__MAIN_TEXT__

Page 1

travanj / 2018. posebno izdanje

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

EUROPSKI FOND ZA STRATEŠKA ULAGANJA

– stanje provedbe, izazovi i prilike u EU s posebnim osvrtom na Hrvatsku i susjedne države nečlanice

1


travanj / 2018. posebno izdanje

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

EUROPSKI FOND ZA STRATEŠKA ULAGANJA

– stanje provedbe, izazovi i prilike u EU s posebnim osvrtom na Hrvatsku i susjedne države nečlanice

Sadržaj 4

Uvod: Plan ulaganja za Europu – poticaj za stvaranje radnih mjesta i brži rast i razvoj

6

Europski fond za strateška ulaganja – institucionalni okvir i primjeri projekata

19

Stanje korištenja sredstvima EFSU-a u Republici Hrvatskoj

24

Stanje korištenja sredstvima EFSU-a u šest država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u

27

Tehnička pomoć za pripremu te jačanje vidljivosti projekata

31

Aktivnosti ureda

Impressum

Izdavač Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić Glavna urednica mr.sc. Ivana Maletić Autori Ivana Maletić Ivana Petričko Tea Japunčić Alen Halilović Domagoj Badžim Benjamin Kardum Ema Brnardić Kristina Kosor Maja Butorac

Grafičko oblikovanje Blanka Poljak Franjković

Pišite nam! ZAGREB Trg žrtava fašizma 4 10 000 Zagreb

STRASBOURG Parlement européen Bât. Louise Weiss T09033 1, avenue du Président Robert Schuman CS 91024 F-67070 Strasbourg Cedex +33(0)3 88 1 75734 +33(0)3 88 1 79734 BRUXELLES Parlement européen Bât. Altiero Spinelli 14E165 60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Bruxelles/Brussel +32(0)2 28 45734 +32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.com ivana.maletic@europarl.europa.eu facebook.com/ivana.maletic.cro www.twitter.com/maleticivana www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic


Europska investicijska banka, uz to što upravlja EFSU-om i dodjeljuje garancije i zajmove, organizira i tehničku pomoć za pripremu projekata te portal za objavu i promoviranje projekata s ciljem privlačenja privatnih investitora koji će potpomognuti sredstvima – garancijama EFSU-a i povoljnim zajmovima – biti spremniji za preuzimanje rizika i pokretanje novih poslova.

Uvodna riječ

Od početka ekonomske krize 2008. do 2013. razina investicija u EU-u pala je za više od 18 % zbog sve manje dostupnosti izvora financiranja. Europska komisija kao odgovor na taj problem odlučila je promijeniti dotadašnju usmjerenost politika sa stabilnosti i štednje na investicije, rast i stvaranje radnih mjesta. Osmišljen je Plan ulaganja za Europu za čiju je realizaciju osnovan Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) iz kojeg se izdaju garancije za financiranje rizičnijih projekata koji bez garancije ne bi mogli doći do financijskih sredstava te se nikada ne bi uspjeli realizirati. Cilj je mobilizirati što više privatnih izvora financiranja za financiranje rizičnijih investicija i ulaganje u srednje i malo poduzetništvo. Zdravim i uspješnim poslovima koji imaju potencijal za rast i razvoj ne trebaju subvencije već kapital i povoljni zajmovi i upravo im se to EFSU-om želi dati.

Cilj Plana ulaganja za Europu je gospodarski rast i razvoj Europske unije te otvaranje novih radnih mjesta, a za to nisu dovoljni samo dostupni izvori financiranja već i dobro pripremljeni projekti, set mjera vezanih uz strukturne reforme i stvaranje povoljnih uvjeta poslovanja te jačanje jedinstvenog tržišta. Bez dovoljnog broja kvalitetno pripremljenih projekata spremnih za realizaciju te sigurnog i stabilnog tržišta u koje investitori imaju povjerenje nemoguće je podići razinu ulaganja i koristiti se uspješno bilo kojim izvorom financiranja, od ESI fondova do garancija EFSU-a. Zbog nedostatka kvalitetnih projekata i njihovog promoviranja, privatni investitori zaobilaze Europu iako je poželjno mjesto za investicije. To je važna poruka svim državama članicama pa tako i nama u Hrvatskoj; ne možemo čekati da investitori sami dolaze i raspituju se o mogućnostima ulaganja, važno je pripremiti i objaviti popis projekata za koje tražimo dolazak investitora u Hrvatsku te se aktivno baviti njihovom promocijom i pozivanjem investitora. Izvori financiranja su dostupni, sredstava ima, važno je povezati ih s projektima.

Europska komisija je, uz uspostavu EFSU-a, predstavila i nove smjernice o primjeni postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se ojačala poveznica između strukturnih reformi, investicija i fiskalne odgovornosti u poticanju ekonomskog rasta i stvaranju novih radnih mjesta. Smjernice koje Komisija primjenjuje imaju tri ključna cilja: osnažiti uspješnu implementaciju strukturnih reformi, promovirati projekte, osobito u kontekstu EFSU-a, te posvetiti više pažnje ekonomskom ciklusu u državama članicama. Na temelju jasnog i kvalitetnog plana strukturnih reformi države članice, koje su u proceduri prekomjernog deficita, mogu dobiti produljenje roka za korekciju odnosno mogućnost sporije fiskalne konsolidacije jer je važno ostaviti dovoljno prostora za nova ulaganja i troškove provedbe reformi. Mogućnosti za financiranje projekata je puno; tako Hrvatska, uz 10,7 milijardi eura iz ESI fondova, kao država članica EU-a može koristiti i brojne druge izvore financiranja poput programa Unije (Erasmus+, Obzor 2020, COSME, CEF, Wifi4EU i slično), povoljne zajmove EIB-a i EBRD-a te najnoviji EFSU. Samo o nama tj. o našoj dobroj organizaciji, pravovremenoj i kvalitetnoj pripremi projekata, povoljnim uvjetima za poslovanje te brzoj i učinkovitoj administraciji ovisi uspješnost korištenja svim ovim izvorima i preokretanje gospodarskih trendova. Zato je nužno mijenjati se, modernizirati, pratiti trendove, u potpunosti pojednostavniti administraciju, ukloniti sve prepreke poduzetnicima te na prvo mjesto staviti proizvođače, inovatore i izvoznike.

Cilj ovog našeg posebnog izdanja je približiti mogućnosti financiranja projekata u Republici Hrvatskoj korištenjem garancijama iz EFSU-a te tako povećati razinu korištenja i ovim izvorom. Europska komisija kontinuirano naglašava kako EFSU ne može implementirati sama a to je zadaća država članica. Potrebni su posrednici za male i srednje poduzetnike odnosno aktivne financijske institucije, te uspostava nacionalnih i regionalnih platformi za investicije. Poduzeća mogu direktno kontaktirati EIB vezano uz mogućnost financiranja ili pripreme projekata koje imaju. Samo će tako EFSU potaknuti rast, razvoj i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić


Uvod: Plan ulaganja za Europu – poticaj za stvaranje radnih mjesta i brži rast i razvoj Plan ulaganja za Europu nije jedna stimulirajuća mjera ili fond, to je proces i cjelovit program koji treba implementirati u cjelini kako bi se potaknuli rast i razvoj europskog gospodarstva. Sastoji se od tri osnovna stupa: 1. Mobiliziranje financijskih sredstava za investicije, 2. Prepoznavanje i priprema projekata, 3. Pojednostavljivanje zakonodavnog okvira i jačanje jedinstvenog tržišta.

S ciljem mobiliziranja financijskih sredstava osnovan je, u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB), Europski fond za strateška ulaganja (EFSU). U prvoj fazi EIB je u taj Fond izdvojio pet milijardi eura, a u drugoj dodatnih 2,5 milijardi eura nakon donošenja odluke o produljenju EFSU-a tzv. EFSU 2.0. Usto, 16 milijardi eura investicijskog potencijala temelji se na garancijama iz europskog proračuna iz kojeg je osam milijardi eura izdvojeno iz programa Obzor 2020, Instrumenta za povezivanje Europe (engl. Connecting Europe Facility – CEF) i proračunskih rezervi, a nakon odluke o produljenju EFSU-a ovo izdvajanje povećano je sa 16 na 26 milijardi eura. Svrha EFSU-a je investiranje u rizičnije projekte u području istraživanja, inovacija, energetike, prometne i društvene infrastrukture, obrazovanja i znanosti, a ova područja su se produljenjem EFSU-a proširila i na poljoprivredu, ribarstvo, šumarstvo, kao i na mjere koje se odnose na klimu.

Da bi se sredstva mogla investirati, potrebno je imati dobro pripremljene, strukturirane projekte. Upravo zbog nedostatka predstavljanja i strukturiranja kvalitetnih projekata privatni investitori zaobilaze Europu, iako je poželjno mjesto za investicije. EIB u suradnji s državama članicama priprema projekte za privlačenje privatnih investitora koji će, potpomognuti sredstvima odnosno garancijama EFSU-a, biti spremniji za preuzimanje rizika i pokretanje novih poslova. Treći dio programa za investicije, rast i nova radna mjesta je smanjivanje administrativnog opterećenja, kreiranje povoljnog i poticajnog poslovnog okruženja,

4

pojednostavljivanje zakonodavstva, stvaranje kvalitetnijeg jedinstvenog tržišta s posebnim naglaskom na tržište kapitala. To su europske strukturne reforme koje Europska komisija od 2014. stavlja u prvi plan i želi provesti, a bez kojih nema rasta, razvoja i investicija.

I samo kreiranje popisa projekata te njihova priprema svojevrsna je reforma jer se od država članica traži da mijenjaju stavove i postanu aktivnije u komunikaciji s privatnim investitorima. Neke su u tome daleko ispred drugih, ali čitava se Europa u tom smjeru treba mijenjati. Države moraju imati strategije razvoja i projekte kojima se ostvaruju zacrtani ciljevi rasta i razvoja. One koje to imaju, više i brže koriste se garancijama EFSU-a, ali i svim ostalim instrumentima financiranja projekata. Uspjeh i rezultat Plana ulaganja za Europu ovisi o svima, ali je činjenica da je Europa pokretanjem ovog Plana okrenula novu stranicu: iz stabilnosti i štednje, u investicije, rast i stvaranje radnih mjesta.

EFSU, kao glavni dio Plana ulaganja, usmjeren je na financiranje projekata koji imaju veću rizičnost od projekata koji su prihvatljivi za kreditiranje u uobičajenom poslovanju. Izravno financiranje EIB-a uz garanciju EFSU-a moguće je za projekte veće od 50 milijuna eura dok se projekti malih i srednjih poduzetnika te srednje kapitaliziranih poduzeća, ukupnog iznosa do 50 milijuna eura, financiraju putem financijskih posrednika koji djeluju u državi članici u sklopu financijskog Okvira EIB-a za infrastrukturu i inovacije (engl. Infrastructure and Innovation Window, IIW) i financijskog Okvira Europskog investicijskog fonda (EIF) za MSP-ove (engl. Window for Small and Medium Enterprises, SMEW). Instrumenti koje EFSU nudi potencijalnim investitorima obuhvaćaju kredite, proizvode dioničarskog tipa, jamstva te proizvode za povećanje kreditiranja i stimuliranja tržišta kapitala. Na EFSU mogu se prijaviti mikro, mala i srednja poduzeća, javna poduzeća i institucije, nacionalne investicijske banke te ugovorne investicijske platforme. S ciljem povećanja vidljivosti projekata i bržeg privlačenja


investitora Europska komisija uspostavila je Europski portal investicijskih projekata (engl. European Investment Project Portal, EIPP).

Potpredsjednik Jyrki Katainen na plenarnoj raspravi u Europskom parlamentu o EFSU-u 2.0 u prosincu 2017. istaknuo je da je EFSU uspio pokrenuti dodatna ulaganja u vrijednosti od 250 milijardi eura. Prema podacima EIB-a, ulaganja EFSU-a do kraja 2017. povećat će europski BDP za 0,67 % te broj radnih mjesta za 690.000 do 2020. Važna poruka poduzetnicima, vezano uz realizaciju garancija iz EFSU-a, jest da ne trebaju odobrenje ili podršku Vlade i lokalnih jedinica već sami mogu kontaktirati EIB čiji će im stručnjaci pomoći, ocijeniti projekte i uputiti na izvore financiranja.

Druga bitna poruka je da su za implementaciju potrebni i lokalni posrednici za financiranje malih i srednjih poduzetnika preko kojih će se realizirati zajmovi, ali i drugi financijski instrumenti. To je za Republiku Hrvatsku prilika da unaprijedi financiranje malih i srednjih poduzetnika.

Nadalje, i privatni rizični fondovi mogu zatražiti sredstva iz EFSU-a kako bi mogli financirati svoje korisnike. Europska komisija u suradnji s EIB-om snažno podupire države članice i regije da uspostave nacionalne i regionalne, pa čak i prekogranične investicijske platforme koje će služiti kao neka vrsta fonda u koji se mogu ulagati javna sredstva, sredstva iz promotivne banke, mirovinskih fondova i osiguravajućih kuća. Investicijska platforma moći će dobiti podršku EFSU-a te tako uz garanciju investirati u rizične projekte ili javno-privatna partnerstva.

do garancija EFSU-a. Garancijama EFSU-a mogu se koristiti i poduzetnici, ali i javne institucije u državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU-u pa se u četvrtom dijelu daje pregled propisanog okvira za korištenje sredstvima EFSU-a u tim institucijama. Nažalost, još nema primjera projekata iako se iz analize korištenja drugim izvorima EU-a može zaključiti da potreba i potencijala za korištenje sredstvima EFSU-a ima više nego dovoljno. Nedostaju promotivne i edukativne aktivnosti kojima bi se potaknulo korištenje sredstvima EFSU-a i u državama nečlanicama. U posljednjem, petom dijelu predstavljen je način funkcioniranja Savjetodavnog centra za ulaganja koji je jedinstvena kontakt-točka ulagačima i nositeljima projekata i najlakši put za realizaciju tehničke pomoći za pripremu i / ili provedbu projekta, ali i dobivanje savjeta o prihvatljivosti projekta za garanciju EFSU-a. Uz to, opisan je Europski portal za projekte gdje se predstavljaju i promoviraju projekti za koje se traže ulagači, što nije vezano isključivo uz financiranje iz EFSU-a, ali, naravno, dio koji nedostaje za ulaganja koja se žele privući može se pokriti garancijom EFSU-a odnosno zajmom EIB-a.

Najveći izazov u provedbi EFSU-a predstavlja nedostatak svijesti jer 85-90 % potencijalnih investitora još uvijek nema dovoljno znanja o mogućnostima EFSU-a. Upravo zbog toga važno je pripremati materijale i organizirati događaje u državama članicama zajedno s predstavništvom Europske komisije i predstavništvom EIB-a. Neophodno je osigurati direktan kontakt s poduzetnicima, regionalnim i lokalnim vlastima te financijskim posrednicima u smislu prijenosa informacija o EFSU-u i prezentiranju primjera dobre prakse.

Na temelju ove preporuke pripremljen je materijal koji je pred vama i gdje je, u drugom dijelu, objašnjen način na koji je EFSU organiziran i kako se njime koristiti, navedeni su primjeri projekata po pojedinim područjima koja se financiraju te pregled iskorištenosti garancija EFSU-a po državama članicama. Nakon toga, u trećem dijelu dan je pregled sustava za korištenje sredstvima EFSU-a u Republici Hrvatskoj s primjerima projekata koji se provode kod nas i uputama poduzetnicima i javnim poduzećima kome se prijaviti i kako doći

5


Europski fond za strateška ulaganja – institucionalni okvir i primjeri projekata U svrhu oporavka Europske unije od posljedica gospodarske i ekonomske krize iz 2008., Europska komisija je 2014. pokrenula inicijativu pod nazivom Plan ulaganja za Europu, tzv. Junckerov plan. Riječ je o inicijativi za povećanje ulaganja diljem EU-a i poticanje dugoročnog gospodarskog rasta, čime se podupiru postojeći napori država članica koji se u tom smjeru poduzimaju. Plan ulaganja za Europu nije jedna stimulirajuća mjera, nego cjelovit program sastavljen od tri glavna elementa (stupa): 1) Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) – mobiliziranja financijskih sredstava za investicije, 2) Europskog savjetodavnog centra za ulaganje (ESCU) i Europskog portala projekata ulaganja (EPPU) – prepoznavanje i priprema projekata te 3) poboljšanja okruženja za ulaganje uklanjanjem regulatornih prepreka na nacionalnoj i razini EU-a – pojednostavljivanje zakonodavnog okvira i jačanje jedinstvenog tržišta. EFSU je okosnica tzv. Junckerova plana. Osnovan je 2015. za naredno trogodišnje razdoblje zajedno s tijelima iz drugoga stupa, Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja te o izmjeni uredbi (EU) br. 129/20131 i (EU) br. 1316/20132 (u daljnjem tekstu: Uredba 2015/1017). Sredstva iz EFSU-a namijenjena su poticanju i podržavanju strateških ulaganja s višim profilom rizika (engl. higher risk profile projects) od projekata koji se podupiru uobičajenim operacijama Europske investicijske banke (EIB), a koji su usmjereni prema ključnim područjima, kao što su infrastruktura, istraživanje i inovacije, energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, digitalne tehnologije, zaštita okoliša, itd.

Pored toga, svrha je EFSU-a i podržavati pristup financiranju za one subjekte koji imaju do 3000 zaposlenika, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća (MSP) srednje tržišne kapitalizacije, kako stoji u članku 3. stavku 2. Uredbe 2015/1017. U nastavku slijedi tablični prikaz kategorizacije MSP-ova prema Preporuci Europske komisije.

Tablica 1: Kategorizacija MSP-ova prema Preporuci Europske komisije 2003/361/EZ3 Kategorija poduzeća

Broj zaposlenih

Malo

< 50

Srednje Mikro

< 250 < 10

Promet

≤ € 50 milijuna

≤ € 10 milijuna

≤€2 milijuna

Ukupan iznos bilance

≤ € 43 milijuna

≤ € 10 milijuna

≤€2 milijuna

Izvor: izrada autora prema EUR-Lex, 2013., „Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010“, dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ TXT/?uri=celex%3A32013R1316, pregledano 4. travnja 2018.

