Page 1

eu vijesti



Hrvatska vlada se voli hvaliti, a ne voli raditi Ivana Maletić, zastupnica HDZa u Europskom parlamentu

kolumna

— Priče iz Bruxellesa

uropskom

ju novca lijardi eura. Zvuči nevjerojatno - uređena, birokratska, pedantna Njemačka zapravo je porezna oaza za gangstere i mafijaše? „Ne možemo baš govoriti o poreznoj oazi“, kaže za DW Thomas Eigenthaler iz sindikata poreznih platiša. „Recimo da imamo nekih rupa u sustavu koje se često koriste“, kaže on. Navodi da političari vrlo vješto smanjuju broj radnika u pokrajinskim poreznim organima te da bi kontrolora trebalo biti barem 20 posto više. Možda bi više osoblja spriječilo predsjednika

Razlike u stopama poreza privlače velike profitere da porez prijavljuju tamo gde je stopa niža

kluba Bayern, Ulija Hoeneßa kada je utajivao milijune od poreza, ili - njemačke poslovne banke, koje su navodno od države prikrile desetak milijardi eura poreza na kapitalnu dobit.

Festival licemjerja

Dugo su se njemački političari obrušavali na susjednu Švicarsku u kojoj najviše Nijemaca krije porez od države. Tako je bivši ministar financija Peer Steinbrück, inače poraženi socijaldemokratski kandidat za kancelara - upozoravao Švicarce kako bi im mogla stići „konjica“ ukoliko ne pristanu otkriti identitet njemačkih mušterija koje taje porez u tamošnjim bankama. Meinzer ovakve izjave njemačkih političara označava „festivalom licemjerja“, jer, na kraju krajeva, zakoni ostavljaju prostor prevarama. Ili, kako kaže Thomas Eigenthaler, ne mora se ići izvan Europe da bi se našli različiti porezni zakoni. Razlike u stopama poreza privlače velike profitere da porez prijavljuju tamo gde je stopa niža. „A međunarodne firme imaju mogućnosti koliko im srce želi“, zaključuje Eigenthaler. DW

Ulazak u Europsku uniju znači biti dio kluba i ponašati se u skladu sa zajedničkim pravilima: pravnim, političkim, ekonomskim i administrativnim. Uz obveze članstvo donosi brojne prednosti, od sudjelovanja na zajedničkom unutarnjem tržištu i sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala da korištenja europskih fondova kroz kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Upravo korištenje europskih fondova jedna je od najvećih prilika za Republiku Hrvatsku kroz koju, ako je pametno iskoristimo, možemo pokrenuti rast i razvoj i potpuno promijeniti trendove: iz pada u rast, iz suficita u deficit te postati jedna od razvijenijih država članica. Tijekom ovih par mjeseci rada u Parlamentu jedna od tema u Odboru za regionalni razvoj bila je rasprava o pripremama Republike Hrvatske za sudjelovanje u kohezijskoj politici. Europska komisija je u svom izviješću istaknula pet ključnih slabosti sustava u Republici Hrvatskoj: 1. neadekvatni administrativni kapaciteti, 2. nedostatak koordinirane i strateške suradnje

među ministarstvima, 3. kompliciranost sustava i procedura te tendencija da se umjesto pojednostavljenja sustav komplicira, 4. nužnost jačanja partnerstva i procesa konzultacija te 5. premalo pripremljenih projekata. Na poboljšanjima se radi, ali nedovoljno te je u Izvješću kao primjer navedeno da se od planiranih 250 novih ljudi uključenih u poslove planiranja i provedbe EU programa zaposlilo svega 100, a i 250 je premalo. Sve ove slabosti na koje europska Komisija već neko vrijeme upozorava vode sigurnom neuspjehu u korištenju EU fondova. Najbolji primjer je činjenica da od 1.7.2013. imamo na raspolaganju 450 milijuna eura. Vlada je najavljivala da će u rujnu raspisati tri pozivna natječaja za prijavu projekata. Jedan za projekte jedinica lokalne i područne (regionalne) infrastrukture, jedan za srednje i male poduzetnike i jedan za znanstveno-istraživačke projekte. To su sve sektori kojima je novac za realizaciju projekata itekako potreban i to što prije. Međutim, raspisivanje natječaja Vlada je od-

U Izvješću EK kao primjer je navedeno da se od planiranih 250 novih ljudi uključenih u poslove planiranja i provedbe EU programa zaposlilo 100

godila za listopad, pa za studeni, kao da nam novci ne trebaju, kao da svaki izgubljeni dan nije važan jer gubimo priliku napraviti ono što našoj domovini treba, a to je rast i razvoj. Da se natječaji i raspišu barem u studenom, za prijave i odabir projekata trebat će Vladi šest mjeseci do godinu dana i već smo na kraju 2014. bez povučenog eura iz fondova. U isto vrijeme od 1.7.2013. redovito svaki mjesec uplaćujemo u Europski proračun 75 posto naplaćenih carina te dio PDV i dio prihoda koji se računa prema visini BDPa. Do sada smo uplatili oko 100 milijuna eura u europski proračun, a iz fondova ćemo prve eure povući tko zna kad. Vlada se hvali jer troši IPA-u. Drago mi je da su sretni i uživaju u plodovima rada Vlade prije, ali moraju i svoje sijati da bi mogli žeti, a prve žetve u 2013. nema. Veliki je problem što imamo Vladu koja se voli hvaliti, a ne voli raditi. Tako su se hvalili čak i činjenicom što se prema Izviješću o globalnoj konkurentnosti Hrvatska popela za 6 mjesta, sa 81. na 75. mjesto od 148 država koje se u Izviješću ocjenjuju. Problem je što analiza pokazuje da ovaj rast nije rezultat pozitivnih pomaka u Republici Hrvatskoj već negativnih procesa u pojedinim državama koje su pale na ljestvici konkurentnosti. Jasno su vidljiva područja u kojima su potpuno izostale reforme: od stvaranja povoljnog poslovnog okruženja, učinkovitog javnog sektora, do podizanja produktivnosti i konkurentnosti u sektoru poduzetništva. Očito je da Vlada na područjima ključnim za podizanje gospodarskog rasta i razvoja ne radi. Nema reformi, nema korištenja fondova, padaju prihodi, rastu rashodi, deficit alarmantan. Vlada plaši ljude, a bolje bi joj bilo da se sama preplaši vlastitog neznanja i nerada, ode i spasi Hrvatsku. utorak 12/11/2013

[MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: Hrvatska vlada se voli hvaliti, a ne voli raditi  

Kolumna zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you