na razini EU nije u izvornoj nadležnosti EU, odnosno, u ovlasti je država članica.

Zbog potrebe usklađivanja različitih nacionalnih vizija prostornog razvoja (promet, riječni tokovi, gospodarenje vodama, zaštita okoliša, zaštita prirode ili zaštita kulture), na europskoj se razini usvajaju različiti dokumenti kao što su povelje, preporuke, deklaracije ili konvencije u kojima su načelno određena zajednička usmjerenja. Veliku odgovornost za prostorno planiranje u EU imaju države članice jer se one obvezuju sve te dokumente primjenjivati u svojim nacionalnim sektorskim politikama, strategijama i planovima.

Kvalitetan prostorni razvoj - prvi korak do uspješnosti

Počeci europskih politika o razvoju gradova datiraju iz 1999. kada se u prvi plan stavlja prostorni razvoj dakle, upravo najčešći izazovi s kojima se susreću lokalne jedinice kao što su prostorno uređenje, urbani planovi, razvoj infrastrukture, uređeni imovinsko-pravni odnosi, zemljišne knjige i dr. To su sve vrlo aktualne prepreke u Hrvatskoj danas, a na razini EU zajednička su se rješenja počela definirati 1999. te je istaknuto kako su upravo rješenja tih pitanja temeljni preduvjeti za uspješan lokalni razvoj. Europska komisija 1999. donijela je osnovni dokument prostornog razvoja, pod nazivom Europske perspektive prostornog razvoja (eng. European Spatial Developement Perspective – ESDP). koji daje neobvezujuća okvirna usmjerenja za stvaranje odmjerene, održive, sveobuhvatne i međusektorske strategije prostornog razvoja država na europskom kontinentu s utjecajem i na prekomorska interesna područja.1

Smjernice za planiranje prostornog razvoja koje daje ESDP su:

− Razvoj policentričnog i ujednačenoga urbanog sustava uz jačanje partnerstva između urbanih i ruralnih sredina kao i stvaranje novih urbano-ruralnih odnosa; − Promoviranje koncepta integriranog prometa i komunikacija radi policentričnog razvoja prostora Europske unije koji pridonosi ravnopravnom pristupu infrastrukturi i obrazovanju; − Mudro upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom radi očuvanja regionalnog identiteta i kulturnih raznolikosti u uvjetima globalizacije. Većina je država donijela, ili je u postupku donošenja, nacionalnih strategija prostornog razvoja za razdoblje od 10 do 20 godina. Hrvatska je u rujnu 2015. donijela novu strategiju prostornog razvoja do 2030., kojoj je prethodila Strategija prostornog razvoja iz 1997.

Integrirani urbani razvoj – uvjet bez kojeg se ne može Akcijski plan iz Lillea o integriranom urbanom razvoju donesen 2000. bio je korak naprijed prema definiranju europske politike na temu urbanog razvoja koji je pojačao važnost glavnih poruka za razvoj i temelje za rješavanje problema koji su aktualni i česti u našoj svakodnevici. Akcijskim planom iz Lillea započela je politička rasprava o integriranom urbanom razvoju i iskazana je potreba za aktivnom implementacijom plana urbane politike na europskoj razini. Prijedlozi u okviru Akcijskog plana iz Lillea bili su:

− Stvoriti zajednički i trajni referentni okvir unutar kojega bi države članice, bez obzira na njihove različitosti u prioritetima na nacionalnoj razini, zajedno razvijale zajednički pristup (rasprave, razmjene iskustava, razvoj vrednovanja i usporedbi,

__________________________________________ 1 Helena Knifić Schaps, strateške odrednice prostornog razvoja EU s osvrtom na sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske 6


učinkovitije i integrirano korištenje strukturnih fondova – usmjereno na urbana područja); − Političke rasprave na temu integriranog urbanog razvoja; − Potreba aktivnijeg rada na implementaciji urbane politike na europskoj razini.

Urbana pravna stečevina – mapa puta za postizanje rasta i razvoja

2004. godine usvojena je Urbana pravna stečevina, kojom je definirano pet najvažnijih prioriteta u kontekstu urbanog razvoja: 1. Uravnoteženi razvoj (gospodarska konkurentnost, socijalna kohezija i zaštita okoliša moraju biti u ravnoteži); 2. Mehanizmi za uspješnu provedbu urbane politike (nacionalne, regionalne i lokalne sektorske politike trebaju biti bolje integrirane i dugoročne); 3. Suradnja i angažman svih dionika (uključenost javnih, privatnih i društvenih partnera u konstruktivne odnose); 4. Postizanje prostorne ravnoteže; 5. Poticanje razmjene dobre prakse, policy learning i jačanje kapaciteta.

Preduvjet za uravnoteženi razvoj je pri donošenju strategija razvoja voditi računa o nizu elemenata poput: ekološki aspekti i zaštita okoliša, prometna povezanost, komunikacija i što kvalitetnija povezanost s ciljem bržeg prenošenja informacija. Pri procesu donošenja strategija razvoja, preporuka je uključiti i ruralna područja u zaleđu grada kako bi se potaknula njihova integracija u razvoj s ciljem zajedničkog i uravnoteženog razvoja.

Perspektiva europskog prostornog razvoja temelji se na cilju EU da postigne ujednačeni i održiv razvoj, poglavito putem jačanja gospodarske i socijalne kohezije. Sukladno definiciji određenoj u UN-ovom izvješću iz Brundtlanda, održivi razvoj ne obuhvaća samo ekonomski razvoj koji je zdrav za okoliš i koji čuva postojeće resurse kako bi ih mogli koristiti budući naraštaji, već sadrži i ujednačeni prostorni razvoj. To posebno znači pomirbu socijalnih i gospodarskih zahtjeva u pogledu korištenja zemljišta s ekološkom i kulturnom funkcijom koju to područje ima i s obzirom na to doprinos održivom prostornom razvoju koji je ujednačen na regionalnoj razini.2

Mehanizmi za uspješnu provedbu odnose se na donošenje različitih financijskih instrumenata na razini EU koji pomažu da se projekti u gradovima mogu financirati i zaista realizirati.

U okviru instrumenata za provedbu zajedničkih europskih

politika koji uključuju pojedine politike i njima pripadajuće fondove, posebno mjesto u ovoj programskoj perspektivi EU-a ima održivi urbani razvoj. Koncept održivog urbanog razvoja, kako je definiran u članku 7.2 Uredbe (EZ) br. 1301/2013, bit će proveden u Hrvatskoj najviše putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (dalje u tekstu: ITU mehanizam).3

Temeljni razlozi za korištenje mehanizma ITU-a u najvećim urbanim središtima i njihovim okolnim područjima su: − Koncentracija gospodarskih, ekoloških, klimatskih, demografskih i društvenih izazova koji utječu na urbana područja, a na njih se može učinkovitije odgovoriti aktivnom suradnjom između tijela lokalne vlasti i partnera te između njih i središnje vlasti; − Socioekonomski potencijal koji se može najbolje iskoristiti putem poboljšane koordinacije, partnerstva i integracije razvojnih mjera na teritorijalnoj razini; − Veća dostupnost institucionalnih kapaciteta za odgovor na složene razvojne izazove i ostvarenje potencijala; − Potreba za programiranjem i koordiniranjem razvojnih aktivnosti u okolnim područjima najvećih urbanih centara prepoznatih u nacionalnom zakonodavstvu regionalnog razvoja koje je u pripremi.

Provedba ITU-a temelji se na integriranim strategijama teritorijalnog razvoja (tj. strategijama održivog urbanog razvoja, SRUP) koje su razrađene za određeno područje i oko kojih postoji suglasnost između svih tijela lokalne vlasti koja sudjeluju u provedbi. Mehanizam ITU-a financira se u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, točnije: Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda i to putem integriranog skupa aktivnosti koje pripadaju različitim prioritetnim osima u okviru operativnih programa Konkurentnost i kohezija i Učinkoviti ljudski potencijali, kao strateških dokumenata za korištenje navedenih fondova. Aktivnosti koje nisu obuhvaćene područjem primjene ITU-a bit će provedene u gradovima te dopunjavati aktivnosti u sklopu ITU-a poput većih projekata iz sektora prometa financiranih iz Kohezijskog fonda, uključujući razvoj veza s prigradskom i ruralnim okruženjima.

Integrirane aktivnosti svakog ITU-a razlikovat će se ovisno o analizi i ciljevima koji su formulirani u strategijama integriranog održivog urbanog razvoja. Načelno, ITU mehanizam sastoji se od 3 tematska područja: 1. NAPREDNI GRADOVI - Gradovi kao pokretači održivog i pametnog gospodarskog rasta Tematski ciljevi: TC 1 (EFRR), TC 3 (EFRR) i TC 10, ESF.

__________________________________________ 2 Europske perspektive prostornog razvoja (eng. European Spatial Developement Perspective – ESDP) 3 Sporazum o partnerstvu Republike Hrvatske 7


2. ČISTI GRADOVI - Borba protiv klimatskih promjena, promicanje energetske učinkovitosti i zdravog okoliša Tematski ciljevi: TC 4 (EFRR), TC 6 (EFRR), TC 7 (KF). 3. UKLJUČIVI GRADOVI - Borba protiv siromaštva i podrška socijalnoj integraciji Tematski ciljevi: TC 8 (ESF) i TC 9 (ESF).

Aktivnosti u okviru tri tematska područja se mogu kombinirati. U okviru Europskog fonda za regionalni razvoj za integrirane aktivnosti vezane uz održivi urbani razvoj izdvojeno je 273.351.269 eura, u okviru Europskog socijalnog fonda 42.000.000 eura, a u okviru Kohezijskog fonda 50.000.000 eura.

Novi programski i provedbeni okvir politike regionalnog razvoja, koji uključuje i koncept održivog urbanog razvoja, u Hrvatskoj je uspostavljen donošenjem Zakona o regionalnom razvoju (NN 147/14), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine, čime su stvorene pretpostavke za sustavno ulaganje u održivi urbani razvoj i za primjenu ITU mehanizma. Navedenim je zakonom, naime, definirana obveza uspostave urbanih područja, podijeljenih u tri kategorije – urbane aglomeracije, veća urbana područja te manja urbana područja. Također, za svako urbano područje definirana je i obveza izrade strategije razvoja urbanog područja4, temeljnog strateškog dokumenta u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja. Strategija razvoja urbanog područja (SRUP) mora5:

− Biti utemeljena na detaljnoj analizi stanja baziranoj na opsežnim, relevantnim i ažuriranim podacima, koji ukazuju na gospodarske, ekološke, klimatske, demografske i socijalne izazove s kojima se urbano područje suočava; − Strateški prikazati pristup održivom urbanom razvoju ciljanog urbanog područja unutar jasno određenog vremenskog razdoblja, utvrđujući hijerarhiju ciljeva, razvojnih prioriteta i mjera koje moraju biti mjerljive za suočavanje s unaprijed navedenim izazovima; − Predložiti međusektorski integrirani pristup razvoju urbanog područja, ciljajući, putem definiranih prioriteta i mjera, na rješavanje niza međusobno povezanih problema urbanog područja u različitim sektorima; − Definirati očekivane rezultate i uključiti sustav relevantnih pokazatelja koje je potrebno koristiti za praćenje provedbe SRUP-a. Strategija razvoja urbanog područja prvenstveno je međusektorski strateški okvir kojim se planira razvoj urbanog područja kao cjeline unutar jasno definiranog

vremenskog razdoblja, tj. za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije. Zakon o regionalnom razvoju propisuje svim urbanim područjima obvezu izrade vlastitog strateškog dokumenta u cilju poticanja održivog urbanog razvoja.

Postoje značajna sredstva u okviru ESI fondova za razvoj gradova, ali važno je utvrditi projekte koje se žele financirati i to temeljem partnerskog pristupa kroz izradu strategija razvoja urbanih područja, kao temeljenih dokumenata za provedbu ITU mehanizma. Suradnja i angažman svih sudionika, kao 3. prioritet, važan je poziv na partnerstvo unutar gradova. Europska praksa partnerskog pristupa pri strateškom planiranju i izradi strateških dokumenata podrazumijeva usku suradnju javnih tijela, gospodarskih i socijalnih partnera te tijela koje predstavljaju civilno društvo na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama, ovisno na kojoj razini se izrađuju dokumenti. Pri definiranju ciljeva i strategija važno je uključiti i širu javnost, poduzetnike, poljoprivrednike, mlade i sve one skupine koje bi mogle dati doprinos u sektoru u kojem djeluju. Sva mišljenja i sugestije zatim se integriraju u finalnu verziju dokumenta kako bi isti što vjernije odražavao stvarno stanje i potrebe koje postoje na lokalnoj razini. Opći cilj uspostave ITU-a u Hrvatskoj je promicanje održivog urbanog razvoja putem unaprjeđene suradnje između tijela lokalne vlasti (nadležna tijela relevantnih gradova i ruralnih zajednica te županija), partnerstva s dionicima razvoja (uključujući središnju vlast, pružatelje poslovne podrške i usavršavanja, akademske institucije te nevladine organizacije). Opći cilj tiče se i realizacije integriranih, lokalno određenih razvojnih ulaganja kako bi se moglo odgovoriti na ekonomske, ekološke, klimatske, demografske i društvene izazove koji utječu na urbana područja, istovremeno uzimajući u obzir potrebu za promicanjem urbano-ruralnih veza.

Prostorna ravnoteža kao četvrti prioritet odnosi se na urbanizam, dok peti prioritet obuhvaća razmjenu dobre prakse i jačanje kapaciteta. Za grad je izuzetno važno da sudjeluje u svim inicijativama koje postoje na razini EU koje su namijenene gradovima jer samo na takav način može doći do razmjene znanja, iskustva i dobrih praksi drugih gradova što naposljetku može rezultirati skokom u razvoju. Upravo je to prednost statusa Hrvatske kao države članice EU - mogućnost korištenja znanja i iskustva drugih, kako dobre prakse tako i grešaka kako bi se postigao što kvalitetniji rast i razvoj u ekonomskom, okolišnom, socijalnom i društvenom smislu.

__________________________________________ 4 Urbana aglomeracija Zagreb, konačni prijedlog obuhvata, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, veljača 2016. (http://www.zagreb. hr/UserDocsImages/SRUAZobuhvat.pdf, str. 4) 5 Smjernice za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje 8


Obilježja održivih gradova Bristolski sporazum iz 2005. govori o obilježjima održivih gradova i daje pregled karakteristika održivog grada koje mogu poslužiti kao svojevrsna samoprocjena gradovima i koliki je njihov potencijal za rast i razvoj. Bristolskim sporazumom iz 2005. definirano je osam obilježja održivih gradova:

− Aktivni, uključivi i sigurni - tolerantni i kohezivni s jakom lokalnom kulturom i zajedničkim aktivnostima u zajednici; − Dobro upravljani - uz učinkovito i inkluzivno sudjelovanje, zastupanje i vodstvo; − Dobro povezani - kvalitetne prometne i komunikacijske usluge, povezivanje ljudi i radnih mjesta, škole, zdravstvene i ostale usluge; − Dobro služe - javne, privatne, društvene i dobrovoljne usluge koje su prikladne potrebama ljudi i dostupne svima; − Osjetljivi na okoliš - mjesto za život koje brine za okoliš; − Uspješni - raznoliko i inovativno lokalno gospodarstvo; − Dobro osmišljeni i izgrađeni; − Pravedni za sve. Jedno od načela dobrog upravljanja je svakako i suradnja sa civilnim sektorom. Aktivan i uključiv grad daje priliku, mogućnost i alate putem kojih se građani uključuju u kreiranje politika i programa i naposljetku postaju sukreatori politika na lokalnoj razini. Upravo su građani oni koji najbolje mogu prepoznati i procijeniti gdje je važno više usmjeriti resurse i kapacitete te u suradnji s donositeljima odluka napraviti promjene. Takve aktivnosti vraćaju građanima povjerenje da njihov glas vrijedi i doprinose aktivnom građanstvu, ali isto tako se građanima približava proces donošenja i implementacije odluka koji je u stvarnosti nešto duži nego što je u percepciji građana. Partnerska suradnja u izradi strategija može osigurati relevantnost odabranih ulaganja ali ono o čemu treba voditi računa je omjer uključenosti privatnog i neprofitnog sektora, kao i da vizije o kojima se bude raspravljalo i uvrštavalo ih u strateške dokumente odražavaju potencijal tržišta i realnu situaciju.

Dobro vođenje znači uključivanje svih dionika u procese odlučivanja, dobro služenje pretpostavlja da su sve usluge dostupne svima, dok dobra povezanost podrazumijeva kvalitetnu prometnu i informacijsko komunikacijsku povezanost. Ono što je posebno izraženo u velikim metropolama, poput Pariza, Berlina, Londona i dr., a nazire se i u većim gradovima u Hrvatskoj poput Zagreba i Splita, je zanemarivanje pojedinih dijelova grada koji s vremenom postaju mjesta s visokim stopama kriminala i drugih

društvenih problema koji naposlijetku utječju i na razvijene dijelove grada. Navedno se posebno odnosi na već spomenutu činjenicu da je grad/regija/država jaka koliko i njen najslabiji dio.

Visoka razina socijalne isključenosti siromašnih osoba može usporiti ukupni gospodarski razvoj grada ako se rješavanju ovih problema ne pristupi na odgovarajući način. I demografske promjene u značajnoj mjeri utječu na europske gradove u kojima je starenje stanovništva sve izraženije. Gradovi se moraju prilagoditi kako bi postali privlačniji što većem broju mladih ljudi i tako osigurali podršku sve starijem gradskom stanovništvu. Također trebaju osigurati jednake prilike za sve socijalne skupine. U urbanim područjima najintenzivnije se iskorištavaju prirodni resursi te su ona glavni generatori zagušenja i onečišćenja. Zgrade i urbana infrastruktura emitiraju značajnu količinu stakleničkih plinova, a gradsko je stanovništvo sve više orijentirano na potrošnju stoga se urbani razvoj nastoji više usmjeriti prema održivosti. Poboljšanja vezana uz energetsku učinkovitost, gospodarenje otpadom i obnovljive izvore energije te fokusiranje na gospodarske aktivnosti s niskom emisijom ugljika mogu imati izraženiji učinak kada se provode u urbanim područjima.6

Karakteristike održivih gradova kao i ciljevi u okviru pojedinih sporazuma, deklaracija i akcijskih planova su trajne poruke i kriteriji kojima se gradovi ocjenjuju i prate kako bi ih se svrstalo u određenu kategoriju razvijenosti. Leipzig poveljom o održivim europskim gradovima, koja je usvojena 2007., dana je preporuka da se još više razvija i koristi integrirana politika urbanog razvoja, stavljen je naglasak na važnosti sustavne i strukturirane razmjene iskustava i znanja u području održivog urbanog razvoja te prepoznata potreba ulaganja u nerazvijena područja unutar gradova.

Hrvatska je dio sredstava u financijskom okviru 2014. – 2020. u okviru operativnih programa Konkurentnost i kohezija i Učinkoviti ljudski potencijali usmjerila u pilot projekte za deprivirana područja (Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinju, Vukovar i Darda). Ovdje nije riječ o dijelovima gradova već gradovima u cjelini, ali princip revitalizacije može se primijeniti i na dijelove grada pa je svakako zanimljivo pratiti te primjere. U sklopu tih pilotprojekata na fizičkoj, društvenoj i gospodarskoj obnovi i aktivnom uključivanju s ciljem smanjenja socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, primijenit će se integrirani prostorni pristup koji će kombinirati intervencije Europskog fonda za regionalni razvoj na fizičkoj, društvenoj i gospodarskoj obnovi s aktivnostima Europskog socijalnog fonda za regionalni razvoj na fizičkoj, društvenoj i gospodarskoj obnovi s aktivnostima Europskog socijalnog fonda, s ciljem reintegracije korisnika.

__________________________________________ 6 Analitička studija o održivom urbanom razvoju, lipanj 2014. (dokument izrađen u okviru projekta „Potpora jačanju regionalne i teritorijalne dimenzije u programskim dokumentima za EU fondove 2014. – 2020.“, financiran iz ERDF-a) 9


Teritorijalna agenda EU Teritorijalna agenda Europske unije usvojena 2007., naglašava jačanje teritorijalne kohezije i donosi teritorijalne prioritete za razvoj EU, a dva koja se izravno tiču regija i gradova su: − Jačanje policentričnog razvoja i inovacija kroz umrežavanje gradova-regija i gradova; − Uspostava novih oblika partnerstva i upravljanja teritorijem između ruralnih i urbanih područja. Teritorijalna agenda EU iz 2007. donosi nešto što je iznimno važno za gradove, a to je umrežavanje gradova, odnosno regija.

Tako npr. Split ne može biti jak bez jake Makarske, Trilja, Sinja, Šibenika, Zadra, Dubrovnika i svih drugih županijskih središta i gradova jer je čitavo područje Dalmacije snažno upravo onoliko koliko je snažna najslabija karika.

U središtu teritorijalne agende je policentrični razvoj i umrežavanje ruralnih i urbanih područja. Urbani sustav je policentričan ako ima više podjednako velikih i važnih gradova. Ruralni krajevi u okolici gradova su izuzetno važni, poglavito ako želimo razvijati turizam tj. od gradova napraviti snažne turističke destinacije koje će u svojoj ponudi imati autohtone proizvode. Po statistikama Eurostata raste broj nezavisnih, individualnih putovanja, ističu se želje za novim iskustvima i kompletnijim doživljajima pri upoznavanju nekog područja te više putovanja unutar regije i po „domaćem  terenu“, kao i želja za isprobavanjem autohtonih jela koja su karakteristična za određeno podneblje. Primjer: Veneto regija u Italiji primjer je sjedinjavanja turizma i poljoprivrede. Veneto pokriva površinu od 7.194 četvornih kilometara ravnice (57 %), brdovitog područja (14 %), i planinskog   područja (29%). Na tom prostoru živi i radi oko 15 000 obiteljskih gospodarstava na   prosječnoj veličini od   4,5 hektara. Za razliku od uobičajnog transporta sa farmi na tržište,  Veneto dovodi kupce na svoje farme, prilikom čega se oni pretvaraju u turiste, koji su spremni potrošiti velike količine novca, bez kreditnih kartica, na odmor u ruralnim područjima,   na konzumiranje jela na licu mjesta, kupnju lokalno proizvedenih vina, sira, voća i povrća, prerađevina,  meda, pekarskih proizvoda, čak odjeće, obuće i kućnih potrepština, poput dodataka namještaju i kuhinji,  proizvedenih u kućnoj radinosti. U većini slučajeva, poljoprivredna proizvodnja ostaje primarna djelatnost farme, a agroturizam je sekundarna djelatnost koja dodaje vrijednost i marketinške mogućnosti za farme.