__________________________________________ 1 Provedbena uredba Komisije (EU) br. 129/2013 od 14. veljače 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1121/2009 u pogledu prijelazne nacionalne potpore koja se dodjeljuje poljoprivrednicima u 2013. i Uredbe (EZ) br. 1122/2009 u pogledu umanjenja koje se odnosi na dobrovoljnu prilagodbu izravnih plaćanja u 2013. Ova uredba više nije na snazi. 2 Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010. Ova je uredba još na snazi. 3 Zakon o poticanju malog i srednjeg poduzetništva rađen je u skladu s preporukom Europske komisije 2003/361/EC od 6. svibnja 2003. Uzevši to u obzir, definicije subjekata u okviru malog gospodarstva preuzete su iz navedene preporuke. 4 Grupu EIB-a čine EIB i Europski investicijski fond (EIF), čiji je EIB najveći dioničar. U sklopu Junckerova plana, Grupa EIB-a dio je šire strategije za smanjenje rizika koji snose ulagači, a koji su povezani s projektima. 5 EFSU djeluje u okviru EIB-a, čije je odobrenje potrebno za svaki projekt koji se iz Fonda podupire. 6 Procjene projekata koje provede osoblje EIB-a ne obvezuju Odbor za ulaganje na odobravanje jamstva EU-a. 6


Shema 1: Projektni ciklus identifikacija projekta

procjena projekta

odobrenje Odbora za ulaganje

odobrenje Odbora direktora EIB - a

kredit je odobren

otplata

financijsko praćenje

povlačenje sredstava

potpisivanje ugovora

pregovori ugovorne dokumentacije

Izvor: izrada autora prema Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), „Provedba Plana ulaganja za Europu u Republici Hrvatskoj“, dostupno na: https://www.hbor.hr/wp-content/uploads/2016/11/Provedba-Plana-ulaganja-za-Europu-uRH__Prezentacija2.pdf, pregledano 8.4.2018. EFSU je proračunsko jamstvo Europske unije kojim se Grupi EIB-a4 osigurava zaštita od prvih gubitaka odnosno osiguravaju se rizičniji projekti koji prema uobičajenim mjerilima ne bi mogli dobiti zajam EIB-a. Osnovan zajedničkom inicijativom Europske komisije i Grupe EIB–a, EFSU ima zasebnu upravljačku strukturu.5 Za razmatranje projekata koji će potencijalno biti financirani iz EFSU-a zadužen je neovisni6 Odbor za ulaganja, sastavljen od osam stručnjaka i glavnog direktora. Prikazano na shematskom prikazu projektnog ciklusa Shema 1.

Osim uvjeta iz članka 9. Uredbe 2015/1017 koji se odnosi na opće ciljeve koje bi projekti trebali promicati, u članku 6. taksativno je navedeno nekoliko kriterija prihvatljivosti koje projekt mora ispunjavati za upotrebu jamstva EU-a: 1) ekonomska održivost, 2) usklađenost s politikama EU-a (uključujući strategiju Europa 2020), 3) pružanje dodatnosti,7 4) mobiliziranje kapitala privatnog sektora u najvećoj mogućoj mjeri te 5) tehnička održivost. Što se tiče veličine prihvatljivog projekta, tu nema ograničenja. Po primitku projektnih dokumentacija, Odbor za ulaganja transparentno i samostalno odlučuje o alokaciji sredstava iz EFSU-a. Ono što je bitno napomenuti jest da ne postoje ni tematske ni geografske kvote za dodjelu tih sredstava. Financiranje iz EFSU-a temelji se isključivo na potražnji.8

Osim Odbora za ulaganja i glavnog direktora, upravljačku strukturu EFSU-a čini i Upravljački odbor zadužen za nadgledanje ostvarenja njegovih ciljeva.

Za financiranje manjih projekata u sklopu EFSU-a uspostavljene su tzv. platforme za ulaganja. Prema članku 2. stavku 4. Uredbe 2015/1107, „platforma za ulaganja” znači subjekt posebne namjene, upravljani račun, ugovorno sufinanciranje ili aranžman za podjelu rizika ili aranžman uspostavljen na bilo koji drugi način putem kojeg subjekti usmjeravaju financijski doprinos s ciljem financiranja niza projekata ulaganja. Takvim se platformama omogućuje objedinjavanje sredstava iz različitih izvora, a manje ili lokalne investicije mogu se učiniti privlačnijima za nove skupine ulagača (primjerice, institucijske ulagače ili mirovinske fondove). Kako stoji u točki 21. preambule Uredbe 2015/1017, mnogim MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije diljem Unije potrebna je pomoć kako bi privukli tržišno financiranje, posebice u pogledu rizičnijih ulaganja. EFSU bi trebao pomoći tim subjektima da riješe problem manjka kapitala, tržišnih nedostataka i financijske fragmentacije, koji uzrokuju nejednake uvjete na tržištu diljem Unije, tako što će EIB-u i EIF-u te nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama, platformama za ulaganja ili investicijskim fondovima omogućiti da pružaju izravne i neizravne dokapitalizacije te da pružaju jamstva za visokokvalitetnu sekuritizaciju zajmova i druge proizvode koji se odobravaju za ostvarenje ciljeva EFSU-a. Platforme za ulaganje su fleksibilne, mogu ih uspostaviti i javni i privatni akteri. Tako se, prema potrebi, mogu udružiti suulagači, javna tijela, stručnjaci, obrazovne i istraživačke institucije te institucije koje se bave osposobljavanjem, relevantni socijalni partneri i predstavnici civilnog društva te svi drugi relevantni subjekti na razini EU-a

__________________________________________ 7 Prema čl. 1. st. 3. Uredbe 2017/2396, „dodatnost” znači potpora EFSU-a operacijama kojima se rješavaju tržišni nedostaci ili neoptimalne ulagačke situacije i koje se ne bi mogle provesti tijekom razdoblja u kojem se može koristiti jamstvo EU-a, ili barem ne u istoj mjeri, putem EIB-a, EIF-a ili postojećih financijskih instrumenata Unije bez potpore EFSU-a. 8 Prilikom predstavljanja inicijative Plan ulaganja za Europu, predsjednik Europske komisije Juncker i potpredsjednik Katainen često su isticali kako u EU-u problem nisu nedostatni izvori financiranja, već nedostatak dobro strukturiranih projekata spremnih za financiranje. Upravo se novim planom ulaganja želi potaknuti sve države članice da se otvore poslovima i ulaganjima te definiraju kakve vrste investicija i u kojim područjima potiču. 7


na nacionalnoj i regionalnoj razini. Prema načinu grupiranja projekata, platforme mogu biti: nacionalne ili podnacionalne (nekoliko ulagačkih projekata na teritoriju jedne države članice), prekogranične, multinacionalne, regionalne ili makroregionalne (grupiraju partnere iz nekoliko država članica ili trećih zemalja) i tematske (projekti u određenom sektoru). Pravni oblik i struktura financiranja platforme za ulaganje ovisi o potrebama projekta i glavnim interesima ulagača. Posredstvom platformi za ulaganje i treće strane mogu sudjelovati u financiranju projekata zajedno s EFSU-om, o čemu će kasnije biti više riječi.

Prema Nacrtu izvješća o provedbi EFSU-a Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta iz siječnja 2017., primijećen je ozbiljan problem u pogledu uspostavljanja platformi za ulaganja (jednu godinu nakon stupanja na snagu Uredbe 2015/1017 nijedna takva platforma nije još bila osnovana9). Također, nije svim dionicima jasno koja je uloga EIB-a u tim platformama. Intervjuirani subjekti su naveli da postoji velika potražnja za inovativnim projektima koji su ispod praga za projekte EFSU-a u sklopu dijela za infrastrukturu i inovacije. Trenutačno izgleda da potreba za financiranjem manjih projekata nije u dovoljnoj mjeri ispunjena uspostavljanjem platformi ili raspodjelom resursa preko financijskih posrednika.

Kako bi bolje iskoristili mogućnosti koje pruža EFSU, potencijalnim korisnicima na raspolaganju su alati koji čine drugi stup inicijative Plan ulaganja za Europu. ESCU jest europska točka pristupa investicijskoj potpori (gdje se, među ostalim, pruža i specijalizirano savjetovanje u pogledu strukture platformi za ulaganje), a EPPU internetsko tržište i mjesto sastajanja ulagača i promotora projekata EU–a. Oba alata služe pružanju veće vidljivosti projekata ulaganja i pospješuju protok ulagačkih sredstava do realnoga gospodarstva.

Kada je riječ o ulagačkom okruženju, trećem stupu tzv. Junckerova plana, prema točki 12. preambule Uredbe 2015/1017, ulagačko okruženje u EU–u trebalo bi poboljšati uklanjanjem prepreka ulaganju i osiguravanjem da se ne diskriminira na temelju toga upravlja li se projektima privatno ili javno.

Također, trebalo bi osnažiti unutarnje tržište i povećati regulatornu vidljivost, što podrazumijeva provedbu strukturnih reformi.

Izmjena Uredbe (EU) 2015/1107 – EFSU 2.0

S obzirom na uspjeh koji je EFSU ostvario u prvoj godini svoga djelovanja, predsjednik Europske komisije JeanClaude Juncker u svojem je govoru o stanju Unije 2016. najavio prijedlog njegova produljenja i izmjene. Vijeće je potom krajem 2016. usuglasilo svoje pregovaračko stajalište o novom prijedlogu uredbe koja predviđa produljenje trajanja EFSU-a do 31. prosinca 2020., ali i niz tehničkih poboljšanja i EFSU-a i ESCU-a. Uredba (EU) 2017/2396 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2396) donesena je u prosincu 2017. te je stupila na snagu 1. siječnja 2018. Novine koje je Uredba (EU) 2017/2396 donijela, osim produljenja trajanja EFSU–a, obuhvaćaju: 1) povećanje cilja ulaganja s početnih 315 na 500 milijardi eura, 2) povećanje jamstva iz proračuna EU-a sa 16 na 26 milijardi eura (od kojih je 16 milijardi dostupno za aktiviranje jamstava do sredine 2018.) te 3) povećanje doprinosa EIB-a s početnih 5 milijardi na 7,5 milijardi eura.

Nadalje, Uredbom (EU) 2017/2396 želi se osigurati da se potporom iz EFSU-a pokriva što veći broj država EUa, posebno države u manje razvijenim tranzicijskim regijama10 i da se istovremeno proširi spektar djelatnosti koje se tim potporama pokrivaju. Tako su „novim“ EFSU-om , primjerice, pokriveni i sektori poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, kao i mjere koje se odnose na klimu.11 Osim navedenoga, cilj je nove Uredbe i unaprjeđenje transparentnosti u pogledu odluka o ulaganjima i postupcima upravljanja. Odbor za ulaganje sada mora obrazložiti svoje odluke o dodjeli potpora te objaviti tablicu pokazatelja za svaku operaciju.12

__________________________________________ 9 Prva platforma za ulaganje uspostavljena je tek u trećem tromjesečju 2016. Riječ je o platformi Equity koju su pokrenuli EIF i Europska komisija, a kojom se nastoji olakšati suradnja između EIF-a i nacionalnih razvojnih institucija ili banaka (NRI) diljem država članica EU-a. Platforma Equity EIFNRI pomoći će EIF-u i NRI-ovima u međusobnom promicanju i razmjeni znanja i najboljih praksi. HBOR je 29. rujna 2016. pristupio toj platformi čiji je cilj zapravo povezivanje nacionalnih, EU i privatnih izvora financiranja i razvoja novih standardiziranih proizvoda equity u suradnji s EIF-om. Putem Platforme želi se olakšati pristup financijskim sredstvima za mala i srednja poduzeća (do 250 zaposlenih) te srednje kapitalizirana poduzeća (250 – 3000 zaposlenih) koja posluju na teritoriju EU-a, razvojem novih mogućnosti i ulaganja modela equity u inovativne projekte, u njihovoj ranoj fazi kao i u fazi rasta. U platformu EIF-NRI uključeno je gotovo 30 NRI-ova iz 18 država članica EU-a (popis dostupan na http://www.eif.org/what_we_do/ equity/NPI/members-list.pdf, obuhvaća institucije koje su aktivne kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini). 10 U tom će smislu Europska komisija nastojati olakšati kombiniranje sredstava iz EFSU-a s drugim izvorima financiranja na razini EU-a. Osim toga, ESCU će fokusirati svoje djelovanje i sredstva na projekte kojima se doprinosi sektorskoj i zemljopisnoj diversifikaciji EFSU-a. 11 Sredstvima iz EFSU-a dotad su se financirali projekti iz sektora prometa, energetske i širokopojasne infrastrukture, obrazovanja, zdravstva, istraživanja i rizičnog financiranja za MSP-ove. 12 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32015R1558&from=HR, pregledano: 7. travnja 2018. 8


Shema 2: EFSU 2.0

proračun EU-a 16 + 10 = 26 mlrd. eura

EIB 5 + 2,5 = 7,5 mlrd. eura

EFSU 21 + 12,5 = 33,5 mlrd. eura

Infrastrukturni i inovacijski projekti

MSP-ovi

Izvor: izrada autora prema Europski parlament – Think Thank, 2018., „European Fund for Strategic Investments – EFSI 2.0“, dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_BRI(2016)593531, pregledano 5. travnja 2018. Svi potpisani projekti koji će trajati i nakon 2020. nastavit će se financirati iz EFSU-a dok se ne završe. Za razdoblje nakon 2020. Komisija namjerava predstaviti prijedloge kojima se želi osigurati nastavak strateških ulaganja na održivoj razini, čime bi se ulagačima i promotorima projekata trebala osigurati stabilnost i sigurnost. Prikazano u shematskom prikazu proračuna EFSU 2.0, Shema 2.

Pregled dosadašnjeg korištenja sredstvima iz EFSU-a po sektorima

Do ožujka 2018., EFSU je kao financijska sastavnica Junckerova plana mobilizirao 274 milijarde eura ulaganja, što čini 87 % postavljenog investicijskog cilja od 315 milijardi. Većina sredstava uložena je u stratešku infrastrukturu (tu spadaju, primjerice, digitalne, transportne i energetske potpore), s ukupno 274 odobrena infrastrukturna i inovacijska projekta. Tržišna apsorpcija bila je osobito brza kada je riječ o MSP-ovima gdje je EFSU ostvario rezultate iznad očekivanih – odobreno je ukupno 389 ugovora o financiranju, od čega će korist imati oko 600.000 MSP-ova. U srpnju 2016., u skladu s postojećim okvirom Uredbe (EU) 2015/1017, Upravljački odbor EFSU-a povećao je sredstva u korist MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u svim državama članicama za 500 milijuna eura. Taj je iznos prenesen u dio za MSPove iz dijela za infrastrukturu i inovacije, a upotrijebit će se za povećanje instrumenata za kreditna jamstva InnovFin13 i COSME14, za Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije15 te za razvoj novih proizvoda.

Prema podacima od 26. svibnja 2017., odobrene su, također, 224 transakcije u sklopu financijskog Okvira EIB-a za strukturu i inovacije (engl. Infrastructure and Innovation Window, IIW) i njih 275 u području Okvira za MSP-ove (engl. Window for Small and Medium Enterprises, SMEW). IIW i SMEW dva su specifična okvira unutar EFSU-a – prvim upravlja EIB i namijenjen je projektima čija je vrijednost veća od 50 milijuna eura i čiji se nositelji javljaju izravno EIB-u, a drugim upravlja EIF putem financijskih posrednika (posredničke banke koje imaju sklopljen sporazum s EIB-om o dodjeli financijskih sredstava zainteresiranim prijaviteljima) i služi financiranju projekata malih i srednje kapitaliziranih poduzeća čija je vrijednost manja od 50 milijuna eura. Ti se projekti financiraju posredstvom EIF-a. Očekuje se da će ova dva okvira potaknuti ulaganja u vrijednosti 264,3 milijarde eura. Dosad odobrene transakcije pokrivaju sve države članice EU-a.

„EFSU je sjajan primjer onoga što je banka EU-a kadra učiniti ne bi li pomogla da se oskudnim javnim sredstvima postigne još više”, naglasio je predsjednik EIB-a Werner Hoyer. „Pokazuje kako prelazak s bespovratnih sredstava i subvencija na zajmove i jamstva može biti moćno oruđe javne politike. Pozdravljamo produženje Junckerova plana odobreno ranije ove godine. Na temelju pouka izvučenih tijekom ovog razdoblja i naših dobrih dosadašnjih ostvarenja, ponudili smo se preuzeti još veću odgovornost unutar Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje nakon 2020.”16

__________________________________________ 13 InnovFin je garancijski instrument financijski potpomognut od strane Europske komisije u okviru financijskog instrumenta Obzor 2020 (Horizon 2020) i EFSU-a. Namijenjen je MSP-ovima koji su fokusirani na istraživanje, razvoj i inovacije ili imaju potencijal za inovacije. 14 COSME 2014. – 2020. program je za konkurentnost poduzeća i MSP-ova, osnovan s ciljem poticanja konkurentnosti. Ciljane skupine Programa su, osim MSP-ova, sadašnji i potencijalni poduzetnici i poslovne organizacije za podršku poduzećima. COSME osigurava bolji pristup financiranju, pruža usluge podrške poslovanju i općenito promiče poduzetništvo. 15 Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (engl. Employment and Social Innovation Programme, EaSI) financijski je instrument za promicanje visoke razine kvalitetnog i održivog zapošljavanja na razini EU-a, jamstvo primjerene i dostojne socijalne zaštite, borbu protiv socijalne isključenosti i siromaštva te poboljšanje radnih uvjeta. 16 http://www.eib.org/infocentre/press/releases/all/2018/2018-006-eu-bank-tackles-investment-gaps-in-innovation-and-development. htm?lang=-hr, pregledano: 7. travnja 2018. 9


Grafikon 1: ulaganja EFSU-a po sektorima, sukladno zadnjim rezultatima 15.3.2018. 35%

29%

30% 25%

23%

21%

20% 15%

11% 8%

10% 5% 0%

MPS-ovi

R&D

Energetika

Digitalna infrastruktura

Promet

4%

4%

Društvena infrastruktura

Okoliš i učinkovitost resursa

Izvor: Europska komisija, 2018., EFSI investment by sector, dostupno na: http://www.eib.org/efsi/efsi_dashboard_en.jpg, pregledano 10.4.2018.

Od Finske do Grčke, od Irske do Hrvatske, od vrhunskih industrijskih projekata do obnove poljoprivredno – prehrambene industrije koje provode MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; od vjetroelektrana do uvođenja novih zdravstvenih tehnologija, EFSU donosi konkretne koristi inovativnim projektima koji pridonose

rastu na lokalnoj razini i otvaranju novih radnih mjesta. U tom je smislu EFSU vrlo važan i za rješavanje problema nezaposlenosti. U nastavku slijede primjeri provedenih projekata za svaki od ranije prikazanih sektora:

• Mala i srednja poduzeća Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis

Cilj

10

Španjolska

INCARLOPSA AGRO FOOD INVESTMENTS

INDUSTRIAS CARNICAS LORIENTE PIQUERAS SA 97 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam od EIB-a u iznosu od 35 milijuna eura

Ovim projektom omogućit će se proširenje, nadogradnja i modernizacija postojećih objekata i postrojenja poduzeća Industrias Cárnicas Loriente Piqueras (INCARLOPSA) u regijama Tarancón i Corral de Almaguer.

Uvesti najbolju dostupnu tehnologiju procesa i automatizacije, što će omogućiti značajna poboljšanja u potrošnji energije i vode, kao i povećanje proizvodnog kapaciteta i učinkovitosti. Uvođenjem novih tehnologija poduzeće INCARLOPSA moći će optimizirati svoju energetsku učinkovitost i poboljšati radne uvjete zaposlenika poboljšanom automatizacijom proizvodnih procesa. Novom investicijom poboljšat će se razina sigurnosne kontrole i vidljivost svih proizvoda. Projektom će se omogućiti stvaranje 1.000 radnih mjesta širenjem proizvodnih kapaciteta u navedenim regijama.


Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis

Cilj

Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis

• R&D

Cilj

Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj

Njemačka

VIKING HEAT ENGINES

VIKING HEAT ENGINES GERMANY GMBH 89 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a od 30 milijuna eura

Ovim projektom želi se započeti s proizvodnjom inovativne opreme za uporabu energije iz niskotemperaturnog (otpadnog) izvora topline i pretvaranja u električnu energiju pogodnu za ponovnu upotrebu. VHE razvija i komercijalizira tehnologije koje omogućuju industriji da pretvori toplinu iz otpada u korisnu električnu energiju. Projektom se želi omogućiti poduzeću VHE da provede planirane aktivnosti, poveća investicije i smanji izdatke za povećanje proizvodnih procesa i daljnje razvijanje tehnologije koje omogućavaju pretvaranje otpadne topline u korisnu električnu energiju u razdoblju 2017. – 2019. Projekt će doprinijeti smanjivanju emisija CO2. Inovativne male tvrtke kao što je VHE osnova su za budući rast i radna mjesta u Europi. Viking Heat Engines savršen je primjer projekta koji je pametan, održiv i isplativ – umjesto energije koja ide na otpad, pretvara se otpad u energiju i smanjuje se emisija CO2. Poljska

NEW FURNITURE PRODUCTION PLANT (SITS)

SITS SP ZOO

33 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 16 milijuna eura

Projektom će se poduprijeti kapitalna ulaganja za izgradnju novog proizvodnog pogona za tapecirani namještaj, nabava, instaliranje i podizanje kvalitete odgovarajuće opreme za proizvodnju namještaja, kao i izgradnja novog potpuno opremljenog skladišnog prostora u razdoblju 2017. – 2019. S vremenom se očekuje da će ulaganje stvoriti do 500 novih radnih mjesta. Novi proizvodni pogon bit će smješten na parceli od 13 hektara i bit će razvijen pomoću najinovativnijih tehnologija dostupnih u industriji namještaja. Ova ulaganja dio su utvrđenih planova rasta poduzeća SITS koje izvozi 95 % svoje proizvodnje. Poduzeće SITS nastoji ostvariti planirani rast povećanjem kapaciteta proizvodnje i skladištenja jer trenutni kapacitet i raspoloživi prostor to ne omogućuju. Portugal

PARENTERAL SOLUTIONS INDUSTRIAL PROJECT PORTUGAL

LABORATÓRIOS BASI – INDÚSTRIA FARMACÊUTICA, S.A 40 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 20 milijuna eura

Investicijska ulaganja vezana uz medicinsku tehnologiju za farmaceutsko poduzeće Basi u općini Mortágua, okrug Viseu. Basi je poduzeće posvećeno razvoju i proizvodnji medicinskih i ostalih proizvoda za ljudsku uporabu.

Uspostava nove jedinice unutar farmaceutskog poduzeća Basi koja će povećati njegovu proizvodnu sposobnost i dovesti do stvaranja 109 novih radnih mjesta. U trenutku kad nova jedinica postane operativna, moći će proizvoditi do 110 milijuna parenteralnih doza lijekova godišnje koje služe za liječenje problema u probavnom sustavu. Ova modernizacija ubrzat će rast poduzeća i, također, poticati njegovu internacionalizaciju povećanjem izvoznog kapaciteta.

11


Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj • Energetika

Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj

12

Bugarska

BIOVET PESHTERA

HUVEPHARMA INTERNATIONAL BV 222 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 100 milijuna eura

Projekt se sastoji od izgradnje novih proizvodnih objekata, kao i financiranja aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija bugarskog agro-farmaceutskog poduzeća Huvepharma na području zdravlja životinja. Projekt obuhvaća izgradnju dvaju novih objekata: novi fermentacijski objekt za proizvodnju aktivnih tvari, prehrambenih dodataka, enzima, probiotika i gotovih medicinskih pripravaka za zdravlje životinja te novu tvornicu za proizvodnju životinjskih cjepiva. Jačanje inovacija u europskom farmaceutskom sektoru stvaranjem 210 novih radnih mjesta u ruralnim područjima Bugarske kao i jačanje konkurentnosti vodećeg poduzeća u veterinarskom sektoru u Bugarskoj. Latvija

UNIVERSITY OF LATVIA RESEARCH AND STUDY CENTRE LATVIJAS UNIVERSITATE 90 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 30 milijuna eura

Projektom se financira izgradnja i opremanje dvaju sveučilišnih objekata u novom kampusu Tornakalns koji se nalazi u neposrednoj blizini povijesnog centra grada Rige.

Podrška modernizaciji infrastrukture Sveučilišta izgradnjom novog istraživačkog, tehnološkog i studijskog centra. Usmjeravanje istraživačkih aktivnosti na jedno mjesto na kampusu Tornakalns umjesto korištenja sadašnjih izoliranih objekata oko grada Rige pridonijet će cjelokupnoj kvaliteti akademskog života. Ovaj moderni kampus pomoći će Latviji u pružanju više istraživačkih i razvojnih aktivnosti i stvaranju kvalificiranog kadra. Belgija

NORTHER OFFSHORE WIND

ENECO HOLDING NV, NETHYS SA 1.1 milijarda eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 219 milijuna eura

Izgradnja i upravljanje vjetroelektranom na moru, 22 km od belgijske obale s procijenjenim kapacitetom do 370 MW. Proizvodnja obnovljivih izvora energije i doprinos sigurnosti opskrbe energijom i ciljevima zaštite okoliša. Po dovršetku, 44 vjetroturbine isporučit će oko 352 MW energije, dovoljno za opskrbu obnovljive električne energije za oko 324.000 belgijskih obitelji. Predviđa se da će vjetroelektrana godišnje smanjiti oko 593.000 tona CO2-emisija stakleničkih plinova. Projekt je usmjeren na osiguravanje sigurnog, pristupačnog i ekološki prihvatljivog izvora energije.


Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj

Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj

Finska

SATO ENERGY EFFICIENT BUILDINGS

SATO OYJ

322 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 150 milijuna eura

Projektom se poduzeću SATO osiguravaju sredstva za financiranje novih i poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih zgrada u gradskom području Helsinkija.

Glavni cilj koji se želi ostvariti projektom je izgradnja novih energetski učinkovitih zgrada i adaptacija postojećih kako bi se smanjila potrošnja energije, emisije CO2, doprinoseći sigurnosti opskrbe i ciljevima EU-a za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Zbog intervencija u energetsku učinkovitost u novim i postojećim zgradama, očekuje se da će projekt generirati primarne energetske uštede od 2.461 MWh / god, što je otprilike jednako 460,5 tona godišnje uštede CO2. Obnova zgrada jedan je od ključnih sektora scenarija smanjivanja emisije CO2 iz Agende EU-a 2030., jer su zgrade odgovorne za 40 % potrošnje energije u EU-u. Italija

TOSCANA ENERGIA GAS NETWORK & METERING

TOSCANA ENERGIA SPA 140 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 90 milijuna eura

Toscana Energia SPA predstavlja konzorcij zadužen za upravljanje i distribuciju plina i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Projekt se odnosi na zamjenu, nadogradnju i proširenje mrežne distribucije plina uz instalaciju pametnih mjernih sustava u cijeloj mreži koja je uglavnom smještena u Toskanskoj regiji. Projektom bi se trebalo povećati sigurnost mreže i zajednice, poboljšati pouzdanost i smanjiti pojavu ispuštanja odnosno curenja plina. Instaliranje pametnih mjerača omogućit će lakši pristup podacima o potrošnji u stvarnom vremenu, što potencijalno omogućuje povećanje učinkovitosti u upravljanju mrežom.

• Digitalna infrastruktura Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis

Cilj

Francuska TELCO

TELCO OI

52 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a od 25 milijuna eura

TELCO je pružatelj telekomunikacijskih usluga sa sjedištem u Francuskoj. Projekt se odnosi na nadogradnju i proširenje mobilnih mreža (3G i 4G) u francuskim prekomorskim departmanima La Réunion i Mayotte. Projektom se uključuje obnova postojećih lokacija, instalacija suvremenih pristupnih čvorova, uključuje elemente osnovne mreže i nadogradnju prijenosne mreže, kako bi se moglo nositi s očekivanim visokim porastom u prijenosu mobilnih podataka.

Investicija ima za cilj povećati dostupnost (pokrivenost) i kvalitetu brzih mobilnih širokopojasnih usluga temeljenih na 3G / Universal Mobile Telecommunications System (UMTS) i tehnologiji 4G / Long-term Evolution (LTE) u departmanima La Réunion i Mayotte kao i mobilne širokopojasne usluge u ruralnim i udaljenijim područjima zemlje. Projektom se želi omogućiti postizanje 95 % pokrivenosti stanovništva s mrežom 4G, u roku pet godina od pokretanja usluge. Projektom se podupire inicijativa Strategije Europa 2020 za digitalnu agendu za Europu i njezini specifični ciljevi kako bi se omogućilo brzo (preko 30 Mbps) korištenje širokopojasnim uslugama svim građanima do 2020.

13


Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj • Promet

Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj

14

Švedska i Nizozemska

LTE VOLTE – HIGH SPEED MOBILE INTERNET ROLLOUT TELE2 AB

252 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 125 milijuna eura

Projekt se odnosi na ulaganja u širenje i povećanje kapaciteta 4G mobilnih mreža u Švedskoj i Nizozemskoj. U Švedskoj je plan povećati geografsku pokrivenost do 2019. što bi dovelo do potpune pokrivenosti 4G mrežom u Švedskoj. U Nizozemskoj je cilj povećati pokrivenost 4G mrežom na otvorenom do kraja 2018. i 4G mrežom u kućanstvima u gusto naseljenim područjima. Projekt će rezultirati povećanjem kvalitete i pokrivenosti mobilnih mreža, što omogućava pružanje naprednih mobilnih širokopojasnih usluga u ruralnim i udaljenijim područjima. Telekomunikacije u velikoj mjeri imaju izravni i neizravni učinak povećanja rasta i stvaranja visokokvalitetnog zapošljavanja na temelju inovacija. U skladu s tim, očekuje se da će se projektom pozitivno utjecati na cjelokupno stvaranje održivog rasta i zapošljavanja u Nizozemskoj i Švedskoj. Slovenija

DARS – FREE FLOW TOLLING SYSTEM

DARS – DRUZBA ZA AVTOCESTE V REPUBLIKI SLOVENIJI DD 105 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 51 milijun eura

Projekt se odnosi na instaliranje i rad elektroničkog sustava naplate cestarine (ETCS) za vozila iznad 3,5 tona koji će zamijeniti postojeću infrastrukturu za naplatu cestarine. Projekt uključuje i demontažu i restrukturiranje postojećih fizičkih naplatnih postaja.

Nadogradnja i zamjena postojećeg sustava naplate cestarine za teška vozila na 610 km mreži autocesta u Sloveniji, koji se trenutno temelji na naplati cestarine na postajama. To će dovesti do smanjenja vremena čekanja na autocesti kao i smanjenja potrošnje goriva, emisije i buke. Italija

FNM NEW REGIONAL ROLLING STOCK FNM SPA

101 milijun eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 50 milijuna eura

Nabava 10 novih vlakova za pružanje regionalnih usluga u Lombardiji (Italija) i prekograničnih regionalnih usluga između Lombardije i Ticina (Švicarska).

Projektom se želi doprinijeti povećanju kvalitete putničkih željezničkih usluga u Lombardiji i prekograničnoj usluzi između Lombardije i Ticina. Očekuje se da će novi vlakovi omogućiti učinkovitiji rad, smanjiti troškove održavanja, smanjiti potrošnju energije i povećati razinu udobnosti putnika. Neizravno, poboljšanjem usluga, obnova željezničkih vozila pomoći će da željeznice postanu konkurentne drugim načinima prijevoza, osobito s privatnim vozilima. Prebacivanje putničkih tokova iz drugih oblika prijevoza na željeznički može rezultirati smanjenjem korištenja osobnim vozilima, povećanjem sigurnosti i zaštitom okoliša.


Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj

Francuska

ROLAND GARROS AIRPORT – REUNION

AEROPORT DE LA REUNION ROLAND GARROS 250 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 100 milijuna eura

Ovaj projekt dio je plana razvoja zračne luke Roland Gaross za razdoblje 2011. – 2022. Dvije glavne investicijske sheme ovog projekta koje se odnose na proširenje i rekonfiguraciju putničkog terminala i izgradnju sigurnosnih područja na avionskoj pisti pokrivaju dio plana razvoja Zračne luke Réunion Island Roland Garros 2011. – 2022., sa zajedničkim ciljem ublažavanja sadašnjeg prometnog zagušenja i usuglašavanja rasta prometa uz poboljšanje okolišnih i sigurnosnih uvjeta. Proširenje i rekonfiguracija postojećeg putničkog terminala, izgradnja četiri nova sigurnosna područja na avionskoj pisti. Ulaganje u izgradnju novog terminala povećat će kapacitet zračne luke do oko 3,5 milijuna putnika godišnje.

• Društvena infrastruktura Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj

Velika Britanija

MIDLAND METROPOLITAN HOSPITAL PPP

SANDWELL AND WEST BIRMINGHAM HOSPITALS NHS TRUST 435 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 147 milijuna eura

Projekt uključuje izgradnju nove bolnice u regiji Middland u Birminghamu kojom se zamjenjuju dva postojeća zastarjela objekta te je dio sveobuhvatnog integriranog zdravstvenog plana za stariju populaciju.

Nova bolnica od oko 80.000 m2 omogućit će integraciju bolničkih usluga, podupirati razvoj poboljšane primarne zdravstvene zaštite i zajedničke skrbi te će zamijeniti postojeće neodgovarajuće bolničke ustanove. Irska

PRIMARY CARE CENTRES PPP

NATIONAL DEVELOPMENT FINANCE AGENCY (NDFA) 142 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 70 milijuna eura

Nacionalna razvojna financijska agencija kao financijski savjetnik državnih tijela u pogledu svih javnih investicijskih projekata s kapitalnom vrijednošću većom od 20 milijuna eura javlja se kao nositelj ovog projekta koji se provodi kao javno – privatno partnerstvo.

Projektom se želi postići bolji pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Irskoj. Očekuje se da će se izgradnjom novih centara za primarnu zdravstvenu zaštitu uvesti nove usluge koje trenutno nisu dostupne na području Irske kao i kvaliteta pružanja usluga i sposobnost uvođenja novih modela pružanja zdravstvenih usluga što će dovesti do povećanja učinkovitosti pružanja zdravstvenih usluga kao i smanjenje troškova.

15


• Okoliš i učinkovitost resursa Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj

Država članica

Naziv projekta

Nositelj projekta Ukupni troškovi Financiranje Opis Cilj

16

Njemačka

HKM STEEL MANUFACTURING MODERNISATION HUETTENWERKE KRUPP MANNESMANN GMBH 120 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 60 milijuna eura

Huettenwerke Krupp Mannesmann privatno je poduzeće koje se bavi proizvodnjom čelika. Projektom će se financirati nova vruća peć koja će se instalirati na postojećem visokokvalitetnom čeličnom postrojenju što će doprinijeti poboljšanju i modernizaciji proizvodne tehnologije te time jačanju konkurentnosti u odnosu na druge proizvođače čelika. Povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija CO2 te učinkovitija proizvodnja čelika s manje resursa nego što je potrebno u trenutnoj proizvodnji čelika. Rumunjska

ROMANIA RECYCLING AND CIRCULAR ECONOMY PROJECT GREENFIBER INTERNATIONAL SA 20 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 7,5 milijuna eura

Projekt uključuje ulaganje kojim će se povećati smještajni kapacitet materijala pogodnog za recikliranje u privatnom poduzeću Greenfiber, vodećem poduzeću za recikliranje u Rumunjskoj i jednom od najvećih poduzeća za recikliranje u Europi. Poslovi navedenog poduzeća odnose se na sakupljanje materijala za reciklažu, proizvodnju poliesterskih vlakana iz PET ambalaža i recikliranje električne i elektroničke opreme. Projektom se namjerava otvoriti novih 280 radnih mjesta kao i povećati kapacitete prikupljenog i obradivog reciklažnog otpada za više od 50.000 tona godišnje. Projekt će pridonijeti prijelazu Rumunjske na kružno gospodarstvo i ispunjavanju postizanja nacionalnih ciljeva recikliranja.


Pregled dosadašnjeg korištenja sredstvima iz EFSU–a po državama članicama U ovom dijelu dan je pregled korištenja raspoloživim sredstvima EFSU–a po državama članicama, kao i očekivana dodana vrijednost uloženih sredstava, te su istaknuti primjeri dobre prakse iskorištenosti EFSU-a.

U nastavku u tabličnom prikazu iskazane su odobrene vrijednosti u području infrastrukturnih i inovacijskih projekta, financiranju MSP-ova, sveukupno ulaganje EFSU-a po državama članicama te udio financiranja EFSUom u cjelokupnom BDP-u države članice.

Tablica 2: Financiranje sredstvima EFSU-a po državama članicama (u milijardama eura)

Očekivana Ukupna Ukupno Očekivana dodana očekivana Financiranje ulaganje dodana vrijednost od dodana MSP-ova EFSU-a vrijednost financiranja vrijednost (2. + 4.) MSP-ova EFSU-a

Udio EFSI-a (6.) u BDP-u (%)

Država članica

Infrastrukturni i inovacijski projekti

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Grčka

1,900

5,800

0,350

2,800

2,200

8,600

19,16

Estonija Portugal Malta Španjolska Bugarska Finska Italija Latvija Litva Poljska Francuska Hrvatska Slovenija Švedska Slovačka Irska Češka Belgija Nizozemska Mađarska UK Austrija Njemačka Danska Rumunjska Luksemburg Cipar

0,043

0,111

0,069

0,691

0,112

4,900

24,000

0,889

9,200

5,800

4,800

15,000

2,700

8,500

1,100

0,005

0,281

1,400

0,164

0,265

3,100

0,017

0,308

1,000

0,450

0,785

0,099

1,000

2,100

0,101

2,900

0,312

4,700

7,600

1,300

0,900

0,014

0,035

9,200

2,000

7,000

2,300

2,400

0,569

-

0,101

2,400

17,000

5,000

5,200

0,705

0,053

0,196

0,077

0,053

0,294

0,294

0,342

0,219

0,267

0,487

1,400

1,200

4,100

2,700

0,720

0,531

0,028

0,045

7,100

0,156

1,400

2,900

0,029

0,037

0,327

0,274

10,600

1,400

24,000

1,000

14,800

4,600

2,000

0,369

2,300

0,099

2,100

0,863

0,182

0,035

0,494

0,102

0,011

0,245

0,019

0,596

0,017

2,100

0,356

0,370

5,500

3,000

0,944

0,075

30,800

0,051

0,006

0,652

7,200

0,120

1,000

0,015

0,249

0,470

0,250

0,138 -

0,602 0,109

0,633

0,205 0,083 0,063

0,010

0,635

0,066

1,300

1,034

0,654

2,200

0,452

0,972

0,471

0,357

0,803

13,07

33,000

10,86

6,100

0,034

12,47 12,17

1,600

10,69

0,615

8,54

41,400

6,99

8,000

6,41

2,800

5,19

1,300

3,81

22,000

2,65

0,249

1,67

5,500

9,37

39,000

8,67

9,900

7,44

0,890

8,12

0,836

6,94

1,300

5,87

6,000

5,16

19,000

3,24

1,600

2,17

0,081

1,65

0,738

6,55

4,300

5,36

8,200

4,29

2,800

2,9

1,200

2,15

Izvor: izrada autora prema Europska komisija, 2018., „Investment Plan results„, dostupno na: https://ec.europa.eu/ commission/priorities/jobs-growth-and-investment/investment-plan-europe-juncker-plan/investment-plan-results_hr, pregledano: 5. travnja 2018.

