Issuu on Google+

EU VIJESTI

ZA NIJE

U HRVATSKOJ NEMA ODLUČNOSTI,

a inovativnost skupini „umjereno uspješnih inovatora“ najbolja je Italija, a za njom eška. Hrvatska je na skromnom donjem mjestu ljestvice osrednjih, i najmanje je rasla u inovativnosti u odnosu na prošlu godinu i druge lanice. Neke zemlje razoarane su rangiranjem, na pr. Irska koja je oekivala da e se nai meu liderima.

Tri kljuna indikatora

Semafor inovacija razlikuje 25 razliitih indikatora po kojima se mjeri uspješnost. Meu njima su tri kljuna tipa indikatora i 8 dimenzija inovacija. Tri kljuna indikatora, koji stoje izvan tvrtki, su ljudski resursi, otvoren i izvrstan sustav istraživanja, te financije i podrška. Unutar tvrtki mjeri se ambicija i napor da se bude inovativan u tri dimenzije, a to su ulaganja u inovativnost, poduzetniki duh i “mozgovi” tvrtke, umreženost. To su parametri koji omoguuju inovativnost. Konano, mjere se i rezultati

u inovativnosti.Tajna uspjeha je, prema autorima izvještaja, da se u svim indikatorima i dimenzijama bude podjednako razvijen i jak, a to znai strukturno jaanje cijelog sustava. Lideri ili dobri sljedbenici su jako dobri i u temeljnim znanstvenim istraživanjima, u broju i kvaliteti inovacija koje izlaze iz tvrtki u tim zemljama, kao i u ekonomskim efektima koje izvlae iz inovacija. Iza uspjeha stoji dobro organiziran i racionalan sustav, konstatira se u studiji EK-a. Zanimljivo je, meutim, koje zemlje su najbolje u pojedinim elementima. U ljudskim resursima najbolje su Švedska, Finska, Irska i Britanija. Danska, Švedska, Nizozemska i Britanija najbolje su u izvrsnosti sustava istraživanja, dok Estonija, Finska, Švedska i Danska imaju najbolju financijsku podršku. U ekonomskim rezultatima najbolje su Danska, Britanija, Belgija i Švedska. Euroreport

vodstva, strategije i hrabrosti IVANA MALETI, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

KOLUMNA

— Prie iz Bruxellesa

Ove godine se na razini Europske unije uz zastupnike u Europskom parlamentu po prvi put bira i predsjednik Europske komisije. U petak 7. ožujka europski puani su u Dublinu izabrali svog kandidata za predsjednika Europske komisije - Jean-Clode Junkera. Tom prigodom je sadašnji predsjednik Jose-Manuel

Kratkorone mjere koje je Vlada kroz rebalans prorauna pokušala poduzeti neadekvatne su i NE ODGOVARAJU ZAHTJEVIMA Barroso istaknuo kako je za izlazak iz krize izuzetno važna odlunost, sigurno vodstvo, hrabrost, dobar plan i strategija, povjerenje. Vlade država lanica koje su to imale, uspješno su preokrenule trendove.

7,9 milijardi eura ropske unije. U usporedbi s treim tromjesejem 2013. u etvrtom tromjeseju 2013. desezonirani suficiti robne razmjene (+11,4 milijarde eura u usporedbi s +0,9 milijardi eura), prihoda (+11,6 milijardi eura u usporedbi s +8,7 milijar-

di eura) i usluga (+42,1 milijardu eura u usporedbi s 40,8 milijardi eura) poveali su se, dok se deficit tekuih prijenosa smanjio (-17,2 milijarde eura u usporedbi s -18,6 milijardi eura). Navedeni podaci podliježu reviziji. B.B. UTORAK 11/3/2014

EUROPSKA KOMISIJA je prošli tjedan objavila komunikaciju s Europskim parlamentom, Vijeem i Eurogrupom o rezultatima dubinske analize koja se obavlja s ciljem korekcije makroekonomskih neravnoteža. Za Republiku Hrvatsku istaknuto je da se suoava s problemom pada i vrlo slabog kapaciteta za prilagodbu novim uvjetima. U tom kontekstu, imajui u vidu brzorastui dug, smanjenje izvoza, smanjenje investicija i poveanje nezaposlenosti, Europska komisija e provesti detaljnu analizu i dati preporuke za uklanjanje neravnoteža. Za države lanice za koje Europska komisija smatra da predložene politike, mjere i aktivnosti nisu adekvatne za rješavanje problema prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža, Europska komisija e predložiti Vijeu korektivne aktivnosti. To sigurno oekuje Republiku Hrvatsku s

obzirom da je Vlada donijela plan reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. koji nema niti jedan element ozbiljnog programa. Nedostaje strateško promišljanje o reformama koje se žele provesti. Nema realnog plana s postavljenim ciljevima te objektivno i realno procijenjenim fiskalnim uincima. I kratkorone mjere koje je Vlada kroz rebalans prorauna pokušala poduzeti neadekvatne su i ne odgovaraju zahtjevima Europske komisije u okviru procedure prekomjernog deficita. Umjesto za 7,5 milijardi kuna deficit se smanjuje za 3,9 milijardi, odnosno kada se oduzme efekt uzimanja sredstava iz drugog mirovinskog stupa, iz štednje za budunost u iznosu od 2,6 milijardi kuna, Vlada je rebalansom deficit uspjela smanjiti svega za 1,3 milijarde kuna. Dodatan problem su nerealna smanjenja na rashodnoj strani poput ušteda u posrnulom zdravstvenom sustavu od 805 milijuna kuna, a gubici zdravstva na godišnjoj razini su preko 6 milijardi kuna. SUPROTNO SVIM PREPORUKAMA Europske komisije, Europske središnje banke i ostalih institucija Europske unije, Vlada u Republici Hrvatskoj štedi na rashodima koji su pokretai rasta i razvoja. Preporuka je poveati kapitalna ulaganja i ubrzati razvojne projekte, a rebalansom Vlada smanjuje kapitalna ulaganja za 420 milijuna kuna, dodatne uštede postiže otkazivanjem i/ili odgaanjem niza razvojnih projekata u poljoprivredi, prometu, znanosti i kulturi. Preporuka je maksimalno ubrzati korištenje bespovratnih sredstava europskih fondova, a rebalansom Vlada usporava realizacija kapitalnih projekata financiranih iz tih izvora te se rashodi smanjuju za 305 milijuna kuna. Preporuka je poboljšati dostupnost izvorima financiranja malim i srednjim poduzetnicima, a subvencije se rebalansom smanjuju za 615 milijuna kuna, a od toga najviše sredstva koja idu poduzetnicima, poljoprivrednicima i za povoljne instrumente financiranja preko HABOR-a. Na financiranju poduzetnika preko HABOR-a „štedi“ se 150 milijuna kuna. U vremenu kada sve države lanice pronalaze rješenja za povoljno financiranje poduzetnika i maksimalno poveavaju te rashode, hrvatska Vlada baš to reže. Ovaj rebalans nije niti usvojen, a Vlada ve najavljuje novi. Što je njihov problem? Nemaju ništa od vrlina koje je predsjednik Barroso istaknuo: odlunost, vodstvo, strategija, hrabrost, povjerenje.

7


[MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: U Hrvatskoj nema odlučnosti, vodstva, strategije (...)