Page 1

eu vijesti

rijeti atastrofa la “zube”, oni bi tada morali više plaćati i vrlo brzo bi shvatili da se njihov biznis i kapital nalaze u opasnosti”, kaže gospodarski stručnjak Boris Kušniruk, dugogodišnji financijski savjetnik ukrajinske vlade. S druge strane međutim, treba naglasiti kako je borba protiv korupcije tek

jedna od mjera koju zahtijeva Međunarodni monetarni fond. Ukrajinska središnja banka bi međutim trebala obustaviti stalnu “podršku” nacionalnoj valuti. Naime, povezivanje grivne s dolarom dovelo je do toga da su se novčane rezerve od 2010. godine gotovo prepolovile.

Skuplji plin

Na popisu zahtijeva koje od Ukrajine traži Međunarodni monetarni fond, na samom vrhu se nalazi i obustava subvencija plina. S time je ukrajinska vlada zapravo već započela. Već u svibnju bi se cijene plina za domaćinstva trebala povećati za 50 posto, cijene plina za poduzeća za 40 posto. S druge strane treba naglasiti da je ruski koncern Gazprom Ukrajini već uki-

nuo sve popuste za uvoz plina. Tako sada već u travnju, ukrajinski Nafotgaz za uvoz plina mora plaćati 44 posto više nego do sada. Gazprom to objašnjava činjenicom, da Ukrajina već ima dugova koje nije platila i to u iznosu od oko 2,2 milijarde dolara. No, Ukrajinci ne moraju samo računati na povećanje cijena plina već i na mnogo drugih stvari. To se prije svega odnosi na uvoz iz Rusije (on je činio jednu trećinu sveukupnog uvoza), kako na hranu tako i na alkohol i duhanske proizvode. Osim toga, Međunarodni monetarni fond od vlade u Kijevu traži i smanjenje iznosa socijalne pomoći kao i smanjenje broja činovnika u državnim službama. Prema procjenama, svako deseto radno mjesto u nekoj državnoj ustanovi bi trebalo biti ukinuto. Sveukupno, nezaposlenost prijeti desecima tisuća Ukrajinaca. Trenutna gospodarska kriza mogla bi se zbog ovakvih zahtjeva Međunarodnog monetarnog fonda još više pogoršati - ali samo kratkoročno. „Ukrajina mora ionako u ovoj godini računati na pad gospodarskog rasta za 2,5 posto. Ukoliko ove nove mjere doista budu sprovedene, gospodarski rast bi se mogao još više smanjiti, ali bi postojala nada u poboljšanje situacije - dugoročno gledano“, navodi Rainer Schweickert. Teška vremena koja predstoje Ukrajini, posebno bi mogli osjetiti oni koji su i do sada malo zarađivali. „Trenutno narod još ima snage…samo ne smije doći do rata. Naime, ukoliko dođe do smanjenja životnog standarda, tada vlada mora narodu jasno objasniti kako i velika poduzeća plaćaju poreze. Tada će stanovništvo to lakše prihvatiti - obzirom na mogućnost izbijanja rata, tada će sve biti kao „manje zlo“, kaže Boris Kušniruk. DW



Hrvatska Vlada šokira Europu Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