17


U području infrastrukturnih i inovacijskih projekata Francuska je država članica s najvećim iznosom od 7,2 milijarde dok je Mađarska država s najmanjim financiranjem u iznosu od 101 milijun eura.

Kad je riječ o MSP–ovima, Italija je država članica koja je ostvarila najveća financiranja u iznosu od 2,3 milijarde eura dok je na drugoj strani Mađarska koja nije zabilježila financiranja u području malog i srednjeg poduzetništva. Država članica s najvećim ukupnim financiranjem u okviru EFSU-a je Francuska s 41,4 milijarde eura, dok je Malta država s najmanjim ukupnim financiranjem s iznosom od 11 milijuna eura. Sredstva EFSU-a najveći udio zauzimaju u BDP-u Grčke u iznosu od 19,16 %. Udio EFSU-a u BDP-u Grčke za 6,09 je postotnih poena veći od udjela EFSU-a u BDP-u Estonije (druga članica po udjelu EFSU-a u BDP-u), te 6,69 postotnih poena od Portugala (treća članica po udjelu EFSU-a u BDP-u). EFSU najmanji udio zauzima u BDP-u Cipra od svega 1,65 %, što je za 17,51 postotnih poena manje u usporedbi s Grčkom. Ukupna financiranja u okviru EFSU-a u Hrvatskoj iznose 219 milijuna eura i predviđaju 836 milijuna dodatnih ulaganja.

U području infrastrukturnih i inovacijskih projekata odobreno je pet projekata u iznosu od 120 milijuna eura koje financira EIB uz potporu EFSU-a. Smatra se kako će 120 milijuna eura dovesti do poboljšanja dodatnih investicija za 494 milijuna eura. U području MSP-ova odobreno je sedam sporazuma s posredničkim bankama koje financira EIF s potporom EFSU-a u iznosu od 99 milijuna ukupnog financiranja.

Predviđa se kako će se generirati dodatna ulaganja u iznosu od oko 342 milijuna eura s oko 914 MSP-ova. Udio financiranja EFSU-a u BDP-u Hrvatske iznosi 6,94 %. U nastavku slijedi tablični prikaz udjela EFSU-a u BDP-u država članica iz petog vala proširenja Unije. U nastavku slijedi tablični prikaz udjela EFSU-a u BDP-u novijim državama članicama.

18

Tablica 3: Pregled udjela EFSU-a u BDP-u država članica iz petog vala proširenja, izraženo u postotku RB

Država članica

2.

Malta

1.

Estonija

3.

Bugarska

6.

Poljska

4.

5.

7.

Latvija Litva

Hrvatska

8.

Slovenija

11.

Mađarska

9.

10.

12. 13.

Slovačka Češka

Rumunjska Cipar

Udio EFSU-a u BDP-u (%) 13,07 12,17 10,69 8,54

8,12 7,44 6,94 6,55 5,87 5,19 3,81 2,15

1,65

Izvor: izrada i izračun autora prema Europska komisija, (2018.), „EU-wide results as of March 2018“, dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/priorities/jobs-growthand-investment/investment-plan-europe-juncker-plan/ investment-plan-results_hr, pregledano: 9. travnja 2018. Od ukupnih sredstava EFSU-a u iznosu od 49,579 milijardi eura 15 starijih i najrazvijenijih država članica iskoristilo je 88,50 % odnosno 43,880 milijardi eura, a 13 novijih država članica 11,50 % odnosno 5,699 milijardi eura. Navedeno pokazuje da je potrebno intenzivirati tehničku pomoć i promotivne aktivnosti kako bi se razina korištenja garancijama EFSU-a u EU13 odnosno u manje razvijenim državama članicama značajno povećala. Najveći udio EFSU-a u BDP-u ima Estonija u iznosu od 13,07 % dok na drugoj strani najmanji udio ima Cipar s udjelom od 1,65 %. Sukladno tablici, Hrvatska zauzima sedmo mjesto po udjelu EFSU-a u BDP-u, u iznosu od 6,94 %. Riječ je o dosta dobroj poziciji Hrvatske uzimajući u obzir prilično veliku dostupnu omotnicu iz ESI fondova.


Stanje korištenja sredstvima EFSU-a u Republici Hrvatskoj Članstvom u EU-u Hrvatska je dobila okvir za gospodarski razvoj putem europskih politika koje se primjenjuju na sve zemlje članice. Te politike sa sobom nose značajne izvore sredstava iz fondova EU-a, što je osobito značajno u kontekstu šestogodišnje gospodarske i ekonomske krize u kojoj je izgubljeno više od 12 % hrvatskog BDP-a. U okviru Plana ulaganja za Europu, Republici Hrvatskoj dosad je odobreno 12 projekata ukupnog iznosa 219 milijuna eura, što bi trebalo generirati ukupno 836 milijuna eura ulaganja. Od ukupnog broja odobrenih projekata, pet ih je EIB-ovih namijenjenih za MSP-ove, turizam, energetiku, istraživanje i razvoj, dok ih je sedam EIF-ovih namijenjenih također MSP-ovima, istraživanju i razvoju. Više o tome u nastavku.

Institucionalna provedba EFSU-a u Republici Hrvatskoj

Poslovi vezani uz suradnju s EIB-om i EIF-om u svrhu provedbe Plana ulaganja za Europu u Republici Hrvatskoj dodijeljeni su Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR). Kako je već spomenuto, EIF je dio grupacije EIB-a, a njegov je glavni zadatak pružiti potporu europskim MSP-ovima olakšavajući im pristup financiranju. EIF osmišljava i razvija rizični kapital i kapital za rast, jamstva i instrumente mikrofinanciranja usmjerene posebno na taj tržišni segment. U toj ulozi EIF podržava ciljeve EU-a kojima se podupiru inovacije, istraživanje i razvoj, poduzetništvo, rast i zapošljavanje.

Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske1 od 23. rujna 2015., a vezano uz provedbu Plana ulaganja za Europu na području Hrvatske, HBOR-u su kao nacionalnoj razvojnoj banci, povjereni sljedeći poslovi: • sudjelovanje u provedbi Plana ulaganja za Europu putem suradnje na razini platformi za ulaganja i pojedinačnih projekata te neposrednih kontakata s članovima Grupe EIB-a;

• djelovanje kao nacionalna pristupna točka za moguće nositelje projekata; • kreiranje novih financijskih proizvoda sukladno potrebama hrvatskog gospodarstva; • identifikacija ekonomski i tehnički održivih projekata u ključnim sektorima, posebno u inovativnim, ekološki osviještenim i društvenim područjima koji će biti predloženi za financiranje u okviru EFSU-a; • privlačenje privatnih subjekata za ulaganja u kombinaciji s javnim resursima; • sudjelovanje u financiranju infrastrukturnih projekata i projekata malih i srednjih poduzeća EFSU-a putem različitih programa usmjerenih na promicanje gospodarskog rasta; • uspostavljanje Hrvatskog portala projekata ulaganja2 (HRPPU) koji obuhvaća tekuće i buduće projekte ulaganja u Hrvatskoj ; • djelovanje kao nacionalna kontakt-točka za suradnju s ESCU-om; i • uspostavljanje bilateralne suradnje s drugim nacionalnim razvojnim bankama (NRB) u provedbi Plana ulaganja za Europu i obavljanje svih ostalih aktivnosti u svrhu provedbe i / ili u vezi s provedbom Uredbe, Plana ulaganja za Europu te svim ostalim postojećim i naknadno donesenim aktima EU-a s time u vezi.

U provedbi Junckerova plana, HBOR surađuje s resornim tijelima državne uprave, agencijama i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima koje putem nacionalnih koordinatora pružaju podršku provedbi Plana ulaganja za Europu. Ministarstva, agencije i pravne osobe s javnim ovlastima koje u Republici Hrvatskoj imenuju po jednog svog predstavnika kao nacionalnog koordinatora su: Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo kulture, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo turizma, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo zaštite okoliša i

__________________________________________ 1 Odluka o povjeravanju poslova vezanih uz suradnju s Europskom investicijskom bankom i Europskim investicijskim fondom na provedbi Plana ulaganja za Europu, NN 102/2015. 2 Portal zasad nije uspostavljen. 19


energetike, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za investicije i konkurentnost, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG BICRO). Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije koordinira rad resornih tijela državne uprave, agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima upravo putem nacionalnih koordinatora te osigurava suradnju tih tijela s HBOR-om.

Pregled korištenja sredstvima iz EFSU-a u Republici Hrvatskoj

Države članice su u svibnju 2015. Europskoj komisiji poslale popis projekata ukupne vrijednosti približno 1,3 milijarde eura. Među 2.000 projekata našli su se i hrvatski projekti, vrijednosti 21,5 milijarde eura – na listi za financiranje iz Plana ulaganja za Europu prvotno je bilo ukupno 77 projekata, ali je lista sužena na oko 25 projekata od strateške važnosti, u vrijednosti od 9 milijardi eura, koji predviđaju sudjelovanje privatnog sektora, odnosno javno – privatnog partnerstva.

Prijavljeni hrvatski projekti bili su većinom iz sektora prometne infrastrukture, energetike i zaštite okoliša.3 Među prijavljenim hrvatskim projektima našli su se i projekti za sufinanciranje iz europskih fondova, uključujući popis velikih projekata iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” za 2014. – 2020.4 Upravo to je ono što se želi izbjeći. Država uz pomoć garancije EFSU-a i zajmova treba financirati spremne rizične projekte koji ne mogu ostvariti financiranje iz Europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESI)5 ili se sredstvima EFSU-a može koristiti za dobivanje sredstava za sufinanciranje projekata EU-a te tako ostvariti sinergiju s ESI fondovima. Nije cilj koristiti se sredstvima EFSU-a, a da pritom kohezijska politika odnosno ESI fondovi ostanu neiskorišteni. EFSU ne smije biti konkurencija ESI fondovima. Prema Drugom izvješću Vlade RH o provedbi Plana ulaganja za Europu u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017., odobreno je sedam projekata, od čega pet tijekom navedenog drugog izvještajnog razdoblja (projekti pod rednim brojevima 3. - 8.).

Odobreni projekti u Hrvatskoj u okviru EFSU-a su6:

1. Podjela rizika za srednje kapitalizirana društva i druge prioritete (HBOR) – garancija EFSU-a u iznosu od 50 milijuna eura; 2. Jamstveni instrument InnovFin za MSP-ove (HBOR) – garancija EFSU-a u iznosu od 20 milijuna eura; 3. Infrastrukturni projekt (privatni ulagač); 4. EL-TO Zagreb – Visokoučinkovita kombikogeneracijska elektrana (HEP d.d.) – garancija EFSU-a u iznosu od 150 milijuna eura; 5. Jamstva u okviru programa COSME (Privredna banka Zagreb d.d.) – garancija EFSU-a u iznosu od 46 milijuna eura; 6. Jamstveni instrument InnovFin za MSP-ove (Zagrebačka banka d.d.) – garancija EFSU-a u iznosu od 10 milijuna eura; i 7. Jamstveni instrument InnovFin za MSP-ove (Erste&Steiermärkische Bank i Erste&Steiermärkische S-Leasing) – garancija EFSU-a u iznosu od 100 milijuna eura.

EIF i HBOR potpisali su 14. lipnja 2016. prvi sporazum za MSP-ove u okviru programa InnovFin, uz osiguranu potporu EFSU-a. Sporazum je namijenjen inovativnim poduzećima u Hrvatskoj kojima se u naredne dvije godine nude jamstva za bankovne zajmove, i to zahvaljujući jamstvu koje daje EIF i koje ima potporu programa Obzor 2020.7 Očekuje se da će podrška EU-a inovativnim hrvatskim poduzećima do sredine ove godine, a prema tom sporazumu, generirati portfelj zajmova u vrijednosti od 20 milijuna eura.

HBOR i EIB potpisali su 21. studenog 2016. ugovor o garanciji po modelu podjele rizika8 kojim EIB HBOR-u pruža potporu od 50 milijuna eura putem garancije za financiranje projekata tzv. poduzeća MidCap (srednje kapitaliziranih poduzeća, odnosno poduzeća koja imaju od 250 do 3.000 zaposlenih) u Hrvatskoj. To je prvi EIB-ov projekt ove vrste u Hrvatskoj koji se provodi uz garanciju EFSU-a. U okviru Modela podjele rizika, EIB daje HBOR-u garanciju u iznosu do 50 milijuna eura za djelomično pokriće rizika po postojećem portfelju kredita odobrenih društvima MidCap, a koji može iznositi najviše 100 milijuna eura te koji udovoljava unaprijed dogovorenim kriterijima između HBOR-a i EIB-a.

__________________________________________ 3 Važno je napomenuti kako uvrštenje projekta na indikativnu listu Europske komisije ne predstavlja jamstvo u ostvarivanju financijskih sredstava iz EFSU-a. Za spremne projekte EIB pokreće proces procjene, u skladu sa svojom standardnom procedurom. Cjelokupni postupak odobrenja projekta u pravilu traje šest mjeseci. 4 Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. temeljni je programski dokument kojim se provodi kohezijska politika EU-a i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti. U okviru Programa Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 6,831 milijarda eura. 5 U financijskom razdoblju 2014. – 2020. Republici Hrvatskoj je iz ESI fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. 6 Također, u izvještajnom razdoblju identificirano je osam potencijalnih ulagačkih projekata koji bi se mogli realizirati u iduće tri godine, ali o njima još nema detaljnijih informacija. 7 Program Obzor 2020. okvirni je program EU-a za istraživanje i inovacije. 8 Model podjele rizika podrazumijeva takav način provedbe programa kreditiranja od strane HBOR-a u suradnji s poslovnim bankama, pri čemu HBOR i poslovna banka dijele rizik povrata plasiranih kredita tako da: (a) poslovna banka kreditira najmanje 50 % iznosa ukupnog kredita, u pravilu iz vlastitih sredstava; (b) HBOR kreditira do najviše 50 % iznosa ukupnog kredita, uz instrumente osiguranja uobičajene u bankarskom poslovanju. 20


Konačna lista postojećih kredita koji će biti pokriveni garancijom EIB-a još nije utvrđena, ali se očekuje da će biti pripremljena tijekom ovog kvartala.9

Budući da je riječ o neizravnom Modelu podjele rizika, garancija EIB-a pokrivat će postojeći portfelj kredita po odgovarajućoj stopi garancije za poduzeća MidCap i ostale prioritete. Dakle, EIB zasad neće preuzimati rizik novih, već isključivo postojećih, izravno odobrenih kredita MidCap, čime će se HBOR-u omogućiti preuzimanje dodatnih rizika i povećanje kreditne aktivnosti u iznosu do 100 milijuna eura prema društvima MidCap i ostalim prioritetima. Što se tiče procedure odabira projekata iz postojećeg portfelja, financijska i pravna dubinska analiza projekata koje je HBOR predložio EIB-u je u tijeku i uskoro će se saznati koji su projekti zadovoljili sve kriterije EIB-a za ulazak u portfelj na koji je EIB spreman dati garanciju. HBOR ima više nego dovoljno kredita u svojim knjigama koje može predložiti EIB-u za garanciju.

S druge strane, Model podjele rizika podrazumijeva da HBOR, najkasnije u roku od 36 mjeseci od stupanja na snagu ugovora o garanciji između EIB-a i HBOR-a, odobri nove kredite za poduzeća MidCap i ostale prioritete. Drugim riječima, 50 milijuna eura EIB-ove garancije HBOR će dodijeliti već odobrenim kreditima dok, s druge strane, EIB uvjetuje HBOR-u da u narednih 36 mjeseci odobri nove kredite u vrijednosti do 100 milijuna eura kojima EIB neće biti jamac, već će HBOR pronaći druge izvore financiranja za te kredite. Kriteriji prema kojima će se novi krediti odobravati u ovom trenutku nisu definirani, međutim, ono što se već sada zna jest da će uvjeti biti gotovo identični uvjetima koje EIB uobičajeno postavlja kada HBOR rabi sredstva EIB-a za financiranje društava MidCap. Iako HBOR odobrava kredite sukladno svojim programima kreditiranja, uvjeti EIB-a već su inkorporirani u većinu njegovih programa.

Nadalje, u okviru suradnje s EIF-om, Privredna banka Zagreb d.d. potpisala je Ugovor o provedbi programa COSME u iznosu od 46 milijuna eura, koji omogućava MSP-ovima pristup kreditnim proizvodima. Nadalje, UniCredit Grupa potpisala je sporazum s EIF-om u okviru programa InnovFin – jamstveni instrument za mala i srednja poduzeća u iznosu od 160 milijuna eura. Za Hrvatsku je preko Zagrebačke banke d.d. osigurano 10 milijuna eura za MSP-ove usmjerenih na istraživačke i razvojne aktivnosti. EIF, Erste&Steiermärkische Bank i Erste&Steiermärkische S-Leasing potpisali su sporazum o jamstvu u okviru programa InnovFin, koje će Ersteu omogućiti da inovativnim malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj osigura zajmove i zakupe u vrijednosti od 100 milijuna eura. U 2017. grupa EIB-a osigurala je 590 milijuna eura za nove kredite, jamstva i vlasnička ulaganja u Hrvatskoj – EIB je osigurao kredite u iznosu od 538 milijuna eura, a 50 milijuna eura se odnosilo na jamstva i vlasnička ulaganja u mala poduzeća od strane EIF-a. Upravo su 2017. rezultati EIB-a u Republici Hrvatskoj dosegnuli najvišu razinu od 2013., s isplatama u visini od 729 milijuna eura, odnosno 28 % više u odnosu na prethodnu godinu. Glede financiranja u sklopu EFSU-a u 2017. (podaci do siječnja 2018.) Hrvatskoj je iz tog fonda odobreno financiranje u iznosu od 187 milijuna eura, a očekivana ulaganja vezana uz EFSU procijenjena su na 745 milijuna eura.

U 2018. nastavlja se prošlogodišnji poslovni zamah vezan uz financiranje u različitim sektorima, poput turizma (projekt Razvoja istarske rivijere) i zelenog poduzetništva10.

