Issuu on Google+

eu vijesti

ostaju h brodova s biocidima, a brod bi ostao posve nezaštićen. Kod lakših premaza stvari stoje drugačije.

Strpljiva suzdržanost

Vlasnici sportskih brodova još uvijek nisu pretjerano oduševljeni idejom da bi svoj brod trebali prati svakih nekoliko tjedana ili mjeseci. “Naravno, takvo što iziskuje više truda”, kaže Ulf Jacob iz DBU-a. Strakeljahn tvrdi da ni industrija lakova nema baš dobro mišljenje o podvodnom pranju brodova: “Moje mušterije dobiju osip od same pomisli.” Sportski brodovi sada se redovito moraju vaditi iz vode kako bi im se obnovio zaštitni premaz. “Od toga živimo”, kaže Strakeljahn. Osim toga, trebalo bi izgraditi i postrojenja za pranje, a to košta, zaključuje. Druga alternativa premazima, također bez biocida, neko je vrijeme postojala na tržištu, ali je vrlo brzo nestala: umjetna koža morskog psa. Koža morskog psa nalik je brusnom papiru i zbog nje su ove morske zvijeri izuzetno brze, a ona ih istovremeno štiti od bolesti i ozljeda. Proizvođači premaza žele u svoje proizvode ugraditi takve mikrostrukture jer bi tako brodovi mogli ploviti uz manju potrošnju goriva, a usput bi bili i zaštićeni. Antonia Kesel iz Centra za bioničke inovacije u Bremenu razvila je takav premaz. On sadrži brojne staklene kuglice koje imitiraju izbočine na

koži morskog psa. Tvrtka za proizvodnju lakova i plastike Vosschemie neko je vrijeme u svojem programu imala taj premaz, i to za vlasnike sportskih plovila koji su ga nanosili sami. Međutim, “taj je skupi projekt ipak morao otpasti”, kaže Michaela Horns iz tvrtke Vosschemie, dodajući kako je prodaja bila preslaba. Sve dok na tržištu budu postojala povoljnija biocidna sredstva, proizvod poput ovoga neće se moći probiti, kaže Kesel. No, priča se da premazivanje navodno nije funkcioniralo. Kesel sada dalje radi na proizvodu za trgovačke brodove, ali za to će morati napraviti lak koji će se moći strojno nanositi i koji će biti znatno povoljniji od prošlog. Zasad se čini da ne postoji savršen proizvod koji bi brodove štitio od rasta morskih organizama i koji bi potom osvojio tržište brodskih premaza. A tomu je možda tako i zbog činjenice da se radi o vrlo konzervativnoj industriji. Constanze Fürle, biologinja u tvrtki Limnomar, nezavisnom laboratoriju za istraživanje mora i jezera to vidi ovako: “Onaj tko u brodogradilištu kaže: ‘Ovdje imamo nešto novo’, vrlo brzo može čuti rečenicu: ‘Tamo su ti vrata’.” Drugi su pak mišljenja da bi jedino uz strože zakone bilo moguće potaknuti razvoj brodskih premaza bez biocida, povoljnih za okoliš. No, to se neće dogoditi prije 2024. godine. DW

um o pridruživanju ti sporazum krajem studenoga prošle godine što je pokrenulo prosvjede koji su doveli do njegove smjene. U to doba pristaše priklanjanja Rusiji smatrali su da bi gospodarski dio stvorio velike teškoće ukrajinskoj industriji, snažno povezanoj

s ruskim gospodarstvom. EU treba održati sastanak na vrhu u Bruxellesu 20. i 21. ožujka. Unija je naglasila svoju pomoć i privrženost Kijevu nakon što su ruske snage preuzele nadzor nad ukrajinskim poluotokom Krimom. H utorak 18/3/2014

Provedena je dubinska analiza – vrijeme je za parlamentarne izbore ropskom tržištu, i time nas dovelo do statusa jedne od najzatvorenijih država u kontekstu vanjske trgovine. Neprovođenje strukturnih reformi dovelo je do još većih neravnoteža, koje su se uz slabu poduzetničku klimu i loše funkcioniranje tržišta rada samo pojačavale.

Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

kolumna

— Priče iz Bruxellesa

Uz proceduru prekomjernog deficita Hrvatska je i u postupku makroekonomskih neravnoteža koji se odvija u sklopu mehanizma Europskog semestra u više faza. Prvi korak je Izvješće o mehanizmu upozoravanja (Alert Mechanism Report ) kojeg priprema i objavljuje Europska komisija sredinom mjeseca studenog, zajedno s Godišnjim izvješćem o rastu (Annual Growth Survey ), a neposredno uoči formalnog početka procesa Europskog semestra. Ovo izvješće, treće po redu, objavljeno je 13. studenoga 2013. Izvješće je ukazalo na potrebu za dubinskom analizom Republike Hrvatske kako bi se moglo zaključiti koje su neravnoteže prisutne

Zaposlenost u Hrvatskoj je izrazito niska i među 28 članica Hrvatska

je trenutno među tri države

s najnižom stopom zaposlenosti

te koje je aktivnosti potrebno poduzeti za njihovo uklanjanje. Sljedeći korak je bio postupak provođenja dubinske analize (In-depth Review) čiji rezultati su objavljeni 5. ožujka 2014. Loše poslovno okruženje, nefleksibilno tržište rada, kontinuirani pad, smanjenje izvoza, nedostatak investicija, brzorastući dug, nekontrolirani deficit samo su neke od slabosti na koje upozorava Europska komisija u dubinskoj analizi. Hrvatska trpi posljedice višegodišnje duboke recesije. Izostanak reakcija na restrukturiranje proizvodnje, nemogućnost uspostavljanja konkurentne vanjske trgovine kao i usmjeravanje isključivo na turizam, onemogućilo je Hrvatsku da ravnopravno sudjeluje na eu-

Trgovačka društva u državnom vlasništvu i dalje imaju ključnu ulogu u gospodarstvu, a uglavnom su neprofitabilna i visoko zadužena. Unutarnje ekonomske slabosti i ranjivost Hrvatske potaknule su daljnje zaduživanje i rast javnog duga. Prognoza za 2014. godinu je da će dug biti prekoračen za čak 20 posto BDP-a u odnosu na granicu od 60 posto. Nemogućnost izvoza i trgovine u većem obimu na tržištu EU rezultirat će tek malim pomacima i pozitivnim rezultatima u 2014. i 2015. godini, ali nedovoljnim za stabilan i dugotrajan rast, ističe se u analizi. Hrvatska je bila, a na žalost i dalje je, skupa lokacija za proizvodnju. Administrativne prepreke i nestabilan zakonodavni okvir usporavaju poslovanje poduzetnika i onemogućuju im slobodno djelovanje na tržištu, zbog čega i investitori nevoljko dolaze u Hrvatsku. Slabosti na tržištu rada dodatno su potaknule i produbile negativne faktore u okruženju, i time još više onemogućile stabilan rast, priliku za razvoj i zapošljavanje. Zaposlenost u Hrvatskoj je izrazito niska i među 28 članica Hrvatska je trenutno među tri države s najnižom stopom zaposlenosti. Prema posljednjim podacima za 2014. godinu, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosi 17,6 posto. Trgovačka društva u krizu su ušla izrazito opterećena kreditima, kao rezutat visokog zaduživanja u proteklim godinama. Ako dođe do nastavka negativnih trendova, situacija će postati problematičnija radi visoke zaduženosti trgovačkih društava u državnom vlasništvu. Nestabilna fisklana politika u razdoblju krize rezultirala je visokim deficitom i javnim dugom. Deficit opće države u Hrvatskoj premašio je 6 posto BDP-a, što je duplo u odnosu na kriterij od 3 posto BDP-a. Analiza je tu, kao i poruka da Hrvatskoj trebaju konkretne i jasne aktivnosti za rješavanje neravnoteža te političko vodstvo i volja da se neravnoteže riješe. Dakle, vrijeme je za parlamentarne izbore.




[MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: Provedena je dubinska analiza (...)