10

Poruka na razini EU je promišljati o razvoju grada. Upravo je to u fokusu Teritorijalne agende EU koja je važna između ostalog i kao smjernica za korištenje svih EU fondova i programa i kroz koju se naglašava važnost partnerstva i zajedničkog rada između ruralnih i urbanih područja. Toledo deklaracija iz 2010. povezuje Leipzig povelju i Strategiju Europa 2020 i to na način da: − Naglašava važnost rješavanja trenutnih urbanih izazova primjenom strategije Europa 2020 s ciljem postizanja pametnijeg, održivijeg i socijalno uključivog urbanog razvoja; − Podržava daljnju provedbu europskog Referentnog okvira za održive gradove (RFSC); − Naglašava potrebu za konsolidacijom europskog urbanog plan za budućnost.

Iz svega navedenoga vidimo da su uzastopna predsjedništva Vijeća EU prepoznala važnost urbanih pitanja i politike urbanog razvoja na svim razinama vlasti. Konkretno, niz neformalnih ministarskih sastanaka na temu urbanog razvoja - u Lilleu 2000., Rotterdamu 2004., Bristolu 2005., Leipzigu 2007., Marseilleu 2008. godine i Toledu 2010. - oblikovalo je zajedničke europske ciljeve i načela za urbani razvoj. Ovi sastanci pomogli su kreirati kulturu suradnje u području urbanog razvoja između država članica, Europske komisije, Europskog parlamenta, Odbora regija i drugih europskih institucija, kao i urbanih dionika poput Vijeća europskih općina i regija (CEMR ) i udruge EUROCITIES.

U svibnju 2011., u Mađarskoj je usvojena Teritorijalna Agenda EU 2020 (TA2020) kao plan prema uključivoj, pametnoj i održivoj Europi različitih regija.

Cilj TA2020 je osigurati strateška opredjeljenja za Teritorijalni razvoj, poticati integraciju teritorijalne dimenzije u različite politike na svim razinama upravljanja te osigurati provedbu Strategije Europa 2020 u skladu s načelima teritorijalne kohezije. Ciljevi TA2020 su:

1. Promicanje policentričnog i ujednačenog teritorijalnog razvoja; 2. Poticanje integriranog razvoja u gradovima, ruralnim i specifičnim regijama; 3. Teritorijalna integracija u prekograničnim i transnacionalnim funkcionalnim regijama; 4. Osiguravanje globalne konkurentnosti regija temeljene na snažnim lokalnim gospodarstvima; 5. Unaprjeđenje teritorijalne povezanosti za pojedince, zajednice i poduzetnike; 6. Upravljanje i povezivanje ekoloških, krajobraznih i kulturnih vrijednosti regija.


Glavna uprava Europske komisije za regionalnu politiku 2012. promijenila je ime u Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku, čime se dodatno ističe važnost uloge gradova u ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom razvoju Europske unije kao i snažne dimenzije unutar europskih politika, a samim time i regionalne politike.

U 2016. većina se gradova usuglasila se kako je važno postojanje regulative - gradovi bi trebali utjecati na središnju državu da kreira kvalitetniji pravni okvir za razvoj gradova, bolje financiranje i decentralizaciju sredstava. S jedne strane decentralizacija sredstava pretpostavlja da bi dijelom sredstava upravljali sami gradovi i usmjeravali ih na ono što smatraju da im je od strateške važnosti, dok s druge strane decentralizacija znači postojanje strateških dokumenata i razvojnih strategija temeljem kojih bi gradovi trošili ta sredstva, tj. jedno bez drugog ne ide. Kao što je i za uspješnu apsorpciju EU sredstava na razini države preduvjet planiranje i izrada strateških dokumenata, tj. prepoznavanje vlastitih snaga i slabosti, tako je i u ovom slučaju osnovno za gradove da se dobro upoznaju, jačaju potencijale i minimiziraju slabosti, kako bi financijska sredstva što kvalitetnije usmjerili u one projekte koji su od najvećeg značaja za grad.

U okviru ITU mehanizma gradovi na raspolaganju imaju preko 365 milijuna eura, iskorištenost navedenih sredstava, a sinergijski i multiplikativni efekti ulaganja tih sredstava ovise o spremnosti gradova, pripremljenim projektima, kapacitetima za provedbu kao i o izrađenim strateškim razvojnim dokumentima.

Amsterdamski pakt – poziv na suradnju i partnerstva

Urbani program za EU iz 2016. koji je donesen na neformalnom sastanku ministara zaduženih za regionalnu i urbanu politiku u Amsterdamu 2016, tzv. Amsterdamski pakt, naglašava važnost daljnjeg i kontinuiranog razvoja urbanih područja u EU kroz tri glavna stupa: bolja regulacija (eng. Better regulation); bolje financiranje (eng. Better funding); bolje znanje (eng. Better knowledge).

Polazeći od principa supsidijarnosti i proporcionalnosti, Urbani program za Europsku uniju teži uspostavljanju integriranog, koherentnog i koordiniranog pristupa EU politikama i zakonodavstvu kako bi se jačala međunarodna konkurentnost i potaknuo ne samo razvoj gradova, već i cijele EU te potaknula maksimalna uključenost glavnih aktera urbanih sredina u oblikovanje novih politika. Urbani program za Europsku uniju predstavlja integrirani i koordinirani instrument koji se bavi urbanom dimenzijom cjelokupne Europske unije i nacionalnim zakonodavstvom. Cilj programa je učinkovita i koherentna provedba postojećih EU politika i financijskih instrumenata.

Prioriteti Urbanog programa za EU su:

1. Uključivanje migranata i izbjeglica; 2. Kakvoća zraka; 3. Urbano siromaštvo; 4. Stanovanje; 5. Cirkularno gospodarstvo; 6. Radna mjesta i vještine u lokalnom gospodarstvu; 7. Klimatska prilagodba; 8. Energetski prijelaz; 9. Održivo korištenje zemljišta; 10. Urbana mobilnost; 11. Digitalni prijelaz; 12. Inovativna i odgovorna javna nabava;

Urbanim programom za EU definirano je 12 tematskih prioritetnih područja koja su od iznimne važnosti za ostvarivanje pametnih, inovativnih, održivih i uključivih urbanih sredina od kojih koristi imaju i građani i okolna područja. Programom se potiču partnerstva u okviru svakog pojedinog prioritetnog područja. Partnerstava su uspostavljena između država članica, gradova, europskih institucija i drugih sudionika, poput različitih organizacija koje se bave razvojem urbanih sredina, npr. poput Udruge gradova u Hrvatskoj. Svi partneri uključeni u ovaj radni model (EU institucije, nacionalne vlade, lokalne vlasti i drugi akteri) zajednički nastoje djelovati u pojedinom tematskom području s ciljem usmjeravanja sredstava u one projekte koji su za određena područja relevantni, te međusobno razmijeniti znanje (podatke, studije, primjere dobre prakse). Urbanim programom za EU uspostavljaju se partnerstva kroz 12 prioritetnih područja. Do sada su uspostavljena četiri partnerstva:

• Uključenje migranata i izbjeglica - koordinator Amsterdam o Nizozemska vlada pokrenula je Agenda Stad (Nizozemska urbana agenda) da ojača rast, kvalitetu života i inovativnost u nizozemskim gradovima. o Cilj ovog partnerstva je integracija nadolazećih migranata i izbjeglica i stvoriti okvir za njihovu uključenost; to se odnosi na stanovanje, integraciju i socijalnu uključenost, pružanje javnih usluga, obrazovanje i mjere za tržište rada

• Kvaliteta zraka - koordinator Nizozemska o Glavni cilj je pomaknuti temu zdravih gradova više na EU agendi i doprinijeti stvaranju zdravih urbanih sredina o Formulirane su 4 glavne teme za raspravu: modeliranje specifičnih gradskih situacija, mapiranje regulatornih instrumenata i financiranje, primjeri dobre prakse, smjernice za akcijske planove gradova

__________________________________________ 6 Analitička studija o održivom urbanom razvoju, lipanj 2014. (dokument izrađen u okviru projekta „Potpora jačanju regionalne i teritorijalne dimenzije u programskim dokumentima za EU fondove 2014. – 2020.“, financiran iz EFRR) 11


• Stanovanje - koordinator Slovačka o Cilj je omogućiti stanovanje u dobrim uvjetima po prihvatljivim cijenama. Uz stanovanje, fokus je i na državnoj pomoći i uređenju pravila stanovanja.

• Siromaštvo - koordinatori Belgija i Francuska o Cilj je doprinijeti smanjenju siromaštva i potaknuti uključenost onih grupa ljudi koji su obuhvaćeni siromaštvom o Odnosi se na urbanu obnovu naselja i društveno ekonomsku integraciju posebnih grupa ljudi (posebno djeca) o Sastavljene 4 prioritetne grupe: siromaštvo koje zahvaća djecu, obnova susjedstva, beskućnici, Romska populacija i njihov ranjiv položaj U siječnju 2017. pokrenuta su i dodatna četiri partnerstva, dok će preostala četiri partnerstva započeti do ljeta 2017. • Kružna ekonomija - koordinator Oslo (Norveška) • Digitalni prijenos - Koordinator Estonia, Oulu (Finska) i Sofia (Bugarska) • Urbana mobilnost - koordinator Češka i Karlsruhe (Njemačka) • Zapošljavanje i vještine - Rumunjska, Rotterdam (Nizozemska) i Jelgava (Latvija)

U nastavku je prezentirano svih 12 prioriteta i ciljeva u okviru svakog prioriteta i to temeljem Programa rada Urbane agende za EU.7

Uključivanje emigranata i izbjeglica nije još toliko izraženo u Hrvatskoj zbog razine razvijenosti odnosno posljedično manje atraktivnosti, kao npr. u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj ili drugim razvijenijim državama u Europi. U okviru ovog prioriteta ciljevi su upravljati integracijom imigranata i izbjeglica koji pristižu (izvan EU-a) i osigurati okvir za njihovo uključenje temeljen na spremnosti i sposobnosti lokalnih zajednica za njihovu integraciju. Navedeno će obuhvatiti: stanovanje, kulturnu integraciju, osiguravanje javnih službi, socijalno uključenje, obrazovanje i mjere tržišta rada, izglede drugih-trećih naraštaja, prostornu segregaciju.

U okviru prioriteta Kakvoća zraka cilj je ostvariti sustave i politike kojima će se osigurati dobra kakvoća zraka za ljudsko zdravlje. To će obuhvatiti: zakonske i tehničke aspekte povezane sa širokom rasponom izvora onečišćenja poput automobila, industrija, poljoprivrednih djelatnosti, itd. U okviru prioriteta Urbano stanovništvo ciljevi su smanjiti siromaštvo i poboljšati uključenje osoba koje trpe od siromaštva ili kojima prijeti takva opasnost u zapostavljenim četvrtima.

Urbano siromaštvo odnosi se na pitanja vezana uz strukturnu koncentraciju siromaštva u zapostavljenim četvrtima i na rješenja koja treba oblikovati i primijeniti uz integrirani pristup: − Rješenja koja se temelje na mjestu: urbana obnova zapostavljenih četvrti; − Rješenja koja se temelje na ljudima: socio-ekonomska integracija ljudi koji žive u četvrtima/susjedstvima.

Pažnja će biti usmjerena na: prostornu koncentraciju strukturnog siromaštva u zapostavljenim četvrtima (i obnova tih područja) te siromaštvo djece. U okviru prioriteta Stanovanje ciljevi su imati dostupno stanovanje dobre kakvoće. Pažnja će biti usmjerena na pristupačno javno stanovanje, pravila za državnu pomoć i opću stambenu politiku.

Cijela Hrvatska je pogođena depopulacijom - padom broja stanovnika koji je kontinuran. Jedno od rješenja navedenog problema sigurno je i stambeno zbrinjavanje posebno mladih obitelji i sigurno radno mjesto.

U okviru prioriteta Cirkularna ekonomija cilj je povećati ponovno korištenje, popravak, preuređenje i recikliranje postojećih materijala i proizvoda u svrhu promicanja novog rasta i mogućnosti zapošljavanja. Na primjer, dodatne mjere povećanja produktivnosti resursa za 30% do 2030. mogle bi povećati BDP za skoro 1%, uz stvaranje 2 milijuna dodatnih radnih mjesta. Pažnja će biti usmjerena na: gospodarenje otpadom (pretvaranje otpada u resurs), gospodarstvo dijeljenja, učinkovitost resursa. U okviru prioriteta Radna mjesta i vještine u lokalnom gospodarstvu ciljevi su napredak/blagostanje i mala nezaposlenost. Pažnja će biti usmjerena na: privlačenje i zadržavanje poduzetnika; stvaranje novih poduzetnika; lokalnu proizvodnja i potrošnja; podržavanje novih načina rada; i osiguravanje da vještine odgovaraju potrebama.

U okviru prioriteta Klimatska prilagodba (uključujući rješenja zelene infrastrukture) ciljevi su anticipirati negativne učinke promjene klime i poduzeti primjerene akcije u cilju sprječavanja ili minimizacije štete koju mogu prouzročiti u urbanim područjima. Pažnja će biti usmjerena na: procjene ranjivosti, otpornosti/prilagodljivosti na klimatske promjene i upravljanje rizicima (uključujući socijalnu dimenziju strategija prilagodbe klimatskim promjenama).

U okviru prioriteta Energetski prijelaz ciljevi su postići dugoročnu strukturnu promjenu u energetskim sustavima odnosno prijelaz na obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost.

__________________________________________ 7 Working programme of the Urban Agenda for the EU (http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/policy/themes/urban-development/agenda/ urban-agenda-working-programme.pdf), 2-3 str. 12


Pažnja će biti usmjerena na: poboljšanje energetske učinkovitosti (također i u zgradama), poticanje inovativnih pristupa u pogledu opskrbe energijom i povećanje lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

U okviru prioriteta Održivo korištenje zemljišta i rješenja utemeljena na prirodi cilj je osigurati promjene u urbanim područjima (rast, smanjenje i obnova) da se poštuje okoliš i poboljšava kakvoća života. Pažnja će biti usmjerena na: nekontrolirano urbano širenje, razvoj napuštenih industrijskih područja /brownfields/ i vraćanje prirode u urbana područja / zazelenjivanje urbanih područja. U okviru prioriteta Urbana mobilnost ciljevi su postići održivu i učinkovitu urbanu mobilnost. Pažnja će biti usmjerena na: javni prijevoz, kretanje/soft mobility (hodanje, vožnja bicikla, javni prostori) i pristupačnost (za osobe s invaliditetom, starije osobe, malu djecu, itd.) te učinkovit prijevoz s dobrom unutarnjom (lokalnom) i vanjskom (regionalnom) povezanosti.

U okviru prioriteta Digitalni prijelaz cilj je građanima osigurati bolje javne usluge i stvoriti poslovne prilike. Pažnja će biti usmjerena na: prikupljanje podataka (uključujući vlasništvo), bolje korištenje otvorenih podataka, upravljanje podacima (uključujući sposobnost građana, lokalnih vlasti i pitanja zaštite privatnosti) i digitalne usluge (uključujući nove tehnologije) te dostupnost digitalnih javnih usluga građanima s invaliditetom i starijim građanima. U okviru prioriteta Inovativna i odgovorna javna nabava cilj je koristiti ovaj snažni alat za rješavanje socijalnih i okolišnih ciljeva te postići više s manje. Navedeno će obuhvatiti inovativne pristupe u nabavi.

Glavna poruka na EU je razmjena znanja i iskustava između gradova i to kroz platforme poput: Inovacijska partnerstva za gradove i zajednice, Savez gradonačelnika za klimu i energiju, udruženje gradova koje čini 150 gradova na razini EU. Ono što građani očekuju da gradonačelnici i donositelji odluka sudjeluju u takvim inicijativama kako bi pratili što se događa na razini EU i ono najprikladnije primjenili u svojim gradovima. Pametan, uključiv i održiv rast je u glavni cilj krovnog strateškog dokumenta Europa 2020 i taj isti rast bi trebao biti cilj gradova i općina za vrijeme izrade strateških dokumenata i primjenjivanja partnerskog pristupa na lokalnoj razini, jer samo na taj način gradovi će moći iskoristiti vlastite potencijale i napraviti skok u razvoju.

13


3. Mogućnosti financiranja projekata gradova iz EU Uz europske politike za urbani razvoj na razini EU uspostavljeni su i različiti instrumenti financiranja projekata čiji nositelji mogu biti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nastavku je pregled europskih strukturnih i investicijskih fondova, otvorenih natječaja i natječaja u najavi za financiranje projekata lokalnih jedinica i pregled programa Unije za koje gradovi i općine projektne prijedloge šalju u Europsku komisiju čije nadležne uprave raspisuju pozive za prijavu projekata.

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi) 2014.-2020.

U poglavlju koje slijedi prikazat će se mogućnosti financiranja projekata lokalne i područne (regionalne) samouprave iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Obrađeni su svi operativni programi u kojima se lokalne jedinice pronalaze kao prihvatljivi prijavitelji projekta, predstavljeni su otvoreni natječaji kao i natječaji koji se očekuju objaviti tijekom ove godine, aktivnosti i vrste ulaganja prihvatljive za financiranje. U cilju boljeg razumijevanja svih mogućnosti, prikazano je niz primjera dobre prakse koji pokazuju kako su gradovi i općine financirali svoje projekte. Kao glavni fond, odnosno financijski instrument za ostvarivanje politike zapošljavanja, ističe se Europski socijalni fond (ESF) koji pruža podršku regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti. Ne manje važan je i Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) koji je namijenjen smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih grupa. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Kohezijski fond (CF) financira velike infrastrukturne projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže, a postoji mogućnost ulaganja i izvan navedenih mreža. U sklopu zajedničke poljoprivredne politike provode se brojna ulaganja u

14

ribarstvo i poljoprivredu kroz Europski fond za ribarstvo (EFF) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD). Nadalje, gradovi i općine mogu sudjelovati i u Europskoj teritorijalnoj suradnji koja daje okvir za razmjenu iskustava nacionalnih, regionalnih i lokalnih sudionika, partnera u projektu kako bi se zajedničkim aktivnostima pronašla adekvatna rješenja za zajedničke probleme regija i/ili država koje sudjeluju u određenom programu, odnosno projektu. Cilj ovakve vrste suradnje je smanjivanje negativnog utjecaja granica u svrhu ravnomjernog razvoja regija, država kao i jačanje društvene, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije zajedničkim pristupom na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini.

Izdvojeno se prikazuje Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima (u pilot područja ubrojeni su Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar) kojima se želi pomoći u cilju smanjivanja socijalne nejednakosti, isključenja i siromaštva, poboljšanja infrastrukture, jačanja potencijala rasta, povećanja atraktivnosti za življenje i potencijalna ulaganja, jačanja socijalnog uključivanja i aktivnog sudjelovanja stanovnika tih područja u gospodarski i društveni život.

U posljednjem dijelu ovog poglavlja predstavljen je ITU mehanizam, odnosno Integrirana teritorijalna ulaganja kao novi mehanizam Europske unije za razdoblje 2014.2020. godine koji je uveden s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, a sastoji se od skupa aktivnosti koje se u gradovima mogu financirati iz tri različita fonda - Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda. Od financiranja promocije poduzetništva i cjeloživotnog učenja u lokalnoj sredini, socijalnog uključivanja starijih osoba, do ulaganja u infrastrukturu, gradnje i opremanja reciklažnih dvorišta, energetske obnove zgrada, građenja i rekonstrukcije nerazvrstanih cesta, pa sve


do umrežavanja gradova u cilju rješavanju zajedničkih izazova koji su identificirani u pograničnim područjima.. Sve su mogućnosti koje za financiranje iz ESI fondova, a detalje pročitajte u nastavku.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, kao temeljnog dokumenta za korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda, je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih. Uz doprinos gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji ESF je glavni financijski instrument EU za ulaganje u ljude. Fondom se povećavaju mogućnosti zapošljavanja europskih građana, promiče bolje obrazovanje te poboljšava situacija najugroženijih osoba na rubu siromaštva. Glavni tematski ciljevi ESF-a su: poticanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage, promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva, ulaganja u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje te povećavanje sposobnosti institucija i učinkovitosti javne uprave. U prvom dijelu o europskim politikama za urbani razvoj opisan je Urbani program za EU u kojem je definirano 12 tematskih prioritetnih područja u koje gradovi trebaju ulagati da bi postali inovativne, održive i uključive urbane sredine. Aktivnosti koje se financiraju unutar ESF komplementarne su s prioritetima urbanog programa za EU, što se može vidjeti iz otvorenih natječaja i natječaja u najavi u kojem su jedinice lokalne samouprave prijavitelji i nositelji projekata, ali krajnju korist imaju različiti dionici u lokalnoj zajednici (marginalizirane skupine, vrtići, škole, organizacije civilnog društva, javne ustanove) kroz razvoj društvene, kulturne i gospodarske dimenzije.