Prema financijskom izvještaju HBOR-a za 2016., EIB i HBOR potpisali su i dva ugovora o financiranju proizašla iz okvira koje je EIB odobrio početkom 2014. u iznosu od 800 milijuna eura za financiranje MSP-ova i srednje kapitaliziranih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Prvi Ugovor o financiranju projekata srednje kapitaliziranih društava potpisan je 17. veljače 2016. u iznosu od 150 milijuna eura. Sredstva su namijenjena financiranju projekata spomenutih društava primarno iz sektora industrije, usluga i turizma, kao i javnih te privatnih poduzeća koja ulažu u infrastrukturu i zaštitu okoliša te projekte temeljene na znanju. U srpnju 2016. HBOR je s EIB-om potpisao drugi Ugovor o financiranju u iznosu od 250 milijuna eura za potrebe financiranja projekata malih i srednjih poduzetnika. Potpisivanjem ovog Ugovora, HBOR se ujedno uključio i u provedbu programa Europske komisije i EIB-a za zapošljavanje mladih (Jobs for Youth Initiative).

__________________________________________ 9 Nakon prvotno provedenog due diligence procesa nije bilo uspjeha u pripremi liste izloženosti postojećih odobrenih kredita, zbog čega je tijekom prvog kvartala ove godine HBOR, u suradnji s predstavnicima EIB-a, ponovno započeo postupak pregleda prihvatljivih izloženosti. Stručne službe HBOR-a sada sustavno sagledavaju potencijalne izloženosti koje bi se predložile za novu rundu due diligence procesa 10 EIB je s HBOR-om potpisao i ugovor o kreditu u iznosu od 15 milijuna eura, čime će se podržati ulaganje u projekte očuvanja bioraznolikosti i prilagodbe klimatskim promjenama, s posebnim naglaskom na zelenu infrastrukturu. 21


U nastavku slijedi kratki pregled nekoliko projekata u Republici Hrvatskoj financiranih uz potporu EFSU-a, na temelju podataka dostupnih na službenim stranicama: Naziv projekta

Nositelj projekta Status projekta

Ukupni troškovi Financiranje

Opis

Naziv projekta

Nositelj projekta Status projekta

Ukupni troškovi Financiranje Opis Naziv projekta

Nositelj projekta Status projekta

Ukupni troškovi Financiranje Opis

22

RAZVOJ I OBNOVA ZRAČNE LUKE DUBROVNIK ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O.

Prva faza projekta (faza razvoja) je završena i nova zračna luka je otvorena 15. svibnja 2017. Ugovor za početak druge faze (faze obnove) potpisan je 7. rujna 2017., i njen je završetak planiran za travanj 2019. 220 milijuna eura (oko 172 milijuna eura za prvu fazu i 50 za drugu fazu)

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 32,5 milijuna eura

EIB je 23. travnja 2015. donio Odluku o sufinanciranju projekta Razvoja zračne luke Dubrovnik čime je taj projekt, vrijedan 225 milijuna eura, postao prvi projekt iz Hrvatske financiran iz EFSU-a. Od spomenutog je iznosa 32,5 milijuna eura dobiveno kao zajam od EIB-a uz garanciju EFSU-a. 160 milijuna eura odobreno je u srpnju 2016. za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj dok se ostatak financira kreditima EIB-a i HBOR-a (32,5 milijuna eura) te vlastitim sredstvima Zračne luke u iznosu od 34,5 milijuna eura. Ovaj je projekt dobar primjer poželjne sinergije sredstava iz EFSU i ESI fondova EU-a. Projekt obuhvaća rekonstrukciju uzletnosletne staze, nove parkirne pozicije, prvo moderno gorivno postrojenje takve vrste u Hrvatskoj čije će cijevi dolaziti do parkirne pozicije zrakoplova, novu upravnu zgradu, kanalizaciju te brojne potprojekte za normalno funkcioniranje zračne luke. DIJELJENJE RIZIKA OD STRANE HBOR-A ZA SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEĆA I OSTALI PRIORITETI

HBOR

Odobren 22. rujna 2015., a ugovor potpisan u studenom 2016.

50 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 50 milijuna eura

Riječ je o drugom hrvatskom projektu u okviru Junckerova plana. U okviru Modela podjele rizika, EIB daje HBOR-u garanciju u iznosu do 50 milijuna eura za djelomično pokriće rizika po postojećem portfelju kredita odobrenih srednje kapitaliziranim društvima, a koji može iznositi najviše 100 milijuna eura te koji udovoljava određenim kriterijima. Projekt je uspostavljen radi privlačenja komercijalnih zajmodavaca i podupiranja srednje kapitaliziranih poduzeća te ostalih prioritetnih projekata koje financira HBOR. O tome je već bilo riječi ranije u tekstu.

EL TO ZAGREB

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. Odobren 15. lipnja 2017. 195 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 150 milijuna eura

Projekt izgradnje novog kombi-kogeneracijskog plinskog postrojenja KKE ELTO Zagreb provodi se radi usklađenja proizvodnih jedinica s Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama (LCP Direktiva) te s ciljem zadovoljenja graničnih vrijednosti emisija propisanih okolišnom dozvolom. Novo kombi-kogeneracijsko postrojenje zamijenit će pritom dvije dotrajale jedinice na lokaciji (blokovi A i B) te će nakon izgradnje i nadalje osigurati sigurnu opskrbu toplinskog konzuma zapadnog dijela Zagreba, odnosno vrele vode spojene na centralni toplinski sustav i pare za industrijske potrošače. Financiranje uz potporu Plana ulaganja poboljšat će sigurnost opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj i smanjiti razinu onečišćenja.


Naziv projekta

Nositelj projekta Status projekta

Ukupni troškovi Financiranje Opis

Naziv projekta

RAZVOJ ISTARSKE RIVIJERE

VALAMAR RIVIERA D.D.

Ugovor o kreditu potpisan 6. ožujka 2018. 40 milijuna eura

Garancija EFSU-a za zajam EIB-a u iznosu od 16 milijuna eura

Financiranje ovog projekta predstavlja prvu transakciju koju EIB u Republici Hrvatskoj zaključuje s kompanijom iz privatnog sektora, a u kojoj se koristi podrška proračunskog jamstva EU-a putem EFSU-a. EIB će ovim kreditom sufinancirati dovršetak Valamar Girandella Resorta, odnosno izgradnju prvog Kinderhotela 5* u portfelju Valamar Riviere, čijim se otvorenjem u travnju ove godine zaokružuje repozicioniranje destinacije Rabac u vodeću odmorišnu destinaciju usmjerenu gostima više platežne moći. Ovaj kredit dopuna je posrednom zajmu u iznosu od 44 milijuna eura koji je Valamaru dodijelio HBOR u ožujku 2017. O projektu

Za ulaganje u najsuvremeniju opremu, tvrtki je odobren kredit PBZ-a koji je osigurao EIF u skladu DENTAL CENTAR s Planom ulaganja za Europu: financiranje je usmjereno kupnji opreme, poput 3D pisača koji može ČES proizvesti različita ortodontska pomagala. Dental centar sada zapošljava 20 ljudi te namjerava i dalje rasti. Naziv projekta KBC RIJEKA – IZGRADNJA NOVOG BOLNIČKOG BLOKA

O projektu

ESCU je za projekt KBC-a Rijeka ponudio usluge besplatne tehničke pomoći za pripremu i strukturiranje projekta. U sklopu toga, konzultanti odabrani u drugoj polovici 2017. pomogli su KBC-u Rijeka izraditi Strateški plan rada bolnice kojim će pokazati koje se konkretne mjere namjeravaju poduzeti u organizacijskoj shemi, a time i u politici zapošljavanja KBC-a Rijeka, korelaciju ovog plana u odnosu na Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva u RH, ali i druge medicinske i demografske planove kao i plan rada nemedicinskih usluga bolnice te aspekte zaštite okoliša projekta i dr. EIB je za potrebe svoje analize projekta, 8. i 9. veljače 2018. održao due diligence projekta kojem su se priključili i predstavnici Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) i potvrdili svoj interes za daljnjim praćenjem tog projekta te su, prema postojećim planovima, spremni u narednim mjesecima ishoditi odobrenja u cilju zaključivanja novih ugovora o kreditu s HBOR-om.

23


Stanje korištenja sredstvima EFSU-a u šest država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u EFSU je u prvom redu namijenjen državama članicama EU-a dok se državama kandidatkinjama1 i potencijalnim kandidatkinjama2 preporučuje korištenje njima dostupnim i uglavnom nedovoljno iskorištenim fondovima, poput Investicijskog okvira za zapadni Balkan (engl. Western Balkans Enterprise Development & Innovation Facility, WB EDIF)3, fonda InnovFinn Equity i Instrumenta pretpristupne pomoći (engl. Instrument for Pre-Accession Assistance, IPA II)4. Osim što je tu riječ o specifičnim instrumentima koji potiču regionalni razvoj, iz njih je nesumnjivo lakše ostvariti financijsku potporu nego se za istu natjecati s 28 punopravnih država članica. Ipak, za države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u, mogućnost korištenja sredstvima iz EFSU-a izričito je spomenuta u članku 8. Uredbe (EU) 2015/1017, u kontekstu sudjelovanja u prekograničnim projektima koji, osim tih država, obavezno uključuju barem jednu državu članicu EU-a.

Kako bi se maksimizirao učinak EFSU-a, vrlo je važno da je on otvoren za sudjelovanje i državama izvan EU-a. Već sada Plan ulaganja za Europu i njegovi glavni stupovi otvaraju brojne mogućnosti državama jugoistočne Europe u pogledu razvoja njihovih gospodarstava i pripreme za korištenje sredstvima iz EFSU-a kao punopravne članice EU-a, a njihova je pozicija dodatno poboljšana stupanjem na snagu nove Uredbe (EU) 2017/2396. Treće države mogle su i dosad sudjelovati u projektima EFSU-a, izravno ili putem zajedničkih ulagačkih platformi, međutim, izmjenom Uredbe (EU) 2015/1017 u strukturu EFSU-a uvedene su dvije nove vrste takvih platformi: prekogranične i regionalne. To jasno potvrđuje da EFSU u dosadašnjoj primjeni nije bio jednako fokusiran na sve regije Unije, ali se u tom smislu nastoji uravnotežiti i proširiti svoju primjenu.

Tri su načina na koja treće države mogu sudjelovati u EFSU-u putem navedenih platformi5: (1) na razini EFSU-a, izravnim doprinosom EFSU-u osiguravanjem sredstava ili pružanjem jamstava (posljednje se odnosi samo na države članice), podložno dogovoru Upravljačkog odbora, bez sudjelovanja u upravljanju EFSU-om; (2) u ulagačkim platformama kao sponzori / ulagači ili provedbena tijela; (3) u pojedinačnim projektima financiranim od strane EFSU-a kao sufinancijeri.

Upravni odbor EIB-a objavio je 2016. dokument pod nazivom „Zemljopisna prihvatljivost prekograničnih operacija koje uključuju subjekte izvan EU-a pod fondom EFSU”.6 Dokument je fokusiran na članak 8. Uredbe (EU) 2015/1017 koji govori o jamstvu EIB-u za operacije financiranja ili ulaganja koje su obuhvaćene Uredbom i sporazumom o EFSU-u ako se te operacije provode u Uniji ili u njima sudjeluju subjekti koji imaju sjedište ili poslovni nastan u jednoj ili više država članica, a protežu se na jednu ili više trećih država. Svrha je tog dokumenta razjasniti članak 8. u kontekstu ulaganja u prekogranične projekte koji uključuju države koje nisu članice EU-a.

Prema spomenutom dokumentu, tipologija prekograničnih projekata prihvatljivih za EFSU obuhvaća: • Operacije koje uključuju međusobnu fizičku povezanost između najmanje jedne članice EU-a i treće države ili teritorija koji ispunjava uvjete, sukladno članku 8. (b) – takvi projekti, između ostalog, mogu preuzeti oblik izgradnje prometnih tunela ili mostova, opskrbe električnom energijom (npr. električni kabeli, plinovodi) ili postavljanja telekomunikacijskih međukonektora (npr. konektori za širokopojasni internet). Te prihvatljive fizičke međuveze neće uključivati dijelove šireg prekograničnog projekta ako

__________________________________________ 1 Države kandidatkinje su Albanija, Crna Gora, Bivša jugoslavenska republika Makedonija , Srbija, i Turska. Ovaj dio publikacije odnosi se na šest zemalja zapadnog Balkana, zbog čega nije u potpunosti primjenjiv i na Tursku. 2 Potencijalne države kandidatkinje su Bosna i Hercegovina te Kosovo. 3 Za potporu gospodarskom oporavku zapadnog Balkana unutar WB EDIF-a odobreni su novi infrastrukturni projekti te projekti u području tržišnog natjecanja, uglavnom preko WB EDIF, kao i u području razvoja / osposobljavanja u ljudskim resursima. 4 Riječ je o instrumentu čija je svrha olakšati zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama prelazak u status država članica EU-a. U programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, ukupan proračun programa iznosi 11,7 milijardi eura. Oko 4 % tih sredstava bit će upotrijebljeno za programe prekogranične suradnje između država članica Unije i država korisnica IPA-e II, sukladno njihovim potrebama i prioritetima. 5 http://www.eib.org/attachments/general/efsi_rules_applicable_to_operations.pdf. 6 http://www.eib.org/attachments/strategies/efsi_steering_board_cross_border_operations_en.pdf 24


dio koji se financira fizički ne prelazi granicu između države članice EU-a i prihvatljive treće države ili teritorija. Na primjer, projekt izgradnje autoceste koja povezuje države članice EU-a s trećom državom, ali u kojem dio za koji se traži financiranje EIB-a kroz fond EFSU uključuje samo radove koji se provode u toj trećoj državi, ne bi predstavljao prekograničnu operaciju EFSU-a. Da bi projekt bio prihvatljiv, najmanje 50 % troškova ulaganja mora biti pokriveno u EU-u. • Operacije koje uključuju međusobnu povezanost između najmanje jedne članice EU-a i treće države ili teritorija koja ispunjava uvjete, sukladno članku 8. (b) – takvi projekti, između ostalog, mogu preuzeti oblik telekomunikacijskih sustava (uključujući satelitske telekomunikacije) s relejnim odašiljačima ili sličnom opremom u prihvatljivim trećim zemljama ili teritorijima, kada je telekomunikacijski sustav razvijen od strane tijela smještenih ili uspostavljenih u više država članica te stavljen u uporabu u tim državama članicama, te kada se taj sustav proširi na prihvatljivu treću državu ili teritorij. To, na primjer, može uključivati i projekte kojima se u državama članicama EU-a i susjednim državama izvan EU-a stavljaju u uporabu europski sustavi upravljanja prometom. Da bi bili prihvatljivi, najmanje 50 % prihvatljivih troškova ulaganja u takve projekte mora biti pokriveno u EU-u. • Operacije koje uključuju proizvod ili uslugu razvijenu u državi članici EU-a, ali čija provedba uključuje troškove u nekoj trećoj državi ili teritoriju koji ispunjava uvjete sukladno članku 8. (b) – takvi projekti mogu preuzeti oblik projekata RDI s jedinstvenim ciljem, uključujući prihvatljive troškove u prihvatljivim trećim zemljama ili teritorijima, na primjer, u slučaju kada se ispitivanja cjepiva protiv određene bolesti moraju provesti u prihvatljivim trećim državama ili teritorijima. Oni mogu preuzeti i oblik ulaganja u nove proizvodne kapacitete za proizvodnju novih, energetski čistijih strojeva proizvodnog poduzeća iz države članice EU-a, koje uključuje ulaganje u nove proizvodne kapacitete u prihvatljivoj trećoj državi ili teritoriju, s obzirom na onaj dio komponenti ili materijala potrebnih za proizvodnju tih strojeva u EU-u, uz izravnu i dokazivu poveznicu da je ulaganje u EU-u podložno ulaganju u prihvatljivoj trećoj državi ili teritoriju. Kako bi ti projekti bili prihvatljivi, najmanje 80 % prihvatljivih troškova ulaganja u projekte mora biti pokriveno u EUu, a preostale komponente trebale bi biti pokrivene u prihvatljivim trećim državama ili teritorijima, sukladno članku 8. (b). Te će prihvatljive operacije uključivati tijela smještena ili uspostavljena u EU-u i neće uključivati projekte u kojima je zajmoprimac tijelo smješteno u trećoj državi i koje se širi na države članice EU-a. • Operacije koje uključuju okvirnu suradnju u cilju financiranja portfelja projekata s tematskim fokusom,

uključujući projekte u barem jednoj državi članici EU-a i prihvatljivoj trećoj državi ili teritoriju sukladno članku 8. (b) – takve operacije mogle bi preuzeti oblik okvirnih programa, zajmova ili ulagačkih platformi EFSI-a koje je uspostavilo ili kojima upravlja tijelo uspostavljeno / osnovano u državi članici EU-a, te koji podržavaju izgradnju energetski učinkovitih zgrada u državi članici EU-a i prihvatljivoj trećoj državi ili teritoriju. Da bi bile prihvatljive, takve bi operacije trebale dokazati da projekti koji se podržavaju u prihvatljivoj trećoj državi ili teritoriju donose izravnu i dokazivu korist za (ulaganje u) EU, da podržavaju opće ciljeve EFSU-a, te da je najmanje 80 % prihvatljivih troškova ulaganja u projekt u takvim projektima pokriveno u EU-u dok bi preostale komponente trebale biti pokrivene u prihvatljivim državama ili teritorijima sukladno članku 8. (b). • Operacije koje uključuju suradnju s financijskim posrednicima EU-a u cilju pružanja potpore krajnjim korisnicima, posebice malim i srednjim poduzećima, koji se nalaze u barem jednoj državi članici Europske unije i trećoj državi ili teritoriju koji ispunjava uvjete sukladno članku 8. (b) – takve bi operacije mogle preuzeti oblik višekorisničkih posredničkih zajmova ili operacija dijeljenja rizika, na primjer s nacionalnim razvojnim bankama, uključujući krajnje korisnike u EU-u i u prihvatljivoj trećoj državi ili teritoriju. Takva bi se operacija, na primjer, mogla provesti u suradnji s razvojnom agencijom kako bi se pružila podrška MSPovima (i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije) u određenim regijama države članice EU-a te inozemnim teritorijima prihvatljivim pod člankom 8. (b) Uredbe 2015/1107 koja se odnosi na tu državu članicu. Da bi bio prihvatljiv, financijski se posrednik mora ugovorno obvezati da će najmanje 80 % portfelja krajnjih korisnika biti smješteno u EU-u, te da će ostatak portfelja biti smješten u prihvatljivim trećim državama ili teritorijima sukladno članku 8. (b). Radi jasnoće, te će prihvatljive operacije uključivati samo one operacije koje uključuju financijske posrednike smještene ili osnovane u EU-u. • Operacije koje uključuju vlasničke udjele EIB-a u fondovima – kako bi se ispunio propis EFSU-a, jamstvo EU-a može se dodijeliti i za financijske i ulagačke operacije EFSU-a u kojima EIB ulaže u fondove čija aktivnost nije ograničena isključivo na države članice EU-a, pod određenim uvjetima. Dolje navedeni kriteriji primijenit će se na ulaganja u fondove, tamo gdje su takvi fondovi od koristi za jamstvo EU-a pod Okvirom za infrastrukturu i inovacije: o EIB-u je dopušteno ulagati u fondove s najmanje još jednim zajedničkim ulagačem. Sudjelovanje u tim fondovima neće prijeći 50 % ukupnog iznosa preuzetih obveza svih ulagača (uključujući EIB). Drugi se ulagači mogu uspostaviti ili u EU-u ili u trećim državama.

