Page 1

MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EU FONDOVA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI Split, 8. 11. 2013. 1


Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu


Popunjene upitnike dostavilo je 40% JLP(R)S odnosno njih 22 od ukupno 55 te se cjelokupna analiza i izvedeni zaključci temelje na ograničenom, ali reprezentativnom uzorku Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 193 i to u vrijednosti oko 1,5 milijardi kuna Napomena: ova je samo okvirni iznos jer većina projekata koji su na razini projektne ideje nema definiranu vrijednost projekta ili je ona procijenjena

3


Jedan od ključnih kriterija za prijavu na natječaje koji se raspisuju iz strukturnih fondova jest kriterij ispunjenja svih preduvjeta i

pripremljenost sve tražene dokumentacije prije podnošenja prijave na natječaj

◦ 24 % projekata je potpuno spremno, ◦ 42 % projekata u nekoj od faza pripreme, ◦ 34 % projekata na razini ideje 4


PODRUČJE

BROJ PROJEKATA

POSTOTAK

JAVNA INFRASTRUKTURA Komunalna Društvena Gospodarska PROMETNA I ICT INFRASTRUKTURA ZAŠTITA OKOLIŠA TRŽIŠTE RADA ADMINISTRATIVNI KAPACITETI JAVNE UPRAVE

154 73 72 9 27

79,79% 47,40% 46,75% 5,84%

UKUPNO:

12 0

13,99% 6,22% 0

0

0

193

100

5


PODRUČJE JAVNA INFRASTRUKTURA Komunalna Vodoopskrba i odvodnja Gospodarenje otpadom Ostalo (rasvjeta, groblja, nerazvrstane ceste i sl.) Društvena Kultura Obrazovanje Zdravstvo/domovi za starije Turizam i sport Ostalo Gospodarska Poduzetnički inkubatori Gospodarske zone Ostalo (poticanje SME)

BR PROJEKATA 154 73 31 2 40

POSTOTAK 79,79% 42,47% 2,74% 54,79%

72 13 9 5 36 9

18,06% 12,50% 6,94% 50,00% 12,50%

1 4 4

11,11% 44,44% 44,44%

9

6


PODRUČJE

IZNOS

JAVNA INFRASTRUKTURA - KOMUNALNA VODOOPSKRBA I ODVODNJA Izgradnja vodoopskrbnog spojnog cjevovoda između

15.000.000 kuna

Korušce i centra potrošnje novog proširenog podsustava Lećevica-Kladnjice Komunalna infrastruktura na Peručkom jezeru Izgradnja vodoopskrbnog sustava Gornja Poljica Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Hrvace GOSPODARENJE OTPADOM Izgradnja reciklažnog dvorišta za prikupljanje otpada u

1.500.000 kuna 22.882.000 kuna 5.000.000 kuna -

gospodarskoj zoni Podi Zapad Izgradnja reciklažnog dvorišta, Omiš Sanacija deponija „wellington“, Vis

2.288.000 kuna 15.000.000 kuna

OSTALO (GROBLJA, RASVJETA, NERAZVRSTANE CESTE I SL) Uređenje groblja Rastovac

1.500.000 kuna

Uređenje narazvrstanih cesta Primorski Dolac

5.500.000 kuna

Izgradnja pješačkog nogostupa s javnom rasvjetom uz

4.000.000 kuna

županijsku cestu ŽC 6082 dionica Gala-Otok

7


PODRUČJE

IZNOS

JAVNA INFRASTRUKTURA - DRUŠTVENA KULTURA Uređenje knjižnice u Grohotama, Šolta

1.000.000 kuna

Obnova i zaštita kulturne baštine-srednjovjekovni bunari,

1.000.000 kuna

Primorski Dolac/Lećevica Multimedijalni OBRAZOVNJE kulturni Vrtići /centar ŠkoleDalmatinske zagore

-

Dječji vrtić Ana, Dicmo

4.200.000 kuna

Dječji vrtić Šolta

3.000.000 kuna

Izgradnja i opremanje nove građevine Srednje škole „Jure

83.900.000 kuna

Kaštelan“ Omiš ZDRAVSTVO / DOMOVI ZA STARIJE I NEMOĆNE Izgradnja staračkog doma, Primorski Dolac Zdravstveni centar Hvar TURIZAM I SPORT Obnova i uređenje ophoda Gradskih zidina u Gradu Hvaru Uređenje gradske Velike plaže i morske obale s

2.500.000 kuna 190.000.000 kuna 8.000.000 kuna 15.250.000 kuna

pripadajućim trgom, Omiš Izgradnja tematskih i biciklističkih staza do lokaliteta

5.000.000 kuna

kulturne baštine Tajne dinarskog kraja, Vrlika Sportski centar Polježice, Postira

20.000.000 kuna -

8


PODRUČJE

IZNOS

JAVNA INFRASTRUKTURA - GOSPODARSKA GOSPODARSKE ZONE/INKUBATORI Dovršetak komunalnog opremanja gospodarske

-

zone Podi i Bani Poslovni inkubator u radnoj zoni Kosore, Vrlika Poslovna zona Kostanje, Omiš OSTALO (poticanje malog i srednjeg