Primjeri aktivnosti koje mogu financirati lokalne samouprave unutar Europskog socijalnog fonda su: − Provedba različitih mjera zapošljavanja (npr. organizacija savjetovanja, edukacija o samozapošljavanju, osposobljavanju za osnivanje društvenih poduzeća i sl.) − Održavanje tribina, okruglih stolova, radionica i manifestacija javnog karaktera s ciljem promocije zdravog načina života, transparentnosti javne uprave i sl. − Razvoj i provedba ciljanih programa za osnaživanje marginaliziranih skupina (npr. jačanje kapaciteta stručnjaka za provedbu programa, pružanje usluga mentorstva, osmišljavanje i provedba neformalnih metoda obrazovanja)

− Organizacija izvanškolskih aktivnosti za marginalizirane skupine, stručno usavršavanje osoblja − Aktivnosti umrežavanja (npr. aktivnosti povezivanja s organizacijama civilnog društva na lokalnoj razini na temu razvoja socijalnog partnerstva, aktivnosti umrežavanja s lokalnim dionicima na temu izrade preporuka za razvoj ekonomskih i socijalnih lokalnih politika) − Razvoj i uspostava javno-civilnog partnerstva (npr. razvoj i uspostava suradničkih modela upravljanja u kulturi, programi revitalizacije prostora u javnom vlasništvu). PRIMJERI PROJEKATA Projekt Podures Kratak opis: Promocija poduzetništva i cjeloživotnog učenja Duge Rese i okolice projekt je Grada Duge Rese kojemu je svrha poticanje razvoja poduzetničke kulture u gradu i okolnim općinama. Ciljane skupine projekta su učenici i nastavnici srednje škole, mali gospodarstvenici i javna uprava. Ciljevi projekta su prihvaćanje cjeloživotnog učenja kao načina stalnog unapređivanja vještina te poticanje poduzetničke aktivnosti u svrhu razvoja. Ciljevi se ostvaruju kroz organiziranje rasprava usmjerenih ka jačanju pripremljenosti mladih za poduzetničke izazove, uspostavom poduzetničkog portala te organiziranjem trajnog i promotivnog web sajma obrtništva i poduzetništva. Projekt se provodio u okviru prioritetne osi Obrazovanje za poduzetništvo i obrt operativnog programa Razvoja ljudskih potencijala 2007.-2013. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava upravljačko je tijelo i u provedbi posredničko je tijelo prve razine (PT1), a Hrvatski zavod za zapošljavanje – Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije provoditelj je poziva na dostavu projektnih prijedloga druge razine (PT2). Nositelj projekta: Grad Duga Resa, a partneri su Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Udruženje obrtnika Duge Rese. Vrijednost projekta: Vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi 248.599,60 kn, od čega je 218.566,64 kn prihvatljivih troškova pokriveno sredstvima Europskog socijalnog fonda. Projekt se provodio 12 mjeseci, a započeo 20. srpnja 2015. Više informacija na linku: http://dugaresa.hr/ category/projetkt-podures/

15


OTVORENI NATJEČAJI Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - Faza III Cilj natječaja: Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga usmjerenih na razvoj lokalnih partnerstava za zapošljavanje u cilju prevladavanja regionalnih i lokalnih različitosti te poticanja partnerskog pristupa u pripremi i donošenju politika vezanih uz stvaranje i jačanje ljudskih potencijala u skladu s lokalnim potrebama na tržištu rada. Prihvatljivi prijavitelji: javna visoka učilišta, jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne (područne) samouprave, lokalne/regionalne javne institucije, mali i srednji poduzetnici, mikro poduzetnici, neprofitne organizacije, obrtnici, organizacije civilnog društva, potporne institucije za poduzetnike, sindikati, sveučilište, škole, tijela javne vlasti, ustanove za obrazovanje odraslih, veliki poduzetnici, visoka škola, visoka učilišta, zadruge Prihvatljive aktivnosti: Financirat će se aktivnosti koje doprinose provedbi Strategija razvoja ljudskih potencijala u svim županijama te gradu Zagrebu. Ukoliko strategije, kao dodatke, imaju Akcijske planove za zapošljavanje usmjerene ka ranjivim skupinama na tržištu rada, podupirat će se i projekti koji su u skladu i s tim relevantnim strateškim dokumentima na regionalnoj razini. Također, podupirat će se i aktivnosti usmjerene na daljnje jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje kako bi se osigurala njihova održivost te unaprijedila funkcionalnost i učinkovitost na lokalnim tržištima rada. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 400.000 kn, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 2.000.000 kn, ovisno o komponenti na koju se projektni prijedlog odnosi. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Poziv je otvoren do 10.lipnja 2017.godine PRIMJERI PROJEKATA Projekt Mentor Kratak opis: Cilj projekta je omogućiti edukaciju nezaposlenim osobama s područja Varaždinske županije, prvenstveno s područja općina Donja Voća, Vidovec i Petrijanec, kroz održavanje redovitih besplatnih edukativnih radionica u trajanju od tri tjedna radi stjecanja kompetencija za pronalaženje posla. U sklopu projekta osnovana je i Udruga „MENTOR” s ciljem udruživanja radi pružanja podrške i obuke nezaposlenim osobama te organiziranja radionica za nezaposlene osobe.

16

Radionice su se u sklopu projekta počele održavati krajem svibnja 2015. Predviđena je edukacija za 168 nezaposlenih osoba u sklopu provedbe projekta. Prilikom održavanja radionica radi se u malim edukativnim grupama (do 10-12 polaznika), a cilj je osnažiti nezaposlene osobe i pripremiti ih za aktivno traženje zaposlenja. Na kreativan način kroz vježbe i primjere iz prakse nastoje se polaznicima prenijeti nove mogućnosti, znanja i vještine koje će im pomoći u budućnosti u potrazi za radnim mjestom. Polaznici nauče mnogo o sebi što im olakšava nošenje sa situacijom nezaposlenosti i planiranje idućih koraka u životu. Aktivnosti uključuju stjecanje vještina za traženje posla, podršku u razvoju karijere i traženju posla, pisanju životopisa, simulacije i tehnike intervjuiranja, podizanje samopouzdanja i motivacije, razvijanje komunikacijskih vještina. Partneri: Nositelj je bila Općina Donja Voća, a partneri u projektu Općina Vidovec i Općina Petrijanec, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Udruga Franjo Koščec Vrijednost: 67.138,21 eura Izvor financiranja: IPA IV - Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - Faza II

NATJEČAJI U NAJAVI

Prioritetna os Zapošljavanje: Zaželi - Zapošljavanje u lokalnoj zajednici Cilj natječaja: Potpora pristupu zapošljavanju i tržištu rada osobama u nepovoljnom položaju na tržištu rada s naglaskom na teško dostupna i ruralna područja i otoke te posljedično smanjenje nezaposlenosti. Iskoristiti radni potencijal teže zapošljivih osoba i osoba s nižom razinom obrazovanja, odnosno društveno korisnim radom potaknuti socijalnu uključenost njih samih kao i krajnjih korisnika te ublažiti socijalne posljedice nezaposlenosti. Prihvatljivi korisnici: Jedinice lokalne samouprave, neprofitne organizacije Prihvatljive aktivnosti: Pomoć i briga o starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju kroz programe zapošljavanja u lokalnoj zajednici, obrazovanje i osposobljavanje osoba u nepovoljnom položaju koje će pružati pomoć i brigu korisnicima, osiguranje materijalnih uvjeta za provedbu aktivnosti pri pružanju pomoći i brige korisnicima Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 500.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 10.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – lipanj 2017.


Prioritetna os Socijalno uključivanje: Umjetnost i kultura 54+ - faza I. Cilj natječaja: Socijalno uključivanje i unaprjeđenje kvalitete života osoba starijih od 54 godine kroz poboljšanje pristupa kulturnim i umjetničkim aktivnostima. Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva u području kulture i umjetnosti, ustanove u kulturi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvatljive aktivnosti: Organizacija i provedba aktivnosti iz područja kulture i umjetnosti za osobe starije od 54 godina, posebno za osobe starije od 54 godine koje su u nepovoljnom položaju; stručno usavršavanje umjetnika i kulturnih djelatnike u području kulturne i umjetničke edukacije i medijacije usmjerene na osobe starije od 54 godine. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 100.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.000.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 20.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – svibanj 2017. Prioritetna os Socijalno uključivanje: programima usmjerenim mladima - faza I

Podrška

Cilj natječaja: Potaknuti kvalitetno provođenje slobodnog vremena mladih, povećati njihovu informiranost i pružiti usluge savjetovanja o za njih relevantnim temama, prevencija nasilja među mladima, unaprijediti razvoj socijalnih vještina i kompetencija koje pridonose konkurentnosti na tržištu rada i socijalnom uključivanju mladih, potaknuti aktivno sudjelovanje mladih u društvu. Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva, ustanove u području rada s mladima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvatljive aktivnosti: Organiziranje i provedba edukacijskih programa i aktivnosti na temu medijske pismenosti i obrade sadržaja o ranjivim skupinama; proizvodnja i distribucija medijskih sadržaja; razvoj suradničkih platformi. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 100.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 3.000.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 12.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – lipanj 2017.

Prioritetna os Socijalno uključivanje: Promocija zdravlja i prevencija bolesti - faza I Cilj natječaja: Promocija zdravlja i zdravih životnih navika, smanjenje rizika od bolesti kao posljedice načina života, prevencija kroničnih bolesti, smanjenje stope morbiditeta, jačanje i učinkovitije korištenje ljudskih potencijala u zdravstvenom sustavu, uštede na troškovima u zdravstvenom sustavu, trajna edukacija iz segmenta zdravstva i zdravstvenih usluga. Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva, javne ustanove i institucije u zdravstvenom sektoru, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove na polju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Prihvatljive aktivnosti: Promicanje zdravlja usmjereno prema građanima kroz izradu metodologija i pripremnih studija, osmišljavanje i realizaciju medijskih kampanja, održavanje radionica, okruglih stolova, javnih tribina i manifestacija javnog karaktera. Stjecanje znanja zdravstvenih djelatnika u promicanju zdravlja kroz dodatno obrazovanje, osposobljavanje i studijski posjeti. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 459.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.530.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 27.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – lipanj 2017. Prioritetna os Socijalno uključivanje: Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina

Cilj natječaja: Dokvalifikacija, prekvalifikacija i stjecanje stručnih znanja pripadnika ciljane skupine kroz razvoj i provedbu programa obrazovanja odraslih, osnaživanje te razvoj mekih i transverzalnih (prenosivih) vještina marginaliziranih skupina razvojem i provedbom ciljanih programa i radionica, razvoj i širenje individualiziranog pristupa u pružanju usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja, jačanje kapaciteta stručnjaka iz različitih sektora u svrhu unaprjeđenja usluga povezanih s pristupom tržištu rada za pripadnike ciljnih skupina. Prihvatljivi korisnici: Nevladine i neprofitne organizacije, javne institucije (isključujući ministarstva i Vladine urede), jedinice lokalne i regionalne samouprave, lokalne i regionalne razvojne agencije, međunarodne i međuvladine organizacije. Prihvatljive aktivnosti: Razvoj i/ili odabir i provedba programa obrazovanja odraslih, razvoj i provedba

17


ciljanih programa za osnaživanje marginaliziranih skupina, poboljšanje socijalnih vještina i unapređenje zapošljivosti, razvoj i širenje individualiziranog pristupa u pružanju usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja, jačanje kapaciteta stručnjaka iz različitih sektora u svrhu unaprjeđenja usluga povezanih sa pristupom tržištu rada pripadnike ciljnih skupina. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 350.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.500.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 99.918.750 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – lipanj 2017. Prioritetna os Socijalno uključivanje: Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici - faza I

Cilj natječaja: Unaprijediti socijalnu uključenost skupina kojima prijeti socijalna isključenost razvojem novih i unaprjeđenjem kvalitete socijalnih usluga u zajednici, omogućiti bolju ravnotežu poslovnog i obiteljskog života kroz pružanje usluga u zajednici. Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva, ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije, međunarodne organizacije. Prihvatljive aktivnosti: Razvoj i pružanje socijalnih usluga u zajednici s ciljem uključivanja starijih osoba, osoba oboljelih od demencije i osoba s invaliditetom i usklađivanja radnih i obiteljskih obveza obitelji, razvoj i pružanje socijalnih usluga u zajednici s ciljem uključivanja djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djece i mladih s problemima u ponašanju, djece bez pratnje i djece s teškoćama u razvoju, razvoj i pružanje socijalnih usluga u zajednici s ciljem uključivanja osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom beskućnika, osoba s problemima ovisnosti, žrtava obiteljskog nasilja i žrtava trgovanja ljudima, omogućiti bolju ravnotežu između radnih i obiteljskih obveza pružanjem usluga djeci. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 385.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.500.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 110.150.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – studeni 2017.

18

Prioritetna os Obrazovanje: Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama faza III Cilj natječaja: Osiguravanje inkluzivnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno obrazovnim ustanovama. Prihvatljivi korisnici: Osnivači osnovnih i srednjih škola (javnih i privatnih škola s pravom javnosti). Potencijalni partneri: osnovne i srednje škole. Prihvatljive aktivnosti: Pružanje potpore učenicima s teškoćama financiranjem troškova rada pomoćnika te komunikacijskih posrednika prema propisanim kriterijima Poziva. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava definirat će se u natječaju, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 20.000.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 320.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – svibanj 2017. PRIMJER PROJEKTA

Prioritetna os Obrazovanje: Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojnoobrazovnim ustanovama - faza III : Projekt Znanje za sve Kratak opis: U sklopu projekta osigurala se stručna podrška učenicima s teškoćama u razvoju crikveničkim osnovnim školama kroz edukaciju i zapošljavanje pet pomoćnika u nastavi. Pet pomoćnika u nastavi izabranih na javnom natječaju završili su certificirani program stručne edukacije za rad s učenicima s teškoćama, a njihov je rad zadovoljio potrebe za pomoćnicima u nastavi u obje osnovne škole u Crikvenici. Partneri: Gradu Crikvenici u ovome projektu partneri su bili OŠ Vladimira Nazora i OŠ Zvonka Cara. Vrijednost projekta: Ukupna vrijednost projekta je 241.304 kuna, a iznos bespovratnih sredstava koji sufinancira EU je 217.173,60 kuna, odnosno 90% vrijednosti projekta. Projekt se provodio od 26. kolovoza 2015. do 25. kolovoza 2016.


Prioritetna os Obrazovanje: Programska, stručna i financijska potpora obrazovanju djece i učenika pripadnika romske nacionalne manjine Cilj natječaja: Povećanje socijalne uključenosti i integracije djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav. Prihvatljivi korisnici: Osnivači osnovnih škola i dječjih vrtića. Potencijalni partneri: dječji vrtići i osnovne škole, udruge, regionalne i lokalne razvojne agencije. Prihvatljive aktivnosti: Sufinanciranje provedbe izvanškolskih aktivnosti - programi produženog boravka/ izvannastavne aktivnosti usmjerene ka socijalnoj integraciji učenika pripadnika romske nacionalne manjine, osiguravanje prijevoza djece pripadnika romske nacionalne manjine od kuće do vrtića/škola koje provode programe predškole i integrirane programe predškolskog odgoja uz podršku i nadzor odraslih, stručno usavršavanje učitelja/nastavnika i drugog osoblja s ciljem podizanja kvalitete i učinkovitosti obrazovanja djece i učenika pripadnika romske nacionalne manjine. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 500.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.000.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 15.300.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – rujan 2017. Prioritetna os Obrazovanje: Sufinanciranje troškova uključivanja djece u socio-ekonomski nepovoljnoj situaciji u predškolske ustanove

Cilj natječaja: Povećanje uključenosti predškolske djece iz skupina u socio-ekonomski nepovoljnom položaju u predškolske ustanove. Prihvatljivi korisnici: Osnivači dječjih vrtića. Potencijalni partneri: dječji vrtići. Prihvatljive aktivnosti: Subvencioniranje troškova uključivanja djece iz skupina u socio-ekonomski nepovoljnom položaju u predškolskom odgoju i obrazovanju. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 400.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 800.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 33.660.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – rujan 2017.

NATJEČAJI U NAJAVI Prioritetna os Dobro upravljanje: Jačanje socijalnog dijaloga - faza III Cilj natječaja: Jačanje kvalitete socijalnog dijaloga, jačanje administrativnih i stručnih kapaciteta socijalnih partnera, jačanje sektorskog socijalnog dijaloga, uspostava mehanizama za sustavno prikupljanje podataka, istraživanje i analize industrijskih odnosa, uvjeta rada i djelovanja te svih oblika socijalnog dijaloga. Prihvatljivi korisnici: Socijalni partneri (sindikati, udruge sindikata više razine, udruge poslodavaca, udruge poslodavaca više razine), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razvojne agencije. Prihvatljivi partneri: socijalni partneri, državne/javne institucije nadležne za područje socijalnog dijaloga, kolektivnog pregovaranja i zaštite na radu, jedinice lokalne i područne samouprave, razvojne agencije, udruge, znanstvenoistraživačke institucije, obrazovne institucije. Prihvatljive aktivnosti: Aktivnosti koje doprinose razvoju i jačanju administrativnih i stručnih kapaciteta socijalnih partnera, jačanje regionalnih i lokalnih socijalnih partnera, efikasnije umrežavanje, promicanje sindikalnog aktivizma i važnosti socijalnog partnerstva, promicanje socijalnog dijaloga kod mladih, edukacije o EU sektorskim politikama i komunikaciji, jačanje kapaciteta socijalnih partnera za veći utjecaj u procesu donošenja odluka, provedba kampanja za jačanje socijalnog dijaloga, izrada preporuka za razvoj ekonomskih i socijalnih javnih politika. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 400.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.500.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 18.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – svibanj 2017. Prioritetna os Dobro upravljanje: Kultura u centru potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi faza I

Cilj natječaja: Jačanje kapaciteta svih dionika uključenih u proces sudioničkog upravljanja te podizanje javne svijesti o dobrom upravljanju u kulturi, razvoj i uspostava sudioničkih modela upravljanja u kulturi, priprema i provedba kulturnih i umjetničkih programa, umrežavanje dionika uključenih u procese sudioničkog upravljanja u kulturi, adaptacija prostora i opremanje. Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva

19


aktivne u području pružanja usluga od općeg interesa, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvatljive aktivnosti: Jačanje kapaciteta svih dionika uključenih u proces sudioničkog upravljanja te podizanje javne svijesti o dobrom upravljanju u kulturi, razvoj i uspostava sudioničkih modela upravljanja u kulturi, priprema i provedba kulturnih i umjetničkih programa, umrežavanje dionika uključenih u procese sudioničkog upravljanja u kulturi, adaptacija prostora i opremanje. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 550.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 2.500.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 23.040.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – rujan 2017. Prioritetna os Dobro upravljanje: Jačanje kapaciteta OCD-a za podršku učinkovitoj resocijalizaciji i reintegraciji počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu

Cilj natječaja: Razvoj dobrog upravljanja u kulturi jačanjem suradnje civilnog i javnog sektora. Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva aktivne u području pružanja usluga od općeg interesa, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvatljive aktivnosti: Jačanje kapaciteta OCD-a za provođenje terapijskog rada sa zatvorenicima, uspostava i organiziranje grupa samopomoći, radionice i informiranja o mogućnostima školovanja, zapošljavanja i ostvarivanja različitih socijalnih prava za vrijeme i nakon odsluženja sankcije, programi obuke za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju, podrška OCD-ima u razvoju novih postpenalnih programa za povratnike s odsluženja kazne, pružanje usluga pravne pomoći, organiziranje rada terapijskih zajednica, provođenje edukacije stručnjaka OCD-a koji sudjeluju u provedbi postpenalnih usluga. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 500.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.000.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 27.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – rujan 2017.

20

Prioritetna os Dobro upravljanje: Osnaživanje doprinosa OCD-a za provedbu programa građanskog odgoja i obrazovanja - faza I Jačanje kapaciteta OCD-a u području neformalnog obrazovanja vezano za međupredmentne teme građanskog odgoja i obrazovanja, društvenog poduzetništva te zdravstvenog odgoja- faza I Cilj natječaja: Osnažiti doprinos civilnoga društva u odgoju i obrazovanju djece za aktivne i odgovorne građane i jačati kapacitete organizacija civilnog društva u provođenju građanskog odgoja i obrazovanja. Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva aktivne u području pružanja usluga od općeg interesa, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvatljive aktivnosti: Obuke, radionice, seminari, javne/stručne rasprave, osposobljavanje na radnom mjestu, programi mentorstva, istraživačke aktivnosti, podizanje javne svijesti, provedba programa građanskog odgoja i obrazovanja (koji uključuju teme vezane za uvođenje koncepta aktivnog građanstva, demokratskog odlučivanja, angažmana za opće dobro, zaštite ljudskih prava, razvoja socijalnih vještina, borbe protiv predrasuda i stereotipa, interkulturalnog dijaloga, poduzetničkih vještina, aktivnog uključivanja djece i mladih u aktivnosti za održivi razvoj). Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 500.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.000.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 27.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – listopad 2017. Prioritetna os Dobro upravljanje: Podrška partnerskim inovativnim projektima civilnog, javnog i poslovnog sektora za ponovno korištenje otvorenih javnih podataka i razvoj ICT/mobilnih aplikacija za kvalitetnije sudjelovanje građana u lokalnom odlučivanju - faza I Cilj natječaja: Unaprijediti pristup građana javnim podacima i povećati razinu sudjelovanja građana u lokalnom odlučivanju, unaprijediti transparentnost javne uprave i kapacitete OCD-a za korištenje otvorenih javnih podataka. Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva aktivne u području pružanja usluga od općeg interesa, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.


Prihvatljive aktivnosti: Inovativno korištenje podataka iz javnog sektora (skupljenih, proizvedenih, reproduciranih i distribuiranih od strane javnog sektora u mnogim područjima djelovanja, kao što su informacije vezane uz društvene, gospodarske, zemljopisne, vremenske, turističke, poslovne, autorske i obrazovne informacije) za poboljšanje postojećih ili isporučivanje novih javnih usluga (uključujući mogućnosti za ponovnu uporabu dokumenata od strane i za osobe s invaliditetom i drugih skupina u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti); razvoj ICT/mobilnih aplikacija za razvoj novih javnih usluga i uključivanje građana u procese odlučivanja. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 400.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.500.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 27.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – studeni 2017. Prioritetna os Dobro upravljanje: Prostori sudjelovanja - razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice - faza I

Cilj natječaja: Povećati lepezu usluga OCD-a od općeg interesa za građane kroz unaprjeđenje suradnje OCD-a i lokalne zajednice u korištenju javnih prostora te povećanje iskorištenosti javnih prostora za društveni i kulturni život u gradovima. Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva aktivne u području pružanja usluga od općeg interesa (razvoj volonterstva, odgoj i obrazovanje, zdravstvene usluge, socijalna skrb, zaštita okoliša, borba protiv korupcije, suzbijanje diskriminacije, razvoj filantropije), javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvatljive aktivnosti: Razvoj i provedba programa (društveno) kulturnih centara i OCD-a koji doprinose razvoju zajednice u prostorima u javnom vlasništvu, mali adaptacijski zahvati, odnosno uređenje prostora u javnom vlasništvu za organiziranje aktivnosti OCD-a. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 700.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.000.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 19.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – prosinac 2017.