25


o Do kraja ulagačkog razdoblja, fond će uložiti najmanje: a) 60 % ukupnih iznosa sredstava uloženih u državama članicama, b) 80 % ukupnih iznosa sredstava uloženih u državama koje obuhvaća članak 8. Uredbe 2015/1107.

Iz Komunikacije Europske komisije usmjerene Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Europskom ekonomskom i gospodarskom odboru kao i Odboru regija iz lipnja 2016.7 vidljivo je kako je potrebno i dalje istraživati mogućnosti korištenja sredstvima EFSU-a u državama izvan EU-a. U Komunikaciji se navodi kako će Komisija procijeniti mogućnosti korištenja modelima tipa EFSU-a za ulaganja u države u razvoju putem sheme koja bi međunarodnim financijskim institucijama (IFI) omogućila rješavanje konkretnih uskih grla za ulaganja te tako privlačila privatne aktere za ulaganja u tim područjima. U skladu s tim, trebalo bi omogućiti različitim međunarodnim

financijskim institucijama proširenje poslovanja u izazovna ulagačka okruženja postratnih država, kao i poticati ulaganja u projekte povezane s migracijama, a koje su posljednjih par godina izuzetno pogodile baš područje jugoistočne Europe.

U nastavku slijedi tablični prikaz financijskih sredstava povučenih iz EU-a od strane država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u. Još uvijek nema projekata sufinanciranih uz garanciju EFSU-a u državama izvan EU-a, a u nastavku je dan pregled drugih izvora financiranja iz EU-a u državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama koji pokazuje da, s obzirom na prisutnost ostalih instrumenata, ima potencijala i za EFSU, ali su tim državama potrebne dodatne promotivne aktivnosti i pružanje tehničke pomoći u pripremi projekata.

Tablica 4: Prikaz financijskih sredstava povučeni iz EU-a od strane država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u. Država kandidatkinja Albanija

Crna Gora Makedonija Srbija

Bosna i Hercegovina

Kosovo

Izvor sredstava EU-a

pretpristupni fondovi (2007. – 2020.) zajmovi EIB-a

WB EDIF (od 2009.)

sektorske proračunske potpore potpore zbog poplava 2015.

Iznos namijenjenih / alociranih sredstava (€) 1,24 milijarde 130 milijuna

92,5 milijuna 135 milijuna

14,9 milijuna

pretpristupni fondovi (2007. – 2020.)

506,2 milijuna

pretpristupni fondovi (2007. – 2020.)

1,28 milijardi

pretpristupni fondovi (2007. – 2020.)

2,2 milijarde

zajmovi EIB-a

WB EDIF (od 2009.) zajmovi EIB-a

WB EDIF (od 2009.) zajmovi EIB-a

451 milijun 81 milijun

660 milijuna

93,4 milijuna 4 milijarde

WB EDIF (od 2009.)

116,4 milijuna

WB EDIF (od 2009.)

122 milijuna

pretpristupni fondovi (2007. – 2017.) zajmovi EIB-a

potpore zbog poplava 2014.

potpore izbjeglicama u sklopu Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja pretpristupni fondovi (2007. – 2020.) zajmovi EIB-a

WB EDIF (od 2009.)

690 milijuna 1,7 milijardi 41 milijun

10 milijuna

1,48 milijardi 160 milijuna

95,7 milijuna

Izvor: Izrada autora prema podacima Europske komisije iz veljače 2018. (https://ec.europa.eu/neighbourhoodenlargement/news_corner/news/strategy-western-balkans-eu-sets-out-new-flagship-initiatives-and-support-reform_en , pristupljeno 9. travnja 2018.)

__________________________________________ 7 https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/1_en_act_part1_v11.pdf. 26


Tehnička pomoć za pripremu te jačanje vidljivosti projekata Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU) i Europski portal projekata ulaganja (EPPU) predstavljaju drugi dio Plana ulaganja za Europu, a uspostavljeni su kako bi se olakšalo postizanje ciljeva Europskog fonda za strateška ulaganja, posebno u aktivnostima identificiranja i pripreme projekta. ESCU je zajednička inicijativa Europske komisije i EIB-a osmišljena s ciljem ubrzavanja ulaganja, kojom se nudi jedinstvena pristupna točka raznim vrstama podrške i ulaganja u svim fazama projektnog ciklusa, dok je EPPU internetski portal koji je osnovala i njime upravlja Europska komisije te koji nositeljima i promotorima projekata iz javnog ili privatnog sektora država članica EU-a omogućuje stupanje u kontakt s potencijalnim ulagačima iz cijelog svijeta.

ESCU pruža potporu razvoju i pripremi projekata i to na temelju stručnog znanja Komisije, EIB-a, nacionalnih razvojnih banaka ili institucija te upravljačkih tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova. Na temelju Uredbe (EU) 2017/2396) Europskog parlamenta i Vijeća koja je donesena u prosincu 2017. te je stupila na snagu 1. siječnja 2018., ESCU-u je olakšano pružanje usmjerenijih usluga tehničke pomoći na lokalnoj razini.

Ta potpora uključuje pružanje ciljane podrške u vezi s upotrebom tehničke pomoći za strukturiranje projekata, inovativnih financijskih instrumenata, javno – privatnih partnerstava i, prema potrebi, savjetovanje u pogledu relevantnih pitanja zakonodavstva Unije uzimajući u obzir posebnosti i potrebe država članica s manje razvijenim financijskim tržištima. ESCU pruža potporu razvoju i pripremi projekata i to na temelju stručnog znanja Komisije, EIB-a, nacionalnih razvojnih banaka ili institucija te upravljačkih tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova. Usluge ESCU-a dostupne su javnim i privatnim promotorima projekata, uključujući razvojne banke ili institucije i platforme za ulaganja ili investicijske fondove i regionalna i lokalna javna tijela. Posebna prednost ESCU-a jest što pruža javnim promotorima projekata besplatno stručno znanje kako bi se osigurao pravedan pristup financiranju EFSU-a.

ESCU se posebno naslanja na dobre prakse iz postojećih programa kao što su Europski instrument za lokalnu energetsku podršku (ELENA), Fond za energetsku učinkovitost (EEEF), Zajednička europska sredstva za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća (JEREMIE), Zajednička pomoć pri potpori projektima u europskim regijama (JASPERS), Zajednička europska potpora održivom ulaganju u gradskim područjima (JESSICA) i Zajedničko djelovanje za potporu institucijama za mikrofinanciranje u Europi (JASMINE).

Unutar EU-a postoji značajan broj projekata koji su potencijalno održivi s gospodarskog i tehničkog stajališta, a koji se ne financiraju zbog nedostatka sigurnosti i transparentnosti u pogledu takvih projekata. Često je to zato što privatni ulagači ne znaju za projekte ili nemaju dovoljno informacija da procijene rizike ulaganja uključujući regulatorne rizike. Komisija uz potporu EIB-a sudjeluje u promicanju održivih projekata uspostavom transparentnog portala tekućih i budućih projekata u Uniji koji su pogodni za investiranje – EPPU.

EPPU osigurava da se informacije u pogledu projekata ulaganja redovno i strukturirano objavljuju kako bi se ulagačima omogućio pristup transparentnim i pouzdanim podacima. Uključivanje projekta na portal projekata besplatno je za sve oblike promotora projekta. Države članice također mogu, u suradnji s regionalnim i lokalnim tijelima, na portalu prezentirati investicijske projekte na svom teritoriju.

Savjetodavni centar za ulaganja – jedinstvena kontakt-točka ulagačima i nositeljima projekata

ESCU i EPPU važni su za prepoznavanje i pripremu projekata, a uspostavljeni su kako bi se olakšalo postizanje ciljeva EFSU-a. Glavna je svrha savjetodavnog centra pružanje savjeta ulagačima, nositeljima projekata i javnim upravljačkim tijelima u vezi s utvrđivanjem, razvojem i pripremom projekata.

27


ESCU i EPPU za projekte uspostavljeni su s ciljem: • maksimalnog iskorištavanja postojeće tehničke pomoći dostupne ulagačima i nositeljima projekata, • pružanja dodatnih savjetodavnih usluga, te • davanja veće vidljivosti investicijskim projektima u EU-u.

ESCU1 je jedinstvena kontakt-točka ulagačima i nositeljima projekata koji traže savjete u vezi s ulagačkim projektima i njihovim financiranjem. Centrom se upravlja u skladu sa sporazumom između Europske komisije i EIB-a. Rad Centra zasniva se na stručnom znanju i postojećim savjetodavnim uslugama koje pružaju EIB i Europska komisija, kao što su fi-compass ili JASPERS. Rad ESCU-a također se oslanja na stručno znanje nacionalnih razvojnih banaka i institucija, kao i upravljačkih tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova. Centar može sklapati ugovorna partnerstva u svrhu suradnje s nacionalnim razvojnim bankama, institucijama ili upravljačkim tijelima. Usluge koje ESCU pruža obuhvaćaju: • pružanje tehničke pomoći nadležnim tijelima i nositeljima projekata, • pružanje pomoći nositeljima projekata kako bi svoje projekte mogli razviti tako da ispunjavaju kriterije prihvatljivosti u skladu s uredbom o EFSU-u, • poboljšanje dostupnosti potpore EFSU-a u EU-u učinkovitim iskorištavanjem lokalnog znanja te • djelovanje centra kao platforme za razmjenu iskustava i stručnog znanja o razvoju projekata.

Komisija u svojem prijedlogu o produženju trajanja EFSU-a naglašava da će u narednom periodu EESCU pružati tehničku pomoć na terenu putem sporazuma s relevantnim lokalnim akterima. Isto tako, za projekte u koje je uključeno više država članica, projekte za kombiniranje EFSU-a s drugim izvorima financiranja, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020 i Instrument za povezivanje Europe, osigurat će se usmjerenije i prilagođene usluge tehničke pomoći. U tom je kontekstu prijedlogom o EFSU-u 2.0 predviđeno da Savjetodavni centar za ulaganja treba aktivno pridonositi

cilju sektorske i zemljopisne diversifikacije EFSU-a tako što će podupirati EIB u njegovim naporima da pokrene nove projekte na terenu u manje razvijenim državama članicama. Sukladno navedenom, Komisija će razmotriti mogućnost da u svojim predstavništvima u državama članicama odredi posebne izaslanike za europska ulaganja koji bi surađivali s nadležnim službama Komisije u okviru jedinstvene skupine za ulagačku politiku.

Početkom 2018. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije potpisalo je sporazum s EIBom o pružanju savjetodavnih usluga hrvatskim javnim i privatnim poduzećima u svrhu identificiranja, pripreme i razvijanja investicijskih projekata. Potpisan sporazum o pružanju savjetodavnih usluga u trajanju od 12 mjeseci, u cijelosti financiran od EIB-a, doprinijet će uspostavi učinkovitijeg investicijskog planiranja prepoznavanjem nedostataka u postojećem sustavu, predlaganjem mjera i preporuka za unapređenje te doprinijeti realizaciji investicijskih projekata. Savjetodavni centar pruža usluge u sektorima istraživanja i razvoja, energetike, transporta, cirkularne ekonomije, zaštite okoliša, informacijskih i komunikacijskih tehnologija i društvene infrastrukture. Zainteresirana javna i privatna poduzeća mogu se obratiti ESCU-a podnošenjem zahtjeva za savjetodavnu podršku preko internetskog portala Centra – http:// eiah.eib.org/find-support/index. Nakon podnošenja zahtjeva djelatnici Centra procjenjuju potrebu za pružanjem savjetodavne podrške te pristupaju definiranju modela suradnje i potpisivanje ugovora. ESCU može pružiti podršku u aktivnostima osmišljavanja projektnog prijedloga, identifikacije potreba, razrade projektnih aktivnosti, izrade analiza i istraživanja te same implementacije. Ovisno o potrebi projektnog prijedloga djelatnici ESCU-a mogu angažirati i vanjske suradnike. Usluge ESCU-a besplatne su za javni sektor dok za privatni sektor postoji mogućnost financijske naknade ovisno o vrsti savjetodavne usluge. Naknade koje plaćaju mala i srednja poduzeća ograničavaju se na jednu trećinu troškova tehničke pomoći koja im je pružena. U nastavku slijedi nekoliko primjera tehničke pomoći ESCU-a:

Područje

Primjer tehničke pomoći

Savjetodavna potpora za javna poduzeća i neprofitni sektor

ESCU pruža potporu konzorciju nevladinih udruga i javnih poduzeća koja obuhvaćaju različita područja poput sektora zdravstva i socijalnog sektora, pružanja potpore u zapošljavanju i osposobljavanju, socijalnog inkubatora te pružanja pomoći osobama s invaliditetom ili starijim osobama, izradom analize tržišta te poslovnog plana za strukturiranje organizacijskog i financijskog modela konzorcija.

Projekti obnovljivih izvora energije

Projekti zaštite okoliša

Projekti izgradnje javne zdravstvene infrastrukture

ESCU u području projekata obnovljivih izvora energije pruža savjetodavnu podršku u razvoju temeljne strategije projekta, izradi analize potražnje i investicijske studije.

U području razvoja projekata zaštite okoliša ESCU pruža potporu u razvoju poslovnog plana i izradi aktivnosti za pronalaženje mogućih izvora financiranja. ESCU pruža potporu državi u području razvoja projekata izgradnje javne zdravstvene infrastrukture izradom financijskog plana i plana realizacije projektnih aktivnosti.

__________________________________________ 1 Više o savjetodavnom centru: http://www.eib.org/eiah/index.htm. 28


Portal za projekte – povećanje vidljivosti projekata i pronalazak inozemnih partnera Kako bi povećala transparentnost u pogledu mogućnosti ulaganja u EU, Europska komisija uspostavila je EPPU2 (engl. European Investment Project Portal, EIPP). EPPU je dio inicijative Plan ulaganja za Europu, a namijenjen je podupiranju ulaganja u realno gospodarstvo. S pomoću EPPU-a promotori projekata iz javnog i privatnog sektora sa sjedištem u EU-u mogu povećati vidljivost svojih projekata na jednostavan način. Sve što trebaju učiniti jest ispuniti i poslati projektni obrazac. Prikaz projekata na EPPU-u strukturiran je i prilagođen korisnicima te tako privlači ulagače iz cijelog svijeta, kojima će se omogućiti da svoj portfelj obogate dodatnim europskim projektima. Europska komisija uspostavila je EPPU kao poveznicu između promotora projekata u EU-u i ulagača širom svijeta kako bi se potaknulo i ubrzalo iskorištavanje većeg broja mogućnosti ulaganja u EU. Ovim se portalom želi povećati vidljivost postojećih mogućnosti ulaganja u EU osnivanjem središnje platforme za promicanje projekata u EU-u pri čemu se upotrebljava usklađen i strukturiran format. EPPU jedna je od brojnih inicijativa Komisije za obnavljanje ulagačke aktivnosti u EU-u. U nastavku se prikazuju najčešća pitanja i odgovori o dostavljanju projekata na EPPU. Može li bilo tko dostaviti projekt za objavu na EPPU?

Promotor projekta objavljenog na EPPU-u mora biti javno tijelo države članice ili privatna / javna pravna osoba s poslovnim nastanom u državi članici. Pojedinci i pravna tijela u stečaju, postupku likvidacije ili sličnom postupku ne smiju portalu dostavljati projekte. Promotor projekta mora biti organizacija ovlaštena za predstavljanje projekta. Hoće li Europska komisija ili nadležno tijelo neke države članice provjeriti kvalitetu projekta?

Komisija pregledava projekte na temelju kriterija za uvrštavanje na portal utvrđenih u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2016/1942 kako je izmijenjena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/919. Svrha EPPU nije zamijeniti uobičajeni postupak dubinske analize koji ulagači moraju provesti prije donošenja odluke o ulaganju.

Na kojem jeziku se može prijaviti projekt?

Prihvaćaju se prijave projekata na svim službenim jezicima EU-a. Ako se projekt dostavi na nekom drugom jeziku, Europska komisija osigurava besplatan prijevod na engleski. Kolika je najmanja veličina projekta objavljenog na EPPU?

Trenutačno je to 1 milijun eura. Ako je projekt manji od najmanje veličine projekta, promotori projekta trebali bi razmotriti mogućnost povezivanja sa sličnim projektima u ostalim regijama i podnošenja zajedničkoj većeg programa projekta. Mora li provedba projekata objavljenih na EPPU trajati tri godine?

Ne. U skladu s kriterijima za sudjelovanje potrebno je samo započeti s provedbom projekta u roku od tri godine od njegove prijave na EIPP. Koliko će dugo projekt biti objavljen na EPPU?

Tijekom tri godine. Za to vrijeme promotore projekta potiče se na dostavu informacija o napretku njihovih projekata. Nakon što prođu tri godine projekt se može ponovno prijaviti ako promotori smatraju da bi njegova objava na portalu još mogla biti korisna. Kako zainteresirana strana može stupiti u kontakt s promotorom projekta objavljenog na EPPU?

Pomoću internetskog obrasca. Taj se obrazac može pronaći na portalu zajedno s imenom organizacije dotičnog promotora, ali ne sadržava posebne podatke za kontakt. Tako promotori projekta mogu odabrati da ne odgovore na neželjene kontakte. Mogu li se na EPPU objaviti prekogranični projekti?

Da, uz uvjet da se ulaganje provodi u svim navedenim državama članicama EU-a. Dopušteni su i prekogranični projekti koji se provode u suradnji s trećim državama uz uvjet da se ulaganje barem djelomično provodi u jednoj od država članica EU-a.

Izvor: Obrada autora na temelju podataka preuzetih sa službenih stranica Europskog portala projekata ulaganja (EIPP) https://ec.europa.eu/eipp/desktop/hr/index.html, pristupljeno 9. travnja 2018.

Treba li platiti naknadu za podnošenje projekata?

Ne. Podnošenje i objava projekata besplatna je za sve promotore projekata iz javnog ili privatnog sektora. Kada će projekt biti objavljen na EPPU?

