Issuu on Google+

EU VIJESTI

OPSKE UNIJE

za Ukrajinu Cijena plina za Ukrajince poetkom travnja SKOILA JE SA 268 DOLARA za tisuu kubinih metara plina na ak 485 dolara Cjenik piše Kremlj

A politika je još daleko od smirivanja. Separatisti se na istoku Ukrajine žale da su vladine snage pokrenule novu vojnu operaciju u kojoj koriste i ratno zrakoplovstvo. Tvrde kako je u borbama samo u gradu

Donbasu (Donjecku) "najmanje 35 osoba" izgubilo živote. S druge strane, i novoizabrani predsjednik Ukrajine Porošenko shvaa kako e oito s Moskvom morati nai rješenje "itavog paketa", kako i traži Kremlj. Tu onda ulazi i problem separatista i, kako Kijev tvrdi, agenata ruske tajne službe koji se na istoku zemlje predstavljaju kao politike voe pokreta pripojenja Rusiji pa sve do cijene plina i energenata koji Ukrajini stižu od velikog susjeda na istoku. Porošenko je zato ve na prvoj konferenciji za novinare nakon objavljivanja izbornih rezultata priznao kako možda meu njima ne vlada neka velika ljubav, ali kako ruskog predsjednika Putina "vrlo dobro poznaje". Utoliko i on vjeruje kako nema drugog puta nego nai dogovor s kojim bi mogla živjeti i jedna i druga strana. DW

7

EUROPA ZNA STRATEŠKE CILJEVE

za rast i razvoj, a Hrvatska? IVANA MALETI, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

KOLUMNA

— Prie iz Bruxellesa

NJEMAKA GLAVNE teme na razini institucija Europske unije u sljedeim godinama bit e vezane uz otvaranje radnih mjesta, rast i razvoj. U tom kontekstu, poticanje srednjeg i malog poduzetništva, ouvanje i razvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, razvoj ruralnih krajeva, reindustrijalizacija, digitalizacija i informatizacija društva teme su koje zaokupljaju sve države lanice. POBOLJŠANJE poslovnog okruženja, posebice za male i srednje poduzetnike, te poticanje razvoja snažne industrijske osnove koja e biti konkurentna na svjetskom tržištu jedna je od najvažnijih inicijativa Unije. S ciljem poboljšanja inovativnosti na razini Unije intenzivno se radi na osmišljavanju poboljšanja okvira i pristupa izvorima financiranja za istraživanje i inovacije. Cilj je osigurati da se što vei broj inovativnih ideja pretvori u proizvod ili uslugu koja kreira rast i zapošljavanje. U prvi plan stavlja se i poveanje efikasnosti gospodarstva u upo-

Uz nedostatak strategije i MJERA ZA POTICANJE

iz dana u dana postaje sve izraženiji problem nedostatka upravljanja javnim financijama trebi resursa, poveanje korištenja energije iz obnovljivih izvora, moderniziranje prijevoznog sektora i promoviranje energetske efikasnosti. Konkurentnost se želi pojaati i uvoenjem brzog interneta te ostvarivanja koristi od jedinstvenog digitalnog tržišta za stanovništvo i gos-

podarstvo Unije. Moderniziranjem tržišta rada kroz cjeloživotno obrazovanje i veu mobilnost želi se osigurati bolje uravnoteženje ponude i potražnje na tržištu rada. Poboljšanjem kvalitete obrazovnog sustava cilj je olakšati ulazak mladih na tržište rada. U realizaciji svih navedenih aktivnosti bitno je osigurati društvenu i teritorijalnu koheziju tako da korist od rasta gospodarstva bude što šire rasporeena te da se siromašnima i društveno iskljuenima osigura dostojanstven život. KAKO SE Republika Hrvatska kao država lanica vidi u ovim inicijativama i ciljevima? Kojim projektima emo doprinijeti njihovom ostvarivanju? Koji su naši specifini ciljevi unutar ovog okvira? To je nejasno svima. Odgovori na ova pitanja kljuni su za korištenje europskih fondova u razdoblju 2014-2020, kljuni su za naš rast i razvoj. Uz nedostatak strategije i provedbe bilo kakvih mjera za poticanje konkurentnosti i razvoj poduzetništva iz dana u dana postaje sve izraženiji problem nedostatka upravljanja javnim financijama. Državni proraun potpuno izmie kontroli i mi smo postali država s brzorastuim deficitom i dugom. KADA SE malo analizira proraun 2014. nakon svih ovih rebalansa i mjera poveanja prihoda teško je za oekivati da e realizirani prihodi biti za 6 milijardi kuna vei u odnosu na 2013. Rashodi su sa 119,8 milijardi kuna u 2012. doživjeli skok na 126,8 milijardi kuna u 2013. To je rezultat loše politike upravljanja rashodima koji su fiktivno smanjeni u 2012. da bi ponovno eksplodirali u 2013. U 2014. rashodi rastu na 130,6 milijardi kuna. Vlada govori o bolnim reformama koje provodi i da im zato pada popularnost. Bilo bi zanimljivo znati koje su to bolne reforme i gdje se vide rezultati. Ima li nešto drugo osim reorganiziranja temeljenih na politikim ambicijama? Pravosue, uredi državne uprave, Hrvatske šume, tako npr. u podrujima gdje su šume glavni resurs umjesto da je zbila redove, dovela novo znanje i gradila kapacitete te pripremala projekte koji e povlaiti europski novac, Vlada otpušta ljude. VLADA NE RADI strateško, koordinirano, timski i po naelima partnerstva i zato je upravo Vlada najvea prepreka rastu i razvoju Republike Hrvatske. ETVRTAK 29/5/2014


[MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: EU zna strateške ciljeve za rast i razvoj, a Hrvatska?