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. temeljni je strateški dokument za korištenje 4,3 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 2,5 milijardi iz Kohezijskog fonda. Europski fond za regionalni razvoj ima za cilj jačanje gospodarske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj, kao i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Kohezijski fond namijenjen je najmanje razvijenim državama članicama Europske unije, čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda po stanovniku manja od 90% prosjeka EUa, a prioriteti Kohezijskog fonda su okolišna i prometna infrastruktura. Primjeri aktivnosti koje mogu financirati lokalne samouprave unutar Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda:

− Ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području energetike, okoliša, prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija; − Gradnja i opremanje reciklažnih dvorišta te sanacije odlagališta komunalnog otpada; − Energetska obnova zgrada jedinica lokalnih samouprava; − Provedba edukativnih aktivnosti na temu jačanja svjesnosti o gospodarenju otpadom (npr. okrugli stolovi, radionice, tribine za zainteresirane građane); − Aktivnosti ulaganja u izgradnju nove zajedničke infrastrukture u sklopu postojećih poduzetničkih zona; − Izgradnja novih ili poboljšanje (održavanje građevine ili rekonstrukcija) postojećih objekata IRI infrastrukture u svrhu povećanja njihovog područja rada ili otvaranja novih pravaca istraživanja; − Aktivnosti energetske obnove odgojno-obrazovnim javnih ustanova čiji su osnivači jedinice lokalnih samouprava.

21


OTVORENI NATJEČAJI Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona Cilj natječaja: Razvoj i poboljšanje kvalitete i dostupnosti infrastrukture postojećih poduzetničkih zona kroz poticanje ulaganja u takvu infrastrukturu u područjima gdje postoji potreba za gradnjom nove, unapređenjem ili proširenjem postojeće zajedničke infrastrukture postojećih zona s ciljem privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Prihvatljivi prijavitelji: Jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne (područne) samouprave Prihvatljive aktivnosti: Ulaganja u izgradnju nove zajedničke infrastrukture u sklopu postojećih poduzetničkih zona (u neaktivnom dijelu postojeće zone) u kojima stupanj aktivacije postojeće zone iznosi <33% raspoložive površine zone (izraženo u hektarima površine poduzetničke zone), aktivnosti ulaganja u izgradnju nove zajedničke infrastrukture u sklopu proširenja poduzetničkih zona (gdje dolazi do proširenja inicijalnog obuhvata zone prema novom DPU) u kojima stupanj aktivacije postojeće zone iznosi <33% raspoložive površine zone prije proširenja (izraženo u hektarima površine poduzetničke zone). Zajednička infrastruktura poduzetničkih zona podrazumijeva energetsku infrastrukturu, komunalnu infrastrukturu, prometnu infrastrukturu, komunikacijsku infrastrukturu i zelenu infrastrukturu, upravljanje projektom u ime i za račun investitora, stručni nadzor gradnje, aktivnosti povezane s promidžbom i vidljivosti projekta i financijska revizija projekta. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se po ovom Pozivu može dodijeliti pojedinom prijavitelju iznosi 1.000.000 kuna, dok najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom prijavitelju iznosi 10.000.000 kuna. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva iznosi 76.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Postotak sufinanciranja po pojedinom projektu može iznositi od 55% do 85%, ovisno o indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave. Poziv je otvoren do 22. rujna 2017. NATJEČAJI U NAJAVI

Priprema IRI infrastrukturnih projekata Cilj natječaja: Razvoj projektne dokumentacije potrebne za provedbu infrastrukturnih projekata u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija kako bi se omogućilo jačanje kapaciteta i spremnosti za korištenje ESI fondova te pospješio i ubrzao proces transformacije hrvatskih znanstvenih organizacija u međunarodno konkurentne

22

znanstvene institucije koje stvaraju novu znanstvenu, društvenu i ekonomsku vrijednost. Prihvatljivi korisnici: Javno visoko učilište upisano u Upisnik visokih učilišta, javna znanstvena organizacija upisana u Upisnik znanstvenih organizacija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj u slučaju da se projekt odnosi na istraživačku infrastrukturu Prihvatljive aktivnosti: Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – svibanj 2017. Razvoj pristupnih mreža (s pristupom sljedeće generacije - NGA) u bijelim područjima

Cilj natječaja: Financiranje razvoja i izgradnje pristupih mreža sljedeće generacije (NGA) u bijelim područjima pristupnih mreža sljedeće generacije. Prihvatljivi korisnici: Tijela lokalne i regionalne samouprave (općine, gradovi i županije) u bijelim NGA područjima. Prihvatljive aktivnosti: Financiranje razvoja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupih mreža sljedeće generacije (NGA) u bijelim područjima pristupnih mreža sljedeće generacije – pristupne mreže odnose se na dio mreže koji se proteže između krajnjih korisnika (kućanstava, tvrtki i javne ustanove) i prvog koncentracijskog čvora mreže (posljednja milja). Pristupne mreže sljedeće generacije obuhvaćaju sva infrastrukturna i tehnološka rješenja kojima se može pružati brzi/ultrabrzi pristup (više od 30 Mbit/s – 100 Mbit/s) u skladu s definicijama Digitalne agende za Europu (tehnološki neutralno). Jednostavna nadogradnja bakrene infrastrukture, bez uvođenja svjetlovodnih niti bliže krajnjim korisnicima (FTTx), nije obuhvaćena. Indikativni iznos financijske omotnice: 935.977.308 kuna Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu biti će određen pozivom ovisno o udjelu privatnih investicija. Indikativni datum objave – drugi kvartal 2017. Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja - 2. privremeni poziv

Cilj natječaja: Smanjenje potrošnje energije u zgradama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja (smanjenje potrošnje energije za grijanje/hlađenje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50% i korištenje obnovljivih izvora energije). Prihvatljivi korisnici: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) koje su vlasnici


zgrada u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja ili osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja u zgradama u vlasništvu te javne ustanove ili JLP(R)S ili RH, javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja ako su osnovane od strane JLP(R)S ili RH ako su zgrade u kojima obavljaju navedenu djelatnost u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu JLP(R)S ili RH. Obavezan Partner je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Sektor za energetsku učinkovitost Prihvatljive aktivnosti: Aktivnosti energetske obnove zgrada koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja: izrada glavnog projekta energetske obnove, provedba mjera energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, horizontalne mjere, stručni nadzor građenja i projektantski nadzor, koordinator zaštite na radu tijekom građenja, energetski pregled i energetski certifikat nakon obnove, upravljanje projektom i administracija, promidžba i vidljivost projekta, stručna podrška Partnera Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 152.000.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 330.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio sufinanciranja po pojedinom projektu iznosi 60% prihvatljivih troškova. Indikativni datum objave – rujan 2017. Pilot projekt Energetska obnova javnih zgrada

Cilj natječaja: Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora (smanjenje potrošnje energije za grijanje/ hlađenje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50% i korištenje obnovljivih izvora energije). Prihvatljivi korisnici: Vlasnici/korisnici zgrada u kojima se obavlja javna djelatnost: jedinice lokalne i pdručne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) ili Republika Hrvatska (RH), pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu JLP(R)S ili RH, ustanove čiji su osnivači JLP(R)S ili RH Prihvatljive aktivnosti: Aktivnosti energetske obnove javnih zgrada: izrada glavnog projekta energetske obnove, provedba mjera energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, horizontalne mjere, stručni nadzor građenja i projektantski nadzor, koordinator zaštite na radu tijekom građenja, energetski pregled i energetski certifikat nakon obnove, upravljanje projektom i administracija, promidžba i vidljivost projekta, stručna podrška Partnera. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 228.000.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 570.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio sufinanciranja po pojedinom projektu iznosi 40% prihvatljivih troškova. Indikativni datum objave – rujan 2017.

Gradnja i opremanje reciklažnih dvorišta Cilj natječaja: Dodjela bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fonda u svrhu gradnje i opremanja reciklažnih dvorišta čime će se doprinijeti povećanju stope odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. Prihvatljivi korisnici: Jedinice lokalne samouprave. Prihvatljive aktivnosti: Aktivnosti su vezane uz gradnju i opremanje reciklažnih dvorišta, nadzor građevinskih radova, tehničku pomoć te vidljivosti i upravljanje projektom. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 127.500.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 150.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio sufinanciranja po pojedinom projektu iznosi 85% prihvatljivih troškova. Indikativni datum objave – drugi kvartal 2017. Sanacije odlagališta komunalnog otpada

Cilj natječaja: Dodjela bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fonda u svrhu sanacije odlagališta komunalnog otpada što će doprinijeti smanjenju štetnih okolišnih utjecaja neadekvatnog gospodarenja otpadom. Prihvatljivi korisnici: Jedinice lokalne samouprave. Prihvatljive aktivnosti: Aktivnosti su vezane uz sanaciju odlagališta komunalnog otpada, nadzor građevinskih radova, tehničku pomoć te vidljivost i upravljanje projektom. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 85.000.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 100.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio sufinanciranja po pojedinom projektu iznosi 85% prihvatljivih troškova. Indikativni datum objave – drugi kvartal 2017. Implementacija programa edukativnih aktivnosti

Cilj natječaja: Dodjela bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fonda u svrhu implementacije programa edukativnih aktivnosti u svrhu jačanja svjesnosti o gospodarenju otpadom. Prihvatljivi korisnici: Jedinice lokalne samouprave. Prihvatljive aktivnosti: Aktivnosti su vezane uz provedbu programa edukativnih aktivnosti podizanja javne svijesti s ciljem smanjenja stvaranja otpada, povećanja odvojenog skupljanja i ponovnog korištenja. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 42.500.000 kuna. Indikativni iznos financijske omotnice iznosi 50.000.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio sufinanciranja po pojedinom projektu iznosi 85% prihvatljivih troškova. Indikativni datum objave – drugi kvartal 2017.

23


Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Fond se financira sredstvima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor.

Primjeri aktivnosti koje mogu financirati lokalne samouprave unutar Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: − Gradnja cjelovitog sustava navodnjavanja (akumulacije, kanali, površinska i/ili podzemna drenaža kao elementi funkcionalne cjeline projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav, itd.), − Projektiranje, izgradnja i rekonstrukcija primarne i sekundarne (traktorski putovi i traktorske vlake) šumske prometne infrastrukture, rekonstrukcija šumskih cesta, mostova i druge šumske prometne infrastrukture, − Ulaganje u izgradnju terasa, u podizanje suhozida i živica, obnova staništa važnih za očuvanje bioraznolikosti, ulaganje u obnovu zapuštenih lokvi za napajanje stoke, − Izrada ili izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine ili grada i strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora općine ili grada (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, industrija, turizam, trgovina, promet, obrtništvo, građevinarstvo, informatika, energija.), − Građenje (gradnja novih/rekonstrukcija postojećih) i/ ili opremanje nerazvrstanih cesta, − Ulaganje u građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta; društvenog doma/ kulturnog centra; planinarskog doma i skloništa; turističkog informativnog centra; dječjeg igrališta; sportske građevine; objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i drugo.); rekreacijske zone na rijekama i jezerima; biciklističke staze i trake; tematskog puta i parka; građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojnoobrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi);

24

javne zelene površine (park i slično.); pješačke staze; pješačke zone; otvorenog odvodnog kanala (koji nije sastavni dio ceste); groblja (komunalna infrastruktura i prateće građevine); tržnice; javne prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz).

OTVORENI NATJEČAJI

Natječaj za provedbu podmjere 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti – provedba operacije 7.1.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave Cilj natječaja: U okviru podmjere 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti potpora se dodjeljuje za tip operacije 7.1.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave. Prihvatljivi prijavitelji: Jedinice lokalne samouprave s najviše 10 000 stanovnika. Prihvatljive aktivnosti: Izrada ili izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine ili grada, izrada ili izmjena i dopuna Strateškog razvojnog programa općine ili grada i izrada ili izmjena i dopuna Strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora na području općine/grada koji je korisnik. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 5.000 eura u protuvrijednosti u kunama, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 70.000 eura u protuvrijednosti u kunama. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Poziv je otvoren do 28. srpnja 2017. Natječaj za provedbu podmjere 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu - provedba tipa operacije 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu Prihvatljivi prijavitelji: Jedinice lokalne samouprave s najviše 10 000 stanovnika.


Prihvatljive aktivnosti: Ulaganje u građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta, društvenog doma/ kulturnog centra, planinarskog doma i skloništa, turističkog informativnog centra, dječjeg igrališta, sportske građevine, objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i drugo.), rekreacijske zone na rijekama i jezerima, biciklističke staze i trake, tematskog puta i parka, građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi), javne zelene površine (park i slično.), pješačke staze; pješačke zone; otvorenog odvodnog kanala (koji nije sastavni dio ceste); groblja (komunalna infrastruktura i prateće građevine), tržnice, javne prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz). Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 15.000 eura u protuvrijednosti u kunama, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 100.000 eura u protuvrijednosti u kunama. Sufinanciranje projekta: Udio sufinanciranja po pojedinom projektu iznosi od 80% do maksimalnih 100% prihvatljivih troškova. Poziv je otvoren do 18. svibnja 2017. NATJEČAJI U NAJAVI

Mjera 07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima: 07.2.1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda Korisnici: Javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje. Prihvatljivi troškovi: Građenje (gradnja novih/ rekonstrukcija postojećih) i/ili opremanje javnog sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, koja se provode u naseljima s najviše 2 000 stanovnika. Prihvatljive aktivnosti: Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) javnih sustava vodoopskrbe, odvodnje i/ili pročišćavanja otpadnih voda sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova), oprema za sustav javne vodoopskrbe, odvodnje i/ili pročišćavanja otpadnih voda isključujući opremu za tekuće održavanje Indikativni datum objave 3. srpnja 2017.

Mjera 07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima: 07.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih ceste Korisnici: Jedinice lokalne samouprave. Prihvatljivi troškovi: Građenje (gradnja novih/ rekonstrukcija postojećih) i/ili opremanje nerazvrstanih cesta (u naselju s najviše 5 000 stanovnika). Prihvatljive aktivnosti: Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) nerazvrstane ceste: cestovna građevina (donji ustroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično), zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa, javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, i slično). Indikativni datum objave 9. listopad 2017.

Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima

Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima integrira aktivnosti investicijskog prioriteta operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.2020. s aktivnostima investicijskog operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. -2020. U pilot područja za provedbu programa uključeni su sljedeći gradovi: Beli Manastir (područje je prošireno na općinu Darda zbog značajnog udjela pripadnika romske manjine), Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar. Cilj koji se želi postići ovakvim teritorijalno utemeljenim pristupom integriranoj fizičkoj, socijalnoj i gospodarskoj regeneraciji područja koja su najviše pogođena siromaštvom i socijalnoj isključenosti je smanjivanje socijalne nejednakosti, isključenja i siromaštva, poboljšanje infrastrukture, jačanje potencijala rasta, povećanje atraktivnosti za življenje i potencijalna ulaganja, jačanje socijalnog uključivanja i aktivnog sudjelovanja stanovnika tih područja u gospodarski i društveni život.

25


OTVORENI NATJEČAJI Priprema dokumentacije i izgradnja kapaciteta za provedbu Intervencijskih planova malih gradova na ratom pogođenim područjima (Beli Manastir s općinom Darda, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar) Cilj natječaja: Održiva fizička, socijalna i gospodarska regeneracija pet depriviranih pilot područja s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti, isključenosti i siromaštva. Prihvatljivi prijavitelji: Jedinice lokalne samouprave: gradovi Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar te općina Darda. Prihvatljive aktivnosti: Financiranje u okviru ovog Poziva provest će se kroz dvije grupe aktivnosti: Grupa aktivnosti A: Priprema dokumentacije za provedbu Intervencijskih planova - priprema tehničke dokumentacije i tehničkih elaborata; izrada studija izvedivosti i analiza troškova i koristi i sl.; izrada dokumentacije za nabavu radova, robe ili usluga i sl.; izrada elaborata i/ili studije utjecaja zahvata na okoliš; razrada investicijskog ciklusa; izrada strateških i planskih dokumenata; ostale usluge i dokumentacija koje se tiču tehničke pripreme projekta iz odobrenog intervencijskog plana; upravljanje projektom/ ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava; financijska revizija ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava; promotivne aktivnosti s ciljem podizanja vidljivosti projektnih aktivnosti i EU financiranja. Grupa aktivnosti B: Izgradnja kapaciteta za provedbu Intervencijskih planova - Upravljanje intervencijskim planom, edukacije i srodne aktivnosti, savjetodavne usluge u svrhu jačanja kapaciteta prijavitelja i partnera za upravljanje intervencijskim planom, izrada i uspostava informatičkih platformi za planiranje i upravljanje provedbom intervencijskog plana, aktivnosti upravljanja ljudskim kapacitetima, uključujući zapošljavanje kod prijavitelja i partnera za potrebe upravljanja intervencijskim planom, promotivne aktivnosti, ostale aktivnosti koje se tiču upravljanja ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava, financijska revizija projekta. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se u okviru ovog Poziva može dodijeliti pojedinom projektu za financiranje prihvatljivih izdataka u okviru Grupe aktivnosti A iznosi 3.400.000 kuna. Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se u okviru ovog Poziva može dodijeliti pojedinom projektu za financiranje prihvatljivih izdataka u okviru Grupe aktivnosti B iznosi 2.550.000 kuna. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva iznosi 39.407.381 kuna. Sufinanciranje projekta: Postotak sufinanciranja po pojedinom projektu može iznositi maksimalno 85% prihvatljivih izdataka vodeći računa o najvišem iznosu bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu. Poziv je otvoren do 31. prosinca 2018.

26

NATJEČAJI U NAJAVI Poziv unutar Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima - grad Knin, Vukovar, Benkovac, Petrinja, Beli Manastir i općina Darda Cilj natječaja: Pružanje socijalnih, obrazovnih i ekonomskih usluga i usluga u vezi s zapošljavanjem. Prihvatljivi korisnici: Jedinice lokalne samouprave pilot područja, općinske i državne institucije, organizacije civilnoga društva, javni pružatelji socijalnih i zdravstvenih usluga, neprofitne gospodarske i razvojne organizacije i udruge lokalnih samouprava, mala poduzeća. Prihvatljive aktivnosti: Različite mjere zapošljivosti, kao što su individualna podrška, savjetovanje, usmjeravanje, pristup općem i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, samozapošljavanje, društveno poduzetništvo te pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 100.000 kuna, a najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 1.500.000 kuna. Sufinanciranje projekta: Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Indikativni datum objave – studeni 2017.

Europska teritorijalna suradnja

Europska teritorijalna suradnja daje okvir za razmjenu iskustava nacionalnih, regionalnih i lokalnih sudionika, partnera u projektu kako bi se zajedničkim aktivnostima pronašla adekvatna rješenja za zajedničke probleme regija i/ili država koje sudjeluju u određenom programu, odnosno projektu. Cilj ovakve vrste suradnje je smanjivanje negativnog utjecaja granica u svrhu ravnomjernog razvoja regija, država kao i jačanje društvene, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije zajedničkim pristupom na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini. Takvom zajedničkom suradnjom doprinosi se ostvarenju ciljeva postavljenih u najvažnijim strateškim dokumentima (na razini Europske unije i Hrvatske), a sve kako bi se postigao pametan, održiv i uključiv rast. Europska teritorijalna suradnja financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj te se podupire trima ključnim komponentama: prekograničnom, transnacionalnom i međuregionalnom suradnjom. Iznos dodijeljen Europskoj teritorijalnoj suradnji za proračunsko razdoblje 2014. - 2020. iznosi 8 milijardi i 948 milijuna eura. Stopa sufinanciranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi do maksimalno 85%, dok preostalih 15% trebaju osigurati projektni partneri iz vlastitih izvora.


Prekogranična suradnja Prekogranična suradnja podržava suradnju između NUTS III regija dviju različitih država sudionica programa prekogranične suradnje. Projektima prekogranične suradnje želi se doprinijeti rješavanju zajedničkih izazova koji su identificirani u pograničnim područjima određenih država sudionica programa, kao što su primjerice: loša kvaliteta i loša dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga, loša prometna infrastruktura, loša prometna povezanost, loša dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija, neodgovarajuće poslovno okruženje, nedostatak umreženosti tijela lokalne i regionalne samouprave, niska razina istraživanja i inovacija, onečišćenje okoliša, sprečavanje rizika, negativnih stavova prema građanima susjednih država i brojni drugi identificirani problemi. S druge strane, projektima prekogranične suradnje želi se potaknuti valorizacija neiskorištenih potencijala pograničnih područja (suradnja između obrazovnih i znanstvenih institucija ili između zdravstvenih i/ili socijalnih ustanova, zaštita kulturne i prirodne baštine, umrežavanje institucija za podršku poslovanju/potpornih institucija u poduzetništvu radi razvoja i unapređenja poslovne infrastrukture, unapređenje zajedničke turističke ponude i sl.), uz istovremeno jačanje suradnje na svim razinama čime bi se doprinijelo zajedničkom rastu i razvoju. Osnova svakog projekta prekogranične suradnje je partnerstvo. Partnerstvo se zasniva na suradnji između jednog korisnika s hrvatske strane i najmanje jednog ili više korisnika iz neke druge regije i/ili države/država sudionica programa (ovisno o tome koliko država sudjeluje u programu itd.). Najčešće se radi o dva partnera iz dvije države sudionice programa (npr. jedan partner s hrvatske strane i jedan partner s talijanske strane granice). Detalji o uvjetima sudjelovanja, kao i kriterijima, broju partnera (između svih ostalih kriterija) nalaze se u svakom pojedinom odobrenom operativnom programu, programu suradnje te relevantnom natječaju, pozivu na dostavu projektnih prijedloga. Važno je napomenuti da između sebe svi partneri u okviru svakog projekta, jednog od njih određuju kao vodećeg partnera. Dakle, radi se o jednom projektu čije se projektne aktivnosti provode u nekoliko država (najmanje i najčešće dvije) za čiju je cjelokupnu koordinaciju i provedbu (između ostaloga) odgovoran odabrani vodeći partner. U financijskom razdoblju 2014. – 2020., Hrvatska sudjeluje u pet programa prekogranične suradnje: 1. Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020. 2. Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Mađarska – Hrvatska 2014.-2020. 3. Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Slovenija – Hrvatska 2014.-2020. 4. INTERREG IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. 5. INTERREG IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014.-2020.