Objava projekta može se očekivati nakon 45 radnih dana od njegova podnošenja. Objava ovisi o tome je li projekt jasno opisan i jesu li odmah dostavljene tražene informacije. __________________________________________ 2 Više o portalu za projekte: https://ec.europa.eu/eipp/desktop/en/index.html 29


Trenutno je na EPPU objavljeno više od 250 projekata iz sektora energetike, digitalne ekonomije, transporta, društvene infrastrukture, zaštite okoliša, poljoprivrede i ruralnog razvoja te projekata malih i srednjih poduzetnika, među kojima su i 15 iz Republike Hrvatske. U nastavku slijedi kratki pregled nekoliko projekata u Republici Hrvatskoj objavljenih na portalu: Naziv projekta

O projektu

Naziv projekta

O projektu

CCPP Slavonski Brod

Luka nautičkog turizma Ploče

Naziv projekta Kompleks Zapadna Žabica

Naziv projekta

Aquapark Zelina

Naziv projekta Hotel Sport Delnice

30

Projekt uključuje ulaganje u novo proizvodno postrojenje ukupne snage 600 MW kroz etapnu izgradnju plinske elektrane s kombiniranim ciklusom (engl. Combined Cycle Power Plant, CCPP) pokraj Slavonskog Broda (CCPP Slavonski Brod). Neto snaga prve etape CCPP Slavonski Brod iznosi otprilike 240 MW. Procijenjena ukupna investicija iznosi 450 milijuna eura, a procijenjena investicija u prvu etapu iznosi 190 milijuna eura.

Projekt uključuje izgradnju luke nautičkog turizma s maksimalnim kapacitetom 400 vezova na lokaciji Pod cestom, u području Baćine u Pločama. Ukupni obuhvat projekta je 9,33 hektara, od čega je kopneni dio 1,34 ha, a akvatorij 7,99 ha. Planirani kapaciteti uključuju 7 gatova za ukupno 224 plovila različite veličine (do 35 m). Prema postojećem idejnom rješenju postoje dvije varijante razvoja ovog projekta. Prema idejnom rješenju prva varijanta uključuje izgradnju 282 veza, parkinga za 101 automobil, suhe vezove, izvlačilište – travel lift ili dok, kao i rekonstrukciju postojećih objekata u restoran, recepciju, dućane i skladišni prostor. Druga varijanta je proširena verzija prve, dakle, uz objekte izgrađene u prvom dijelu, predviđena je puna komercijalizacija područja i izgradnja hotela sa 140 kreveta, dodatnih vezova (do ukupno 400) te objekt s dućanima i skladišnim prostorom kao i garaža s 240 parkirnih mjesta. Procijenjena vrijednost prve varijante je 6 milijuna eura, a vrijednost projekta druge varijante procjenjuje se na dodatnih 15,5 milijuna eura.

O projektu

Izgradnja Kompleksa Zapadne Žabice omogućuje operativnu djelatnost autobusnog kolodvora u Rijeci s pratećim sadržajima kao što su: parking i komercijalni sadržaji te nova prometna regulacija i proširenje pješačke zone u centru grada. Projekt podrazumijeva izgradnju kompleksa autobusnog terminala s garažom za autobuse (oko 11.500 m²), javne garaže na 4 razine s 940 mjesta (oko 26.000 m²) te poslovne prostore (oko 3.600 m²). Uz izgradnju kompleksa projektom je obuhvaćena i izgradnja novog cestovnog pristupa uz prizemni dio kompleksa s proširenjem do Ulice Riva, rekonstrukcija i novi dizajn Trga Žabica te rekonstrukciju ulaza u područje luke Rijeka. Procijenjena vrijednost projekta je 52 milijuna eura.

O projektu

Aquapark Zelina projekt je gradnje kompleksa sportsko – rekreacijske namjene, na lokaciji na kojoj se u prošlosti nalazilo Zelinsko kupalište, ukupne površine 44.547 m2 u vlasništvu Grada Sveti Ivan Zelina, a idejnim projektom je predviđena fazna gradnja glavne zgrade (u sklopu koje se nalazi restoran s izdvojenom dvoranom za svečanosti, tri ugostiteljska lokala, noćni klub, prostorije uprave, spasilačke službe, sanitarno – garderobni prostori osoblja, spremišta, tehničke i ostale pomoćne prostorije), prilaznog trga ispred glavne zgrade, pet vanjskih bazena sa sunčalištem, tribinama i vodenim atrakcijama (vodeni dvorac, toboganski sklop s pristupnim tornjem) te izdvojenih zgrada ugostiteljskih sadržaja i sanitarnog čvora. Procijenjena vrijednost projekta je 5 milijuna eura.

O projektu

Projekt obuhvaća aktivnosti rekonstrukcije i dogradnje starog Doma zdravlja i prenamjene u hotel s 39 soba i 84 ležaja. U blizini zahvata predviđa se izgradnja pratećih sadržaja, odnosno parkirališta, dječjih igrališta, manjeg parka i šetnica. Procijenjena vrijednost projekta je 1,67 milijuna eura.


Aktivnosti ureda

Maletić: Želim da Hrvatska postane jedna od gospodarski najjačih država jugoistočne Europe

Četiri godine članstva u Europskoj uniji su iza nas. Još uvijek je puno posla pred nama kako bismo postali, aktivna, prepoznatljiva i jaka država članica koja se koristi prednostima Europske unije, od jedinstvenog tržišta, transfera tehnologija i novih znanja, preko kohezijske i poljoprivredne politike do drugih različitih izvora financiranja. Moj rad u Europskom parlamentu kao članice Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za proračun, usmjeren je upravo na što bolje gospodarsko pozicioniranje Hrvatske u Europskoj uniji te jačanje kohezijske politike u proračunu EU-a kako bi fondovi EU-a i u budućem razdoblju bili izvor poticanja snažnog i dugoročno održivog razvoja. Na razini Europske unije traže se rješenja za novonastale probleme poput migrantske i izbjegličke krize, nezaposlenosti mladih, nedostatka investicija, unutarnje sigurnosti, krize u poljoprivredi, kašnjenja u plaćanjima iz proračuna EU-a, neprovođenja strukturnih reformi i slično.

Sve su to i za nas važna pitanja. Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) tzv. Junckerov fond dodatan je izvor financiranja i prilika da preko investicijskih platformi financiramo ulaganja u obnovljive izvore energije, cirkularnu ekonomiju, inovacije, nove tehnologije. Ovim fondom pokušava se potaknuti poduzetnike na realizaciju rizičnijih projekata. Kontinuirano radimo na poboljšanju vidljivosti mogućnosti financiranja uz garancije iz EFSI-a, a cilj je korištenje ovih izvora financiranja u Republici Hrvatskoj značajno povećati. Upravo zato u tijeku je i priprema konferencije s potpredsjednikom Europske komisije Jyrkijem Katainenom na temu mogućnosti financiranja projekata poduzetnika uz garancije EFSU-a.

Za gospodarski rast, uz investicije, potrebne su i promjene u načinu rada. Europska komisija putem europskog semestra poziva sve države članice da budu energičnije u provedbi specifičnih preporuka te da strukturnim reformama osiguraju snažniju potporu gospodarstvu. U pripremi je i knjiga o europskom semestru i ekonomskim politikama na razini EU-a te preporukama za Hrvatsku koju ćemo objaviti tijekom 2018.

31


Zastupnica je jedna od autorica i urednica knjige „EU projekti: Od ideje do realizacije“

Zastupnica Maletić s kolegom Van Nistelrooij vodi saslušanje EPP-a na temu: Ubrzanje provedbe kohezijske politike

Reforme nisu smo pitanje Vlade i Brisela, reforme su volja i odlučnost Vlade i cijelog društva da se mijenja. Samo zajedno, koristeći se svim prilikama koje su nam otvorene, mijenjajući se i prilagođavajući novom vremenu, na temelju pametnih investicija, možemo uspjeti i pokrenuti snažniji rast gospodarstva.

Rad na poticanju boljeg korištenja fondova EU-a u RH

Obilazimo sve naše županije, organizirali smo stotine konferencija i susreta s poduzetnicima, poljoprivrednicima, mladima, neprofitnim organizacijama, lokalnim jedinicama i svim ostalim zainteresiranima. Kontinuirano dobivamo upite o mogućnostima financiranja projekata iz fondova EU-a. Upravo zato bila sam i jedna od autorica te urednica knjige „EU projekti: Od ideje do realizacije“.

To je izdanje kojim sam htjela pomoći uspješnom korištenju fondovima EU-a u Hrvatskoj. Za početak, potrebna je ideja, nakon toga znanje o mogućnostima financiranja i prepoznavanje programa iz kojeg se realizacija ideje može financirati, a zatim kreće put pripreme i provedbe projekta. Zajedničkim radom možemo postići više, a svaki realizirani projekt uspjeh je za cijelu zemlju.

32

Na plenarnoj sjednici u svibnju 2016. usvojena je rezolucija o Ubrzanju provedbe kohezijske politike koju sam napisala s ciljem poduzimanja mjera kojima će se izbjeći gubitak fondova EU-a u pojedinim državama članicama, osobito u Hrvatskoj. I Europska pučka stranka (EPP) je zbog važnosti teme organizirala saslušanje sa stručnjacima iz država članica kojem sam predsjedavala. Brojnim amandmanima i ovom rezolucijom potaknula sam, s ostalim kolegama u Odboru za regionalni razvoj, ubrzano pojednostavljivanje pravila i procedura, približavanje kohezijske politike potrebama krajnjih korisnika, bolju komunikaciju kako bi se vidljivost kohezijske politike među građanima povećala, i posebno stabilnost u pristupu cijeloj politici. I države članice moraju odraditi domaću zadaću što znači poboljšati sustav financijskog upravljanja, rješavati probleme koji su prepreka pripremi i provedbi projekata, provesti strukturne reforme i izgraditi bržu i fleksibilniju administraciju te ojačati administrativne kapacitete. Pripremili smo radionice na kojima sve zainteresirane poduzetnike, mlade, poljoprivrednike, inovatore, znanstvenike, službenike i ostale, želimo upoznati s osnovama pripreme projekata EU-a i mogućnostima


financiranja iz ESI fondova do 2020. te s očekivanjima u budućnosti, nakon 2020. Prvu smo radionicu na poziv direktora poduzetničke zone Podi, Jakova Terzanovića održali u šibenskom inkubatoru kako bismo pomogli vratiti edukacijske aktivnosti te potaknuti poduzetnike, ali i javni sektor na nastavak rada na projektima EU-a.

Radionica je održana 6. travnja 2018. od 17 do 20 sati i 7. travnja od 9.30 do 12 sati. Polaznike smo upoznali s mogućnostima financiranja projekata iz fondova EU-a i pravilima pripreme projektnih prijedloga za apliciranje na natječaje EU-a. Dva dana nije dovoljno vremena da bi se naučilo pripremati projekte, ali je dovoljno za dobivanje osnovnih znanja o tome što je sve moguće financirati i koji su koraci u pripremi projekta. Na radionici smo prošli ciljeve koji se ESI fondovima trebaju ispuniti, osnovne principe kohezijske politike i budućnost.

Održana radionica o EU fondovima u šibenskom inkubatoru

Nakon 2020. dobit ćemo gotovo istu omotnicu od 10 milijardi eura, zato je važno učiti kako se projekti pripremaju, ali i aktivno se uključiti u definiranje novih strateških dokumenata kojima pokazujemo na što ćemo novac potrošiti. Oni moraju biti odraz vaših potreba s kriterijima prilagođenim vama. Bez zajedničkog rada opet ćemo imati operativne programe koji financiraju područja za koja nema interesa.

Prošli smo i najvažnije dijelove projekta te najčešće pogreške zbog kojih se gube bodovi, pokazali primjere uspješnih projekata, kako se popunjavaju osnovni obrasci te koji su natječaji trenutno otvoreni, a koji su u najavi.

Predavanje zastupnice Maletić u Zadru na temu pametne specijalizacije kao budućnosti društveno-gospodarskog razvitka Europske unije.

Pripremamo novu knjigu o projektima EU-a u kojoj ćete moći pronaći sve tips and tricks za dobru pripremu i provedbu projekata.

Obići ćemo sve županije, pa nazovite i javite se ako želite da dođemo u vaš grad. Kontinuirani rad s mladima: Provodimo edukaciju #MOJEUPROJEKT, a zastupnica je postala i ambasadoricom Erasmusa za mlade poduzetnike

Pokrenula sam edukaciju #mojeuprojekt na kojoj je sudjelovalo 105 mladih koji su o fondovima EU-a učili na praktičan način – pisanjem projekata. Tijekom 2016. pripremili smo 16 projekata, a edukacija je ponovljena i tijekom 2017. s udrugama Marijanski zavjet za Domovinu, Magis, SKAC Palma i molitvenom zajednicom Srce Isusovo.

Gostovanje na seminaru za ambasadore seniore Europskog parlamenta Euroscola

Gorući problem u Hrvatskoj je nezaposlenost mladih stoga sam pozivala na utvrđivanje aktivnosti i mjera usklađenih s potrebama mladih.

33


Konferencija „Garancija za mlade: dvije godine poslije“, 5. svibnja u organizaciji Europskog parlamenta, Ureda za informiranje RH i Mreže Mladih Hrvatske

Konferencija o programu Erasmus +

Knjiga “Priprema, pozor, Ersmus +”

Zastupnica Maletić preuzela predsjedanje Knowledge4Innovationa

Moramo prestati mlade prilagođavati našim zamislima i početi raditi zajedno i u skladu s njihovim potrebama. Redovito savjetujem mlade o svim mogućnostima koje program Erasmus+ daje, održala sam brojne edukacije i konferencije na sveučilištima i fakultetima u cijeloj Hrvatskoj te posebnu veliku konferenciju o programu Erasmus+ u Zagrebu, u prosincu 2016. U sklopu te konferencije predstavljena je i knjiga „Priprema, pozor, Erasmus+” koja je za sve zainteresirane sjajan priručnik za pripremu i provedbu projekata financiranih iz programa Erasmus+.

Knowledge for Innovation (K4I)

Zbog kontinuiranog rada s mladima i na politikama za mlade postala sam ambasadoricom programa Erasmus za mlade poduzetnike u Hrvatskoj te ambasadoricom natjecanja Startup Europe Awards.

Na sastanku Upravnog odbora inicijative Knowledge4Innovation (K4I) održane u siječnju ove godine izabrana sam za predsjednicu K4I dok su za nove potpredsjednike izabrani zastupnici Andrej Novakov, Henna Virkkunen, Angelika Mlinar i Paul Rubig.

Nakon što su gotovo deset godina K4I vodili bivši predsjednik Europskog parlamenta i premijer Poljske Jerzy Buzek te koordinator Odbora za regionalni razvoj Lambert van Nistelrooij koji su zajedno promicali inovacije kao prioritet EU-a, imam čast preuzeti predsjedanje ovom važnom organizacijom koja objedinjuje inovacije i znanost kao važne prioritete europskih politika. K4I otvorena je i neovisna platforma koja ima za cilj stvaranje održivih mehanizama potpore za inovacije

34


te obuhvaća širok spektar sudionika uključujući predstavnike regija, gradova, akademske i istraživačke zajednice, trgovinskih organizacija kao i predstavnike tehnoloških platformi. Zastupnici u Europskom parlamentu 2009. godine osnovali su forum K4I koji je uz podršku više od 40 zastupnika dosad organizirao preko 500 rasprava, konferencija i okruglih stolova te devet uspješnih događaja Europskog inovacijskog samita na kojima je sudjelovalo više od 40.000 sudionika i 30 povjerenika Europske komisije. Teme koje K4I obrađuje uglavnom se odnose na pitanja vezana uz inovacije i znanje kao važan prioritet europske politike, promicanje inovacija kao ključnog alata za poticanje održivog gospodarskog rasta, razvoj inovacijskog modela s ljudima u središtu inovacija te dovođenje ideja preko Foruma na tržište kroz zaštitu patenata, standardizaciju, javnu nabavu i pametnu regulaciju.

Europski inovacijski samit: Okrugli stol na temu budućnosti Okvirnog programa

Inovacije su ključne za ubrzanje razvoja u svim područjima od poljoprivrede, prometa, okoliša, energetike, digitalizacije do obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi te općenitih promjena u načinu rada javnog sektora. Inovacijski samit prilika je za razmjenu ideja i dobrih praksi među državama članicama. Krajem prošle godine tema Europskog inovacijskog samita bila je „Pretvaranje znanja i ideja u vrijednost za društvo“, a vodila sam dvije rasprave na teme „Usmjerenost na misiju u politici istraživanja i razvoja“, s ciljem davanja preporuka za FP9 odnosno nastavak programa Obzor 2020, i „Otvorena znanost, otvorene inovacije – ubrzavanje inovacijskog procesa“.

Inicijativa „Neka zvijezde sjaje“

„Neka zvijezde sjaje“ zajednička je inicijativa devet zastupnika Europskog parlamenta (iz Hrvatske, Bugarske, Belgije, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Rumunjske i Slovenije) pokrenuta 30. kolovoza 2017. s ciljem poticanja europskog zajedništva i solidarnosti te promicanja i povećanja vidljivosti kvalitetnih i kreativnih projekata koji su pozitivno utjecali na život građana u državama članicama. Glavna ideja ove inicijative temelji se na jačanju komunikacije i vidljivosti dobrih i pozitivnih projekata koji se potiču u Europskoj uniji i financiraju iz proračuna EU-a. U sklopu ove inicijative zastupnica Maletić organizirala je poziv za prijavu projekata za predstavljanje u Europskom parlamentu u kojem poziva općine, gradove, županije i sve građane da ispune obrazac i prijave projekte financirane sredstvima EU-a koji su pozitivno utjecali na život u njihovim sredinama, pozitivno iznenadili svojim sadržajem ili na poseban način inspirirali nove poduzetničke pothvate i projekte. Pristigle prijave, kojih je bilo 69, ocijenilo je posebno povjerenstvo

Konferencija “Dobro upravljanje i pametna specijalizacija JLP(R)S te rješenja za nastavak decentralizacije”

35


Predavanje zastupnice Maletić o Digitalnoj agendi EU i mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova u sklopu konferencije “Hrvatska 2030 – Identifikacija projekata nužnih za regionalni razvoj - razvojna digitalizacija u funkciji rasta lokalne zaposlenosti i dohotka”

U organizaciji ureda zastupnice Maletić, Europski parlament posjetila je skupina poduzetnika i predstavnici akademske zajednice

Zastupnica Maletić u Bruxelles je dovela mlade hrvatske poduzetnike, inovatore i studente na konferenciju “Znanost, inovacije i startupovi – nove prilike za mlade” koju je organizirala u suradnji s portugalskom zastupnicom Claudijom Monteiro de Aguiar

Organiziran je i posjet Europskom parlamentu povodom 950 godina Šibenika

sastavljeno od stručnjaka na području kohezijske politike te je izabrano pet najboljih projekata koji će u lipnju 2018. predstavljati Republiku Hrvatsku na konferenciji i izložbi u Europskom parlamentu te ući u posebnu publikaciju Europskog parlamenta o projektima EU-a koji donose pozitivne promjene.

postizanja i poticanja razvoja lokalnih jedinica reformom javne uprave koja je nužna i bez koje nema racionalizacije i dobrog upravljanja. Nakon uvodnih izlaganja i okruglog stola dodijeljena su priznanja pobjednicima na natječaju „Neka zvijezde sjaje“.