kolumna

— Priče iz Bruxellesa

Njemačka je Uspjela je Vlada iznenaditi čak i Europsku uniju. Uspjela je biti gora i od najpesimističnijih predviđanja Europske komisije: Komisija je početkom godine objavila podatke i predviđanja za Hrvatsku, gdje je predvidjela rast javnog duga na 62 posto u 2014., 64,1 posto u 2015. godini i 64,7 posto u 2016. Međutim, javni dug je na kraju 2013. dosegao 66,8 posto što je skok od 11 posto u usporedbi s 2012. Šok i alarm za sve prognostičare, jasno je da je stanje puno gore od očekivanog. Uz ovo iznenađenje priredila je Vlada Europskoj komisiji još jedno, a to je rebalans proračuna kojim se ništa ne rješava. Poslali su rebalans za koji i sami znaju da nije održiv i već najavljuju novi. Ukupan efekt rebalansa na rashodnoj strani je povećanje rashoda od 522 milijuna kuna. Iako se rashodi povećavaju Vlada je značajnije smanjivala pojedine stavke rashoda i to baš one za koje Europska komisija i međunarodne institucije tvrde da se ne smiju smanjivati. To su pokretači rasta i razvoja: ulaganja u razvojne projekte, ulaganja u srednje i male poduzetnike, projekti koji se financiraju iz europskih fondova. Sve to je Vlada rebalansom smanjila u iznosu od milijarde kuna. Komisija je očekivala konkretnu strategiju i akcijski plan za izlazak iz krize, za suzbijanje brzorastućeg deficita i duga. Ničeg nema. Šok i alarm za sve ekonomske analitičare, jasno je da je Europska komisija u pravu kada kaže: Hrvatska ne pokazuje sposobnost za prilagodbu i odgovore na izazove. Da postoji plan, Komisija bi prihvatila postepeno smanjivanje proračunskog manjka, u prvim godinama malo manje, a za tri godine snažnije, ali zahvaljujući gospodarskom rastu. Najbolji način smanjivanja manjka je povećanje proračunskih prihoda temeljeno na gospodarskom rastu. Hrvatska ima priliku upravo to ostvariti. Vlada traga za investitorima i prigovara poduzetnicima da ne investiraju, a istovremeno ostavlja neiskorišteno i odgađa korištenje za bu-

dućnost, 9 milijardi kuna europskih sredstava namijenjenih investicijama u Republici Hrvatskoj već u prvoj godini članstva. U drugoj godini iznos se povećava na 10 milijardi i tako redom. Za korištenje tih sredstava potrebna je Vlada koja dobro upravlja i radi, ali ne zabrinjava Vladu to što nije takva, jer krivnju za gospodarski potop Hrvatske nalaze negdje drugdje. Još jedan šok priredila je Vlada svima u Hrvatskoj, a i u Europskoj uniji. U rebalansu je smanjila izdvajanja iz proračuna za mjere aktivne politike zapošljavanja. U vremenu kada sve države članice pronalaze načine kako što više izdvojiti za smanjivanje nezaposlenosti i kako pomoći nezaposlenima u uključivanju na tržište rada, kako zaustaviti trend porasta siromaštva zbog nezaposlenosti i kako spriječiti iseljavanje stanovništva Vlada Republike Hrvatske povećava rashode za 522 milijuna kuna smanjujući pri tom rashode za aktivne mjere zapošljavanja. U to će, kažu, uložiti europska sredstva. Ne razumiju temeljno načelo dodjele europskih sredstava: europska sredstva nikada nisu supstitut za proračunska već se nadodaju s ciljem ubrzavanja ulaganja u prioritete koji su nam nacionalno važni. Europi nikako nije jasno kako država koja je treća po redu po nezaposlenosti može zanemariti to pitanje i oslanjati se samo na europska sredstva. Tako je Vlada rebalansom potpuno zaustavila proračunska izdvajanja za stručno osposobljavanje mladih. Iz Europske garancije za mlade dobit će 66 milijuna eura pa ne žele više izdvajati iz proračuna. Prvo su do dobivanja ovih sredstava javnosti rekli da odgađaju provedbu mjere stručnog osposobljavanja. Potom su obmanuli javnost viješću da su otkrili sto milijuna kuna u Nacionalnom fondu. Sredstva iz Nacionalnog fonda su strogo namjenska i po pravilima europske regulative mogu se trošiti samo za IPA projekte. To nisu sredstva koja su omogućila nastavak provedbe mjere stručnog osposobljavanja. To je moguće zahvaljujući fleksibilnosti koja je uvedena u hrvatski državni proračun još tijekom pregovora. Kada je izvor financiranja europski proračun sredstva se mogu trošiti čak i ako nisu prethodno uplaćena jer će biti refundirana. Na žalost imamo Vladu koja upravlja proračun, a ne zna proračunska pravila. Naknadno ih otkriva pa obmanjuje javnost govoreći o kompliciranim procedurama. Pravila su samo njima komplicirana jer im je znanje premalo, a želje za učenjem, trudom i radom nemaju. UTORAK 8/4/2014

[MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: Hrvatska Vlada šokira Europu  

Kolumna zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you