27


Tablica 1. Pregled programskog područja programa prekogranične suradnje te prioritetnih osi programa Program prekogranične suradnje

Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora

Hrvatska – Srbija

Programsko područje Hrvatska – 12 županija: Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska, Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Brodskoposavska, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Zagrebačka; Bosna i Hercegovina – Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine i 109 općina: Bijeljina, Teočak, Ugljevik, Lopare, Tuzla, Lukavac, Čelić, Srebrenik, Petrovo, Gračanica, Doboj Istok, Gradačac, Pelagićevo, Donji Žabar, Orašje, Domaljevac-Šamac, Šamac, Modriča, Vukosavlje, Odžak, Bosanski Brod, Srebrenica, Bratunac, Milići, Han-Pijesak, Vlasenica, Kladanj, Šekovići, Kalesija, Osmaci, Zvornik, Banovići, Živinice, Sapna, Prnjavor, Srbac, Laktaši, Čelinac, Kotor Varoš, Kneževo, Dobretići, Šipovo, Jajce, Jezero, Mrkonjić Grad, Banja Luka, Gradiška, Kozarska Dubica, Prijedor, Oštra Luka, Sanski Most, Ključ, Ribnik, Glamoč, Bosansko Grahovo, Drvar, Istočni Drvar, Petrovac, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa, Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica, Bužim, Velika Kladuša, Cazin, Bihać, Doboj, Derventa, Prozor/Rama, Konjic, Nevesinje, Gacko, Bileća, Trebinje, Ravno, Ljubinje, Berkovići, Mostar, Jablanica, Kupres, Kupres (RS), Tomislavgrad, Posušje, Široki Brijeg, Čitluk, Stolac, Neum, Čapljina, Ljubuški, Grude, Livno, Istočni Mostar, Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Usora, Zavidovići, Zenica, Žepče, Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje, Novi Travnik, Travnik, Vitez i Teslić; Crna Gora – 10 općina: Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar, Ulcinj, Cetinje, Danilovgrad, Podgorica i Nikšić

Hrvatska – 4 županije: Vukovarsko-srijemska, Osječkobaranjska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija; Srbija – 5 upravnih okruga: Sjeverno Bački, Zapadno Bački, Južno Bački, Sremski i Mačvanski upravni okrug

Prioritetne osi programa

Prioritetna os 1: Jačanje kvalitete usluga u sektoru javnog zdravstva i socijalne skrbi

Prioritetna os 2: Zaštita okoliša i prirode, poboljšanje prevencije rizika i promicanja održive energije i energetske učinkovitosti Prioritetna os 3: Doprinos razvoju turizma i očuvanju kulturne i prirodne baštine

Prioritetna os 4: Jačanje konkurentnosti i razvoj poslovnog okruženja u programskom području

Prioritetna os 1: Poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga u programskom području

Prioritetna os 2: Zaštita okoliša i biološke raznolikosti, poboljšanje prevencije rizika te promicanje održive energije i energetske učinkovitosti

Prioritetna os 3: Doprinos razvoju turizma i očuvanju kulturne i prirodne baštine

Prioritetna os 4: Jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području

28


Program prekogranične suradnje

Mađarska – Hrvatska

Programsko područje

Mađarska – 3 županije: Zala, Somogy i Baranya; Hrvatska – 8 županija: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Osječkobaranjska i Vukovarsko-srijemska

Prioritetne osi programa

Prioritetna os 1: Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

Prioritetna os 2: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara Prioritetna os 3: Suradnja

Prioritetna os 4: Obrazovanje

Slovenija – Hrvatska

Italija – Hrvatska

Slovenija – 9 regija: Pomurska, Podravska, Savinjska, Zasavska, Posavska, Jugovzhodna Slovenija, Primorsko-notranjska, Osrednjeslovenska i Obalno-kraška; Hrvatska - 8 županija: Primorskogoranska, Istarska, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Karlovačka i Grad Zagreb Italija – 25 provincija: Teramo, Pescara, Chieti (Abruzzo), Campobasso (Molise), Brindisi, Lecce, Foggia, Bari, Barletta-Andria-Trani (Puglia), Venezia, Padova, Rovigo (Veneto), Pordenone, Udine, Gorizia, Trieste (Friuli Venezia Giulia), Ferrara, Ravenna, Forlì-Cesena, Rimini (Emilia Romagna), Pesaro e Urbino, Ancona, Macerata, Ascoli Piceno, Fermo (Marche); Hrvatska – 8 županija: Istarska, Primorsko-goranska, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska

U nastavku donosimo pregled prihvatljivih aktivnosti usklađenih s prioritetnim osima za sve programe prekogranične suradnje u kojima sudjeluje Hrvatska.

Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020. Fokus programa je razmjena znanja te iskustava, razvijanje i provedba pilot aktivnosti, testiranje izvedivosti novih politika, proizvoda i usluga te podržavanje investicija. Primjer mogućih aktivnosti usklađenih s prioritetnim osima:

Prioritetna os 1: Unapređenje upravljanja poplavnim rizicima na međudržavnim slivovima

Prioritetna os 2: Očuvanje i održivo korištenje prirodnih i kulturnih resursa Prioritetna os 3: Zdrava, sigurna i pristupačna pogranična područja

Prioritetna os 1: Inovativnost i internacionalizacija

Prioritetna os 2: Zaštita i otpornost na klimatske promjene

Prioritetna os 3: Prirodna i kulturna baština Prioritetna os 4: Promet

− Nove platforme, mreže i pomoćne platforme za unaprjeđivanje rezultata u području plavog gospodarstva; − Stvaranje prekograničnih lanaca opskrbe ulaganjem u istraživanje i inovacije; − Uspostavljanje boljeg koordiniranog kolektivnog planiranja u slučajevima opasnosti i pripremljenosti za opasnosti od poplava; − Razvoj prekograničnih održivih turističkih proizvoda i usluga; − Veza između manje popularnih turističkih itinerara i popularnih odredišta; − Razvoj strategija suradnje za očuvanje i promicanje

29


prirodnog i kulturnog nasljeđa; − Razvoj modela za nadzor životinjskih vrsta i testiranje održivih modela ribogojilišta; − Pilot-aktivnosti implementacije tehnologija usmjerenih otkrivanju morskog otpada; − Usklađene administrativne procedure i unaprjeđenje lučkog sustava upravljanja kvalitetom za prijevoz tereta i putnika; − Razvoj zajedničkog prometnog centra za plovila radi nadzora prometa plovila na području i zaštite okoliša. Poziv na dostavu projektnih prijedloga – otvoren do 19. lipnja 2017. Više informacija na linku: ​http://www.italy-croatia.eu Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Mađarska – Hrvatska 2014.-2020.

Fokus programa blago je pomaknut prema jačanju i širenju već postojećih mreža suradnje, odnosno prema uspostavi čvrstih temelja za dinamičnu i trajnu prekograničnu suradnju. Program stavlja i naglasak na poticanje održive gospodarske suradnje u regiji uz zadržavanje kontinuiteta aktivnosti. Primjer mogućih aktivnosti usklađenih s prioritetnim osima: − Uspostavljanje i razrada shema za prekogranični razvoj malog i srednjeg poduzetništva; − Uspostavljanje mehanizama za financiranje i provedbu okvira za razvoj zajedničkih prekograničnih projekata malih i srednjih poduzetnika, − Pružanje pomoći i podrška tokom svih razvojih faza zajedničkih projekata: organizacija aktivnosti, sastavljanje zajedničkih projektnih prijedloga i budžeta; nadzor i izvještavanje o provedbi zajedničkog projekta; − Podrška razvoju projekata u području tehnologije, usluga i proizvoda uz poticanje sudjelovanja na treninzima za stjecanje i jačanje posebnih vještina i kompetencija (jezik, rad s drugim kulturama, tehničke vještine i dr.), − Ulaganje u očuvanje, obnovu i promicanje prirodne i kulturne baštine u svrhu razvoja održivog turizma na temelju prirodnih ili kulturnih osnova kao što su kulturne, hodočasničke, pješačke rute, ali i ulaganje u povećanje broja mjesta i događanja koja bi privukla veći broj posjetitelja, − Ulaganje u malu infrastrukturu kao što je angažiranje informativnih zajednica, korištenje interaktivnih ploča, korištenje muzejske opreme in situ (otvorenog ili zatvorenog tipa) s ciljem poboljšanja usluga za posjetitelje, − Razvoj zajedničkih platformi za promociju postojećih ili novo razvijenih turističkih atrakcija kao i razvoj aktivnosti koje potiču nove oblike turističkih aktivnosti,

30

− Zajednička izrada, razvoj i provedba planova i istraživanja koji se tiču biološke raznolikosti, vode i tla te poticanje ulaganja u „zelenu infrastrukturu“ (pješačke staze, sadnja biljaka, zgrade, zemljani radovi i rehabilitacija gradilišta), − Organizacija seminara i treninga za razmjenu iskustava i informacija kako bi se doprinijelo kvalitetnijoj i zajedničkoj razradi ideja i da se razviju zajednički pristupi poticanje veće društvene uključenosti i zapošljavanje marginalnih skupina, − Zajednička suradnja državnih tijela, nevladinih organizacija i drugih agencija s ciljem poboljšanja osnovnih javnih usluga (javni prijevoz, zdravstvene usluge, razmjena informacija), razrade zajedničkih programa za bolju harmonizaciju društva i poticanje prekograničnog zapošljavanja, Poziv na dostavu projektnih prijedloga – očekuje se krajem 2017. Više informacija na linku: http://www.huhr-cbc.com Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Slovenija – Hrvatska 2014.-2020.

Program suradnje Slovenija-Hrvatska ima za cilj promicanje održivog, sigurnog i vitalnog graničnog područja te njegovanje pametnih pristupa očuvanja, mobilizacije i upravljanja prirodnim i kulturnim bogatstvima za dobrobit ljudi koji žive i rade ili samo posjećuju programsko područje. Primjer mogućih aktivnosti usklađenih s prioritetnim osima: − Razvoj i dogradnja modela za predviđanje poplava i sustava za upozorenje od poplava, − Povećanje aktivnosti za podizanje svijesti, edukaciju i jačanje kapaciteta građana, poduzeća, poljoprivrednika, javnih institucija, nadležnih institucija odgovornih za upravljanje rizicima od poplava, − Prikupljanje, upravljanje i prekogranična razmjena podataka za upravljanje rizicima od poplava uz prepoznavanje administrativnih i operativnih tereta za prekograničnu suradnju, − Ulaganje i povećanje aktivnosti koji privlače veći broj posjetitelja područjima od kulturnog značaja, ali i lakši pristup tim područjima (biciklističke staze, najam bicikala, prilagodba za osobe s posebnim potrebama itd.) uz poticanje razvoja novih sadržaja i modela za interpretaciju sadržaja prirodne i/ili kulturne baštine ( pričanje priča, inovativne izložbe), − Poticanje razvoja novog ili poboljšanog zajedničkog održivog turizma u obliku tematskih tura, paketa, putopisa koje povezuju kulturne i prirodne resurse s obrtima, umjesnošću, lokalnim dobavljačima, malim i srednjim poduzetnicima, − Poticanje internacionalizacije i pristupa na tržište prekograničnih destinacija i proizvoda kao npr.


sudjelovanje na međunarodnim događanjima i sajmovima na trećim tržištima, − Uspostavljanje novih ili jačanje postojećih prekograničnih suradnji u smislu organiziranja zajedničkih tematskih događaja i radionica za razmjenu iskustva i informacija, upoznavanje pravnog i administrativnog okvira dionika uključenih u suradnju , − Koordinacija i razrada zajedničkih planova i procedura za pružanje prekograničnih usluga s ciljem optimizacije pružanja usluga, smanjenje administrativnih tereta, usklađivanje protokola i drugo, − Zajednički razvoj i pružanje usluga unutar struktura suradnje poput integracije javnog prijevoza preko granice, prilagodbe vremenskih rasporeda, organizacijske strukture za mobilne usluge, Više informacija na linku: http://www.si-hr.eu/hr2/ javni-razpis/javni-razpis-za-projekte/ Program prekogranične suradnje INTERREG IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.2020.

Kao opći cilj Programa suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020. izdvaja se jačanje socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja u pogledu prekogranične suradnje kroz provedbu zajedničkih projekata i aktivnosti. Primjer mogućih aktivnosti usklađenih s prioritetnim osima: − Poticanje zdravog načina života i veće tjelesne aktivnosti, promicanje zdravog starenja te aktivan angažman u kampanjama za podizanje svijesti, − Korištenje ICT rješenja i instrumenata za poboljšanje zdravstvenih i socijalnih usluga, − Jačanje zdravstvenog i socijalnog sektora s posebnim fokusom na djecu, starije, osobe s posebnim potrebama, osobe koje primaju socijalnu pomoć i žene koje su trajno nezaposlene − Razrada i provedba modela i planova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima od prekograničnog interesa, zaštićenim morska područjima uz planiranje prostornog pomorstva i integrirano upravljanje obalnim područjima, − Razrada zajedničkih inicijativa za označavanje i očuvanje prekograničnih staništa (uključujući staništa velikih zvijeri), ekosustava, močvarnih i krških područja, − Unaprjeđenje sustava za sprječavanje rizika i intervencije u prekograničnom području (požari, poplave, suša, zagađenje zraka i druge prirodne katastrofe) kao npr. označavanje poplavnih zona kojima prijeti onečišćenje vode, − Uz razvijanje zajedničkih turističkih strategija, usluga i proizvoda, omogućiti uključivanje i drugih sektora npr.

poljoprivreda, rukotvorine, organska hrana kako bi se razvio ekoturizam, lov, planinski, izletnički, pustolovni, vjerski, nautički, wellness, spa turizam i drugi, − Ulaganje u prekogranični turizam malih razmjena poput biciklističkih ruta, staza za jahanje, planinarenje, centra za posjetitelje itd. te osmišljanje događaja koji promoviraju zajedničku kulturnu suradnju poput kazališnih predstava, kulturnih festivala, izložbi, − Poticati networking aktivnosti i razmjenu dobre prakse te inovativnih rješenja s ciljem povezivanja poduzetnika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, − Poticati uspostavljanje i međusobnu suradnju razvojnih agencija, tehnoloških i kompjuterskih centara, laboratorija i drugih ICT struktura i poticati zajedničku istraživačku djelatnost i aktivnosti, Poziv na dostavu projektnih prijedloga – 1. Poziv za dostavu projektnih prijedloga je zatvoren, 2. Poziv se očekuje u 1. kvartalu 2018. Više informacija na linku: http://www.interreg-hr-bame2014-2020.eu Program prekogranične suradnje INTERREG IPA Hrvatska – Srbija 2014.-2020.

Opći cilj Programa je jačanje socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja pograničnog područja koje je uključeno u program prekogranične suradnje. Primjer mogućih aktivnosti usklađenih s prioritetnim osima: − Povećanje pristupačnosti i učinkovitosti usluga zdravstvenog i socijalnog sektora kao i potaknuti razvoj i provedbu programa cjeloživotnog obrazovanja, − Ulaganje u zajedničke prekogranične projekte, inicijative i razradu instrumenata koji unaprjeđuju usluge iz zdravstvene i socijalne skrbi kao što je brže i učinkovitije pružanje usluga, aktivno i zdravo starenje, razvoj plana za sprječavanje bolesti, − Jačanje zajedničke suradnje u području zdravstvene skrbi za ranjive skupine - starije osobe, palijativna skrb i osobe s posebnim potrebama, − Provedba zajedničkih akcija u području okoliša i bioraznolikosti, zaštite ugroženih vrsta i staništa, − Izgradnja zelene infrastrukture npr. provedba mjera koje štite prirodno zadržavanje poplavnih ravnica ili uspostavljaju zaštitne šume u poplavnim područjima ili područjima koji su podložni eroziji, − Unaprjeđenje prekogranične suradnje te provedba programa integriranog upravljanja rizicima koji se odnose na poplave, ispiranje mina tijekom poplava, razna zagađenja itd., − Podizanje svijesti te održavanje edukacijskih radionica i treninga o održivoj energiji, korištenju izvora obnovljive energije i energetske učinkovitosti, − Provedba projekata koje uključuju nove tehnologije

31


poput korištenja otpada za proizvodnju energije, solarni krovovi itd., − Razvoj i diversifikacija turizma i njegovih aktivnosti poput lova, proučavanja životinja i ptica, ekoturizma, sportskog i rekreacijskog turizma, wine&food turizma, nautičkog turizma itd., − Omogućiti zajedničku kulturnu suradnju između udruga mladih te umjetničkih i kulturnih organizacija, − Poticanje edukativnih radionica i treninga za usvajanje novih vještina i znanja u poduzetništvu uz primjenu inovacija i novih tehnologija te poticanje prekograničnih stručnih praksi, − Jačanje kapaciteta poduzeća i institucija kroz razvoj e-poduzetništva i e-trgovine, − Povezivanje i jačanje suradnje između javnog sektora, obrazovnih institucija, istraživačkih i razvojnih agencija, Poziv na dostavu projektnih prijedloga – 1. Poziv za dostavu projektnih prijedloga je zatvoren, 2. Poziv se očekuje u 1. kvartalu 2018. ​ Više informacija na linku: http://www.interreg-croatiaserbia2014-2020.eu/ PRIMJERI PROJEKATA

Mađarsko-hrvatske vinske priče Kratak opis: Ovim se projektom stvorila snažna prekogranična vinska regija, turistički proizvod koji promovira zajedničko eno-gastronomsko i kulturno nasljeđe. Projektom je rekonstruirana vinska cesta u dužini od 2,7 km u Orahovici, te su održana 4 festivala vina: festival Rosea u Villanyu, festival Zelenog silvanca u Orahovici, festival Traminca u Iloku i 2. Vinski festival u Orahovici, kao i brojne druge aktivnosti (edukativne, turističke itd.). Vodeći partner: Grad Orahovica (HR) Partneri: Grad Villany (HU); Grad Ilok, VIDRA – Agencija za razvoj Virovitičko-podravske županije (HR) Vrijednost projekta: 389.971,57 eura Izvor EU financiranja: IPA prekogranična suradnja Mađarska – Hrvatska Zaštita od poplava i prirodnih katastrofa regije Gornje Orave

Kratak opis: Investicije i aktivnosti u projektu čiji je cilj povećanje sposobnosti regionalnih vatrogasaca kako bi brzo i učinkovito odgovorili na prirodne katastrofe i intervencije u hitnim situacijama. U sklopu projekta, Vatrogasni dom Trstená je moderniziran te su provedene zajedničke obuke za vatrogasce. Vodeći partner: Grad Trstena (SK) Partner: Općina Jablonka (PL) Vrijednost projekta: 950.154,57 eura

32

Izvor EU financiranja: Program prekogranične suradnje Poljska – Slovačka. Projekt Adriatic Canyoning

Kratak opis: Projekt uključuje stvaranje vizualnog identiteta turističkih proizvoda „Jadranskog zaleđa“, aktivno promicanje odredišta putem raspoloživih informacijskih kanala, utvrđivanje prioritetnih ulaganja i tehničke pomoći i izgradnje kapaciteta za lokalne dionike zainteresirane za program. Projektom „Adriatic Canyoning“ je obuhvaćeno područje Peć mlini i vrelo Borak u Hercegovini, kanjon rijeke Čikole i Zrmanje u Hrvatskoj te područje Vrbanja na planini Orjen u zaleđu Herceg Novog. Projektom se predviđa te destinacije u jadranskom zaleđu organizirati kao Outdoor destinacije, koje će osim što će nadopuniti ponudu turistima koji posjećuju jadransku obalu, i same se pozicionirati na turističkom tržištu kao atraktivne lokacije ruralnog turizma sa novim atraktivnim turističkim sadržajima, usmjerenim ciljanim turističkim skupinama željnim aktivnog i adrenalinskog odmora, dakle onima koji su više za aktivni turizam, nego provođenje cijelog odmora na plaži. Partneri: Grad Drniš, Grad Široki Brijeg, Općina Grude, Grad Obrovac, Agencija za razvoj Zadarske županije „Zadra Nova“, Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog. Vrijednost projekta: 1.997.489,25 eura, od čega će se iz EU fondova (Interreg IPA prekogranične suradnje Hrvatska – BiH – Crna Gora 2014.-2020.) financirati 85% vrijednosti projekta, a 15% će sufinancirati partneri sukladno vrijednosti svojih projekata. Planirano trajanje projekta je 30 mjeseci. Projektom je planiran nastavak nedavno uspješno završenog projekta „Razvoj turizma na rubnim dijelovima NP Krka“ - uređenje cikloturističkih staza kroz Pakovo selo i Pokrovnik, koje bi se povezale na postojeće staze Miljevci – Trbounje. Planirano je i uvođenje sustava javnih bicikli na više punktova, kako bi se dodatno obogatila turistička ponuda, a time bi Drniš ušao i u mrežu javnih bicikli Vodice – Šibenik – Drniš, što bi osiguralo i bolju fluktuaciju turista na relaciji obala – zaleđe. Planirano je i uređenje i opremanje Centra za razvoj kompetencija u ruralnom turizmu – prostora gdje bi se provodili specijalizirani treninzi postojećih i novih poduzetnika u ruralnom turizmu, koji je dosta specifičan u odnosu na turizam uz more. Ruralni turizam zahtjeva više znanja, vještina i truda turističkih djelatnika. U suradnji sa visokim učilištima razvijat će se posebni programi namijenjeni osobama koje se žele baviti ruralnim turizmom. Više informacija na linku: https://www.drnis. hr/aktualno/novosti/1284-odobren-projektprekogranicne-suradnje-adriatic-canyoning


Transnacionalna suradnja Programima transnacionalne suradnje želi se postići bolja suradnja i općenito regionalni razvoj unutar Europske unije koristeći zajednički pristup rješavanju postojećih zajedničkih problema država koje sudjeluju u ovakvim programima suradnje. U sklopu navedenih programa moguće je financirati projekte iz različitih područja, kao npr. inovacije, okoliš, teritorijalna pristupačnost, prometna povezanost, telekomunikacije, urbani razvoj. Za razliku od programa prekogranične suradnje, kod kojih

su samo pogranični dijelovi prihvatljivi za financiranje, kod programa transnacionalne suradnje prihvatljivo je područje cijele Hrvatske. Osim toga, u projektnom partnerstvu moraju se nalaziti partneri iz barem tri različite države, od kojih, u slučaju da u programu sudjeluju i države nečlanice Europske unije, jedan od partnera mora biti iz države članice Europske unije. Važno je napomenuti da se jedan od partnera u okviru svakog projekta imenuje kao vodeći partner i on mora biti iz države članice Europske unije.