Zastupnica Maletić u Zagrebu je organizirala konferenciju pod nazivom „Dobro upravljanje i pametna specijalizacija JLP(R)S te rješenja za nastavak decentralizacije“. U sklopu konferencije održan je okrugli stol na kojem su uz zastupnicu sudjelovali ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac, ministar financija Zdravko Marić i ministar uprave Lovro Kuščević. Sudionici okruglog stola raspravljali su o ključnim temama

36

Odabrani projekti u sklopu inicijative su: projekt Grada Šibenika „Revitalizacija Tvrđave sv. Mihovil“, projekt Grada Petrinje „Znanjem do toplog doma“, projekt Grada Zadra „Coworking Zadar – suradnjom do inovacija”, projekt Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SI-MORA d.o.o. „Sisačko-moslavačka županija – Središte gaming industrije“ i projekt Medicinskog fakulteta u Zagrebu „Osteogrow”.


Informiranje o važnim temama EU-a i aktivnostima zastupnice

O svim važnim raspravama, rezolucijama i regulativama redovito izvještavamo na našoj internetskoj stranici (www. ivana-maletic.com) i Facebooku (www.facebook.com/ ivana. maletic.cro/), a usto redovito izdajemo informativni mjesečnik u kojem obrađujemo sve važne teme vezane uz ekonomsku politiku, fondove EU-a, proračun, javne financije i slično te dajemo preglede i radimo posebne analize u kojima uspoređujemo Republiku Hrvatsku i novije države članice. Otpočetka rada zastupnice Maletić u Europskom parlamentu izdali smo 34 izdanja mjesečnika i četiri posebna izdanja: Poduzetnici pred izazovom korištenja EU fondova (travanj 2014.), Mladi pred izazovom korištenja EU fondova (svibanj 2014.), Usporedba Hrvatske s drugim državama na temelju međunarodnih analiza konkurentnosti (siječanj 2017.) te EU Vodič za uspješan i održiv razvoj gradova i općina (svibanj 2017.). Sva izdanja kao i prezentacije održane na konferencijama po gradovima i na fakultetima dostupni su na službenoj internetskoj stranici www.ivana-maletic. com.

Programi posjetitelja i stažiranje

Zastupnici u Europskom parlamentu imaju, u sklopu programa posjetitelja, mogućnost iz svojih država dovesti 110 posjetitelja godišnje i upoznati ih s radom europskih institucija te njihov rad predstaviti u Europskom parlamentu, a u svoj Ured mogu primiti mlade ljude na stažiranje.

Tako je u našem uredu stažiralo više od 60 mladih koji su naučili mnogo o radu europskih institucija, funkcioniranju EU-a i, posebno, o načinima donošenja odluka u Europskom parlamentu. To su vrijedna znanja koja im omogućuju lakše snalaženje na poslovima koje preuzimaju u Republici Hrvatskoj. Organizirali smo i više od 20 grupa posjetitelja te u Bruxelles i Strasbourg dosad doveli 500 posjetitelja. Dovodeći posjetitelje iz naše domovine Hrvatske želimo ispuniti tri cilja: „Prvi cilj jest da naši građani, kao dio Europske unije, upoznaju europske institucije te sam rad Parlamenta jer je važno da osjete što zapravo znači članstvo u EU-u. Drugi cilj je da se naše vrijednosti, ono što je važno u Republici Hrvatskoj, putem naših posjetitelja prezentiraju u Europskom parlamentu. Treći cilj jest razmjena znanja i iskustava sa sličnim organizacijama u državama članicama.“, naglasila je zastupnica Maletić koja je organizirala posjete sportaša, poduzetnika, znanstvenika, mladih, zborova, predstavnika lokalnih jedinica.

Posjet predstavnika lokalne i regionalne samouprave Europskom parlamentu

37


Uz posjet se gotovo uvijek organizira i konferencija te je omogućeno stjecanje novih znanja i povezivanje sa stručnjacima koji su u europskim institucijama zaduženi za područja interesantna posjetiteljima.

Izvješća zastupnice Maletić

Ukidanje financijskih ograničenja za projekte obnove kulturne baštine

Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica u sjeni za mišljenje odbora REGI o izvješću o integriranom pristupu kulturnom naslijeđu u Europi. Istaknula je važnost praćenja ulaganja u kulturu iz različitih izvora kao i obavještavanje o svim kulturnim projektima jedinstvenim objedinjenim izvješćem. Zauzela se za ukidanje financijskih ograničenja od 5 i 10 milijuna eura za pojedinačno ulaganje u projekte obnove kulturne baštine što je posebno važno za Republiku Hrvatsku koja je bogata povijesnim i kulturnim blagom, a potrebe za ulaganjem u revitalizaciju pojedinih lokaliteta značajno premašuju zadana ograničenja.

Ubrzanje i pojednostavljenje pravila korištenja ESI fondovima

Zastupnica Maletić sudjelovala je na službenom posjetu Odbora za regionalnu politiku u Sloveniji

Zastupnica Maletić sudjelovala je na sjednici proširenog predsjedništva Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Valenciji zajedno sa zastupnicom Šuicom i Zovko

38

Zastupnica je napisala rezoluciju pod nazivom „Ubrzanje provedbe kohezijske politike“ s ciljem poduzimanja mjera kojima će se izbjeći gubitak fondova EU-a u pojedinim državama članicama, osobito u Hrvatskoj. To je bila prva rezolucija kojom se od Europske komisije tražilo poduzimanje konkretnih mjera pomoći državama članicama koje zaostaju u korištenju fondovima EU-a, a usvojena je 11. svibnja 2016. na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Kohezijska politika značajno se promijenila za financijsku perspektivu 2014. - 2020., a neke od promjena su tematska koncentracija, usmjerenost na rezultate, potreba za većom koordinacijom s ekonomskom politikom, ex-ante preduvjeti, postizanje sinergije s drugim programima, povećanje korištenja financijskim instrumentima i drugo. Zastupnica Maletić naglasila je kako su sve ove novosti pridonijele poboljšanjima kohezijske politike, ali se od država članica traže nova znanja i drugačiji pristup. Trebale su programirati na potpuno novi način, uspostaviti nove upravljačke strukture, nove procedure i nove informacijske sustave. Za sve to potrebno je vrijeme te se sada suočavamo s činjenicom da u 2016., dakle, u trećoj godini financijske perspektive 2014. – 2020. implementacija kod većine država članica tek počinje, a neke još uvijek nisu uspostavile pravila rada i procedure ni za nove upravljačke strukture ni za informacijske sustave te im već u 2017., a posebno u 2018. prijeti rizik od decomittmenta (oduzimanja sredstava u skladu s pravilom N+3 – sredstva dodijeljena u godini N moraju biti potrošena u sljedeće tri godine).


Zastupnica Maletić gostovala u emisiji Iz srca Europe sa asistentima i suradnicima Alenom Halilovićem i Domagojem Badžimom „Ovom rezolucijom nikog ne krivimo i ne želimo tražiti krivca za kasni početak provedbe. Ne tražimo niviše sredstava nii produljenje pravila N+3. Ono što tražimo jest sljedeće: ubrzano pojednostavljenje pravila i procedura, približavanje kohezijske politike potrebama krajnjih korisnika, bolju komunikaciju kako bi se povećala vidljivost kohezijske politike među građanima i, posebno, rani početak programiranja za novu perspektivu kako bi već na kraju 2020. novi operativni programi bili spremni i provedba započela u prvoj godini.“, istaknula je zastupnica Maletić.

razvoj, zastupnica je od Europske komisije zatražila da, u suradnji s državama članicama, potiče ulaganja u analize i znanstvena istraživanja i inovacije na navedenim područjima te razmjenu znanja i iskustava projektima financiranima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Samo provedbom reformi, poticanjem poduzetništva i investicija, pametnim ulaganjima u obrazovnu, zdravstvenu, okolišnu, energetsku i prometnu infrastrukturu podiže se konkurentnost i ostvaruje gospodarski rast i razvoj.

U ime europskih pučana za nacrt mišljenja o proračunu Europske unije za 2015., zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica u sjeni te su glasovanjem svi amandmani koje je predložila prihvaćeni. Obrazlažući amandmane koje je podržala većina političkih stranaka u Parlamentu, zastupnica je istaknula kako Europska komisija u partnerskim sporazumima s državama članicama i operativnim programima treba inzistirati na razvojnim projektima i pokretačima rasta poput otvaranja izvora financiranja srednjim i malim poduzetnicima te tako usmjeravati sredstva proračuna u stvaranje inovativne, kreativne i konkurentne Europe.

Kao izvjestiteljica u sjeni za mišljenje o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2017., posebno sam istaknula da bi Godišnji pregled rasta, kao važan dokument o politikama koji predstavlja osnovu za nacionalne programe reformi, preporuke po državama članicama i provedbene planove, trebao biti smjernica državama članicama i služiti za pripremu nacionalnih proračuna u svrhu uvođenja zajedničkih rješenja koja postoje u nacionalnim proračunima i povezana su s proračunom EU-a. Naglasila sam da, u usporedbi s drugim velikim tržištima kao što je SAD, Europska unija ima stroga fiskalna pravila, neujednačeno zakonodavstvo u državama članicama i velik broj različitih ograničenja koja su prepreka napretku, inovativnim rješenjima i općenito poduzetnicima.

Više sredstava poduzetnicima i I&R&I

Zbog važnosti provedbe strukturnih reformi i dobrog upravljanja javnim financijama za gospodarski rast i

Za brži rast potrebna ujednačena pravila i zajednički rad država članica

39


Sudjelovanje na 28. obljetnici utemeljenja HDZ-a Šibensko-kninske županije

Prije predstavljanja godišnjeg pregleda rasta nužno je s državama članicama detaljnije raspraviti o zajedničkim aktivnostima i pravilima koja je potrebno uspostaviti na razini EU-a kako bi se potaknula razmjena znanja, iskustava, tehnologija, inovacija, razvoja i brzog rasta poduzeća startup.

Važna nova podjela Hrvatske na razini statističkih regija

Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica u sjeni za izvješće o izmjenama Europskog statističkog sustava za teritorijalne tipologije odnosno izmjena regulative Europskog parlamenta i Vijeća EU-a od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku br. 1059/2003 tzv. regulative NUTS. Izmjenama dosadašnje regulative NUTS, koje je Europska komisija predložila, uspostavlja se pravna osnova za prepoznavanje teritorijalnih tipologija, uključujući definiciju gradova, za potrebe europske statistike. Navedeno uključuje utvrđivanje definicija i statističkih kriterija za različite teritorijalne tipologije uz osiguranje harmonizirane i transparentne primjene na razini EU-a i u državama članicama.

40

Hrvatska je na razini NUTS II podijeljena na dvije statističke regije. Ta podjela na dvije regije, Sjevernu i Južnu Hrvatsku, te spajanje sjeverozapadne i panonske Hrvatske u jednu regiju na što se Vlada odlučila u ljeto 2012., i to bez provedenih javnih konzultacija, nije u duhu ravnomjernog regionalnog razvoja odnosno kohezijske politike jer se slabije razvijena područja stavljaju u poziciju da pomažu bolje razvijene omogućujući im sudjelovanje u fondovima. Tako se Grad Zagreb, koji je iznad 100 % prosječnog BDP-a država članica, ima priliku koristiti fondovima EU-a za osnovnu infrastrukturu jer je uključen u Sjevernu Hrvatsku čiji je BDP niži od 75 % prosječnog BDP-a EU-a i to zbog slavonskih županija koje su na razini ispod 50 %. Podjelu Hrvatske na razini NUTS II neophodno je promijeniti, a regulativa ovim izmjenama postaje fleksibilnija te imamo priliku tijekom sljedeće godine utvrditi novu podjelu koja bi više podupirala ravnomjerni razvoj Hrvatske.


EIB mora promijeniti obrasce rada i sredstva usmjeriti manje razvijenim državama članicama

Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica odbora REGI za mišljenje o nacrtu izvješća o Godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke (EIB). Ovo je bio prvi put da odbor REGI daje mišljenje na izvješće EIB-a te je zastupnici Maletić iskazano povjerenje da prva draftira mišljenje i tako postavi temelje za buduća izvješća. EIB ima niz važnih uloga u provedbi kohezijske politike: davanje povoljnih zajmova za nacionalno financiranje projekata; savjetodavne i analitičke usluge kao pomoć državama pomoću instrumenata JEREMIE i JESSICA; pomoć u upravljanju financijskim instrumentima; pomoć državama u pripremi projekata i izgradnji kapaciteta uz potporu iz inicijativa JASPERS i JASMINE. EIB svojim aktivnostima treba podupirati ravnomjeran razvoj svih država članica te izvore financiranja što više usmjeravati regijama koje zaostaju, međutim, zastupnica Maletić je analizirajući izvješće EIB-a utvrdila da ne ispunjavaju cilj koji im je zadan Ugovorom o osnivanju EU-a i Uredbom o utvrđivanju zajedničkih pravila za ESI fondove.

Ukoliko želite dobivati najnovije vijesti s plenarnih zasjedanja Europskog parlamenta prijavite se na info@imured.hr

Zastupnica Maletić hitno je zatražila detaljne informacije o radu EIB-a u kontekstu kohezijske politike, obrazloženje i mjere za izmjene distribucije sredstava: „Prema zemljopisnoj raspodjeli kreditiranja po državama u kojima se projekti provode, 54,11 % svih zajmova odobrenih u 2016. dobilo je pet država članica – Španjolska, Italija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Ovakva raspodjela sredstava nije u skladu s propisima i ciljevima koje EIB treba ispunjavati te zahtijevam od EIB-a detaljne informacije o ulaganjima, razloge nedostatka ulaganja u manje razvijenim državama članicama te poduzimanje hitnih mjera za promjene u načinu rada i distribuciji sredstava.“

Reformom sustava vlastitih sredstava ne smijemo dodatno porezno opteretiti građane EU-a

Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica u sjeni odbora ECON za mišljenje o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije u kojem je posebno istaknula da se reformom sustava ne bi trebalo dodatno porezno opteretiti građane EU-a. Za sadašnji sedmogodišnji proračunski ciklus EU raspolaže sljedećim vlastitim sredstvima; tradicionalna vlastita sredstva (uglavnom carinske pristojbe i pristojbe na šećer), vlastita sredstva koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost (PDV) te vlastita sredstva koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku (BND).

41


U skladu s pravilima, EU može povećati vlastita sredstva za plaćanja do granice od 1,23 % ukupnog bruto nacionalnog dohotka svih država članica tijekom razdoblja od 2014. do 2020. Ukupan iznos odobrenih sredstava za preuzete obveze ne smije premašiti 1,29 % BND-a EU-a. U sklopu predloženih mjera izmjena sustava vlastitih prihoda, zastupnica je istaknula kako treba uzeti u obzir povećanje uplata temeljenih na BND-u, a osobito efekt Brexita i potrebe za financiranjem novih prioriteta uz zadržavanje kohezijske i poljoprivredne politike na dosadašnjoj razini.

Zastupnica se složila s prijedlogom Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva kojim se pravila vezana uz PDV pojednostavljuju, smanjuju administrativni troškovi i traži ukidanje svih korektivnih mehanizama prihodovne strane čime bi se u pogledu proračuna EU-a uspostavio pravedniji sustav za europske građane. Zastupnica Maletić je u svojim amandmanima istaknula potrebu za uspostavom proračunskog kapaciteta za jačanje eura koji se ne bi preklapao s postojećim politikama i rascjepkao proračun, i koji bi bio usmjeren na makroekonomsku stabilizaciju i jačanje financijskog sustava u cijeloj Europi. „Dakle, taj proračunski kapacitet treba biti za sve države članice, a ne samo članice eurozone“, naglasila je zastupnica Maletić. Kako bi se ostvarili zajednički ciljevi EU-a u pogledu gospodarskog upravljanja, zastupnica Maletić je napomenula da je u procesu planiranja proračuna potrebna jasna povezanost proračunske potrošnje i strateških ciljeva.

Za dodjelu ESI fondova uz visinu BDP-a treba uzeti u obzir i demografske pokazatelje

Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica u sjeni odbora BUDG za mišljenje o 7. izvješću Europske komisije: Jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji. Zastupnica je u sklopu svojih amandmana istaknula da je svake godine razlika između procijenjenih i stvarnih plaćanja iz proračuna EU-a za kohezijsku politiku jako velika te pozvala Europsku komisiju da utvrdi metodologiju za bolje planiranje izvršenja proračuna EU-a u suradnji s državama članicama. Zastupnica je predložila uspostavu sustava e-kohezije u koji bi države članice unosile podatke o pripremljenim projektima, planove za javnu nabavu s planiranim i realiziranim datumima provedbe natječaja i ugovaranja, te podatke o provedbi, kao i sve financijske i računovodstvene podatke o računima, sufinanciranju, prihvatljivosti rashoda itd., s ciljem doprinosa boljem upravljanju i praćenju

42

provedbe kohezijske politike u državama članicama čime bi se omogućile preciznije procjene plaćanja iz proračuna EU-a. Financijska sredstva EU-a treba usmjeriti u područja u kojima se može ostvariti najveća dodana vrijednost EUa, stoga bi trebalo unaprijediti sustav dodjele sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova dodavanjem kriterija povezanih s izazovima s kojima se EU suočava, posebno demografska kretanja, nezaposlenost, socijalne nejednakosti i migracije.

Za provedbu strukturnih reformi volja i odlučnost važniji su od novca

Uredba o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama donesena je u svibnju 2017. Program traje od 2017. do 2020., a za provedbu je bilo osigurano 142,8 milijuna eura. Kako su zahtjevi država članica za korištenjem pomoći iz ovog programa nekoliko puta veći od dostupnih sredstava, odlučeno je da je proračun Programa potrebno povećati za 80 milijuna eura te je u tijeku procedura izmjene regulative, a zastupnica Maletić je izvjestiteljica u sjeni.

Provedba strukturnih reformi je uz investicije i odgovornu fiskalnu politiku ključna za dugoročno održiv i visok rast. „Kohezijskom politikom osiguravaju se sredstva za investicije, ali ako države istovremeno ne provode strukturne reforme tada su ta sredstva na dugi rok bačena jer ne pomažu razvoju države već odgodi odnosno ublažavanju pada. Upravo zato važno je povezati program potpora strukturnim reformama s kohezijskom politikom.“, istaknula je zastupnica Maletić. Jako je važno i što će biti izvor sredstava za Program potpore strukturnim reformama. Ne želimo da se kohezijska politika upotrebljava uvijek kao izvor za nove instrumente, a već u ovom trenutku iz tehničke pomoći države članice financiraju reforme. Jedan od prijedloga je da im se omogući da rezervu za izvrsnost iskoriste za provedbu strukturnih reformi iako je ona prvotno predviđena za dodatno financiranje projekata. Komisija ovih dodatnih 80 milijuna eura namjerava financirati iz instrumenta fleksibilnosti koji na razini godine iznosi 471 milijun eura i služi upravo za financiranje rashoda za koje nema sredstava unutar zadanih limita u proračunu, što zastupnica Maletić podržava.


Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformi javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica

glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i u sklopu njega Radne skupine za financijsku pomoć (FAWG), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), Odboru za porezna pravila (TAXE) i Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Odbor za proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH) i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com


ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.

44

Profile for Ivana Maletić

EFSU  

EFSU