Issuu on Google+

EU VIJESTI

ALIJANIMA

ke revolucije'

NIJE ZAKAZAO PRIVATNI SEKTOR nego Vlada, i zato Hrvatska pada IVANA MALETI, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

KOLUMNA

— Prie iz Bruxellesa

MATTEO RENZI, novi talijanski premijer

Krämer: "Italija ne može više jednostavno smanjiti vrijednost vlastite valute i tako prikriti vlastite probleme. Ali to takoer znai i da je Europska središnja banka dalje pod pritiskom - jer obrnuto je 'pad Italije' rizik za monetarnu uniju. Europska središnja banka je trenutano zatvorenica talijanske politike." Ekonomski strunjak Michels stoga srednjorono rauna s negodovanjem iz Bruxellesa, navodei da bi neuspjeh Renzijevih reformskih planova mogao izazvati turbulencije u cijeloj eurozoni. No, unato takvim i drugim predvianjima, Strasbourg i Bruxelles polažu nade u novu talijansku vladu. EUov povjerenik za monetarnu politiku, Olli Rehn, u izjavi za

njemake novinske agencije je kazao da je siguran kako e nova talijanska vlada ispoštovati obveze koje je preuzela. Rehn je kazao kako se raduje suradnji s ministrom gospodarstva i financija Pierom Carlom Padoanom, koji je sa svoje 64 godine najstariji lan Renzijevoga kabineta. Padoan je prethodno bio glavni ekonom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u Parizu. U izjavi za talijanski dnevni list "La Stampa", Rehn je istaknuo da ima povjerenja u novog ministra gospodarstva: "Padoan zna što mu je initi." Ekonomski strunjak Krämer talijansko gospodarstvo vidi u "tjesnacu jedne potpuno neefikasne državne uprave". DW

7

PODVLAI SE CRTA i za 2013. godinu. Ponovno pad, -1% BDP, s tim da zadnji kvartal pada i više u odnosu na zadnji kvartal 2012. te pad iznosi 1,2% BDP. Iz Vlade poruuju da je to oekivano, i odmah traže krivca u nekom drugom, sad su to poduzetnici. Zanimljivo da nisu spomenuli i javna trgovaka društva o kojima vole govoriti kao da nisu dio Vlade. Kako je mogue da je pad oekivan kad su proraun za 2013. i nakon dva rebalansa planirali uz projekciju rasta od 0,2%? Zar su poduzetnici krivi što niti za jednu svoju investiciju ne mogu izraunati ulazne troškove, što rade u državi u kojoj se sve mijenja preko noi, a ocjene rizika iz mjeseca u mjesec rastu i poveavaju kamate? Zar su naši poduzetnici krivi što za istu investiciju poduzetnik u Njemakoj kredit dobije sa kamatama od 2%, a oni bi trebali biti sretni s 8%? Jesu li oni krivi što gotovo da nema potpornih institucija koje bi im pomagale u lakšem administriranju i pozicioniranju na tržištu? Gdje su logi-

Važno je u ovim vremenima IMATI PROAKTIVNU VLADU koja

e kreativnim i inovativnim rješenjima poboljšati poziciju države stiki centri, centri znanja, inkubatori? Nieg nema, ali Vlada bez imalo ustruavanja lopticu prebacuje poduzetnicima i krivi ih za gospodarski pad. ZANIMLJIVO JE DA U VLADI ve dvije godine analiziraju i kao promatrai iz kvartala u kvartal objašnjavaju javnosti zašto Hrvatska pada i kako e sigurno ve u sljedeim mjesecima sve biti dru-

gaije. Tako nas rast eka još od druge polovine 2012. Oni nikako da shvate da Vlada treba davati rješenja, da Vlada treba izai s jasnim ciljevima i mjerama kojima ih misli postii. EUROPSKA KOMISIJA u zimskim prognozama ponovno upozorava da je rast u 2014. mogu jedino ako se otvore izvori financiranja malim i srednjim poduzetnicima te ako se ojaa kapacitet za uspješno korištenje europskih fondova. Rast je vezan uz privlaenje investitora, poveanje investicija, rast izvoza i proizvodnje. Na Vladi je odgovornost za stvaranje povoljnog investicijskog i poslovnog okruženja. Investitore privlai sigurnost - pravna i tržišna, a povjerenje im jaa i ako osjete da Vlada ima siguran i jasan plan provedbi strukturnih reformi koje e dovesti do ekonomskog rasta. ZIMSKE PROGNOZe nam daju manje šansi od jesenskih, za uspješnu 2014. Slabe ekonomske aktivnosti vode do stagnacije u zapošljavanju te se predvia i dalje visoka stopa nezaposlenosti od 17,6%. S druge strane, Europa se oporavlja, za eurozonu predvia se rast od 1,1% BDP-a, a na razini Unije rast od 1,4% BDP-a. Litva, Latvija i Estonija rast e preko 3%. Za nas važne Slovenija i Italija još uvijek su u problemima. Za Sloveniju Europska komisija predvia pad od 1% u 2014, a Italiji blagi rast od 0,7%. Kada se Europa usporedi sa Amerikom i Japanom, zaostajemo i još je puno posla u okviru Europskog semestra za poticanje mjera kojima e se osnažiti gospodarski rast i razvoj Europe. UPRAVO JE Europski semestar bio tema prošlotjedne rasprave na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Naglašava se potreba snažnijeg ukljuivanja nacionalnih parlamenata u donošenje odluka o programima reformi kako bi programi dobili što snažniju politiku podršku, a Vlada imala što veu odgovornost za provedbu. Provedba dogovorenih mjera je slaba te su zato i rezultati Europskog semestra ispod oekivanog. I od Europske komisije se traže konkretnije preporuke za svaku od država lanica. VAŽNO JE U OVIM VREMENIMA imati proaktivnu Vladu koja e kreativnim i inovativnim rješenjima poboljšati poziciju države. Koliko e dugo Hrvatska ekati na konkretan program reformi i plan za jaanje poduzetništva? Odgovor je sad ve svima jasan: do, nadamo se, prijevremenih parlamentarnih izbora, jer vrijeme ekanja vezano je uz vrijeme za koje e sadašnja Vlada biti na vlasti. UTORAK 4/3/2014


[MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: Nije zakazao privatni sektor nego Vlada (...)