Tablica 2. Pregled programa transnacionalne suradnje u financijskom razdoblju 2014. – 2020. Program transnacionalne suradnje

Dunav

Države sudionice programa

Austrija, Njemačka, Slovačka, Češka, Slovenija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Ukrajina, Moldavija

Prioritetne osi programa Prioritetna os 1: Inovativna i socijalno odgovorna Dunavska regija

Prioritetna os 2: Dunavska regija odgovorna za okoliš i kulturu

Prioritetna os 3: Bolje povezana i energetski odgovorna Dunavska regija Prioritetna os 4: Bolje upravljanje Dunavskom regijom

Prioritetna os 1: Inovativna i pametna regija Jadransko-jonski

Slovenija, Italija, Grčka, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Albanija.

Prioritetna os 2: Održiva regija

Prioritetna os 3: Povezana regija

Prioritetna os 4: Potpora upravljanju strategijom EU za Jadransko - jonskom regiju

Prioritetna os 1: Promicanje inovativnih sposobnosti područja Mediterana za razvoj pametnog i održivog rasta

Mediteran

Prioritetna os 2: Poticanje strategija vezanih za nisku razinu emisije CO2 i Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, energetsku učinkovitost u određenim Slovenija, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, područjima Mediterana: gradovima, Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna otocima i udaljenim područjima Gora Prioritetna os 3: Zaštita i promicanje prirodnih i kulturnih resursa Mediterana Prioritetna os 4: Jačanje upravljanja na području Mediterana

33


Program transnacionalne suradnje

Države sudionice programa

Prioritetne osi programa Prioritetna os 1: Suradnja u području inovacija u svrhu povećanja konkurentnosti Središnje Europe

Središnja Europa

Austrija, Njemačka, Poljska, Slovačka, Češka, Slovenija, Mađarska, Italija, Hrvatska

Izvor: obrada autora prema zadnje dostupnim verzijama programa suradnje. U nastavku donosimo pregled prihvatljivih aktivnosti usklađenih s prioritetnim osima za sve programe transnacionalne suradnje u kojima sudjeluje Hrvatska. Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Mediteran 2014. – 2020.

Opći cilj Programa Mediteran je promicanje održivog rasta u mediteranskom području poticanjem inovativnih koncepata i prakse (tehnologija, upravljanje, inovativne usluge ...), razumnog korištenja resursa (energija, voda, pomorski resursi ...) i podržavanje društvene integracije kroz integriran teritorijalan pristup temeljen na suradnji. Program se provodi u razdoblju od 2014. do 2020. i ulaže sredstva za sufinanciranje projekata transnacionalne suradnje koji će se provoditi od strane javnih i privatnih organizacija iz mediteranskog područja. Ukupan proračun Programa suradnje iznosi 275.905.320 eura. Projekti koji će se financirati iz programa moraju uključiti u partnerstvo najmanje četiri financijska partnera iz najmanje četiri države od kojih barem tri moraju biti iz država članica u sklopu mediteranskog područja. Primjer mogućih aktivnosti usklađenih s prioritetnim osima: − Jačanje prakse planiranja i upravljanja prema održivom turizmu u mediteranskoj regiji, − Poboljšanje zajedničkih rješenja zaštite i promicanja prirodnih i kulturnih dobara na području Mediterana, − Koordinacija i kapitalizacija projekata, npr. održive mobilnosti kako bi se potaknula sinergija između istih i poboljšala vidljivost i komunikacija promovirajući učinkoviti, inteligentni i održivi promet na Sredozemlju i doprinoseći formuliranju novih europskih politika u ovom području, − Organizacija i sudjelovanje na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tematskim događajima,

34

Prioritetna os 2: Suradnja na izradi strategija vezanih za nisku razinu emisije CO2 u Središnjoj Europi Prioritetna os 3: Suradnja u području prirodnih i kulturnih resursa za održivi rast u Središnjoj Europi Prioritetna os 4: Suradnja u području prometa u svrhu boljeg povezivanja Središnje Europe

− Proširenje tematskih mreža i stvaranje novih mreža i sporazuma na području Mediterana i drugih regija iz Europe, − Povezivanje i interakcija s modularnim projektima i njihovim lokalnim i transnacionalnim mrežama s ciljem izgradnje zajednice i poboljšanja komunikacije među ciljanim javnostima, − Poboljšanje i implementacija strategija suradnje, javnih politika, ekonomskih aktivnosti i alata zajedničkog planiranja, aktivnosti suradnje javnih vlasti s područja Mediterana, − Izrada akcijskih planova i prijenos dobrih praksi. ​Više informacija na linku: http://interreg-med.eu/en/ home/ Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Dunav 2014. – 2020.

Program Dunav nadovezuje se na makroregionalnu strategiju Europske unije za Dunavsku regiju (EUSDR) te će raditi na rješavanju zajedničkih izazova i potreba u pojedinim područjima gdje se očekuje da će transnacionalna suradnja ostvariti konkretne rezultate. Do 2020. državama sudionicama raspolaganju će biti 262 milijuna eura za transnacionalnu suradnju s ciljem istraživanja i inovacija, okolišne i resursne učinkovitosti, bolje povezanosti regije te jačanja institucionalnih kapaciteta. Projekti koji će se financirati iz programa moraju uključiti u partnerstvo najmanje tri financijska partnera iz najmanje tri države, dok vodeći partner mora biti iz države članice EU unutar programskog područja. Primjer mogućih aktivnosti usklađenih s prioritetnim osima: − Izrada analiza prostornog planiranja, mapiranje i analiza stanja,


− Istraživanje mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije, − Razvijanje inovativnih platformi o logističkim mogućnostima duž rijeke Dunav, − Provođenje pilot aktivnosti u riječnim lukama, − Identificiranje i uklanjanje administrativnih prepreka za prijevoz unutarnjim plovnim putovima na Dunavu i njegovim pritocima, − Poboljšanje suradnje između ključnih dionika kako bi zajednički potaknuli razvoj Dunavsko-crnomorske regije, − Pojednostavljenje uravnoteženog razvoja luka na Dunavu, − Izrada lokalnih strategija za poticanje održive uporabe prirodne i kulturne baštine uključenih Dunavskih regija sa ciljem očuvanja i obnove lokalnih resursa, − Izrada preporuka za donositelje javnih nacionalnih politika diljem dunavske regije, − Organizacija pilot treninga za predstavnike regija, udruga i malih i srednjih poduzeća. Poziv na dostavu projektnih prijedloga – U svibnju 2017. očekuje se objava dugog poziva za dostavu projektnih prijedloga. Više informacija na linku: http://www.interreg-danube. eu/ Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Jadransko-jonski 2014. – 2020.

Opći cilj Programa je djelovati kao voditelj politika i inovator upravljanja među partnerskim državama. To će se postići poticanjem europske integracije, korištenjem bogatih prirodnih, kulturnih i ljudskih resursa Jadranskog i Jonskog mora te povećanjem ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u programskom području. Projekti će se sufinancirati u području inovacija, očuvanja i promicanja prirodnih i kulturnih resursa, suradnje u području prometa i upravljanja Jadransko-jonskom strategijom. Ukupan proračun Programa suradnje iznosi 117.918.198 eura. Projekti koji će se financirati iz programa moraju uključiti u partnerstvo najmanje tri financijska partnera iz najmanje tri države od kojih barem jedan mora biti iz država članica. Primjer mogućih aktivnosti usklađenih s prioritetnim osima: − Razmjene znanja, stvaranje klastera koji će povezivat znanstvenike, poduzetnike, neprofitne organizacije i lokalne jedinice s ciljem razvoja inovativnih rješenja, − Aktivnosti usmjerene jačanu start-upova kroz transnacionalne modele suradnje, − Promicanje održive valorizacije te očuvanje prirodnih i kulturnih dobara u jadransko-jonskom području, − Zaštita i obnova biološke raznolikosti i tla kroz Naturu 2000 te zelenu infrastrukturu, − Unaprjeđenje transnacionalnog rješavanja problema

povezanih s pitanjima okoliša, fragmentacije te zaštite usluga ekosustava na jadransko-jonskom području, − Aktivnosti usmjerene nadogradnji već postojećih, ali i razvoju novih, lokalnih i regionalnih rješenja za niskougljični prijevoz, − Uspostava transnacionalnih okvira, platformi i mreža za identifikaciju postojećih potencijala i prepreka na području integriranog prometa, mobilnosti i multimodalnosti poput mapiranja resursa te izrade studija, pilot projekata i strategija, − Razvoj zajedničkih pristupa i instrumenata u području pomorskog prometa, poput suvremenog sustava izvješćivanja o brodovima, − Uspostava mreža i radnih skupina po pitanjima vezanima za projektiranje, koordinaciju i rad integriranih usluga za zaštitu okoliša i nisko-ugljični transport te usluga mobilnosti i multimodalnih struktura. Poziv na dostavu projektnih prijedloga – objava drugog Poziva za dostavu projektnih prijedloga očekuje se u zadnjem kvartalu 2017. Više informacija na linku: http://www.adrioninterreg.eu/ Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014. – 2020.

INTERREG

Osnovni cilj programa Suradnja iznad granica kako bismo gradove i regije središnje Europe učinili boljim mjestima za život i rad postići će se provedbom pametnih rješenja koja pružaju odgovore na regionalne izazove u područjima inovacija, ekonomije s niskom razinom CO2, okoliša, kulture i prometa. Program se provodi u razdoblju od 2014. do 2020. i ulaže sredstva za sufinanciranje projekata transnacionalne suradnje koji će se provoditi od strane javnih i privatnih organizacija iz regija središnje Europe. Financirani projekti proizvest će konkretne i vidljive rezultate kao odgovor na utvrđene izazove programskog područja i odgovoriti na razvojne potrebe na integrirani način. Projekti koji se fokusiraju isključivo na akademsku suradnju, osnovno istraživanje ili imaju za cilj samo umrežavanje i razmjenu iskustava te ne prikazuju prijenos outputa proizašlih iz “mekih” aktivnosti (istraživanja, studija i dr.) u konkretne i održive rezultate neće se financirati iz Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014. -2020. Ukupan proračun Programa suradnje iznosi 298.987.026 eura. Projekti koji će se financirati iz programa moraju uključiti u partnerstvo najmanje tri financijska partnera, iz najmanje tri države, od kojih barem dva moraju biti iz regija Središnje Europe. Primjer mogućih aktivnosti usklađen s prioritetnim osima: − Izrada akcijskih planova, − Izrada studija i analiza regionalnih inovacijskih infrastrukturnih politika, − Organizacija međuregionalnih seminara i događaja namijenjenih razmjeni sadržaja i izgradnji kapaciteta inovacijske infrastrukture,

35


− Komunikacija i širenje rezultata projekta, − Izrada tematskih sadržaja kao što su novine, studije i slični dokumenti, − Izrada okvira za sveobuhvatnu revitalizaciju i bolje iskorištavanje javnih prostora. Više informacija na linku: http://www.interreg-central. eu/Content.Node/home.html PRIMJERI PROJEKATA

Projekt SMILE – Pametna, zelena i inovativna logistika urbanog teretnog transporta za energetski učinkovite mediteranske gradove Kratak opis: Razvoj inteligentnih i energetski učinkovitih mediteranskih gradova s ciljem promicanja zelenih i financijski učinkovitih rješenja u logistici urbanog teretnog transporta povećanjem svijesti o snažnom utjecaju koje logistika urbanog transporta ima na energetsku učinkovitosti gradova, poboljšanjem znanja o dokazano uspješnim energetski učinkovitim logističkim rješenjima, pružanjem potpora politici, strategijama i planovima o pitanjima energetski učinkovite urbane logistike, smanjenjem potrošnje energije u transportu i logistici, smanjenjem emisija stakleničkih plinova u sektoru transporta, smanjenjem zagušenja i drugih poremećaja koji su uzrokovani aktivnostima gradskog teretnog prijevoza. Projekt SMILE namjerava potaknuti razvoj energetske učinkovitosti gradskog teretnog prijevoza. Razvoj energetske učinkovitosti potiče se promocijom i provedbom inovativnih politika i rješenja korištenjem već postojećih tehnologija. Vodeći partner: Općina Pirej (Grčka) Partneri: 10 partnera iz Španjolske, Italije, Francuske i Hrvatske Vrijednost projekta: 1.872.533 eura Izvor EU: Program transnacionalne suradnje Mediteran Više informacija: http://www.reakvarner.hr/hr/medprojekt-smile i http://smile-urbanlogistics.eu/ Projekt INWAPO – nadogradnja riječnih i morskih luka

Kratak opis: Cilj projekta je promicanje bolje povezanosti srednjoeuropskih luka sa svojim zaleđem, kao i s drugim lukama (s naglaskom na odnose između riječnih i pomorskih luka), promicanje bolje integracije različitih načina prijevoza u području središnje Europe, s posebnim naglaskom na ulaganja u intermodalna rješenja i ICT aplikacije za kopnene i morske luke, osiguranje razvoja tri modalna prometna čvorišta i uravnotežen razvoj cestovnog, željezničkog, pomorskog i riječnog prometa, aktivacija nove usluge prijevoza uz rijeku Dunav i željezničke veze. U sklopu projekta provedeno je istraživanje tržišta (infrastrukture i

36

kapaciteta luka, logističkih usluga, potrebe za novim uslugama), analiza utjecaja na okoliš, analiza izvodivosti novih intermodalnih veza te je producirano 13 studija. Definirana su zajednička mjerila za unutarnje i morske luke te pripremljeni i provedeni investicijski planovi/ investicijska ulaganja. U luci Bratislava obnovljena je dizalica čime se omogućio prijevoz robe riječnim putem (posebno poljoprivrednih proizvoda za čiji se prijevoz prethodno koristio isključivo cestovni promet). Luka Beč investirala je u obalnu infrastrukturu za učinkovito rukovanje kontejnerima, dok je luka Budimpešta uložila sredstva u razvoj infrastrukture (za pružanje vode i električne energije) u dva pristaništa teretnih brodova koja brodovima omogućuje direktan pristup infrastrukturi. Vodeći partner: Lučka uprava Venecija (Italija) Partneri: 12 partnera iz Austrije, Češke, Mađarske, Italije, Poljske i Slovačke Vrijednost projekta: 3.033.549,30 eura Izvor EU: Program transnacionalne suradnje Središnja Europa Više informacija: http://www.inwapo-project.eu/

Međuregionalna suradnja

Međuregionalna suradnja teži jačanju učinkovitosti kohezijske politike poticanjem razmjene iskustava između regija o tematskim ciljevima i urbanom razvoju, uključujući urbano-ruralne veze, kako bi se poboljšala provedba programa i mjera teritorijalne suradnje, kao i promicanjem analize razvojnih trendova u području teritorijalne kohezije putem istraživanja, prikupljanja podataka i drugih mjera. Prioriteti ulaganja u okviru međuregionalne suradnje koncentrirani su na jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave širenjem dobre prakse i stručnih znanja te kapitaliziranjem rezultata razmjene iskustava u vezi s održivim urbanim razvojem, uključujući urbano-ruralne veze te promicanjem razmjene iskustava radi poboljšanja učinkovitosti programa i mjera teritorijalne suradnje i osnaživanjem baze dokaza radi pojačavanja učinkovitosti kohezijske politike i ostvarivanja tematskih ciljeva analizom razvojnih trendova. Hrvatskoj je otvorena mogućnost sudjelovanja u sljedećim programima međuregionalne suradnje: ESPON, INTERACT III, INTERREG VC i URBACT. U nastavku donosimo pregled svih programa međuregionalne suradnje u kojima sudjeluje Hrvatska. INTERACT III 2014.-2020.

Program međuregionalne suradnje u okviru cilja Europske teritorijalne suradnje, a služi za jačanje učinkovitosti kohezijske politike kroz promicanje razmjene iskustava u pogledu identifikacije, prijenosa


i širenja dobre prakse te inovativnih pristupa u odnosu na provedbu programa teritorijalne suradnje i aktivnosti koje se odnose na teritorijalnu suradnju te na korištenje EGTS-a. Program INTERACT III sufinancira se sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj i pokriva cijeli teritorij Europske Unije, Norveške i Švicarske. Ograničen je izborom na jedan tematski cilj kako bi se povećao utjecaj na kohezijsku politiku u cijeloj Uniji i kako bi se dobilo najviše iz međuregionalne suradnje radi jačanja učinkovitosti Kohezijske politike u okviru ulaganja za rast i radna mjesta te kako bi se pridonijelo ciljevima europske teritorijalne suradnje. U cilju pružanja navedenih usluga, svih 28 država članica EU, plus Norveška i Švicarska, u razdoblju 2014. – 2020. izdvojile su za program ukupno 46.340.000 eura (od čega je 39.390.000 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 6.950.000 eura sufinanciranje država članica). Primjer aktivnosti: − Identifikacija i podržavanje prijenosa dobrih praksi kroz istraživanje, trening i umrežavanje aktivnosti vezanih za upravljanje ETS programima svih komponenti, − Kapaciteti u području europske teritorijalne suradnje u dostizanju i komuniciranju programskih rezultata, − Upravljačka sposobnost za provođenje inovativnih pristupa, npr. kroz Europsku skupinu za teritorijalnu suradnju (EGTC), makro-regionalne strategije i suradnju u ostalim programima, − Pružanje usluga koje obuhvaćaju tailor-made savjetodavne usluge o pojedinim pitanjima putem treninga, seminara, radionica, sastanaka, konferencija i alata uključujući materijale kao što su udžbenici i studije, predlošci dokumenata, on-line informacije, baze podataka, e-alate, EU-promotivne kampanje, Više informacija na linku: http://www.interact-eu.net/ INTERREG VC 2014.-2020.

Promiče razmjenu iskustava o tematskim ciljevima među partnerima diljem Unije kroz identifikaciju i širenje dobre prakse s ciljem njezinog prijenosa prvenstveno na operativne programe u okviru ulaganja za rast i radna mjesta, ali i programima u okviru europske teritorijalne suradnju. To će biti učinjeno kroz podršku i olakšanje učenja politika, dijeljenjem znanja i prijenosom dobre prakse između regionalnih i lokalnih tijela te drugih aktera regionalne važnosti. Program pokriva cijeli teritorij Europske unije, Norvešku i Švicarsku. Program je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj s proračunom od 359.000.000 eura za razdoblje 2014. – 2020. Primjer aktivnosti: − Jačanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije, − Isporuka inovacija kroz regionalne inovacijske lance u odabranom području “Pametne specijalizacije,

− Poticanje cirkularne ekonomije kroz regionalne projekte, − Jačanje regionalnih politika, osobito oni koji se odnose na provedbu programa u okviru cilja Ulaganje u rast i radna mjesta, a gdje je primjenjivo i u okviru Europske teritorijalne suradnje, − Poboljšanje regionalnih politika u osnaživanju malih i srednjih poduzeća u svim fazama njihovog životnog ciklusa razvoja, postizanju rasta i uključivanja inovacija, − Prijelaz na ekonomiju s niskom razinom ugljika u svim sektorima, to bi mogli biti ciljano kroz politiku povećanja udjela obnovljivih izvora energije i promocije održivog multimodalnog prijevoza, kao što je promocija vožnje biciklom, − Okolišna i resursna učinkovitost, − Zaštita i razvoj prirodnog i kulturnog nasljeđa kroz projekt digitalizacije lokalne i kulturne baštine, − Prijelaz prema resursno učinkovitoj ekonomiji, promovirajući rast i eko-inovacije. Više informacija na linku: http://www.interreg4c.eu/ programme/2014-2020/ URBACT III 2014.-2020.

Program europske međuregionalne suradnje koji je namijenjen svim europskim gradovima koji žele izraditi i uspješno provoditi svoje strategije održivog urbanog razvoja i odgovarajuće akcijske planove. Cilj programa je promicanje integriranog održivog razvoja gradova i poboljšanje učinkovite provedbe kohezijske politike EU na lokalnoj i regionalnoj razini kroz razmjenu dobrih praksi i iskustava gradova o novim modelima upravljanja, prostornom planiranju, mjerama održivog razvoja, promociji socijalne uključivosti i jačanju urbano-ruralnih veza. Primjer aktivnosti: − Istraživanje i planiranje urbanog razvoja kroz prenamjenu gradskih područja putem novih praksi planiranja, instrumenata i partnerstava, − Definiranje novih prostora te stavljanje važnosti zelenih točaka u gradu, kao i kreiranje urbane karakteristike s ciljem stvaranja atraktivnijeg prostora za život, posao i provođenje vremena, − Planiranje urbanog razvoja s naglaskom na inovativno oživljavanje maloprodajnog sektora u starim gradskim jezgrama, inovativni dizajn i planiranje za projektiranje javnih prostora za reformu usluga i rušenje prepreka za sudjelovanje manje aktivnih građana, − Smanjenje potrošne energije kroz javne nabave s ciljem ostvarivanja prednosti za poslovni sektor i građane općenito preko pozitivnog učinka na lokalnu zajednicu i njezino gospodarstvo, − Rehabilitacija nedovoljno iskorištenih zgrada i znamenitosti u gradovima s ciljem osiguravanje prostora za zajedničko dobro, gdje mali i srednji

37


gradovi mogu maksimalno iskoristiti potencijal digitalnog gospodarstva za stvaranje novih poslova te kako digitalne kompetencije mogu pomoći tvrtkama na polju rasta i konkurentnosti, − Promišljanjem poljoprivredne proizvodnje u malim i srednjim gradovima s ciljem povećanja broja zaposlenih u sektoru proizvodnje ekološke hrane. Više informacija na linku: http://urbact.eu/ ESPON 2014.-2020.