9.000.000 kuna 76.272.000 kuna

poduzetništva) Očuvanje i valorizacija autohtonih sorti

4.000.000 kuna

ljekovitog bilja dalmatinske zagore ZAŠTITA OKOLIŠA, ENERGETSKA UČINKOVITOST

-

Potpore izgradnji nisko energetskih kuća, Dugopolje Energetska neovisnost Grada Vrlike (solarna ICT INFRASTRUKTURA elektrana 1MW)

7.500.000 kuna -

Wireless mreža na području Općine Dugopolje 9


Razina društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske, pa tako i Splitsko-dalmatinske županije, zahtijeva značajna ulaganja u podizanje standarda i kvalitete infrastrukturne i komunalne opremljenosti, ali samo takva ulaganja nisu dovoljna za postizanje sveukupnog, a posebice gospodarskog razvoja

Nužno je povećati udio drugih ulaganja: ◦ poticanje poduzetništva i zapošljavanje najvažniji su prioritet u budućem sedmogodišnjem razdoblju ◦ energetska učinkovitost i obnovljiva energija ◦ poticanje inovacija u najširem smislu riječi nešto je što se posebno naglašava i ističe u svim sektorskim i fondovskim dokumentima.

10


U promišljanju integriranog lokalnog razvoja na principu „odozdo prema gore“ treba imati na umu CLLD /LEADER pristup (CLLD – Community lead local development), koji je jedna od važnih značajki politike ruralnog razvoja. Ovo je pristup integriranog lokalnog razvoja odozdo prema gore, putem LAG-ova i lokalnih integriranih razvojnih strategija.

Ovom se inicijativom i pristupom financiraju male, lokalne investicije. Jedna od važnijih budućih odrednica je pomoć u pripremi projekata, jačanju kapaciteta, povezivanje i umrežavanje aktera lokalnog razvoja.

11


1.

Klaster marikultura

2.

Brodograđevni klaster SDŽ

3.

Dalmatinski informatički strukovni klaster(DISC)

4.

Klaster Dalmatinski pršut

5.

Turistički klaster

6.

Klaster za razvoj ljudskih potencijala

7.

CEDRA klaster za ekodruštveni razvoj

8.

Klaster za promicanje učenja stranih jezika

12


tek jedna JLP(R)S je navela da je bila aktivno uključena u proces pripreme nacionalne Strategije pametne specijalizacije regija koju priprema Ministarstvo gospodarstva

tek pet ih je navelo da je formalno bilo uključeno

13


Zakonom o proračunu definirano donošenje Plana razvojnih programa kao strateškog dokumenta na razini općina, gradova i županije.

Prijedlogom Zakona o regionalnom razvoju nije Županijska razvojna strategija definirana kao strateški dokument koji objedinjava prioritete iz planova razvojnih programa.

14


ESI fondovi jedan su od najbitnijih instrumenata kojima će se utjecati na rast i razvoj Hrvatske i koji će doprinositi provedbi strategije Europa 2020

Ulaganja iz ESI fondova mora se koncentrirati na limitirani broj prioriteta

15


Prioriteti koje je Komisija istaknula da ih želi sufinancirati u Hrvatskoj u slijedećem programskom razdoblju 2014-2020: 1.

Jačanje konkurentnosti gospodarstva

2.

Jačanje uključivanja na tržište rada, osiguravanje boljeg

obrazovanja i vještina, smanjenje siromaštva uvažavajući regionalne razlike 3.

Zaštita i očuvanje zdravog okoliša, zaštita prirodnih resursa i nasljeđa, prilagodba klimatskim promjenama

4.

Jačanje administrativnih kapaciteta, unapređenje

učinkovitosti javne administracije i povećanje uključivanja civilnog društva i socijalnih partnera

16


Europska komisija identificirala je niz preduvjeta koji su ključni za uspješnu implementaciju prioriteta

Hrvatska Vlada mora poduzeti aktivnosti na rješavanju preduvjeta kako bi se sredstva mogla uspješno povući: 1. postojanje strategije za jačanje administrativne učinkovitosti, uključujući reformu javne uprave 2. razviti nacionalnu ili regionalnu strategiju istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju 3. razviti sveobuhvatni nacionalni plan prometa 4. dizajnirati nacionalnu digitalnu strategiju i operativni nacionalni plan za širokopojasnu mrežu 5. postojanje nacionalnog i/ili regionalnog okvira za cjeloživotno učenje u skladu s politikom na razini Unije

17


6.

u ribarstvu treba uspostaviti administrativne kapacitete

za

prikupljanje obveznih podataka za upravljanje

ribarstvom, kao i

provođenje sustava kontrola, inspekcija i

ovrhe

7.

razviti višegodišnji strateški plan za akvakulturu

8.

postojanje mehanizma koji osigurava učinkovitu

provedbu i

primjenu EU Zakona o državnim potporama 9.

postojanje prikladnog statističkog sustava i indikatora

rezultata 10. osigurati da su uspostavljeni prikladni kapaciteti za provođenje nabave, u upotrebi potrebni obrasci i

procedure

18


11. dizajnirati politike tržišta rada sukladno EU regulativi i uputama

12. modernizirati institucije na tržištu rada koje su ojačane sukladno uputama za zapošljavanje Unije 13. osigurati učinkovitu provedbu EU regulative u sektorima upravljanja otpadom i vodama, kao i horizontalnih odredbi koje se tiču procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš 14. transpozicija Direktive o obnovljivoj energiji u nacionalne zakone

19


20


[PREZENTACIJA] Analiza upitnika Splitsko-dalmatinske županije  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you