Program međuregionalne suradnje koji praćenjem, prikupljanjem i diseminacijom prostornih podataka i studija o prostornom razvoju država sudionica programa analizira učinke sektorskih politika u EU i doprinosi izradi učinkovite kohezijske politike EU. Zadaća programa ESPON je ojačati učinkovitost europske kohezijske politike kao i ostalih sektorskih politika i programa pomoću europskih strukturnih i investicijskih fondova. U programskom razdoblju 2014.-2020. program se financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj koji u ukupnom financiranju sudjeluje sa 41,38 milijuna eura te iz doprinosa država članica i partnerskih država od 7,30 milijuna eura. Doprinos Hrvatske za sudjelovanje u ovom programu iznosi 223.327 eura za 7 godina. Primjeri aktivnosti: − Geografija nove dinamike zapošljavanja u Europi, − Komparativna analiza područja upravljanja i sustava prostornog planiranja u Europi, − implementirati primijenjena istraživanja i analize koji će dati nove pokazatelje i olakšati prijenos znanja u političkim procesima stvaranjem prostornih podataka pojedine države koji bi dali potporu razvoju politika na svim razinama, − Osigurati analitičke alate kako bi se prostornim podacima i iskustvom sa razine EU aktivno pridonijelo relevantnim procesima politika i političkih rasprava, − Osigurati učinkovitu, pravodobnu i brzu komunikaciju, − Postići maksimalni doseg i primjenu svih potencijalnih dionika, − Omogućiti kontinuiranu koordinaciju i suradnju sa širokim spektrom ciljanih institucija na svim razinama i ESI fondovima. Više informacija na linku: http://www.espon.eu PRIMJERI PROJEKATA

Projekt 3Smart - Smart Building - Smart Grid – Smart City Kratak opis: Glavni cilj 3Smart projekta je osigurati tehnološki i zakonodavni okvir za sveobuhvatno gospodarenje energijom u zgradama, energetskim mrežama i glavnim infrastrukturama gradova u Podunavlju. To uključuje razvoj modularne platforme za koordiniranu izgradnju i upravljanje energijom

38

u distribucijskoj mreži. Razvijena platforma bit će instalirana na 5 pilot lokacija u 5 država (Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini) i bit će provedena sveobuhvatna analiza troškova i koristi za provjeru učinkovitosti platforme. U Hrvatskoj su pilot lokacije neboder FER-a (Unska 3, Zagreb) i stara upravna zgrada HEP-a (Ulica grada Vukovara 37, Zagreb). Partneri: Vodeći partner je Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, a uz njega partner iz Hrvatske je Hrvatska elektroprivreda d.d. Vrijednost projekta: 3.791.343,41 eura. Izvor financiranja: Sredstva EU kroz Interreg Danube Transnational Programme Vrijeme trajanja projekta je od 01.01.2017. do 30.06.2019. Više informacija na linku: http://www.interregdanube.eu/approved-projects/3smart Projekt CityMobilNet

Kratak opis: CityMobilNet je projekt u okviru programa URBACT III. Tema projekta je razrada održivih urbanih mobilnih planova (SUMP) u različitim lokalnim područjima diljem Europe. S obzirom da je CityMobilNet dio URBACT zajednice, snažan naglasak stavlja se na međusobnu razmjenu znanja, učenja i izgradnje kapaciteta među partnerskim gradovima. Također, naglasak je i na inkluzivan i participativni pristup planiranju razvoja SUMP-a u svakom gradu. Cilj je ovog projekta razmjenom iskustava i ideja doći do rješenja na temu urbane mobilnosti za svaki od gradova partnera. Raspravlja se o problemima s kojima se gradovi susreću, o implementaciji dobrih scenarija razvoja urbane mobilnosti. Svaki od partnera će kroz rad na projektu i seminare imati priliku izraditi svoj SUMP-(sustainable urban mobility plan- plan razvoja održive mobilnosti), kao krajnji strateški prometni dokument. Partneri: Vodeći partner Bielefeld iz Njemačke, a partneri su Grad Zadar, Burgos iz Španjolske, Braga iz Portugala, Morne-a-l’Eau i Aix Marseille Province iz Francuske, Palermo iz Italije, Jugoistočna regija iz Malte, Agii Anargyri Kamatero iz Grčke, Slatina iz Rumunske i Agencija za upravljanje cestama i okolišem iz Poljske. Projekt je započeo u 9. mjesecu 2015. i traje do 5. mjeseca 2018. Više informacija na linku: http://urbact.eu/ citymobilnet


Mehanizam integrirane teritorijalne suradnje - ITU mehanizam Integrirana teritorijalna ulaganja predstavljaju novi mehanizam (ITU mehanizam) Europske unije za razdoblje 2014.-2020. koji je uveden s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, a sastoji se od skupa aktivnosti koje se u gradovima mogu financirati iz tri različita fonda - Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda.

Ciljevi uspostave ITU mehanizma u Hrvatskoj su promicanje održivog urbanog razvoja, suradnja jedinica lokalne i regionalne samouprave i dionika razvoja (uključujući središnju vlast, pružatelje poslovne podrške i usavršavanja, akademske institucije te nevladine organizacije) te razvoj administrativnih kapaciteta i jačanje uloge jedinica lokalne samouprave u pripremi i provedbi projekata iz ESI fondova. Temeljni razlozi za korištenje ITU mehanizma u najvećim urbanim središtima i njihovim okolnim područjima su:

• Koncentracija gospodarskih, ekoloških, klimatskih, demografskih i društvenih izazova koji utječu na urbana područja, a na njih se može učinkovitije odgovoriti aktivnom suradnjom između jedinica lokalne samouprave i partnera te središnje vlasti, • Socioekonomski potencijal koji se može najbolje iskoristiti putem poboljšane koordinacije, partnerstva i integracije razvojnih mjera na lokalnoj/regionalnoj razini, • Veća dostupnost institucionalnih kapaciteta za odgovor na složene razvojne izazove i ostvarenje potencijala, • Potreba za programiranjem i koordiniranjem razvojnih aktivnosti u okolnim područjima najvećih urbanih centara prepoznatih u važećem zakonodavstvu vezanom uz regionalni razvoj.

Kandidati za financiranje aktivnosti kroz ITU mehanizam (prema Sporazumu o partnerstvu između Hrvatske i Europske komisije za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014. – 2020) jesu sedam najvećih urbanih centara u Hrvatskoj, odnosno gradovi koji imaju više od 50 000 stanovnika u centralnim naseljima - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula.

Sporazum o obavljanju delegiranih i s njima povezanih zadaća i aktivnosti u okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija s budućim središtima urbanih područja u kojima će se provoditi integrirana teritorijalna ulaganja.

Ukupna indikativna alokacija u sklopu ITU mehanizma iznosi 345.351.269 eura, od čega je 253.351.269 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, 50.000.000 eura iz Kohezijskog fonda i 42.000.000 eura iz Europskog socijalnog fonda. Indikativne alokacije po gradovima: Zagreb - 91.872.881,20 eura, Split - 62.773.406,55 eura, Rijeka - 49.588.331,67 eura, Osijek - 44.105.165,39 eura, Zadar - 35.314.937,82 eura, Slavonski Brod 31.072.252,64 eura, Pula - 30.624.293,73 eura. Intervencije ponuđene urbanim područjima kroz ITU mehanizam relativno su raznolike i omogućuju integriranje infrastrukturnih projekata i soft aktivnosti. ITU mehanizam daje mogućnost realizacije integriranih, lokalno određenih razvojnih ulaganja kako bi se uspješno odgovorilo na ekonomske, ekološke, klimatske, demografske i društvene izazove koji utječu na urbana područja. Integrirani skup aktivnosti koje se provode u urbanim područjima pripadaju različitim prioritetnim osima operativnih programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) i Učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima (OPULJP). Dodatne aktivnosti koje nisu obuhvaćene prioritetnim osima iz dva navedena operativna programa također će biti provedene u urbanim područjima te će se dopunjavati s aktivnostima provedenim u sklopu ITU mehanizma (npr. veći projekti iz sektora prometa razvijeni na nacionalnoj razini i sl.). Prikaz specifičnih ciljeva integriranih kroz ITU mehanizam (tzv. ITU specifični ciljevi) i njihove financijske alokacija dan je u sljedećoj tablici.

U 2016. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Poziv za odabir područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, a prihvatljivi prijavitelji bili su navedenih sedam najvećih urbanih središta u Hrvatskoj. Sva prijavljena urbana područja zadovoljila su uvjete iz Poziva za odabir područja za provedbu ITU mehanizma te je u travnju 2017. potpisan

39


OP

OPKK

Prioritetna os

Specifični cilj

Fond

Prioritetna os 3: Poslovna konkurentnost

Specifični cilj 3a2 Omogućavanje povoljnog okruženja za raz- ERDF voj poduzetništva

Prioritetna os 4: Promicanje energetske Specifični cilj 4c3 učinkovitosti i ERDF Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva obnovljivih izvora energije Prioritetna os 6: Zaštita okoliša i održivost resursa

Specifični cilj 6c1 Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine Specifični cilj 6e2 Obnova brownfield1 lokacija (bivših vojnih i/ili industrijskih područja) unutar ITU

Prioritetna os 7: Specifični cilj 7ii2 Povezanost i mobilnost Povećanje broja putnika u javnom prijevozu

ERDF CF

Specifični cilj 8ii1 Povećati zaposlenost i Prioritetna os 1 brzu integraciju mladih osoba koje nisu ESF Visoka zaposlenost i zaposlene, u obrazovanju ili osposobljavanju mobilnost radne snage na tržište rada

OPULJP

Prioritetna os 2 Socijalna uključenost

Prioritetna os 3 Obrazovanje i cjeloživotno učenje

Specifični cilj 9i1 Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti promicanjem tržišta rada i socijalnog uključivanja ranjivih skupina, te borba protiv svih oblika diskriminacije Specifični cilj 9iv2 Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim uslugama socijalne skrbi, uključujući i podršku za prijelaz s institucionalne na skrb u zajednice

10iii3 Poboljšanje kvalitete i relevantnosti sustava obrazovanja odraslih te unapređenje vještina i kompetencija odraslih Specifični cilj 10iv1 Modernizacija i podizanje kvalitete srednjeg strukovnog obrazovanja s ciljem povećanja zapošljivost učenika, kao i mogućnost za daljnje obrazovanje

Tematski opseg i konkretni skup integriranih aktivnosti koje će biti provedene putem ITU mehanizma u pojedinom urbanom području se razlikovat će se ovisno o analizi i ciljevima koji su formulirani u njegovoj strategiji razvoja urbanog područja. Prihvatljive aktivnosti ITU mehanizma podijeljene su u tri tematska područja: napredni gradovi, tj. gradovi kao pokretači održivog i pametnog gospodarskog rasta, čisti gradovi, tj. gradovi koji se bore protiv klimatskih promjena, promicanjem energetske učinkovitosti i zaštite

40

Indikativna financijska alokacija (potpora Unije) (EUR) 60.000.000 80.000.000 33.351.269 80.000.000 50.000.000 17.000.000

ESF

20.000.000

ESF

5.000.000

okoliša te uključivi gradovi, tj. gradovi koji se bore protiv siromaštva te zalažu za socijalnu integraciju. Provedba ITU mehanizma temeljit će se na integriranim strategijama urbanog razvoja, tj. strategijama razvoja urbanih područja, oko kojih postoji suglasnost između svih jedinica lokalne samouprave koje sudjeluju u provedbi. Očekuje se da će strategije razvoja urbanih područja biti odobrene u prvoj polovici 2017. Početak provedbe ITU mehanizma planiran je također u prvoj polovici 2017.


Programi Unije ERASMUS+ Erasmus+ program je Europske unije usmjeren jačanju znanja i vještina te zapošljivosti europskih građana, kao i unaprjeđivanju obrazovanja, osposobljavanja te rada u području mladih i sporta. Ovaj Program posebno je zanimljiv lokalnim jedinicama jer u suradnji s partnerima na lokalnoj razini (npr. školama, fakultetima, ustanovama za obrazovanje odraslih, udrugama mladih, gospodarskim komorama i slično) mogu značajno pridonijeti promicanju sustava obrazovanja, osposobljavanja mladih i integracije u aktivnostima lokalnog i regionalnog razvoja. Program Erasmus često se u javnosti doživljaja isključivo kao program razmjene mladih, no mobilnost mladih samo je kap u moru mogućnosti koje Erasmus pruža. Primjerice, unutar Ključne aktivnosti 2. Strateška partnerstva lokalne jedinice mogu zajedno s drugim organizacijama sudjelovati u osmišljavanju i provedbi niza aktivnosti poput razvoja inovativnih ideja, kreativnih radionica, igrokaza, debata i slično u cilju razvoja ključnih kompetencija, poput učenja stranog jezika, digitalnih vještina, medijske pismenosti, kritičkog mišljenja, učinkovite upotrebe informacijsko - komunikacijske tehnologije i slično. Važno je istaknuti da su strateška partnerstva transnacionalna što znači da u projektu moraju sudjelovati minimalno 3 partnera iz 3 različite države sudionice programa.

Natječaji iz ove kategorije objavljuju se nekoliko puta godišnje u približno istom vremenskom periodu (veljača/ travanj/listopad), ovisno o vrsti strateškog partnerstva. Što se tiče tekuće godine, trenutno je otvoren natječaj koji se odnosi na strateško partnerstvo u području mladih (datum zatvaranja natječaja je 04. listopada 2017. u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje između 1. veljače i 31. svibnja sljedeće godine. Prednost će se dati projektima koji mladima olakšavaju prijelaz iz mladosti u odraslu dob, a posebice integraciju u tržište rada, razvijaju njihove kompetencije, određuju standarde kvalitete, etičke i strukovne kodekse, jačaju veze između politike, istraživanja i prakse, promiču bolje razumijevanje situacije u kojoj se nalaze mladi i politike za mlade, priznavanje i vrednovanje rada s mladima te informalno i neformalno učenje na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Aktivnosti se mogu organizirati u obliku mobilnosti polaznika u kojoj se spajaju kratkoročna fizička mobilnost (5 dana do 2 mjeseca, osim dana provedenih na putu) i virtualna mobilnost, dugoročna mobilnost osoba koje rade s mladima (2 do 12 mjeseci) i slične aktivnosti.

Više o kriterijima ovog natječaja možete pročitati u Vodiču kroz Program Erasmus+ na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/sites/ erasmusplus/files/files/resources/erasmus-plusprogramme-guide_hr.pdf PRIMJERI PROJEKATA Projekt P.L.A.C.E.S. Kratak opis: U osnovnoj školi Marije i Line u Umagu pokrenut je projekt strateškog partnerstva pod nazivom P.L.A.C.E.S. kojim će se u navedenoj školi te u školama 8 država partnera tijekom dvogodišnjeg trajanja projekta valorizirati kulturno nasljeđe i običaji s naglaskom na mitovima, legendama i narodnim pričama. Cilj projekta je razvijati kreativnost i maštu učenika te digitalne i jezične kompetencije, a konačni rezultat bit će e-knjiga od 10 poglavlja koja će sadržavati najljepše i najreprezentativnije tematske uratke svih škola partnera. U sklopu projekta predviđeno je ukupno pet tjedana različitih aktivnosti učenja, podučavanja i usavršavanja u školama domaćinima iz Bugarske, Italije, Njemačke, Rumunjske i Slovačke, a još dva radna međunarodna sastanka, tijekom kojih su se detaljno isplanirale projektne aktivnosti i zadaće svake škole, održale su se u Turskoj u listopadu 2016. te uskoro na Cipru u lipnju 2017. Partneri: Jedan od značajnih partnera na ovom projektu je i Grad Umag koji se uključio u pripremu od samog početka. Vrijednost: 250.000 eura. Projekt će se provoditi do rujna 2017.

Lokalne jedinice također mogu sudjelovati i u Ključnoj aktivnosti 3. Strukturirani dijalog: sastanci između mladih ljudi i donositelja odluka u području mladih koja se odnosi na rasprave između mladih ljudi i donositelja politika. Rasprava je strukturirana oko prioriteta i rokova i uključuje događanja na kojima mladi ljudi raspravljaju o dogovorenim temama međusobno i s donositeljima politika, mladim stručnjacima i predstavnicima javnih tijela zaduženih za mlade. Projekti u okviru Strukturiranog dijaloga mogu biti u obliku sastanaka, konferencija, savjetovanja itd. Tim se događanjima promiče aktivno sudjelovanje mladih ljudi u demokratskom životu Europe i njihova interakcija s donositeljima odluka. Konkretan rezultat tih događanja jest čuti glas mladih ljudi (putem oblikovanja stajališta, prijedloga i preporuka) o tome kako bi se politike za mlade trebale oblikovati i provoditi u Europi. Trenutno je otvoren natječaj za ovaj prioritet do 04. listopada 2017. u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte čija provedba započinje između 1. siječnja i 31. svibnja sljedeće godine.

41


PRIMJERI PROJEKATA Designing Dialogue Kratak opis: U sklopu projekta kreiran je koncept Model Dijaloga između mladih i donositelja odluka, koji može biti implementiran u raznim kontekstima, kao i iniciran od strane mladih i donositelja odluka kako bi uspostavili uspješan dijalog. Nakon završetka svih radionica na kojima će ideje aktivno razmjenjivati mladi i donositelji odluka na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini, Grad Sveta Nedelja pokrenut će proces donošenja lokalne strategije djelovanja za mlade. Partneri: Grad Sveta Nedelja nositelj, a projekt se provodi s partnerima iz Rumunjske, Španjolske i Turske. Vrijednost projekta: Ukupna vrijednost projekta je 20.000 eura

EUROPA ZA GRAĐANE

Program Europa za građane jedan je od centraliziranih programa Europske unije s ciljem promicanja suradnje među državama sudionicama Programa u područjima vezanima za zajedničku europsku povijest i aktivno europsko građanstvo. Program je namijenjen jedinicama lokalne i poručne (regionalne) samouprave, neprofitnim organizacijama (udrugama, zakladama, sindikatima i dr.), ustanovama u kulturi (kazalištima, muzejima, galerijama, knjižnicama, kulturnim centrima, centrima mladih i dr.), obrazovnim i istraživačkim ustanovama (sveučilištima, učilištima, institutima, fakultetima, školama, vrtićima i dr.). Ovaj program sufinancira projekte kojima se podiže svijest o zajedničkoj europskoj povijesti i vrijednostima te potiče aktivno sudjelovanje europskih građana u razvoju njihove zajednice. Program se sastoji od dvije cjeline cjeline: Europsko sjećanje i Demokratski angažman i građansko sudjelovanje, a u obje cjeline prihvatljivi korisnici su lokalne jedinice. Europsko sjećanje

Ovo je prioritet koji daje potporu projektima kojima se istražuju uzroci totalitarnih režima u modernoj povijesti Europe i projekte o ostalim ključnim trenucima u novijoj europskoj povijesti. Ova cjelina obuhvaća i aktivnosti u vezi s drugim prijelomnim trenucima i referentnim točkama koje su odredile noviju europsku povijest. Posebno se daje prednost aktivnostima koje potiču na snošljivost, uzajamno razumijevanje, međukulturni dijalog i pomirenje kao način nadilaženja prošlosti i izgradnje budućnosti, osobito u cilju dopiranja do mladih. Očekuje se da projekti iz ove cjeline uključe raznovrsne organizacije (lokalne jedinice, NVO, istraživački instituti itd.) Svake godine natječaj se objavljuje u istom vremenskom periodu (1. ožujka za projekte čija je provedba između 1. kolovoza 2017. i 31. siječnja 2018.)

42

Partneri na projektu nisu obavezni, ali međunarodni projekti imaju prednost, a iznosi potpore kreću se u rasponu od 12.500 - 100.000 eura.

Demokratsko angažiranje i građansko sudjelovanje Sastoji se od tri mjere i u dvjema mjerama lokalne jedinice su prihvatljivi korisnik.: Mjera bratimljenja gradova ima cilj da podupire projekte koji okupljaju široke skupine građana iz bratimljenih gradova u vezi s pitanjima koja su u skladu s ciljevima Programa. Višegodišnji prioriteti 2016.-2020. odnose se na razumijevanje i raspravu o euroskepticizmu, solidarnosti u vremenima krize, sprečavanju stigmatizacije „imigranata” i izgradnje drugačije predodžbe s ciljem poticanja interkulturalnog dijaloga i međusobnog razumijevanja te rasprave o budućnosti Europe. Lokalne jedinice mogu osmisliti projekte u kojima će organizirati konferencije, seminare, debate i slično upravo na navedene teme. Bratimljenje treba shvatiti u širem smislu, tako da se odnosi na gradove ili općine koje su potpisale ili se spremaju potpisati ugovore o bratimljenju te na gradove ili općine koje imaju drugačije oblike partnerstva koja potiču njihovu suradnju i kulturne veze. Projekt mora uključivati gradove ili općine iz najmanje 2 prihvatljive države od kojih je barem jedna država članica EU-a, dok je maksimalan iznos bespovratnih sredstava do 25.000 eura. Natječaji za ovu mjeru otvaraju se dva puta godišnje: 1. ožujka za projekte čija provedba započinje između 1. srpnja 2017. i 31. ožujka 2018. i 1. rujna za projekte čija provedba započinje između 1. siječnja 2018. i 30. rujna 2018. PRIMJERI PROJEKATA

Projekt Inter-cultural unity of citizens Kratak opis: Grad Biograd na Moru primio je financijsku potporu za projekt Intelkulturalno zajedništvo građana (Inter-cultural unity of citizens) koji je pokrenut u partnerstvu s općinama i gradovima iz Slovenije, Austrije, Mađarske i Hrvatske. Projekt se temeljio na valorizaciji nematerijalne kulturne baštine kroz prijenos znanja i primjera dobre prakse, učenje iz povijesti i gradnju zajedničke europski orijentirane budućnosti. U tu svrhu u periodu od lipnja do studenog 2011. održale su se tri manifestacije: Festival izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklora u Biogradu na Moru, Folklorni festival u Moravskim toplicama i završna konferencija u Grubišnom Polju.

Mjera Mreža gradova ima u cilju potaknuti gradove na dugoročnu suradnju u istraživanju, dijeljenju resursa i interesa, stjecanju utjecaja ili suočavanju sa zajedničkim izazovima. Općine, gradovi i udruženja koji zajedno rade na zajedničkoj temi u dugoročnoj perspektivi mogu poželjeti


razviti mreže gradova koje će njihovu suradnju učiniti trajnijom. Umrežavanje općina i gradova u vezi s pitanjima od zajedničkog interesa važno je sredstvo razmjene dobrih praksi. Bratimljenje je snažna veza koja povezuje općine i gradove te bi stoga potencijal mreža nastalih nizom veza bratimljenih gradova trebao biti iskorišten za razvoj tematske i dugotrajne suradnje među gradovima. Europska komisija podupire razvoj takvih mreža, što je važno za strukturiranu, intenzivnu i višestruku suradnju, pridonoseći tako povećanju utjecaja Programa. Projekt treba uključivati općine/organizacije iz najmanje četiri države sudionice programa od kojih je najmanje jedna država članica EU-a. Iznos potpore iznosi od 10.000 do 150.000 eura. Natječaji za ovu mjeru otvaraju se dva puta godišnje: 1. ožujka za projekte čija provedba započinje između 1. srpnja 2017. i 31. ožujka 2018. I 1. rujna za projekte čija provedba započinje između 1. siječnja 2018. i 30. lipnja 2018.

LIFE

LIFE program je financijski instrument EU za okoliš i klimatske aktivnosti. Cilj LIFE-a je doprinijeti implementaciji, ažuriranju i razvoju europske politike i zakonodavstva iz područja okoliša i klime kroz sufinanciranje projekata koji imaju europsku dodanu vrijednost. Europska komisija (DG Environment and DG Climate Action) upravlja LIFE programom. Komisija je delegirala provedbu velikog broja LIFE komponenti na Agenciju za mala i srednja poduzetništva (Executive Agency for Small and Medium-sized Enterprises EASME). Vanjski timovi za odabir, monitoring i komunikaciju daju podršku Komisiji i EASME. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u Hrvatskoj je Nacionalna kontakt točka za Program LIFE i organiziralo je ove godine seriju jednodnevnih radionica namijenjenih djelatnicima državnih i javnih institucija, jedinica lokalne i područne samouprave, poduzetničkih potpornih institucija (razvojne agencije, poduzetnički centri, poslovni parkovi…) koji se bave informiranjem i pomoći u pripremi projekata za programe i fondove Unije. LIFE program doprinijet će održivom razvoju i postizanju ciljeva iz Strategije Europa 2020, Sedmog Akcijskog plana za okoliš i drugih relevantnih EU strategija i planova na području okoliša i klimatskih aktivnosti.

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, poduzetnici i neprofitne organizacije. Ukupan proračun Europske unije za Program LIFE 2014.– 2020. iznosi 3,46 milijardi eura, od čega je za potprogram Okoliš namijenjeno 2,59 milijardi eura, a 0,86 milijardi eura za potprogram Klimatske aktivnosti. Višegodišnjim programom rada za razdoblje 2014.– 2017. definirane su nacionalne alokacije za potprogram Okoliš te je Hrvatskoj na raspolaganju nešto više od 20 milijuna eura.

Za potprogram Klimatske aktivnosti nema nacionalnih alokacija. Program LIFE odabrane projekte sufinancira u iznosu do 60% prihvatljivih troškova, odnosno do visine 75% za prioritetne vrste i staništa iz prioritetnog područja Prirode i bioraznolikosti (sukladno EU direktivama o pticama i staništima). Korisnici projekta moraju sudjelovati s vlastitim financijskim sredstvima, a moguće je uključiti i sufinancijera koji ne sudjeluje u projektnim aktivnostima, već doprinosi zatvaranju financijske konstrukcije. Očekuje se da LIFE projekti ostvaruju značajne rezultate na razini Europske unije, doprinose ostvarenju posebnih ciljeva Unije, imaju potencijal za repliciranje i korištenje projektnih aktivnosti i rezultata za vrijeme i nakon završetka projekta. Europska unija kroz Program LIFE sufinancira pilot, demonstracijske, informacijske i projekte najbolje prakse iz područja zaštite okoliša, učinkovitosti resursa, prirode i bioraznolikosti kroz potprogram Okoliš te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih kroz potprogram Klimatske aktivnosti. Prioritetno područje Okoliš i učinkovito korištenje resursa namijenjeno je projektima koji za cilj imaju razvoj inovativnih metoda i pristupa u rješavanju i poboljšanju stanja u određenim tematskim prioritetima: otpad, vode, učinkovito iskorištavanje resursa, tlo, šume, buka, kemikalije, prelazak na kružno gospodarstvo te smanjenje onečišćenja zraka. Kroz prioritetno područje Prirode i bioraznolikosti financiraju se projekti usmjereni na doprinos razvoju i provedbi politika i zakonodavstva Europske unije, zaustavljanje i smanjenje gubitka bioraznolikosti, podršku mreži Natura 2000 te borbu protiv narušavanja ekosustava. Projekti iz prioritetnog područja Upravljanja i informacija na području okoliša usmjereni su na informiranje i podizanje svijesti o pitanjima očuvanja okoliša uključujući potporu javnosti i dionika za razvoj i provedbu okolišnih politika i zakonodavstva Europske unije kao i razvoj informacijskih sustava i alata za njegovo provođenje. Projekti u okviru prioritetnog područja Ublažavanja klimatskih promjena doprinose prelasku na gospodarstvo s niskim emisijama stakleničkih plinova te povećanju korištenja obnovljivih izvora energije. Projekti u okviru prioritetnog područja Prilagodbe na klimatske promjene usmjereni su na poboljšanje upravljanja poplavnim i obalnim područjima, uvođenje adaptacijskih mjera u urbanim područjima kao i u sektore poljoprivrede, šumarstva i turizma na planinskim područjima i otocima te stvaranje održivog vodnog gospodarstva na sušnim područjima. Projekti iz prioritetnog područja Upravljanja i informacija na području klime usmjereni su na podizanje svijesti te ostvarivanje potpore javnosti i dionika za provedbu mjera za ublažavanje klimatskih promjena te prilagodbu na njih, razvoj klimatskih strategija i novih političkih mjera za njihovo provođenje,

43


primjenu zakonodavstva kao i poticanje prelaska na nove tehnologije za postizanje klimatskih ciljeva Europske unije.

Europska komisija jedanput godišnje raspisuje natječaj za projektne prijedloge. Natječaji za sve potprograme otvoreni su 28. travnja 2017. i zatvaraju se 07. rujna 2017. u 16 po briselskom vremenu. Detaljnije kriterije svakog poziva na dostavu projektnih prijedloga pronađite na služenim stranicama Europske komisije koji se odnosi na LIFE program: http://ec.europa.eu/environment/life/ funding/life2017/ PRIMJERI PROJEKATA

Grad Radom iz Poljske je isfinancirao projekt LIFERADOKLIMA PL u sklopu kojeg je povećana otpornost na klimatske promjene izgradnjom zelenoplave infrastrukture za upravljanje sustavom obrane od poplava i za to su dobili 2.933.976 eura. Rumunjska je kroz program LIFE zaštitila vukove (707.175 eura) i planinske lance, njihovu floru i faunu (370.106 eura) dok je Švedska očistila rijeke koje su bile izložene onečišćenju uzrokovanom procesom proizvodnje drvne industrije (7.829.810 eura). Brojne druge primjere možete pronaći na: http:// ec.europa.eu/environment/life/project/Projects/

OBZOR 2020

Obzor 2020 je program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014. – 2020. koji objedinjuje aktivnosti FP7 (eng. Seventh Framework Programme) i CIP (eng. Competitiveness and Innovation Framework Programme) programa iz ranije financijske perspektive 2007.-2013. U novoj financijskoj perspektivi na razini Unije za program Obzor 2020 izdvojen je proračun u iznosu od 78,6 milijardi eura. Obzor 2020 doprinijet će ostvarivanju ključnih ciljeva postavljenih unutar strateških dokumenata Europske unije vezanih za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Glavni cilj Obzora 2020 je pružanje rješenja i odgovora vezanih za gospodarsku krizu, investiranje u nove poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanje globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Glavni instrumenti Obzora 2020 su: bespovratna sredstva za istraživanje i razvoj (100% financiranje svih aktivnosti i sudionika u konzorciju s najmanje tri partnera iz tri različite države članice ili pridružene države), bespovratna sredstva za inovacije (70% financiranja svih aktivnosti i sudionika u konzorciju), aktivnosti potpore i koordinacije (100% financiranje svih aktivnosti), sufinanciranje aktivnosti (cofunding), instrument za MSP, predkomercijalna nabava, javna nabava inovativnih rješenja i nagrade. Prioriteti

44

Obzora 2020 su izvrsna znanost, industrijsko vodstvo i društveni izazovi. Lokalne jedinice prihvatljivi su korisnici u trećem prioritetu Društveni izazovi. Prioritet Društvenih izazova financira istraživanja u području sigurnosti hrane, održive poljoprivrede i šumarstva, istraživanje mora, podmorja i unutarnjih voda te bioekonomije. Ovaj prioritet posebno je interesantan za gradove jer omogućuje financiranje projekata u prometu, energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša, zdravlju i mnogim drugim područjima. Ovaj prioritet obuhvaća različite aktivnosti - od istraživanja pa sve do tržišta s naglaskom na inovacije u najširem smislu, kao što su pilot i demonstracijski projekti, podrška za javnu nabavu, društvene inovacije i drugi oblici inovacija, kao i uspostavljanje veza s aktivnostima europskih inovacijskih partnerstava. Financiranje projekata je usredotočeno na sljedeće društvene izazove: 1. Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života (bolja promocija zdravog načina života i prevencija bolesti, razumijevanje razvoja bolesti i bolju dijagnostiku, razvoj ranih metoda dijagnosticiranja i praćenja bolesti, poboljšanje određivanja sklonosti za razvoj bolesti, poboljšanje pripravnosti, razvoj boljih preventivnih cjepiva)

2. Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i bioekonomija (razvoj održivih poljoprivrednih i šumarskih sustava, razvoj koncepata i politika za poticanje ruralnog razvoja, razvoj prehrambenih procesnih metoda koje koriste manje resursa i proizvode manje nusproizvoda, otpada i stakleničkih plinova, razvoj održivog i ekološkog ribarstva i konkurentne europske akvakulture u kontekstu globalne ekonomije te poticanje morskih inovacija kroz biotehnologiju i pametan „plavi rast“, jačanje bioekonomije pomoću pretvaranja tradicionalnih industrijskih procesa i proizvoda u energetski učinkovite bioresurse, razvoj integriranih biorafinerija, korištenje biomase iz primarne proizvodnje, biootpada i nusproizvoda bioindustrije)

3. Sigurna, čista i učinkovita energija (istraživanje i cjelovita testiranja novih koncepata, netehnoloških rješenja; učinkovitije, društveno prihvatljive i pristupačne tehnološke komponente i sustavi s ugrađenom inteligencijom kako bi u stvarnom vremenu upravljanje energijom bilo na gotovo nultoj razini emisija; istraživanje, razvoj i cjelovita demonstracija inovativnih obnovljivih izvora energije te prikupljanje i skladištenje ugljika i tehnologije koje nude niže cijene, ekološki sigurnije s višom razinom učinkovitosti pretvorbe i veće dostupnosti za različita tržišta i radnih okruženja; istraživanje, razvoj i cjelovita demonstracija tehnologije kako bi bioenergija bila tržišno konkurentnija i održiva, a alternativni izvori energije tržišno dostupniji pokazujući određenu dugoročnost upotrebe; multidisciplinarno istraživanje energetske tehnologije (uključujući vizionarske akcije) i zajednička provedba paneuropskih istraživačkih programa i infrastrukture svjetske klase)


4. Pametan, zeleni i integrirani promet (fokus aktivnosti je na smanjenju potrošnje resursa i emisija stakleničkih plinova te poboljšanje učinkovitosti vozila, ubrzanje razvoja i implementacije nove generacije električnih vozila i pogonskih sustava na alternativna goriva; promicanje integriranog pristupa prometu od vrata do vrata kako bi se poboljšala intermodalnost i raspoređivanje pametnog planiranja i upravljanja rješenjima u svrhu smanjenja prometnih nesreća i postizanju veće sigurnosti; razvijanje nove generacije inovativnih prijevoznih sredstava i priprema terena za sljedeću, radeći na novim konceptima i dizajnu pametnog sustava upravljanja i proizvodnje)

5. Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine (razvijanje i procjena inovativnih, isplativih i održivih mjera prilagodbe i smanjenja učinaka klimatskih promjena, ciljajući na CO2 i ostale stakleničke plinove, uzimajući u obzir tehnologijska i netehnologijska zelena rješenja; jačanje eko-inovativnih tehnologija, procesa, usluga i proizvoda i poticanje njihovog pozicioniranja na tržištu; potpora inovativnim politikama i društvenim izazovima) 6. Europa u promjenjivom svijetu - uključiva inovativna i promišljena društva (izgradnja otpornih, uključivih, participativnih, otvorenih i kreativnih društava u Europi uzimajući u obzir migracije, integracije i demografske promjene; jačanje uloge Europe kao globalnog čimbenika, posebice u području ljudskih prava i globalne pravde; promicanje inovativnog prostornog i urbanog planiranja i oblikovanja; istraživanje novih oblika inovacija, s posebnim naglaskom na društvene inovacije i kreativnost; prepoznavanje potencijala svih generacija te suradnja s trećim zemljama; istraživanje povijesti, književnosti, umjetnosti, filozofije i religije europskih država i regija kao i njihov utjecaj na suvremenu europsku raznolikost; uloga Europe u svijetu)

7. Sigurna društva (izbjegavanje incidenata i ublažavanje potencijalnih posljedica kroz razvoj novih tehnologija, borbu i prevenciju kriminala, krijumčarenja i terorizma; razvoj tehnologija i sposobnosti potrebnih za poboljšanje sustava, opreme, alata, procesa i metoda za ubrzanu identifikaciju kako bi se poboljšala granična sigurnost; upravljanje kriznim situacijama; zaštita društva; jačanje otpornosti na prirodne katastrofe; odgovori na izazove klimatskih promjena) OTVORENI NATJEČAJI

Trenutno je otvoreno više od 50 poziva na dostavu projektnih prijedloga iz sva tri prioritetna područja. Detalje svakog natječaja možete pogledati na službenim stranicama Agencije za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu Europske komisije: https://ec.europa. e u / re s e a rc h / p a r t i c i p a n t s / p o r t a l / d e s k t o p / e n / opportunities/h2020/

45


4. EU incijative za gradove

Na razini Europske unije svake se godine gradovi natječu za titulu europske prijestolnice kulture, mladih i sporta. Svrha strateškog određivanja za sudjelovanje u ovim natječajima ne treba biti samo nagrada već prije svega trebaju poslužiti kao motivacija za razvoj, modernizaciju, kreiranje, primjenu i promociju novih rješenja.

Kod nas je najpoznatija Europska prijestolnica kulture1. Riječ je o inicijativi koju je pokrenula tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercouri 1985. godine s ciljem osnaživanja kulturnih i gospodarskih veza gradova Europske unije. Nagrada se financira iz Programa Kreativna Europa i iznosi 1,5 milijuna eura.

Ova je inicijativa do danas postala jedna od najprestižnijih i najcjenjenijih kulturnih inicijativa u Europi. Cilj je istaknuti europsko kulturno bogatstvo i raznolikost te pridonijeti zbližavanju europskih naroda i njihovome boljem međusobnom razumijevanju kroz očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi, povećati osjećaj pripadnosti građana zajedničkome kulturnom prostoru i poticati kulturni doprinos dugoročnom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i prioritetima2. Titula Europske prijestolnice kulture dodjeljuje se svake godine najviše jednom gradu u svakoj od dvije države članice prema rasporedu definiranome u Odluci Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033.3

Slijedom te odluke, s obzirom da će jedan hrvatski i irski grad 2020. godine biti Europske prijestolnice kulture, Ministarstvo kulture je 11. lipnja 2014. godine objavilo Poziv za podnošenje prijava za inicijativu Unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu. Na natječaj su se javili Dubrovnik s programom “Grad u stvaranju”, Osijek s projektom “Kisik”, Pula s projektom “Demilitarizirajmo” i Rijeka s programom „Luka raznolikosti“, koja je odabirom

Povjerenstva sastavljenog od stručnjaka iz Europske komisije, Europskoga vijeća, Europskoga parlamenta, Odbora regija i dvije predstavnice Hrvatske i postala Europska prijestolnica kulture 2020.4

Nova prilika za hrvatske gradove da postanu prijestolnice kulture bit će nakon 2033. Međutim, ima i drugih inicijativa poput iCapital - Europska prijestolnica inovacija. Inicijativa je započela 2014. kada je izabrana Barcelona, a tu vrijednu titulu 2016. ponio je Amsterdam. Svaki grad usmjeren na razvoj inovacija može postaviti i ostvariti cilj da postane Europska prijestolnica inovacija5, no put do nagrade treba biti detaljno razrađen i u njega je važno uložiti i sredstva i vrijeme, a prije svega povezati donositelje odluka s građanima. Izgrađenost okoliša i povezanost gradskih vlasti s građanima, nevladinim organizacijama i drugim institucijama stvaraju platformu za rast i razvoj kreativnosti i inovacija na specifične i različite načine. Zato je cilj ove nagrade odati priznanje gradovima koju ulažu najviše u promociju inovacija i njihovom primjenom povećanju kvalitete života svojih građana. Na natječaju mogu sudjelovati gradovi s više od 100.000 stanovnika koji su usmjereni na razvoj učinkovitog inovacijskog ekosustava koji stvara inovativan, inspirativan, interaktivan, integriran i utjecajan grad gdje povezanost s građanima čini inovacije vidljivima. Cilj je nagraditi dosadašnja rješenja ali istovremeno i potaknuti grad na razvoj novih inovacija. Iz tog razloga, osim titule iCapital - Europska prijestolnica inovacija, nagrada je i novčana i iznosi milijun eura za prvoplasirani i 100.000 za drugo i trećeplasirani grad.

Kako bi grad osvojio nagradu ispituje se razina inovativnosti, odnosno eksperimentiranja s novim rješenjima koja odgovaraju svakodnevnim izazovima

__________________________________________ 1 https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/actions/capitals-culture_en 2 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=10890 3 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L:2014:132:FULL&from=HR 4 http://www.rijeka2020.eu/hr/ 5 https://ec.europa.eu/research/prizes/icapital/index.cfm 46


s kojima se grad susreće poput rasvjete, prijevoza, parkirnih mjesta, zelenih površina, zaštite obalnog pojasa, komunalne infrastrukture itd. Posebna se pažnja poklanja načinu na koji gradovi kreiraju lokalne uvjete za razvoj inovacija kroz:

1. Eksperimentiranje - razvoj inovativnih koncepata, procesa, sredstava i modela upravljanja i na koji ih način primjenjuju u svakodnevnom životu; 2. Angažman građana - koje dodatne mogućnosti grad nudi stanovnicima i na koji način oni sudjeluju u kreiranju i primjeni inovativnih rješenja; 3. Širenje – koliko je grad privlačan za nove talenate, resurse, izvore financiranja i investicije i služi li kao primjer drugim gradovima; 4. Pozitivno mijenjanje – kakav je i koliki konkretan utjecaj primjene inovativnog rješenja na svakodnevni život u gradu. Upravo su ovo smjernice koje bi svaki grad trebao pratiti u svom razvoju jer pridonose gospodarskom rastu, jačanju konkurentnosti i prepoznatljivosti. Hrvatski gradovi zbog svoje burne i duge povijesti i bogatog kulturnog nasljeđa s pravom se uvrštavaju među neke od najljepših u Europi, ali ljepota nije dovoljna za uspjeh. Trebaju nam gradovi koji privlače ljude, a ne oni iz kojih stanovnici sele. Amsterdam je titulu iCapital - Europska prijestolnica inovacija zaradio zahvaljujući projektu pretvaranja industrijskog zemljište uz rijeku u samoodrživo selo. Ovaj dio grada nekad je bio iznimno zagađen, a danas na njemu rastu biljke koje pročišćavaju tlo, brodovi se kreću na biološka goriva, ostala energija dolazi od solarnih panela, a skladište i kišnicu koji nakon pročišćavanja koriste kao pitku vodu.

3. Sudjeluju li mladi u projektima, 4. Na koji su način mladi formalno uključeni u proces donošenja odluka te 5. Sveukupni utjecaj mladih na ekonomski, društveni, politički i kulturni razvoj grada. Uz to, važno je detaljno pojasniti sadašnje prilike u kojima se mladi u određenom gradu nalaze, kao i najveće izazove i planove za njihovo rješavanje u budućnosti. U izradi programa Europske prijestolnice mladih ključni su: sudjelovanje mladih u procesu, izazovi koje žele riješiti, projekti koje žele provesti za poboljšanje života; suradnja između predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i organizacija mladih i njihovo sudjelovanje u procesu donošenja odluka; europska dimenzija koja ima za cilj ojačati odnos između europske i lokalne razine kroz projekte koji će jasno biti povezani s europskim politikama za mlade; povezanost koja se očituje u jasnoj viziji i koracima za ostvarenje ciljeva koji se želi postići kroz godinu dana te utjecaj tih aktivnosti na život mladih; vjerodostojnost se mora očitavati u preciznim podacima i detaljnim planovima koji su mjerljivi, realni i ostvarivi. Odabir tema i aktivnosti ovisi o izboru natjecatelja, a neovisni žiri sastavljen od dosadašnjih sudionika i predstavnika mladih odlučuje o konačnom pobjedniku. Kako bi grad ponio titulu Europske prijestolnice mladih, potrebno je prijaviti se tri godine unaprijed. Novi krug prijava bit će otvoren u studenome 2017. za titulu 2021.

Još je jedna inicijativa na razini Europske unije koja donosi dodanu vrijednost gradovima, a to je Europska prijestolnica mladih6. Riječ je o projektu kojeg provodi krovna europska organizacija mladih European Youth Forum u suradnji s Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe.

Cilj ove inicijative jest osnažiti vezu između europske i lokalne razine približavanjem ciljeva europskih politika za mlade što većem broju ljudi. Uz to, važno je osnažiti mlade u njihovim nastojanjima da budu aktivni sudionici procesa donošenja odluka na lokalnoj razini i kreiranja inovativnih rješenja. Kako bi ponijeli ovu titulu gradovi moraju pokazati: 1. Na koji način su mladi uključeni u njihov razvoj, 2. Kako se kreiraju i primjenjuju politike za mlade,

__________________________________________ 6 www.europeanyouthcapital.org/ 47


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

EU vodič za uspješan i održiv razvoj gradova i općina  

Posebno izdanje informativnog mjesečnika I'M o mogućnostima uspješnog razvoja gradova i općina u Hrvatskoj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you